Professional Documents
Culture Documents
Book of Proceedings IMKSM20132
Book of Proceedings IMKSM20132
Book of Proceedings IMKSM20132
4. FIT OR FLEXIBILITY
In the literature of strategic HRMare twotypes of linksbetween fitand flexibility. The first
isorthogonalapproach-whichrepresentativesagreethat fitandflexibility
aretwooppositeendsofthesamecontinuum. E.g. maximizingof the fitcanbe counterproductive,
iforganizational changeis needed orifthefirmadaptsotherwiseto the competitive conditions,
torespondtothecomplexcompetitiveenvironment. Therefore, although they do notsuggesta
negativerelationshipbetweenfitandtheflexibility,these authorsimply thatthese
twocannotexistsimultaneously.
Supporters of the second,complementaryapproachbelieve thatthesetwovariables
areindependent one from another. Thesetwo conceptsare importantfororganizational
effectiveness, becausethe challenge ofstrategic HRM is to deal with the choices that require
flexibility, with the continuous adaptationin achieving fitbetweenfirmanditsexternal
environment(Miles & Snow,1984). Whileproponentsof the firstapproachconsider firmata
particularpoint of timeandexplainwhatfirmsactuallydo, supportersof the
complementaryviewobservefirmfor a longer period of time, whereexaminedthe process of
adaptationandexplained whatfirmsshoulddo.
We believe that fitand flexibility arecomplementary;primary because theyfocus
ondifferentaspectsof the organization. Someperceivefitas a condition, sinceit exists ata
certainpointtimeand focuses on therelationshipbetweentwovariablesthathave internal(related
aspects with the humanresources) and external (strategic) components. Flexibilityis not
atemporary situation, but a currentcharacteristicoforganization, such as abilitytodealwith
thedifferentneedsofthe dynamicenvironment. Unlikefit, it is purelyinternalfeaturethatmakes it
possible foranumberofcharacteristicsof the firmasa broad, heterogeneous massofskills and
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
123
competenciesof the workforce, administrativesystems that enables theorganizationtoadapttothe
changing environment.
5. FIT, FLEXIBILITY AND COMPETITIVE ADVANTAGE
Previousanalysisshows theway in which strategic HRM contribute tothe
competitiveadvantageof the company: it can playan integralrolein
determiningorganizationalflexibility. Keytasksof strategic HRMis toprovidematchingbetween
the sumofstrategicimportantvariables, whichsimultaneouslytake
caretobuildgenericorganizationalcapacity thatcanbeappliedthroughdetection
andimplementationofa setofvariousstrategicinitiatives.
Strategic HRM should promote fit and flexibilitysimultaneously. Systemicaspectsof
HRMare importantbecause theyhighlightthe factthatthe companypossesmultiplepractices.
Thus, someof thempromotefit;the otherspromoteflexibility,
whileotherspromoteboth.Werecognize theimportanceofdeveloping and
implementingpracticesthat promotefit. For example, ifthe companyneeds ahigherlevelof
consumerservice you will develop aselection testswherethroughrole playingand
interviewswillprovideemployeesbyskillsthat providecustomerservice, training
programswillprovidefurtherdevelopingof thoseskillsandappraisalandremunerationsystems are
about torewardemployee behaviors.
In addition, somehumanresourcemanagementpracticeswill promote theflexibilityin the firm, by
developingawiderangeofemployeeskillsandrepertoiresofbehavior.These practicesfor
HRMprovidemaximumefficiencywhenformbundles of participatoryworkingsystems thatwill
enable the employeeswith the possibilityto
contributewiththeirbehaviortotheorganizationalgoals(MacDuffie, 1995; Wright, McCormick,
Sherman, &McMahan, 1995).
The goal is to achieve coherence and that means accepting holistic approach that
neither activity should be considered in isolation.Namely,it is necessaryto seekopportunitiesto
create synergy, byfindingways inwhichonepracticecan supportthe other in order to
identifycommonrequirementsthat canbe met byactivitiesindifferentareasofHRpractices, as long
astheyareinterconnected.We can see that from examples given in Table 1.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
124
Table 1.
LINKING HR AND COMPETITIVE STRATEGIES
Competitive
Strategy
Human resource management strategy
Resourcing Human resource
development
Reward
Achieving competitive
advantage through
innovation
Recruit and retain high
quality people with
innovative skills and a
good track record in
innovation
Develop strategic
capability and provide
encouragement and
facilities for enhancing
innovative skills and the
intellectual capital of the
organization
Provide financial
incentives and
rewards and
recognition for
successful
innovations
Achieving competitive
advantage through
quality
Use sophisticated selection
procedures to recruit
people who are likely to
deliver quality and high
levels of customer service
Encourage the
development of a
learning organization,
develop and implement
knowledge management
processes, support total
quality and customer
care initiatives with
focused training
Link rewards to
quality performance
and the
achievement of
high standards of
customer service
Achieving competitive
advantage through cost
leadership
Develop core employment
structures; recruit people
who are likely to add
value; if unavoidable, plan
and manage downsizing
humanely
Provide training
designed to improve
productivity; inaugurate
just-in- time training
which is closely linked to
immediate business
needs and can generate
measurable
improvements in cost-
effectiveness
Review all reward
practices to ensure
that they provide
value for money
and do not lead to
unnecessary
expenditure
Achieving competitive
advantage by employing
people who are better
that those employed by
competitors
Use sophisticated
recruitment and selection
procedures based on
rigorous analysis of the
special capabilities
required by the
organization
Develop organizational
learning processes;
encourage self-managed
learning through the use
of personal development
plans as a part of a
performance
management process
Develop
performance
management
process which
enable both
financial and non-
financial rewards to
be related to
competence and
skills; ensure that
pay levels are
competitive
Source:Revised andadjustedaccording totheelaborations of:Porter, M. . Competitive Strategy- Techniques
for Analyzing Industries and Competitors, Free Press, NY, (1980); Competitive Advantage- Creating and
Sustaining Superior Performance, Free Press, NY, (1985); Competitive Advantage of Nations, New York,
The Free Press (1990) in Armstrong, Michael (2003), A Handbook of Human Recourse Management
Practice, 9 th edition, Kogan Page, London and Sterling, VA
6. THE INTEGRATION MODEL OF STRATEGIC HRM
From above mentioned, we conclude that SHRM is no longer only paying attention
to the traditional functions of HRM, but tries to combine HRM with the organizational
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
125
goals, environment to investigate their impact on competitive advantage, but there are still
some shortcomings.
The measurement of relevant variables is not accurate enough. Researchers use
different indicators on the same variables, such as organizational performances and
competitive advantage. Some studies adopt financial indicators, while others use
productivity.
SHRM paid more attention to the relationship between HR practices and
organizational performances, but neglected the attitude and behavior of the employees.
Boswell (2000) showed that employees are very important for achieving strategic
objectives and considered that it is important for them to be familiar with the
organizational strategy. Only having HR cannot improve organizational competitive
advantage, it should inspire the enthusiasm of the staff and the fit between their work
objectives and organizational goals. How to recruit staff, how to enhance employees
ability and how to improve employees enthusiasm and job satisfaction is the basis of the
HRM function.
The ingredients of SHRM have not been combined with each other.
Although,Wright (1998, 2001) attempted, but the model was only concerned with one
aspect, such as Wright and Snell (1998) presented a framework for studying the concept of
fit and flexibility. Nevertheless, they were only concerned with the HRM practices fit with
the organizational goals and the coordination of external environment, but neglected the
importance of the role of the staff. Through Wright, Dunford and Snell (2001) were
concerned with the importance of the employees, but they ignored the importance of the
flexibility.
In short, there is necessary to integrate all the variables together to enhance
organizational competitive advantage. Based on above, we propose the integrated model of
SHRM as shown in Figure 1, only by integration of these factors organizations can became
more effective.
P
e
r
f
o
r
m
a
n
c
e
m
a
n
a
g
m
e
n
t
C
a
r
e
e
r
p
l
a
n
i
n
g
P
a
r
t
i
c
i
p
a
t
i
o
n
w
o
r
k
d
e
s
i
g
n
S
e
l
e
c
t
i
o
n
C
o
m
p
e
n
s
a
t
i
o
n
T
r
a
i
n
i
n
g
E
m
p
l
o
y
m
e
n
t
R
e
c
r
u
i
t
m
e
n
t
fit fit fit fit fit fit fit
fit fit fit fit
fit
fit fit
fit fit fit fit fit fit fit
flexibility
flexibility
Figure 1. An integration model of strategic HRM
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
126
Taking into account this integrated model of strategic HRM, we conclude the following:
1. The model integrates all the single practices into an effective HRM system. This
system influences the attitude and behavior of the employees, mobilizes their
enthusiasm, is consistent with the organizational goals and thereby enhances
organizational competitive advantage.
2. Strategy and environment will affect the function of HRM and organizational
competitive advantage. HRM system has to adapt to organizational strategies, at the
same time, it also distributes effective HR to achieve strategic objectives and
horizontal and vertical fit between HRM system and strategy. HRM must have
certain flexibility to face the complex external environment. Flexibility focuses on the
cultivation of personal abilities and helps to improve the speed of the external
environment reflection. Environment will affect HRM system; its change will affect
the organizational HR practices. The fit of HRM system with the strategy is a good
ability to cope with the environmental change and to improve organizational
competitive advantage.
3. Organizational strategy and environment will affect the attitude and behavior of the
staff. Different strategy and environment will affect HR practices, such as
recruitment, training and compensation, as well as HR policy.
4. To achieve overall organizational efficiency, as well as quick and effective local
response, HRM should be linked with the strategy, environment and internal factors
in order to obtain the integration and consistency.
CONCLUSIONS
An important aspect of the strategicHRMis the concept offit orintegration.
StrategicHRMis an asset forlinkingHRMwithstrategicbusinesscontent. HRstrategyshouldbe
linked tothe business strategy(vertical integration), mainlybecauseoftheir
mutualcomplementationand supportinthedefinition, in order to serveasabasisin thebusiness
planningprocess. Horizontal integration(linking variousHRstrategiesinaunit)
aimstoachieveacoherentapproach in managingpeople, where
differentpracticesaremutuallysupportive.
The matchingconcepthas threeaspects: first,integrationorcohesionof theHRpolicies
and practicesfortheirmutualcomplementationand aid in achievingstrategic objectives;
second,internalization oftheimportanceof human resourcesintheareaoflinemanagers; and
third,integration of all workers in the business,
becauseoftheemphasisoncommitmentor"identity ofinterests" withtheir organization. The
basicassumptionis that iftheseforms ofintegrationwouldbeimplemented, the workers would
have beenmorecooperative, flexible andwillingto acceptchange, and therefore
organizationalstrategic planswould be realizedmoresuccessfully.
The paper put forward an integrated model of strategic HRM in the hope of
offering a theoretical basis for the organizations to enhance their performances and
competitive advantage through effective human resource management. Strategic
HRMshouldsimultaneouslypromotefit and flexibilityand should representaconstantdemand
of the waysin which the uniquefirm's resourcesshould be used at the right time to respond
tothe changingenvironment.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
127
References:
1. Armstrong, Michael (2003), A Handbook of Human
RecourseManagementPractice, 9 th edition, Kogan Page, London and Sterling, VA
2. Baird, L. & Meshoulam, I. (1988).Managing two fits of strategic human resource
management, Academy of Management Review, 13(1): 116-128
3. Becker B. /Gerhart B. (1996), The impact of human resource management on
organizational performance: Progress and prospects. In: Academy of
Management Journal, 39: 779-802
4. Barney, J. (1991) Firm Resources and Sustained Competitive Advantage
Journal ofManagement, 17, 99-120
5. Cappelli, P. & Singh, H. (1992)Integrating strategic human resources and
strategic management In D. Lewin, O.S. Mitchell & P. Sherer (Eds.), Research
frontiers inindustrial relations and human resources, Madison, WI: Industrial
Relations ResearchAssociation.
6. Delery, J. E. (1998): Issues of fit in strategic human resource
management:Implications for research. In: Human Resource Management
Review, 8: 289-309.
7. Deenezes, L M & Wood, S ( 2006) , The Reality of Flexsible Work Systems in
Britain, In: Academy of Management Journal
8. Evans J. S.(1991),Strategic Flexibility for High Tehnology Maneuvers: A
ConceptualFramework Journal of Management Studies, 28(1): 69-89
9. Hamel, G. & Prahalad, C.K. (1994),Competing for the Future,Cambridge,
MA: Harvard Business School Press
10. Hitt, M.A. Keats, B.W. and Demarrie, S.M, (1998), Navigating in the New
Competitive Landscape: Building Strategic Flexibility and Competitive Advantage
in 21
st
century, Academy of Management Executive, 12(4) 22-42
11. Huselid, M.A. (1995)The impact of human resource management practices on
turnover,productivity, and corporate financial performance, Academy of
Management Journal,38: 635-672.
12. Lado, A.A. & Wilson, M.C. (1994),Human resource systems and sustained
competitiveadvantage: A competency-based perspective, Academy of
Management Review, 19(4):699-727.
13. Lengnick-Hall, C.A. & Lengnick-Hall, M.L. (1988),Strategic human resources
management: A review of the literature and a proposed typology, Academy of
Management Review,13(3): 454-470.
14. Snell, S.A., Youndt, M.A. & Wright, P.M.(1996)Establishing a framework for
research in SHRM: Merging resource theory and organizational learning,In G.R.
Ferris (Ed.) Research in Personnel and Human ResourcesManagement, Vol 14.
15. Snow, C.C. & Snell, S.A. (1992) Staffing as strategy, In N. Schmitt, W. Borman
& Associates (Eds.) Personnel Selection in Organizations. San Francisco, CA:
Jossey-Bass.
16. Wright, P.M., McMahan, G.C. & McWilliams, A. (1994)Human resources and
sustainedcompetitive advantage: A resource-based perspective International
Journal of HumanResource Management, 5(2): 301-326.
17. Wright, P.M and Snell, S.A (1998),Towards A Unifying Framework For
Exploring Fit and Flexibility in Strategic Human Resource Management,
Academy of Management Review
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
128
DINAMIC INVENTORY MANAGEMENT: A CASE STUDY OF AN
BUSSINESS PRODUCTION SYSTEM
Zorica Stosi, Ivan Mihajlovi
University of Belgrade, Technical Faculty Bor, Management Department
VJ 12, 19210 Bor, Serbia
Abstract
Dinamic inventory management plays a very important role in each company operations.
As a main goal of any profitable organization profit making could be achieved through
satisfied customers. The buyers will be satisfied if They receive the product exactly as
They want and when They want. To remain customer loyality to the organization, product
must be available for them at any time. To achieve this, organization invests time and
money to produce or buy a product the customer want, place it in storage, create a system
that will control the entire process and take care of it. Its extremely important in every
moment information about the state of the stock to be accurated. This could be achived by
centralized database implemented to business production system where all the required
data and changes in the number of stock will be entered and from which it will receive the
necessary information about them. So the goal is to manage inventory properly, provide a
sufficient quantity of the inventory for the planned production and sale, as well as meeting
every customer demand with minimum cost.
Company whose selling assortment includes its own products as well as products
originated from imports or domestic producers is presented in this paper. This system
consists three interconnected parts: a products database, a desktop application composed of
two forms the input products form and inventory form and web application that enables
suppliers and raw material distributors to see the current stock status at any time and
respond promptly. Database ,,bazainventara'' was created in WampServer2.2. For desktop
application Visual Studio 2010 was used as a developing environment and C # as
programming language. Web applications ,,Home Fitness was also made by Visual
Studio2010, Asp.Net.
Keywords: dynamic systems, inventory management
DINAMIKO UPRAVLJANJE ZALIHAMA: PRIMER POSLOVNO
PROIZVODNOG SISTEMA
Zorica Stosi, Ivan Mihajlovi
Izvod
Dinamiko upravljanje zalihama na pravi nain ima vrlo vanu ulogu u poslovanju svakog
preduzea. Osnovni cilj svake profitabilne organizacije je ostvarenje profita, a to se postie
zahvaljujui zadovoljnim kupcima. Kupac e biti zadovoljan ukoliko dobije proizvod ba
onakav kakav eli i u trenutku kada eli. Dakle, organizacija mora u svakom trenutku imati
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
129
pripremljen proizvod za kupca da bi isti ostao lojalan organizaciji. Da bi to postigla, ona
ulae vreme i novac kako bi proizvela ili kupila proizvod koji kupac eli, smestila ga u
skladini prostor, napravila sistem koji e ceo proces da kontrolie i vodila rauna o njemu.
Pritom je vrlo vano da u svakom trenutku poseduje tane informacije o stanju na zalihama,
a da bi se to postiglo, potrebno je u odgovarai poslovno proizvodni sistem (PPS)
implementirati centralizovanu bazu podataka u koju e se upisivati svi podaci i promene u
broju zaliha i iz koje e se dobijati potrebni podaci o istim. Dakle cilj je pravilno upravljati
zalihama, obezbediti dovoljnu koliinu istih za funkcionisanje proizvodnje i prodaje po
planu, kao i ispunjenje zahteva svakog kupca uz minimalne trokove.
U ovom radu smo predstavili jednu takvu celinu na primeru preduzea iji prodajni
asortiman obuhvata sopstvene proizvode kao i proizvode koji su poreklom iz uvoza ili od
domaih proizvoaa. Ovakva jedna celina sastavljena je iz tri meusobno povezana dela:
baze podataka o proizvodima, desktop aplikacije koja se sastoji iz dve forme, za unos
proizvoda i zaliha i web aplikacije koja omoguava dobavljaima i distributerima
repromaterijala da u svakom trenutku mogu da vide trenutno stanje na zalihama i da
blagovremeno reaguju. Za kreiranje baze podataka koristili smo WampServer2.2, za
desktop aplikaciju razvojno okruenje Visual Studio 2010, programski jezik C#, dok je za
web aplikaciju ,,Home Fitness korien takoe Visual Studio2010, Asp.Net.
Kljune rei: dinamiki sistemi, upravljanje zalihama
1. INTRODUCTION
InventoryManagement is one of the basic problems for a company. We live in the age of the
informed consumer creating a business climate of increasing competition, which implies that
all companies need to be as efficient as possible at every level, and this includes inventory
management.Before computer age and integration, paper tables and paperwork solutions were
being used as inventorymanagement tools. During these days there was no efficient solution
available in the many companies.Every process was based on lot of paperwork andhuman fault
rate was high.There was no automated system available.After the computer age, every process
is started to be integrated into environment of electronic. And now technology is usedto
implement new solutions to these problems, like asoftware based systems which bring the
advantages of having the most efficient control with less effort and employees. These
developments provide new solutions for inventorymanagement systems [1];[2].
Effective inventory managementseeks to enhance the competitive edge of a company through
reducing costs related to inventory while maintaining an appropriate customer satisfaction
level.The primary goal of inventory management, therefore, is to have adequate quantities of
high quality inventory available to serve customer needs, while also reducing the costs of
carrying inventory and to maintain the inventory level to satisfy the demands of its
customers[3];[5].
Dynamic inventory management includes the necessary entities toprovide the customer with
goods from production centers. It is carried out ordering products from its immediate supplier
of the supply chain[4].
Inventories are a significant portion of the current assets of any business enterprise and
effective inventory policies in a supply chain should ensure that the right inventory levels are
held in the right place at the right time, at the lowest costs possible [5].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
2. METHODOLOGY
This paper describes a business production system that helps monitoring and controlling
products, so the number of any product stock is known at any given time.It
isabusinessproduction systemofthe company ,,Home fitness whichsells equipment
enabling users togetdesired results without going to thefitnesscenters.This system is
composed of three parts: Database ,,Inventorybase'', desktop application ,,Inventory
management and Web application ,,Home fitness. Database ,,Inventorybase''is created
in WampServer2.2[6].Home screen of WampServer2.2 is shown in a Figure 1 .
Figure 1.WampServer home screen
Visual Studio 2010 was used as a developing environment and C #as programming language
for desktop application[7];[8].Windows form,,Inventory management is shown in a Figure 2.
It consists of two parts: Entering products and Inventory.
Form enteringproductis used to enterthe basic informationabout the products such as aProduct
ID, Product name, Product description, Category, and its Price. Nevertheless, this form
provides editing some information about products like changing name, description, category or
price. Second part of this application is Inventory form used forentering productthat comes into
thecompany(production) or coming out of the company (sales). This form includes the
following fields: Product ID, Product name, Date and Quantity change. In addition to these
fields, on the right side there are two tables in which changes ofentering data couldbe
seenimmediately. This change is a result of interaction with the database.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Figure 2. Desktop application ,,Inventory management
The last part of the business production system is Web applications ,,Home Fitness which
was also made inVisual Studio2010, Asp.Net[7]. This applicationisshown in Figure 3.
We used connector ,,mysql-connector-net-6.6.4'' to connect the database ,,Inventorybase'' and
a Web page,,Home Fitness''[9]. This connector provides any change in the database
immediately could be visible on the web. It facilitates communication between the suppliers
and the organization's management and improves control of material flow through the business
production system. Quantity of the stock change in the database is synchronized with the view
on the Web page, so using this system, suppliers and distributors will always be able to see the
current status of the stock, and react at the right time.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Figure 3. Home page of Web application ,,Home fitness
3. CASE STUDY BUSSINESS PRODUCTION SYSTEM
WampServer2.2 is used to create adatabase,,Inventorybase''. By runningWAMPserver
andphpMyAdminchoice, we create anew database,,Inventorybase''in
theDatabasessection.Tocreate adatabase, we put thename of the
database,,InventorybaseandchooseCreate.whichis shown inFigure 4.
Figure 4.Creating a new database
The database,,Inventorybase''consist of fourtables: products, categories, inventories and
available_quantity and one inventory_followview. This is ilustratedin a Figure 5.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Figure 5. Tables and view in database ,,Inventorybase
Tableproductscontains sixcolumns: Product_ID, Product_name, Product_description,
Category, PriceandImageUrl. A primary keyin the tableproductsis afieldProduct ID. Table
categories contains two fields:Category ID which is the primary key and category field that
indicates the origin of the product. In the table available quantity there are two fields:
Product_ID and Available_quantity. A primary key in this table is Product_ID. Table
inventoriesis composed of four fields: Inventory_ID, Product_ID, Inventory andDate with
the field Inventory_IDas a primary key. One example of table is shown on Figure 6. This is
table products.
Figure 6. Table products
To base a functional and supported relational database model, it is necessary to obtainthe
relation linking fields (primary and foreign keys), and it follows - Table products is associated
with tableavailable_quantityacross the field Product_ID and with table categoriesacross the
Category_IDfield, as seen on the Figure 7.
The secondpart of theBusiness Production Systemis a desktop applicationcalled ,,Inventory
Managementwithtwo parts: Enteringproduct form and Inventory form.Form
enteringproductis used to enterthe basic informationabout the the companyHomeFitness
products. For example, categoryfield has a drop downmenuwith a threeoptions:own
production, purchases fromdomesticproducers and from abroad.The person responsiblefor
theproductentry can changedatarelated to theproduct,for exampleifan error occursor if a price
changeis needed.In addition tothese features,entering product form provides a products
reviewthe withaDataGridView,so thatthe person enteringnew productscan seethe
editedornewdatain the tableto the right side ofthe inputfields at any time. This review
isdirectlyconnectedto the database.
Entering a newproductis provided by filling outthefieldsfor enter theparameters andclick on
theEntry. If wewant to changeanyproduct information,itis donefirstby enteringthe product
IDorproduct name, which, after entering the relevantinformation(ID, Name) theother
informationrelated tothe product are shown. Thenthedesireddatais changed.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Thisentailschanging therecordsin the database,,Inventorybase'' shown in a DataGridView. This
is shownin the following figure(Figure 8).
Figure 7. Relationship model between tables in database
Figure 8.Entering productform
Inventoryform is used forproductwhich is entered into thecompany(production) or coming out
of the company (sales). This form includes the following fields: Product ID, Product name,
Date and Quantitychange. In addition to these fields, on the right side there are two tables in
which the person responsible for entering data can immediately see their changes. This change
is a result of interaction with the database, that is, in the very moment it happens change in the
amount of a product, entered into the database, and therefore in the right side tables. By
choosing the value of the Product ID, its name is displayed, and vice versa, we can choose a
product by name if we are not sure about its ID.
If itsa productsale, quantity change is entered with a minus sign (-) to indicate that the existing
product quantity is reducedfor the amount that comes out of the company. If it is a self-
production or purchase (from domestic manufacturers or imports), the quantity change is
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
added to the existing number of products. Changing the quantity field causes a change in the
fieldAvailable_quantityin the table of the same name anda change the Inventories field in the
Inventories table. Finally it allows distributors to monitor the state of the stock through a Web
application,,Home fitness''. We get those values when we add the previous value of stock and
change quantities.
When the formInventories is started,we canchoosetheproducts whosequantityshould be
changed.The product can beselected either byitsidentification number, or name. Ifwe
choose,for example,productwith Product_ID= 1, the name of product is directly takenfrom the
databaseand enteredinto the form. If a company,,HomeFitness'' soldquantityof3 productswith
Product_ID= 1, we write-3in the Quantity changefield.Formappearance before enteringthe
changedquantityisshown on the Figure 9.
Figure 9.Formappearance before enteringthe changedquantity
After entering thevalues -3in thefield Quantity changeandclick on theInsert buttonit is
obtainedmodifiedquantity ofproduct(InventoryandAvailable quantity) asshown inFigure
10.
Figure 10. Form appearance after entering the changedquantity of -3
If we produce aquantityof 5 productswith Product_ID= 1, in the quantity changefield we
writethe number5, and the result is shown inthe Figure 11.
Figure 11. Form appearance after entering the changedquantity of 5
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Nowwe seefrom table in the Figure 11 the value of thestockis equal to23, which is
5morethan inthe previous case. This changecan beseen inthe database, bazainventara'' in
the tablesInventoriesandAvailable quantity (Figure 12).
Figure 12. Tables in database appearance after entering the changedquantity
The last part of the Business Production System is a web application called Home Fitness.
It allows suppliers and distributors of raw materials to see the state of the stock, and act
promptlyat any time. On the home page, suppliers can see product information such as
product ID, Product name, Product category, Inventories and Date. Home page contains
information about all the products that are in the database.
If supplier is interested to see stock products, it is made possible via drop down
menu, by selecting a single product. This can be done in two ways:with selecting the
identification number of the productorname of the product. (Figure 13).
Figure 13.Product Name selecting
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
For example,if a supplier choose a product withProduct_ID =1, we get an overview of the
productchanges with selected Product_ID. This implies change in inventories and the
change in date. This example is shown in a Figure 14. We can see the number of stock is
23, the same as in the Figure 11 and Figure 12.
Figure 14.Productchanges with selected ID
4. CONCLUSIONS
Inventory management is a very important and very difficult task for any
organizationwhich want to improve its efficiency. This paper describes a business
production system that helps monitoring and controlling the number of produced and sold
products, so that the number of any product stock at any given time is known.Software
based systems bring the advantages of having the most efficient control with less effort in
inventory management. Connector that connect the database ,,Inventorybase'' and a Web
page,,Home Fitness'' provides that any change in the database immediately could be visible
on the web and also facilitate communication between the suppliers and the organization's
management and improve control of material flow through the business production system.
Quantity of the stock change in the database is synchronized with the view on the Web
page, so using this system, suppliers and distributors will always be able to see the current
status of the stock, and react at the right time so communication betweenvendors andthe
organization's management become better and customers become moresatisfied
withservices.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
138
References
[1] K. Elleithy and T. Sobh,Innovations and Advances in Computer, Information,Systems
Sciences, and Engineering
[2] Charl Dumas, Effective inventory management in small to medium-sized enterprises,
master thesis on the North-West University
[3] TinglongDai,Inventory management in the Face of a limited Storage Capacity, Master
thesis on The Hong Kong University od Science and Technologu, August 2006, Hong
Kong
[4] Carlos Andres Garcia Salcedo, AsierIbeas Hernandez, Ramon Vilanova, Jorge Herrera
Cuartas, Inventory control of supply chains: Mitigating the bullwhip effect by
centralizedand decentralized Internal Model Control approaches, European Journal of
Operational Research
[5] Eugene F.Brigham, Michael C. Ehrhardt, Financial management theory and practice,
13th ed. South-Western Cengage Learning
[6] http://www.wampserver.com/en
[7] Rob Miles, C# Programming, 2011 Department of Computer Science, The University
of Hull.
[8] http://www.microsoft.com/visualstudio/en-gb/products/2010-editions/ultimate
[9] http://dev.mysql.com/downloads/connector/net/#downloads
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
139
PRIMENA GENETIKOG ALGORITMA U OPIMIZACIJI U
UPRAVLJANJU LANCEM SNABDEVANJA PREDUZEA SA
USLUNOM DELATNOU
Milena Jevti
Fakultet inenjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu
milenajevtic986@gmail.com
Izvod
U radu je izloena metodologija optimizacije primenom genetikog algoritma u
upravljanju lancem snabdevanja preduzea koje se bavi uslunom delatnou, sa
konkretnim primerom na trgovinsko preduzee koje se bavi velikoprodajom. Modifikovan
je poznati model upravljanja snabdevanjem proizvodnog preduzea u kome se zanemaruju
parametri koji modeluju trokove proizvodnje i zaliha sirovina.
Optimizara se vrednost koliine proizvoda koju kupac naruuje da bi se dobili minimalni
trokovi lanca snabdevanja. Pokazuje se da genetiki algoritam moe dati dobre rezultate
u optimizaciji u upravljanju lancem snabdevanja i drugih tipova preduzea.
Kljune rei: genetiki algoritam, optimizacija, upravljanje lancem, snabdevanja
Abstract
The paper presents an optimization methodology by use of genetic algorithm in supply
chain
management of company with service activity, concretely in example of wholesale trading
company. The known model of supply chain management of manufacturing company was
modified by the ignoring of parameters which modeling the manufacturing cost and
material stocks cost. The value of products quantity which is ordered from customer is
optimized for obtaining the minimal supply chain cost. It is shown that genetic algorithm
can give good results in optimization in supply chain management of this and other
company types.
Keywords: genetic algorithm,optimization, supply chain management
1. UVOD
Upravljanje lancem snabdevanja preduzea obuhvata tokove materijala, proizvoda, usluga
i informacija od poetnog dobavljaa do krajnjeg korisnika. Cilj upravljanja je isporuka
pravog proizvoda na pravo mesto i u pravo vreme pod pravim uslovima i sa pravom cenom
[1].
Optimizacija je jedan od najznaajnijih alata u implementiranju i planiranju efikasnih
operacija i poveanju konkurentske prednosti preduzea [2]. Optimizacija se, uz pomo
naprednih matematikih i kompjuterskih tehnika, koristi kao podrka preduzeima u
reavanju kompleksnih poslovnih problema pa i upravljanja lancem snabdevanja. Postoji
veliki broj optimizacionih softvera za tu namenu. Oni se obino grupiu u dve grupe: ERP
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
140
(Enterprise Resource Planning) softveri, kao glavni optimizacioni softveri i APS
(Advanced Planning and sheduling) softveri, kao pomonioptimizacioni softveri [3].
U radu [4] primenjena je optimizaciona metoda primenom genetikog algoritma za lanac
snabdevanja proizvodnog preduzea.
U ovom radu,predlae se optimizaciona metoda primenom genetikog algoritma, za lanac
snabdevanja preduzea koje se ne bavi proizvodnjom ve nekom od uslunih delatnosti:
trgovinom na veliko ili malo, transportom i skladitenjem, smetajem i ishranom,
nekretninama i lizingom, i dr.Posmatra se trgovinsko preduzee na veliko u kome se
optimizaraju vrednostkoliine proizvoda koju kupac naruuje i faktor odnosa koliine
naruenih proizvoda od strane kupca i koliine proizvoda koju preduzee moe da
isporui, da bi se dobili minimalni trokovi lanca snabdevanja.
Model lanca snabdevanja trgovinskog preduzea u ovom radu je izveden iz modela lanca
snabdevanja proizvodnog preduzea [5,6,7,8].Prema tzv vremenskom horizontu [2,9] ovaj
model bi mogao da se svrsta u modele koji omoguuju srednjeroni period planiranja
nabavke, ttransporta i drugih aktivnosti u preduzeu.
2. MODEL LANCA SNABDEVANJA TRGOVINSKOG PREDUZEA NA
VELIKO
U radovima [5,6] definisan je matematiki model lanca snabdevanja proizvodnog
preduzea gde proizvoa naruuje sirovine, zatim, kroz proizvodni proces prevodi
sirovinu u gotov proizvod i, na kraju, isporuuje gotov proizvod kupcu.
Ovaj model je u ovom radu modifikovanza modelovanje snabdevanja trgovinskog
preduzea na veliko, koje se bavi samo prometom i nema dodatnu delatnost (pakovanje,
dorada, obeleavanje, itd) tako to se koliina gotovih proizvoda (P) i koliina sirovina
(D
r
) izjednaavaju, trokovi pripreme proizvodnje(S) postaju trokovi pripreme proizvoda
za prodaju (plate zaposlenih i dr.), zanemaruju se trokovi dranja na zalihama jedinice
sirovine (C
R
= u),odnos naruene koliine sirovina i koliine koju proizvoa troi u
proizvodnom ciklusu, u novom modelu je k= m=1 jer umesto sirovina ovde se naruuje
gotov proizvod, a umesto proizvodnog ciklusa postoji samo priprema tog proizvoda za
prodaju.
Uz navedene aproksimacije model lanca snabdevanja proizvodnog preduzeadobija
sledeu formu, ako se primeni na trgovinsko preduzee na veliko:
IC(n, ) =
[A +
1
n+1
S +
u]
(n+1)
+
2
i ]C
q
+C
v
jn [1 -
P
+
P
[ (1)
Ogranienja modela su: D=const; P=const; P>D;(0) = ().
Oznake koriene u modelu su:
B godinja koliina gotovih proizvoda koja je potrebna kupcu, (t/godini),
P - koliina koju trgovinsko preduzee moe da proda kupcu za godinu dana, (t/godini),
f faktor konverzije, u ovom sluaju jef=BP,
A trokovi naruivanja kupca (odnosno, trokovi isporuke), (din/narudbini)
S trokovi pripreme proizvoda za prodaju (din/narudbini)
u trokovi naruivanja proizvoda od proizvoaa, (din/narudbini),
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
141
C
q
- trokovi dranja na zalihama kupca jedinice proizvoda, din/t,
C
v
- trokovi dranja na zalihama preduzea jedinice proizvoda, din/t,
i godinja kapitalna ulaganja po dinaru uloenom u zalihe,
Q koliina koju kupac naruuje, t/narudbini,
M
- koliina pripremljena za prodaju, t/narudbini
R
- koliina naruenog proizvoda od proizvoaa, t/narudbini,
TC ukupni trokovi posmatranog lanca snabdevanja, din/godini.
Veliina Q je posmatrana kao upravljaka promenljiva dok su veliine
M
i
R
vezane za
Q prema relacijama:
M
= (n + 1);
R
=
M
= (n +1), gde je n faktor koji
definie odnos koliine proizvoda koju preduzee moe da isporui (Q
M
) i koliine
naruenih proizvoda od strane kupca (Q) (trgovinsko preduzee nabavlja veu koliinu
gotovih proizvoda od naruene za isporuku pa deo dri na zalihama, n > u).
3. METODA OPTIMIZACIJE PRIMENOM GENETIKOG ALGORITMA
Metoda optimizacije primenom genetikog algoritma je jedna od evolutivnih metoda koja
je vrlo efikasna za reavanje ovakvih kombinatornih optimizacionih problema [4,10,11].
Postoji niz prednosti genetikog algoritma nad klasinim optimizacionim metodama zbog
kojih je genetiki algoritam koristi u reavanju velikog broja problema razliite prirode
[4,11]. Neke od tih prednosti su: (i) objektivna funkcija koju treba optimizirati je potpuno
proizvoljna, tj nema posebnih zahteva kao to su neprekidnost, diferencijabilnost i sl.; (ii)
postoje gotovi programski paketi koji se mogu primeniti za reavanje konkretnih problema.
U ovom radu je koriena programska realizacija genetikog algoritma u programskom
paketu MATLAB R2008b u okviru modula toolbox/gads.Struktura genetikog algoritma
prikazana je na slici 1.
4. TEST PRIMER
Dati su parametri modela (1) lanca snabdevanja trgovinskog preduzea na veliko,
graevinskim materijalom - cementom: P = 5800 t/god, D = 4700 t/god, A = 50 000
din/nar, S= 200 000 din/nar, G = 40 000 din/nar, C
q
= 500 din/t, C
v
= 650 din/t, r = 1,1, f =
0,81. Opsezi moguih vrednosti upravljakih promenljivih za koje treba odrediti optimalne
vrednosti su: n = [0-5];Q = [1-1600].
Primenom modela (1) i opisane metodologije dobijene su optimalne vrednosti
upravljakih promenljivih za koje su ukupni trokovi minimalni:
n
opt
= 4,84, Q
opt
= 687,7 t/nar., TC
min
= 1 227 700 din/god.
Iz dobijenih optimalnih vrednosti upravljakih promenljivih (n
opt
, Q
opt
) dobijaju se
vrednosti koliine proizvoda pripremljenog za prodaju u jednoj isporuci (narudbini),
t/nar.,
Q
M
= (n + 1)
opt
=4016,17 t/nar. i koliine naruenog proizvoda od proizvoaa
(dobavljaa trgovinskog preduzea), po isporuci
R
=
M
= (n + 1)
opt
= 4
958,23t/nar
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 1. Standardna procedura genetikog algoritma
U tabeli 1 date su optimalne vrenosti upravljakih promenljivih i minimalnih trokova
lanca snabdevanja trgovinskog preduzea, za razliite zadate opsege promenljiven.
Tabela 4.1. Optimalne vrednosti upravljakih promenljivih i odgovarajui minimalni trokovi
snabdevanja, za razliite vrednosti zadatih opsega n.
TC
min
din/god
TC
min1
din/nar
Zadati
opsegza
n
n
opt
Q
opt
t/nar.
Q
M
t/nar
Q
R
t/nar
Broj
narudbina
D/Q
opt
1 227 700 175 385,7 [0 5] 4,84 687,70 4 016,17 4 958,23 7
1 249 400 208 233,3 [0 3] 3 813,30 3 253,20 4 016,30 6
1 295 400 259 080,0 [0 2] 2 924,92 2 774,76 3 425,63 5
1 405 800 351 450,0 [0 1] 1 1 111,3 2 222,60 2 743,90 4
1 518 600 379 650,0 [0u,5] 0,5 1 268,5 1 902,75 2 349,07 4
Iz dobijenih rezultata datih u tabeli 4.1 vidi se da se minimalni trokovi lanca
snabdevanja dobijaju za n
opt
= 4,84 i Q
opt
= 687,70 t/nar. Optimalni broj narudbina je D/Q
opt
7. Ako se zbog kapaciteta preduzea zahteva da n bude u granicama ispod n=4,84, kao
optimalne vrednosti n dobie se gornje zadate granice. Pri tome se sa smanjenjem n
opt
poveava vrednost Q
opt
i TC
min
, dok se broj narudbina smanjuje. Vrednosti Q
M
i Q
R
se,
takoe, tome smanjuju.
Na slici 2 dat je dijagram zavisnosti TC = f(n,Q) sa koga se uoavaju optimalne
vrednosti n
opt
i Q
opt
i minimalna vrednost TC
min
.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 2 Dijagram zavisnosti TC = f(n,Q).
Iz dobijenih rezultata se vidi da je optimizaciona metoda primenom genetikog algoritma
veoma pogodna kada treba da se optimiziraju dve i vie upravljakih promenljivih. U ovom
sluaju to su promenljive n i Q, dok u modelu koji opisuje snabdevanje proizvodnog
preduzea [5] postoji i trea upravljaka promenljiva,m, koja definie odnos naruene
koliine sirovina prema koliini koju preduzee troi u proizvodnom ciklusu.
Na Slici 3 dat je algoritamski model za realizaciju genetikog algoritma u okviru
programskog paketa MATLAB R2008b modula toolbox/gads.
_________________________________________________________________________
__
f unct i on TC=t c( x)
P=5800; %t / god
D=4700; %t / god
A=50000; %di n/ por
S=200000; %di n/ por
G=40000; %di n/ por
Cq=500; %di n/ t
Cv=650; %di n/ t
r =1. 1;
f =0. 81;
%- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
n=x( 1) ;
Q=x( 2) ;
%- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
TC=D/ Q*( A+S/ ( n+1) +G*f / ( n+1) ) +Q*r / 2*( Cq+Cv*( n*( 1- D/ P) +D/ P) ) ;
Ret ur n
%I zvr sni pr ogr amza mi ni mi zaci j u f unkci j e TC
%- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Fi t nessFunct i on = @t c;
number Of Var i abl es = 2; l b=[ 0 1] ; ub=[ 5 1600] ;
%- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
opt i ons1 = st r uct ( ' Popul at i onType' , ' doubl eVect or ' , . . .
' PopI ni t Range' , [ 0; 1] , . . .
' Popul at i onSi ze' , 20, . . .
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
144
' El i t eCount ' , 2, . . .
' Cr ossover Fr act i on' , 0. 8, . . .
' Mi gr at i onDi r ect i on' , ' f or war d' , . . .
' Mi gr at i onI nt er val ' , 20, . . .
' Mi gr at i onFr act i on' , 0. 2, . . .
' Gener at i ons' , 50, . . .
' Ti meLi mi t ' , i nf , . . .
' Fi t nessLi mi t ' , - i nf , . . .
' St al l GenLi mi t ' , 50, . . .
' St al l Ti meLi mi t ' , i nf , . . .
' Tol Fun' , 1e- 6, . . .
' Tol Con' , 1e- 6, . . .
' I ni t i al Popul at i on' , [ ] , . . .
' I ni t i al Scor es' , [ ] , . . .
' I ni t i al Penal t y' , 10, . . .
' Penal t yFact or ' , 100, . . .
' Pl ot I nt er val ' , 1, . . .
' Cr eat i onFcn' , @gacr eat i onuni f or m, . . .
' Fi t nessScal i ngFcn' , @f i t scal i ngr ank, . . .
' Sel ect i onFcn' , @sel ect i ont our nament , . . .
' Cr ossover Fcn' , @cr ossover heur i st i c, . . .
' Mut at i onFcn' , @mut at i onadapt f easi bl e, . . .
' Hybr i dFcn' , @f mi ncon, . . .
' Di spl ay' , ' f i nal ' , . . .
' Pl ot Fcns' , @gapl ot best f , . . .
' Out put Fcns' , [ ] , . . .
' Vect or i zed' , ' of f ' , . . .
' UsePar al l el ' , ' never ' ) ;
%- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
[ x, f val ] = ga( Fi t nessFunct i on, number Of Var i abl es, [ ] , [ ] , [ ] , [ ] , l b, ub, [ ] , opt i ons1) ;
TC=f val n=x( 1)
Q=x( 2)
_________________________________________________________________________
__
Slika 3. Algoritamski modelza realizaciju genetikog algoritma u okviru MATLAB R2008b
5. ZAKLJUAK
Realni procesi u lancima snabdevanja mogu obuhvatiti veliki broj meusobno povezanih
promenljivih. Njihovo modeliranje zahteva iskustvo sa matematikim metodama a
pronalaenje optimalnih reenja zahteva upotrebu napredenih softverskih paketa, tzv
optimizacionih softvera. U ovom radu je predloena metodologija optimizacije lanca
snabdevanja preduzea sa uslunom delatnou pri emu je predloen model lanca
snabdevanja sa vie od jedne upravljake promenljive a optimizacija je vrena primenom
genetikog algoritma u programskom paketu MATLAB. Time je pokazano da genetiki
algoritam kao optimizaciona metoda koja ima iroku primenu moe uspeno da se koristi i
u optimizaciji lanaca snabdevanja sa vie od jedne upravljake veliine.
Reference
[1] S. Chopra and P.Meindl, Supply Chain Menagement: Strategy, Planing and Operatiuon,
Prentice-Hall, Inc., New Jersey, 2001, p. 457.
[2] M.Vujoevi, Management Journal for Theory and Practice of
Management,8(2003)32. (in
Serbian),
[3] F.R Jacobs and E.Bendoly, European Journal of Operations Research, 146(2003).
[4] S.Cvetkovi i J. Radosavljevi, J.Zajac and N.Barac,Facta Universitatis Mechanical
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
145
Engineering, 9(2011)2.
[5] I. Mihajlivi, .Zivkovi, N.trbac and S.Prvulovic,Strategic Management, (2008)3.
[6] .ivkovi, I. Mihajlivi i I. uri,May Conference on Strategic Management 06-
08.June 2005, Bor, Serbia and Montenegro, p. 247. (in Serbian).
[7]J. Gheidar-Kheljani, S.H. Ghodsypour and S.M.T. Fatemi Ghomi, Iranian Journal of
Operations Research, 2(2010)1.
[8]J. Kral, Journal of Information,Control and Management Systems, 1(2003)2.
[9] M.Sodhi, Interfaces, 31(2001)2.
[10] K.Y.Lee, M.A.El-Sharkawi, Tutorial on Modern Heuristic Optimization Techniques
with Applications to Power Systems, IEEE Power Engineering Society, New York,
2002, p. 221.
[11] D.Beasley, D.R.Bull, R.R.Martin, University computing, 15(1993)2.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
146
ANALIZA RIZIKA NA PROJEKTU IZGRADNJA PORODINE
KUE
Ivan Jovanovi
Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet u Boru
Izvod
U ovom radu se razmatra analiza potencijalnih rizika na projektu Izgradnja porodine
kue. Najpre je izvrena identifikacija svih potencijalnih rizinih dogaaja na projektu.
Zatim je izvrena detaljna analiza uticaja rizinih dogaaja na ciljeve projekta kroz
istraivanje prirode pojedinih rizinih dogaaja, i procena verovatnoe nastupanja rizinih
dogaaja. Nakon analize rizika definisane su upravljake akcije kojima bi se rizini
dogaaji sveli na minimum, i u poslednjoj fazi procesa upravljanja rizikom predloen je
nain kontrole sprovedenih reakcija. Ponavljanjem ovih faza postie se kontinuirani proces
upravljanja rizikom ime se obezbeuje efikasna zatita od moguih evidentiranih rizinih
dogaaja. Cilj rada je da se ukae na znaaj procesa upravljanja rizikom, i kako se
njegovom primenom moe uticati na kvalitet realizacije projekta. Ovakvim proaktivnim
delovanjem u reavanju rizinih dogaaja se spreava ili minimizira uticaj potencijalnih
rizika na ciljeve projekta.
Kljune rei: Rizik, Analiza rizika, Upravljanje projektom.
RISK ANALYSIS OF THE PROJECT BUILDING A HOUSE
Ivan Jovanovi
Abstract
This study analysis the potential risks of the project, building a house. the identification of
potential risk events on the project is done at the begining. then a detailed analysis of the
impact of risk events on the project objectives through exploration of the nature of individual
risk events, and estimate the probability of occurrence of risk events. after analyzing the risks
control actions are defined to minimize risk events, and in the last stage of the risk
management method is proposed to control the implemented reaction. by repeating these
stages a continuous risk management process is achieved which provides efficient protection
against the possible risk-recorded events. the aim is to highlight the importance of risk
management, and how its implementation will affect the quality of the project. such proactive
actions to solve risk events are being used to prevent or minimize the impact of potential risks
on project objectives.
Key words: Risk, Risk Analysis, Project Management.
1. UVOD
Prema savremenim shvatanjima svaki poduhvat koji ima cilj, rok i raspoloive resurse
moe se posmatrati kao projekat [1]. Svaki projekat sadri elemente poslovnog procesa.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
147
Poto se realizuje u budunosti u sebi sadri odgovarajui rizik i neizvesnost [2].
Upravljanje rizikom je proces kroz koji se potvruje poslovna opravdanost odabira
sigurnosnih reenja i kontrola koja e obezbediti dovoljan nivo sigurnosti [3]. Brz
tehnoloki razvoj poveava neizvesnost za uesnike u poslovnom procesu koji sa sobom
donosi rizike, pa je upravljanje rizicima postalo od kritinog znaaja. Upravljanju rizicima
se posveuje sve vea panja [4]. Priprema za upravljanje rizikom projekta se zasniva na
odreivanju izvora i kategorije rizika projekta, definisanju parametara rizika projekta i
uspostavljanju strategije menadmenta [5]. Najvaniji, najosetljiviji i vremenski
najzahtevniji deo procesa upravljanja rizikom je postupak procene, odnosno analize rizika
[3]. Analiza rizika postavlja okvir ili plan za upravljanje razliitim identifikovanim
rizicima i neizvesnou koji mogu uticati na rezultat projekta. Smatra se da je potrebno
imati subjektivni pristup riziku sa objektivnom metodologijom [6]. Analiza rizika kao bitan
faktor neizvesnosti ima za cilj sagledavanje dogaaja koji u budunosti, tj. u ekonomskom
veku mogu uticati na ponaanje investicija, odnosno investicionih projekata, ne samo sa
ekonomsko-finansijskog nego i sa tehnoloko-tehnikog stanovita [7].
U ovom radu razmatrana je Analiza rizika na projektu Izgradnja porodine kue.
2. METODOLOGIJA
U kontekstu project managementa-a, rizik na projektu se moe definisati kao mogunost da
odreene okolnosti negativno utiu na projektne ciljeve. To je verovatnoa pojavljivanja
negativnih dogaaja i njihove verovatne posledice [8]. Sve u ivotu, pa i na samom
projektu, u sebi sadri odreenu koliinu rizika. S obzirom na tu injenicu, klijenti ne treba
da oekuju da e njihovi projekti biti osloboeni rizika. Rukovodilac projekta zajedno sa
projektnim timom i klijentom bi trebao da izvri procenu rizika. U nekom srenom sluaju,
moe se uvideti da su rizici mali. Meutim ova praksa e takoe upozoriti klijenta i
projektni tim na bilo koje srednje ili velike rizike koji mogu uzrokovati problem negde u
budunosti [9].
Od mnogobrojnih metodologija koje se predlau u teoriji i praksi, u ovom radu je
primenjena PMI metodologija, koja je data u PMBOK i PMI standardu za upravljanje
rizicima [10]. Po ovoj metodologiji, stanje izvesnosti se opisuje kao situacija u kojoj se
tano mogu odrediti sve potrebne veliine i sva mogua reenja, tako da praktino nema
rizika. Situacija u budunosti kod koje se mogu pojaviti vie alternativnih reenja sa
poznatom verovatnoom pojavljivanja, opisuje se kao stanje rizika, a situacija u budunosti
kod koje se mogu pojaviti vie alternativnih reenja sa nepoznatim verovatnoama
pojavljivanja, kao stanje neizvesnosti. Oblast upravljanja rizikom se nalazi izmeu stanja
totalnog rizika i stanja gde rizik i ne postoji. Tamo gde vlada totalni rizik ne postoji mo-
gunost upravljanja, dok tamo gde nema rizika nema ni potrebe za upravljanjem [11,12].
Samim rizikom se ne moe direktno upravljati, inae to ne bi ni bio rizik, ve je mogue da
se izvre prethodne pripreme i plan za reagovanje na mogua budua rizina dogaanja.
Zato se upravljanje rizikom moe definisati kao skup upravljakih metoda i tehnika kojima
se minimiziraju gubici i dovode u sklad trokovi kojima se smanjuje verovatnoa
ostvarenja gubitaka sa trokovima koji bi nastali od rizinog dogaaja [11-13]. Takoe,
upravljanje rizikom znai i maksimiziranje veorovatnoe deavanja pozitivnih dogaaja po
projekat. Proces upravljanja rizikom, prikazan na Slici 1, sadri etiri glavna podprocesa, a
to su: identifikacija rizika; analiza i procena rizika; planiranje reakcija na rizik; i kontrola
primene reakcije na rizik.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 1. Podprocesi procesa upravljanja rizikom
Identifikacija rizika. To je podproces procesa upravljanja rizikom kojim se identifikuju,
dokumentuju, klasifikuju i rangiraju potencijalni rizici (pozitivni i negativni), koji mogu
uticati na projekat. Ova faza je veoma bitna za proces upravljanja projektom, jer pogrena
identifikacija moe da potpuno skrene planiranje reakcije sa pravog puta, to dovodi do
potpune nespremnosti kada se rizini dogaaj desi [8]. Rizik se u osnovu moe podeliti na
dva osnovna tipa: poslovani rizik - koji nastaje normalnim obavljanjem poslovnih
aktivnosti, i ist ili siguran rizik - koji ukljuuje samo mogunost ostvarenja tete, tj.
gubitka [11]. Takoe, identifikacija rizika spada u grupu iterativnih procesa - kako projekat
napreduje kroz faze ivotnog ciklusa, tako se uoavaju novi rizici koji nisu identifikovani
tokom planiranja. Kvalitetnijoj identifikaciji rizika mogu doprineti razliite grupe ljudi:
projektni tim, projektni stejkholderi, strunjaci, korisnici i ostali, koji se moraju ukljuiti u
ovaj proces. Predmet rizika mogu biti: izvori finansiranja, vremenski planovi, promene u
obimu, projektni plan, procesi upravljanja, tehniki procesi, resursi, itd. Da bi se rizici
prepoznali i da bi se pripremilo iznalaenje odluka, potrebne su odgovarajue strukture,
metode i tehnike identifikovanja rizika. Identifikacija i klasifikacija moguih rizinih
dogaaja se moe uraditi primenom iskustvenog, statistikog i normativnog metoda. Proces
identifikacije rizika podrazumeva korienje sledeih metoda: pregledanje dokumentacije
planova, pretpostavki, istorijskih informacija, itd; prikupljanje informacija predlau se
nekoliko razliitih tehnika: brejnstorming, delfi, intervju, anketiranje, tehnika uzroka i
posledoca, SWOT analiza; kontrolne liste izrauju se na osnovu istorijskih informacija i
prethodnog iskustva projektnog tima; analiza pretpostavki dokazivanje tvrdnji i
pretpostavki koje su identifikovane i dokumentovane u procesu planiranja projekta; tehnika
crtanja dijagrama moe se koristiti u tri oblika: uzrono - posledini dijagrami,
dijagrami toka procesa i dijagrami uticaja. Rezultat procesa identifikacije rizika predstavlja
sastavljanje jedinstvenog registra rizika.
Analiza i procena rizika. Ovaj podproces upravljanja rizikom se nadovezuje i preplie sa
prethodnim podprocesom-identifikacija rizika, jer kroz preliminarno grupisanje rizika
analiza praktino ve zapoinje [10]. Analiza rizika je esto sloen postupak, gde se vri:
obrada svakog identifikovanog rizika; analiziraju postojee kontrolne mere u sistemu,
kvantifikuju rizici radi odabira najboljeg naina zatite; procenjuje opravdanost uvoenja
dodatnih protivmera. Kod odreivanja veliine mogueg uticaja identifikovanih rizika na
projekat razlikuje se kvantitativna i kvalitativna analiza [11-13].
Kod kvantitativne analize rizika koristi se kvantitativni metod Procena verovatnoe
ostvarenja i moguih posledica, koji se sprovodi u dva koraka. Najpre se u prvom koraku
vri procena mogueg uticaja rizinih dogaaja na rezultate (ciljeve) projekta, tj. odreuje
se visina gubitka (G) ukoliko se desi rizini dogaaj. Zatim se, u drugom koraku, odreuju
verovatnoe pojavljivanja tih rizinih dogaaja (VR) [10-14]. Kvantifikacija ukupnog
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
149
rizika (UR=GVR), kao kombinacija veliine uticaja na ciljeve projekta i procenjene
verovatnoe deavanja, prikazana je u Tabeli 1.
Tabela 1. Kvantifikacija ukupnog rizika
Verovatnoa
pojavljivanja
rizika
Uticaj na ciljeve projekta
Veoma
mali
0.05
Mali
0.1
Umeren
0.2
Visok
0.4
Veoma
visok
0.8
0.9 0.045 0.090 0.180 0.360 0.720
0.7 0.035 0.070 0.140 0.280 0.560
0.5 0.025 0.050 0.100 0.200 0.400
0.3 0.015 0.030 0.060 0.120 0.240
0.1 0.005 0.010 0.020 0.040 0.080
Verovatnoa pojavljivanja rizika se iskazuje na skali od 01. Nula znai da se odreeni
dogaaj sigurno nee ostvariti, a jedinica znai da e se dogaaj sigurno ostvariti. Skala
kojom se prikazuje uticaja rizika na ciljeve projekta moe biti realativna kojom se
dodeljuju vrednosti kao to su visok-umeren-mali, ili numerika (kardinalna) skala.
Ukoliko postoji potreba mogue je odabrati manje precizniju podelu (trostepena skala) ili
precizniju podelu (sedmostepena skala), to e rezultirati i manjim ili veim brojem nivoa
ukupnog rizika. U ovom radu je koriena petostepena kombinovana skala: veoma visok
(0,8); visok (0,4); umeren (0,2); mali (0,1); veoma mali (0,05). Nain numerisanja
pojedinih nivoa UR je takoe proizvoljan i mogue ga je prilagoditi potrebama [10-12,15].
Na osnovu ovakve kvantifikacije, stepen ukupnog rizika (UR) se u ovom radu ocenjuje
kroz pet nivoa, kao:
- Veoma nizak (zelena polja) gde je UR0,015; nisu potrebne akcije i pripreme.
- Nizak (plava polja) gde je 0,015<UR0,040; potrebne su akcije i pripreme.
- Umeren (uta polja) gde je 0,040<UR0,150; potrebno je pripremiti plan
smanjenja rizika i otklanjanja posledica na projektu.
- Visok (narandasta polja) gde je 0,150<UR0,500; potreban je poseban plan
smanjenja rizika i otklanjanja posledica na projektu.
- Veoma visok (crvena polja) gde je UR>0,500; zahteva se hitna reakcija, tj.
redefinisanje projekta. Razmatra se ak i mogunost odustajanja od projekta
ukoliko uklanjanje izvora i uzroka nije mogu na drugi nain.
Kvalitativna analiza rizika na projektu obavlja se na osnovu tri uticajna faktora [11,12,16]:
fleksibilnost projekta, u smislu verovatnoe nastajanja promena u projekat, koja moe biti
mala i velika; veliine projekta, koji moe biti mali ili veliki; i primenjene tehnologije, gde
moe biti primenjena niska ili visoka tehnologija.
Rezultat podprocesa analize i procene rizika predstavlja auriranje registra rizika, a
promene koje se unose su: rangiranje identifikovanih rizika po prioritetu, grupisanje rizika
po kategorijama, lista rizika koji ne zahtevaju reakcije, lista rizika koja zahteva dodatnu
analizu, tendencije rezultata analize, itd.
Planiranje reakcije (odgovora) na rizik predstavlja proces odabira mera koje treba
preduzeti, kako bi se otklonile pretnje i iskoristile anse otkrivene u procesu analize rizika.
Planovi odgovora se izrauju za one rizine dogaaje koji imaju veliku verovatnou
deavanja i znaajan uticaj na projekat. Znai, planiranje odgovora na rizik je definisanje
upravljakih akcija kojima e se mogui gubici od nastajanja rizinog dogaaja svesti na
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
150
minimum. U praksi postoje tri tehnike planiranja odgovora na rizik, a svaka od njih
podrazumeva odreene strategije. To su: strategije za negativne rizike (pretnje), strategije
za pozitivne rizike (anse) i strategije kontigencije [10-18].
Strategije koje se najee planiraju su: izbegavanje rizika, ignorisanje rizika, smanjivanje
rizika, prebacivanje rizika, i kontigencijsko planiranje.
Izbegavanje je strategija kojom se eli ostvariti eliminisanje uzroka rizinog dogaaja, ili
promena plana projekta kako bi se izbegao negativan uticaj.
Ignorisanje (prihvatanje) rizika obino oznaava takvu strategiju gde je rizini dogaaj
uoen, ali se ne preduzimaju nikakve akcije. Smatra se da se rizini dogaaj nee ni desiti,
tj. da je verovatnoa mala, ili da e ukoliko se i desi uticaj na ciljeve projekta biti
zanemarljiv. Prihvataju se posledice u sluaju da se rizini dogaaj desi.
Smanjenje (ublaavanje) rizika je strategija koja podrazumeva da je neophodno vriti neke
izmene na projektu kako bi se rizik smanjio-ublaio. Uglavnom su to akcije koje menjaju:
vremenski plan, budet projekta, specifikacije, obim projekta, itd. Takoe, prave se
odreene rezerve (vremenske, u resursima, itd.), pri emu sve te promene ne smeju da
utiu na globalne ciljeve projekta. Ovom strategijom se pokuava smanjiti verovatnoa
deavanja rizinog dogaaja i njegov uticaj smanji na prihvatljiv nivo.
Prebacivanje rizika je takva strategija koja podrazumeva prebacivanje rizika, tj. moguih
tetnih posledica, na drugi subjekt. To moe da podrazumeva izmenu ugovora kojima se
rizik prebacuje na osiguravajue organizacije, ili ugovorom regulisanu podelu rizika sa
izvoaima, podizvoaima i drugim uesnicima u projektu.
Kontigencijsko (situaciono) planiranje je takva strategija koja predvia oprezno ponaanje
i postepeno i racionalno odluivanje radi prilagoavanja neizvesnim i rizinim dogaajima.
Strategija predvia tanu raspodelu nadlenosti i odgovornosti menaderske strukture za
postupanje u sluaju pojave rizinog dogaaja. Strategija se predvia uglavnom za niske
ukupne rizike (UR0,040) uz praenje, a za srednje i visoke rizike (UR0,500) uz
planiranje odgovarajuih mera. Strategija kontigencije podrazumeva izradu razliitih
alternativa u sluaju da se rizini dogaaj ipak odigra. Obino se vezuje za odreene
rezerve, odnosno sredstva koji se uvaju kao sigurnosna mera u sluaju ostvarenja
neizbene pretnje koja moe da ugrozi obim, trajanje i trokove projekta.
Kontrola primene reakcije na rizik. Praenje i kontrola projektnog rizika je stalna
aktivnost koja se realizuje kroz merenja, procenjivanja, dokumentovanja i izvetavanja od
strane celog projektnog tima. Praenje i kontrola, kao proces vrednovanja uinaka i efekata
preduzetih mera, zbog toga nije samo realizovanje plana upravljanja rizikom, nego i
njegovo dopunjavanje u zavisnosti od potreba. Ove aktivnosti se obezbeuju uglavnom
kroz praenje napredovanja u realizaciji aktivnosti po planiranim kontrolnim takama, a za
srednji i visoko rangirani rizik i kroz stalno praenje signala i indicija, uz redovno i
vanredno dokumentovano izvetavanje. U odreenim sluajevima neophodno je izmeniti
strategiju odgovora kada postane neefikasna, odnosno primeniti planiranu strategiju
kontigencije ili ukloniti rizini dogaaj sa liste kada potencijalna pretnja prestane da
postoji. Kontrola kao element upravljanja rizikom ne moe se doslovno primeniti na rizik,
jer da je rizik mogue kontrolisati, onda ne bi ni bio rizik, nego se odnosi na uoavanje
odreenih rizinih pojava, a kontrolie se realizacija planiranih mera protiv rizika.
Nedovoljno praenje problema koji nastaju tokom izvoenja projekta razlog je neuspeha
kod veine projekata [19].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
3. PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM NA KONKRETNOM PROJEKTU
Opis projekta
Projekat je namenjen za izgradnju porodine kue. Objekat je dobio graevinsku dozvolu i
za potrebe gradnje radi se glavni graevinski projekat. Objekat je projektovan kao
jedinstvena celina i u njemu je predviena jedna stambena jedinica. Na celoj prizemnoj
etai predvieno je stanovanje bez pomonih sadraja. Osim prizemlja predvien je i
tavanski prostor kome se pristupa stepenitem iz samog objekta i koji nije namenjen
stanovanju. Ukupna povrina objekta je 382,94m
2
, i to: prizemlje povrine 210,23 m
2
i
tavanski prostor povrine 172,71 m
2
.
Ciljevi projekta
Cilj 1: Zavretak projekta u planiranom roku.
Cilj 2: Uklopiti se u predvieni budet projekta.
Cilj 3: Uklopiti se u predviene resurse definisane projektom.
Cilj 4: Ostvariti propisani kvalitet izvedenih radova.
Cilj 5: Ispotovati sve zakonske propise i procedure.
Cilj 6: Savremenim procesom gradnje ostvariti maksimalnu iskorienost materijala.
Gantogram projekta
Slika 2. Deo gantograma gantogram uraen u MS Project 2010
Identifikacija rizika
Kod evidentiranja rizika bili su ukljueni projektni menader sa projektnim timom, interni
i eksterni stejkholderi i strunjaci iz relevantnih oblasti. Predmet rizika je bio usmeren na
ostvarenje projektnih ciljeva. Za identifikaciju i klasifikaciju moguih rizinih dogaaja je
koriena kombinacija iskustvenog, statistikog i normativnog metoda, i to metod:
pregledanje dokumentacije, prikupljanje informacija, kontrolne liste i analiza pretpostavki.
Evidentirana su est glavna rizika na ovom projektu, i to:
R
1
: Gubitak imovine u nepogodama
R
2
: Probijanje budeta
R
3
: Povreda radnika
R
4
: Slabiji kvalitet izvedenih radova od planiranog
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
152
R
5
: Kanjenje sa nabavkom potrebnog materijala
R
6
: Probijanje planiranog vremena zavretka projekta
Opis rizika
R
1
: Rizik postoji u fazi betonskih radova kod izrade "FERT" konstrukcije. U sluaju
vremenskih nepogoda (kie) moe se pojaviti ovaj rizik. Zbog takvog rizika moe doi do
oteenja objekta ili nemogunosti da se planirani radovi zavre na vreme.
R
2
: Ovaj rizik se moe javiti u fazi nabavke materijala. Probijanjem budeta i korienje
veih novanih sredstava od planiranih, dovodi do nedostatka novanih sredstava,
eventualne blokade projekta, i konano do kanjenja realizacije projekta.
R
3
: Ovaj rizik se moe javiti u bilo kojoj fazi izvoenja radova. U sluaju da doe do
povrede radnika na radnom mestu, moe doi do kanjenja projekta zbog nedovoljnog
broja potrebnih radnika.
R
4
: Ovaj rizik se moe javiti takoe u bilo kojoj fazi izvoenja radova. Do nekvalitetno
obavljenih radova na projektu (slabiji kvalitet od planiranog) moe doi zbog neadekvatine
primene tehnolokih reenja i naina izvoenja radova.
R
5
: Ovaj rizik se moe javiti u bilo kojoj fazi izvoenja radova, jer se materijal nabavlja
kontinuirano. Ukoliko materijal ne bude isporuen na vreme, u pedvienoj koliini i
odgovarajueg kvaliteta moe doi do kanjenja realizacije projkta.
R
6
: Ovaj rizik se moe javiti zbog razliitih okolnosti koje mogu usloviti kanjenje
projekta. Neke od tih okolnosti jesu kanjenje materijala, povrede radnika, nedostatak
novanih sredstava, vremenske neprilike, i sl.
Analiza i procena rizika
Najpre je izvrena obrada svakog identifikovanog rizika, a zatim njihova kvantifikacija
primenom metoda: Procena verovatnoe ostvarenja i moguih posledica. Korienjem
podataka iz Tabele 1, izraunat je ukupan rizik za svaki evidentirani rizik, koji se zatim
svrstava u odreeni nivo uticaja. Zatim je predloen plan reagovanja kako bi se izabrao
najbolji nain zatite. Dobijeni rezultati su prikazani u Tabeli 2.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
153
Tabela 2. Kvantifikacija rizika
Tip rizika Opis rizika
Verovatnoa
nastupanja
Uticaj
Znaaj
rizika
Plan reagovanja
Interni
Eksterni
Zakonski
Kratak opis rizinog
dogaaja
[0-1] [0-1] (34)
ta treba uraditi kako bi se
minimizirao uticaj rizinog
dogaaja
1 2 3 4 5 6
R1: Eksterni
Gubitak imovine u
nepogodama
0,9 0,8
0,720
veoma
visok
Postaviti zatitu da ne bi dolo
do oteenja
R2: Interni Probijanje budeta 0,7 0,4
0,280
visok
Svesti trokove na minimum
R3: Interni Povreda radinka 0,1 0,05
0,005
veoma
nizak
Adekvatna zatita na radu
R4: Interni
Loiji kvalitet od
planiranog
0,5 0,2
0,100
srednji
Pridravati se planiranog
kvaliteta izrade
R5: Eksterni
Kanjenje sa
nabavkom potrebnog
materijala
0,3 0,1
0,030
nizak
Kontinuirana nabavka potrebnog
materijala
R6: Interni
Probijanje
planiranog vremena
zavretka projekta
0,7 0,4
0,280
visok
Svesti vreme zavretka na
minimum
Procenjena verovatnoa nastupanja rizika jeste: R
1
=0,9; R
2
=0,7; R
3
=0,1; R
4
=0,5; R
5
=0,3;
R
6
=0,7. Vrednost koja je dodeljena za uticaj rizika na ciljeve projekta jestu: R
1
=0,8;
R
2
=0,4; R
3
=0,05; R
4
=0,2; R
5
=0,1; R
6
=0,4.
Znaaj rizika
Vrednost ukupnog rizika R
1
je >0,500 to znai da je veoma visok uticaj na realizaciju
samog projekta, odnosno ukupni rizik je R
1
=0,90,8=0,720. Rizik R
2
spada u kategoriju
visokih rizika, jer je R
2
=0,70,4=0,280. Rizik R
3
spada u kategoriju veoma niskih rizika,
jer je R
3
=0,10,05=0,005. Rizik R
4
=0,50,2=0,100 spada u kategoriju srednjih rizika.
Rizik R
5
spada u kategoriju niskih rizika, jer je R
5
=0,30,1=0,030, a rizik R
6
u kategoriju
visokih rizika, jer je R
6
=0,70,4=0,280.
Plan reakcije (odgovora) na rizik
Kako bi se otklonile pretnje nastanku rizinih dogaaja predloene su i preporuene
preventivne mere. Ukoliko bi i pored preventivnih mera dolo do pojavljivanja rizinih
dogaaja preporuene su reaktivne akcije.
Preporuene preventivne akcije:
R
1
: Potrebno je kontinuirano pratiti kratkoronu i dugoronu vremensku prognozu,
posebno u periodu izvoenja betonskih radova kada se postavlja FERT konstrukcija. Na
ovaj nain bi se na vreme informisali o moguim vremenskim nepogodama koja idu u
prilog nastupanju ovog rizinog dogaaja.
R
2
: Potrebno je kontinuirano pratiti planirane trokove i uklapati se u planom predvieni
budet projekta. Sa dobavljaima ugovorom/ima definisati nabavne cene materijala.
R
3
: Radnicima je potrebno obezbediti adekvatnu zatitu obuu, odeu i opremu koju bi
morali obavezno da koriste prilikom rada na gradilitu. Na to ih obavezuje i Zakon o
bezbednosti i zdravlju na radu Slubeni glasnik RS, br. 101/2005.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
154
R
4
: Potrebno je pridravati se projektnog plana gde je definisan nain primene tehnolokih
reenje i nain izvoenja radova kod realizacije projekta, kako ne bi dolo do odstupanja.
R
5
: Potrebno je adekvatnim Ugovorima sa dobavljaima materijala obezbediti kontinuiranu
nabavku i isporuku potrebnog materijala, kako ne bi dolo do kanjenja u realizaciji.
R
6
: Potrebno je da se svi uesnici na projektu pridravaju projektnog plana. Na taj nain se
vreme zavretka projekta svodi na optimalnu meru, i izbegavaju nepotrebna kanjenja.
Preporuene reaktivne akcije:
R
1
: U sluaju da nastupi rizini dogaaj potrebno je odloiti izradu FERT konstrukcije
ukoliko je to mogue. Takoe, potrebno je razmotriti mogunost postavljanja adekvatne
zatite kako ne bi dolo do oteenja prilikom gradnje, a samim tim i do nastanka dodatnih
trokova i/ili do kanjenja projekta. U sluaju da doe do oteenja sanirati ih u to kraem
roku pod najpovoljnijim uslovima. Dakle, preporuuje se strategija smanjivanja
(ublaavanja) rizika.
R
2
: U sluaju nastupanja ovog rizinog dogaaja potrebno je obezbediti dodatne -
alternativne izvore finansiranja. Preporuuje se strategija kontigencijsko (situaciono)
planiranje, uz planirenja odgovarajuih mera.
R
3
: Kako ovaj rizik spada u grupu veoma niskih rizika, preporuuje se strategija
ignorisanja rizika, tj. prihvatanja rizika ukoliko bi se desio. Ukoliko ipak doe do pojave
ovog rizinog dogaaja tj.povrede radnika potrebno je radnika zbrinuti na adekvatan nain,
i truditi se da taj nedostatak ne utie na realizaciju projekta. Ukoliko je potrebno treba
uposliti novog radnika.
R
4
: Ukoliko doe do odstupanja od planiranog kvaliteta izvedenih radova potrebno je,
ukoliko je mogue, sanirati tetu u najranijim fazama realizacije projekta. Obezbediti
strune ekipe koji e obavljati kontinuirani proces kontrole kvaliteta obavljenih radova.
Predlae se strategija kontigencijskog planiranja uz kontinuirano praenje.
R
5
: Za ovaj rizik reporuuje se strategija prebacivanje rizika. Odgovarajuim ugovorima sa
dobavljaem/ima obezbediti da materijal odgovarajueg kvaliteta i odgovarajueg obima,
stigne u odgovarajue vreme. Ukoliko doe do kanjenja sa nabavkom materijala tj.
ukoliko materijal ne bude dostavljen na vreme, odgovarajueg obima i kvaliteta, treba
ubrzati isporuke materijala tako to e se angaovati novi (rezervni) dobavljai.
R
6
: Korienjem savremenih metoda, alata i tehnika za planiranje projekta obezbediti da se
projekat zavri u predvieno vreme. Kontinuirano-svakodnevno se prate predvieni
vremenski termini. Ukoliko doe do probijanja termina izvriti replaniranje projekta. Za
ovaj rizik se planira strategija smanjenje (ublaavanje) rizika.
Kontrola primene reakcije na rizik
Potrebno je kontinuirano pratiti i kontrolisati projektne rizike, odnosno ostvariti proces
vrednovanja uinaka i efekata preduzetih mera, kroz stalna merenja, procenjivanja,
dokumentovanja i izvetavanja. Ukoliko se ukae potreba mora se izvriti i dopuna
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
155
primenjenih mera kao odgovora na nastali rizini dogaaj. Ukoliko je primenjena mera
dala slabe rezultate ili postane neefikasna potrebno je izmeniti strategiju odgovora. U
sluajevima kada se na projektu javljaju rizini dogaaji koji nisu evidentirani, potrebno ih
je dodatno sagledati i primeniti odgovarajue mere. U odreenim sluajevima je mogue
ukloniti rizini dogaaj sa liste kada se proceni da je potencijalna pretnja prestala da
postoji.
Za ove aktivnosti je potrebno angaovati ceo projektni tim. Njihovo angaovanje bi bilo
najvee na poetku realizacije projekta, a kako realizacija projekta napreduje tako se i
smanjuje angaovanje pojedinih lanova projektnog tima. Rukovodilac projekta, neki
lanovi projektnog tima i pojedini stunjaci bi bili angaovani na ovim poslovima tokom
celog ivotnog veka projekta. Generalno, kontrolu e obavljati rukovodilac projekta. U
zavisnosti od vrste rizinog dogaaja kontrola primene reakcije na rizik bi se obavljala
kontinualno na dnevnom, nedeljnom, dvonedeljnom i/ili mesenom nivou.
4. ZAKLJUAK
Projekti su po svojoj prirodi rizini i neizvesni, jer se planiraju u sadanjosti, a realizuju u
budunosti, koja je sama po sebi neizvesna i rizina. U ovom radu je predstavljen koncept
upravljanja rizikom na jednom realnom projektu, koji je po strukturi sloen investicioni
projekat, i ija realizacija sadri faze planiranja, projektovanja, nabavke opreme i
materijala, izgradnje objekta, i predaje objekta investitoru.
Prikazani koncept upravljanja rizikom se sastoji se od etiri podprocesa, gde njihova
meusobna povezanost ini proces upravljanja rizikom. Identifikacija i klasifikacija
moguih rizinih dogaaja je uraena kombinacijom iskustvenog, statistikog i
normativnog metoda. Razlog zbog ega je koriena kombinacija ova tri metoda ogleda se
prvenstveno u izbegavanju jako izraenog subjektivizma koji bi se pojavio ukoliko bi se
koristio samo iskustveni metod. Kako izvoa radova poseduje i bazu podataka o rizinim
dogaajima koji su evidentirani na projektima koji su ranije realizovani mogao se primeniti
i statistiki metod. Takoe, mogao se primeniti i normativni metod jer se on zasniva na
izvrenim merenjima i egzaktnim proraunima koje je izvoa radova prethodno obavio.
Nakon toga je uraena anliza i procena identifikovanih rizika korienjem kvantitativnog
metoda procene verovatnoe ostvarenja i moguih posledica. Zatim je za svaki mogui
rizik definisana protivmera, tj. odreene su preventivne mere i reaktivne akcije. Kod
reaktivnih akcija preporuene su strategije: ignorisanje rizika, smanjenje rizika,
prebacivanje rizika i kontigencijsko planiranje. Definisane protivmere koriene su za
ublaavanje negativnih uticaja rizinih dogaaja na realizaciju projekta.
Rukovodilac projekta, zajedno sa projektnim timom, planira mere odbrambenog karaktera
sa ciljem da se smanji verovatnoa ostvarenja rizinih dogaaja. Takoe, navedenim
akcijama-strategijama definisana je adekvatna zatita od rizika i dat odgovor na situaciju
ukoliko bi do rizinih dogaaja ipak dolo. Kontrola eventualno primenjenih protivmera,
kao odgovor na rizine dogaaje, se obavlja kontinuirano tokom realizacije projekta.
Na ovaj nain primenjeni koncept podstie rukovodioca projekta na intenzivnu saradnju sa
projektnim timom, izvoaima radova i investitorom, to znai da se tokom realizacije
projekta podsticao interaktivan rad na stalnom prilagoavanju planiranih aktivnosti u
novonastalim uslovima, sa ciljem da se smanji mogui rizik nastajanja rizinih dogaaja,
kao i mogui gubici usled nastajanja i delovanja rizinih dogaaja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
156
Reference
[1] L. Michael, P.E. Wiggins, Risk Analysis, The University of Oklahoma, Oklahoma, 1984.
[2] L. Grubi-Nei, Razvoj ljudskih resursa, AB Print, Novi Sad, 2005.
[3] CARNet CERT & LSS, Upravljanje sigurnosnim rizicima, CARNet CERT, Hrvatska
akademska i istraivaka mrea, 2003.
[4] S. Kirin, Upravljanje rizikom u savremenim industrijskim sistemima, doktorska teza,
Fakultet tehnikih nauka Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, 2011.
[5] S.D. Kirin, L.G. Nei, I.P. osi, Increasing a large petrochemical company efficiency by
improvement of decision making process, Hem. Ind. 64(5), 2010, 465472.
[6] D.P. Kumar, Decision support system for risk management: a case study, Management
Decision 39(8), 2001, 634649.
[7] E. Maleevi, D. Soldat, Analiza rizika investicionih projekata sa ocenom tehnikih faktora
profitabilnosti, Privredna izgradnja, 45(1-2), 2002, 87101.
[8] R. Avlija, Uravljanje projektom - Upravljanje rizikom na projektu, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2009.
[9] Grupa autora, Prirunik za upravljanje projektima, Ministarstvo finansija - Vlada Republike
Srbije, 2008.
[10] A Guide to the Project Management Body of Knowledge, 5th ed., PMBOK Guide,
Project Management Institute, New York, USA, 2012.
[11] A. Jovanovi, Upravljanje projektom - metode planiranja i kontrole, autorizovana
predavanja, TF Bor, Bor, 2005.
[12] P. Jovanovi, Upravljanje projektom, Grafoslog, Beograd, 2008.
[13] M. Novovi, Upravljanje rizikom projekta, Ekonomski fakultet Podgorica, Studije
menadmenta, Podgorica, 2008.
[14] P. Jovanovi, Upravljanje investicijama, esto izdanje, Fakultet organizacionih
nauka, Beograd, 2006.
[15] I. Jovanovi, P. Nikoli, Upravljanje rizikom na projektu na primeru izgradnje
Mini hladnjae, VII Majska konferencija o strategijskom menadmentu, 2628.05.
Zajear, Srbija, 2011, 236-245.
[16] R. Burke, Project management: Planing & Control Techniques, 4th Edition,
Chichester, UK: John Wiley and Sons Ltd., 2003.
[17] H. Kerzner, Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and
Controlling, 8th Edition, John Wiley&Sons, New York, 2003.
[18] M. Stanii, Metodologija procene rizika, Singidunum, Beograd, 2012.
[19] B. Mari,Upravljanje projektima, FPM Novi Sad, 20
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
157
IZRADA PLANA REALIZACIJE PROJEKTA UREENJE I
TURISTIKA PREZENTACIJA LOKALITETA CARIIN GRAD
Suzana Ranelovi
1
, Ivan Jovanovi
2
1- Narodni muzej Leskovac
2.- Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet u Boru
Izvod
U ovom radu se razmatra Plan realizacije projekta kao jedan od neophodnih dokumenata
kod donoenja investicionih odluka na projektu. Plan realizacije projekta je uraen na
primeru ureenja i turistike prezentacije lokaliteta Cariin Grad. Projekat je planiran u
celini i to kroz globalno planiranje do detaljnog planiranja svake pojedinane aktivnosti.
Detaljno je razradjen vremenski plan, plan potrebnih resursa kao i planiranje trokova.
Definisani su kljuni faktori rizika, analiza i procena kao i planiranje reakcije na rizik. Za
planiranje, realizaciju i kontrolu projekta korien je softverski program MS Project 2010.
Kljune rei: Plan projekta, upravljanje projektom, investiciona odluka, MS Project.
DEVELOPING PROJECT IMPLEMENTATION PLAN
"ARRANGING AND TOURIST PRESENTATION OF THE
LOCALITY CARICIN GRAD"
Suzana Ranelovi, Ivan Jovanovi
Abstract
In this paper the project plan is one of the necessary documents when making investment
decisions on the project. project plan was done in the example of the plan for arranging and
tourist presentation of the locality caricin grad. the project is planned as a whole and from
the global planning to detailed planning of each activity. the time plan has thoroughly worked
out, plan of the necessary resources and planning costs. key risk factors are carefuly defined,
analysis and evaluation, also and planning of the risk. for the planning, implementation and
control of the project is used computer software ms project 2010.
Keywords: project plan, project management, investment decision, ms project.
1. UVOD
Sloenost savremenih projekata najee dovodi do ozbiljnijih problema u realizaciji koji
se ogledaju u velikim zakanjenjima, poveanim ukupnim trokovima realizacije i u
neefikasnoj realizaciji u celini [1]. Savremeni poslovi se sve vie mogu posmatrati kao
jedinstveni poduhvati koji se preduzimaju radi ostvarivanja definisanog cilja [2]. Planiranje
predstavlja proces definisanja ciljeva realizacije projekta i neophodne aktivnosti kako bi se
ciljevi ostvarili [3]. Planiranje se izvodi korak po korak, od opteg ka detaljnom planu kako
bi se na najbolji nain iskoriste raspoloive metode planiranja i kontrole [2,4]. Plan
realizacije projekta je dokument koji destilie ogromnu koliinu informacija u koncizne,
informativne i dobro organizovane forme koje mogu biti distribuirane svim lanovima
projektnog tima [5]. Njime se definiu ciljevi i svrha projekta, projektni tim organizacije,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
158
isporuke, kao i strategije potrebne da se obezbedi uspean ishod koji zadovoljava poslovne
potrebe [6]. Plan navodi faze i obuhvata sve glavne parametre, standarde i zahteve projekta
u pogledu vremena, trokova i kvaliteta. Sadraji planova variraju u zavisnosti od vrste
projekta [5]. Vani aspekti upravljanja ivotnim ciklusom projekta su: planiranje, praenje,
izvetavanje, statistiko prikupljanje i replaniranje [7]. Softversko inenjerstvo je integrisan
proces metodologija za razvoj i primenu informacionih sistema za obradu. Ako se
primenjuje dosledno u realizaciji projekta, ovaj metod e pomoi da se izbegne veliki broj
greaka [8]. Potreba za praenjem i kontrolom projekta nastaju jer su projekti dinamini.
Monitoring projekta odstupanja od planiranog rasporeda zbog promena omoguava
generisanje odgovarajue povratne informacije kako bi se izvrile korektivne mere [9].
U ovom radu razmatran je Plan realizacije projekta na primeru ureenja i turistike
prezentacije lokaliteta Cariin Grad u optini Lebane, udaljenog 28 km od Leskovca.
2. ELEMENTI PLANA PROJEKTA
Uobiajeni plan realizacije projekta sadri sledee kljune elemente [4,10]:
1. Naslovna strana. Informacije koje bi ovaj element trebalo da sadri su: naziv, broj,
naruioca, verziju, datum realizacije, kao i autora plana projekta.
2. Lina karta projekta. Pie se na kraju a stavlja na poetak plana i na saet nain
prikazuje najbitnije karakteristike i elemente projekta.
3. Obuhvat projekta. Namena ovog elementa je da se jasno definie proizvod/usluga koji
e biti obezbeeni kupcu/korisniku, tj. koji e biti rezultat rada na projektu.
4. Ciljevi projekta. Jasni, merljivi, proverljivi i diktirani obuhvatom projekta.
5. Projektni stejkholderi. Stejkholderi (eksterni i interni) su zainteresovani za realizaciju
odreenog projekta i mogu vriti odreeni uticaj na njegovu realizaciju [11,12].
6. Struktura projekta. Organizaciona struktura projekta (OBS) predstavlja odgovorne
menadere na projektu u organizaciji [13]. Radna struktura projekta (WBS) predstavlja
struktura podele posla i obaveza koje nastaju tokom realizacije projekta [14,15].
7. Struktura projektnog tima. Formiraju se privremeni ili trajni projektni timovi koji
direktno rade na realizaciji projekta [16].
8. Odgovornosti na projektu. Kako bi se definisale i odredile odgvornosti za izvrenje
odreenih poslova u projektu koristi se RACI matrica (matrica odgovornosti), koja
predstavlja kombinaciju WBS i OBS dijagrama.
9. Aktivnosti na projektu. Sve aktivnosti u projektu se prikazuju tabelarno saglasno sa
prethodno uraenom WBS strukturom. Za svaku aktivnost se definie trajanje, troak i ko
je odgovoran za njenu realizaciju.
10. Budet projekta.U procesu planiranja realizacije projekata posebno se vri planiranje trokova
realizacije projekata, sa ciljem da se utvrde realni trokovi izvoenja pojednih aktivnosti, faza i
delova projekata u celini.
11. Plan raspodele resursa. Plan sadri koncept i sistemska reenja za korienje resursa.
12. Kljuni dogaaji. Mreni plan kljunih dogaaja obuhvata manji broj kritinih
dogaaja koji su, zbog svog znaaja za realizaciju celokupnog projekta, od izuzetne
vanosti za upravljanje projektom [2].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
159
13. Sumarne aktivnosti. Prikazane su preko matrice meizavisnosti aktivnosti, koja igra
najvaniju ulogu u prikazivanju logikih i tehnolokih meuzavisnosti i rasporeda
odvijanja aktivnosti.
14. Gantogram (Gantt chart). Izrada vremenskih planova vri se preko gantograma, jer su
takvi gantogramski planovi najpogodniji za korienje [17].
15. Mreni dijagram. Zasniva se na ideji grake prezentacije plana projekta [2].
16. Rizini dogaaji. Rizik ukljuuje neizvesnost i verovatnou da e se dogoditi neto
nepredvieno i najee nepoeljno [17]. Kvantitativna analiza rizika se izvodi u dva
koraka: najpre se vri procena uticaja rizika na pojedine ciljeve projekta, a zatim se na
osnovu veliine uticaja i procenjene verovatnoe pojavljivanja odreenog rizinog
dogaaja kvantifikuje ukupni rizik [18].
17. Plan zatite na radu i zatite ivotne sredine. Zahtevi mera zatite se oslanjaju na
zakonsku regulativu i pravilnike koji tretiraju datu problematiku.
18. Plan bezbednosti. Za svaki projekat koji ukljuuje specijalne materijale i poverljive
informacije mora se izraditi i odgovarajui plan bezbednosti.
19. Plan nabavke. Precizira se obim kontrole potrebne da se osigura saglasnost isporuka
opreme, materijala i usluga sa sumarnim planom projekta i budetom svih trokova.
20. Praenje i kontrola projekta. Sastoji se od prikupljanja podataka sa terena, njihovog
sistematizovanja i dostavljanja rukovodiocu projekta i projektnom timu [4].
21. Izvetaji. Obino se izrauju periodino i predstavljaju veoma znaajne vremenski
kontrolne dokumente za rukovodioca projekta i projektni tim [19]. Standardni programski
paketi za upravljanje projektom sadre veliki broj razliitih izvetaja.
22. Nain izvetavanja. Plan izvetavanja, tokom realizacije projekta, je uraen preko
matrice izvetavanja.
3. PLAN REALIZACIJE PROJEKTA
Lina karta projekta
Tabela 1. Lina karta projekta
K A R T A P R O J E K T A
Naziv projekta
Ureenje i turistika prezentacija lokaliteta Cariin Grad
Datum
04.03.2012.
Ciljevi projekta
1. Ureenje lokaliteta Cariin Grad i konzervacija mozaika.
2. Marketinko predstavljanje kulturno - istorijskog spomenika.
3. Ukljuivanje strunjaka, javnih radnika, uposlenika kulture i
metana u projekat..
4. Ukljuivanje lokaliteta Cariin Grad u
turistiku ponudu.
5. Eksploatacija lokaliteta naplatom ulaznica,
prodajom suvenira i turistikom ponudom.
lanovi projektnog tima
1. Diplomirani inenjer menadmenta
2. Diplomirani arheolog muzejski savetnik
3. Konsultant za zatitu spomenika kulture
4. Diplomirani arheolog
5. Diplomirani konzervator
6. Diplomirani inenjer menadmenta
Glavni kljuni dogaaji Ciljni datumi Resursi
Poetak projekta 05.03.2012 Rukovodilac projekta - lan tima 1
Zavretak plana o prezentaciji i ureenju 13.04.2012 Asistent 1 - lan tima 2
Zavretak plana o zatiti lokaliteta 27.04.2012 Asistent 2 - lan tima 3
Poetak radova na ureenju lokaliteta 04.05.2012 lan tima 4
Poetak konzervacije mozaika 11.06.2012 lan tima 5
Zavretak konzervacije mozaika 20.08.2012 Clan tima 5
Zavretak tampanja kataloga i vodia 12.09.2012 lan tima 6
Zavretak projekta 28.09.2012 Rukovodilac projekta - lan tima 1
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
160
Obuhvat projekta
Projekat Ureenje i turistika prezentacija lokaliteta Cariin Grad ima za cilj ureenje
lokaliteta Cariin Grad radi razvoja turizma u optini Lebane i ire na podruju regiona.
Cariin Grad je sagradio car Justinijan u VI veku i zbog svog istorijskog znaaja i vanih
ostataka antike, ranovizantijske civilizacije - urbanizma i arhitekture predstavlja jedan od
najboljih moguih taaka razvoja turizma na lokalnom i regionalnom nivou.
Ciljevi projekta
C
1
: Ureenje lokaliteta Cariin Grad i konzervacija mozaika.
C
2
: Marketinko predstavljanje kulturno - istorijskog spomenika.
C
3
: Ukljuivanje strunjaka, radnika, uposlenika kulture i metana u projekat.
C
4
: Ukljuivanje lokaliteta Cariin Grad u turistiku ponudu.
C
5
: Eksploatacija lokaliteta prodajom ulaznica i suvenira, kao i turistikom ponudom.
Projektni stejkholderi
Tabela 2. Analiza internih i eksternih stejkholdera za projekat Cariin Grad deo
Uesnik Karakteristika Interes Doprinos
ta im je potrebno za
uzvrat
Aktivnosti
Optina
Lebane
Ulaganje u razvoj
turizma
Razvoj turizma i socio -
ekonomski razvoj
Finansijska
podrka
Razvoj optine,
odgovornost zaposlenih
Planiranje,
koordinacija
Trgovinska
udruenja
Razvoj trgovine Otvaranje trgovinskih radnji
Finansijska
podrka
Saradnja, ostvarivanje
prihoda
Sponzorstvo i
saradnja
... ... ... ....
Struktura projektnog tima
Tabela 3. Struktura projektnog tima
Funkcija Zvanje Napomena
Rukovodilac projekta - lan tima 1 Diplomirani inenjer menadmenta Koordinacija, integracija, komunikacija
Asistent 1 - lan tima 2 Diplomirani arheolog muzejski savetnik Izrada plana o prezentaciji i ureenju
Asistent 2 - lan tima 3 Konsultant iz Zavoda za zatitu spomenika kulture Izrada plana o zatiti lokaliteta
lan tima 4 Diplomirani arheolog Radovi na ureenju lokaliteta
lan tima 5 Diplomirani konzervator Konzervacija i restauracija
lan tima 6 Diplomirani inenjer menadmenta Marketinka prezentacija
OBS struktura projekta
Direktor muzeja
Projektni tim
Odeljenje
osnovne
delatnosti
Marketing
Odsek za
konzervaciju
lanovi
tima
Menader Menader Menader
Rukovodilac
projekta
Arheolog
Muzejski
savetnik
Strunjak za
marketing
Restaurator Konzervator
NARODNI
MUZEJ
Konsultant
Slika 1. Organizaciona struktura projekta OBS
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
161
WBS struktura projekta
WBS
Ureenje i turistika prezentacija
lokaliteta Cariin Grad
Izrada plana o
ureenju i
prezentaciji
lokaliteta
Izrada plana o
zatiti
lokaliteta
Radovi na
ureenju
lokaliteta
Konzervacija
i restauracija
Marketinka
prezentacija
Fotografisanje
lokaliteta
Kupovina
alata i opreme
Uredjenje
lokaliteta
Uklanjanje
suvine
vegetacije
Zatrpavanje
starih sondi
Pripreme za
konzervaciju
Ograivanje
mozaika
Otkrivanje
mozaika
Uklanjanje
peska
Uklanjanje
opeke i
kamena
Slika 2.Struktura podele posla WBS
Odgovornosti na projektu
Tabela 4. RACI matrica
OBS
WBS
Projektni tim Marketing
Odeljenje
osnovne
delatnosti
Zavod za
za-titu
spomenika
kulture
Konzervacij
a i
restauracija
Izrada plana o prezentaciji i
ureenju
C A C
Izrada plana o zatiti lokaliteta I A C
Radovi na ureenju lokaliteta C A C
Konzervacija i restauracija C I R
Marketinka prezentacija I R C
Aktivnosti na projektu
Tabela 5. Aktivnosti, trajanje, trokovi i odgovornosti na projektu - deo projekta
R.
Broj
Aktivnost
Trajanje
(dan)
Troak
()
Odgovornost
1.0 Plan o prezentaciji i ureenju 31 2 150 Asistent 1
1.1 Formiranje tima za izradu plana 10 150
1.2 Angaovanje konsultanta 5 600
1.3 Predlog upravljake i finansijske eme 15 1 300
1.4 tampanje finalnog plana 1 100
2.0 Izrada plana o zatiti lokaliteta 10 1 450 Asistent 2
2.1 Izrada predloga o zatiti lokaliteta 9 1 350
2.2 tampanje finalnog plana 1 100
...
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Plan raspodele resursa
Tabela 6. Resursi potrebni za realizaciju projekta Cariin Grad
R.br. Resurs Koliina Napomena
1 Finansijski resursi 64 675
2 Sastav projektno - nadzornog tima 6 Specijalista
3 Sastav izvrilaca 25 Radnika
Kljuni dogaaji
Tabela 7. Kljuni dogaaji projekta Cariin Grad deo projekta
R. broj Kljuni dogaaj Ciljni datum
1. Poetak projekta 05.03.2012
2. Zavretak plana o prezentaciji i ureenju 13.04.2012
3. Zavretak plana o zatiti lokaliteta 27.04.2012
4. Poetak radova na ureenju lokaliteta 04.05.2012
5. Poetak konzervacije mozaika 11.06.2012
6. Zavretak konzervacije mozaika 20.08.2012
7. Zavretak tampanja kataloga,vodia i 3D prezentacije 12.09.2012
8. Zavretak projekta 28.09.2012
Sumarne aktivnosti
Tabela 8. Matrica meuzavisnosti sumarnih aktivnosti projekta
Gantogram
Slika 3. Prikaz dela gantograma uraen u programu MS Project
P o s m a t r a n a a k t i v n o s t
Plan o
prezenta-ciji i
ureenju
Plan o zatiti
lokaliteta
Radovi na ure-
enju lokaliteta
Konzervacija i
restauracija
Marketinka
prezentacija
P
r
e
d
h
o
d
n
a
a
k
t
i
v
n
o
s
t
Plan o
prezentaciji i
ureenju
FS
Plan o zatiti
Lokaliteta
FS
Radovi na
ureenju lokaliteta
SS + 25
Konzervacija i
restauracija
SS + 41
Marketinka
prezentacija
Trajanje ( dani) 31 10 104 79 33
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 4. Gantogram sumarnih aktivnosti uraen u programu MS Project
Mreni dijagram
Slika 5. Deo mrenog dijagrama uraen u programu MS Project
Rizini dogaaji
Tabela 9. Rizini dogaaji na projektu - deo
Tip
rizika
Opis rizika
Verovatnoa
nastupanja
Uticaj
Znaaj
rizika
Plan reagovanja
Interni,
Eksterni
Kratak opis rizinog
dogaaja
[0-1] [0-1] (34)
ta treba uraditi da bi se minimizirao uticaj
rizinog dogaaja ?
1 2 3 4 5 6
Eksterni
Slabo ukljuivanje
lokalne zajednice u
realizaciju projekta
0,3 0,1 0,03
Objasniti lokalnoj vlasti koliko je projekat bitan
za optinu i razvijanje turizma.
Eksterni
Lokalno stanovnitvo
nanosi tetu lokalitetu i
oteava proces zatite
0,6 0,8 0,48 Sprovesti programe za edukaciju stanovnitva.
... ... ... ... ... ....
Analiza rizika
Detalji o riziku: Lokalno stanovnitvo nanosi tetu lokalitetu i oteava proces zatite.
Opis rizika: Do pojavljivanja ovog rizinog dogaaja moe doi u fazi ureenja lokaliteta.
Radovi na ureenju mogu podstai ljude da kradu opeku, drvo za ogrev ili da trae
zakopano blago, to se inae ve dogaalo na ovom lokalitetu. Ljudi u ovom kraju
arheologiju smatraju uzrokom naruavanja osnovnih ivotnih uslova, tj. osnovnih
svojinskih prava. Jasno je da ovakva percepcija negativno utie na sam rad i na trajnu
zatitu istrorijskih zdanja i arheolokih lokaliteta koji se nalaze u prirodnom okruenju.
Verovatnia nastupanja rizika: Procenjena verovatnoa nastupanja ovog rizika je 0,6.
Uticaj rizika: Ukoliko bi se desio, uticaj ovog rizika na ciljeve projekta je veoma visok, i
procenjen je na 0,8.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
164
Znaaj rizika: Vrednost rizika je >0,40 to znai da je veoma visok uticaj na realizaciju
samog projekta, odnosno ukupni rizik je 0,60,8 = 0,48.
Preporuene preventivne akcije: Treba raditi na podizanju svesti o znaaju ovog lokaliteta
za budunost itavog kraja. Da bi se to postiglo, projekat bi trebalo da razvija nove tehnike
prezentacije. Verujemo da one mogu oiveti prolost, i da istorija Cariinog Grada moe
postati od linog znaaja za svakog stanovnika regije ili posetioca.
Preporuene reaktivne akcije: Ukoliko doe do nastupanja ovog rizika planira se uvoenje
deurstva u toku noi, neradnim danima i za vreme praznika, osvetljenje prilaza i samog
lokaliteta, kao i postavljanje video nadzora.
Plan zatite ivotne sredine
Stanje kvaliteta ivotne sredine na podruju Prostornog plana moe se oceniti kao izuzetno
povoljno na najveem delu teritorije, to je rezultat slabe naseljenosti podruja, nerazvijene
i neafirmisane turistike ponude, neizgraene lokalne putne mree, zapostavljenosti
privrednih delatnosti na planskom podruju, i dr. Ostvarena je saradnja sa Zavodom za
zatitu prirode Srbije, Republikim zavodom za zatitu spomenika kulture, Zavodom za
zatitu spomenika kulture Ni, i Ministarstvom odbrane, u okviru koje su dobijeni uslovi za
izradu Plana zatite kulturnih dobara.
Tabela 10. Plansko reenje za ouvanje kvaliteta ivotne sredine
Plansko reenje Ouvanje kvaliteta ivotne sredine
Prioritetne
aktivnosti
1. Obezbeenje uslova za sanaciju podruja naruenog kvaliteta ivotne sredine,
2. Sanacija divljih deponija i redovna evakuacija otpada na regionalnu deponiju u Leskovcu,
3. Zaustavljanje neplanske izgradnje,
4. Utvrivanje obaveze i kontrola sprovoenja monitoringa na lokacijama gde se ukae potreba.
Plan bezbednosti
Svrha i obuhvat: Cilj Plana bezbednosti je ostvarivanje bezbednosti i zdravlja na radu u
skladu sa zakonskim propisima Republike Srbije. Na osnovu ovoga menaderi, saradnici,
izvoai i podizvoai na projektu e biti u obavezi da: sprovode mere bezbednosti i
zdravlja na radu, kao i zatite od poara; dostave informacije o ekolokim incidentima,
povredama na radu i eventualnim smrtnim sluajevima; sprovode politiku kojom se
onemoguava rad dece, prinudni rad i opte krenje radnih propisa.
Odgovomost za bezbednost: Ukupnu odgovornost za projekat ima Rukovodilac projekta.
Bezbednost ljudi: Plan obuhvata procenu rizika tokom korienja opasnih materija,
procenu rizika koja se odnosi na bezbednost i zdravlje koja obuhvata mogue opasnosti od
povreda, i rizike po drutvenu zajednicu zahvaenu ovim projektom.
Bezbednost informacija: Plan obuhvata informisanje radnika o radovima na projektu,
raspolaganje pouzdanim informacijama o projektu, projektnim aktivnostima i programima
za edukaciju zaposlenih preko redovnih sastanaka.
Fizika bezbednost: Na projekat su angaovani: rukovodilac projekta, dva asistenta, tri
lana projektnog tima, kao i 25 radnika. Svako od njih zaduen je za pojedine delove
projekta. Za sluajeve hitnosti planira se korienje pristupnijeg puta koji dolazi sa june
strane lokaliteta. Planirano je svakodnevno higijensko ienje lokaliteta, izbacivanje uta i
suvine vegetacije kao i kontrola posetilaca i pregled stvari.
Tehnika bezbednost: Obuhvata tehniku opremu koja je potrebna za bezbednost
realizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
165
Telekomunikacije: Obezbediti poverljivost povratnih informacija u sluajevima u kojima se
zahteva poverljivost.
Modifikacije: Ukoliko se projekat modifikuje, proiruje ili dograuje planira se identifika-
cija specifinih aktivnosti koje bi poboljale bezbednost na radu i izrada plana njihove
realizacije u sluaju da se realizacija projekta produi van planiranog roka zavretka.
Ratna opasnost: Akcije zaposlenih u tom sluaju bie hitna zatita mozaika ukoliko je to
mogue i evakuacija radnika do najblieg sklonita.
Izuzeci: Potrebno je revidirati, razjasniti i evidentirati nedostatak mera zatite na radu i
preduzeti aktivnosti na njihovom uvoenju. Bilo kakve izuzetke od bezbednosnih zahteva
mora odobriti ovlaeno lice tj. rukovodilac projekta.
Posebni lokalni zahtevi: U plan bezbednosti ugraeni su zahtevi u skladu sa Zakonskim
propisima Republike Srbije.
Plan nabavke
U procesu planiranja materijala utvrene su specifikacije materijala i delova koji su
potrebni za realizaciju projekta. Plan sadri: definisanje termina u kojima su potrebne vrste
i koliine materijala; procenu trokova na osnovu iskustva kako za materijale, tako i za ceo
projekat; stanje zaliha; analizu mogunosti nabavke potrebnog materijala.
Praenje i kontrola projekta
Evidentiranje informacija vrie se kroz: dnevnik i knjigu. Izvetaje sa lokaliteta, na
sastancima, razmatraju: rukovodilac projekta (PM) sa projektnim timom - svakodnevno
vri praenje i analizu preseka stanja, PM i projektni tim sa projektnim podizvoaima
svakog ponedeljka, i PM i projektni tim sa investitorom svakih deset radnih dana.
Izvetaj
Praenje i izvetavanje realizacije projekta, obavljae se uz pomo programskog paketa
MS Project 2010.
Nain izvetavanja matrica izvetavanja
Tabela 11. Matrica izvetavanja deo matrice
Aktivnosti
R
u
k
o
v
o
d
i
l
a
c
p
r
o
j
e
k
t
a
A
r
h
e
o
l
o
g
M
u
z
e
j
s
k
i
s
a
v
e
t
n
i
k
K
o
n
s
u
l
t
a
n
t
z
a
z
a
t
i
t
u
K
o
n
z
e
r
v
a
t
o
r
R
u
k
o
v
o
d
i
l
a
c
t
i
m
a
z
a
n
a
b
a
v
k
u
N
a
d
z
o
r
n
i
o
r
g
a
n
n
a
l
o
k
a
l
i
t
e
t
u
S
t
r
u
n
j
a
k
z
a
m
a
r
k
e
t
i
n
g
Faza izrade tehnike dokumentacije, planiranja i izvoenja radova
Izrada plana o ureenju B C A B C
Izrada plana o zatiti B C C A,B,C C
Kontrola i prihvatanje plana B A C C C
Zatvaranje projekta C C C C C C C C
4. ZAKLJUAK
Plan realizacije projekta pod nazivom Ureenje i turistika prezentacija lokaliteta Cariin
Grad, je kljuni i neophodan dokument kod donoenja investicionih odluka na ovom
projektu. Plan sadri sve kljune elemente koji su neophodni za uspenu realizaciju
projekta. Realizacijom ovog projekta otvorile bi se mnoge mogunosti za unapreenje i
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
166
razvoj itavog kraja kao i za realizaciju mnogih drugih projekata. U budunosti bi
realizacija ovog projekta doprinela unapreenju privredne aktivnosti kroz otvaranje
hotelskih kapaciteta i pruanje turistikih usluga; razvoj kulturnog turizma i dolazak turista
kao i otvorena radna mesta u turistikim delatnostima; razvoj turizma, dolazak turista i
mogunost ukljuivanja okolnih metana u turistiku ponudu kroz seoski turizam.
Na temu izrade plana realizacije projekta predlae se proirenje sadrine plana na ire
podruje lokaliteta, dodatnih istraivanja ire teritorije lokaliteta, kao i to bolje
prezentovanje javnosti ovog veoma vanog istorijskog i arheolokog lokaliteta.
Reference
[20] P. Jovanovi, Upravljanje projektom, Visoka kola za projektni menadment, Beograd,
2010.
[21] P. Stanimirovi, I. Jovanovi, Mreno planiranje i MS Project, Prirodno-matematiki
fakultet, Ni, 2007.
[22] Grupa autora, Prirunik za upravljanje projektima, Ministarstvo finansija Vlada Republike
Srbije, 2008.
[23] A. Jovanovi, Upravljanje projektom metode planiranja i kontrole, autorizovana
predavanja, TF Bor, Bor, 2005.
[24] A. Lester, Project Management, Planning and Control (Fifth Edition): Managing
Engineering, Construction and Manufacturing Projects to PMI, APM and BSI Standards,
Elsevier Ltd., 2007, p. 6164.
[25] T. Melton, Real Project Planning: Developing a Project Delivery Strategy (Project
Management Toolkit), Elsevier Ltd., 2008, 225234.
[26] R. Morreale, Project planning and control, Data Processing, 27(3), 1985, 1921.
[27] M. Lj. Wolf, Project planning and controlling in software development, International
Journal of Project Management, 7(4), 1989, 223227.
[28] M. de Falco, R. Macchiaroll, Timing of control activities in project planning, International
Journal of project Management, 16(1), 1998, 5158.
[29] I. Jovanovi, Plan realizacije projekta na primeru PPOV bela palanka, VIII Majska
konferencija o strategijskom menadmentu, 2527. 05. Bor, Srbija, 2012, 1101-1113.
[30] A. Fletcher, J. Guthrie, P. Steane, G. Roos, S. Pike, Mapping stakeholder perceptions for a
third sector organization, Journal of Intellectual Capital, 4(4), 2003, 505527.
[31] R.K. Mitchell, B.R. Agle, D.J. Wood, Toward a Theory of Stakeholder Identification
and Salience: Defining the Principle of Who and What really Counts, Academy of
Management Review 22(4), 1997, 853866.
[32] B.S. Kaliski, Encyclopedia of business and finance, second edition, Macmillan
Reference, USA, 2007.
[33] Booz, Allen & Hamilton, Earned Value Management Tutorial Module 2: Work
Breakdown Structure, Office of Science, Tools & Resources for Project
Management, science.energy.gov. Accessed 27. December 2011.
[34] T.R. Devi, V.S Reddy, Work breakdown structure of the project, International
Journal of Engineering Research and Application, 2(2), 2012, 683686.
[35] Sundstrom E., DeMeuse K.P., Futrell D. Work teams: Applications and
effectiveness. American Psychologist, 45,1990, 120133.
[36] R. Burke, Project management Planing & Control Techniques, New York, 2001.
[37] P. orevi, S. Kirin, A. Sedmak, E. Dindo, Analiza rizika integriteta konstrukcija,
Integritet i vek konstrukcija, 11(2), 2011, 134138.
[38] Pravilnik o izvrenju strunog nadzora nad izgradnjom objekata, Slubeni glasnik RS
br.27/85.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
167
ULOGA SPOLJNOTRGOVINSKE POLITIKE U PROCESU
PRIDRUIVANJA EU
Ivan Markovi
Ekonomski fakultet Ni, Srbija, e-mail:ivan.markovic@eknfak.ni.ac.rs
Izvod
Znaaj spoljne trgovine za privredni razvoj je teorijski detaljno prouen, a u praksi i
potvren. U tom pogledu ni novopridruene zemlje EU (grupa nekadanjih zemalja u
tranziciji) nisu izuzetak. Viedecenijska autarhinost je spoljnu trgovinu svodila u krute
okvire bilateralizma. Otuda je fenomen tranzicije bio posebno interesantan ukoliko se
posmatrao iz ugla spoljne trgovine.
Kljune rei: Evropska unija, spljnotrgovinska i carinska politika, transformaciona
recesija
Abstract
The importance of foreign trade for economic development is studied in detail theoretically
and in practice confirmed. In this respect, any new EU states (the former group of
countries in transition) are no exception. Decades of autarchy's foreign trade was reduced
to a rigid framework of bilateralism. Hence the phenomenon of transition was particularly
interesting if observed from the foreign trade.
Keywords: European Union, foreign trade and customs policy, transformational recession
1. UVOD
Kontradiktornost ideja o ulozi spoljne trgovine u poetnim fazama razvoja razvijenih
zemalja i ideje liberalizacije ekonomskih odnosa sa inostranstvom otvara sumnju u
plodotvornost neselektivnog otvaranja granica za uvoz. Te sumnje su potkrepljene i
injenicom da je u fazi transformacione recesije u svim zemljama u tranziciji drutveni
proizvod beleio negativne stope rasta uz rast spoljne trgovine, naroito uvoza [1].
Meutim, dostignuti nivo razvoja svetskog trita nametao je liberalizaciju kao conditio
sine qua non uspenog ukljuivanja u meunarodnu podelu rada i svetske privredne
tokove. Sa takvim miljenjem se slau i najznaajniji akteri na svetskoj ekonomskoj sceni
(MMF, Svetska Banka, SAD, Evropska Unija, Svetska trgovinska organizacija itd.). Od
momenta formiranja Carinske Unije (1. jula 1968. godine), sve lanice Evropske zajednice
su bile u obavezi da, prilikom definisanja margina svojih spoljnotrgovinskih politika,
prilagode carinske stope prema treim zemljama. Iz tih razloga, poznavanje trgovinske
politike Unije je kljuna stvar za uspeno poslovanje drava lanica na tritu treih
zemalja. Trebalo bi napomenuti, da je samim Ugovorom o EU, spoljnotrgovinska politika
definisana kao zajednika politika. To praktino znai, da se ona formulie i sprovodi od
strane organa EU, i ne predstavlja samo obinu koordinaciju ili zbir nacionalnih politika
zemalja lanica.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
168
2. KONCEPT SPOLJNOTRGOVINSKE POLITIKE EU
Radi lake harmonizacije svih instrumenata spoljnotrgovinske politike, EU je precizno
odredila mere ili sporazume koji kao specifini instrumenti reguliu meunarodnu
trgovinu. Oni se mogu podeliti u etiri grupe [2]:
1. Preferencijalni i nepreferencijalni trgovinski sporazumi koji ureuju trgovinsku
razmenu sa treim zemljama.
2. Sporazumi o privrednoj saradnji koji pored trgovinske razmene, ukljuuju i
ostale sektore (finansije, transport, socijalni aspekt).
3. Sporazum o pridruivanju uspostavljanjem intenzivne privredne saradnje sa
dravama koje nameravaju da se ukljue u EU.
4. Sporazum o pristupanju koji je pravni instrument za lanstvo u EU.
U razliitim ekonomskim analizama vrlo esto se Evropska unija istie kao jedan od najveih
trgovinskih blokova u svetu, s ueem od oko jedne petine u ukupnoj svetskoj trgovini. Na
osnovu podataka Svetske trgovinske organizacije, koji su objavljeni u publikaciji
Meunarodna trgovinska Statistika za 2011. godinu primetan je znatno vei udeo Evropske
unije (EU) u svetskoj trgovini u poreenju sa udelom SAD. Ako se izuzme meusobna
trgovina lanica EU, udeo SAD u svetskom robnom izvozu u 2010. godini raste na 10,8%, dok
uee izvoza EU izvan EU ini 15,1% svetskog robnog izvoza. Na uvoznoj strani, udeli su
skoro izjednaeni: SAD-16,4%, EU-16,5%. (WTO, 2011, str. 25). Interesantan podatak je
uee Kine u svetskom robnom izvozu od 13.3%, po kome je pretekla SAD. Ako bi trebalo
traiti uzrok spoljnotrgovinske dominacije EU u odnosu na ostale zemlje ili trgovinske
blokove, delom bi se mogao nai u politici spoljnotrgovinske liberalizacije. Naime, od svog
osnivanja EU se opredelila za uklanjanje trgovinskih barijera izmeu zemalja lanica
smatrajui da e to podstai ekonomski prosperitet. Ispravnost vizije umana i Monea iz
pedesetih godina XX veka e polako dobiti svoju potvrdu u efektima liberalizacije unutar
integracije, ali i u prihvatanju ideje od strane drugih zemalja. Unija je te iste principe zastupala
i na svetskoj pozornici preko Multilateralnog trgovinskog sistema olienog u potovanju
principa GATT-a i Svetske trgovinske organizacije (engl. World Trade Organization - WTO).
Za to vreme, svetska trgovina se uveala sedamnaest puta, svetska proizvodnja se vie nego
uetvorostruila, dok se prihod po glavi stanovnika u svetu duplirao. Sve te pozitivne promene
je pratilo smanjenje prosenih carina u industrijalizovanim zemljama sa 40% u 1940. godini na
manje od 4% u periodu 2000.-2011. godina. EU je uverena da multilateralna liberalizacija
trgovine moe da ima izuzetno pozitivne efekte na svetsku privredu, a da se koristi
multiplikuju usmeravanjem ovih procesa ka regionima u razvoju. Otuda i stav EU da je
ekonomski rast ostvaren kroz liberalizaciju trgovine najvaniji inilac poboljanja socijalnih
uslova irom sveta i odrivom razvoju.
Evropska Unija je, temeljei svoj stav na pozitivnim iskustvima integracije, pre ali i nakon
poslednjih proirenja, i dalje jedan od najveih zagovornika liberalnih ekonomskih tokova.
Insistirajui na to je mogue iroj agendi u okviru WTO u kojoj uestvuju 153 zemlje
(zakljuno sa 10. februarom 2011. godine), EU pokuava da i na globalnom planu pronae
prihvatljive modalitete multilateralizma za to vei broj zemalja. Bez obzira na prepreke sa
kojima se suoila na ministarskim sastanku STO odranom u Sijetlu decembra 1999. godine,
EU se i nakon poslednjeg proirenja 2004. i 2007. godine jo uvek zalae za iroku Agendu i
uverena je da e koristi od toga biti velike. U studijama koje je Evropska komisija objavila
neposredno pre konferencije STO u Sijetlu, zakljuuje se da bi dalja liberalizacija svetske
trgovine mogla da pomogne odriv razvoj i da obezbedi prirast blagostanja u svetu rastom
drutvenog proizvoda od 420 milijardi evra godinje to je jednako drutvenom proizvodu
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
169
June Koreje ili Holandije. Na taj nain bi liberalizacija svetske trgovine omoguila otvaranje
novih radnih mesta. To praktino znai da slobodna trgovina moe iz perspektive preduzea da
znai vee trite, efikasnije korienje kapaciteta, a iz perspektive privrede poveanje
drutvenog proizvoda. Dalji razvoj trgovinske politike EU ostvaren je Sporazumom u Nici
2001. godine, kojim se zahtevalo proirenje trgovinske politike na usluge i zatitu intelektualne
svojine. Naglasak je bio stavljen na razvoj privrednih aktivnosti, poveanje zaposlenosti i
konkurentnosti, kao i na zatitu ivotne sredine. Zajednika trgovinska politika proirene EU bi
trebalo da funkcionie po principu harmoninog razvoja svetske trgovine sa ukidanjem
ogranienja u meunarodnoj trgovini i smanjenjem carinskih i necarinskih barijera. U
realizaciji postavljenih ciljeva, istaknut je poseban znaaj sledeih instrumenata trgovinske
politike:
Anti-dampinkih mera, s obzirom da se EU nalazi na treem mestu u svetu po
korienju ovog instrumenta, posle SAD i Indije.
Anti-subvencioniranja, iz razloga to neke zemlje subvencioniu pojedine
sektore ili odreene izvoznike, koji se pojavljuju na tritu sa cenama daleko
niim od cene kotanja.
Odbrambenih klauzula - (engl. Safeguards) - ime je ostavljena mogunost
zemlji lanici WTO da privremeno moe uvesti meru zatite dela privrede koji
je ozbiljno ugroen (SAD i EU su koristile ovaj instrument kako bi se zatitile
od uvoza jeftinog tekstila iz Kine).
Na globalnom nivou liberalizacija omoguava racionalniju i efikasniju alokaciju
resursa. Dalje smanjenje carina, u okvirima jedinstvenog trita, omoguuje privrednim
subjektima da bolje iskoriste izvozne potencijale, jer e tokove trgovine sve vie podsticati
kvalitet, cene i usluge, a sve manje ometati vetake barijere kao to su carine. Potroai bi
trebalo da imaju koristi od ireg izbora, boljeg kvaliteta i niih cena to je posledica
konkurencije. Jedino pitanje koje ostaje otvoreno je koliki e udeo u poveanju svetskog
drutvenog proizvoda i broja novozaposlenih pripasti novopridruenim zemljama
lanicama EU.
Prikaz 1. Jedinstveno trite EU
Izvor: EUROSTAT, 2007.godina
-
- ,
,
-
-
27
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
170
Ulaskom novih zemalja u EU dobio se potpuno nov demografski zaokruen prostor sa preko
500 miliona stanovnika. Porast stanovnitva proirenjem EU izazvao je znaajne promene u
trgovini izmeu novih lanica i EU, sa jedne i proirene EU prema treim zemljama, sa druge
strane. Primetno je da su eka, Slovaka, Maarska, Poljska i Slovenija, koje dele granicu sa
Nemakom, Austrijom i Italijom, najbre preusmerile svoju spoljnu trgovinu prema Zapadu,
odnosno najveim delom upravo ka tim zemljama. Dakle, stvoreno je ogromno trite za
trgovinu robama i uslugama sa tendencijom daljeg poveanja ulaskom novih zemalja u
doglednoj budunosti. Stie se utisak, da je integracija trita novih lanica u jedinstveno
trite EU upravo najtei deo posla ka intenziviranju trgovinskih tokova. Meutim, trebalo bi
na ovom mestu napomenuti, da je proirenje Unije jednostavno mali deo procesa globalizacije
koji moe doneti izuzetno velike koristi evropskim zemljama, po nekim autorima, najvee od
kraja Drugog svetskog rata. Manje je poznato da, dok je izvoz Nemake u novopridruene
zemlje dupliran, sa nekim drugim starim zemljama lanicama su postignuti rezultati jo
bolji. Primera radi, izvoz iz panije i Portugalije je uetvorostruen, a vrednost Irske je
utrostruena u periodu 1995 do 2005. godine. Ovaj primer nedvosmisleno potvruje injenicu,
da nee samo susedne zemlje, poput Nemake, Austrije ili Italije, imati koristi od proirenja,
ve i druge koje prostorno nisu tako blizu.
Poslednja proirenja (2004. i 2007. godine), meutim, kod veine autora nisu izazvala
preterano optimistike stavove po pitanju rasta spoljnotrgovinske razmene [5]. Veina studija
na tu temu nije oekivala znaajno poveanje obima trgovine izmeu EU-15 i dvanaest novih
lanica. Osnovni razlog ovakve tvrdnje lei u injenici da je najvei deo trgovinske
reorijentacije ve bio obavljen pod okriljem Evropskih sporazuma, odnosno proirenih
sporazuma o slobodnoj trgovini koji su prethodili odluci o pridruivanju. To praktino znai,
da su na osnovu ovih sporazuma novopridruene zemlje (u tom trenutku kandidati za lanstvo)
uivale bezcarinski pristup evropskom tritu, kada je re o izvozu industrijskih proizvoda.
Ovakve olakice su postojale jo od 1994. godine, pri emu su tokom 1998. godine omoguile
u potpunosti slobodan pristup tritu EU. Meutim, Sporazumi su pretpostavljali jednu vrstu
reciprociteta trgovinske liberalizacije, ali u asimetrinom obliku. Asimetrija je pretpostavljala
mnogo veu i bru liberalizacijju od strane EU nego od samih kandidata, i sa ogranienjima u
nekoliko sektora (proizvodnji hrane, industriji tekstila i sl.). Kao rezultat ovakvih kretanja, vrlo
brzo evropska petnaestorica je postala glavni trgovinski partner novih zemalja lanica: u 2003.
godini ukupan izvoz zemalja EU-10 na trite EU-15 je bio oko 67% ukupnog izvoza, dok je
uvoz iz EU-15 u istom periodu iznosio 58% od ukupnog uvoza EU-10, u poreenju sa 57% i
55% respektivno 1993. godine [3].
Pristupanjem dvanaest zemalja srednje i istone Evrope, uee trgovinske razmene novih i
starih zemalja EU je stabilizovano na oko 62%. Izneti podaci ukazuju na vrlo visok stepen
delovanja efekta stvaranja trgovine i trgovinske integracije. S obzirom da su skoro sve nove
lanice male i (trgovinski) veoma otvorene privrede (stepen otvorenosti je mnogo vei nego u
starim lanicama), nije iznenaujua njihova tenja ka vroj integracji od samih starih
lanica. Meutim, potrebno je naglasiti da postoje velike razlike izmeu novopridruenih
zemalja u pogledu trgovinskih potencijala, te je i intenzitet spoljnotrgovinske razmene sa EU-
15 na niem nivou (sluaj sa Slovakom, Kiprom, Baltikim zemljama).
Sa analitike take gledita proirenje EU pristupom novih lanica je prelaz sa industrijske
zone slobodne trgovine (to su pruali Evropski sporazumi) ka carinskoj uniji. Na ovaj nain
najvei deo prilagoavanja koji je uslovljen slobodnim pristupom tritu dobara EU je ostvaren
i pre samog datuma prijema novih lanica. Oigledno, ono ta sledi je dalje produbljivanje
specijalizacije i vertikalne intra-industrijske trgovine, stimulisane stranim direktnim
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
171
investicijama. Interesantan je podatak, da su zemlje koje imaju najvee koristi od efekata
stvaranja trgovine one, koje su poslednje integrisane u proirenu Evropu, poput Estonije,
Litvanije i Slovake. Sve one belee konstantno uee u trgovini sa EU-10, od 15% u Estoniji
do 30% u Slovakoj.
Proirenje, generalno posmatrano, vodi daljem rastu trgovinske razmene u Evropi, eliminiui
mogunost uticaja trgovine sa zemljama koje nisu lanice EU-27. Rast izvoza je bio mnogo
dinaminiji u EU-12 nego EU-15 u posmatranom desetogodinjem periodu. Jake izvozne
performanse EU-12 uslovile su znaajnije poveanje uea na EU-15 tritu od 1990. godine.
U periodu 1993-2010. godina zemlje EU-12 su poveale svoje uee na tritu EU-15 za 8
procentnih poena. Nakon pristupanja, uee EU-12 se stabilizovalo na oko 30%. Poljska i
eka, (sa ueima od 7.3% i 7.8% respektivno) su najvei izvoznici u EU-15, a slede je
Maarska sa 4.8% i Slovaka sa 3.5%. Sa druge strane zemlje EU-15 su ostale najvei
izvoznici na trita novih lanica (preko 70% od ukupnog izvoza roba u 2010. godini je ilo u
EU-12), pri emu dominantno mesto pripada Nemakoj kao vodeem izvozniku (preko 50%).
U periodu 1993-2003. godina Nemaka, Austrija i Italija ostvarivale su znaajne dobitke po
osnovu izvoza u EU-12, dok je u periodu 2003-2005 samo Holandija beleila poveanje
trinog uea na EU-12. Razlog smanjenog uea bi trebalo traiti u poveanoj konkurenciji
zemalja EU-12, a posebno Viegradske grupe (eke, Maarske, Slovake i Poljske). Period
nakon 2005. godine karakterie postepen povratak izvoznika iz Nemake, Austrije i Italije na
trita EU-12. Jedinini trokovi radne snage u EU-12, bazirani na realnom efektivnom
deviznom kursu pokazivali su apresijaciju od 40% izmeu 1994-2010. godine, i ukazuju na
pogoranje cenovne konkurentnosti EU-12. Apsolutno posmatrano, zemlje EU-12 ipak imaju
komparativne prednosti, jer su i dalje izuzetno niski trokovi radne snage po asu. Primera
radi, 2010. godine, trokovi radne snage u EU-12 su bili 4 puta nii nego u EU-15. Ovakav
odnos se zadrao i tokom 2011. godine [7].
Za razliku od trgovine robama, ne postoje jo uvek znaajne razlike u trgovini uslugama
izmeu EU-12 i EU-15. Izvoz usluga u EU-15 je beleio znaajan rast tokom 2004. godine,
dok je izmeu samih zemalja EU-12 zabeleeno opadanje. Osim toga, podaci u platnom
bilansu pokazuju da je u 2004. godini, trgovina uslugama u EU-27 rasla po skoro istoj stopi
kao u EU-15. Trgovina uslugama unutar EU-27 inila je 56.1% svih izvezenih usluga i 58.4%
uvoza, to predstavlja pad intra-trgovine uslugama EU-27 od 2.0 i 1.6 procentnih poena
respektivno, uporeujui period 2005.-2010. godina. Primetan je trend stalnog opadanja stope
rasta trgovine uslugama izmeu drava lanica u odnosu na izvoz usluga izvan EU-27. U
proirenoj Uniji najvie stope su zabeleene u trgovini patentima, trgovini raunarima i
informacionim uslugama, kao i u finansijsko- trgovinskim uslugama. Meutim, bez obzira na
injenicu da je uticaj proirenja na potencijal razmene vie nego skroman, potrebno je istai da
nije iscrpljen potencijal trgovine izmeu EU i novopridruenih zemalja. Stie se utisak da e se
kratkorono spoljnotrgovinska razmena poveavati u svim sektorima, a posebno u onim gde
jo uvek nije izvrena potpuna liberalizacija. To se ve odnosi na industriju automobila.
Pojedini autori istiu da, ukoliko se posmatra dezagregirani nivo, pozitivni (kratkoroni) efekti
na nove lanice EU, zavise u velikoj meri od brzine eliminisanja svih trgovinskih ogranienja.
Teorija o carinskoj uniji navodi na upozorenje, da okretanje od carinama zatiene trgovine ka
carinskoj uniji, ak i sa niskim nivoom carina, moe ponekad voditi skretanju trgovine.
Sluajevi skretanja trgovine u okviru Evropskih sporazuma su bili oekivani u automobilskoj i
industriji tekstila. Argumenti za ovakva i slina razmiljanja su bili utemeljeni na injenici da
su oba sektora pokazivala znaajnu prisutnost intra-evropske trgovine. Takoe, ne manje
vano, je da su oba sektora bila podstaknuta fragmentacijom proizvodnog procesa, traganjem
za razliitim lokacijama u skladu sa komparativnim prednostima i obimnim direktnim
investicijama. Meutim, ulaskom u EU, trgovinska skretanja su u najveoj moguoj meri
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
172
suena, jer su carine u EU (9-12%), koje su sada vaile i za nove lanice, generalno bile nie
od nivoa u zemljama kandidatima. To praktino znai, da je lanstvo u EU rezultiralo
stvaranjem trgovine automobilima i uvoenjem discipline meu lokalnim proizvoaima po
osnovu potencijalne uvozne konkurencije.
2. CARINSKA POLITIKA KAO OSNOVA EFIKASNIJE
SPOLJNOTRGOVINSKE SARADNJE ZEMALJA EU
Kao deo neophodnog uslova efikasnog funkcionisanja spoljnotrgovinske politike EU, namee
se i carinska politika. Prema veini autora, carinska politika je jedan od temelja Evropske unije.
Ona je odigrala kljunu ulogu u stvaranju integrisanog unutranjeg trita i zajednike
ekonomske politike. Njeno uvoenje se postavilo kao primarni cilj nakon potpisivanja
Rimskog ugovora
31
i nastavilo se do 1968. godine. Pojam carinska unija, dakle podrazumeva
prostor na kome ne postoje unutranje prepreke kretanju robe, a na robu koja dolazi iz treih
zemalja primenjuju se zajednika pravila, carine i kvote. Trebalo bi napomenuti da je, u skladu
sa odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta od
primene naela najpovlaenije nacije na nelanice carinske unije.
Nakon pristupanja novih lanica javila se potreba usklaivanja njihovih carina sa carinama
Evropske unije. Taj proces nije nimalo jednostavan i podrazumevao je implementaciju niza
radnji utvrenih jo od formiranja carinske unije 1968. godine. To praktino znai,
upoznavanje sa Zajednikom carinskom tarifom, Nomenklaturom zajednike carinske tarife,
Jedinstvenom carinskom deklaracijom i drugim elementima od vanosti za uspeno
prilagoavanje nacionalnih carinskih politika Zajednikoj carinskoj politici EU. Dok je, sa
jedne strane sloboda kretanja robe odslikavala unutranju dimenziju carinske unije, sa druge je,
carinska tarifa simbolizovala njen spoljanji aspekt. Zajednikom carinskom tarifom propisane
su carinske stope koje se naplauju na uvoz robe u Uniju i predstavljaju prihod EU. Naime, od
1968. godine drave lanice nemaju pravo da samostalno vode carinsku politiku. O njoj se
odluuje zajedniki na nivou Unije, a imajui u vidu obaveze preuzete meunarodnim
sporazumima. Najvanije mere carinske politike EU su podrazumevale:
uklanjanje svih carinskih prepreka i ogranienja izmeu drava lanica;
uvoenje zajednike carinske tarife (engl. Common Customs Tariff - CCT) koja
se primenjuje u itavoj EU na robu iz treih zemalja (pri emu tako steen
prihod ini deo vlastitih resursa Zajednice);
zajedniku trgovinsku politiku kao spoljnu dimenziju carinske unije (na
meunarodnom nivou Zajednica govori jednoglasno).
Efikasna carinska unija pretpostavlja da se tarifa mora primenjivati prema jednakim pravilima
u svim dravama lanicama. U cilju osiguranja jasnoe i jednoobraznosti primene carinskih
propisa, i eliminisanja rizika razliitih interpretacija ili pravnih nedoumica, Evropska unija je
donela Jedinstvenu carinsku deklaraciju (engl. Community Customs Code - CCC) [6]. Ona
predstavlja jednu vrstu zbirke pravila u okviru kojih je prikupljeno i izloeno ukupno
zakonodavstvo trgovine Unije s treim dravama. Deklaracija jednoznano odreuje osnovne
31
-, I - (. 23-
27) X - (. 135). 23
,
,
.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
173
pojmove vezane za carinsku uniju, na primer carinski prostor, postupak carinjenja i utvrivanje
vrednosti robe, pravila o poreklu robe, tranzit robe (TIR i ATA karnete
32
) i dr.
Nomenklatura zajednike carinske tarife (engl. Common Custom Tariff Nomenclature -
CCTN), sa druge strane, vrlo je vaan instrument, ne samo za evidentiranje carina, ve i za
statistiko praenje spoljne trgovine, a posredno i za primenu posebnih mera u sklopu
trgovinske, poljoprivredne, fiskalne i monetarne politike. Upravo zato to slui u carinske i
statistike svrhe, esto se upotrebljava izraz kombinovana nomenklatura (engl. Combined
Nomenclature). Ona se zasniva na meunarodnoj klasifikaciji Harmonizovanog sistema, koju
sastavlja Svetska carinska organizacija, a EU je dopunjuje svojim potpodelama, tzv. CN
podnaslovima (engl. CN subheadings). Ove poslovi su u najveoj meri pod ingerencijom
Evropske komisije.
33
Uporedo s uvoenjem kombinovane nomenklature uspostavljena je baza
podataka TARIC (engl. Integrated Community Tariff database), koja prua uvid u relevantne
carinske odredbe zavisno od CN koda pojedine robe, pri emu na taj nain daje potrebne
informacije nadlenim nacionalnim carinskim slubama.
34
32
Admission Temporaire/Temporary
Admission. , ,
,
.
33
. ,
, .
.
, ,
. ,
.
34
,
, . CIS (engl. Customs Information System),
.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
174
Tabela 1. Pregled trgovinskih aranmana EU-27
Oblik trgovinskog reima Naziv Sporazuma sa EU Zemlje ukljuene u Sporazum
Jedinstveno trite
Evropski ekonomski
prostor (EEA)
Island, Lihtentajn, Norveka
Carinska Unija Turska, Andora, San Marino
Zona slobodne trgovine Bugarska, ile, Farska Ostrva, Malta,
Meksiko, Maroko, Rumunija, Juna
Afrika, vajcarska, (Tunis, Izrael,
Jordan, Liban, Alir, Egipat, Sirija,
Palestinska uprava)- od 2010. godine
Sporazumi o partnerstvu i
saradnji (tretman klauzule
najpovlaenije nacije - MFN)
Rusija i druge evro-azijske drave
(bive sovjetske republike)
Nereciproni ugovorni
preferencijali-slobodan pristup
za veinu industrijskih
proizvoda, sirovina i
tradicionalnih poljoprivrednih
proizvoda
Mediteranski Sporazum,
Sporazum iz Kotonua
70 afrikih, karipskih i pacifikih
zemalja na koje se odnosi Lome i
konvencija iz Kotonua
Nereciproni autonomni
preferencijali
Opti sistem preferencijala
(GSP), Sporazumi o
stabilizaciji i asocijaciji
Ostale zemlje u razvoju i lanice
Komonvelta, Albanija, Bosna i
Hercegovina, BJR Makedonija,
Hrvatska, Srbija i Crna Gora
(ukljuujui Kosovo)
Potpuna primena klauzule
najpovlaenije nacije
Australija, Kanada, Kineski Tajpej,
Hong Kong, Kina, Japan, Republika
Koreja, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Izvor: WTO Secretariat based on Lamy, P. (2002), Stepping stones or stumbling blocks? The EC's approach towards the
problem of multilateralism and regionalism in trade policy, The World Economy, November 2002, vol. 25, No. 10,
pp. 1399-1413(15) .
Zajednike procedure i propisi sastavljeni su zajedno sa Jedinstvenom carinskom
deklaracijom, iji je cilj zamena razliitih dokumenata koji su se ranije koristili. Stupanjem na
snagu zajednikog trita 1993. godine, ukinute su sve rutinske provere na unutranjim
granicama, kao i carinske formalnosti. Tako su carinske slube drava lanica izgubile svoju
odgovornost da ubiru carine, PDV i prikupljaju statistike podatke. Zajednica je sklopila
posebne sporazume za olakavanje trgovine (videti tabelu 1), na primer u okviru Evropskog
ekonomskog prostora, kao i za podsticanje razvoja osiguranjem privilegovanog pristupa
evropskim tritima (u okviru Konvencije iz Lomea i Kotonua). Budui izazovi ukljuuju
utvrivanje bliskije saradnje izmeu nacionalnih uprava u borbi protiv prevara kroz uzastopne
programe Carina 2002, Carina 2007 i Carina 2013 (engl. Customs 2002, Customs 2007 and
Customs 2013).
Posmatrajui nivo carinskog optereenja u okviru EU, moe se primetiti da su carine na uvoz
industrijskih proizvoda u proseku 4%, ali se u velikom broju sluajeva primenjuju povlaene
stope i esto slobodan uvoz za robu iz susednih drava, odreenog broja zemalja u razvoju i
drava kandidata za lanstvo u EU. Osim toga, Ugovorom o Evropskom ekonomskom
prostoru Norvekoj, Islandu i Lihtentajnu zagarantovan je neogranien pristup Evropskoj
carinskoj uniji i uivanje temeljnih sloboda unutranjeg trita. Dakle, puna primena
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
175
Zajednike carinske tarife ograniena je na trgovinu s razvijenim dravama poput SAD-a,
Kanade i Japana. Budui da carinska politika nije statina ona mora pratiti nove tehnoloke i
politike izazove koji se postavljaju pred Uniju. Prvenstveno se misli na vanost kontrole
spoljnih granica proirene EU sa 27 lanica, s obzirom na to da ukidanje unutranjih kontrola
poveava rizik nezakonite trgovine, prevara i utaja. Strateki ciljevi Evropske unije u podruju
carinske politike bi, iz tih razloga bili:
stvaranje okvira utemeljenog na transparentnim i postojanim pravilima koja su
adekvatna za razvoj meunarodne trgovine;
pruanje dravama lanicama potrebnih resursa; i
zatita drutva od nefer trgovine i briga o njegovim finansijskim, ekonomskim,
zdravstvenim i ekolokim interesima.
U skladu sa merama iz programa Carina 2007, zacrtani ciljevi se nastoje ostvariti
pojednostavljenjem i racionalizacijom zakonodavstva, pruanjem efikasnijih usluga
privrednicima, poboljanjem carinskih kontrola i stimulisanjem meunarodne saradnje.
Na osnovu niza primera i podataka, oigledno je da zemlje EU-12 nisu specijalizovane za
proizvode srednje i visoke tehnologije, koji su inae ostavljeni za EU-15, ali su zato EU-12 u
prednosti kada se radi o industriji poluprovodnika, automobila, nametaja, elektrinih maina i
motora, odee. Meutim, zabrinjava podatak da od 20 najdinaminijih izvoznih proizvoda u
ak 12 novopridruene zemlje belee hronine deficite [4]. To je sluaj sa farmaceutskim
proizvodima, opremom za merenje i opremom za specijalne namene. Generalno posmatrano,
EU-12 su vie specijalizovane za radno-intenzivne sektore koji zahtevaju nii stepen
tehnolokog razvoja, to je i logino s obzirom na nedostatak kapitala i dug proces
prilagoavanja i unapreenja tehniko-tehnolokog razvoja. Sa druge strane, potpuno
ukljuivanje novih lanica u carinsku uniju nee biti nimalo jednostavan posao. Njegova
kompleksnost proizilazi i iz injenice da je prvi veliki strukturni poduhvat u ekonomskim
integracijama EU nakon CAP bilo formiranje carinske unije. A on je trajao, kao to je poznato,
praktino vie od dve decenije.
3. ZAKLJUAK
Posmatrajui dugorone tendencije svako naredno proirenje e verovatno voditi daljem
intenziviranju trgovinske razmene starih i novih lanica, naroito u onim oblastima koja nisu
obuhvaena potpunom liberalizacijom Evropskim sporazumima. Takoe, oekuje se da bi
uvoenje evra u novim lanicama trebalo dalje da unapredi trgovinu izmeu novih i starih
lanica, naroito po osnovu smanjenja nepredvidivosti promena deviznog kursa, sniavanja
transakcionih trokova i poveanja cenovne transparentnosti.
Unutranji efekti proirenja imali su svoj uticaj posredno i neposredno i na nelanice. Deo su
ukupnih efekata proirenja integracije koji se uobiajeno svode na stvaranje ili skretanje
trgovine i investicija. Oigledno je primarni cilj EU da pod svoje okrilje svede sve Evropske
zemlje i time ostvari znaajne pozitivne efekte, kao to su efekti ekonomije obima
(proirenjem unutranjeg trita) izazvani daljim rastom broja stanovnika eventualnim novim
proirenjima, intenziviranje trgovinske saradnje izmeu novih i starih lanica EU
otklanjanjem svih prepreka koje su tu saradnju ograniavale. Ne manje znaajno je i
prihvatanje novih zemalja i definisane zajednike spoljnotrgovinske politike prema treim
zemljama, laki nastup proirene EU prilikom mulilateralnih trgovinskih pregovora i obaveza u
okviru WTO i sl.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
176
U datom kontekstu bi trebalo posmatrati i poziciju srpske privrede i njene spoljne trgovine sa
ili bez prikljuivanja EU. Liberalizacija spoljnotrgovinskih odnosa i izvozno stimulativna
strategija razvoja tim pre nemaju alternativu ako se imaju u vidu minorno uee Srbije u
svetskoj trgovini, visoka uvozna zavisnost, ogromna potreba za uvozom kapitala, potreba za
inplementacijom novih tehnologija, ali i specifini faktori ekonomske i politike prirode. ini
se da e proces reintegracije u svetske ekonomske tokove i uspenost oporavka srpske privrede
u najveoj meri zavisiti od prilagoavanja liberalnim spoljnoekonomskim tokovima i
najvanijim spoljnotrgovinskim partnerima.
Reference
[1] Alfaro, L. and A. Charlton (2007), Intraindustry foreign direct investment, NBER
Working Papers, No. 13447.
[2] Baltzer, M. et al., (2008), Measuring financial integration in new EU member states,
ECB Occasional Paper, No. 81.
[3] Berthlemy, J-C. and M. Maurel (2009), The consistency of EU foreign policies
towards new member states, European Economy - Economic Papers, Economic and
Financial Affairs DG, European Commission, forthcoming.
[4] Ivan Markovi (2009), Evropska unija - za i protiv, Ekonomski fakultet, Ni.
[5] Victoria Curzon, Alice Landau, Richard Whitman (1999), The Enlargement of the
European Union: Issues and Strategies, Routledge, London.
[6] World Trade Organization (2011), International Trade Statistics.
[7] External and intra-European Union trade Monthly statistics Issue number 09/2011,
EUROSTAT
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
177
AFIRMACIJA ULOGE BANKARSKOG SEKTORA U
KONSTITUISANJU NOVOG POSLOVNOG AMBIJENTA NA
FINANSIJSKOM TRITU REPUBLIKE SRBIJE
Jelena Boovi
Ekonomski fakultet u Kosovskoj Mitrovici, e-mail: jelena.bozovic@pr.ac.rs
Izvod
Implementaciju finansijskog trita u Srbiji karakterie raskorak izmedju teorijskih i
strunih zalaganja i same prakse funkcionisanja finansijskog trita. Iako su stvoreni
neophodni preduslovi za uvodjenje funkcija finansijskog trita u domenu normi kojima se
regulie ova oblast poslovanja, radi se samo o poetnoj fazi da bi se finansijsko trite
konstutuisalo, a efekti funkcionisanja bitno su uslovljeni njegovom potpunom
implementacijom. U ovom radu panju posveujemo bankarskom sektoru, kao
najvanijem uesniku na finansijskom tritu Srbije, zbog njegove uloge u prikupljanju i
plasiranju finansijskih sredstava. Reformom bankarskog sektora stvoren je neophodan
preduslov za razvoj trine privrede, a finansijsko posredovanje je osnovni put kojim se
sredstva kreu od kreditora ka dunicima. Imajui u vidu da finansijski sistem ima dosta
problema, na kraju rada ukazaemo na osnovne preporuke za njegove otklanjanje
ranjivosti.
Kljune rei: bankarski sektor, finansijski sistem, finansijsko posredovanje, centralna
banka, depozitno finansijske institucije, regulativa.
RECOGNITION OF THE BANKING SECTOR ROLE IN
CONSTITUTING THE NEW BUSINESS ENVIRONMENT IN THE
SERBIAN FINANCIAL MARKET
Jelena Boovi
Abstract
Implementation of the Serbian financial market is characterized by the discrepancy
between theoretical and professional intercession and the practice of financial market
functioning. Although the necessary preconditions for introducing financial market
functions have been created, in the domain of standards governing this field of business,
only initial phase to constitute financial market have been concerned, and the functioning
effects are significantly conditioned by the full implementation thereof. In this paper the
attention is given to the banking sector, as the most significant player in the Serbian
financial market, due to its role in collecting and placing the accumulation. By reform of
the banking sector, the required precondition for the development of market economy has
been created, and financial intermediation is a basic route by which resources travel from
creditors to debtors. Taking into account that financial system has plenty of issues, we shall
point out the basic recommendations for eliminating its vulnerability.
Keywords: banking sector, financial system, financial intermediation, central bank,
depositary financial institutions, regulatory rules.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1. UVOD
Jedna od osnovnih funkcija finansijskog trita jeste posrednika uloga. Iz ove funkcije
proizilazi da skoro svi uesnici na finansijskom tritu mogu biti i uesnici na finansijskom
tritu.Finansijski uesnici imaju kljunu ulogu u povezivanju ponude i tranje na
finansijskom tritu. Mnogi teoretiari smatraju da finansijski posrednici postoje zbog
nesavrenosti finansijskog sistema. Oni omoguavaju sitnim tediama da ostvare prinos i
zarade podelom finansijskih instrumenata na manje jedinice to u suprotnom ne bi bilo
mogue.
Najvaniju ulogu u prikupljanju i plasiranju akumulacije ima bankarski sektor. U prilog
bankama je i njihova sposobnost da private rizine zajmoprimce, a da pri tome svojim
deponentima izdaju hartije od vrednosti koje nose mali rizik, odnosno one ulaze u rizinu
arbitrau na tritima. Takodje, u prilog bankama jeste i njihova sposobnost neravnopravne
podele informacija tj.asimetrija informacija.
2. FINANSIJSKO TRITE U REPUBLICI SRBIJI
Finansijsko trite u Republici Srbiji nestalo je poetkom Drugog svetskog rata i nije
postojalo tokom decenija komunistike diktature. Krajem osamdesetih godina finansijsko
trite je poelo da se obnavlja, ali raspad bive Jugoslavije, sankcije, ratovi, hiperinflacija
uticali su da krajem devedestih godina budemo svedoci raspada finansijskog sistema
Srbije. Period devedesetih godina karakterie i jedna od najviih hiperinflacija. U takvom
ambijentu, cene nisu predstavljale merilo vrednosti, a ekonomski subjekti nisu mogli da
donesu racionalne odlike o alociranju svojih sredstava.
Najvaniji uesnicina srpskom finansijskom tritu su centralna banka, depozitne
finansijske institucije, nedepozitne finansijske institucije, berze (Prethodnica dananje
Beogradske berze osnovana je 1894. i nekoliko puta je menjala ime. Berza je prestala sa
radom u aprilu 1941, a obnovljena je 1989. godine) i berzanski posrednici (brokersko
dilerska drutva, ovlaene banke, kastodi banke, drutva za upravljanje penzionim
fondovima i drutva za upravljanje investicionim fondovima). (Slika 1.)
Slika 1. Najvaniji uesnici na finansijskom tritu Srbije
Izvor: [8]
Bankarski sistem Srbije je izuzetno bankocentrian.Sainjavaju ga uglavnom banke koje
posluju u vie zemalja Evropske unije i Balkana, tako da one po medjunarodnim
standardima moraju biti stabilne finansijske institucije.U svim veim gradovima postoje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
filijale veeg broja banaka. Osnovne aktivnosti banaka na finansijskim tritima odnose se
na prikupljanje sredstava (prikupljanje depozita: po vidjenju, oroenih i dr.), aktivnosti na
plasiranju sredstava (kreditni plasmani i plasmani na finansijskim tritima) i aktivnosti
investicionog bankarstva (primarna emisija akcija, konsalting, garancije i dr.)Trenutno u
Srbiji posluju 33 banke.Kao rezultat savremenih kretanja najvei broj banaka je
univerzalan, tako da izostaje podela banaka na depozitne, komercijalne, investicione i
hipotekarne. Koristei maksimalne efekte depozitnih i investicionih banaka, one
objedinjuju veliku finansijsku mona finansijskom tritu. Depozito-finansijske institucije
mogu imati poslovni odnos sa centralnom bankom i poslovni odnos sa drugim uesnicima
na finansijskom tritu.Njihovu ulogu najbolje odslikava i dinamika ukupne bilansne
aktive.(Slika 2.)Poslovanje sektora u 2012. godini karakterie nekoliko bitnih injenica:
nastavak trenda rasta bilansne aktive, promene u strukturi aktive usled jaanja kreditne
aktivnosti banaka i njihovog uea u trgovanju HoV; promene u strukturi pasive uz visok
udeo pozajmljenih izvora u ukupnim.
Izvor: Rad autora na osnovu podataka sa sajtova banaka na finansijskom tritu Srbije
* Dunav banke a.d. Zvean.
** Eurobank EFG a.d. Beograd.
*** 27.10.2012, 26.10.2012, .
**** Volksbank a.d. Beograd.
Slika 2. Dinamika bilansne aktive bankarskog sektora Srbije
3. ULOGA CENTRALNE BANKENA FINANSIJSKOM TRITU REPUBLIKE
SRBIJE
Najvanija institucija finansijskog sistema u Srbiji jeste centralna banka, odnosno Narodna
banka Srbije. Na makro nivou centralna banka ima obavezu da sprovodi kreditno-
0.00
50,000,000.00
100,000,000.00
150,000,000.00
200,000,000.00
250,000,000.00
300,000,000.00
350,000,000.00
400,000,000.00
450,000,000.00
A
l
p
h
a
B
a
n
k
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
B
a
n
c
a
I
n
t
e
s
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
B
a
n
k
a
P
o
t
a
n
s
k
a
t
e
d
i
o
n
i
c
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
C
r
d
i
t
A
g
r
i
c
o
l
e
b
a
n
k
a
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
C
r
e
d
y
b
a
n
k
a
a
.
d
.
K
r
a
g
u
j
e
v
a
c
a
n
s
k
a
b
a
n
k
a
a
.
d
.
a
k
D
u
n
a
v
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
*
E
r
s
t
e
B
a
n
k
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
E
u
r
o
b
a
n
k
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
*
*
F
i
n
d
o
m
e
s
t
i
c
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
H
y
p
o
A
l
p
e
-
A
d
r
i
a
-
B
a
n
k
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
J
U
B
M
E
S
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
J
u
g
o
b
a
n
k
a
J
u
g
b
a
n
k
a
a
.
d
.
K
o
s
o
v
s
k
a
M
i
t
r
o
v
i
c
a
K
B
C
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
K
o
m
e
r
c
i
j
a
l
n
a
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
M
a
r
f
i
n
B
a
n
k
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
M
o
s
k
o
v
s
k
a
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
N
L
B
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
N
o
v
a
A
g
r
o
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
*
*
*
O
p
p
o
r
t
u
n
i
t
y
b
a
n
k
a
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
O
T
P
b
a
n
k
a
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
P
i
r
a
e
u
s
B
a
n
k
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
P
r
i
v
r
e
d
n
a
b
a
n
k
a
B
e
o
g
r
a
d
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
P
r
o
C
r
e
d
i
t
B
a
n
k
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
R
a
i
f
f
e
i
s
e
n
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
R
a
z
v
o
j
n
a
b
a
n
k
a
V
o
j
v
o
d
i
n
e
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
S
b
e
r
b
a
n
k
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
*
*
*
*
S
o
c
i
r
a
l
e
b
a
n
k
a
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
S
r
p
s
k
a
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
U
n
i
c
r
e
d
i
t
B
a
n
k
S
r
b
i
j
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
U
n
i
v
e
r
z
a
l
b
a
n
k
a
a
.
d
.
B
e
o
g
r
a
d
V
o
j
v
o
a
n
s
k
a
b
a
n
k
a
a
.
d
.
N
o
v
i
S
a
d
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
monetarnu i deviznu politiku, a na mikro nivou regulie i kontrolie rad ostalih finansijskih
institucija. Ona je autonomna i potpuno samostalna u regulisanju, propisivanju i
sprovodjenju pravila ponaanja na finansijskom tritu. Centralna banka samostalno donosi
odluke vezanu za cenu novca (vea ili manja eskontna ili diskontna stopa), obim ponude
(poveanje ili smanjenje novanih kontigenata), obim tranje (poveanje ili smanjenje
obavezne rezerve) i obim javnog duga (prodaja i kupovina dravnih HoV). Uticaj centralne
banke na finansijsko trite moe biti:
1. Posredan - Centralna banka putem eskontne politike i stope obaveznih rezervi posredno
utie na finansijsko trite (jer se ove odluke tiu i drugih finansijskih institucija, a pre
svega banaka) i
2. Neposredan - Operecijama na otovorenom tritu, odnosno kupovinom i prodajom
hartija od vrednosti (u cilju regulacije novane mase u prometu).
Situacija na tritu novca predstavlja osnovni indikator stvarnog stanja u ekonomiji jedne
zemlje. Trite novca omoguava uspeno regulisanje odnosa ponude i tranje novca i
kratkoronih HoV, odravanje optimalne likvidnosti svih subjekata i banaka, bru
cirkulaciju finansijskih sredstava, odvijanje bez tekoa i zastoja privredne aktivnosti, rasta
i stabilnosti cena.CB dvosmerno deluje na trite novca: Na jednoj strani, CB utie na
kreditnu likvidnost, a na drugoj strani uticanjem na stanje likvidnosti kod poslovnog
bankarstva utie ina funkcionisanje trita novca.U postupku sprovodjenja monetarne
politike referentna kamatna stopa ima ulogu signalizirajue kamatne stope, kao i polazne
kamatne stope, poto se visina osnovnih kamatnih stopa, odnosno koridor kamatnih stopa
utvrdjuje prema visini te kamatne stope. Referentna kamatna stopa je najvia odnosno
najnia kamatna stopa koju NBS primenjuje u postupku sprovodjenja REPO transakcija
(Sporazum o reotkupu-REPO, odnosno transakcije u kojoj jedna strana prodaje hartije od
vrednosti drugoj strani uz istovremeni sporazum da ih otkupi nazad u odredjenom roku i po
unapred definisanoj ceni.) prodaje, odnosno kupovine hartija od vrednosti, s ronou od
dve nedelje.(Slika 3.)
Slika 3. Dinamika koridora kamatnih stopa NBS, (na godinjem nivou, u %)
Izvor: [9]
Srbiju karakterie izuzetno visoka referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije, koja i u
uslovima globalne krize ostaje na visokom nivou i ako druge centrane banke, pre svega
centrane banke najrazvijenijih zemlja u svetu, drastino smanjuju svoje osnovne kamatne
stope.Razlog zbog ega u Srbiji referentna kamatna stopa ostaje na visokom nivou jeste
strah od poveanja inflatornog pritiska koji bi ugrozio makroekonomsku stabilnost zemlje.
Narodna banka Srbije primorana je da vodi restriktivnu monetarnu politiku, poveavajui
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
referentnu kamatnu stopu, ak i u kriznim vremenima kada je neophodno poveavati
likvidnost privrede.Osim to slue kao instrument za prevazilaenje problema deficita i
likvidnosti REPO ugovori su efikasan instrument monetarne politike.Prodajui hartije po
stimulativnim stopama poslovnim bankama ona povlai novac iz primarne novane mase i
obrnuto. Kupovinom hartija od poslovnih banaka ona pozajmljuje novac poslovnim
bankama koji taj novac dalje plasiraju klijentima i na taj nain novac ide u ruke
potroaa.To znai da ova mera u Srbiji postepeno zauzima ozbiljnije mesto.Poto se radi o
vrsti kredita osiguranim hartijama od vrednosti, za poverioca primljene hartije od vrednosti
znae garanciju vraanja sredstava tj. ukoliko ih dunik ne vrati poverioc ih moe zadrati.
Narodna banka Srbije je 31. januara 2005. godine po prvi put organizovala repo
aukcije hartija od vrednosti i od tada repo transakcije predstavljaju osnovni
instrument putem kojeg Narodna banka Srbije sprovodi operacije na otvorenom
tritu.U Srbiji se REPO transakcije izmedju Centralne banke i poslovnih banaka postoje
u razliitim rokovima:Preko noi - gde se rok smatra jedan dan; Vremenski - gde je rok
dui od jednog dana, a kree se najee do oko 15 dana do par meseci (maksimalno est
meseci) i Otvoreni gde vremenski rok nije precizno definisan, ve se ostavlja mogunost
ugovornim stranama da se dogovore.(Slika 4.)
Slika 4.Dinamika kretanja trezorskih zapisa Republike Srbije i REPO poslova, 2012.
Izvor:[3]
Mesto i uloga centralne banke na internacionalnom tritu novca znaajno je manja od one
koju centralna banka ima na nacionalnom tritu novca, zato to je centralna banka
osniva, organizator, regulator i kontrolor nacionalnog trita. Sve poslovne banke imaju
raune kod centralne banke to kod internacionalnog trita novca to nije sluaj. Na
internacionalnom tritu novca centralna banka ima ulogu interventa i regulatora devizne
berze poslovnih banaka.Ona ima obavezu da:
- Obezbedi optimalnu likvidnost nacionalne ekonomije u medjunarodnim plaanjima;
- Odrava stabilan i optimalan kurs nacionalne valute;
- Formira i odrava devizne rezerve u optimalnoj strukturi i obimu i
- Regulie i kontrolie rad na deviznom tritu i u poslovanju sa inostranstvom.
4. DEPOZITNO-FINANSIJSKE INSTITUCIJE NA FINANSIJSKOM TRITU
SRBIJE
U naem zakonodavstvu osnovni preduslovi banaka za sticanje svojstva uesnika na
finansijskom tritu jesu:
- Banka mora imati svoj konto iro-raun ije stanje svakog momenta mora biti poznato
centralnoj banci
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
182
- Mora biti neposredno u poslovnom odnosu sa CB na podruju izdvajanja i dranja
obavezne rezerve i ostalih instrumenata kreditno-monetarne i devizne politike
- Mora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o bankama i imati svojstvo
pravnog lica
- Mora imati poseban organizacioni deo osposobljen za obavljanje poslova na tritu novca
U pojedinim zemljama centralna banka je ovlaena da propisuje i zahteva posebne uslove
koji se uglavnom odnose na garantni depozit i sankcije za nepridravanje uslova
poslovanja na tritu novca.
Posredstvom finansijskog trita banke realizuju svoju ronu i sektorsku transformaciju
sredstava, ostvaruju dodatne prihode i koriste informacije sa trita novca. Pozitivna strana
realizacije preradjivake funkcije jeste transformacija kratkoronih izvora u plasmane sa
proseno duim rokovima u odnosu na rokove mobilisanih resursa.
Novano trite info-medijum rukovodstvu banke u pogledu njene konkurentnosti tj.njene
likvidnosti i kreditne aktivnosti u odnosu na celinu bankarskog sistema. Ukoliko se jedna
banka preteno javlja u poziciji ponudjaa novca, menadment ekipa banke moe zakljuiti
da u poslovnoj politici banke postoje nedostaci, jer se ne koriste rentabilniji kreditni
plasmani i da se vodi restriktivna kreditna politika. Ukoliko se jedna banka preteno javlja
u funkciji korisnika finansijskih resursa na novanom tritu, to moe biti znak pogorane
performansnosti banke i gubljnje kreditnog boniteta. Takva banka morae da plaa sve vie
kamate na kreditne resurse koje povlai sa trita.
Na tritu kapitala bankarsko finansijske organizacije vre trostruku ulogu kao korisnici
kapitala: 1. u svoje ime i za svoj raun, 2. u svoje ime i za tudj raun i 3. u tudje ime i za
tudj raun.
Na primarnom tritu kapitala banke vre funkciju investicionih banaka i svojim savetima
pomau emitentu u idavanju prospekta (savetodavna funkcija), garantuju otkup dela
emisije koji se ne proda (funkcija jemstva) i prodaju nove vrednosne papire u korist
investitora (funkcija distribucije).
Na sekundarnom tritu kapitala banke obavljajui brokersku ulogu tehniki sprovode
naloge svojih komitenata u vezi kupovine i prodaje odredjenih vrednosnih papira. U svom
potrfelju banke dre izvestan broj najkvalitetnijih papira i na svojim alterima obavljaju
kupoprodajne transakcije sa komitentima. Njihova zarada je u vidu provizije za izvrene
usluge.
Obavljajui dilersku ulogu banke rade za sopstveni raun.Kao market mejkeri (SAD) ili
jobberi (Velika Britanija) oni su u obavezi da formiraju cenu po kojoj su spremni da
kupuju i prodaju a od njihove aktivnosti zavisi stabilnost i dubina trita.Zarada je mara
izmedju prodajne i kupovne cene vrednosnih papira. Market mejkeri su korisni za svako
trite, jer se njihovim aktivnostima ubrzavaju trgovaki procesi na tritima kapitala,
poveava promet i smanjuju rasponi cena na pojedinanim hartijama od vrednosti.
Sistemom pozitivne povratne sprege, poveanje likvidnosti trita dovodi do veeg broja
hartija koje su atraktivne za poslove market mejkinga, pa otuda i konkurencija meu
samim market mejkerima. Zajednikim efektom to dodatno dovodi do smanjivanja raspona
i poveanja likvidnosti, odega korist imaju svi uesnici na tritu pojedinano, a i samo
trite kao celina. Beogradska berza je stvorila preduslove za poetak rada
marketmejkera.Aktivni market-mejkeri na Beogradskoj berzi jesu: Ac broker a.d, Beograd,
M&V Investments a.d., Novi Sad, Sinteza Invest Group a.d., Beograd, Dunav Stockbroker,
a.d., Beograd, InterCapital Securities a.d., Beograd, Sinteza Invest Group a.d., Beograd.
[4]Osim plasmana svojih sredstava, uloga banaka na finansijskom tritu se ogleda i kroz
trgovanje akcijama na Beogradskoj berzi, kao specifinom obliku oranizovanog trita, to
doprinosi likvidnosti i rastu srpskog trita kapitala. Dobar primer su akcije AIK banke iz
Nia.Kao i nekoliko godina unazad, najtrgovanija hartija na domaem tritu kapitala bile
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
su akcije AIK banke iz Nia, kojima je trgovano u iznosu od 5,7 mlrd. RSD. Cena obinih
akcija ove banke porasla je sa 2.480 RSD, koliko su one vredele krajem decembra 2009.
godine na nivo od 3.323 RSD po jednoj akciji. Panja domae javnosti bila je najvie
usmerena na Beogradsku berzu krajem avgusta i poetkom septembra, kada su na
berzansko trite ukljuene akcije NIS-a, prve srpske kompanije ije su akcije besplatno
podeljene gradjanima.(Slika 5.)
Slika 5.Trgovina akcijama AIK banke iz Nia, 1.7.2008-22.6.2011.
Izvor:[4]
5. FINANSIJSKE INSTITUCIJE NA DEVIZNOM TRITU
Devizno trite obuhvata i trite novca i trite kapitala.Osnovna funkcija deviznog trita
jesu kupoprodajne transakcije u vezi stranih sredstava plaanja, ime se uskladjuje ponuda
i tranja deviza i utvrdjuje devizni kus.Devizna trita su povezana savremenim sredstvima
komunikacije, tako da trenutno mogu da obave transakcije velikog obima izmedju
prostorno veoma udaljenih delova sveta i to 24 sata dnevno. Uesnici na deviznom tritu
irom sveta medjusobno su povezane mreom za medjunarodne finansijske komunikacije
SWIFT (engl. Society for Worldwide Nacional Financial Communications).Na ovom
tritu trguje se devizama kojima se raspolae i terminski, odnosno buduim deviznim
potraivanjima.
Prema propisima NBS, banke su obavezne da svakog radnog dana do 9.00 asova dostave
minimalne i maksimalne iznose kurseve po kojima e trgovati efektivom do kraja istog
dana i to vai za sve valute iz kursne liste banaka. U uslovima intenzivnijih promena kursa
dinara u kratkom roku banke, kao instument sopstvene zatite od kursnog rizika,
poveavaju raspon izmedju kupovnih i prodajnih kurseva. Veim rasponom se banke tite
od toga da im neko proda devize skupo ili da ih banke prodaju jeftino i tako dodju u
situaciju da naprave gubitak po osnovu kursnih razlika. Banke kada kupuju ili prodaju
devize otvaraju svoje devizne pozicije i izlau se kursnom riziku i ako devizno trzite nema
dovoljno likvidnosti to znai da e imati tekoe da tu poziciju zatvore. U takvim uslovima
dolazi do rasta raspona.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 6. Promet na medjunarodnom deviznom tritu
Izvor:[8]
Od poetka godine dinar je u odnosu na evro nominalno ojaao za 7.4, kao rezultat visokog
kamatnog diferencijala i visokog interesovanja stranih investitora za kupovinu trezorskih
zapisa Republike Srbije.Osnovnu pretnju za na finansijski sistem predstavlja rizik
promene deviznog kursa i veliki obim devizno indeksiranih i deviznih kredita datih
stanovnitvu i privredi. U skladu s tim preduzimaju se i nove mere dinarizacije (Narodna
banka Srbije poo{trila je kreditiranje indeksirano u evrima odlukom da je za uzimanje
pozajmica obavezan depozit od 30%, a za stambene 20%, dok }e biti olak{ano zadu`ivanje
u dinarima). Cilj novih mera Narodne banke je da se podigne nivo kreditiranja u dinarima,
odnosno kako bi se smanjio sistemski rizik vezan za visok nivo evroizacije i iskoristile
nove prilike za razvoj finansijskog trita u Srbiji nakon krize.
6. ZAKLJUAK
Osnovni problemi rane faze razvoja srpskog finansijskog trita odnose se na sledee:
nizak promet i mali broj hartija od vrednosti na kojima se trguje, niska trina
kapitalizacija, skupo i sporo obavljanje transakcija i zakonska regulativa. Dominantna
karakteristika finansijskog trita u Srbiji jeste njegova plitkost, jer jo uvek nema
instrumenata koji postoje na standardnim finansijskim tritima. Dominira finansiranje
bankarskim kreditima, a ne emitovanjem akcija i obveznica na tritu hartija od vrednosti.
Velika optereenost preduzea bankarskim kreditima samo je jedan dokaz nedostatka
trita duga i njegove sekundarne trgovine. Drava je lansirala pojedine dunike
instrumente (naprimer trezorski zapisi 2006.godine) zbog okolnosti na tritu, dok je
lansiranje korporetivnih, municipalnih i dravnih obveznica u potpunosti zanemareno.
Na berzi se trguje akcijama korporacija, obveznicama tzv.staretednjei kratkoronim
dravnim obveznicama. Medjutim, obveznicama tzv.staretednje trguje se samo izmedju
banaka i izvan Beogradske berze. Ispoljen je visok stepen zavisnosti od priliva finansijskih
sredstava po osnovu dokapitalizacije banaka, privatizacije i otplate kredita. Posledice
takvog trita jesu da relativno mali obim tranje ili ponude novca dovodi do znatnijeg
kolebanja kursa. Krediti su uglavnom sa valutnom kaluzulom, pa rast kursa evra izaziva
rast kreditnih obaveza privrede i gradjana u dinarima.
Iako su pomenuti problemi veoma znaajni, vie panje treba pokloniti otklanjanju
ranjivosti naeg finansijskog sistema. Regulativa finansijskog trita u Srbiji je isuvie
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
185
zatitnika, jer su dobro poznati sluajevi kada se dravne birokrate nezakonito meaju u
prodaju firmi odredjenim kupcima, onemoguavajui prodaju drugima.(Najpoznatiji
primeri su Knjaz Milo, Sartid, Putnik, Novosti i druga). Osnovni smisao ovih postupaka
jeste kontrola nad tritem akcija, to samo podstie dalju korupciju. Prema istraivanju
Transparency International Srbija se nalazi na 83. mestu u bormbi protiv korupcije, od 180
posmatranih zemalja (Indeks korupcije od 10 do 0; Slovenija 6.6, Hrvatska 4.1; Crna Gora
3.9; Makedonija 3.8; Srbija 3.5 i Bosna i Hercegovina 3.0)[13]
Finansijsko trite u Srbiji moe se poboljati pogodnim institucionalnim reenjima.
Najvaniji koraci u podsticaju razvoja finansijskog trita jesu:
- Liberalizacija tokova kapitala, a pre svega usaglaenost institucionalnih i tehnikih reenja
u Srbiji sa medjunarodnim modelom.
- Privatizacija sa kreiranjem jasnih vlasnikih prava, ne samo realnog i bankarskog sistema,
nego i osiguranja i penzionih fondova.
- Treba dati prednost liberalizaciji i oslanjaju na najbolju praksu iz drugih zemalja.
- Oslanjanje na konkurenciju
Daljem unapredjenju finansijskog trita, kako bi ono postalo znaajan izvor finansiranja
domae ekonomije treba da omoguu usvajanje seta finansijskih zakona (6.4.2011.),
predlog Zakona o tritu kapitala[14] i izmene Zakona o deviznom poslovanju.[6] Ovi
propisi obezbedie izvesnu prohodnost i sigurnost na tritu kapitala. etiri kljuna
principa iz tog zakona su: zatita investitora, transparentnost trita, uskladjivanje sa
evropskom direktivama i regulisanje finansijskih posrednika na tritu. Situacija bi se
popravila i ako bi se poveala efikasnost pravosudnog sistema. Treba da se utvrde jasna
pravila igre i da se tano zna rok kada se obaveze moraju platiti i kako se sankcionie
njihovo kanjenje.[1]
Kako bi se finansijski sistem dinaminije razvijao nosioci monetarne politike treba stalno
da prilagodjavaju svoju monetarnu aktivnost tom sistemu. U tom cilju neophodna je
permanentna medjusobna saradnja bankarskog sistema sa centralnom bankom kao stubom
sistema. Pozitivna praksa u svetu je pokazala da institucionalna funkcija moe da deluje
jedino ako je sveobuhvatna, zasnovana na visokim standardima transparentnosti i ako je
koordinirana na optem nivou.
Reference
1. Boovi, J., Regulativni aspekt srpskog finansijskog trita, Nauni skup:
Institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja Srbije u 2008.
godini, Kragujevac, 27. februar 2008.
2. Boovi, J., Boovi, I., Efekti uticaja svetske ekonomske krize na Beogradskoj
berzi, 8.Majska konferencija o strategijskom menadmentu sa medjunarodnim
ueem, Univerzitet u Boru, Tehniki fakultet u Beogradu, Bor, 25-27
2012..670-676.
3. Centralni registar hartija od vrednosti. Dostupno na: http://www.crhov.rs/
(29.03.2013.)
4. Beogradska berza. Dostupno na: http://www.belex.rs/ (29.03.2013.)
5. Harvey A.L., Project Portfolio Management: a practical guide to seceting projects,
managing portfolios, and maximizing benefits, San Francisko, Jossey-Bass, 2006.
6. Izmene Zakona o deviznom poslovanju. Dostupno na:
http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/20/zakoni/dev_devizno_posl
ovanje.pdf (11.03.2013.)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
186
7. Krsti, B., Bankarstvo, Ekonomski fakultet, Ni 1996.
8. Narodna banka Srbije. Dostupno na: http://www.nbs.rs/internet/cirilica/index.html
(27.03.2013.)
9. Narodna banka Srbije. Dostupno na:
http://www.nbs.rs/internet/latinica/15/konferencije_guvernera/prilozi/20110613_D
S_prezentacija.pdf(27.03.2013.)
10. Risti, .,Trite kapitala - teorija i praksa, Privredni pregled, Beograd 1990.
11. Rose, P., Hudgins, S., Bankarski menadment i finansijske usluge, "Data status", Beograd
2005.
12. Sinkey, F. J., Commercial Bank Financial Management in the Financial Services Industry,
Third Edition, Mac Millan Publishing Company, New York, 1989.
13. Transparency Internacional, The global coalition against corruption. Dostupno na:
http://www.transparency.org/(21.03.2013.)
14. Zakon o tritu kapitala. Dostupno na: http://mfp.gov.rs/pages/article.php?id=7855
(11.03.2013.)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
187
FUNKCIJA USKLADJENOSTI POSLOVANJA (COMPLIANCE) U
BANKAMA
Jelena Boovi
1
, Ljiljana Savic
2
1-Ekonomski fakultet u Kosovskoj Mitrovici, e-mail: jelena.bozovic@pr.ac.rs
2-Fakultet tehnikih nauka u Kosovskoj Mitrovici, e-mail: ljiljana.savic@pr.ac.rs
Izvod
Zadatak compliance funkcije je da obezbedi da se u banci uredjuju i potuju nacionalni i
internacionalni bankarski i finansijski zakoni i propisi, koji se odnose na kontrolu
uskladjenosti poslovanja banke. U sve sloenijem regulatornom okruenju, funkcija
uskladjenosti poslovanja dobija sve vise na znaaju.Radi unapredjenja zdrave prakse u
bankarskim institucijama, na osnovu politike i procedure compliance funkcije menadment
preduzima odgovarajue akcije kako bi se otklonili nedostaci u compliance funkciji u
banci. Nepridravanje visokih standarda poslovne prakse neumitno dovodi do
neuskladjenosti, koji obuhvata rizik od finansijskih gubitaka, ali i do irenja negativnog
publiciteta. Iz tih razloga fokus istraivanja u ovom radu je ukazivanje na neophodnost
identifikovanja compliance funkcije, njenih principa i upravljanja tim rizikom. Osnovni cilj
ovog rada je u pruanju preporuka za poboljanje compliance funkcije radi kontinuirane
uskladjenosti bankarskog poslovanja.
Kljune rei: komplajans, principi komplajansa, funkcije komplajansa, rizik komplajansa,
etika, poslovna kultura, pranje novca, autsorsing.
BUSINESS COMPLIANCE FUNCTION IN BANKS
Jelena Boovi, Ljiljana Savic
Abstract
The task of compliance function is to provide that banks regulate and comply with the
national and international banking and financial laws and regulations relating to the control
of bank business compliance. In more and more complex regulatory environment, the
business compliance function is more and more significant. In order to improve healthy
practice in banking institutions, based on policy and procedure of the compliance function,
the management shall take appropriate actions to remove deficiencies in compliance
function in banks. Noncompliance with the high standards of business practice inevitably
leads to noncompliance, including the risk of financial loss, but also to the spread of
negative publicity. For these reasons, the focus of research in this paper is to point out the
necessity of identifying the compliance function, its principles and the risk management.
The basic objective of the paper is to provide the recommendations for improving the
compliance function for the purpose of continuous banking business compliance.
Kewwords: compliance, principles of compliance, compliance functions, compliance risk,
ethics, business culture, money laundering,outsourcing
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
188
1. UVOD
U vreme Amerikog gradjanskog rata prvi rukovodilac, Hju MakKalou, (Hugh
McCullough) Odbora za valutnu kontrolu pri Federalnim rezervama, odrao je govor u
kome je izneo cilj Odbora, a to je posebno relevantno za funkciju compliance-a. Ako
imate razloga da posumnjate u integritet svoj klijenta-zatvorite njegov raun. Nikada se ne
uputajte u odnos sa potencijalnim klijentom na koga sumnjate da vas moe prevariti.
Rizik u takvim prilikama je uvek vei od nagrade. Plaajte dovoljno svoje slubenike, tako
da mogu udobno da ive, a da ne moraju da vas potkradaju, ali od njih zahtevajte, zauzvrat,
punu lojalnost i integritet. Ako otkrijete da neki od vaih slubenika ivi iznad svojih
mogunosti, otpustite ga. ak ako i moe da objasni i dokae poreklo svog vika prihoda,
ipak ga otpustite. Ekstravagancija, ak ako i nije kriminalnog porekla sama po sebi, sasvim
prirodno moe dovesti do pada u kriminalitet. ovek koji troi vie nego to zaradjuje, ne
moe biti pouzdan i bankarski slubenik. [7] Ova misao je relevantna i danas, nakon 150
godina kada proveravamo finansijsku praksu naih klijenata u skladu sa zakonom i
sopstvenim standardima.
U cilju unapredjenja koncepta medjunarodne finansijske konstrukcije, neophodno je irenje
najbolje prakse, standarda i kodeksa.Poslovna kultura u bankama spreava pojavu
finansijskih skandala i prevarama u korupcijama, ukljuujui i pranje novca.Radi
postizanja odrive stabilnosti nacionalnih finansijskih sistema neophodna je primena
compliance u bankama. U skladu sa dokumentom od aprila 2005. godine koje je izdala
Bazelska komisija (Bazelska komisija je osnovana 1974. godine da bi promovisala
superviziju internacionalno aktivnih banaka. Njene lanice su Belgija, Kanada, Francuska,
Nemaka, Italija, Luksemburg, Holandija, panija, vedska, vajcarska, Engleska i SAD),
Medjunarodne banke za poravnanje (BIS) definisana je Complaince funkcija i compliance
rizik. Dokument ukazuje na veliki znaaj kodeksa ponaanja i potovanje principa
konflikta interesa. Compliance funkcija podrazumeva funkciju kontrole uskladjenosti,
odgovornosti rukovodioca orgaanizacione jedinice kao i njene nadlenosti.
U medjunarodnoj bankarskoj praksi i literaturi o bankarstvu usvojen je termin compliance,
to u prevodu znai potovanje institucionalne regulative, odnosno kao tudjenica koristi se
re compliance.Compliance je neizostavni deo baninih poslovnih aktivnosti. Svaka banka
treba da se pridrava osnovnih principa compliance, ali praksa primene compliance moe
biti razliita. Razliitost primene te prakse determiniu vie faktora kao to su: veliina
banke, geografski aspekt poslovanja banke i institucionalnih ogranienja u kojima banka
posluje. Banka moe primenjivati i druge mere kojima se postie isti rezultat.Izmedju
banka postoji znaajna razlika u pogledu uspostavljanja te funkcije. Na primer: u veim
bankama compliance je lociran uglavnom u operativnim domenima poslovanja, a u manjim
bankama compliance je obino organizovan u jednoj jedinici. Treba napomenuti da je
veoma tesna veza izmedju compliance i operativnog rizika, usled propusta u radu
zaposlenih, neodgovarajuih unutranjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja
informacionim i drugim sistemima, kao i usled nepredvidivih eksternih dogadjaja.
2. FUNKCIJE I PRINCIPI COMPLIANCE U BANKAMA
Politika kompajlansa treba da bude dostupna svakom zaposlenom u banci. Funkcija
compliance podrazumeva pristup svim informacijama i da komunicira sa svakim od
zaposlenih kako bi se omoguilo izvravanje njihovih dunosti. Svi zaposleni u funkciji
kompajlansa treba da imaju odgovarajue kvalifikacije, iskustvo i profesionalne i line
kvalitete da bi bili u stanju da izvravaju svoje konkretne zadatke.U tom smislu neophodno
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
189
je kontiunirano usavravanje znanja kroz redovnu obuku, praenje promena u zakonu o
kompajlansu i standardima.Ukoliko zaposleni u funkciji compliance obavljaju zadatke
izvan compliance treba izbegavati potencijalni konflikt interesa izmedju njihovih dunosti
iz compliance i drugih dunosti koje imaju.Zato treba dati prednost zaposlenima u
compliance koji izvravaju samo dunosti iz compliance.(Slika 1.)
Slika 1.Mesto u sistemu unutranjih kontrola u banci
Izvor: Samostalni rad autora
Uspeno ostvarivanje funkcije compliance zavisi od profesionalnih(odgovarajue
kvalifikacije, znanje i iskustvo) i linih kvaliteta zaposlenih (sposobnost procene) radi
adekvatnog izvravanja svojih obaveza u smislu poznavanja i praenja propisa, internih
akata banke, poznavanje pravila struke, dobrih poslovnih obiaja i poslovne etike.
Najvanija upravljaka struktura neophodna za sprovodjenje compliance, sastoji se od
borda direktora i vieg menadmenta. Funkcija compliance treba da izvrava svoje
dunosti na osnovu sopstvene inicijative u svim sektorima banke u kojima postoje rizici
compliance. Ona treba da izvetava vii menadment o svim nepravilnostima. Ta funkcija
treba ima neposredan pristup bordu direktora, jer je to bordu od velike pomoi da proceni u
kom stepenu banka efektivno upravlja svojim rizikom kompajlansa.
Vanu funkiju u upravljanju komplajansom obavlja referent ili odeljenje za
komplajans.Referenta za compliance grupaciju ilirukovodiocacompliance (engl.Chief
Compliance Officer) ima sveobuhvatnu dunost da koordinira identifikovanje i upravljanje
baninim rizikom compliance, kao i da vri nadzor nad aktivnostima drugih zaposlenih u
funkciji compliance. Dunost organizacione jedinice za kompajlans ili odeljenja za
kompajlans, kao glavnog kanala komunikacije jeste savetovanje vieg menadmenta o
zakonima, pravilima i standardima kompajlansa, podrazumevajui i informisanje o razvoju
u ovoj oblasti. (Slika 2.) Radi se o nezavisnom i objektivnom telu koje razmatra i ocenjuje
uslaglaenost pitanja/nedoumica ponaanja u okviru institucije u skladu sa standardima
ponaanja bankarskih institucija.
UPRAVNI ODBOR
IZVRNI ODBOR
ODBOR ZA REVIZIJU
COMPLIANCE UNUTRANJA REVIZIJA
Kontrola uskladjenosti
poslovanja
Informacioni
sistem banke
Organizacioni
delovi banke
-Program praenja uskladjenosti poslovanja
-Godinji izvetaj o identifikovanim glavnim rizicima
-Planovi za upravljanje glavnim rizicima
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 2. Osnovne funkcije compliance
Neophodan uslov za efektivnije upravljanje compliance je dvosmerna komunikacija
upravljake strukture.Rukovodilac compliance treba da redovno izvetava vii
menadment o tendencijama compliance.Sagledava rizike na tri naina:pravni, finansijski i
rizik po reputaciju. Obim izvetaja treba da bude proporcionalan baninom profilu rizika
compliance i aktivnosti. U tom domenu funkcija compliance moe da ima posebne
zakonske dunosti (na primer izvravanje uloge referenta za spreavanje pranja novca),
kao i da saradjuje sa drugim odelenjima (upravljanje rizicima, raunovodstvom i internom
revizijom, ljudskim resursima, kreditiranje i investicionu aktivnost). Upravljanje se odnosi
na svakodnevo praenje (engl. day to day) u radi pruanja aurnih i relevantnih informacija
rukovodstvu i zaposlenima. Treba naglasiti da bord direktora i vii menadment imaju
odgovornost za usaglaenost banke sa vaeim zakonima, pravilim i standardima, dok u
svim sluajevima vee povrede zakonske nausakladjenosti treba konsultovati
korporativnog advokata.
Funkcija compliance podrazumeva pridravanje sledeih principa:[4]
Princip 1.Bord direktora je odgovoran da obezbedi nadgledanje upravljanja baninim
rizicima i odgovoran je za odobrenje formalnog dokumenta uspostavljanja stalne efektivne
funkcije za usaglaenost.Jednom godinje bord direktora ocenjuje u kojoj meri banka
upravlja svoji rizicima usaglaenosti.
Princip 2. Vii menadment je odgovoran za efektivno upravljanje baninim rizikom
compliance,
Princip 3. Vii menadment odgovoran za uspostavljanje i prenoenje politike
kompajlansa, za obezbedjijvanje da se ona potuje i za obavetavanje borda direktora o
upravljanju baninim rizikom kompajlansa,
Princip 4.Vii menadment banke odgovoran je za uspostavljanje trajne i efektivne
funkcije compliance unutar banke kao dela banine politike compliance.
Princip 5.Nezavisnost banine funkcije. Funkcija compliance treba da ima formalni status
unutar banke, odnosno da ima odgovarajui rang, autoritet i nezavisnost.
Princip 6. Neophodni resursi kako bi banka izvravala funkciju kompajlansa efektivno.
Princip 7. Dunost funkcije compliance moe biti opta (u vidu pomoi viem
menadmentu u efektivnom upravljanju rizicima kompajlansa sa kojima se suoava banka)
i specifina (preciziranje dunosti na svaki od sektora).
Princip 8. Odnosi sa internom revizijom podrazumevaju procenu obuhvatnosti i irinu
aktivnosti funkicije kompajlansa.Banka mora da uspostavi i odrava adekvatnu kontrolu da
bi spreila greke i nepravilnosti u razliitim procedurama.Dobar sistem unutranje
kontrole moe doprineti efektnom uoavanju greaka i njihovom blagovremenom
korigovanju.
identifikacija,procenaimonitoringrizikakojimaseizlaukreditne
institucijeiznepotovanjavaeegregulatornogokvira
obezbedjivanjedasekreditneinstitucijepridravajuvaeegregulatornog
okvira
1.STATIKAFUNKCIJA
KOMPLAJANSA
pravovremenoobezbedjivanjeinformacijainjegovodostavljanje
menadmentuuvezisapredstojeimpromenamauregulatornomokviru
planiranjeodgovarajuestrategije
procenaefekatapredstojeihpromenanaposlovanjekreditneinstitucije
2.DINAMIKAFUNKCIJA
KOMPLAJANSA
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
191
Princip 9. Banke treba da se pridravaju vaeih zakona i regulative u svim jurisdikcijama
gde obavljaju poslovanje a organizacija i struktura funkcije compliance i njene dunosti
treba da budu konzistentne sa lokalnim zakonskim i regulatornim zahtevima. U Zakonu o
Narodnoj banci Srbije (lan 42) Banka je duna da opte uslove poslovanja, kao i njihove
izmene i dopune, istakne u svojim poslovnim prostorijama na vidnom mestu, i to
najkasnije 15 dana pre njihove primene. Primena optih uslova poslovanja obezbedjuje se
pismenim ugovorom zakljuenim izmedju banke i klijenata.klijent moe da trai
odgovarajua objanjenja i instrukcije koji se odnose na primenu optih uslova poslovanja.
Optim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki document koji sadi
standardne uslove poslovanja primenljive na sve klijente banke, opte uslove za
uspostavljanje odnosa izmedju klijenata i banke, postupak komunikacije izmedju klijenata
i banke i opte uslove za obavljanje transakcija izmedju klijenata i banke.U zakonskoj
regulative veoma je precizno definisan odnos banke sa klijentima: zatita klijenata (lan
41), objavljivanje optih uslova poslovanaj (lan 42), jedinstven nain obrauna i
objavljivanja trokova, kamata i naknada bankarskih usluga (lan 43), obavetavanje
klijenata (lan 44), prigovor klijenata (lan 45).
Princip 10.Autsorsing (engl. outsourcing, doslovno iz spoljnog izvora) podrazumeva
ustupanje jednog poslovnog procesa nekom izvan sopstvene organizacije.Compliance treba
da se posmatra kao jedna od alatki modernog rukovodjenja institucijom. Specifini zadaci
za funkciju kompajlansa mogu biti autsorsovani, ali moraju ostati pod odgovarajuim
nadzorom kompajlansa.Autosorsing se upotrebljava kao sredstvo za poveanje finansijske
efikasnosti i konkurentnosti.Autsorsing partner moe biti vana spoljna podrka u
poslovanju ( na primer: pomo u vezi administrativnih poslova, redovnih kancelarijskih
poslova, poslove obrade finansija i logistike). Radi se o novom poslovnom modelu: radi
onoto najbolje zna, ostalo prepusti drugima. Uteda je jedan od primarnih razloga zbog
kojeg institucije razmiljaju o autosorsingu (u 50% sluajeva autsorsing kota vie od in-
house reenja, zbog ega je autosrsing prava enigma, ali se institucije ipak odluuju na taj
korak). Do slinih rezultata se dolo i u kvartalnom istraivanju Management Barometer
koje sprovodi Pricewaterhouse Coopers. (samo 47 % izvrnih direktora je saoptilo da
ostvaruje utedi zahvaljujui autsorsingu.) [6] Direktori obuhvaeni ovim istraivanjem
navode pre svega strateke razloge za autsorsing, u smislu vee efikasnosti samog procesa
koji se autsorsuje, mogunosti bavljenja stratekim pitanjima umesto operativnim
poslovima, kao i manji rizik u vezi sa moguim kaznama, manji bezbednosni rizik ukoliko
je potrebno obezbediti privatnost, tajnost podataka i slino.Autsorsing trend je i dalje u
porastu iako nije za mnoge jeftinije reenje. Postoji vie faktora koji utiu na takav trend, a
pre svega vea izloenost konkurenciji na globalnom nivou, brze tehnoloke promene i
pritisak deoniara koji ele vee dividene. Argumenti koji govore u prilog autsorsingu su
vea usmerenost na glavnu delatnost umesto bavljenja sporednim poslovima, reavanje
stratekih pitanja umesto operativnih, vea efikasnost i kvalitet u obavljanju poslova koji
se autsorsuju, pristup savremenoj tehnologiji i neophodnoj ekspertizi, manja izloenost
potencijalnim rizicima (kaznenim i bezbednosnim). Argumenti koji govore protiv
autsorsinga su gubitak in house (u okviru kue), ekspertize, neefektivno upravljanje
odnosom sa provajderom, negativne posledice po organizacionu kulturu poreduzea, rizik
od potencijalno neplaniranog uveavanja trokova.
3. COMPLIANCE RIZIK U BANKAMA
Za uspostavljanje i vrenje kontrole uskladjenosti poslovanja neophodno je da banka
obrazuje organizacionu jedinicu u ijem je delokrugu identifikovanje, procena, praenje i
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
upravljanje rizicima uskladjenosti poslovanja. Obaveza zaposlenih je da prate izmene u
zakonima, podzakonskim i internim aktima banke i da aktivno uestvuju u blagovremenom
obavetavanju ostalih zaposlenih kojima moe da proistekne obaveza po osnovu tih
promena. Banka je obavezna da obezbedi redovnu obuku svojih zaposlenih radi
usavravanja njihovih profesionalnih znanja i iskustva (Obuka se sprovodi iz sledeih
oblasti:spreavanje pranja novca i finansiranje terorizma, primena procedure Upoznaj svog
klijenta, zatita klijenta i uvanje bankarske tajne, spreavanje sukoba interesa i zatitu
privilegovanih informacija, upoznavanje sa adekvatnom primenom pravila poslovnog
ponaanja i kodeks poslovne etike). Compliance funkcija podrazumeva kontinuirano
identifikovanje i praenje rizika uskladjenosti u poslovanju i da predlae planove za
upravljanje tim rizicima. Program praenja uskladjenosti poslovanja, Compliance
Program, banke treba da sadri: metodologiju rada, planirane aktivnosti, nain i rokove
izvetavanja, nain provere uskladjenosti, plan obuke zaposlenih u banci, obavezu
uspostavljanja odgovarajuih i aurnih procedura na nivou svih organizacinih jedinica
banke u cilju uskladjivanja sa zakonom, podzakonskm propisima, internim aktima banke,
kao i sa pravilima struke, to omoguava kontinuirano praenje i merenje rizika
uskladjenosti poslovanja banke. Program je razliit u bankama jer zavisi od veliine banke,
kompleksnosti bankarske ponude, ali i od filozofije menadmenta.Compliance program
praenja uskladjenosti poslovanja podrazumeva konstituisanje godinjeg izvetaja o
identifikovanim glavnim rizicima, kao i planove za upravljanje glavnim rizicima.(Slika
3.)O realizaciji planiranih aktivnosti compliance funkcije neophodno je redovno
izvetavanje. Banka svojim aktom uredjuje medjusobne odnose compliance funkcije sa
drugim uesnnicima u sistemu unutranjih kontrola u banci. Compliance jedinica je duna
da obezbedi blagovremenu zatitu od nastanka rizika uskladjenosti poslovanja banke,
odnosno da postojei rizik uskladjenosti svede na najmanju meru.
Slika 3.Slika Struktura programa compliance
Compliancefunkcija treba da identifikuje, meri i procenjuje rizik kompajlansa u baninim
linijama poslovanja, ukljuujui novu poslovnu praksu. Treba naglasiti znaaj na dva bitna
momenta kada je u pitanju compliance rizik:Prvo, vanost standardizacije za pravilno
merenje rizika i uporedivost sa drugim bankama, jer sve banke na isti nain prepoznaju
dogadjaje koji rezultiraju gubicima i drugo, vanost pravilnog pristupa u cilju sniavanja
trokova.U tabeli 1.rezimiraju se osnovni rizici u vezi sa compliance funkcijom i njegovom
Uspostavljanje
kompliance
funkcijeubanci
(Compliance
slubenikilitim)
Compliance
politikai
procedure
Internaobuka
Testiranje
compliance
Analiza,revizijai
primena
Odgovorna
probleme
Komunikacija
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
realizacijom (Slika 4.). Na osnovu implementiranja podataka u matricu mogue je utvrditi
verovatnou da e nastupiti ti rizici u vezi sa compliance funkcijom, ukae na ozbiljnost
efekata i predloi odgovarajue mere.
Tabela 1. Matrica za klasifikaciju dogadjaja koji mogu prouzrokovati compliance rizik
UZROK KATEGORIJA DOGADJAJA
Ljudski faktor
- neprimenjivanje zakona o radu i drugih regulativa vezanih za rad,
zapoljavanje, zdravstvenu zatitu i bezbednost na radnom mestu,
- svi tipovi diskriminacije,
- zloupotreba poverene odgovornosti,
- kradje i pravare od strane treih lica
Poslovni procesi
- prikladnost, transparentnost i poverljivost
- neaurno i netano izvetavanje
- neadekvatnost dokumentacije potencijalnih klijenata (lana, nepotpuna
dokumentacija)
- neodgovarajua trina praksa (krenje antimonopolske regulative,
insajderska trgovina, obavljanje nelicencirane delatnosti, krenje zakona o
spreavanju pranja novca,)
Sistemi elektronske
komunikacije
- nedostatak ili neefikasnost IT sistema/provajdera komunalnih ili
telekomunikacionih usluga (nedostupnost aplikacija, nemogunost primanja,
slanja ili obrade podataka)
- pad sistema javnih usluga telefon, struja i dr.
Politiki i zakonski
rizici
- promene u zakonu
- politike promene
Merenje compliance predstavlja obavezu banaka, a neophodan uslov za to je prikupljanje
baze podataka.Merenje compliance moe da se izvri korienjem indikatora performansi,
objedinjavanjem i filtriranjem podataka koji mogu da ukau na potencijalnu
neusaglaenost. Poto rizik compliance nije koncept koji se moe neposredno meriti i
percipirati, odgovor je jednostavan-posrednim merenjem, preko jednog ili vie pokazatelja
ili indikatora compliance. Indikatori compliance se uglavom odnose potovanje
institucionalne regulative.Indikatori obuhvataju informacije o regulativi koja namee
bankama obavezu da objavljuje informacije u javnosti i uvodi kazne za direktore banaka i
njihove saradnike ukoliko objave netane informacije.
Slika 4. Proces realizacija compliance funkcije u bankama
Nakon adekvatnog merenja compliance (na primer: rastui broj albi klijenata,
neuobiajena trgovinska plaanja), treba promptno reagovati na identifikovane nedostatke i
preduzeti korektivne mere. Kontinuirano evidentiranje podataka u odredjenom
vremenskom periodu omoguava formiranje baze podataka koja je neophodna
za:formiranje svesti menadmenta o viestrukom novou organizacije i potrebi da se ukupni
podaci objedine u ukupnu sliku agregatne izloenosti riziku compliance, empirijske analize
i procene compliance, kao i kvantifikaciju izloenosti banke riziku compliance.
I
N
P
U
T
dalisudonetiodgovarajui
zakoni
dalisupotpisaniodgovarajui
ugovori
dalisuispotovanidogovori
dalisuprihvaenedomaei
medjunarodneobaveze
P
R
O
C
E
S
realizacijazakonaipravna
realizacijaprihvaenih
obaveza
O
T
U
P
U
T
izmerljivirezultatiurealizaciji
zakona,
ugovorai
prihvaenihobaveza
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
194
Formiranje baze podataka odnosi se na potovanje raznih medjunarodnih standarda,
dogovora, sporazuma, konvencija o ljudskim pravima i slinih dokumenata, ili o
potovanju standarda u oblasti statistike, fiskalnoj i monetarnoj sferi. U ove izvore spadaju
i ankete i intervjui o konkretnim dogadjajima koji mogu biti pozitivni primeri(potovanje
zakona, realizaciju prihvaenih obaveza) ili negativni primeri (krenje zakona, pranje
novca, naruavanje ljudskih prava). Kao negativni primer o konkretnim dogadjajima treba
navesti i pojavu pranja novca.
Banka treba da spreava pojavu pranja novca.(Pretpostavlja se da termin pranje novca
potie iz 1920 godine, kada su osobe poput Al Kaponea bukvalno otvorili kotiranje u
ikagu kako bi prali svoj prljavi novac).U SAD Kongres je u julu 2002.godine doneo
Sarbanex Oxley zakon (Poznat kao Sarbox ili Sox) kao reakciju na nastavak otkrivanjaf
finanisjskih prevata. Zakon Sarbanex Oxley zahteva od institucije da pojaaju svoje
unutranje kontrole i da obelodanjuju informacije o materijalnim promenama u
finansijskim uslovima ili aktivnostima institucije. U Srbiji Zakon o spreavanju pranja
novca donet je 2005. godine.[14] Izraz "pranje novca" u smislu Zakona o spreavanju
pranja novca doslovno znai sledee:namernu razmenu ili prenos imovine kupljene preko
neke kriminalne radnje u skladu sa krivinim zakonom Republike Srbije sa ciljem da se
prikrije ili drugaije predstavi njegovo nelegalno poreklo;namerno prikrivanje ili drugaije
predstavljanje informacije koje se odnose na vlasnitvo kupljeno preko neke kriminalne
radnje;kupovina, posedovanje ili korienje imovine uz prethodno znanje u vreme kada je
ovo preduzeto da je kupljeno preko neke kriminalne radnje;prikrivanje nelegalno
kupljenog drutvenog ili dravnog vlasnitva i kapitala u procesu vlasnike transformacije
preduzea i drugih pravnih entiteta.U vezi sa spreavanjem pranja novca, prema
preporukama FATF (The Financial Action Task Force - FATF je medjuvladino telo koje
postavlja standarde, razvija i promovie politiku za borbu protiv pranja novca i finansiranja
terorizma, svaka finansijska institucija je obavezna da implementira Customer
Inforamation Program (CIS) shodno vrsti i veliini svog poslovanja. Osnovni cilj ovog
programa je da omogui banci da formira razumno uverenje o pravom identititetu
klijenta.Banina politika upoznajte svog klijenta (engl.Know Your Customer) ima veliku
vanost i ima za cilj spreavanje kradje identiteta, spreavanje pranja novca i spreavanje
finansiranja teroristikih ogranizacija. Program informacija o klijentima kao deo programa
uskadjenosti mora da sadri procedure utvrdjivanja da li se klijent pojavljuje na listi
sumnjivih ili teroristikih organizacija (na primer Specially Designated National lista koju
je izdao Office of Foreign Asset Control - OFAC)
Narodna banka Srbije je osnovala Centar za zatitu korisnika finansijskih usluga [12] i
kontrolu trita nad obavljanjem tih usluga u skladu s dobrom poslovnom praksom i fer
odnosu prema klijentima, u cilju jaanja poverenja u finansijski sektor. Aktivnosti centra
su uglavnom fokusirane na analizu postupanja banaka po prigovorima klijenata,
razmaranje prigovora prispelih u Narodnoj banci Srbije, kao i na izdavanje informativnog
materijala s ciljem dodatne finansijske edukacije javnosti. Cilj objavljivanja preporuka
jeste promovisanje i razvoj dobre prakse poslovanja finansijskih institucija, jaanja
poverenja javnosti u te institucije, kao i razvoj finansijskog sektora u celini. To je jedan od
najznaajnijih dela zakonodavstva koji se tie korporativnog upravljanja kako bi se
poboljalo poverenje javnosti u finansijska trita, jaanjem kontrole finansijskog
izvetavanja i kazni za nepotovanje obaveza.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
195
4. ZAKLJUAK
Compliance je osnovni preduslov za sprovodjenje dobrog korporacijskog
upravljanja.Uzimajui u obzir rastuu sloenost institucionalne regulative za kreditne
institucije, njegovo nepridravanje poveava neizvesnost u pogledu dosledne primene
zakona, pratee regulative, odredbi ugovora, finansijskih gubitaka i gubitka reputacije.
Najvei problemi do kojih dolazi u komplajansu i nain njihovog reavanja zavise
odljudskog faktora, poslovnog procesa, sistema elektronske komunikacije i konkretnog
institucionalnog okvira u ekonomiji. Banka, poput ostalih finansijskih i kreditnih
institucija, ne funkcionie samostalno, nego svoje poslovanje prilagodjava uslovima u
ekonomskom okruenju.Potrebno je da postoji dobar pravosudni sistem i jasno definisan
proces sprovodjenja sankcija imajui u vidu znaaj banaka kao finansijskih institucija u
nacionalnoj ekonomiji.
Neophodno je da se politika komplajansa implementira, da se standardi politike
komplajansa primene, kao i da se obezbedi kontinuitet usaglaavanja poslovanja. Treba
omoguiti zaposlenima da upoznaju tu politiku i obezbediti im redovne obuke o primeni
ove politike kako bi na pravi nain reagovali na odredjene neusaglaenosti koje nastanu.
Komunikacija medju zaposlenima treba da bude otvorena, bez represalija, jer aktivna
saradnja podrazumeva i povratne informacije. Zaposleni u compliance treba da imaju
pristup svim podacima u obavljanju svoje funkcije, kao i da osiguraju da i ostali upoznaju
njihov rad. U okviru pojedinanog opisa posla treba uvrstiti da svako od zaposlenih treba
da svoj rad i svoje ponaanje usaglasi sa internim politikama, procedurama i instrukcijama
svoje bankarske institucije.
Visoki standardi moralnog ponaanja sastoje se od line posveenosti svakog lana
kolektiva u smislu iskrenosti, integriteta, nepristrasnosti i potovanja prema svakom
pojedincu u radu sa kolegama i sa javnou. Svi lanovi kolektiva imaju pravo na fer
tretman, uz potovanje kulturolokog identiteta bez diskriminacije i namernog ili
nenamernog uznemiravanja. Dunost i obaveza svih lanova kolektiva jeste da se pobrinu
da u banci nema uznemiravanja i diskriminacije.Odlanova kolektiva se oekuje da se
pridravaju najviih standarda profesionalnog ponaanja kako bi izbegli ak i i nagovetaj
sukoba interesa ili situacija koje njima. Na primer sukob interesa se moe javiti ukoliko
radite na sluaju kredita za dobrog klijenta, a blizak prijatelj radi za to preduzee. U toj
situaciji, vodjenje ovog sluaja treba poveriti drugom zaposlenom. Lica sa posebnim
ovlaenjima i odgovornostima treba da promoviu i uvode visoke standarde poslovanja u
cilju ouvanja integriteta banke dajui lini primer.
Zaposleni imovinu banke treba da tite, uvaju i koriste u valjane svrhe (fiziku imovinu,
dokumentacija Banke i klijenata, dosije zaposlenih, bazu podataka kandidata, studije
Banke, propagandni materijal, dnevnike, izvetaje, softver ). Treba usvojiti i potovati
Pravilnik o elektronskoj komunikaciji. Svrha ovog Pravilnika je da osigura odgovarajuu
upotrebu ovih komunikacijskih pomagala (na primer: fiksne i mobilne telephone,
personalne raunare, govornu i elektronsku potu, faks i pristup Internetu) i da sauva sve
informacije od gubitaka ili zloupotrebe. Poverljive informacije ne smeju naputati poslovni
prostor Banke i obaveza uvanja informacija nastaje i nakon prestanka radnog odnosa
Banke.Zaposleni ne smeju koristiti interne informacije za javno obelodanjivanje, osim u
svrhu bankarskog poslovanja. U banci je zabranjeno uestvovanje zaposlenih u poslovima
banke u kojima zaposleni ostvaruju lini finansijski interes (novana dobit, vlasnitvo nad
akcijama, interes u poslu, imovini ili zapoljavanju). U tom smislu, Banka ne treba da vodi
anonimne raune koji se vode na fiktivno ime. Od svakog zaposlenog u banci se oekuje
da se pridrava svih neophodnih mera u radu sa klijentima, ukljuujui proveru identiteta
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
196
svojih klijenata prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, proveru neuobiajenih naina
transfera novca, koji nemaju oiglednu ekonomsku ili pravu svrhu transakcija. Glavna
preporuka za compliance jedinicu treba da bude usmerena na politiku poznavanja svog
klijenta. Treba uiniti zaposlenima dostupnim moralnu obavezu da prijavljuju svaku
potencijalnu sumnjivu aktivnost.Treba ustanoviti standarde i interna pravila da svaki
direktor za compliance bude adekvatno i profesionalno obuen.Funkcija compliance treba
da bude nezavisna kako bi obavljala kljunu savetodavnu ulogu da zatiti menadment
banke, klijente i osigura siguran profit.
Uee banaka na u ostvarivanju profita i drutvene odgovornosti izraene u obavezi
compliance nesumnjivo donosi i nove poslovne mogunosti. Umesto promovisanja
potroakih kredita banka treba u svom fokusu promovie odgovorno bankarstvo. Dobra
poslovna praksa, odgovarajua informisanost klijenta i precizno definisanje uslova
ugovaranja u interesu je svih uesnika, s jedne strane klijentaije poverenje u finasijske
institucije jaa, tako i finansijskih institucija, koje kvalitetom pruanja usluga zadravaju
postojee i privlae nove klijente, jaajui na taj nain svoju reputaciju i poziciju na
tritu.U krajnjem ishodu, compliance ima ulogu andjela uvara banke i itavog
finansijskog sistema.
Reference
1. Aba Compliance Magazin, mart/april, 2013. Dostupno na:
http://magazines.aba.com/bcmag/20130304#pg1, (30.03.2013.)
2. A.Mills, Essential Strategies for financial services Compliance, John Willey&Sons,
Ltd., England, 2008.
3. Christos, V.G., Promene u zakonskoj regulativi evropskog bankarskog sistema,
Bankarstvo, 5-6 (2007)., str. 28-29.
4. Compliance and the compliance function in banks, Basel Committee on Banking
Supervision, april 2005., Dostupno na: http://www.bis.org/publ/bcbs113.pdf
(25.03.2013.)
5. Compliance Answer Book 2011-12 (2011-12 Edition), by Holland &Knight LLP.
6. GM business Lifestyle. Dostupno na:http://www.gmbusiness.biz/(12.03.2013.)
7. Ioannou, S., Compliance funkcija u naoj banci, Udruenje banaka, Beograd, 2012.
8. J.P. Kotter and J.L. Heskett, Corporate culture and Performance, The Free Press,
1992.
9. J. Boovi, Boovi, I.,Informacina etika u bankarstvu, XXXVIII Simpozijum o
operacionim istraivanjima, SYM-OP-IS 2011.,4.-7.10.2011.,Ekonomski fakultet,
Univerzitet u Beogradu, Zlatibor.
10. J. Boovi, J.,Business ethics in banking, Facta Universitatis, Series: Economics
and organization, University of Nis Vol.4, N
0
2, Ni, 2007., pp.173-182. Dostupno
na:http://facta.junis.ni.ac.yu/eao/eao200702/eao200702-09.pdf(29.03.2013.)
11. Metodologija za evidentiranje i praenje operativnog rizika u bankama,Udruenje
banaka Srbije, Beograd, septembar 2006.
12. Narodna banka Srbije: Dostupno na: http://www.nbs.rs(27.03.2013.)
13. Preporuke za uspostavljanje i vrenje funkcije kontrole uskladjenosti poslovanja
banke-Compliance funkcije, Udruenje banaka Srbije, Beograd jun 2009.
14. Zakon o spreavanju pranja novca,Slubeni glasnik, br. 105/05 i 117/05.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
197
ENERGETSKA EFIKASNOST I POTENCIJALI RIZIKA
Slobodan Radosavljevi
1
, Milan Radosavljevi
2
Jovana Radosavljevi
2
1-RB "Kolubara", Lazarevac, Svetog Save 1, 11550 Lazarevac,
2-GO Lazarevac, Karaoreva 42., 11550. Lazarevac
Izvod
Republika Srbija danas ima realno nizak stepen energetske efikasnosti. Drave zapadne
Evrope po kvadratnom metru potroe manje od 100 kilovat sati energije godinje a u naoj
zemlji potronja je tri puta vea. Od ukupno potroene elektrine energije u Srbiji,
polovinu potroe gradjani u svojim domainstvima a ak 65% te energije, odnosi se na
grejanje. tednja je neophodna na svim nivoma i u svim procsima, jer Srbija u nekim
oblastima troi pet puta vie primarne energije po jedinici bruto drutvenog proizvoda nego
razvijene zemlje. Utroak energije u nekim sektorima je ak etiri do pet puta vei od
utroka razvijenih zapadnih zemalja. Zbog toga privreda proizvodi robu koja nije
konkurentna, a drava uvozi elektrinu energiju, gas i druge energenate. Neke studije
pokazuju da ogromni nuklearni i fosilni projekti pokrenuti u bliem i daljem okruenju,
onemoguavaju potrebu za utedama energenata i poveanje ukupne energetske efikasnosti
na globalnom nivou. Samim tim se uskrauje generisanje realne socijalne i ekonomske
koristi za sve a posebno preduzeima i kompanijama. U radu se daje prikaz savremenih
pristupa pri sagledavanju i analizi rizka u kontekstu energetske efikasnosti privrede R.
Srbije sa predlogom preventivnih mera i postupaka ka ostvarenju njenog ukupnog
poboljanja/maksimiziranja
.
Kljune rei: Energetska efikasnost, rizik, privreda, energenti, sinergija
ENERGY EFFICIENCY AND POTENTIAL RISK
Slobodan Radosavljevi, Milan Radosavljevi
Jovana Radosavljevi
Abstract
Republic of Serbia today has really low level of energy efficiency. Western European
countries spend per square foot less than 100 kilowatt hours of energy per year in our
country is spending three times as much. Of the total electricity consumed in Serbia,
citizens spend half of their households and even 65% of that energy is related to the heat.
Saving is necessary at all, and in all nivoma procs, because in some areas Serbian
consumes five times more primary energy per unit of GDP than developed countries.
Energy consumption in some sectors is four to five times higher than consumption in
developed Western countries. Therefore, the economy produces goods that are not
competitive, and the country imports electricity, gas and other Energen. Some studies show
that the vast nuclear and fossil projects have been launched in the near and far
environment, preventing the need to save energy and increase the overall energy efficiency
globally. Thus are denied generate real social and economic benefits for all and particularly
enterprises and companies. This paper gives an overview of current approaches in
understanding and analyzing risk at the context of energy efficiency of the economy of the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
198
Republic of Serbia and proposed preventive measures and actions towards achieving its
overall improvement/maximize.
Keywords: Energy efficiency, risk, economy, energy, international environment, the
synergy
1.UVOD
Kada govorimo o efikasnosti uopteno postoje razliita tumaenja, tanije dosta izraza se
ne mogu razdvojiti a da u sebi gotovo ne inkorporiraju navedei izraz, (produktivnost,
spremnost, gotovost, proizvodnost, umenost, spretnost, delotvornost, delovanje,
sposobnost, uspenost i dr.). Efikasnost se moe posmatrati kroz ostvarenu korist ili
teoretski moguu korist. Jedna od definicija energetske efikasnosti je da je to skup termina
kojima se opisuje kvalitet korienja energije. Poboljati energetsku efikasnost znai
smanjenjiti gubitake energije, ali bez naruavanja komfora i standarda ivota. Poboljanje
energetske efikasnosti moe se realizovati u oblasti proizvodnje i potronje energije.
Menadment enrgtskm fiksnu : kmbinci zkndvnih kvir i mhnizm
finnsirnj, institucinlng urnj (rnmn), k i mhnizm krdinci, ki
dluu zdn d pdr implmntciu strtgi, plitik i prgrm nrgtsk
fiksnsti. ipini cilvi energetske efikasnosti se pozicioniraju prevenstveno u konteksti
energetske bezbednosti, ekonomskog razvoja i konkurentnosti, klimatskih promena i
javnog zdravlja, [1] i [2].
Opti ciljevi u okviru energetske bzbdnsti prepoznaju se kroz:
Smnjnj uvzn nrgi;
Smnjnj dm trnj kk bi s pv izvz energije;
Pvnj puzdnsti elektro energetskog bilansa zemlje;
Kntrl rst ptrnj z nrgim.
Opti ciljevi u okviru ekonomskog razvoja i konkurentnosti kompanija prepoznaju se kroz:
Smnjnj nrgtskg intnzitt;
Pblnj industrisk knkurntnsti;
Smnjnj trkv prizvdnj;
Pvlni cn z nrgtsk kupc.
Opti ciljevi u okviru klimatskih promena prepoznaju se kroz:
Dprins glblnm ublvnju i prilgvnju nprim klimatskih promena;
Ispunjvu s munrdn bvz iz kvirn knvnci Udinjnih nci
klimtskim prmnm (UNFCCC);
Upznvnj s ndncinlnim (npr. EU) pristupm zhtvim ili dirktivm.
Opti ciljevi u okviru javnog zdravlja prepoznaju se kroz:
Smnjnj zgnj lklng i unutrnjg prstr.
Prprk z nrgtsku fiksnst se generiu okvirima trita, finansija, informisanja i
podizanja svesti, zakonske regulative i instiucionalnog instrumantarija za primenu,
tehnikih performansi i dr.
Barijere u okvirima trita generiu se kroz:
rgnizciu trit i distrziu (izpnst) cn u sprvu kupaca d cnjivnj
prv vrdnsti nrgtsk fiksnsti;
Glvni prblm u km invstitr n dobija ngrdu d pblnj energetske
fiksnsti;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
199
Prblme rzdvnih pdstic, kd invstitri n mgu d uhvt prdnsti
pbln energetske fiksnsti;
rnskcine trkve, (trkvi rzv prkt su viski u dnsu n ptnciln
utd nrgi).
Barijere u okvirima finansija generiu se kroz:
Ndsttk rzumvnj invstici, ili vrzie prm unm riziku d strn
finnsiskih instituci;
rkve unprd i rsprn kristi koje bshrbruu invstitr;
Shvtnj invstici k kmplikvn i rizin, uz visk trnskcin trkv;
Ndsttk svsti finnsiskim kristim d strn finnsiskih instituci.
Barijere vezane za informisanje i podizanje svesti:
Ndsttk dvln infrmci i rzumvnj d strn ptr d in rcinlnu
ptrnju i invsticin dluk.
Barijere vezane za rgultrn i institucinln okvire:
nrgtsk trif k bshrbruu invstici (k t su pdnj blk cn -
trif);
Pdsticn knstrukcia k pdstiu snbdv nrgim d prdu nrgiu
umst d ulu u ispltivu nrgtsku fiksnst;
Institucinln pristrsnst prm invsticim n nbvn strni, (snbdvnj).
Barijere vezane za tehnike okvire:
Ndsttk pristupnih nrgtski fiksnih thnlgi k dgvru lklnim
uslvim;
Ndvlni lklni kpcitti z idntifikvnj, rzv, implmntciu i drvnj
invstici.
Prvzilnj prprk/barijera mogue je krz plitiku nrgtsk fiksnsti. Vld su
n svim nivim rzvile psbn plitik z prvzilnj prprk z rcinlni
krinj nrgi, bin primnm plitik cilnih nrgtskih fiksnsti. Kd su
brir dnm uklnjn, trini mhnizmi trb d dluu kk bi s sigurli
knmini nivi EE. k, vin plitik cil stvrnju trit z nrgtski fiksnu
prmu ili infrstrukturu, ili d izgrdi kpcitt d ispru rbu i uslug.
Prevazilaenje barijera kroz mehanizam cena:Prmnliv trif gd vii niv ptrnj
pziv vi dinin cn;Rgultrni i kntrlni mhnizmi;bvzn ktivnsti, k t
su nrgtsk rvizi i uprvlnj nrgim;inimlni stndrdi nrgtskih prfrmnsi
(P);Dfinisnj cilv smnjnj ptrnj nrgi;bvz invstirnj u
privtnim kmpnim.
Prevazilaenje barijera kroz mehanizam fisklnih mera i prskih lkica:Grntvi,
subvnci i prsk lkic z ulgnj u nrgtsku fiksnst;Dirktn nbvk
rb i uslug.
Prevazilaenje barijera kroz prmtivne mhnizme trin trnsfrmci:vn
infrmtivn kmpnj i prmci;Ukluivnj nrgtsk fiksnsti u klski
prgrm;znvnj ur i srtifikci zgrd.
Prevazilaenje barijera kroz rzv energetsko efikasnh thnlgia:Rzv i
dmnstrci energetsko efikasnih thnlgi.
Prevazilaenje barijera kroz kmrcilni rzv i izgrdnj kpcitt:Stvrnj prduz
nrgtskih uslug (ESCO);Prgrmi buk;Rzv industri.
Prevazilaenje barijera kroz finnsisk snci:Rvlving fndvi z
invstici;Priprm prkt bkt;Ptnciln finnsirnj bkt.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
2. VRSTE ENERGIJE
Primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije-energentu (nafta, gas, ugalj,
drvo).Sekundarna energija je energija dobijena energetskimpretvaranjem
(transformacijom) iz primarne energije(na primer, to je eklektina energija dobijena iz
uglja utermoelektrani, na pragu te elektrane).Deo primarneenergije se izgubi zbog
neefikasnostikonverzije.Neposredna (konana) energija je energija koja dolazi dokrajnjeg
korisnika. Deo sekundarneenergije se izgubi zbog gubitaka u prenosu i
distribucijienergije.Korisna energija je energija za zadovoljavanje potrebakrajnjih
korisnika.Vrsteizvoraprimarneenergijesu obnovljivi i
neobnovljiviizvorienergije.Karakteristika obnovljivihizvora energije jeste da su neiscrpni
odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi.U obnovljive izvore energije ubrajamo sunevu
energiju, energijuvetra, energijuvode i geotermalnu energiju. Energija iz biomase se takoe
uobiajeno smatraobnovljivim izvorom energije.Za razliku od obnovljivihizvora,
neobnovljivi izvori energije su fosilnagoriva (ugalj, nafta i prirodni gas) i nuklearna goriva
(uran, plutonijum), ija su nalazita i zalihe ograniene ipodlone konanom
iscrpljivanju.Nabrojani izvori energije retko su nam neposredno korisni. Do
upotrebljivihoblika energije kaonpr. (elektrina, toplotna i kinetika - energija kretanja),
dolazimopomou razliitih maina i ureaja za energetske transformacije (konverzije).
Maine i ureaji za energetskekonverzijekoji se mogu sresti u zgradama, domainstvima i
linoj upotrebinajee su:Ogrevani kotlovi/bojleri, (energija iz goriva, prirodni gas, lo
ulje,ugalj, drvna biomasa se pretvara u toplotnu energiju);Motori s unutranjim
sagorevanjem, (energija iz gorivase pretvara u kinetiku energiju);Sunevi toplotni
kolektori, (elektromagnetsko zraenjeSunca se pretvara u toplotnu energiju);Fotonaponski
paneli, (elektromagnetsko zraenje Sunca direktno se pretvara u elektrinu energiju);
Toplotne pumpe, (pomou elektrine energije pretvarajutoplotnu energiju iz okoline nie
temperature utoplotnu energiju vie temperature).
Slika 1. Prikaz elektro energetskog bilansa R. Srbije sa mapiranjem rizika u zonama
potencijalnih kritinosti i verovatnoe hazarda
Energetskaefikasnost u uemsmislu zavisnoodsistemakoji se posmatraodnosi se na:
Efikasnostsistematransformacijeilikonverzijeenergije;
Efikasnostsistematransportaidistribucijeenergije; Efikasnostsistemakorienja u
sektorupotronje.
Energetska efikasnost u irem smislu meri se ili se izraava tzv. energetskim intenzitetom
ili indikatorima energetske efikasnosti. Indikatori energetske efikasnosti predstavljaju
odnos energije na ulazu u neki sistem i uinka (performanse) tog sistema, uz uslov
zadovoljavanja kvaliteta uinka (npr. propisanog kvaliteta proizvoda, komfora i sl.).Sistem
moe biti nieg ili vieg nivoa sloenosti pa se moe govoriti o energetskoj efikasnosti:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
ureaja,vozila,zgrada,prozvodnih procesa,usluga,preduzea,privredne grane i
drave.Indikatori energetske efikasnosti su agregatne veliine koje reprezentuju korienje
energije, [3], [4] i [5].
Indikatori energetske efikasnosti dele se na:Termodinamike, koji u osnovi predstavljaju
reciprone vrednosti stepena korisnosti odreenih procesa korienja energije (npr. stepen
korisnosti kotla);Fiziko-termodinamike u kojima se energetski ulazi u proces
predstavljaju jedinicama za energiju ali se izlazi iz procesa predstavljaju razliitim
odgovarajuim fizikim veliinama (npr. potronja energije u kWh po t proizvoda,
potronja toplote u kWh po m
2
grejane povrine i sl.);Ekonomsko-termodinamike u
kojima se energetski ulazi u proces predstavljaju jedinicama za energiju ali se izlazi iz
procesa predstavljaju u novanim jedinicama (npr. potronja energije u ten po 1 $ bruto
nacionalnog dohotka, potronja energije u ten po stanovniku);Ekonomske, u kojima se i
energetski ulazi i parametri izlaza iz procesa predstavljaju novanim jedinicama.
Energetska efikasnost je od posebnog znaaja za R. Srbiju u vieaspektnom kontekstu. Ona
doprinosi sigurnosti snabdevanja energijom i smanjenju uvozne zavisnosti, smanjenju
potreba za primarnom, odnosno finalnom energijom ime se smanjuje potreba za
izgradnjom novih energetskih kapaciteta.Poveanje konkurentnosti privrede, doprinosi
smanjenju negativnih uticaja na ivotnu sredinu usled korisenja energije, (npr. emisija
CO
2
i ostalih tetnih produkata sagorevanja fosilnih goriva CO, SO
2
, NOx, ai i dr.,
odlaganje pepela, isputanja u vodotokove itd.).
Slik 2. Privrdni ptncili R. Srbi u nrgtici i rudrstvu i anse za poveanje EE
U R. Srbiji se energija jo uvek troi kao 60-tih godina prolog veka u EU.Srednja
potronja energije po kvadratnom metru u Srbiji je oko 2,5 puta vea nego u severnoj
Evropi.Potronja energije po jedinici bruto drutvenog proizvoda (BDP) u Srbiji je tri puta
vea od prosene u svetu 2001.godine.Emisija ugljen dioksida po jedinici BDP-a je
najmanje dva puta vea od svetskog proseka.Oko polovine svih domainstava u Srbiji troi
340kWh/m
2
god., to je 3 puta vie u odnosu na zemlje zapadne Evrope.Oko 60 %
populacije koristi drvo ili lignit kao glavni izvor energije za grejanje, sanitarnu toplu vodu i
kuvanje, [6] i [7].
Ukoliko analiziramo potronju energije u zgradama R. Srbije, zasnovano na postojeim
graevinskim normama posebno je interesantna prekomerna potronja energije za grejanje
i ona iznosi:
24.700.000.000 kW/godinje;
to odgovara ekvivalentu2.058.000.000 l,nafte;
A ukupna vredost je1.035.000.000 ili102.000.000.000 RSD/dinara.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
202
3. KOLIKO INVESTIRAMO U ENERGETSKU EFIKASNOST
Investicije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije donose
sledeekoristi:Smanjenjetrokovaproizvodnje;Poboljanjekonkurentnostiirentabilnosti;Reh
abilitacijuimodernizacijuimovine;Umanjenjeemisijutetnihgasova.Uspostavljanjekreditnih
mogunostizabuduazaduivanja.
EE postaje prioritet koji gotovo da nema alternativu ak i u svetskim relacijama.Investicije
u energetskuefikasnosti R.Srbijerealizuju se
krozprojektnareenja.Nekaodprojektnihreenjasaciljempoveanjaukupneenergetskeefikasn
osti u industrijiidrugimoblastimasu:Rekonstrukcija postojeih kotlova, (automatska
kontrola, poboljanje termoizolacije, regenerativni gorionici, itd.);Prozvodnja toplotne i
elektrine energije, (kogeneracija);Zamena starih gasnih kotlova sa novim kondenzacionim
kotlovima;Prelazak sa grejanja na struju, na grejanje sa direktnim sagorevanjem goriva kao
energent;Unapreenje tehnolokih procesa uvoenjem kontrole;Rekonstrukcija sistema za
distribuciju pare, poveanje povraaja kondenzata, zamena dotrajalih cevovoda;Ugradnja
ureaja za iskorienje otpadne toplote -ekonomajzera za zagrevanje sekundarnog
vazduha, za grejanje prostora;Instalacija absorpcionih ilera;Unapreenje efikasnosti
postojeih hladnjaa;Pored toga, ugradnja frekventnih regulatora na izabranim motorima
ventilatora, pumpi i dr.;Zamena predimenzionalnih starih motora;Rekonstrukcija sistema
komprimovanog vazduha;Rekonstrukcija sistema distribucije elektrine energije;Uvoenje
energetskog menadmenta u industriji;Implementacija mera energetske efikasnosti u
industrijskim objektima, halama (npr. izolacija zidova, krovova i podova; Ugradnja rolo
vrata; Ugradnja novih energetski efikasnih prozora; Ugradnja novih grejnih i ventilacionih
sistema; Ugradnja visoko energetsko efikasnog osvetljenja, i dr.
Primeri projekata za obnovljive izvore energije u
kontekstupoveanjaenergetskeefikasnosti:
Farme vetro generatora;
Male/mini hidrocentrale;
Solarno-termalni sistemi za grejanjeili hlaenje vode za industrijske procese ili prostore;
Solarno-termalni sistemi za procese suenja;
Sistemi za grejanje ili proizvodnju struje na bazi biomase;
Generacija biogasa i ugradnja gasnih turbina za proizvodnju elektrine energije;
Biogasne stanice;
Geotermalne toplotne pumpe i dr.
4. POTENCIJALI RIZKA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Rizicikoji se moguprepoznati u konteksturelaizovanjaprogramaenergetskeefiksnosti R.
Srbije se mogupdeliti u dvegrupei to: makroekonomski rizici i rizci nekavlitetnog
upravljanja projektnim reenjima. U okviru makroekonomskih rizika i uticaja
meunarodnog okruenja politika nestabilnost, makroekonomaska nestabilnost i
makrofinansijska nestabilnost predstavljaju potencijale rizika visokih pragova koji direktno
ili indirektno mogu uticati na operacionalizaciju svih projektnih reenja za energetsku
efikasnost. Rizik nekvalitetnog menadmenta se svakako mora uvaiti pre svega u delu
implementacije regulativa, uspostavljanju dijaloga i partnerstva, podrci razvoja energetske
efikasnosti i obezbeenju potrebnih kapaciteta javnog i privatnog sektora, [8] i [9].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 3. Prikaz realnih potencijala rizika koji se mogu generisati kod realizovanja mape puta
energetske efikasnosti
Specifini rizici koji mogu bitno uticati na energetsku efikasnost R. Srbije su:
Finnsiski, (Formiranje fonda rizinog kapitala);
Ndsttk rzumvnj invsticizaenergetskuefikasnost, ilivrzi prm unm
rizikud strn finnsiskihinstituci;
rkvi unprd iminimiziranjekristibshrbruu potencijalne invstitr;
Shvtnj energetskoefikasnihinvstici k kmplikvnihivisokorizinih, uzvisk
trnskcin trkv;
Ndsttk svsti finnsiskim kristim d energetske efikasnosti;
Infrmisnj, edukacijai pdiznj svsti o energetskoj efikasnosti;
Ndsttk dvln infrmci i rzumvnj d strn ptr d inercinlnu
ptrnjuidonoseracionalneinvsticin dluk;
Problemi u transferuznanja, tehnologijairoba:
Opasnost od dravnenesolventnosti;
Ekonomskiikreditnirizici;
Ranjivostlancasnabdevanja;
Pravniiregulatornirizici;
Problemi u transferuznanjai EE tehnologijairoba;
Rizik neprihvatanjarobe a KLASE EE;
Ne iniciranja EE projekata;
Gubitak ekonomskog suvereniteta;
Rizik deviznog kursa;
Rizik uvoenja zabrane uvoza nakon to je roba ve isporuena;
Rizik transfera;
Zaanalizurizikaenergetskeefikasnostipostoji vise varijantnihreenja. Jednoodnjih je
mapiranjerizikaodnosnoizrademaperizikazaenrgeskuefikasnost, (Sl. 10.), kojazasada ne
postoji, kaoiedukovanjemenaderazaenergetskuefikasnost, ije bi
zaduenjebilosprovoenjemapeputa, programazaenergetskuefikasnostodrepublikog do
lokalnognivoa, [10] i [11].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 4. Prikaz dekompozicije procesa sa mapiranjem kljunih i kritinih rizika, (pristup je
adaptibilan za podruje EE, oblasti rudarstva i energetike)
5. ZAKLJUAK
U radu su razmatrane relacije i veze generisane na liniji: energetska efikasnost i rizici R.
Srbije u bliem i daljem okruenju.Energetskaefikasnost u Srbiji je izuzetnoniska u
poredjenjusaprosekom u svetuiuzemljamaEvropskeunije.
Meutimraspoloiviizvorienergije u
Srbijisudalekoispodsvetskogievropskogproseka.Preovlaujuaparadigmarazvojazasnovana
je naekstenzivnojupotrebienergije u industriji, transportu,
domainstvimakaoiizvozuenergetskiintenzivnihproizvoda. Konkurentnosttakvogkoncepta
je bazirananasistematskomizbegavanjudelarealnihenergetskihtrokova. Zemlja je zbog toga
izloenaspoljnimiunutranjimtrbulenncijamakojidolazesatritaenergijekaoiznatnojopasnos
tipoukupnusigurnost. Finansijskiidrutvenipoloajbazirannatakvojparadigmirazvoja,
nijeodrivakni u relacijamasrednjoronogplaniranja. Trebaimati u vidu da
zemljagubiekonomskuvrednostkojamoeolakatimeunarodnukonkurentnost u
stopirastabrutodrutvenogproizvoda. Da bi se prihvatila ova
nekonvencionalnaprilikazarastom, R. Srbijatreba da razmilja o agresivnojpolitici u
ciljuboljegkorienjatoplote, suneveenergije, biomaseigradskogotpada.Mogui potencijali
rizika u ovom trenutku su delimino pozicionirani aliiako su za sada velika nepoznanica,
izvesni su i realni, sa mogunostima mapiranja vremena, lokaliteta i uzroka. Za sada ne
postoji jedinstvena i opte prihvaena mapa rizika za energetsku efikasnost R. Srbije.
Izuzetno je teko na temelju navedenih injenica i detalja pozicionirati eksplicitno
prihvatljive pragove potencijala riizka za energetsku efikasnost R. Srbije, posebno sa
aspekta njihovog sinergijskog usloavanja, koje predstavlja posebno podruje za analizu i
koje ni u kom sluaju ne treba zapostaviti.Navedena problematika zavreuje panju i
angaovanje naune i strune javnosti u kontekstu konstantnih analiza i sveobuhvatnog
energetski efikasnog monitoringa globalnih prostora i njihovih uticaja, a posebno u
kontekstu perspektiva i ansi u blioj budunosti za R. Srbiju, koje svakako treba
iskoristiti.
Reference
1. Calingo, L., The US Malcolm Baldrige National Quality Award -Recent
Developments, Processes, and Applicability to the Asian Setting. u: Proceesing of
Conference Global Competitiveness Through National Quality and Business
Excellence Awards, pp. 21-39, (2009).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
205
2. Kabele K., Urban M., Adamovsky D., Kabthel M., nacionalniisrumentzapropraun,
(Softver), verzija 2.066., Prag, http:/tzb.fsv.cvut.cz/projects/nkn-Nacionalni
instrument zaproraune, (2009).
3. Radosavlevi, S., Radosavlevi, M.,Ekolokametrikaekorizika, ekokontroling u
rudarstvu. Tehnikadijagnostika, vol. 10, br. 2, str. 55-61,(2011).
4. Celal, S., The European experience: Development of the eqa and future trends. u:
Conference global competitiveness through national quality and business
excellence awards, proceesing, pp. 51-64, Fiji,(2009).
5. Radosavlevi, S., Radosavlevi, M.,Savremenimodelizaanalizurizika u
rudarstvuSrbije. Tehnikadijagnostika, vol. 8, br. 1, str. 17-24,(2009).
6. Karapetrovi, S., Musings on integrated management systems. Measuring Business
Excellence, vol. 7, br. 1, str. 4-13,(2003).
7. Kovaevi, M., Nekielementiiposlediceprocesaglobalizacije, Teme,
asopiszadrutvenenauke, Ni,br.1/2006., (2006).
8. Minkman, M., Ahaus, K., Huijsman, R., Performance improvement based on
integrated quality management models: what evidence do we have? A systematic
literature review. International journal for quality in health care, 19(2): 90-
104,(2007).
9. Vallejo, P., Ruiz-Sancho, A., Dominguez, M., Ayuso, M.J., Mendez, L., Romo, J.,
Ontoria, L., Rodriquez, P., Serina, C., Arango, C., Improving quality at the hospital
psychiatric ward level through the use of the EFQM model. International Journal
for Quality in Health Care, 19(2): 74-79,(2007).
10. Radosavlevi, S., Radosavlevi, M., Procenarizika u rudarskojindustriji -
primenjenimenadment. Serbian Journal of Management, vol. 4, br. 1, str. 91-
104,(2009).
11. Ueda, S., Japan Quality Award. u: Conference global competitiveness through
national quality and business excellence awards, proceesing, Fiji, pp. 83-92,(2009).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
206
ODRIVO KORIENJE PRIRODNIH IZVORSKIH I MINERALNIH
VODA I POTENCIJALI RIZIKA
Slobodan Radosavljevi
1
, Milan Radosavljevi
2
Jovana Radosavljevi
2
1-RB "Kolubara", Lazarevac, Svetog Save 1, 11550 Lazarevac,
2-GO Lazarevac, Karaoreva 42., 11550. Lazarevac
Izvod
R. Srbija ima veliki broj razliitih vrsta mineralnih i izvorskih voda za konvencionalnu
primenu. Postoji iroka baza za eventualno korienje i razvoj to je poznato u okruenju i
to se moe realno primeniti kao perspektivne mogunosti. Industrija flairanih voda je
dosta dobro razvijena i ima potencijale visokih kvalitativnih pragova. Sada i u blioj
budunosti Srbija ima velike anse da razvije novi program proizvodnje voda u skladu sa
najviim svetskim standardima. To podrazumeva proizvodnju oligomineralnih voda sa
kvalitetnim hemijskim sastavom, ekoloki sigurnih i podesnih za svakodnevno korienje u
svrhu za pie i pripremanje hrane. Posebno velike mogunosti postoje za primenu
proizvodnje i pripreme hrane, gde se koristi voda, gas i fiziko-hemija, mineralni i termiki
efekti. Vezano za ovaj aspekt zavreni su novi eksperimenti i dobijeni prvi rezultati u
svetskim relacjama, koji obeavaju da e novi program proizvodnje hrane prirodno
obogaene sa esencijalnim mikroelementima biti najpodesnija forma za fiziologiju ishrane.
Razmatrajui navedenu problematiku nezavisno i na osnovu razvoja tehnologija u svetu
moemo zakljuiti da su ovi resursi baza za razvoj novih programa i vaan faktor za
ispunjavanje ciljeva ukupne nacionalne ekonomije. Najvei broj ljudi nije profesionalno
ukljuen u pitanja kvaliteta vode. Voda je pijaa (tehnika stona voda), sadri potencijalno
tetne ili toksine materije, nije bezbedna ili je nebezbedna. injenino, kvalitet vode je
veoma kompleksan, jer je voda specifian medijum. Kontaminanti mogu biti u netretiranoj
vodi i ukljuuju mikrobioloke kontaminante kao to su (virusi i bakterije), neorganske
kontaminante kao to su (soli i metali), pesticidi i herbicidi, organski hemijski
kontaminanti iz industrijskih procesa i korienja nafte i radioaktivni kontaminanti.
Zadatak je obezbediti da voda za pie bude bezbedna. Svaka zemlja propisuje zakone koji
ograniavaju koliinu odgovarajuih kontaminanata u javnim sistemima za snabdevanje
vodom. Voda za pie ukljuuje i mogunost njenog flairana. Treba obezbediti najmanji
sadraj nekih kontaminanata. Prisustvo istih nije neophodan pokazatelj da voda nije
bezbedna za zdravlje i da realno postoje destruktivni potencjali rizika u tom kontekstu. U
radu se razmatra mogunost odrivog korienja prirodnih izvorskih i mineralnih voda u R.
Srbiji ukljuno sa detektovanjem moguih destrukcija i potencijalima rizika.
Kljune rei: Voda za pie, mineralna voda, geotermalna energija, kvalitet, rizik
SUSTAINABLE USE OF NATURAL SPRING ANDMINERAL
WATER RESOURCES AND RISK
Slobodan Radosavljevi, Milan Radosavljevi,
Jovana Radosavljevi
Abstract
R. Serbia has a large number of different types of mineral water for conventional
applications. There is a broad base of potential use and development of what is known in
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
207
the region and what can be realistically applied as promising opportunities. Bottled water
industry is very well developed and has the potential of high quality thresholds. Now and
in the foreseeable future, Serbia has a good chance to develop a new program production
water in accordance with the highest international standards. This includes the production
of oligomineral water with good chemical composition, environmentally safe and suitable
for everyday use for the purpose for drinking and food preparation. In particular, there are
great opportunities for the application of the production and preparation of food, which
uses water, gas and physico-chemistry, mineral and thermal effects. In relation to this
aspect of the new experiments have been completed and the first results obtained in the
world relacj, promising that the new program of food naturally fortified with essential
micronutrients to be the most suitable form for the physiology of nutrition. Considering the
above problems independently and on the basis of the development of technology in the
world, we can conclude that these resources base for the development of new programs
and an important factor in meeting the objectives of the overall national economy. Most
people are not professionally involved in water quality issues. The water is potable
(technical table water), contains potentially harmful or toxic substances, it is not safe or
unsafe. Factually, the water quality is very complex, because the water is a specific
medium. Contaminants may be in untreated water include microbial contaminants and the
like (viruses or bacteria), inorganic contaminants such as (salts and metals), pesticides and
herbicides, organic chemical contaminants from industrial processes and petroleum use
and radioactive contaminants. The task is to ensure that drinking water is safe. Each
country is a law limiting the amount of relevant contaminants in public water supply
systems. Drinking water includes the possibility of its bottled. You must provide a
minimum content of some contaminants. The presence of the same indicator is not
necessary that the water is not safe for health and that there are actually destructive
potencjali risk in this context. This paper discusses the possibility of sustainable use of
natural spring and mineral water R. Serbia and including the detection of possible
destruction and potential risks.
Keywords: Drinking water, mineral water, geothermal energy, quality, risk
1.UVOD
Ekonomska snaga drave poiva na umeunjenihludiibogatstvuprirodnogblaga koje ima.
Aline svom, vesamo onomkoga ima dovolno u epohikoja ga inivrednim. Epoha
ukojuulazimo mineralne itermalne vode inispasonosno vrednim, zato to je prethodna sve
druge obezvredila ito sa njima moe da namirimnogo toga to je bahato izgubila. Ko
unailazeoj epohibude imao mineralnihitermalnihvoda mnogo, imae potovanje, a ko sa
njima ume sve to se moe, imae bogatstvo. UR Srbijimineralnihvoda imamo mnogo,
inise vie nego to namtreba. A to je samo zbogtoga to sa njima nismo umelibole. Mi
odnjihmoemo vie, ukolikoza to budemo imalivole. Na teritorijikojupokrivaSrbija
postojivelikibroj reona, geostrukturno individualnih jedinica ivetakihizvora
mineralnihvoda, pogodnorasporeenih. Inigde dve usvemuiste. Ima ihsa
kompozicijomhemijskogsastava odnajrafiniranijegza pie do koncentracija za industrijsku
eksploataciju. Odsvihraspoloivihpotencijala kodnasse koristisvega nekoliko
procenata.Mineralne itermalne vode kodnasse koriste samo utrisektora: balneologiji, za
flairanje isimbolino za grejanje.USrbijinijedna flairana voda nije stekla svetskirenome,
nema ihukatalogunajpoznatijihvoda usvetu, ni jedna se ne moe naina policama
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
208
bolihmarketa vangranica zemle. To nije zato to domae trite troivie nego to se
proizvede, nitizato to naavoda nije u relacijama svetskikvalitetnih.Toplotna energija
izizvora termomineralnihvoda je najistija inajjeftinija, a upraksipotpuno
osvojeniproverenvidkorienja geotermalne energije. Jeftiniji je ido 70 % od energije
izkonvencionalnihizvora. Geotermalna energija uopte ne predstavla inilac
energetskogbilansa zemle, koja je inae energetskiuvozno zavisna.Banje su donele slavu
mineralnim vodama. U 19. veku one su bile lek i kultna mesta. Nisu mogli svi na
mineralne izvore kojima je to bilo potrebno, niti su banje mogle da prime sve koji su to
hteli. I upravo tada sedolo do ideje: ako ne mogu svi na izvore mineralnih voda, mogu
one njima na sto. Zapoelo se sa flairanjem mineralnih voda. Sa aspekta dobre zarade to
je dobilo razmere koje su zainteresovale naunu i strunu javnost za detaljnijim
istraivanjem ovog problema. Postoje nesporne injenice da ih treba piti povremeno u
malim, ali mogu da natete organizmu u veim koliinama. To ipak nije obina voda.
Niskomineralizovane, iste obine vode sada imaju mnogi i oni koji nemaju vekovnu
tradiciju mineralnih izvora. Zapoeo je marketing ambalaom, etiketom, folkloristikim
praznovericama obeavajuih nada, ekolokim znamenjima i onim ime ovek moe da
korumpira ve zastraenu svest moguom apokalipsom od uivanja u neprirodnom
izobilu. Stare dobre i kvalitetne mineralne vode, sa kojima je sve poelo, ne gube, pri tom,
nita od svoje vanosti. One su marketinki izbalansirane do najvieg sjaja i zauzimaju po
kvalitetu meu flairanim vodama mesto koje im i pripada, [1] i [2].
2. ODRIVO UPRAVLJANJE VODAMA
Svakodnevniprogresivniporast ekoloke svestinasluuje, a nauna javnoste moratiponovo
da podsetida za savremene atmosferske padavine, kojima se dopunjuju planinskiizvori,
napunjene razliitim otrovima, 15 godina nije dovolno dugperiodda se odsvega oiste, a
jednoliniputevikojimprolaze ne dajupoelno bogatstvo sastojaka koje najbola voda za
pie treba da ima. U Srbiji ima na desetine nalazita sa zdravim i istim
niskomineralizovanim vodama, ali prirodno potpuno trajno zatienih od svih prirodnih i
tehnogenih zagaenja. Zatiene su debelim slojevima koji nita ne proputaju, a ne potiu
od padavina iz savremene industrijske ere i sa sobom ne nose sav reim zagaenja
atmosfere. One nisu mineroloki prazne, ve fino zainjene raznovrsnim esencijalnim
sastojcima dugo sakuplanim po skrivenim skladitima dragocenosti i meri rafiniranih
vrhunskih dijetetiara.Te svoje, svetski najkvalitetnije vode za pie i pripremanje jela, R.
Srbija ne flaira.Perspektiva razvoja prosperitetnog flairanja mineralnih voda u Srbiji je u
flairanju niskomineralizovanih voda za redovnu upotrebu za pie, u pripremanju jela,
ekskluzivnog hemijskog sastava, porekla i ekoloke sigurnosti.Takve vode treba,
prethodnoizdvajati, od ostalih dobrih voda preporukom (standardom) visokih zahteva,
njihova nalazita zatititi kao dobra posebne vrednosti prirodne batine, a njihovu
eksploataciju podii na nivo dragocenosti sa igom koji garantuje verodostojnost kvaliteta i
ekskluziviteta i ograniiti na sigurnu meru godinjeg bilansa prirodnog obnavlanja,
numeriki utisnuti na svaku jedinicu proizvoda, (da se zna da takve vode samo toliko u
svetu ima i moe da se proizvede).Prirodnost delikatesne hrane, proizvedene sa mineralnim
vodama iz kojih je koncentrisala zdrav koktel minerala, soli i svih drugih komponenata,
mora da fascinira prestini deo sveta napunjen antisepticima i antibioticima da e upravo
tu, imati najvei izbor eliksira produene mladosti i obeavajue dugovenosti.Za teorijska
i praktina istraivanja, u oblasti primene marketinga u preuzeima, koja se bave
eksploatacijom mineralne vode, ekoloki bitnog proizvoda, motivisana su elom da se
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
209
shvati uloga i znaaj marketinga i neophodnosti njegovog celovitog inkorporiranja u
organizovanu i poslovnu strategiju. Ukoliko nas kojim sluajem zadesi opta nestaica
vode, a postoje gotovo svi preduslovi za to, shvatiemo koliko je aa zdrave vode, hladne
i bistre vode skupa i strateki znaajna. Bez takvog potresa i dale emo gledati kako
prlava industrija unitava zdrave reke i podruja, koje ukoliko uspemo da minimiziramo
takve rizike, u blioj budunostimogu da postanu prave fabrike novca.Iako smo zemla
relativno bogata sa vodom, tri su problema od strateki ekolokog znaaja:
Vodni potencijal je prostorno neravnomerno rasporeen;
Kvalitet povrinskih voda je u celini gledano nezadovolavajui (zbog zagaenja);
Koliina i kvalitet podzemnih voda su nedovolno istraeni.
Tri bitne pretpostavke ekoloki i ekonomski racionalne razvojne strategije su: pravilno
vrednovanje prirodnih resursa uz zatitu istih kao i unapreenje zatite u kontekstu nove
populacione politike. Nastalo stanje u prirodnom okruenju rezultat je nepostojanja
strategije zatite prirodnih resursa. Do sada prirodni resursi kao to su voda, zemla i
vazduh nisu imali cenu kao kapital ili roba, jer trite nema naina da odredi cenu iste
vode. Uskoro, ukazuju analize svetskih strunjaka, onaj ko bude posedovao nezagaene
parcele sa izvoritima iste, bioloki ispravne vode, bie znatno bogatiji nego dananji
vlasnici naftnih izvora. Saglasno svim tim prognozama nae anse su skoro u samom
vrhu.Kapaciteti naih mineralnih izvora su viestruko vei od instalisanih kapaciteta i
mogu biti kvalitetan izazov i dobar biznis, uz preduslov aktivnog odnosa prema
marketingu. Svaka prodata boca mineralne vode morala bi da u cenu ima uraunat i
procenat za marketing, to danas nije sluaj ili ako jeste, to je izraeno skoro u promilima u
odnosu na zapadne proizvoae, gde se procenti kreu i do 5 % po boci.Obina voda, bilo
kako da je tehnoloki dobro preraena i preiena, u sebi ipak ima nekoliko rizinih i
opasnih promila po zdravle. Svet je to odavno shvatio i zbog toga proizvodi i prodaje
velike koliine mineralne vode i uopte iste bakterioloke nezagaene vode i o ovome
razmila kao o dobrom biznisu.Od poslovnog rukovodstva i kadrova uopte trae se
sutinske promene u razmilanju i delovanju. Sve odluke ubudue treba da budu
orijentisane prema zahtevima ukupnog procesa na stvaranje onih vrednosti i efekata koji su
atraktivni za kupce.Da bi se poveala konkurentska sposobnost preduzea potrebno je da
se organizaciona struktura i strategija upravlanja preduzeem prilagodi oekivanim
promenama na tritu. Samo ukoliko su u svakom momentu poznate promene vrednosti
dobara du itavog logistikog "lanca" od kupca do isporuioca, mogue je, na optimalan
nain upravlati trokovima (menadment trokova).Originalan protok dobara du itavog
logistikog lanca uz potovanje rokova, podrazumeva isporuku dobara traenog kvaliteta i
konkurentne trokove kao i strogo sinhronizovano upravlanje resursima, bez
gubitaka.Osnovna perspektivna orijentacija ovih preduzea treba da bude ostvarenje
konkurentskih prednosti uz istovremeno i podjednako dobro ovladavanje kritinim
merilima uinka: vreme, kvalitet protoka (koliina/vreme) i trokovi. Da bi se takva praksa
ustalila i kod nas, potrebno je da se planiraju mnoge marketinke aktivnosti. Efekti tih
aktivnosti u drutvu bi se ogledali u: poveanju kredibiliteta time to drava brine o svojim
graanima, javnim institucijama, tritu vode (kroz zdravle graana i manje izdatke za
zdravstvo) i optimalnom korienju prirodnih i proizvodnih resursa, proirenju i poveanje
trita, veem dohotkui dr. Efekti kod potroaa bi se ogledali u podizanju kvaliteta ivota,
zdravoj populaciji, zadovolstvu i mogunosti izbora vode. Treba razbiti i rasprostranjenu
predrasudu da je voda iz esme besplatna, a mineralna skupa, [3] i [4].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
210
3. ODRIVO KORIENJE GEOTERMALNE ENERGIJE
Iako je povrina Srbije relativno mala, njengeolokiigeotektonskisastav je veoma sloen.
Posledica svega toga sugeotermalne ihidrogeoloke karakteristike njene teritorije. One
subile povolanpreduslovda se na teritorijiSrbije stvore
brojnihidrogeotermalnisistemiibrojne savremene hidrogeotermalne pojave uviduizvora
termalnihitermomineralnihvoda. Geotermalniresursitermalnihitermomineralnihvoda se
uSrbijisimbolino koriste, iako ona po geotermalnompotencijaluspada ubogatije zemle.
Nihova eksploatacija ikorienje morajupostatiintenzivni, jerna to
primoravajusledeifaktori: tenzije naftno-energetske neravnotee, izvrena tranzicija na
trinu ekonomiju, promena prioriteta injihova evolucija, stalniporastkorienja
ideficitfosilnih organskihgoriva, porasttransportnihtrokova, pogoranje ekoloke situacije
zbogglobalnih, regionalnihilokalnihuticaja iporasttrokova za zatituivotne sredine.
Najveiznaaj za Srbijuimae korienje geotermalnihresursa
termalnihitermomineralnihvoda za potrebe rekreacije, balneoterapije, grejanja itoplifikacije
ruralnihiurbanihpodruja irazvoj agrii akvakulture, odnosno proizvodnja hrane po
najstroijim ekolokimstandardima.Na teritorijiSrbije vanPanonskogbasena na terenima
izgraenim odtvrdihstena nalazise 160 prirodnihizvora termalnihvoda sa
temperaturomveom od 15 C. Najviutemperaturu odnjihimajutermalne vode izvora
uVranjskoj Banji (96 C), zatim Joanikoj Banji (78 C), Sijarinskoj Banji (72 C),
Kurumlijskoj Banji (68 C) iNovopazarskoj Banji (54 C).Ukupna
izdanostsvihprirodnihizvora je oko 400 kg/s. Korienje geotermalne, odnosno
hidrogeotermalne energije ilitermalnihvoda uSrbijise vriuglavnomna tradicionalannain,
tj. najvie ubalneoloke isportsko rekreacione svrhe. Korienje geotermalne energije za
grejanje idruge energetske svrhe je upoetnoj faziiveoma skromno u odnosuna
potencijalnostiresurse. to se tie mogunostiiznalaenja i eksploatacije
termalnihitermomineralnihvoda na lokacijama sadanjihnjihovihizvorita ubanjama sa
temperaturomveom odtemperature sadanjihpojava, moe se reida postoje veoma
povolne indikacije. Naime, na osnovuhidrogeotermometara, maksimalno mogue
temperature termalnihitermomineralnihvoda unjihovimnalazitima na dubini od oko 2.000
miznose za veinubanja oko 100 C. Tako unalazitutermomineralnihvoda Vrnjake Banje
treba oekivatimaksimalnutemperaturu od oko 120 C, u Matarukoj Banji oko 100 C, u
Joanikoj Banji oko 140 C, uRibarskoj iNovopazarskoj Banji oko 110 C, Pribojskoj
Banji oko 60 C, uBanjiKovilai oko 40 C, uPribojskoj Banji, OvariBogutovakoj Banji
oko 60 C, uBukovikoj Banji oko 100 C.Izprethodno navedenogse vidida postoje realne
mogunostida se uveinibanja, koje se nalaze upodrujima
hidrogeotermalnihikonvektivnihsistema, mogunaii eksploatisativode duplo vie
temperature odsadanje. To nije sluaj sa banjama upodrujuVojvodine, tj.
upodrujuPanonskogbasena, zbog ogranienihtemperaturnihkarakteristika
konduktivnihhidrogeotermalnihsistema. Takoe, iznaprediznetihmogunostiza dobijanje
veihkoliina termalnihitermomineralnihvoda sa temperaturomuprosekuduplo veom
odtemperature sadanjihpojava, moe se zakluitida e
geotermoenergetskipotencijalporastiuprosekuetiriputa, odnosno da e iznositinajmanje
oko 770 MW termalne snage ilitermalno ekvivalentnih oko 450 tona
tenoggoriva.Ekonomska privlanostgeotermalne energije kao
glavnoggeotermalnogresursa moe da predstavla znaajnu osnovuza privrednirastuSrbiji,
ne samo uturizmu, balneologiji, akvakulturi, veiuindustriji. Meutim, osimbalneologije
idelomturizma, to se do sada nije ostvarilo u oekivanoj meri.
Uprkosznaajnimpotencijalima iintenzivnomrazvojuipozitivnimrezultatima korienja
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
211
geotermalnihresursa usvetui ekonomskoj recesijizahvaen je samo malideo
togprirodnogblaga. Meutimiporedtoga ne posveuje se panja neposrednimprimenama
geotermalne energije koje bimogle direktno da doprinesurastu, odnosno oporavkuposle
prestanka krize.Usadanjimdrutveno-ekonomskimuslovima, za ocenukriterijuma za
uspehnekog odpoduhvata unutarirokogspektra tehnikihmogunostikorienja
geotermalnihresursa vanije je razumevanje meusobnogdelovanja elemenata
ekonomskogprocesa nego tano prognoziranje ekonomske geotermalne energije kao
resursa, ilirazumevanje tehnologije koja se koristiu
odreenimindustrijskimprocesima.Svetska iskustva steena na osnovukorienja
geotermalne energije ina osnovu analize elemenata ekonomskihprocesa pokazujusledee:
Korienje geotermalnihresursa zbogniske cene i ekolokihpogodnosti je najvie
ekonomski atraktivno za industrijske procese suenja, toplifikacione sisteme i
akvakulturnuproizvodnju;
Cena energije koja se koristiuindustrijinije uvekglavnifaktorcene
uindustrijskomproizvodutako da zbogtoga samo utede koje se
postiukorienjemgeotermalne energije ne moguuvekda
opravdajunekukrupnuinvesticijuu agriili akvakulturi. Da bise to postiglo
minimalanzahtev je da poredgeotermalne energije jo
jedanpostojeilokalniproizvodnifaktortakoe obezbedineku ekonomskuprednost;
Trita za plasmanproizvoda, odnosno vreme inainpristupa iiznoenja proizvoda na
trite predstavlajuizvanredno znaajanfaktorza uspehilineuspehprojekta, akikada
sutehnikii ekonomskifaktoripovolni;
Korienje geotermalnihresursa e biti ekonomskiveoma atraktivno za razliite sisteme
grejanja, u agrii akvakulturnoj proizvodnji, naroito za industrijsko suenje
bilnihidrugihproizvoda iuturizmu;
Geotermalna energija i ostaligeotermalniresursinisusasvimslobodnida se samo koriste,
nego je potrebno palivo planiranje ipriprema za realizovanje
njihovogprivrednogpotencijala;
Neke odnajbogatijihnacija na svetu, imajuvrlo malo prirodnihbogatstava alikoriste
svojupametiposlovnostda to nadoknade i organizujuse da to efikasno rade. Druge nacije
imaju ogromne prirodne resurse, ali ostajusiromane, jerne moguda iskoriste kreativnu
energijusvoga naroda ite resurse pretvore ubogatstvo. UvezistimSrbija nema
nijedanresursu ogromnoj meri. Zbogtoga nova otkria inove ideje uvezisa
geotermalnimresursima predstavlajubatu osloboenukreativnu energiju, koja moe da
napravinovurevolucijuuprimenigeotermalne energije u agrii akvakulturnoj proizvodnji.
GeotermalniresursiuSrbijimoguda odigrajuznaajnuulogukako upoveanjusnabdevanja
rentabilnom energijomkoja je prihvatliva sa aspekta ouvanja ivotne serdine, tako
iupomoikomunalnimslubama za njihovo integralno planiranje resursa time to e im
obezbediti efikasno sredstvo za upravlanje potranjomiza smanjenje potreba, odnosno
neposrednimgeotermalnimkorienjem.Korienje geotermalnihresursa ima
sjajnubudunostunaoj zemli. Izraene suprve ocene energetske
potencijalnostigeotermalnihresursa, iji je cilizrade bio da ukauna
celokupnuperspektivuidrutveniinteresza geotermalnu energiju. One predstavlaju
osnovuza odreivanje dugorone ekonomske politike istrategije privrede za korienje
energije ipokazujuda bise intenzivnimprogramomgeotermalnihistraivanja ikorienja
moglo do 2020te godine da postigne zamena odnajmanje 500.000 tona
uvoznihtenihgoriva na godinjemnivou.Mogunostikorienja geotermalnihresursa
sumnogobrojne: agrikultura, akvakultura, grejanje itoplifikacija, toplota za industrijske
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
potrebe, suenje itarica idrugihbilnihplodova iindustrijskihproizvoda, staklene bate,
rekreacija isport, banje itd. Sa dalimproirivanjemipoveanjemkorienja geotermalne
energije Srbija e postatimanje zavisna oduvoza nafte.Eksploatacija ikorienje
geotermalne energije mora da postane imperativ, jerse radi o najvrednijoj prirodnoj
energijiza ije korienje nije potrebna nikakva konverzija. Ona ne poveava prirodni
efekatstaklene bate, ne dovodido promene klime, ne razara ozonski omotaine dovodido
pojave kiselihkia.Sve te veoma tetne efekte za ivotnusredinu odkojihe znaajno zavisiti
opstanakludske vrste izaziva otpadnastaosve veimsagorevanjemfosilnihgoriva (CO
2
, SO
2
,
CH
4
, NO
x
). Zbogtoga geotermalne resurse treba istraivatiikoristitiuto veem obimu, [5] i
[6].
4. UPRAVLJANJE RIZICIMA KVALITETA VODA
Najvanijirizicisuakcidentiilivanredneokolnostikojimoguugrozitikvalitetvode
iimajusutinskiznaajzazatituzdravljaljudi.Potrebnojeutvrditiscenariozavanredne okolnosti
i isplanirati i posebno detaljno i kvalitetno dokumentovati protokole za akcidente i
vanredne okolnosti, ukljuujui tu i postupke za komunikaciju na svim potrebnim
relacijama.Nauna i struna javnosttrebatoviedaistrai incidentne i akcidentne
supozicije,dabi se poboljala ukupna spremnost svih
zaintersovanihiplaniranjezabuduemoguetipine i netipinedestruktivnedogaaje.
Preispitivanje akcidenta moe da ukae na neophodnost izmena postojeih protokola kod
redovnog upravljanja vodnimsistemima, a sama procedura upravljanja rizicima na
zakljuak da li je sprovedenaprocenarizika dovoljnoargumentovana, ili je istu potrebno
ponoviti, [7] i [8].
Slika 1. Metodoloki prisup u upravljanju rizicima vodnih resursa
Razvoj odgovarajuih protokola podrazumeva kontrolu opasnosti i dogaaja koji mogu
dovesti do vanrednih situacija kao to su: Prekoraenje koncentracija opasnih i tetnih
materija u vodi od propisanih vrednosti i drugih zahteva, Dogaaji koji poveavaju nivo
zagaenja (zagaenje u zoni sanitarne zatite izvorita), Havarija na hidro-mainskoj
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
213
opremi,Dui nestanak elektrine energije, Ekstremne vremenske promene (poplave,
odroni, klizita), , Prirodne katastrofe (poari, zemljotresi, oteenja elektrinih vodova),
Ljudske greke (ozbiljni propusti u upravljanju vodama-proceduralni propusti i prevelika
odstupanja).
5. ZAKLJUAK
USrbiji je za razvoj iuime razvoja, napretka istvaranja znaka raspoznavanja
nacionalnogkvaliteta usvim oblastima potroeno mnogo finansijskih sredstava.
Odmineralnihitermalnihvoda imamo sve. Uznjihisve ostalo odprirode to je potrebno. Sve
dalje je tehnika umea moguegda se dobije eleno. Marketing, veoma esto kodfirmikoje
se bave eksploatacijommineralnihvoda ima suvie maliznaaj. Prisutan je problemsaradnje
marketinga sa drugimfunkcijama. Velikibroj ovihpreduzea jouveknema organizovano
posebno marketing odelenje (slubu, sektor). Tendencija je da se marketingtretira samo
kao propaganda, priemuse zaboravla na aktivnostiistraivanja trita, potroaa,
proizvoda, formiranja cena uzavisnosti odprocenjene tranje, izbora kanala prodaje idruge
aktivnostistratekogmarketinga. Da bise postigao
uspehpriuvoenjuisprovoenjumarketingkoncepta kod ovihpreduzea neophodno je jasno
definisatimarketingcileve, zadatke iimena njihovihizvrilaca, zatim
ofanzivnuprimenumarketingstrategije imarketingtaktike, unapreenje eksploatacije
postojeihizvora itraganje za novimiuvoenje eksploatacije voda, sada svedene na
minimum. Dinamina orijentacija na budunost, planiranje, inicijativu, kreativnost,
atraktivanraspoloivilako dostupanproizvod, optimalan asortiman, proirenje postojeihi
osvajanje novihtrita mora da karakterie poslovnupolitikusavremenogpreduzea. A
upravo ovo je sutinamarketingkoncepta.Geotermalna energija uSrbijimoe da odigra
znaajnuulogu, kako upoveavanjusnabdevanja rentabilnom energijom, koja je prihvatliva
sa stanovita ouvanja ivotne sredine, tako iupomoikomunalnimslubama za njihovo
integralno planiranje resursa time to e im obezbediti efikasno sredstvo za upravlanje
potronjomiza smanjenje potreba, odnosno neposrednimgeotermalnimkorienjem. Da bise
to postiglo, geotermalna energija moe da se uvrstiuprimarne energetske resurse.
Reference
1. Maureen and Timothz Green, The Good Water Guide, (2004).
2. Dalmacija B., Problemikvaliteta vode uRepubliciSrbiji, VISimpozijumHemija
izatita ivotne sredine sa meunarodnimueem, Zrenjanin, (2008).
3. Dalmacija B., Hemijski aspektivode za pie, Priprema vode za pie
usvetlunovihstandarda inormativa, ed. B. Dalmacija, NoviSad, (2007).
4. Kresi N., 2006: Hydrogeology and Groundwater Modeling, CRC Taylor, Francis,
Volume I: Bioventing principles Hinchee Battelle Memorial Institute, Columbus
OH.
5. Australian drinking water guidelines, Australian Goverment, NationalHealth and
Medical Research Council, (2004).
6. Microbial risk assessment (MRA) TOOL, Urban Water, chalmers university of
technology, Gothenburg, Sweden, (2005), Report 2005:7.
7. Unapreenje kvaliteta vode kod lokalnih vodovoda i kanalisanje manjih mesta u
Srbiji, Publikacija, N. Veljkovi: Poglavlje - Upravljanje rizicima u lokalnim
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
214
vodovodnim sistemima, str. 38-57, Udruenje za tehnologiju vode i sanitarno
inenjerstvo, Beograd, (2010).
8. Pravilnik o nacionalnoj listi indikatora zatite ivotne sredine (Slubeni glasnik
RS broj37/2011).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
215
TEHNIKI SISTEMI U PREHRAMBENOJ I FARMACEUTSKOJ
INDUSTRIJI I IZBOR MAZIVA
Marina Milovanovi
1
, dr Slobodan Radosavljevi
2
, Blao Pri
3
,
mr Jovana Radosavljevi
4
2
RB Kolubara d.o.o., Svetog Save 1, Lazarevac, R. Srbija
1,3
Krug Industrial, Takovska 60, 32300 G. Milanovac, R. Srbija
4
Gradska Optina Lazarevac, Karaoreva 42., 11550. Lazarevac, R. Srbija
Rezime
Pouzdan rad tehnikih sistema u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji u velikoj meri
zavisi od stepena pouzdanosti rada leajeva kao i ostalih komponenata koji imaju klizne
povrine i kod kojih format funkcionalnosti podrazumeva podmazivanje sa nekim od
maziva. Neka od istraivanja u ovoj oblasti ukazuju da samo 9% uzroka habanja leajeva i
ostalih kliznih komponenata lei u zamoru materija, dok je 64% svih uzroka propadanja u
direktnoj vezi sa podmazivanjem. Uzimajuci u obzir da najvei broj pomenutih
komponenata rade pri veoma tankom maslenom filmu koji treba da omogui da se dostigne
projektovani zivotni vek, potrebno je posebno obratiti panju na postupak izbora
adekvatnih, bezbednih i ekoloko prihvatljivih sredstava za podmazivanje. Izbor
kvalitetnog sredstva za podmazivanje nije jednostavan jer bi on trebalo da obezbedi
formiranje hidro-dinamikog filma dovoljne snage i debljine kako bi spreio kontakt dva
metala i onemoguio pojavu korozije na komponentama sistema koje imaju klizne
povrine. Istovremeno je veoma vano da sredstvo za podmazivanje zadri svoju
strukturalnu stabilnost usled rada kako ne bi dolo do promene njegove konzistencije. U
radu se poziconiraju savremeni pristupi u kontekstu pouzdanosti sistema u prehrambenoj i
farmaceutskoj industriji, uvaavajui aspekte pravilnog izbora sredstava za podmazivanje
sa osvrtom na njihove zahteve u pogledu kvalitativnih karakteristika izabranih sredstava.
Kljune rei: Tehniki sistem, komponenta sistema, sredstvo za mazanje, prehrambena
industrija, farmaceutska industrija
TECHNICAL SYSTEMS IN FOOD AND PHARMACEUTICAL
INDUSTRY AND CHOICE OF LUBRICANTS
Summary: Reliable operation of technical systems in the food and pharmaceutical
industry largely depends on the degree of reliability of the bearings and other components
that have sliding surfaces and in which format functionality includes lubrication with some
lubricant. Some of the research in this area shows that only 9% of the causes wear of
bearings and other sliding components lies in the fatigue of materials, while 64% of all
causes of decay is directly related to lubrication. Considering that most of these
components operate at very thin flaky film that should make it possible to reach the
projected life span, it is necessary to pay special attention to the selection procedure of
adequate, safe and environmentally friendly lubricant. Selection of high quality lubricants
is not easy as it would be to ensure the formation of hydro-dynamic film of sufficient
strength and thickness to prevent the contact of two metals and prevented corrosion of
system components that have sliding surfaces. At the same time it is very important that
the lubricant maintains its structural stability due to operation in order to avoid a change in
its consistency. The paper is positioned in the context of contemporary approaches to
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
216
system reliability in the food and pharmaceutical industries, taking into account aspects of
the proper selection of lubricants with regard to their requirements in terms of quality
characteristics of selected assets.
Key words: Technical system, system component, unguent, food industry, pharmaceutical
industry
1. UVOD
Od savremenih tehnolokih procesa u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji se zahteva
visoka pouzdanost, sigurnost, gotovo bez otkazni rad kao i zadovoljenje sve rigoroznijih
zahteva kako vaee zakonske regulative tako i meunarodnih standarda u kontekstu kvaliteta
proizvoda koji se distribuiraju do potroaa. U navedenim postrojenjima su u velikoj meri
zastupljeni lezajevi kao i druge komponente koje maju klizne povrine. Nedavno vrena
istraivanja pokazuju da samo 9% uzroka propadanja takvih komponenata lei u zamoru
materija, dok je cak 64% svih uzroka habanja, amortizacije i propadanja u direktnoj vezi sa
podmazivanjem odnosno pravilnim izborom sredstava za podmazivanje.
Ukoliko analziramo leaj kao jednu od komponenata rada sistema u prehrambenoj i
farmacetuskoj industriji, oni rade pri veoma tankom maslenom filmu koji treba da omoguci da
se dostigne projektovani zivotni vek. U kontekstu hipotetikih pedpostavki korektno i struno
formatiranih tehnolokog procesa sa adekvatnim tehnikim sistemima kao i realno moguih
potencijalnih destrukcija, proizilazi da je neophodno slediti i potovati sledee korake:
- Pravilan izbor odgovarajueg sredstva za mazanje (mast, lje i dr.) uz uvaavanje
funcionalnih karakteristika komponente sistema i realnih potencijala destrukcija koje
mogu nastati u radu;
- Vrenje to pravilnijeg apliciranja, sto u praksi podrazumeva tano odreenu koliinu
maziva za tano odreeni vremenski period, to predstavlja poseban zahtev i problem
za odravaoce sistema;
- Obezbeenje to istije mikro okoline i radnog okruenja za rad komponenti sistema,
sto podrazumeva adekvatnu zaptivenost leajeva i adekvatno odravanje.
Da izbor kvalitetnog sredstva za podmazivanje nije jednostavan ukazuju i sledee nesporne
injenice iz proizvodne prakse navedenih industrija. Jedna od sredstava za mazanje je
industrijska mast koja bi trebalo da obezbedi formiranje hidrodinamikog filma dovoljne snage
i debljine kako bi spreila kontakt dva metala i onemoguila pojavu korozije na leajevima i
drugim komponentama sistema. Istovremeno, bitno je da mast zadrzi svoju strukturalnu
stabilnost usled rada kako ne bi dolo do promene njene konzistencije, [1] i [2]. Kako smo u
analizi pomenuli industrijsku mast, pozicioniraemo i neke od njenih karakteristika kao i
naine na koje se potrebne karakteristike dokazuju, odnosno testiraju.
Postoji vie vrsta testova koji determinisu kvalitativne karakteristike masti, a u radu
pozicioniramo samo neke od njih, i to:
- Strukturalna stabilnost (ASTM D 217) - definie procenat promene strukture ili
mehanike stabilnosti masti prilikom rada i bitno je da ova vrednost bude sto manja;
- Ispirljivost vodom (ASTM D 1264) - definie procenat gubitka teine od ukupne
koliine masti koja se ispira vodom i bitno je da bude sto manji;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
- Otpornost na koroziju (ASTM B 117) - definie zatitu metala od korozije i bitno je
da ova vrednost bude sto vea jer se definie brojem sati kojem su izlozeni delovi
prekriveni masu, pre pojave korozije;
- Separacija ulja (ASTM D1742) - definie procenat masti koji se pretvara u ulje
tokom stajanja i bitno je da on bude to manji, kako ne bi dolazilo do gubitaka usled
starenja i promene strukture usled rada;
- Timken-ov OK test (ASTM D 2509) - odredjuje maksimalnu teinu koju moe da
podnese mast pre nego sto doe do pojave oteenja a bitno je da ova vrednost bude
sto vea;
- Test cetri kugle (ASTM D 2596, DIN 51 350/4) - definie koje optrereenje mast
moe da podnese pre nego sto doe do zaribavanja i bitno je da ova vrednost bude
sto vea;
- Test cetri kugle (ASTM D 2266, DIN 51 350/4) - definie koliko dobro se vri otpor
habanju pri odreenom optereenju i rezultat se prikazuje preko prenika osteenja, a
bitno je da on bude sto manji.
Mast se sastoji iz ulja, zgusnjivaa i aditiva koji doprinose poboljanju njihovih
karakteristika. Kao zgusnjiva, koji u mnogome odredjuje karakteristike masti, u veini
slucajeva se koristi litijumov kompleks a ree aluminijumov ili neki drugi koji su po
karakteristikama slini, [3] i [4].
Slika 1. Prikaz savremenih tehnolokih procesa i tehnikih sistema u prehrambenoj i
farmaceutskoj industriji
2. PRIKAZ TESTOVA ZA ISPITIVANJE I DETERMINISANJE
KVALITATIVNIH KARAKTERISTIKA MASTI
1. Grs tst VII - tiri Kugle tst hbnj, S D 2266, (Dubina, Oteenje,
Prnik, mm): [5] i [6]
1. Optereenje1 1200 rpm, 40 , pr. oteenje habajue povrine u mm.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
- ipin Grka - 0:50 d 0,70 mm, 615, raspon <0:40.
Slika 2. Grs tst 7 - tiri Kugle tst hbnj, S D 2266
2. Grs st VI - tiri kugl P zvrivnj S D 2596:
- ksimln ptrnj, pr poetka, (kg).
- ipin greka do - 250 kg.
- Grupa 615 - 620 rzultt - 800 kg.
Slika 3. Grs st VI - tiri kugl P zvrivnj S D 2596
3. Grease Test II - Oteenje vodom ASTM D 1264
- 175OF, (79OC), 1 hour - % oteenje zbog boja obrtaja.
- ipin greka - 2 d 8%, Grupa 615 <0.05%.
Slika 4. Grease Test II - Oteenje vodom ASTM D 1264
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
3. IZBOR MAZIVA ZAUPOTREBU U PREHRAMBENOJ I FARMACETSKOJ
INDUSTRIJI-ISKUSTVA IZ PROIZVODNE PRAKSE ZA PRAKSU
U daljem delu rada predstavljeni su neki od savremenih sredstava za podmazivanje na
bazi silikonskih fludia koji su se u proizvodnoj praksi prehrambene i farmaceutske industrije
pokazali kao kvalitetni i realno brzo isplativi. Kada je u pitanju eknomska opravdanost
nabavke navedenih proizvoda, kompanije danas posebno naglaavaju potrebu i stavljaju
akcenat na to racionalniji, ekonominiji, funkcionalniji i kvalitetniji izbor.
Chesterton 660 Silicon Lubrican je providan, ist silikonski fluid koje obezbeuje neprekidan
podmazujui film za mehanike delove i klizne povrine plastine, gumene ili metalne
konstrukcije u navedenim idustrijama. Gde god porozna (sintetika, plastika, guma, neopren,
drvo i dr.) dolaze u kontakt sa drugim materijalima, 660 silikonski podmaziva prodire brzo u
povrine, podmazuje ih, spreava lepljenje i smanjuje habanje. Proizvod ostavlja klizav, ist
film koji se nee zaprljati ili ostavljati rastegljive ostatke. Ostae tamo gde je postavljen i nee
se iscediti. Za razliku od veine sintetikih materijala, nije ispariv na sobnoj tempereturi i iz tog
razloga ne zahteva preesto podmazivanje komponenata tehnikih sistema.
Chesterton 660 Silicon Lubricant je iroko primenljiv kako za nisko tako i za visoko-
temperaturne aplikacije. Proizvod je efektivan od -40
0
C do 205
0
C, (-40
0
F do 400
0
F).
Nezamenljiv je kao podmaziva tamo gde ulja na bazi nafte i naftnih derivata ne smeju da se
koriste.
Chesterton 660 Silikonski podmaziva JE napravljen od istog, neprljajueg silikonskog
fluida. Osnovu materijala ini lagano hidrogensko vezivno sredstvo koje spreava istiskivanje
fluida pod pritiskom. Hemijski je stabilna struktura silikona to znai da odoleva oksidiciji i
hemijskim agresivnim izazovima na komponentama sistema. Za razliku od drugih sintetnikih
podmazivaa koji mogu hidrolizirati pod pritiskom kada se izloe vodi, 660 Silicon Lubricant
je otporan na uticaj vode kao i na hidrolizu. Silikoni su hidrofobni i 660 Silicon Lubricant ini
vodootpornim sve to je njime podmazano. Svi drugi sirovi materijali korieni u proizvodnji
sredstva 660 Silicon Lubricant moraju zadovoljiti kriterijume najveeg stepena istoe.
Proizvod je u svetu prihvaen i podlee pravilima FDA (Food and Drug Administration) za
nepredviene kontakte sa hranom, br.181.28, 178.3910 i 178.3570. Proizvod se kotira kao H1
podmaziva i moe se koristiti u svim pogonima mesne i ivinske industrije gde se obavlja
sanitarna inspekcija, punionice boca u pivarama, uljarama kao i farmaceutskoj industriji.
Slika 5. Jedan od naina nanoenja/podmazivanja rasprivanjem, komponenata tehnikih
sistema mazivnim sredstvom (660 Silicon Lubricant)
Proizvod se koristi za kontakte (plastika-plastika, plastika-metal ili guma-metal. Moe se
koristiti za podmazivanje zupanika, kotrljajue opreme, konzervi, arki, kliznih povrina,
leajeva, miksera, trakastih prenosnika i sline opreme u prehrambenim industrijama.
Osveava porozne gumene zaptivke na vratima, olakava stezanje prozora, drvenih tabli,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
220
kliznih vrata itd. Kvalitetno minimizira kripanje na plastinim ili gumenim kontaktima
drugih delova-instrument tabli, vrata, poklopaca, ustava i slino. Ostavlja dugotrajan sloj i
u opremi za livenje i pricanje visokih brzina. Neke od funkcionalnih i optih karakteristika
navedenog sredstva su:
- irok temperaturni opseg;
- USDA sertifikat (H1) ;
- Podlee FDA pravilima za nepredvieni kontakt sa hranom;
- ini povrine vodootpornim;
- ist, ne ostavlja fleke;
- Prodire kroz fine zazore;
- Dugotrajno, ne isparava.
Chesterton 660 Silicon Lubricant se pri podmazvanju nanosi sprejom ili kanticama za ulje sa
izbaenom kljunom. Nanos mora biti ravnomeran i ponavlja se po potrebi. Istovremeno moe
se rasprivati i uobiajenom automatskom opremom za raspravanje. Koristi se sa Chesterton
715 Spraflex/Spraflex Gold, gde se zahteva podmazivanje povrine koje podnose izuzetno
visoke pritiske i gde je potrebna zatita od vode i korozije kao i za podmazivanje valjaka i
povrina vodeih zupanika.
Chesterton 690 FG Lubricant je podmaziva visokog kvaliteta, koji brzo prodire i isplativ je
proizvod. Koristi se u prehrambrenoj industriji, industriji piva i sokova i u farmaceutskoj
industriji. Njegova visoka istoa ga ini idealnim za upotrebu kad god postoji mogunost
sluajnog kontakta sa hranom kao i kod aplikacija kod kojih je zahtevana visoka istoa,
ukljuujui i tekstilnu industriju celuloze i papira. 690 FG Lubricant poseduje odlino
kapilarno delovanje: efikasno se uvlai meu uske tolerancije i obezbedjuje podmazivanje
svim delovima kojima nedostaje ulje, njegov gladak sloj podmazivaa spreava buku i
smanjuje trenje i istroenost svih tipova opreme, to znai smanjenje trokova usled skupog
neplaniranog zastoja i iskljuenja kao i trokova pri zameni delova. Proizvod je bezbedan za
primenu u prehrambrenoj industriji, izmeu ostalih i zato to je njegova visoka efikasnost
prodiranja i podmazivanja za sve vrste industrijskih potreba, [7].
690 FG Lubricant se sastoji od veoma istih, nisko viskoznih mineralnih ulja. Ne sadri
isparive rastvore ili druge rastvarae, to znai da u procesu pimene i korienja 100% aktivan
proizvod. Taka paljenja od 171C znai da radnici ne moraju biti zabrinuti zapaljivou, to
nije sluaj sa ostalim konvencionalnim proizvodima, koji koriste niske take paljenja sa
rastvaraima. istoa je klju uspeha kod 690 FG Lubricant. Samo zato to ne sadri
hemikalije ili druge dodatke koji mogu biti tetni ukoliko dou u dodir sa hranom, korisnici
mogu biti sigurni da ne sadri sastojke baznih metala ili farbi. Olakavajua okolnost
proizvoda za korienje u prehranbrenoj industriji je i ta da zadovoljava najstroe standarde
USDA, (Ameriki biro za poljoprivredu) kao i FDA (Hrana i Farmacija) i rezultira odlinim
performansama. 690 FG Lubricant je napravljen od sastojaka koji odgovaraju za primenu
prema FDA standardima za oblasti direktnog ili sluajanog kontakta. Pogodan za upotrebu u
pogonima za preradu mesa i ivine. Takoe se koristi gde god je potreban ist proizvod koji ne
ostavlja fleke, kao to su papirna i tekstilna industrija i gde postoji mogunost sluajnog
kontakta sa hranom kao kod:
- Maine za punjenje boca;
- Kod punjenja konzervi i boca
- Maina za pakovanje u kutije;
- Punjaa soseva;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
- Oprema za pakovanje mesa;
- Pakovanje voa;
- Pekarske opreme;
- Rotacionih punjaa;
- Miksera, pumpi od nerajueg elika, pumpi za merenje;
- Ventila;
- elinih prenosnika i remenika, lananika;
- klipova, leajeva;
- plastine opreme.
Slika 6. Prikaz savremenih sistema za podmazivanje za tehnoloke procese i komponente
sistema u ekstremno zahtevnim uslovima rada u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji,
(optereenje, pritisak i dr.)
Tabela 1. Prikaz tipinih fizikih osobina maziva (690 FG Lubricant)
Kod opreme za prenos hrane i aplikacija koje trae istou i dugotrajnu lubrikaciju mogue
je koristiti Chesterton 622 White Greaseili Chesterton 629 High. Za aplikacije u dodiru sa
hranom koje zahtevaju visoke temperature moe se koristiti Chesterton 660 Silicone
Lubricant koji podnosi temperature i do 205C. Neke od osbina proizvoda su: (Podlee
FDA standardima , CFR 178.3620, providan, bez boje, bez mirisa, taka paljenja je na
171C, nije tetan za okolinu). Neke od prednosti proizvoda su: (Poveava produktivnost,
smanjuje trokove rada, smanjuje trokove odravanja, smanjuje trokove zamene delova,
produava radni vek maine i delova, znaajno smanjuje upotrebu energije, Korienje
proizvoda na pravim mestima donosi utedu materijala proizvoda, smanjuje nepotreban
viak trokova proizvoda, bezbedan i jednostavan za upotrebu, moe naneti u obliku
aerosola, prskalicom ili iz uljnih konzervi, kao i sve korienijim aerosol rasprivaem,
Tipine fizike osobine
ISO VG (ASTM D 2422, DIN 51 519) 22
Izgled ist, tean
Miris Nema
Spec. tezina na 20C 0,88
Viskozitet na 40C (ASTM D 445, DIN 51 561) 22
(ASTM D 3233)
Opterecenje do hladnog lema 5573N, 568 kg (1250 lbs)
Koeficijent trenja 0.08
Test etiri loptice (ASTM D 2266, IN 51 350)
Prenik oiljka 0,44 mm
Indeks habanja kod optereenju
31,62
Optereenje do hladnog lema 1236N, 126kg (277 lbs)
Radna temperature -9C do 120C (15 F do 250 F)
Taka kapljanja (ASTM D 91, ISO 3016) -40C
Taka paljenja (ASTM D 92, ISO 2592) 171C
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
222
nanosi se samo jednom na koorodirane povrine, nije potreban premaz dva puta,
minimizira nepotrebne prekide u radu nanoenjem samo jednog sloja), [8].
4. ZAKLJUAK
Rad postrojenja i maina prehrambene i farmaceutske industrije u velikoj meri zavisi od
stepena pouzdanosti rada leajeva i drugih komponenta sa rotirajuim i kliznim
povrinama. Najnovija istrazivanja pokazuju da 9% uzroka habanja leajeva i drugih
komponenti lei u zamoru materija, dok je 64% svih uzroka propadanja u direktnoj vezi sa
podmazivanjem. U radu su analizirani savremeni pristupu u kontekstu pouzdanosti
tehnikih sistema u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji uvaavajui aspekte pravilnog
izbora sredstava za podmazivanje i delom sa osvrtom na savremene testove navedenih
sredstava. Istovremeno su predstavljene komponente za mazanje za navedene tehnoloke
procese u ekstremno zahtevnim uslovima rada i jednu od komponenata sistema (leajeve).
Na osnovu navedenog pirmera moe se zakljuiti da pravlnim izborom sredstava za
podmazivanje generiu se i velike finansijske utede te da ve u drugoj ili treoj godini
primene i korienja, one se gotvo u potpunosti isplate, tanije povrate uloena sredstva,
kroz kvalitetnu funkciju podmazivanja u procesu. Potrebno je napomenuti da se radi o
specifinoj oblasti na koju treba posebno obratiti panju, posebno danas u uslovima velike
ekonomske recesije u bliem i daljem okruenju a pritom maksimalno kvalitativno
obezbediti funkcionisanje navedenih tehnolokih procesa.
Reference
1. Ivkovi B, (2011), Renik tribolokih termina, MF Kragujevac.
2. Rac A., (2007), Maziva i podmazivanje maina , MF Beograd.
3. S. Ilaiiyavel, A. Venkatesan, (2012): Experimental investigation of manganese
phosphat coated AISI D2 steel, Int. j. of Pre. Eng and Manu., Vol. 13, No. 4, pp.
581-586, 2012.
4. Chao-Min Wang, Han-Chih Liau, Wen-Ta Tsai, (2007): Effect of heat treatment on
the microstructure and electrochemical behavior of manganese phosphate coating,
Materials Chemistry and Physics, Vol. 102, No. 2-3, pp. 207-213.
5. .K. Rout, H.K. Pradhan, T. Venugopalan, (2006): Enhanced forming properties of
galv Heat treated steel sheet by polymanganese phosphate coating, Surf. and Coat.
Technol., Vol. 201, No. 6, pp. 3496-3501.
6. www.chesterton.com., (pristup 12.05.2013. god.).
7. www.skf.com, (pristup 13.05.2013. god.).
8. www.krugindustrialsupport.com., (pristup 11.05.2013. god.).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
223
SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND ENVIRONMENTAL QUALITY
ENHANCEMENT AS A MOTIVATION FACTOR FOR LAND
MANAGEMENT METHOD RESEARCH
Aleksandar Trifunovic
1
, Ivan Stevovic
2
, Svetlana Stevovic
1
1-
Faculty of ecology and environmental protection,
University Union Nikola Tesla, Belgrade, Serbia
2-
Faculty of Business Economics, Singidunum University, Belgrade
Abstract
Environmental quality increase and global worming prevention are strong motivation
factor for research in the field of land management recovering. Coal, as non renewable
resources and its exploitation causes immense disturbances in the environment and on the
globe. Large land areas are damaged and destroyed in the mining industry, much more than
in other industries. Open mines, deep depressions, mining pits and holes are economically
unutilized areas. Disturbance of natural assembly of agricultural land in the vicinity of
open mines areas leads to the inability of lend use for crop production, because the land
lost productive capacity and therefore this land is out of agricultural land fund. It makes a
big loss for the country's economy, directly in financial sector and indirectly through
environmental damages and increase of global warming. This paper is dealing with the
investigation of the most suitable contemporary methods in long term land management
and motivation factor for it. The methods are developed theoretically and through
experimental results on Kostolac open coast coal sites as a case study. Optimal land
management recovery method is selected and recommended.
Keywords: Environmental quality, motivation factor, land management, recovery method,
Kostolac enterprise.
1. INTRODUCTION
Thermal power plants, opencast mines, ash dumps and accompanying pollution are
some of the major agents of human health disorders [27], environmental disturbance and
global heating [24]. The opencast mine Drmno was opened in 1987 and has remained the only
coal supplier to the enterprise Kostolac. The mine development triggered deterioration of
environment, degradation of agricultural land [30] and its transformation into new
morphological forms [9]. Since then, about 890 ha of arable agricultural land have been
degraded. For overburden disposal, 180 ha beyond the mine borders have been occupied
(external dump). Nowadays, the overburden is disposed of within the mine (internal dump),
where approximately 1,938,360,000 m
3
of overburden are planned to be disposed of. By mine
expansion to reach the capacity of 9 x 10
6
tons of coal a year, as required for continuous plant
operation, another 1740 ha of arable land shall be degraded by the end of the mines operation
lifetime. This paper presents the results of research on contemporary methods which are most
suitable for renewal of areas affected by opencast mines, in long-term land management, in the
context of sustainable development [16]. The methods are theoretically developed and tested
on the example and experimental results from the opencast mines of the Kostolac enterprise.
The optimal method of land recovery management is selected. If the environmental quality [8]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
224
should be defined as the goal, then it becomes a motivation factor for research in the domain of
damaged land recovery management methods [19].
2. EXPERIMENTAL SAMPLING
The natural land is completely deteriorated by removal of overburden [15]. This
manner of overburden excavation and disposal results in creation of a substrate of very
heterogenous composition, belonging to sandy-clayey loams [2]. Physical properties of
such soil are presented in Table 1.
Table 1. Physical properties of soil
Soil depth per
profile (cm)
Participation of fractions ( % ) Texture
Sand Silt Clay Sum
Coarse-
grained
>0.2
Fine-grained
0.2-0.02
0.02-0.002 < 0.002 Sand < 0.02 Clay >0.02
0- 20 3.10 15.90 28.90 52.10 19.10 81.00 Clay
20- 40 4.60 36.70 45.00 13.70 41.30 58.70 Loam
The soil fertility depends on its chemical properties. Chemical composition of overburden
depends on the composition of substrates it is formed of and on the chemical processes[26].
The chemical composition includes numerous macro and micro elements (Ca, Mg, Zn, Mn and
others) [14], as well as humus and main biogenic elements N (nitrogen), P (phosphorus), K
(potassium).
Humus is of immense relevance for forming of deposol structure, meaning that not only the
mineral NPK fertilizers but also organic matters of plant origin and stable manure need to be
imported in deposols, or the green vegetation mass needs to be tilled. All this makes up the
agrochemical properties of soil as presented in Table 2.
Table 2. Agrochemical properties of soil
Profile
depth
(cm)
pH
in
KCl
Chemical composition
Humus CaCO
3
(%) N (%) P
2
O
5
mg/100g K
2
O mg/100g
0- 20 7.50 1.67 4.99 0.02 5.40 27.90
20- 40 7.50 1.67 6.30 0.02 5.20 30.00
3. RESEARCH METHODS
Various experimental and numerical methods of ecological parameters incorporation in
technical systems optimization models have been explored so far [12]. The sustainable and
holistic development, and the imperative of environmental quality preservation, are
motivation factors for development and research of possible land recovery methods within
strategic management of land as a resource.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
225
3.1. Method of Land Preservation Selective Excavation of Materials
Selective soil disposal in the overall recultivation procedure is exceptionally important and
mandatorily applied. The remark that soil solum is particularly separated by selective
disposal is highlighted because in the recultivation procedure so far the soil solum material
was homogenized with geological substrate. Recultivated surfaces are sooner or later
engaged in active plant production, which is unfeasible without properly planned selective
soil disposal.
Legislation stipulates that the recultivation process includes a special measure called
selective disposal. By its application, upper soil layers are separately removed, and then
returned to newly formed surfaces after completion of utilization. However, the practice so
far has provided for performance of this task by unselective removal of part of soil profile.
From all of the above, it is concluded that selective disposal of overburden can no longer
be considered, because its recultivation does not activate the productive ability of land in
an economically justified manner. It is required to carry out selective disposal of soil, i.e.
its solum, which is the carrier of its fertility.
3.2. Method of Discontinuous Application of Selectively Excavated Material
Unlike continuous application, where the adverse properties of previously destructed land
are carried over to the newly formed one, the discontinuous application has no such
properties. By proper engineering, knowing the properties of overburden dumps, it is
possible to constitute a new substrate with even superior features to those of previously
destructed land, which would pay off in economic terms.
Discontinuous application of a previously excavated part of solum, from the aspect of
recultivation, is targeted towards creation of new substrate with optimal productive
abilities. Application of selectively excavated material in this way, for recultivation
purposes, has several advantages: higher quality of newly created substrate; accurate
planning of required cubage to be used, depending on the location; capability to plan the
excavation, i.e. its required volume per locations; and capability to plan the required
machinery and organization of works.
3.3. Data Processing Methodology
Theoretical procedure of degraded land recultivation implies two major phases, namely:
technical and biological recultivation. Actually, since one phase depends on the other, they
are analyzed, designed and implemented together, in order to achieve the best possible end
results in other words, to recultivate the degraded land as efficiently as possible.
The recultivation is implemented through the following procedures: The first condition for
the beginning of recultivation is the fact that the land degradation process is certainly
finished and that no subsequent degradation shall take place under normal circumstances;
Analysis of degraded land which should result in reliable information on its composition,
shape and surroundings; Selection of adequate planting material which takes into account
the micro and macro conditions prevailing on the degraded land and in its surroundings;
and Definition of minimal biological conditions necessary for proper development of
selected plants, in fact for biological recultivation.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
226
3.4. Technical Recultivation Method
Technical recultivation precedes the biological one and it includes land
development on external and internal overburden dump (or on damaged land), including
rough and fine terrain leveling, construction of roads and channel network and dump slope
support. The technical stage of land recultivation includes land surface preparation for
subsequent intended-purpose economic utilization, renewal of the fertile layer, surface
leveling and removal of hazardous matters. Mines carry out the technical stage of
recultivation which includes: Planning of damaged land surface (rough and detailed);
Leveling or terracing of overburden dump slopes and lateral sides of opencast sites;
Elimination of consequences of dump settlement; Erosion protection measures; Removal,
transport, disposal and backfilling of fertile soil layer or suitable (fertile and potentially
fertile) overburden on recultivated land areas; A set of land improvement measures, in
order to improve the chemical and physical properties of overburden and its compounds,
which make up the surface layer of recultivated land; and Construction of hydrotechnical
and amelioration facilities, roads and other engineering communications.
It is very important that the works on technical recultivation are performed constantly for
the most favorable possible recultivation results. Technical recultivation implies the most
extensive engagement of machinery and human resources. Before a dump is formed, the
first phase of technical measures is stabilization of subsoil for the future dump and its
forming, drainage or installation of drainage system. After this phase, the overburden is
backfilled and the dump is formed in phases.
The subsoil, i.e. the soil on which the dump is to be formed, may possess unfavorable
geomechanical properties. To strengthen the subsoil, woven geotextile or geonet may be
used. Reinforcing elements, which are made of textile, are more resistant to damages than
polymer meshes with firm connection points. Geonets have lower strain coefficient than
geotextile, and do not conform to the terrain and loads to the same extent.
Since dumps are exposed to actions of surface and ground water, it is necessary to set up
drainage systems. Nonwoven geotextile may be used for lining of drainage pipes. In this
case, water filtrations play an important role, so that minute soil particles cannot enter the
drainage system. Drainage system tests, after an extended time period, have proved that a
thin layer (2-3mm) of minute particles has formed on the geotextile outside, having partly
protruded into the approximately 20mm thick granular layer. By use of nonwoven
geotextile, it is possible to apply drainage without a drainage pipe.
Dump forming in phases implies backfilling of the overburden layer to certain thickness,
thus creating the conditions for uniform mixture of geological strata. Upon completion of
backfilling, the surface needs to be planned and all soil stabilization measures applied.
After consolidation of this overburden layer, the next layers are backfilled, until filling up
the dump to the designed elevation. For soil stabilization, the same as in the previous case,
geonets and geotextile are used.
The next measure is planning of final horizontal and inclined surfaces of the dump towards
achieving maximum terrain stability. The planning needs to be carried out in several
phases. After completed planning, underground structures are to be executed, if envisaged
by the design (irrigation and drainage systems, infrastructure facilities, planting pits, etc.),
and they must be in the function of terrain stability.
3.5. Biological Recultivation Method
The biological stage of land recultivation includes measures for soil fertility rehabilitation
after technical recultivation. It is performed as a group of agrotechnical and phito-
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
227
melioration measures targeted towards flora and fauna renewal. Biological recultivation
continues and represents upgrading in terms of agrobiological land training for plant
production. The recultivation is preceded by systematic pedological and geological field
investigations. Suitability of overburden soil for biological recultivation is assessed based
on the following parameters: Contents of nutrients; Reaction of the medium; Contents of
toxic matters; and Water-physical properties.
The factors relevant for success of biological recultivation on overburden dumps are: 1. the
overburden origin and method of disposal; dump configuration and position; 3. use of
surrounding area and objectives of biological recultivation measures; 4. conditions for
plant development; 5. climatic features of the region; 6. condition and contents of existing
vegetation on dumps; 7. selection of overburden dump recultivation techniques; 8.
selection and quality of seeding and planting materials; and 9. professional capacity to
implement biological recultivation measures.
Agriculture-oriented recultivation of damaged land is preferred when all the other
conditions are the same, particularly in densely populated regions where the agricultural
production bears a broader general economic importance.
Forest-oriented recultivation is carried out when the agricultural recultivation is not
appropriate due to natural and economic factors, when there is an outstanding economic
demand for forest production and necessity of environmental improvement, creation of
recreation zones in industrial basins or erosion protection.
Biological measures are applied in the final phase of recultivation. Biological recultivation
implies growing of field and fruit crops, aforestation, etc. Freshly dumped materials, after
technical recultivation, settle down for 1-2 years, and micro depressions are formed
causing the following sequence of field and fruit crops sowing: Year Ismall grains, Year
IIpeas or vetch as green manure and Year IIIalfalfa as a long-term crop.
On dumped materials of an opencast mine, recultivation could be performed with low
crops. To accelerate the process, it is necessary to import large quantities of mineral and
organic matters, in order to compensate for the loss of main nutrients, particularly nitrogen
and phosphorus. Beside the sowing of crops for green manure and alfaalfa, liquid manure
and lime are also added to the soil. This phase is followed by forming of crop sequence of
wheat, corn, barley, rapeseed, soy beans and sunflower.
So far, orchards have been most often grown on recultivated surfaces. Some fruit may be
grown only if microdepressions are excluded, and clayey soil is provided with irrigation
and drainage. On a sandy substrate, apples have the best yield, but also pear, plum, apricot
and other fruit may be grown. In our country, at initial phases of opencast site
development, the so called external dumps are formed. Tending to occupy the least
possible fertile land, the dumps are raised to maximum altitudes, so they are impossible to
transform into fertile land suitable for agricultural production. For that reason, the
recultivation is in this case performed by aforestation.
3.6. Aforestation Method and Technology
The technology of aforestation is selected mindful of the kind of dump, kind of plant, and
must be compatible with the method of substrate preparation. The most frequently applied
method is aforestation by planting in pits at 2x2m spacing on flat parts, and 2x1.5m on
slopes. The norm for a hectare is 2,500 to 3,000 seedlings.
For planting of seedlings, pit dimensions should be 40x40cm, because that depth and width
are sufficient for proper settlement of the underground plant parts. A 5% reverse slope in
planting pits should be formed on slopes, not only for water collection but also for erosion
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
228
prevention. On inclined parts of dumps, the species should best be planted by hand, and on
flat parts it is possible to organize machine planting. The best season for planting is spring,
before development of buds, and it lasts until mid summer when it abruptly diminishes in
August and September, and then it restarts with lower intensity in autumn and lasts until
winter frosts.
Incorrect planting is often the cause of poor seedling survival, which later induces new
material costs for filling in the crops. Proper handling of planting material is also very
important for the success of dump landscaping. Possible arid summer seasons can be
solved by adaptive capacity of fragmented landscapes [28], or it needs additional irrigation
to be provided in the first two years after planting.
4. RESULTS-OPTIMAL LAND RECOVERY MANAGEMENT METHOD
In the first year of work, foliaceous and deciduous species were grown on an experimental
plot, and later on mixed crops. Among foliaceous crops, the following were used: black,
white and Weymouth pine, larch, spruce and Douglas fir. Better results were achieved with
coniferous species whose survival and growth do not fall behind the plantations on normal
forest soils. The conducted experiment proved it best to use autochthonous species during
biological recultivation. The productivity of artificial ecosystems of alfaalfa and
spontaneously grown areas on ash and overburden was measured according to Collins and
Weaver. This method included: Identification of habitat type; Identification of vegetation
type which occupies the habitat; Measurement of all parameters of trees on areas 5 times
20 meters, classification of trees in 10 classes according to DBH, identification of yield
and biomass of production of all parts above ground; Measurement of all brushwood
parameters on isolated areas, identification of their biomass and productivity, measurement
of tree top diameter in cm, classification in 6 classes; Measurement of all parameters of
aboveground herbaceous floor on micro areas, calculation of production; and Calculation
of mean value for all classes and standard deviation from the mean value. By surface
exploitation of lignite and disposal of overburden and ash, deposols of diverse inclinations,
physical and chemical properties were formed. In their contents, in broader terms, these
deposols vary from sandy-clayey loam to loam and sandy soil. In line with their contents,
their chemical properties vary as well, characterized by low contents of humus (1%), low
contents of nitrogen, potassium, phosphorus and scarcity of micro and macro elements.
Within conducted research, next Adaptable kinds of conifers on damaged land
(overburden) were: 1. Abies nordmanniana Caucasian fir, 2. Larix europea- European
larch, 3. Pinus nigra- Black pine and 4. Pinus silvestris- Scots pine. Adaptable species of
foliaceous plants on damaged land (overburden) were: 1. Fraxinus excelsior L. Common
ash, 2. Betula verrucosa European white birch, 3. Alnus glutinosa Black alder, 4.
Populus nigra Black poplar, 5. Populus alba White poplar, 6. Robiina pseudoacacia
Black locust, 7. Tilia sp. Lime tree and 8. Salix sp. - Willow. Adaptable species of
decorative brushwood on damaged land (overburden) were: 1. Spirea vanhoutteii -
Bridalwreath, 2. Cotoneaster horizontalis Rockspray cotoneaster, 3. Pyracantha coccinea
Firethorn and 4. Lonicera nitida Boxleaf honeysuckle.
On recultivated areas of the opencast site Drmno, black locust (Robinia pseudoacacia L.),
black poplar (Populus nigra L.) and black pine (Pinus nigra Ehrh) were planted. The best
productivity was demonstrated by black locust, while the black pine lags in growth and is
quite exposed to illegal removal. Planting of Siberian elm (Ulmus pumila L.) was also
attempted, however, it produced negative results. Self-seeding plants encountered in this
area were the white poplar (Populus alba L.), black poplar (Populus nigra L.) and willows
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
229
(Salix sp.).The largest success on the overburden dumps of the opencast site Drmno was
achieved by locust tree, which demonstrates rapid initial growth and sprouting ability. In
such stands of trees of incomplete composition, the herbaceous floor is well developed and
has a high cover. On deposols of lighter mechanical composition, fine productivity was
demonstrated by black and white poplar. Existing recultivated areas are exposed to adverse
antropogenic impacts burning, illegal cutting and extraction of seedlings, while illegal
dumps are often formed in their vicinity. During future aforestations, this factor should be
also taken into account, and the adverse effects should be prevented by appropriate
educational programs and cooperation with local population.
5. DISCUSSION
5.1. Correlation Between Forest Vegetation and Degraded Land Improvement
By stripping of agricultural crops, a significant portion of mineral matters and nitrogen is
taken away from the soil and, at the best, only the root is left in the ground. Accordingly,
the role of an agricultural husbandry implies land fertility maintenance by various
measures and methods, including additional import of nutrients in the form of fertilizers
during appropriate tilling. Removal of nutrients with forest vegetation does not reach a
considerable extent because the mean annual demand for nutrients in forest vegetation is
much lower than in agriculture [29]. Most of the nutrients needed by forest vegetation are
returned to the soil every year through bristles or leaves [31].
The roof system of trees spreads in the ground to the depth of 1.5 to 5 meters and, unlike
agricultural crops, it can be supplied with nutrients from a much larger depth. Accordingly,
the biological properties of trees are rather different from grass vegetation, particularly the
annual plants.
Further to a research conducted in Germany, calcium reserves on sandy land for oak and
beech are sufficient for 240 years, and in case of fir, pine and foliaceous plants, for 1200
years. Other important elements suffice for beech for 840 years, and for pine for more than
1600 years [22]. Starting from this, it is possible to give only a qualitative characteristic of
oak, beech and fir which indicates to considerable differences in the demand for mineral
matters in oak and beech as compared to conifers, and also confirms to some extent the
ability to supply trees with nutrients.
There as positive and negative impacts of forest vegetation on improvement of degraded
land [21]. The positive impacts include all those which give a new quality to the soil,
producing positive effects on forest productivity growth. The negative or useless ones are
those which do not provide for normal growth and productivity of forest trees. The most
favorable impact of biological factors on soil is most reflected on modification of other
internal conditions of soil forming. For example, during groundwater level rising or
excessive moistening from the surface [23], when surplus water cannot run off naturally,
ponding of land takes place [13]. Then there are changes in forest crown, firstly the grass
flora transformation into moss, and then forming and accumulation of peat. In modified
natural conditions, trees first lag in their growth, then die. If the internal conditions of soil
forming do not change, the change in soil properties under the forest influence occurs only
as an effect of its growh.
5.2. Adaptable Species on Degraded Lands
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
230
The most drastic changes on land are caused by its occupation by industrial facilities, i.e.
infrastructure building [21]. That way, the land is permanently deprived of its primary
production. In the last couple of decades, rapid industrial development took place, causing
increased energy demand, primarily for mineral raw materials and increased mining
activities [10]. Those intensive urbanization and industrialization processes affected vast
agricultural areas [17]. Many natural ecosystems have been affected by exploitation of
natural resources. In basins of large mines [11], thousands of hectares of fertile land are
covered by mining pits, ash dumps and overburden dumps. Such coal exploitation and its
combustion in thermal power plants is happening in all parts of the world, from deserts to
coastal areas. It produces adverse environmental effects. One of the main recultivation
measures is the biological land recultivation. This program implies successive cropping up
of land on dump parts which are formed and the land is prepared for fast growing of grass
and other vegetation. During recultivation, biological measures should not be considered
separately from technical ones. High efficiency of these measures lies in their combination.
5.3. Impacts of Grass Vegetation on Degraded Land Improvement
It is well-known that particular plant species may contribute to the stability of various
loose soils by rapid development of their root system. Grass cover, as one of the most
resistant species in landscaping, produces the best results, regardless of exterior conditions
[25]. In permanent landscaping of flat areas grassing up, such grasses are selected which
have the ability to bond the substrate and to protect it against water and aeolean erosion.
Selection of a grass-leguminous mix presented in tables 4 and 5 mostly depends on the
altitude and quality of substrate [1]. Grass mix seed should have good germination, and for
that reason it should be supplied from specialized institutions. The objective of grassing of
flat areas on mine dumps is to create green grass areas for the purpose of protection against
aeolean erosion.
Table.4. Grass-leguminous mixes I
Name Mass ( kg ) Percentage ( % )
Meadow fescue 15 30
Birdsfoot trefoil 15 30
Common vetch 6 12
Red fescue 9 18
English ryegrass 5 10
50 100
Table 5. Grass-leguminous mixes II
Name Mass ( kg ) Percentage ( % )
Cocksfoot 13 26
Meadow fescue 10 20
Field brome 10 20
Birdsfoot trefoil 10 20
White clover 7 14
50 100
The following properties have to be taken into account as well:
- Resistance to specific conditions in the medium;
- Tolerance to climatic conditions;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
231
- Distribution;
- Cover and
- Ability to bond substrate and maximum ground cover.
6. CONCLUSION
Strategic land management involves primarily holistic approach to the environmental
quality system. The land is a resource, important for any state. Its optimal utilization
implies the principle of sustainability. Therefore, it must not be allowed to one generation,
or to some generations, to use it while leaving behind adverse effects of exploitation to
future generations.
This paper presents possible land recovery methods and an experiment made on opencast
mines Drmno, from which the thermalpower plant is supplied with coal. The imperative of
environmental quality preservation was the motivation factor for the research conducted
and implemented in the economy. From a series of analyzed methods, the optimal land
recovery management method was selected and applied in the enterprise Kostolac in the
function of sustainable development.
Acknowledgements
The results of herein presented research were achieved within projects of
technological development of the Ministry of Education and Science of Serbia EE18031
and TR35030.
References
1. ulakovi, G. (2010): Recultivation and Landscaping, VTSS, Poarevac
2. Technical Design of Recultivation and Spatial Development of Areas Covered by
Exploitation Works, (2007), Belgrade
3. Simi, S., Kotlaji, M. (1997): Possibilities for Recultivation of Land Damaged by
Opencast Coal Mines, Land and Plant, Belgrade
4. Korunovi, B. (1990): Land Improvement, aak
5. Dimitrijevi, S., Ili, S. (1993): Main Elements of Technical Recultivation of Opencast
Mine Areas, gathering Mining Industry at the Gate of 21
st
Century, Belgrade
6. ulakovi, G. (2010): Urban Ecology and Decorative Dendrology, VTSS, Poarevac
7. anak Nedi, A., Gavrilovi, M., Nedi, M. (1998): Importance of Selective
Disposal of Coal Mine Overburden from the Aspect of Recultivation II International
Symposium: Mining and Environmental Protection, Belgrade
8. Arsic Milica, Nikolic Djordje, Mihajlovic Ivan N, Zivkovic Zivan D, Monitoring of
Ozone Concentrations in the Belgrade Urban Area, Journal of environmental
protection and ecology, (2012), vol. 13 no. 4, p. 2057-2067.
9. Mihajlovic Ivan N, Strbac Nada D, Djordjevic Predrag, Mitovski Aleksandra M,
Nikolic Djordje, Zivkovic Ivan, Optimum Conditions for Copper Extraction from the
Flotation Waste Using Factorial Experimental Design, Environment protection
engineering, (2012), vol. 38 no. 4, p. 171-184.
10. Mihajlovic Ivan N, Strbac Nada D, Nikolic Djordje, Zivkovic Zivan D, Potential
metallurgical treatment of copper concentrates with high arsenic contents, Journal of
the South African Institute of Mining and Metallurgy, (2011), vol. 111 no. 6, p. 409-
416.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
232
11. Ivan Mihajlovi, Nada trbac, Predrag orevi, Aleksandra Ivanovi and ivan
ivkovi, Technological Process Modeling Aiming to Improve its Operations
Management, Serbian Journal of Management, 6(2) (2011), pp 135 - 144.
12. Mihajlovi, I., Nikoli, ., trbac, M., ivkovi, . (2010). Statistical Modelling in
Ecological Management Using the Artificial Neural Networks (ANNs), Serbian
Journal of Mangement, 5(1): 39-50.
13. Hranislav Milosevic, Namik Ahmetovich Geydarov, Yuriy Nikolaevich Zakharov,
Svetlana Stevovic, Model of incompressible viscous uid ow driven by pressure
difference in a given channel, International Journal of Heat and Mass Transfer, pp
242246, 2013.
14. Svetlana Stevovi, Vesna Surcinski Mikovilovic and Dusica Calic-Dragosavac, Full
Lenght Research Paper Environmental impact of site location on macro and
microelements in Tansy, Academic Journals African Journal of Biotechnology, Vol
9(16), pp. 2408-2412, 2010.
15. Svetlana Stevovi, Vesna Surinski Mikovilovi and Duica ali-Dragosavac, Full
Lenght Research Paper Environmental study of heavy metals influence on soil and
Tansy (Tanacetum vulgare L.), Academic Journals African Journal of
Biotechnology, Vol 9(16), pp. 2392-2400, 2010.
16. Andevski Milica, Urosevic Snezana and Stamatovic Milan, Discourse of Sustainable
Development - a Base of Environmental Education in Serbia, Environmental
Engineering and Management Journel, (2012), vol. 11 br. 9, str. 1611-1626
17. Zivkovic D, Pozhidaeva V, Molnar Robert, Documentation Accompanying the
Lubrication of Agricultural Machines and Requirements Relating to Quality System
Standards, (2009), Journal of the Balkan Tribological Association, vol. 15(2), pp 270-
279
18. Jos I. Huertas, Mara E. Huertas, Sebastin Izquierdo, Enrique D. Gonzlez, Air
quality impact assessment of multiple open pit coal mines in northern Colombia,
Journal of Environmental Management, Volume 93, Issue 1, January 2012, Pages 121-
129
19. Z Miao, R Marrs, Ecological restoration and land reclamation in open-cast mines in
Shanxi Province, China, Journal of Environmental Management, Volume 59, Issue 3,
July 2000, Pages 205-215
20. M.S. Li, Ecological restoration of mineland with particular reference to the
metalliferous mine wasteland in China: A review of research and practice Original
Research Article
Science of The Total Environment, Volume 357, Issues 13, 15 March 2006, Pages
38-53
21. Shunsaku Miyagi, From spatial form to system and process through pattern making in
the landscape: can landscape design contribute to nature restoration? Landscape and
Ecological Engineering, (2005) 1: 7176
22. Stephanie Sobek, Christoph Scherber, Ingolf Steffan-Dewenter, Teja Tscharntke,
Sapling Herbivory, Invertebrate Herbivores and Predators across a Natural Tree
Diversity Gradient in Germany's Largest Connected Deciduous Forest, Oecologia,
Vol. 160, No. 2 (May, 2009), pp. 279-288
23. James M. Castro, Bruce W. Wielinga, James E. Gannon, Johnnie N. Moore,
Stimulation of Sulfate-Reducing Bacteria in Lake Water from a Former Open-Pit
Mine through Addition of Organic Wastes, Water Environment Research, Vol. 71(2),
pp. 218-223, 1999
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
233
24. B.L. Turner II, Anthony C. Janetos, Peter H. Verburg, Alan T. Murray, Land system
architecture: Using land systems to adapt and mitigate global environmental change,
Global Environmental Change, Volume 23, Issue 2, April 2013, Pages 395397
25. Hctor M. Conesa and Rainer Schulin, The CartagenaLa Unin mining district (SE
spain): a review of environmental problems and emerging phytoremediation solutions
after fifteen years research, J. Environ. Monit., 2010, 12, 1225-1233
26. Zheng Wang, Jungang Hou, Chao Yang, Shuqiang Jiao, Kai Huang, Hongmin Zhu,
Hierarchical Metastable [gamma]-TaON Hollow Structures for Efficient Visible-Light
Water Splitting, Energy Environ. Sci., 2013,
27. Denise Howel, Tanja Pless-Mulloli, Ross Darnell, Consultations of Children Living
near Open-Cast Coal Mines, Envir. Health Perspectives, Vol. 109(6), pp. 567-571,
2001.
28. Mara J. Goldman and Fernando Riosmena, Adaptive capacity in Tanzanian
Maasailand: Changing strategies to cope with drought in fragmented landscapes,
Global Environmental Change, Volume 23, Issue 3, Pages 588-597
29. Pietrzykowski, M. and Krzaklewski, W., An assessment of energy efficiency in
reclamation to forest, Ecological Engineering Vol. 30, Issue 4 , pp 341-348, 2007.
30. Mummey, D.L., P.D. Stahl, and J.S. Buyer., Soil microbiological and physicochemical
properties 20 years after surface mine reclamation: comparative spatial analysis of
reclaimed and undisturbed ecosystems. Soil Biology and Biochemistry No. 34, pp
1717-1725, 2002.
31. L, C., and Huang, B., Isolation and characterization of Azotobacteria from pine
rhizosphere. African Journal of Microbiology Research Vol. 4 No. 12, pp. 1299-1306,
2010.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
234
QUALITY MANAGEMENT (TQM-TOTAL QUALITY
MANAGEMENT) IN FUNCTION TO IMPROVE THE QUALITY OF
THE HUMAN RESOURCES
Gordana Tasevska
BAS Management Institute, Bitola, Macedonia
e-mail:gorde.tasevska@yahoo.com
Abstract
QualityManagement (TotalQualityManagement - TQM) is a system to improve and
increase effectiveness and efficiency of action.It includes all employees and all activities
from the lowest level to the top management of the organization. In order this to be
realized, a scientific, methodical, planning approach, persistence and thoroughness are
being required. At thesame time, that means change in the behavior of the employees,
radical changes in the organizational structure, clearly defining the rights, obligations and
responsibilities of each individual.
Surpassing the traditional system of behavior towards staff, the foundations of a new
scientific basis of management are being set. The previous is based on the maintenance of
quality in the industry by taking care of the whole human potential. This system recognizes
that employes are the pillar of sustainable TQM. They are expected to take responsibility
for the quality of two aspects; first to embrace continuous improvement of the culture and
to think about improving performance; and the second aspect is to think about how to
promote all operations. In order to do that they need to have the ability and information so
the propulsion can lead to production of changes.
Through the concern for individual development and motivation, the new management
encourages employees to achieve a common goal. The first and the most important step in
the introduction of total quality management system is education and training. Through
them, the employees acquire the skills for their increased role in TQM. We say the first
step, because the necessary knowledge for quality must be acquired first, in order to
achieve the overall performance of the quality system. The effort is the resul to
motivation. The awards are important fact or of motivation. They dictate to improve
service quality. The value of the award indicates how attractive or desirable is the future
result of the behavior in the work situation, profits etc. They are important systems in
TQM. Also, the training is another option through which the employees may be included in
TQM. With education and training, the employees are able to manage with their new role
in TQM.
Keywords: Total Quality Management TQM, development of human resources,
plausibility of human resources, motivation.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
235
TOTALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM (TQM - TOTAL
QUALITY MANAGEMENT) U FUNKCIJI UNAPREENJA
KVALITETA RADA LJUDSKIH RESURSA
Gordana Tasevska
Izvod
Totalno upravljanje kvalitetom (Total Quality Management TQM) je sistem za
unapreenje i uveanje efektivnosti i efikasnosti delovanja i obuhvata sve zapoljene i
celokupne aktivnosti od najnieg do nivoa top menadmenta organizacije. Za realizaciju
prethodno navednog potrebni su nauni, metodoloki, planski pristup, upornost i
sistematinost. To istovremeno implicira promenu ponaanja zapoljenih, radikalne
promene u organizaciskoj postavljenosti kao i jasno definisanje prava, obaveza i
odgovornosti svakog poejdinca.
Prevazilaenjem tradicionalnog sistema ophoenja prema zapoljenima postavlja se
fundament jedne nove naune osnove rukovoenja koja svoju osnovu nalazi u odranju
kvaliteta delatnosti preko brige za celokupni ljudski potencijal. Ovaj sistem prepoznaje
zapoljene kao bazu ili osnovne nosioce odrljivosti TQM sistema. Jedna od osnovnih
predpostavki je da svi zapoljeni preuzmu odgovornost za kvalitet najmanje iz dva aspekta.
Prvo da prihvate i daju svoj doprinos kontinuiranom poboljanju organizacijske kulture
kao i da razmiljaju i doprinose o poboljanjima procesa izvoenja rada. Drugi aspekt je
njihov kontinuiran doprinos unapreenju svih operacija u organizaciji. Za ostvarenje
pomaka u smeru implementacije pozitivnih promena prethodno navedenih aspekata,
zapoljeni treba da poseduju odgovarajue kompetencije kao i relevantne informacije.
Brigom za individualni razvoj i motivaciju, novi menadment stimulira zapoljene i
usmerava ih u pravcu ostvarenja zajednikih ciljeva. Prvi i najznaajniji koraci ka uvonju
sistema za totalno upravljanje kvalitetom su obrazovanje i obuka. Preko njih zapoljeni
ovladavaju sposobnostima za njihovu novu ulogu u sistemu TQM. Kaemo prvi, zato to
prvo moraju da ovladaju potrebnm znanjem za kvalitet ime se dobija celokupna pretstava
o sistemu kvaliteta. Upornost je rezultat motivacije. Nagrade su vaan faktor motivacije.
One impliciraju poboljanje kvaliteta usluge. Vrednost nagrada ukazuje na to koliko je
atraktivan ili eljen budui rezultat u odnosu na ponaanje zapoljenih na poslu, profit i sl.
Obrazovanjem i obukom, zapoljeni u policiji ovladavaju sposobnostima koje omoguuju
njihovu znaajnu ulogu u TQM.
Kljune rei: Totalno upravljanje kvalitetom (Total Quality Management TQM), razvoj
LJR, odrljivost LJR, motivacija, kvalitet rada
1. UVOD
Potreba za kvalitetom je stara koliko i ljudska civilizacija i ljudski rod. Pojam Kvaliteta
nije lako definisati ali jedno je sigurno: to nije apsolutna veliina, ve suprotno relativna.
Kvalitet je danas kljuni faktor za opstanak i budui razvoj bilo koje organizacije, a jedan
je i od najvanijih faktora za njenu uspenu prezentaciju na selektivnom i dinaminom
tritu. Totalno upravljanje kvalitetom (TQM - total quality management) se moe
definisati kao "upravljanje celokupnom organizacijom u smeru postizanja visokih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
236
rezultata u svim dimenzijama proizvoda i usluga koje su od znaaja za potroaa."
35
Da bi se uspostavio dobar sistem kontrole kvaliteta potrebno je angaovanje svih
zaposlenih, potrebno je vreme i znanje, saradnja meu osobljem i oseaj za timski rad.
Uvoenje sistema kvaliteta je timski rad i u sredini u kojoj nedostaje dobar izbor tima,
profesionalno obrazovanje i razvoj, u kojoj se ne implementiraju pravila timskog rada od
samog poetka, moe se smatrati neprihvatljivim. Obezbeenje kvaliteta zahteva stalna
poboljanja i unapreenja procesa, proizvoda / usluga, ali to mogu da ostvare samo
zapoljeni punim angaovanjem i razvojem svojih ukupnih unutranjih dispozicija.
Profesionalni razvoj i edukacija u tom smislu je zadatak top menadmenta, koji je ima
obavezu primene odgovarajue metodologije za projektovanje i implementaciju
obrazovanja kao stuba TKM strategije.
Edukacija zaposlenih u strukturi kompanije, kako bi se stekle vetine i iskustvo za
realizaciju poslovnih procesa u skladu sa zahtevima proizvoda, usluga, zakonskih obaveza
i kriterijuma strunosti i imenovanje zaposlenih zbog kvaliteta neophodnog angaovanja
svih, svakog pojedinano na svom radnom mestu.
2. STRATEGIJA TQM (TOTAL QUALITY MANAGEMENT) U
PROMOVISANJU KVALITETA U ORGANIZACIJAMA
TQM predstavlja filozofiju kontinuiranog poboljanja kvaliteta upravljanja voena od
strane menadera, kako bi se zadovoljile potrebe kupaca. Stalno usavravanje u poslovnoj
orijentaciji marketinga implicira kvalitet proizvoda - usluga. TQM se danas zasniva na
elementima i principima ijom implementacijom kompanija treba da postane konkurentna
u ponudi. Osnovni principi TQM su: kvalitet, kupac, angaovanje menadmenta, uee
svih zaposlenih, timski rad, obuka i kultura. Na TQM kao filozofiju upravljanja kvalitetom
proizvoda - usluga utiu etiri grupe aktera. To su: kupci, menaderi, zaposleni i
dobavljai.Potroai - U TQM cilj da se zadovolje potroai je sutinski i usmeren je na
proizvodnju i isporukudobara i usluga koji e zadovoljiti elje potroaa.
Menaderi - Oni su drugi vani akteri koji utiu na TQM. Top menaderi bi trebalo da
deluju kao glavni vodii u aktivnostima u vezi sa TQM (odgovornost za sistem
menadmenta kvalitetom i proizvodnog procesa).
Radnici - Oekuje se da oni prihvate odgovornost za kvalitet sa dva aspekata. Prvo da
usvoje kulturu kontinuiranog poboljanja i da razmiljaju o poboljanju performansi. Drugi
aspekt je prihvatanje pretpostavke da se sve operacije mogu nadograditi tako da oni moraju
da imaju sposobnost i informacije kako da se kreu ka prozvednji promena.
Motivacija - Podstie zaposlene da se realizuje odreeni zadatak. Napor je rezultat
motivacije. Nagrade su vaan faktor motivacije. Ona nalae da se pobolja proizvodnje i
usluga. Vrednost nagrade pokazuje koliko je atraktivan i poeljan budui ishod u
ponaanju u radnoj situaciji, u profitu kao i u vlasnitvu radnika. Oni su vani sistemi u
TQM.
Obuka Jeste nain ukljuivanja radnika u TQM. Kroz obuku i obrazovanje radnici stiu
vetine za njihovu veu ulogu u TQM.
35
, ., .., , .,
,11 , , , 2011, 320
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
237
Dobavljai - Kompanija dobija sredstva iz okruenja koja transformie u proizvode-
usluge. Dobavljai obezbeduju resurse. Oni utiu na cene, trajanje procesa proizvodnje, na
kvalitet proizvoda, nivo zaliha, tehnologiju, opremu i finansijski kapital i ljudske resurse.
3. UENJE I MOTIVACIJA - ZNAAJAN FAKTOR UTICAJA NA KVALITET
RADA ZAPOLJENIH
Prvi i najvaniji korak u uvoenju sistema za upravljanje kvalitetom- TQM je obrazovanje
i obuka. Kaemo prvi jer prvo moraju stei neophodna znanja za kvalitet kako bi se stekla
osnovna saznanja o sistemu kvaliteta. Za uspostavljanje/formiranje kvalitetne organizacije
neophodan je kvalitetan obrazovni proces. Svrha obrazovanja je da se izgrade znanje i
svest meu zaposlenima i time poboljalo efikasno ostvarivanje linih ciljeva i ciljeva
organizaciata. Edukacija i obuka zaposlenih moe se sprovesti primenom razliitih metoda
i tehnika koje ukljuuju:
Uee pojedinaca na seminarima, konferencijama, simpozijumima i
konferencijama;
Seminari u organizaciji razliitih problema vezanih za kvalitet;
Obuka dela zaposlenih za obavljanje odreenih poslova u cilju poboljanja
performansi.
Veoma pogodna forma za timsko obrazovanje je Tim za Kvalitet. Tim za Kvalitet je
specifian metod izgradnje sistema i kvaliteta osoblja. Smatra se da je ovo jedan od
mnogih uspenih oblika da ukljui sve lanove u promociji i sastoji se od grupe od 5 do 12
lanova, koji se pod rukovodstvom dobrog poznavaoca problema redovno sastaju radi:
Identifikacije problema i nedostataka u funkcionisanju organizacije;
Otkrivanja razloga;
Predlaganja mera za poboljanje i
Implementacije istih i uklanjanja nedostataka.
lanovi tima odluuju o emu da razgovaraju, u zavisnosti od problema sa kojima se
suoava organizacija. Tako se stvaraju odgovarajui uslovi i psiholoka osnova za razvoj
dobrih odnosa izmeu lanova koji doprinose izgradnji uspene organizacije.
Motivacija je osnovni stub u izgradnji sistema za osiguranje kvaliteta. Za postavljanje
dobrog sistema kontrole kvaliteta, potrebna je motivacija kao zajedniki osnova za sve
unutranje faktore koji konsoliduju intelektualnu i fiziku energiju, iniciraju i organizuju
individualne aktivnosti, usmeravaju ponaanje zaposlenih i odruju pravac, intenzitet i
trajanje.
Primena TQM prvo treba da promeni svest o "kvalitetu" koji bi trebalo da bude prisutan
kod veine u top menadmentu pa onda i kod zapolenih. Kvalitet se moe postii samo
ako kompanija ima obrazovne i obuene radnike koji su u stanju da se brinu o kvalitetu kao
i sposobne menadere na svim nivoima koji su spremni za stalno poboljavanje.
Menadment osobljem je osnovni segment u primeni TQM strategije.
4. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Uraeno je istraivanje putem anketiranja 20 partnerskih organizacija
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Biznis Akademije Smilevski iz dva osnovna cilja:
- Da bi smo saznali dali nae partner organizacije imaju razvijen sistem kvaliteta
- Koji je i kakav efekat od TQM sistema, i njegov uticaj na poboljanje kvaliteta
ljudskih resursa
injenica da je samo 60% anketiranih organizacija ima kvalitetan sistem. Procenat je
relativno nizak. Ako je uveden sertifikovani sistem kvaliteta u partnerskim organizacijama
to znai da organizacije imaju saznanja o kvalitetu i znaju kako da se upravlja, postoji
vrsto opredeljenje najvieg rukovodstva za kvalitet, definicija organizacione strukture,
postoji dokumentacija o sistemu kvaliteta, Postoje obueni ljudi. Istraivanja su pokazala
da organizacije koje ve sertificirale sistema kvaliteta, prednosti njegovog imlementiranje
vide u (slika 1):
70% organizacija su uvele sistem kvaliteta, Prpoznate prednosti njegove primene
su u pogledu vieg kvaliteta proizvoda / usluga, smanjenja ukupne cene, veeg
zadovoljstva korisnika / kupaca;
20% ispitanika je imalo za cilj da ISO sertifikat visi na zidu, i bez sensa i potrebe
da firmu sutinski opreme za proizvodnju kvalitetnih proizvoda, da reguliu procese
poslovanja za poslovnu saradnju sa kupcima i partnerima irom sveta;
10% anketiranih organizacija implementira sisteme za osiguranje kvaliteta
proizvoda / usluga, ali time samo stvara nepotrebne trokove i birokratiju i ne vide korist,
ne shvatajui poeljne prednosti na tritu, ne ispunjavaju zahteve standarda ISO 9001.
Sl.1
Organizaciono uenje je sastavni deo strategije TQM zato to bez primene novih tehnika i
metoda, nema mogunosti za napredovanje i razvoj. Znanje jaa konkurentsku prednost
organizacije. Vanu ulogu ima top menadment koji bi trebalo da bude spreman za uenje i
kao i svestan potrebe da se znanje prenese na zaposlene.
U naoj analizi da li organizacije su organizacije koje ue i podstiu individualno
uenje, kako da unaprede rezultate organizacije na nain koji je vaan za sve
korisnike, dobijeni su sledei podaci (slika 2)
65% ispitanika je reklo da ponekad vebaju osposobljavanje za rad;
25% od njih su planirali, organizovali i dobrosprovedena obuku;
10% njih nikada ne vebaju obuku.
Visinivo
kvaliteta
70%
Nepercepiraju
benefit
20%
Potrebanje
samosertifikat
10%
0%
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Sl.2
Rezultati anketnog istraivanja pokazuju da veinu obuka koje vre organizacije imaju za
cilj da obezbede dodatnu obuku ili prekvalifikaciju radnika. Pitanje da li kompanija ima
redovnu obuku za sticanje dodatnih znanja se postavlja da bi se ispitala svest kod viih
rukovodioca o potrebi za kontinuiranu profesionalnu obuku i razvoj zaposlenih u doba
znanja, gde kontinuirani razvoj zaposlenih je imperativ za konkurentnost i dalji razvoj.
Istragom se dolo do sledeih zakljuaka:
65% ispitanika su imali obuke da steknu dodatne vetine po potrebi;
20% njih ne praktikuje obuku; 10% ima obuku jednom godinje;
5% od njih uestvovali su na obuci dva puta godinje, to predtavlja minium strunog
obrazovanja u eri znanja.
injenica da je 20% anketiranih organizacija ne praktikuje obuku za sticanje
dodatnih znanja. Doivotna obuka je uslov za opstanak u modernom poslovanju. Ovi
pokazatelji ukazuju na to da otsustvo redovne obuke za sticanje dodatnih znanja je jedan
od razloga nekonkurentnosti naih proizvoda na svetskom tritu.
Analiza saradnje naih organizacija sa nauno istraivakim organizacijama,
univerzitetima i drugim obrazovnim institucijama u poslednjih nekoliko godina pokazuje
slabu povezanost i saradnju organizacija sa naunim institucijama, to dovodi do zakljuka
da su donekle upoznati mogunostima koje nude ove ustanove, ali ukazuja i na
ravnodunost prema naunom pristupu radu.
Motivacija jeste znaajan faktor za obezbeivanje kvaliteta. Motivacija zaposlenih je
najosetljiviji deo organizacionog ponaanja i izraava se kroz zadovoljstvo zaposlenih. U
naoj analizi kako organizacije motiviu zaposlene da rade efikasnije i vie, dobijeni su
sledei podaci:
50 ispitanika je odgovorilo da motiviu zaposlene, poveavajui plate;
5 od njih, motivisati zaposlene dobijanje bonusa uprkos poveanju plata;
8 od njih, tako to omoguava razvoj visoko cenjene poslove;
Ponekad
prakticiraju
obukuna
radnommestu
65%
Planirana,
organizovanai
dobro
sprovedena
obuka
25%
Nikadne
prakticiraju
obuku
10%
0%
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
240
3 od njih, motivisati zaposlene sa viestrukim i sloenim metodama su poznati i dostupni
svim zaposlenima.
5. ZAKLJUAK
Iako filozofija upravljanja totalnim kvalitetom je u potpunosti ukljuena u mnogim
poslovnim oblastima evropskih i drugih zemalja, TQM nije dovoljno prisutan u naoj
zemlji. Posebno kritina je dugorona svrha ove filozofije, kada dobit ne dolazi "preko
noi". Situacija u naim preduzeima se razlikuje od one kod kompanija u svetu koje su
zasnovane na principima TQM. Meutim, ohrabruje injenica da (kao to se vidi iz ankete)
meu nama poinje da se menja odnos prema kvalitetu. U poslednjih nekoliko godina, od
uvoenja trinih reformi, posebno su se istakle tenje naih zemalja da se pridrue
evropskim asocijacijama, ime se menja poloaj top menadera koji su spremni da se
posvete postizanju vrhunskog kvaliteta. Da bi se postigli ovi ciljevi, neophodno je da
menaderi mogu da steknu dodatna teorijska i praktina znanja koja e im pomoi u
upravljanju njihovim kompanijama. Bez posveenosti top menadmenta da postavi ciljeve
za kvalitet i doslednost u njihovoj realizaciji, ovi napori e biti troenje vremena i novca,
dok u se isto vreme smanjuje mogunost praenja takvih uspenih inicijativa.
Treba naglasiti da se koristi od uvoenja TQM ne vidi odmah, ve na due staze. Ali to ne
treba da bude razlog za otkazivanje poetnih inicijativa, jer postizanje kvaliteta je
dugoroan proces. Koristi od primene TQM-a nije samo poveanje posveenosti top
menadmenta i zaposlenih za poboljanje procesa ve i zadovoljstvo kupaca, zaposlenih,
akcionara, dobavljaa, zajednice kao i poveanje poslovnih rezultata preduzea koji e
nastaviti da slue kao pokretaka snaga za poboljanje i razvoj. Ipak neprekidno mora se
imati na umu da bez obrazovanja menadera prvo, a zatim, preko njih i svih zapoljenih,
kao faktor za poboljanje kvaliteta moe da se primeni TQM i da se ocenjuju prednosti
sistema kvaliteta . Pored obrazovanja, motivacija je takoe vana pokretaka snaga za
implementaciju sistema za Menadment Totalnim Kvalitetom TQM.
Neophodnost izgradnje dobrog sistema kvaliteta i primenu TQM u naoj organizaciji e
biti realizovan izgradnjom sistema podsticaja, kao sastavni deo kue kvaliteta, a to e
znaiti: optost motivacionih faktora, kao i podsticajne mere i strategije metodino i
sistematski inkorporirane u radu kao i skup organizacionih aktivnosti, kako bi se motivisali
zapoljeni. Ali, da bi se ovo postiglo, top menadment mora da privue i zadri
najkvalitetnije ljude, da obezbedi kvalitetno sprovoenje zadataka koje preuzima, da
podstie kreativnost i inovativnost koji e doi kao i da brzo i kvalitetno reava probleme,
Potrebno je i obezbediti identifikaciju zapoljenih sa kompanijom kao i njihovo
angaovanje u stalnom razvoju.
Reference
1. P. James, Total Quality Management: An Introductory Text, Prentice-Hall,
Englewood Cliffs, NJ, 1996, pp.106-220.
2. ISO/DIS 9000:2000, International Organization for Standardization, Geneva,
(1999).
3. T. Conti, Vision 2000: positioning the new ISO 9000 standards with respect to total
quality management models, Total Quality Management, Vol.10, NOS 4 & 5, 454-
464 (1999).
4. F. Calisir, C. Bayraktar, B. Beskese, Implementing the ISO 9000 standards in
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
241
Turkey: A study of large companies satisfaction with ISO 9000, Total Quality
Management, Vol. 12, No. 4, 429-438 (2001).
5. M. Casadesus, G. Gimenez, The benefits of the implementation of the ISO 9000
standard: empirical research in 288 Spanish companies, The TQM Magazine, Vol.
12, No. 6, 432-441 (2000).
6. G. Dick, ISO 9000 certification benefits, reality or myth?, The TQM Magazine,
Vol. 12, No.6, 365-371 (2000).
7. J. S. Oakland, Total Quality Management, Text with cases, 3
rd
Edition, Elsevier
Butterworth-Heinemann, Oxford, Burlington, 2003, pp. 319.
8. G. K. Kanji, An innovative approach to make ISO 9000 standards more effective,
Total Quality Management, Vol. 9, No. 1, 67-78 (1998b).
9. J. S. Oakland, Total quality management Text with cases, 2nd edition,
Butterworth Heinemann, 2000.
10. J. M. Juran, Made in U.S.A.: A renaissance in quality, Harvard Business Review,
Vol. 71, No 4, 42-50 (1993).
11. N. Kano, Business Strategies for the 21 sr Century and Attractive Quality Creation,
ICQ, Yokohama, 1996, pp.105.
12. C. Evans, Managing for Knowledge: HR's Strategic Role, Butterworth Heinemann,
London, 2003, pp. 276.
13. S. P. Robbins, M. Couter, Menadment, Osmo izdanje, Data Status, Beograd, 2005,
str. 296-392.
14. C. Smilevski, Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra Centar,
Skopje, 2000, str. 35-304.
15. P. Drucker, What Makes an Effective Executive, Harvard Business Review, June,
58-63 (2004).
16. J. S. Oakland, Total quality management, Oxford: Butterworth-Heinemann, 1993.
17. S. L. Ahire, D. Y. Golhar, M. A. Waller, Development and validation of TQM
implementation construct, Decision Sciences, Vol. 27, 23-56 (1996).
18. A. Feigenbaum, The Power Behind Consumer Buying and Productivity, Quality
Progress, Vol. 35, No. 4, 49-50 (2002).
19. L. J. Porter, A. J. Parker, Total quality management-the critical success factors,
Total Quality Management, Vol. 4, No. 1, 13-22 (1993).
20. J. M. Juran, Quality control handbook, London: McGraw-Hill, 1974.
21. M. Zairi, Managing customer satisfaction: a best practice perspective, The TQM
Magazine, Vol. 12, No. 6, 389-494 (2000).
22. X. Zh. Li, T. S. Lee, Quality management initiatives in Hong Kongs banking
industry: A longitudinal study,
Total Quality Management, Vol. 12 No. 4, 451-468 (2001).
23.http://perso.wanadoo.fr/deming/Demingprize.html
24. http://www.qimpro.com/FAQ/deming.htm
25. http://www.att.com/press/1094/941018.meb.html
26. http://www.efqm.org/
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
242
UTICAJ VOARSTVA NA RAZVOJ RURALNIH OBLASTI
JABLANIKOG OKRUGA
Vladimir orevi
Centar za ekonomiku domainstva, Leskovac
Izvod
Proces svojinske transformacije i trend reindustrijalizacije su u Jablanikom okrugu doveli
do drastinog poveanja procenata nezaposlenih. Devastiranjem pojedinih podruija na
teritoriji okruga poveala se i zastupljenost ruralnih sredina, i ona je znatno vea u proseku
u odnosu na teritoriju Srbije. Zadnji je trenutak da se neto promeni, ili emo u protivnom
imati jo negativnije demografske tokove. Razvoj voarstva i prehrambene industrije koja
bi ga pratila mogu biti jedno od reenja ove nezavidne situacije. Na terenu ima vie nego
dobrih uslova za to. Dosadanji rezultati uz adekvatnu pomo drave mogu biti znatno
bolji. Podruija koja imaju dobre uslove za razvoj voarstva su najee ruralna. Uporedo
sa privrednim rastom u okrugu dolo bi i do ruralnog razvoja. Uz edukaciju proizvoaa i
njihovu direktnu podrku dobri rezultati su izvesni. Unapreenje voarstva i razvoj
preradnih kapaciteta je u interesu kako stanovnika ruralnih sredina tako i drave. Ne treba
samo priati o komparativnim prednostima, krajnje je vreme da se one i iskoriste.
Kljune rei: Ruralni razvoj, voarstvo, preradni kapaciteti, mogunosti, edukacija,
podrka, prednosti.
THE INFLUENCE OF FRUIT-GROWING ON THE DEVELOPMENT
OF RURAL AREAS IN JABLANICA DISTRICT
Vladimir orevi
Abstract
The process of property transformation and the trend of reindustrialization have resulted
with the dramatic increase of the number of unemployed people in Jablanica District. With
the devastation of some areas on the territory of the District, the number of rural areas
increased, too, and it is much bigger compared to the total area of Serbia. It is the time to
make some changes. Otherwise there will be even worse demographic results. The
development of fruit-growing and food industry, which would follow it, might be the
solution for such a bad situation. There are good conditions for something like this. The
results can be improved if helped adequately by the present state government. The areas
with good conditions for the
fruit-growing development are mainly rural. Economic development in the District would
lead towards rural development. Education and the support given to the fruiterers will give
good results. The improvement of fruit-growing and the development of processing
capacities should be the interest of both, the population of the rural areas and the state. It
isnt enough just to talk about the comparative advantages; it is the ultimate time to start
using them.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
243
Keywords: Rural development, fruit-growing, processing capacities, possibilities
(resources), education, support, advantages.
1. UVOD
Nema previe onih u Srbiji koji se mogu pohvaliti nekim privrednim ili ekonomskim boljitkom
u zadnjih dvadesetak godina. Ratna deavanja i proces svojinske transformacije nekada
drutvenih preduzea, direktno je doveo do poveanja broja nezaposlenih i negativno uticao na
ivotni standard Pratei administrativne Okruge po Srbiji, ne moemo a da ne primetimo
divergenciju. Nisu svi okruzi jednako proli. Jablaniki okrug je u svakom pogledu loe proo.
Od nekada industrijski razvijenog centra, sa na desetinama hiljada industriskih radnika, do
skoro potpuno devastiranog podruija. Bojnik, Lebane, Medvea i Crna Trava su optine u
kojima trenutno ne radi ni jedna jedina fabrika. A ranije ih je bilo. Posle tragino sprovedene,
nesprovedene ili pak ponitene privatizacije, fabrike u tim optinama ne rade. Administrativni
centar, grad Leskovac, nekada industrijski gigant, sada je sa brojkom od 25% nezapoljenih na
samom vrhu u Republici.
Procenat ruralnog stanovnitva u okrugu je daleko iznad proseka u republici. Po vaeim
parametrima optine Bojnik i Crna Trava su potpuno ruralne (grafikon br. 1). Izlaz iz ove
teke situacije se mora nai. Nae gledanje je da je razvoj voarstva i otvaranje pogona za
preradu istog dobar pravac oporavka. Pre svega, to se odnosi na ruralne sredine, kao put
njihovog privrednog i ekonomskog oporavka.
2. ANALIZA STANJA I MOGUI PRAVCI RAZVOJA RURALNIH PODRUIJA
U globalu, ivotni uslovi na selu se nisu znatno promenili ili poboljali proteklih godina.
Osnovni elementi infrastrukture (vodosnabdevanje, kanalizacija itd.) nisu u potpunosti
dostupni u svim podrujima regiona.
ivot na selu mladim ljudima postaje sve manje atraktivan, a mogunosti u oblasti
obrazovanja, dodatne edukacije, kulture i zdravstva, praktino i da ne postoje. Ovo predstavlja
ozbiljnu pretnju. Dostupnost transportnih usluga, kao i kvalitet putne infrastrukture su na
kritinom nivou. Nakon privatizacije, transportne kompanije su redukovale broj autobuskih
linija ili uestalost vonje ka selima to uzrokuje dalji pad u pogledu ivotnih uslova.
Ono to, u svakom sluaju, predstavlja snagu regiona, jeste zdrava ivotna sredina, posebno u
ruralnim oblastima. U tom smislu razvoj organske proizvodnje jeste potencijalna komparativna
prednost regiona, koja zahteva jaku promociju u budunosti.
Jablaniki okrug poseduje dobre prirodne potencijale za poljoprivrdnu proizvodnju. Takoe,
povoljna lokacija moe predstavljati snagu, sa stanovita pristupa na trita izvan regiona.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Grafikon 24. Procenat ruralnog stanovnitva u optinama Jablanikog okruga
Izvor:1 - Republiki zavod za statistiku; 2 - Ministartvo poljoprivrede
Poljoprivredna proizvodnja se u najveoj meri obavlja na malim i usitnjenim posedima, to
usporava produktivnost i oteava ivotne uslove na selu. Usitnjeni posedi, posebno u pogledu
obradive povrine, ne dozvoljavaju poljoprivredni proizvoai da investiraju u mehanizaciju,
modernizaciju i zahtevaju preveliki rizik. Vea gazdinstva lake prihvataju transfer informacija
i nove tehnologije. Poljoprivredna mehanizacija je zastarela (u proseku stara 20 godina), to
predstavlja snaan ograniavajui faktor rasta. Nedostatak organizacija za izdavanje certifikata
i uvoenje standarda takoe limitira razvojne potencijale.
Pozitivan uticaj moe nastupiti iz obnovljenog interesa nae Vlade za podrku razvoja
poljoprivrede kroz odreeni broj mera. Stvaranje modernih slubi za podrku koje obezbeuju
informacije i podrku gazdinstvima je ve sprovedeno u velikom broju zemalja i to uglavnom
sa uspehom. Strategijom razvoja poljoprivrede Srbije, predvieno je prerastanje Zavoda za
poljoprivredu u ovakve institucije. Ove ustanove se ne smeju ograniiti na davanje
tehnolokih saveta, ve takoe trebaju obezbediti marketing podrku (ta uzgajati u budunosti
i kako prodati proizvod). Modernizacija poljoprivrede je iroko polje, to znai da e slube za
podrku morati da imaju adekvatan nivo strunosti u razliitim poljima.
Apsolutni prioritet bi trebalo da bude izgradnja ruralne infrastrukture. Nerealno je oekivati
bilo kakav ekonomski napredak ili investicije kao ni ostanak ljudi na selu ukoliko ne postoje
osnovni uslovi za ivot kao to su stabilno elektrino napajanje, dostupna voda, izgraena
pristojna putna mrea, komunikacije ili reen problem kanalizacije. Ovi trokovi su veliki,
naroito u ruralnim predelima gde je mali broj stanovnika i gde su, po pravilu, tee pristupani
tereni. Zbog toga, esto studije opravdanosti investiranja u ruralnoj sredini pokazuju da je to
izuzetno skupa investicija po glavi stanovnika. Meutim, ne treba nikada da se postavi dilema
o dugoronoj opravdanosti ovog ulaganja.
Izuzetno je vano da se koncept ruralnog razvoja prepozna u razvojnim strategijama
Jablanikog okruga. Interesovanja i odgovornosti za politiku ruralnog razvoja prostiru se preko
brojnih ministarstava, agencija, nevladinih organizacija po do lokalnih samouprava. To je
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
t
Prosek
Jab. okrug
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
245
razumljivo jer je ruralni razvoj, zapravo sloen socio-ekonomski razvoj posebnog tipa regiona
koji ukljuuje itav niz pitanja kao to su zaposlenost, industrija, poljoprivreda, zdravlje,
transport, ivotna sredina, socijalne slube, obrazovanje, komunikacije, finansije, kulturno
naslee i slino. Ruralni razvoj je samo jedna oblast regionalne politike, meutim, on je
dovoljno vaan da ima specifinu politiku i ciljeve.
Poljoprivredna politika bavi se postizanjem ciljeva, za poljoprivredni sektor obino
predstavljenim u poveanju prihoda, efikasnosti i konkurentnosti. Ruralna politika bavi se
postizanjem ciljeva za ruralna podruja koja obuhvata irok spektar razliitih socio-
ekonomskih aktivnosti. Ruralna ekonomija u veini zavisi od poljoprivrede jer u njoj dominira
poljoprivredna aktivnost. Veza izmeu poljoprivredne i ruralne politike je u tome da postizanje
politike u jednoj oblasti u velikoj meri zavisi od uspeha u drugoj. Upravo zato Evropska Unija
razvija koncept multifunkcionalne poljoprivrede koji podrazumeva akcije koje nisu usmerene
samo na poveanje proizvodnje nego i na ostale koristi ivota na selu kao to su korist od
ouvanja ivotne okoline, kulturnog naslea, ouvanja seoskih vrednosti, diverzifikaciju
aktivnosti i sl.
Negativna demografska kretanja su najzastupljenija u ruralnim sredinama gde se javlja
depopulacija usled toga to:
- Napredniji lanovi ruralne zajednice naputaju sredinu zbog boljih socio
ekonomoskih uslova u gradu;
- siromaniji slojevi pak naputaju sredinu jer su primorani da trae zaposlenje van
poljoprivrede zbog niskog prihoda u poljoprivredi na malom gazdinstvu.
Znai, zaposlenje u poljoprivredi se stalno smanjuje i ruralno stanovnitvo je prinueno da
pronalazi alternativne izvore prihoda u van poljoprivrednim delatnostima ili delatnostima koje
se naslanjaju na poljoprivredu. Zbog toga obezbeivanje zaposlenosti u ruralnim podrujima je
sigurno najvanije pitanje i najvei izazov ruralne politike. Trenutna situacija pogoduje irenju
siromatva. To predstavlja novi problem, jer Siromane zemlje nisu nita drugo nego zemlje
siromanih pojedinaca[1. Str. 191.].
3. VOARSTVO
Za voarstvo u Jablanikom okrugu postoje izuzetno povoljni klimatski uslovi. Problem ini
pojava kiselih kia, grada i prolenih mrazeva, oni mogu da nanesu velike tete voarima.
Kvalitet veeg dela zemljita je izvanredan. Usitnjenost poseda i rejonizacija
36
zemljita
predstavljaju prepreku za ujedinjenje proizvodnje. Na tekim terenima za obradu primenom
neadekvatnih agrotehnikih mera(korienje motokultivatora, nedovoljno ubrenje i sl.) dolazi
do degradacije i zamorenosti zemljita. Zemljita pored puta su izloena veem zagaenju.
Evidentne su opasnosti od promene namene zemljita. Ne postoji potpuna evidencija vonjaka,
kolike povrine zauzimaju, koliko stabala poseduju i koje su sorte zastupljene. Trenutno je
procenat zasada pod voem manji nego u republici (grafikon br. 1).
Neophodno je ukrupnjavanje poseda i pravilno ubrenje radi poveanja kvaliteta zemljita.
Najpre je neophodno uraditi kvalitetnu analizu zemljita i uspostaviti sistem kontrole.
Voarstvu nedostaje kvalitetna laboratorija za kontrolu kvaliteta zemljita i sadnog materijala.
36
Prosena veliina obradive zemljine patcele u Jablanikom okrugu je 17 ar. A u posedu
jednog domainstva se nalaze u proseku 16 parcela. esta je pojava da se neke percele uopte ne
obrauju, a zasadi zaputaju.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Vodni resursi su dobri, jer postoje kvalitetni vodotokovi koji, ipak, nisu iskorieni u dovoljnoj
meri. Evidentna je opasnost od zagaenosti voda koje se koriste za navodnjavanje.
Genetski resursi kojima Srbija u ovoj oblasti raspolae su znaajni. Oni su osnova
oplemenjivakog rada. Postavlja se pitanje da li se na teritoriji okruga adekvatno koriste sorte
koje na tritu mogu dati odgovarajui ekonomski efekat. Prednost je to to se u voarstvu u
okrugu ne koristi genetski modifikovani materijal. Mogunosti za ouvanje biodiverziteta
postoje, meutim u proizvodnji je potrebno predvideti samo gajenje najkvalitetnijih i
najsavremenijih sorti. U proizvodnim programima se ne bi trebalo oslanjati na one stare sorte
koje nemaju potencijal za kvalitetan razvoj voarstva. Na trite trebalo bi izai sa organskom
proizvodnjom, jer je ovakav proizvod na svetskom tritu veoma popularan.
Grafikon 2. Procenat povrina pod voem u Jablanikom okrugu i Srbiji
Izvor:Republiki zavod za statistiku
Gazdinstva koja se bave voarstvom u okrugu imaju dugogodinju tradiciju u proizvodnji
voa, ali samo u onoj meri koja im obezbeuje preivljavanje bez elje za uvoenjem novih
tehnologija. Postoje slabosti u pogledu prilagoavanja novom sortimentu i raznovrsnosti
proizvodnje. Primetno je i nepostojanje spremnosti da se prihvate i usvoje nove ideje i
tehnologije. Posedi su usitnjeni, mada postoje mogunosti da se u nekim delovima obavi
njihovo ukrupnjavanje u cilju poveanja proizvodnje. Dravna politika prema gazdinstvu je
neadekvatna. Evidentna je slaba informisanoist o najnovijim trendovima u proizvodnji. Kao
reenje se predlae sprovoenje obuka na svim nivoima. Neophodna je specijalizacija
gazdinstava i formiranje asocijacija i udruenja iji bi glavni zadatak bio da pomau
proizvoau. Trebalo bi maksimalno iskoristiti iskustva drugih okruga. Nedostatak kadrova u
pojedinim oblastima, a naroito nedostatak visoko strunih kadrova, kao inekonkurentna
proizvodnja su znaajni problemi voarstva. Prisutan je odliv radne snage i poveanje broja
starakih domainstava pa je neophodno stvoriti uslove za povratak mladih na selo.
Nekvalifikovane i neobrazovane radne snage za obavljanje sezonskih poslova ima dovoljno,
ali kod naih ljudi nema interesovanja za obavljanje ovog posla. Regulative EU u pogledu
standarda se moraju potovati, a posebno bi trebalo voditi rauna o higijeni. Potrebno je obaviti
edukaciju i struno usavravanje radnika.
Prosek Jablaniki okrug
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
247
Postoje primeri dobre horizontalne povezanosti, ali je ona vie izuzetak nego pravilo.
Generalno gledano horizontalna povezanost u delu primarne proizvodnje je haotina.
udno je da postoji zadruni savez, jer zadruge ne postoje. Prisutno je interesno udruivanje
proizvoaa i preraivaa. Problem je meutim to su ti savezi esto sami sebi cilj, umesto da
pruaju pomo pri proizvodnji. Pojedinani nastupi proizvoaa i preraivaa suslabost ovog
sektora. Generalno gledano, dakle, nema ni vertikalne ni horizontalne povezanosti,
aproizvoai nemaju prave informacije. Slaba meusobna komunikacija bespotrebno stvara
problemei okruenju i EU. Potrebno je obaviti udruivanje i organizovanje preraivaa i
marketinga posvim parametrima uz pravilnu podelu posla i rizika. Veliine zasada i prinos po
stablu se dosta razlikuju na teritoriji okruga (tabela br. 1). Trebalo bi pripremiti strategiju koja
e zazadatak imati povezivanje iji je cilj kvalitetan finalni proizvod.
Kvalitetno udruivanje proizvoaa bi reilo sve eventualne probleme daljeg povezivanja. Na
primer u Nemakoj postoje timovi koji rade samo na udruivanju proizvoaa. Oveprobleme
bi trebalo reavati uz pomo instituta i njihovih savetnika. Neophodno je uspostavitinovu
vertikalnu i horizontalnu organizaciju.
Tabela br. 1. Broj stabala i prinosi jabuke, ljive i groa po optiama i Jablanikom okrugu u
2011. godini.
Grad-
Optina
Jabuke ljive Groe
broj
rodnih
stabala
prinos
broj
rodnih
stabala
prinos
broj
rodnih
okota,
hilj.
prinos
ukupan,
t.
po
jednom
stablu,
kg
ukupan,
t.
po jednom
stablu, kg
ukupan,
t.
po jednom
okotu, kg
Bojnik
25700 537 20,9 221000 6467 39,3 527 1048 2,0
Vlasotince
48520 522 10,8 178420 1279 7,2 9336 20455 2,2
Lebane
55200 938 17,0 254100 4088 16,1 1571 1426 0,9
Leskovac-
grad
299282 4729 15,8 488341 6074 12,4 15500 23122 1,5
Crna Trava 4411 49 11,1 19267 238 12,4 - - -
Jablanika
oblast
450911 7357 16,3 1324011 19916 15,0 26934 46051 1,7
Izvor:Republiki zavod za statistiku
Pojedinane proizvodnje su uglavnom malog obima. Prisutne su bolesti i virusi voa, naroito
kod maline i vinje. To predstavlja znaajan problem uzgajivaima. U mnogim proizvodnjama
zbog loeg sortimenta ostvaruju se niski prihodi.
U primarnoj proizvodnji radi vrlo malo stanovnita, koje zbog neodgovarajuih cena proizvoda
i subvencija drave ne mogu da se specijalizuju za voarstvo. Drava nije dovoljno
angaovana i vri stimulacije odreenih vrsta proizvodnje bez pravljenja bilansa. Pitanje je
opravdanosti subvencija za podizanje vinograda. Sa druge strane jabuka koja je
najperspektivniji izvozni proizvod i dalje je daleko od bilo kog vida subvencija.
Sortiment u voarstvu nije u potpunosti prilagoen tritu.Primarnu proizvodnju bi trebalo
stabilizovati uz odravanje kvaliteta. Neophodno je jasnodefinisati ta je to to moemo
ponuditi tritu. Kakav bi trebalo da bude kvalitet proizvodai koje je standarde neophodno
ispuniti da bismo bili uspeni. Interesantnim se smatra i razvojorganske poljoprivrede, pa bi
trebalo napraviti reprezentativne pilot programe organskeproizvodnje, koji moraju biti pod
nadzorom Vlade. Potrebno je uvesti standarde EU u sve segmenteproizvodnje, jer postoje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
248
realne mogunosti za poveanje izvoza sveeg voa. Izvoznu perspektivuimaju i divlje sorte
voa, koje su dobra prilika za male proizvoae.
Potrebno je organizovati seminare u cilju edukacije proizvoaa, posebno radi transfera znanja
za planiranje proizvodnje i ostvarenja to boljeg kvaliteta uz niu cenu. Prisilnim merama,
drava bi trebalo da obezbedi uvoenje novih sorti i rejonizaciju proizvodnje. Proizvodnja bi
morala da bude integralna, a drava bi trebalo da pomogne u pronalaenjunovih trita na
kojima bi trebalo promovisati proizvodni asortiman. Zadatak je drave da otkupi licence i da
donese zakon o ureenju sortimenta i autorskih prava. Neophodno je formirati centreza licence
i donete uredbe prisile za ukidanje starih sorti, ali istovremeo i proiriti divlje sorte za kojima
vlada velika potranja. Meanje planske i trine proizvodnje i slab kvalitet, predstavljaju
veliku pretnju za sektor voarstva. Velike tete u proizvodnji voa mogu izazvati kisele kie,
neadekvatna obrada zemljita, loa zatita i slaba primena ubriva. Problem predstavlja i
nestajanje nekih vrsta iz proizvodnje (polako nestaje kajsija i industrijske breskve). Pored
svega navedenog rezultati u proizvodnji voa u poreenju sa drugim okruzima su vie nego
dobri (tabela br. 2).
Skladinih kapaciteta nema dovoljno. Hladnjae su razliito pozicionirane pa dolazi do
gubitaka u transportu . Problem je i nereen status hladnjae Poreije iz Vuija koja se posle
neuspele privatizacije nalazi u precesu restruktuiranja. Raste znaaj hladnjaa za lager.
Hladnjae trenutno vie uvaju smrznuto nego svee voe.
Obim preraivakih kapaciteta se ne odlikuje velikom raznovrsnou proizvoda. Proizvode se i
razne vrste rakija. Dobra vest je da se tu polako uvodi red, registruju se destilerije i pridravaju
se standarda i obavezne kontrole kvaliteta proizvoda. Slabost preraivake industrije voa mali
broj preraivakih kapaciteta, kao i nedovoljno postojanje tople prerade koja bi dala proizvod
prihvatljiv za trite EU. Ambalaa je loa, ak i za svee voe. Pozitivan primer je svakako
Strela Kljai, Jug-Prom i Fungo-Jug. Ove hladnjae posluju po svim potrebnim standardima
i koriste ambalau i normative zahtevane u EU. Problem je i ne postojanja postoje
specijalizovane trnice voa, tj. berze za voe. Izostaju dobre analize, kao i analize o kvalitetu.
Mogue je sprovesti diverzifikacija proizvodnje proirenjem palete proizvoda. Takoe bi
trebalo organizovati zasade. Uporedo sa prozvodnjom potrebno je razviti skladita i
preraivake kapacitete npr. nove vakum suare.
Evidentno je postojanje hladne prerade, ali nema proizvodnje sokova. Nedostatak marketinga i
bolje organizacije negativno utiu na plasman robe na tritu. Problem moe predstavljati i
neregistrovana proizvodnja i nesigurnost snabdevanja. Prepreka poveanju obima proizvodnje
je i visoka cena sertifikacije objekta.
Potencijal voarstva u Srbiji je kvalitet voa i preraevina od voa, proizvodnja vonih pasti i
suenog voa. Voari Jablanickog okruga moraju biti bitni inioci toga. Neophodno je
ujednaiti standarde i stvoriti srpski proizvod po Evropskim standardima. Potrebno je poveati
gajenje onih sorti koje se koriste u preraivakoj industriji. Neophodno je strukturu zasada
prilagoditi nameni. Istaknuto je da proizvoaki kapaciteti imaju veliki strateki znaaj za celu
dravu. Potrebno je definisati rad zadrunog saveza, privredne komore i ministarstva.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
249
Tabela br. 2. Prinosi i broj stabala jabuke, ljive i groa po administrativnim okruzima u
2011. godini.
Region
Oblast
Jabuke ljive Groe
broj
rodnih
stabala
prinos
broj
rodnih
stabala
prinos
broj
rodnih
okota,
hilj.
prinos
ukupan,
t.
po
jednom
stablu, kg
ukupan,
t.
po
jednom
stablu,
kg
ukupan,
t.
po
jednom
okotu,
kg
Niavska oblast
430434 3884 9,0 2501100 17594 7,0 34653 21432 0,6
Pirotska oblast
235633 1366 5,8 1140840 6458 5,7 15527 5838 0,4
Podunavska
oblast 2326390 25088 10,8 777720 6431 8,3 8228 6201 0,8
Pinjska oblast
342441 4560 13,3 709453 10714 15,1 4689 2908 0,6
Toplika oblast 377575 537914,2 14,2 3252690 41564 12,8 6581 2943 0,4
Jablanika
oblast 450911 7357 16,3 1324011 19916 15,0 26934 46051 1,7
Izvor: Republiki zavod za statistiku
Neophodno je kreirati robne marke i definisati mogunost preraevina. Izvesna je
mogunost prodora na istono trite kao i u zemlje iz okruenja. Trite Rusije postaje sve
bitnije u izvozu voa. Na nedostatak je u obezbeivanju potrebnih koliina. Vraamo se
opet na neophodnost udruivanja i potrebama za smetajnim kapacitetima. Potovanje
direktiva EU je neophodno, kao i praenje rada drugih okruga i primenjivanje njihovih
iskustava. Potrebno je stimulisati proizvodnju vinje i jagodiastog voa, ali i poeti sa
favorizacijom jabuke i kruke pre svega zbog ve pomenutog Ruskog trita.
4. PODRKA PROIZVOAIMA
Direktna podrka proizvoaima je pravi put za dalji razvoj voarstva kao bitne izvozne grane.
Druga bitna stvar, to u Jablanikom okrugu moe direktno da utie na ruralni razvoj i
zaustavljanje negativnih demografskih tokova. Trenutno je od strane drave u toku
favorizovanje proizvoaa sa teritorije Vojvodine i prstena oko Beograda. Mere subvencije i
premije koje se daju se projektuju njihovim potrebama. Drava mora iskreno da pokae svoju
nameru da pomogne ruralnom i regionalnom razvoju. U ovom sluaju od nje se ne trai
nikakvo uzaludno ili nesvrsishodno ulaganje, naprotiv, svaki dinar koji se uloi kao subvencija
za razvoj voarstva e se njoj viestruko vratiti.
Ne mora da znai da su ovoskupemerei zahtevajupunonovcazaimplementaciju,alisigurno treba
rada napravilnomodabirukorisnikaipraenjukakosemeresprovode. Takoe, njimasemoe
postiipoveanjekonkurentnosti tojeosnovniciljpoljoprivredeSrbijei primarni
zadataksvakogproizvoaakojielidanastavidasebavi
poljoprivredomiunarednimgodinama,anaroitopoprikljuenjuEU.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
250
5. ZAKLJUAK
Pored svega goreg navedenog stoji i saznanje da je naa drava prehrambenu
industriju i poljoprivredu predstavila kao strateku granu u budunosti. Ista ta Drava se
mora vie angaovati i zbog esto proklamovanog regionalnog razvoja i razvoja ruralnih
podruja. Voarstvo i prerada istog su svakako dobro reenje za devastirani Jablaniki
okrug. Dobro je dovoditi strane proizoae i uz velike donacije ih privoleti da deo svoje
proizvodnje obavljaju na naoj teritoriji. Ali ta u sluaju kada njihova sirovinska baza
dolazi iz uvoza (Falke, Jura i dr.). Posle isteka ugovornog roka moe se pojaviti neka druga
zemlja sa subvencijama ili jeftinijom radnom snagom i oni e opet dislocirati svoju
proizvodnju. Zar nije isplatljivije razvijati i subvencionisati proizvidnju za koju imamo
sirovinsku bazu. Gde e u lancu proizvodnje i prerade mnogo vie biti uposlenih. Time
emo zaustaviti negativna demografska kretanja i doprineti ruralnom razvoju. Razvoj
voarstva i preradnih kapaciteta za njegovu dalju obradu na teritoriji Jablanikog okruga je
svakako strateki opravdan. Hajde da ne priamo samo o komparativnim prednostima, ve
da ih i iskoristimo.
Reference
1. Grupa autora, Od siromatva ka prosperitetu: Trina reenja za privredni rast,
Slubeni glasnik, Beograd 2009.
2. Aranelovi Z., Gligopijevi ., Regionalna ekonomija, Ni 2010.
3. Strategija i politika razvoja industrije Republike Srbije 2011.-2020., Slubeni glasnik,
Beograd, 2011.
4. orevi V., Trino prestruktuiranje agrokompleksa Jablanikog okruga, Tehniki
fakultet, Bor 2011.
5. Ranelovi S., Nezaposlenost stanje i perspektive-, Grad Leskovac 2009.
6. Meseni statistiki bilten januar 2013, Nacionalna sluba za zapoljavanje, Beograd
2013.
7. www.makroekonomija
8. www.devinfo.stat.gov.rs
9. www.nzs.rs
10. www.stat.gov.rs
11. www.balkanmagazin.net
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
251
ZNAAJ DELOVA AGROKOMPLEKSA KAO POTENCIJAL ZA
EKONOMSKI RAZVOJ JABLANIKOG OKRUGA
Vladimir orevi
Centar za ekonomiku domainstva, Leskovac
Izvod
Privreda Jablanikog okruga je u vrlo loem stanju. Loe sprovedena ili jo uvek ne
sprovedena privatizacija je ostavila armiju ljudi bez posla. Poljoprivreda, posebno
povrtarstvo je i ranije bila bitni inilac privrede okruga. Danas je njen potencijal vaniji
nego ikada. Malo je anse za oivljavanje neke druge industrijske delatnosti, makar ne u
skorije vreme. Vlada Republike Srbije je poljoprivredu proglasila stratekom granom. Ta
teritoriji okruga postoje izuzetni uslovi za dalji razvoj povrtarstva. Leskovaka kotlina je
oduvek bila poznata po tome. Promocija udruenja i razvoj zadrugarstva su dobar pravac.
Izvoz, koji ve postoji, moe se unaprediti jedino obezbeivanjem unapred dogovorenih
koliina. Brendiranje proizvoda u mnogome moe doprineti plasmanu, ali i uveanju
dodate vrednosti. Postoje izuzetne moginosti za organsku proizvodnju. Naalost, jo uvek
nema sertifikovanih terena. Svakodnevna je porast potreba za hranom, a u isto vreme u
razvijenom svetu se sve vie novca odvaja za kvalitetniju hranu, koja je stvarana, rasla i
proizvedena na ekoloki istim i klimacki podobnim lokacijama. Tih uslova na teritoriji
Jablanikog okruga ima dovoljno. Ovo moe biti paradigma za pravljenje dobrih rezultata.
Kljune rei: Nezaposlenost, poljoprivreda, zadrugarstvo, potencijal, organska
proizvodnja, brendiranje, kvalitet.
THE IMPORTANCE OF THE PARTS OF THE AGROCOMPLEX AS
POTENTIAL FOR THE ECONOMIC DEVELOPMENT OF
JABLANICA DISTRICT
Vladimir orevi
Abstract
The economy of Jablanica District is in a very bad condition. Mal-privatization and
uncompleted privatization have made the army of unemployed people. Agriculture and
fruit-growing used to have an important role in the economy of the District. Today, its
potential is even more important than it used to be in the past. There is little possibility for
the development of some other industrial activity. Agriculture has been declared to be of
strategic importance by the government of the Republic of Serbia. There are extraordinary
conditions for the development of vegetables-growing on the territory of the District which
has made Leskovac valley a well-known region. The promotion of associations and the
development of cooperatives lead in the right direction. Export, which already exists, can
be improved only by producing the quantities of fruit ordered in advance. Branding of the
products can contribute to selling and earning, a lot. There are extraordinary possibilities
for organic production. Unfortunately, there arent certified areas, yet. There is a constant
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
increase in peoples need for food. At the same time, in developed countries, more money
is being spent on food which is of good quality, grown on ecologically clean locations with
good climate. Jablanica District abounds with such locations. This very fact can be the
paradigm of good results.
Keywords: Unemployment, agriculture, cooperative, potential, organic production,
branding, quality.
1. UVOD
Po veini parametara, ekonomskog ili privrednog stanja Jablaniki okrug se nalazi znatno
ispod proseka u Srbiji. Proces, katastrofalno sprovedene ili pak jo uvek ne sprovedene
privatizacije je u mnogome doprineo trenutnom stanju (grafikon br. 1). Devastiranje industrije
u okrugu se moe najbolje videti uvidom stanja kod Nacionalne slube za zapoljavanje.
Trenutno broj nezapoljenih prelazi 25% procenata. Dnevne migracije su znatno manje nego li
pre, kada je armija radnika koja je ivela na selu, svakodnevno ila i vraala se sa posla u nekoj
od fabrika koje su tada radile.Deo onih koji su ostali bez posla, se okree sopstvenim
poljoprivrednim gazdinstvima i poinje da se bavi poljoprivredom kao osnovnom delatnou,
ne kao dopunskom, do tada. Pored ove ekonomsko-socioloke promene dolazi do vee
orjentisanosti ka poljoprivredi onih koji po zavretku kolovanja ne mogu da nau zaposlenje.
Poljoprivreda je i ranije bila bitna za Jablaniki okrug, meutim u ovoj novonastaloj privrednoj
situaciji njen znaaj je znatno vei. U ovom radu elimo da istaknemo potencijal povrtarstva.
Leskovaka kotlina je po proizvodnji povra odavno poznata. Malo je verovatno da e doi do
oivljavanja zatvorenih fabrikih pogona u okrugu, makar ne u skorije vreme. Priprodni uslovi
koji postoje, tradicija, kvalitet proizvoda I dosadanji rezultati, su vie nego dobra preporuka za
dalji razvoj i ulaganje u povrtarstvo.
Grafikon 1. Prikaz do sada izvedene privatizacije na teritoriji Jablanikog okruga
Izvor: Agencija za privatizaciju Republike Srbije
Neraskinuteprivatizacije
Raskinuteprivatizacije
Ostaloneprivatizovano
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
2. POVRTARSTVO
Jablaniki okrug ima dobre klimatske uslove za razvoj povrtarstva. Prisutnu opasnost
predstavljaju nagle oscilacije temperature koje dovode do pojave stresa. U prevazilaenju ovih
problema, mogua je primena sistema za navodnjavanje, odabir razliitih sorti i vrsta povra,
kao i primena agrotehnike. Zemljite je razliito u zavisnosti od rejona. Mogua poboljanja
vezana su za kvalitetnu obradu i primenu kvalitetnije mehanizacije za odreene vrste zemljita.
Veliina poseda predstavlja znaajan inilac racionalnosti i rentabilnosti povrtarske
proizvodnje. Naime, usitnjen posed moe umanjiti dejstvo pozitivnih prirodnih i drutveiih
faktora poljoprivredne proizvodnje. Rentabilna proizvodnja na usitnjenim posedima zahteva
intenzivniju obradu poljoprivrednog zemljita i specijalizovanu poljoprivrednu proizvodnju.
Vode za navodnjavanje ima dovoljno. Postoji mogunost korienja bunarske vode i termalnih
voda. Slabost ove proizvodne grane, meutim, predstavlja to to se voda ne koristi u dovoljnoj
meri i pored postojanja kanala i bunara. Postoji mogunost investiranja u postojee sisteme
kanala ime bi se postiglo bolje iskorienje reka ali i bunara.
injenica je da Jablaniki okrug raspolae sortimentom, koji je prilagoen domaim uslovima
(paprika, krompir, pasulj, paradajiz, kupus). Ovaj sortiment daje proizvod prepoznatljivog
kvaliteta. Slabost je u tome to semenarstvo moe biti jo bolje. Posedujemo mali broj sorti za
proizvodnju u staklenicima, loe seme korenastog povra, kao boranije i graka. Postoji
mogunost za unapreenje semenarske proizvodnje zasnovane na domaem kvalitetnom
genetskom materijalu. U tom smislu znaajno je iskoristiti kadrovski potencijal, institute i
fakultete, ime bi se u velikoj meri oslobodili uvoza i bili konkurentniji. Konkurencija bi tada
pozitivno uticala i na razvoj novih sorti od strane naih strunjaka.
Nosioci proizvodnje u povrtarstvu su mali proizvoai koji dobro rade ali uglavnom nisu
trino orjentisani. Neki od njih pravovremeno primenjuju novine. Problem malih proizvoaa,
koji vei proizvoai nemaju, jeste plasman robe. Zastarela mehanizacija (15-20 godina),
zastarela tehnologija proizvodnje, slaba organizovanost proizvoaa kako u sferi proizvodnje
tako i marketinga jesu neki od osnovnih problema sa kojim se povrtari suoavaju. Ukazuje se
potreba za udruivanjem ime bi proizvoai postali kreditno sposobni i zatim ulagali u
unapreenje plasmana robe. Takoe udruivanjem bi se lake usvajala i primenjivala nova
tehnologija uz pratei sistem edukacije u proizvodnji. Treba napomenuti i da je uvoz povra
velika opasnost za nae povrtare.
Grafikon 2. Procenat zasejanosti povra u Jablanikom okrugu i Srbiji
Prosek Jablaniki okrug
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
254
U povrtarstvu postoji duga tradicija proizvodnje. Najvei broj zaposlenih su ene. Neophodno
je uspostavljanja edukacije proizvoaa,trnutno taj poso rade vlasnici poljoprivrednih apoteka
ili proizvoai semenskog materijala..
Savremena tehnologija gajenja povra zahteva korienje sadnog materijala vrhunskog
kvaliteta. Proizvodnja rasada povra jedna je od najvanijih segmenata u proizvodnji povra,
jer od njega zavisi i uspeh celokupne proizvodnje. Poljoprivredni proizvoai sa podruja
Jablanikog okruga su poznati i iskusni povrtari. U naem podneblju se povrtarske kulture
najee proizvode u zatienom prostoru (staklenici i plastenici) za ranu proizvodnju, a za
kasnu proizvodnju na otvorenom polju. Plastenika proizvodnja je zastupljenija od staklenike.
Neke od kultura iz ove grupe se gaje kao meuusev (pasulj) ili kao postrni usev (krastavac,
kupus).
Na teritoriji Jablanikog okruga povrtarska proizvodnja je zastupljena na oko 8.500 ha to ini
12,5% od ukupnih oraninih povrina, to je znatno vei prosek nego to je trenutno u republici
(grafikon br. 1). Predstavlja najintenzivniji vid poljoprivredne proizvodnje, sa primenom
savremene agrotehnike i korienjem visokokvalitetnog sadnog materijala poznatih domaih i
svetskih proizvoaa. Vie od 85% povrina na kojima se obavlja povrtarska proizvodnja su
pod reimom navodnjavanja. Osim proizvodnje na otvorenom polju, na teritoriji Jablanikog
okruga znaajne su i povrine pod plastenicima.
U strukturi povrtarske proizvodnje, najzastupljenije kulture su: krompir, paprika, paradajz,
kupus, krastavac i crni luk (tabela br. 1). Pored navedenih, iz grupe povrtarskih kultura, u
strukturi poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Jablanikog okruga proizvode se i: zelena
salata, spana, karfiol, beli i prazi luk, boranija, pasulj, graak, plavi patlidan, celer, cvekla,
dinja. Sve one imaju svoje mesto u naoj poljoprivrednoj proizvodnji ali zauzimaju manje
povrine to ne umanjuje njihov znaaj.
U pogledu skladinih kapaciteta problem je to su postojei kapaciteti neodgovarajui sa
zastarelim nainom uvanja i bez klimatizacije pa se javljaju veliki gubici. Postoji mogunost
revitalizacije postojeih skladita uz pomo kredita, kao i mogunost izgradnje novih
skladinih kapaciteta. Celishodno i ekonomski opravdano je kombinovati skladine kapacitete
(krompir, luk, argarepa).
U Jablanikom okrugu je nedovoljan preraivaki kapacitet. Deo preraivaa ne funkcionie ili
poseduje opremu slabijeg kvaliteta koju je teko obnoviti i usled injenice da je stranog porekla
i da se vie ne proizvodi. Delimino monopoliski poloaj prema proizvoaima se mora
otkloniti intervencijom drave. Neophodno je usklaivanje naih standarda sa standardima
Evropske Unije, tj. uvoenje NASSR sistema kvaliteta u to je mogue vie preradnih
kapaciteta. Veina preraivaa ne posveuje dovoljno ili pak ne posveuje uopte panju
marketingu proizvoda. Pakovanje i klasiranje je jako loe i teko je imati kontinuitet u
kvalitetu. Neophodno je uloiti napore u pronalaenje stratekih partnera, osnivanju
konzorcijuma proizvoaa i udruenja proizvoaa.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
255
Tabela 1: Povrine i proizvodnja povrtnog bilja 2011. godina
POVRE
JABLANIKI OKRUG SRBIJA
Ponjevena
povrina
ha
Proizvodnja
tona
Prinos
kg po
ha
Ponjevena
povrina
ha
Proizvodnja
tona
Prinos
kg po ha
KROMPIR
(rani i kasni)
3 811 36 986 9 705 78 169 898 282 11 492
ARGAREPA 222 2 653 11 950 7 715 67 847 - 8 794
CRNI LUK 813 4 255 5 234 18 423 131 230 7 123
PASULj
(ist usev)
383 753 1 966 21 202 25 815 1 218
PASULj
(meuusev)
9 561 3 089 320 83 683 20 522 245
KRASTAVCI 291 3 208 11 024 8 755 66 762 7 608
PARADAJZ 655 6 869 10 487 19 921 189 353 9 505
PAPRIKA 805 7 416 9 212 18 541 171 366 9 243
INDUSTRIJSKA
PAPRIKA
696 3 062 4 399 4 407 11 511 2 612
Izvor: Republiki zavod za statistiku Srbije
U pogledu sortimenta, povrtarstvo zauzima dobru poziciju na tritu . Nedostatak predstavljaju
velike oscilacije u kvalitetu i prinosima. Prisutna je pojava sezonskih vikova naroito crnog
luka, krompira i kupusa. Proizvodnja, meutim, nije trina kategorija i ne postoji uska
specijalizacija proizvoaa. Prirodno se neka sela, ili vie njih specijaliziraju za odreene
proizvodnje. Prisutne su i oscilacije u cenama iz godine u godinu, kao i promena namene
proizvoakih kapaciteta. Jedna od slabosti povrtarstva je to to nema namensku proizvodnju
povra za preradnu industriju, ali nemamo ni adekvatnu preradnu industriju u naem okrugu.
Povrtarstvo pati od slinih problema kao i veina drugih grana. Strunost proizvoaa povra
je na niskom nivou. Starosna struktura je nepovoljna. Prisutna je slaba zainteresovanost
proizvoaa za unapreenja proizvodnje, mada ima razlike po regionima. Kroz edukaciju
proizvoaa i savetodavnih slubi najbre se stie do boljeg efekta u proizvodnji. Proizvodnju
je mogue unaprediti i ukrupnjavanjem poseda, na kojima se, unapreenjem mehanizacije i
tehnologije, moe primeniti i navodnjavanje. Potrebno je pojedine delove okruga
specijalizovati za odreenu proizvodnju i konstantnim promotivnim aktivnostima uvoditi
organsku i integralnu proizvodnju uz edukaciju proizvoaa kvalitetnim pisanim materijalom,
brourama, TV emisijama i slino.
Domai proizvodi su, po miljenju domaih proizvoaa ali i potroaa, boljeg kvaliteta i
ukusa u odnosu na uvozne. U jeku sezone prisutna je pozitivna interna konkurencija pa se bolji
proizvodi prodaju po viim cenama. Kontrola kvaliteta je dobra. Pored velike domae
proizvodnje povre se dosta uvozi to zbog jeftinije cene, to u nekim sluajevima boljeg
kvaliteta ili pak bolje odraenog marketinga. Stepen uvozne zavisnosti u snabdevanju inputima
je izuzetno velik (zatitna sredstva, seme, sadni materijal, sistem za navodnjavanje, i dr.). Na
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
256
tritu nema adekvatnog ubriva i to bi najpre trebalo obaviti analiza ubriva, jer je
deklarisanje istog, kao i svih hemisjkih sredstava problematino..
Potrebno je obnoviti objekte i razviti domae sorte. Jai marketinki nastup, kao i promena
dizajna starih etiketa i pakovanja je prepoznato kao jedna mogunost koju moramo najhitnije
ostvariti. Nuno je kreiranje novih brendova i pojaana vancarinska zatita.
U lancu proizvodnje, prerade i marketinga prisutna je nedovoljna edukovanost, koja se moe
popraviti osnivanjem udruenja koja bi pruala pomo u tom smislu. Savetodavna sluba bi
crpela znanje sa adekvatnih fakulteta ili iz reprezentativnih svetskih organizacija. Neophodno
je podsticati udruivanje na svim nivoima proizvodnje i spreiti dalju monopolizaciju trita.
3. UDRUENJA I ZADRUGE
U poljoprivredi Jablanickog okruga gde najveu proizvodnu snagu predstavljaju mali
proizvoai, udruivanje u zadruge i udruenja je od izuzetne vanosti. Udruivanjem
poljoprivrednici:
- unapreuju svoju proizvodnju kroz sniavanje trokova proizvodnje (jeftinija
nabavka) i unapreuju kvalitet, uvanje i pakovanje;
- bolje i lake prodaju svoje proizvode jer imaju kontinuiraniji pristup tritima i
mogunost bolje promocije svojih proizvoda;
- ostvaruju laki pristup kreditima, donacijama i savetima;
- lake ostvaruju svoja prava kod ministarstva i preraivaa.
Meutim, proces udruivanja nije nimalo lak i potrebno je suoiti se sa brojnim problemima
kao to su: nedostatak startnog kapitala, nespremnost poljoprivrednika za udruivanje jer ne
prepoznaju korist od udruivanja, nedostatak upravljakih kapaciteta na svim nivoima
zadrunog odluivanja, poslovanje u tranzicionim uslovima sa jo uvek ne izgraenom
trinom infrastrukturom i sl. S jedne strane potrebno je ubrzati proces udruivanja ali isto tako
loi primeri ovaj proces usporavaju. Zato prilikom odluivanja o podrci udruivanju bilo u
zadruge ili udruenja treba biti jako obazriv i vrlo paljivo odabrati naine i vreme trajanja
podrke. Interes je da postoje jake zadruge i udruenja u okrugu i upravo zato su potrebne
podrke optine u osnivanju i funkcionisanju udruenja poljoprivrednika. Ta podrka bi trebala
da se ogleda u sledeem:
- edukacija o udruivanju;
- podrka registrovanju udruivanja;
- doniranje;
- dodeljivanje prostorijaili podrka osnivanju Agrobiznis centara kojim
upravljaju lanovi udruenja;
- oslobaanje komunalnih i ostalih optinskih taksiprilikom izgradnje
preradnih ili skladinih kapaciteta od strane zaduge.
4. BRENDIRANJE GI, PDO
U poslednjih nekoliko decenija, znaajno se poveava tranja kupaca za
proizvodima koji su specifini, ili zbog toga to su jedinstveni ili zato to su
proizvedeni na nain koji garantuje i vie od osnovnih standarda o bezbednosti
proizvoda (organska ili integralna proizvodnja) ili sa zatienom geografskom
oznakom porekla (GI i PDO). Zbog toga poljoprivrednici irom sveta pokuavaju da
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
257
dobiju dodatne vrednosti iz svojih proizvoda brendiranjem. Koristi koje se ostvaruju
ovom aktivnou su brojne, ne samo za poljoprivrednike, nego i za region i ogledaju
se u:
- zatiti imena;
- mogunosti da se proizvoaima prui bolji konkurentski poloaj na tritu koje je
preplavljeno proizvodima generike i masovne proizvodnje;
- ispunjenju potranje potroaa i proizvoaa koji tragaju za kvalitetom i
autentinou;
- omoguavanju daljeg razvoja seoskih sredina kroz davanje dodatne vrednosti
tradicionalnom umeu.
Evropska komisija je 2006. godine omoguila da i Srbija moe da uiva koristi od evropskih
regulativa koje se odnose na zatitu geografskih oznaka (EU regulative 210.092 o zatienim
oznakama porekla, kao i EU regulative o kontroli i sertifikaciji broj 45.011) i time nam dala
ansu za nastup na njihovom tritu. Meutim, da bi se ova ansa iskoristila, nije samo
potrebno da imamo proizvode koje neosporno imamo, nego je potreban i naporan rad na
razumevanju geografske zatite, implementaciji, organizovanju sistema kontrole, promociji i
ostalim aktivnostima koje treba da omogue da ve u predpristupnom periodu, a naroito po
pristupanju Srbije EU, maksimalno iskoristimo ponuenu ansu. Takoe, povezivanjem sa
ostalim sektorima i aktivnostima kao to je ugostiteljstvo ili turizam ostvaruje se dodatna
vrednost, a samim tim i bolji poloaj poljoprivrednika i okruga.
Zakonom o Zatiti intelektualne svojine usvojenim 2006. godine po prvi put se u naoj
regulativi uvodi zatita proizvoda zasnovana na evropskom modelu a to je razlikovanje dve
oznake. Proizvod sa tradicionalnim imenom (kajmak, gruvana paprika, Bermet vino) koji je
dobro poznat kroz dugotrajnu upotrebu i koji se ne koristi u drugim oblastima, moe se
svrstati u jednu od dve grupe oznaka:
- zatiena oznaka porekla (Protelted Desination of Origin) PDO, koja podrzumeva
da se sve faze proizvodnje i prerade se odvijaju iskljuivo u odreenoj geografskoj
oblasti, kvalitet ili karakteristike proizvoda su uglavnom nastale usled geografske
sredine, ukljuujui prirodni i ljudski faktor;
- zatiena geografska oznaka (Geographical Indication ) GI, koja podrzumeva da je
bar jedna faza proizvodnje i prerade se odvija u odreenoj geografskoj oblasti te
zbog toga deo kvaliteta ili neka od karakteristika proizvoda su uglavnom nastale
usled geografske sredine, ukljuujui prirodni i ljudski faktor.
5. PROMOCIJA POLJOPRIVREDE I POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Promocijom regiona ili podruja sa njegovom kulturom, tradicijom, proizvodima, moe se
ostvariti znaajna ekonomska (vie turista, vea potronja proizvoda ...) i socijalna (proirenje
znanja) korist. Zato je promocija vana i ne treba je zanemariti. Sve je vie globalnih proizvoda
i sve je manje specifinosti i upravo zato su osobenosti sve vie na ceni i sve vie je potroaa
koji su spremni da vie plate jedinstvenu uslugu ili proizvod. Zato je, pored definisanja tih
specifinosti vano i promovisati ih. Takoe je vano znati da nestruna promocija moe da
ima potpuno suprotan efekat i da kvalitetan proizvod ili uslugu promovie na nain koji e
samo umanjivati profit.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
258
6. ZAKLJUAK
Savremeno drutvo se svakodnevno susree sa problemom porasta potranje za hranom u
skladu sa trendom rasta ljudske populacije i irenjem broja regiona na svetu sa velikim
problemom zadovoljenja egzistencijalnih potreba. Sa druge strane, savremeni ovek u
razvijenom svetu odvaja sve vie novca za kvalitetniju hranu, koja je stvarana, rasla i ivela na
ekolokim i klimatski podobnim lokacijama. Ti uslovi na teritoriji Jablanikog okruga postoje.
Ova paradigma samo je poetak za pravljenje dobrih rezultata.
Na teritoriji Jablanikog okruga postoje izuzetno povoljni uslovi za intenzivno bavljenje
poljoprivredom. Meutim, to nije dovoljno. Prirodni i klimatski uslovi jesu primarni, ali ne i
jedini u poljoprivredi. Bez planskog nastupa, prouavanja trita, obrazovanja proizvoaa,
primene adekvatnih agrotehnikih mera nema dobrih rezultata.
Nama ti dobri rezultati su potrebni to pre. Agrokompleks, a povrtarstvo kao njegov sastavni
deo su itekako znaajan potencijal za ekonomski razvoja Jablanikog okruga.
Reference
1. Grupa autora, Od siromatva ka prosperitetu: Trina reenja za privredni rast,
Slubeni glasnik, Beograd 2009.
2. orevi V., Trino prestruktuiranje agrokompleksa Jablanikog okruga, Tehniki
fakultet, Bor 2011.
3. Ranelovi S., Nezaposlenost stanje i perspektive-, Grad Leskovac 2009.
4. Meseni statistiki bilten januar 2013, Nacionalna sluba za zapoljavanje, Beograd
2013.
5. Aranelovi Z., Gligopijevi ., Regionalna ekonomija, Ni 2010.
6. Strategija i politika razvoja industrije Republike Srbije 2011.-2020., Slubeni
glasnik, Beograd, 2011.
7. www.makroekonomija
8. www.devinfo.stat.gov.rs
9. www.nzs.rs
10. www.stat.gov.rs
11. www.balkanmagazin.net
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
259
UTICAJ LIDERSTVA NA EFEKTIVNOST ORGANIZACIJE
Ljilana Savi
1
, Vladimir Radovanovi
2
1-Fakultet tehnikih nauka Kosovska Mitrovica,
2-Fakultet tehnikih nauka aak
Izvod
U veku koji se karakterie snanim promenama i poveanim zahtevima koji se stavljaju
pred savremene organizacije i ljude koji su im na elu liderstvo je znaajan faktor ne samo
za napredak ve i za opstanak organizacija.
Menadment i liderstvo kroz ulogu kljunih ljudi menaderske strukture i lidera u
definisanju vizije i misije obezbeuju osnov za izbor ciljeva u kojima su sadrani bitni
interesi razliitih interesnih grupa. Liderstvo je proces koji ukljuuje uticanje na druge da
se ostvare organizacioni ciljevi. Zato se liderstvo vezuje za efektivnost organizacije.
Proces organizacionih promena zahteva jasan pravac akcija, dakle, viziju, strategiju njene
realizacije kao i maksimalnu motivisanost i posveenost zaposlenih, to liderstvo ima
zadatak da obezbedi. Aspekti ispoljavanja savremenog liderstva su: transformaciono,
strategijsko, vizionarsko, harizmatsko, timsko liderstvo. Liderski stilovi se razlikuju prema
odnosu i nainu uticaja na sledbenike i trudu i uinku koji sledbenici postiu u ostvarenju
ciljeva. Efekti ovih stilova zavise od situacije, zadatka i sledbenika.
U novim uslovima poslovanja veza izmeu lidera i sledbenika mora biti zasnovana na
boljem poznavanju sledbenika, njihovim mogunostima da ue nove naine obavljanja
posla, prepoznavanju motiva i emocija. Liderstvo unapreuje performanse sledbenika pa se
tako liderstvo deli i iri u organizaciji. Fokus se sa efektivnog lidera pomera na efektivnost
organizacije. Mnogobrojna praktina istraivanja potvrdila su vezu izmeu liderstva i
efektivnosti organizacija.
Kljune rei: organizacija, liderstvo, lider, sledbenik, efektivnost, promene.
Abstract
In the century that is characterized by strong changes and increased demands presented to
modern organizations and leading people leadership is an important factor not only for
progress but for the survival of the organization.
Management and leadership, through the role of management structure key people and
leaders and by defining the vision and mission, provide a basis for the selection of targets
in which important interests of different interest groups are included. Leadership is a
process that involves influencing others to achieve organizational goals. That's why
leadership is linked to the effectiveness of the organization.
The process of organizational changes requires a clear course of action, therefore, vision,
strategy, its implementation and maximum motivation and commitment of employees,
which is supposed to be provided by leadership. Aspect of contemporary manifestations of
leadership are: transformational, strategic, visionary, charismatic, team leadership.
Leadership styles vary according to the relationships and influence on followers and the
effort and performance done by followers while reaching the aims. The effects of these
styles depend on the situation, task, and followers.
In the new business the relationship between leader and followers must be based on a
better understanding of followers, their ability to learn new ways of doing business,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
260
recognizing the motives and emotions. Leadership improves the performance of followers
and thus leadership is shared and expanded in the organization. The focus moves from the
effective leader to the effectiveness of organization. Numerous practical studies have
confirmed the link between leadership and effectiveness of the organization.
Keywords: organization, leadership, leader, follower, effectiveness, changes.
1. UVOD
Sutina menadmenta je doprinos ostvarenju ciljeva organizacije. Menaderi imaju
odgovornost za ostvarenje ciljeva. Odgovornost za ostvarenje ciljeva povlai i nadlenost
menadera u odnosu na zaposlene i u odnosu na pripadajue resurse.
Odluke mendmenta o izboru ciljeva i odreivanju prioriteta, identifikovanju i
sinhronizovanju razliitih aktivnosti na njihovom ostvarenju su od sutinskog znaaja za
organizaciju. Menadment svojim aktivnostima odluujue doprinosi efektivnosti i
efikasnosti organizacije.
Uvaavajui brojne sline pa i razliite koncepte za definisanje ovih sutinskih i kljunih
fenomena za organizaciju polazi se od toga da:
- Efektivnost podrazumeva zahtev da se prvo izvri izbor pravih ciljeva a potom
korienjem raspoloivih resursa ostvari maksimalna realizacija izabranih
ciljeva.
- Efikasnost se ispoljava kao zahtev za realizacijom odreenog stepena izabranih
ciljeva uz najmanje korienje raspoloivih resursa. [1]
Efektivnost se vezuje za izbor pravih ciljeva i predstavlja klju za uspeh organizacije.
Efikasnost je bitna ali je efektivnost kritina. Kritino pitanje nije kako da se stvari obave na
pravi nain, ve kako pronai prave stvari i na bazi toga izvriti odgovarajuu alokaciju
resursa. [2]
U savremenim uslovima poslovanja potrebno je da menadment objektivno sagleda osnovne
faktore internog i eksternog okruenja organizacije i da na osnovu toga izvri izbor ciljeva ali i
metoda i instrumenata za realizaciju utvrenih ciljeva.
Sa promenom okruenja menjaju se i priroda i zadaci upravljanja organizacijom. Imajui u
vidu karakter ambijenta u kome organizacija obavlja svoju misiju kao i oslonjavanje
organizacione strukture i zadataka, blagovremeno je spoznat znaaj vizionarskih sposobnosti
lidera i menadmenta kao komponenti za uspean nastanak i obezbeivanje vitalnosti u
neizvesnim trinim uslovima privreivanja.
Liderstvo i menadment su dve poluge savremenog privreivanja. esto ih je teko odvojeno
posmatrati, iako ima puno, manje ili vie uspelih akcentiranja njihovih karakteristika i
delokruga rada. Dok neki istraivai preduzetnika u potpunosti izjednaavaju sa liderom i
vezuju ga za stalne procese inovacija, ostavljajui menaderima da se bave finim
organizovanjem procesa rada, drugi lidera, prevashodno odreuju preko njegovog talenta (B.
Benuss, B. Hanus) [2].
Nema svaki menader liderske kvalitete. Lideri su preokupirani vizijom, ljudima, strategijom i
efektivnou organizacije. Menaderi su uglavnom preokupirani efikasnou kako da se
postojei posao to bolje obavi. Kao elnoj linosti organizacije, lideru se esto pripisuju
karakteristike kao to su: poverenje sledbenika, sposobnost razumevanja okruenja, katalizator
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
261
promena, smisao za izbor pravog pravca i stvaranje ciljeva, uoavanje primarnosti i
urgentnosti, motivacija drugih da se ostvare ciljevi, afirmacija i regeneracija grupnih vrednosti
i sl.
Naglaava se da, iako postoji razlikovanje izmeu lidera i menadera ova razlika je esto
zamagljena u praksi. Mnogi lideri su esto odgovorni za menaderske poslove. [3]
Prve teorije o liderstvu su usmeravane na lidera (teorije o osobinama) i uzajamno delovanje
lidera i lanova njegove grupe (teorije o ponaanju), a u daljem razvoju teorije koje definiu stil
liderstva u raznim situacijama (kontigentne teorije). Novi pristupi liderstvu se odnose na to da
se liderstvo menja u svom nastojanju da se bavi promenom. Voenje promena zahteva
liderstvo koje moe da funkcionie sa vie poslova i na vie nivoa u organizaciji. Liderstvo je
usmereno na menjanje svesti sledbenika da drugaije gledaju na reavanje problema.
ivimo u vremenu brzih, dramatinih i nepredvidivih promena. Ove promene sve znaajnije
utiu na poslovanje i upravljanje, odnosno liderstvo koje kombinuje razliite uticaje lidera u
vremenu kako se sagledavaju razliite potrebe. Lider se menja u svom nastojanju da se
uspeno bavi promenom nastojei uvek da ponaanje lanova organizacije uini takvim da ih
snano inspirie za ostvarenje ciljeva organizacije, istovremeno delei i irei liderstvo u
organizaciji.
Liderstvo utie na efektivnost organizacije. Ovaj uticaj se moe sagledati kroz ulogu lidera u
izboru ciljeva i kriterijuma za utvrivanje efektivnosti, kao i pristupa da se ciljevi ostvare preko
njihovog uticaja na sledbenike.
2. PRISTUPI LIDERSTVU
Razliiti pristupi vostvu su evoluirali polazei od toga da je prvo, vostvo posledica
personalnih karakteristika voe. Drugo, vostvo je posledica ponaanja voe. Zajednika
karakteristika oba pristupa je pretpostavka da pojedinac koji poseduje odgovarajue
karakteristike ili pokazuje odgovarajue ponaanje jeste voa u svakoj situaciji. Tree, vostvo
se izvodi iz situacije. Situacija opredeljuje efektivnost vostva. U pitanju je kontigentni pristup
u tretiranju vostva koji nastoji da odredi situacione faktore koji odreuju efektivnost
odreenog stila voenja. [2]
Uoavaju se razlike u voenju oblikovane u tri pristupa (teorije), teorije o osobinama, teorije
o nainu ponaanja voe (lidera) i kontigentne teorije o stilu liderstva pod uticajem
razliitih situacionih faktora.
Posedovanje odgovarajuih osobina je poveavalo verovatnosu da pojedinac moe da postane
efektivan lider. Istraivai se slau s tim da same osobine nisu dovoljne da bi se objasnilo
efektivno liderstvo jer objanjenja koja su iskljuivo zasnovana na osobinama ignoriu
uzajamno delovanje lidera i lanova njegove grupe, kao i faktore situacije. Teorije o ponaanju
identifikuju ponaanje ispoljeno kroz razliite stilove liderstva kao faktor razliitosti izmeu
efektivnih i neefektivnih lidera. Spoznaja o dvojnoj prirodi liderskog ponaanja to jest
usmeravanje na zadatke (ciljeve) ili ljude takoe je bila kljuna karakteristika ovih studija o
liderskom ponaanju. U okviru kontigentne teorije objanjavaju se stilovi lidera u raznim
situacijama i svaki model pokuava da prui odgovor koji je stil (stilovi) liderstva efektivan u
datim situacijama.
Novi pristupi liderstvu uglavnom se zasnivaju na diferenciranju u zavisnosti od uloge lidera u
organizacionim promenama sa kojima se kao imperativ suoavaju savremena preduzea i
uticaj lidera na efektivno stanje sledbenika. Najznaajniji pristup liderstvu po ovom osnovu je
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
262
transformaciono liderstvo. Transformaciono liderstvo se zasniva na sposobnosti lidera da
inspiriu druge vizijom, programom i sposobnou da se preduzmu radikalne promene.
Zaposleni menjaju stavove i poveavaju posveenost organizaciji. [4]
Suprotno transakcionom voi koji precizno definie ta podreeni treba da urade kako bi se
ostvarili ciljevi organizacije, transformacioni voa ima zadatak da podstakne
samoaktualizaciju, odnosno da motivie podreene lanove organizacije kako bi se ostvarilo
vie od onog to se od njih oekuje.
Postoji miljenje da transakciono i transformaciono liderstvo ne treba posmatrati kao dva
suprotna pristupa izvravanju zadatka (B. M. Bass i J. Seltzer). Transformaciono liderstvo je
sagraeno na vrhu transakcijskog liderstva (B. J. Avolio i B. M. Bass). Transformaciono
liderstvo proizvodi trud i uinak zaposlenih koji prevazilazi efekte transakcijskog pristupa. [5]
Brojni autori u okviru novih (savremenih) pristupa liderstvu definiu harizmatsko liderstvo sa
osobinama i sposobnostima lidera da imaju: viziju, sposobnost da motivie podreene na
performanse iznad normalnih oekivanja, preuzme rizik, takoe su osetljivi na okruenje i
potrebe sledbenika, ponaaju se nekonvencionalno i kreiraju promene. Ova vrsta liderstva je
pogodna u okruenju visokog stepena stresa i nesigurnosti. U okviru savremenih pristupa,
poto se sprovode strategijske promene definie se strategijsko liderstvo. Stvoriti zajedniki
interes za sprovoenje promena nije mogue ni lako ni brzo. Strategijsko liderstvo je
sposobnost da se utie na druge da dobrovoljno donose svakodnevne odluke koje unapreuju
dugoronu vitalnost preduzea, a da se istovremeno odrava kratkorona finansijska
sposobnost. Efektivni lideri koriste participativno odluivanje i donose strategijske odluke
pomou svojih saradnika, lider je onaj koji artikulie viziju i daje joj legitimitet, ko uspeno
predstavlja viziju, da podstie imaginaciju i emocije kod sledbenika. Zato je vizionarsko
liderstvo sastavni deo savremenih pristupa liderstvu. Imajui u vidu kompleksnost internog i
eksternog okruenja, javlja se potreba za uvoenjem timskog rada. Timsko liderstvo raste sa
rastom znaaja timova, a lideri upravljaju nivoima razvoja kohezivnou, pravilima i
konfliktima da bi ostvarili efikasan tim. Lideri tima su fokusirani na dva prioriteta: upravljanje
spoljanjim ogranienjima koja utiu na tim i unapreenje timskog procesa. Efektivni timski
lideri prepoznaju trenutke kada treba ostaviti timove da sami rade, a kada se treba umeati.
Lider tima ima i jednu svoju dodatnu misiju, a to je da identifikuje i razvija lidere u svojoj
sredini.
U globalnoj ili dinamikoj privredi izvori sve vie dolaze iz misli ljude u vidu ideja i
informacija. Poveana konkurencija i velike stope promena zahtevaju od organizacija
fleksibilnost i nov nain njihovog voenja da bi se maksimirao doprinos ljudi.
3. LIDERI U SAVREMENIM ORGANIZACIJAMA
Uloga lidera u savremenim oragnizacijama nije da donosi sve odluke kao kod tradicionalnih
organizacija ve da obezbedi da su pojedinci i timovi kompetenti da obave poverene zadatke,
da razumeju i tee ostvarivanju ciljeva organizacije kojima su maksimalno posveeni.
Menaderi sami odluuju a lideri koriste zaposlene da se nae zajedniko reenje. [4]
U tradicionalnim organizacijama ovlaenja proistiu iz pozicije na kojoj se osoba nalazi, dok
u savremenim organizacijama ovlaenja i autoritet lidera proistiu iz prihvaene podrke koju
im daju zaposleni. Zahtev koji se postavlja u vezi sa uspenim vostvom je da se zadobije
poverenje. Zato lideri moraju dokazati svoju kompetentnost. Za razliku od klasinog
vertikalnog napredovanja prihvata se koncept horizontalnog napredovanja. Tako se kroz
uee ljudi u razliitim poslovima i projektima lideri stvaraju na svim nivoima u okviru
organizacije, a ne samo na vrhu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
263
U tradicionalnim organizacijama sa dominantnom hijerarhijskom strukturom, delegiranjem se
ljudima prua jedinstvena prilika za napredovanje odnosno stvaranje novih lidera. Pod
uticajem informatike tehnologije raste procenat radnika znanja pa se namee potreba za sve
veim brojem lidera. Zahtevi vezani za nove poslove su sve vea inovativnost, specijalizovana
znanja, drugaiji i inventivniji pristup reavanju zadataka, da se odgovori na nove i promenjene
zahteve kupaca. U takvom ambijentu zaposleni sa razliitih nivoa, zahvaljujui svojoj
kompetentnosti i specifinim znanjima, moraju biti spremni da u odgovarajuem trenutku
preuzmu lidersku poziciju. [4]
Klasina hijerarhijska struktura namee potinjenost i obaveznu saglasnost, odnosno nijedna
promena se ne moe dogoditi ukoliko nema podrku od strane menadmenta sa vrha. U
savremenim organizacijama u kojima svaki zaposleni dobija svoje vano i priznato mesto i
poveana ovlaenja ovakav koncept gubi na znaaju. Savremeni koncept liderstva namee
potrebu da se reenja pronalaze na onim nivoima na kojima su problemi nastali. Shodno tome
promene moraju imati podrku zaposlenih. Sutinske promene zahtevaju dobrovoljno
prihvatanje i sprovoenje na osnovu prethodno usvojenih ideja i vrednosti.
Uticaj menadera na ponaanje ljudi vri se neposrednim aktivnostima: naredbama ili
instrukcijama, odlukama i unapreenjima, dominantnim ueem u radu timova i dr. Uticaj
lidera u savremenim organizacijama je indirektan jer se ispoljava u prilagoavanju sistema u
stvaranju ambijenta u kojem e zaposleni nastojati zahvaljujui dobrovoljno usvojenim
vrednostima u skladu sa vizijom i u uslovima pune autonomije da ostvare zajednike ciljeve.
Najvaniji posao lidera, postaje onaj u stvaranju i oblikovanju korporativne kulture i institucija
organizacije koje e omoguiti da svaki pojedinac prui svoj maksimum. [6]
Savremena istraivanja o liderstvu stavljaju akcenat na kvalitet odnosa lidera i zaposlenih. U
tom smislu se istrauje delegiranje dela moi na saradnike, ohrabrivanje saradnika i
omoguavanje saradnicima da dostignu svoj puni potencijal.
Uloga lidera u savremenim organizacijama je veoma kompleksna i specifina. Zato je potrebno
da lideri poseduju karakteristike koje nekada izgledaju meusobno suprostavljene.
Lider se esto dri svojih naela (dajui primer svojim ponaanjem) ali svestan je i injenice da
je ponekad potrebno praviti kompromise. Samopuzdanje kod lidera praeno je sveu da se ne
mora uvek biti u pravu, da i drugi imaju podjednako dobre ideje, da je sluanje podjednako
vano kao i govor.
Lider poseduje strast za poslom i predanost poslu koji slue kao primer drugima, ali sa druge
strane njihova interesovanja su mnogo ira i odnose se i na druge kulturne sadraje to
doprinosi irenju njihovih pogleda i perspektiva.
Savremeni lideri doprinose afirmisanju zajednike vizije u koju zaposleni veruju i prepoznaju
svoju ulogu. Savremeno liderstvo se fokusira na humane interakcije kroz saradnju i
meusobnu podrku. Radnike znanja motivie izazov, pa su novi lideri orijentisani
postavljanju izazovnih ciljeva, autonomiji zaposlenih, insistiranju na stalnoj edukaciji i
inovacijama, ime stavaraju uslove da se liderske sposobnosti ispoljavaju kod veeg broja
pojedinaca. Tako se menja fokus od efektivnosti lidera ka efektivnosti organizacije.
4. LIDERSTVO I EFEKTIVNOST ORGANIZACIJE
Svrha menadmenta je da organizaciju prevede iz poetnog stanja do eljenog stanja ili cilja.
Izbor ciljeva konkretne organizacije vode menaderske i liderske sposobnosti onih koji
konkretnu organizaciju vode.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
264
Pokretanje i realizacija aktivnosti organizacije nuno se baziraju na kreiranju ideja i njihovom
transformisanju u planske odluke i akcije. Proces nuno mora poeti od lidera koji ima viziju
koja se kroz sagledavanje misije (svrhe poslovanja) prevodi u ciljeve kao kljuni poetni
element upravljakog procesa. Vizija i misija svoju konkretizaciju doivljavaju u formulisanju
ciljeva.
Savremeni menadment priznaje odgovornost u izboru ciljeva pred brojnim interesima koji
pripadaju razliitim interesnim grupama koje esto postavljaju razliite i neretko konfliktne
ciljeve. Menadment je izabran i postavljen od strane vlasnika, ali on ne moe sprovesti
postavljene zadatke bez saradnje sa lanovima razliitih interesnih grupa u dugom roku. [4]
Menadment preduzea mora da ustanovi prioritete ukoliko eli da alocira izvore na racionalan
nain. Zbog toga se pre odluke o alociranju izvora organizacije alternativni ciljevi moraju
procenjivati i rangirati.
Kako su ciljevi organizacije izraz trenutnog poslovnog opredeljenja, koje je podlono estim
promenama, pred menadmentom preduzea se stalno postavljaju novi ciljevi koji zahtevaju
efikasno usklaivanje sa ve postojeim ciljevima. Otuda se balansiranje znaenja pojedinih
ciljeva, praeno integracijom maenaderskih i liderskih znanja i iskustva sa sposobnostima
zaposlenih radi ostvarivanja definisanih ciljeva smatra izazovom modernog menadmenta. [7]
Imajui u vidu sloenost preduzea i viedimenzionalnost njegove misije, realnije je kada je u
pitanju strategijsko upravljanje operisati sa spektrom meusobno povezanih ciljeva. U tom
spektru, moraju se prepoznati primarni i sekundarni, dugoroni i kratkoroni, ciljevi
organizacije, poslovnih jedinica i funkcija ili neki drugi prioritet zavisno od pogleda preduzea
na svoju misiju. [2]
U dinamikom okruenju organizacije odgovornost za utvrivanje ciljeva prelazi na nie
organizacione nivoe, poto nema dovoljno vremena za dospevanje ciljeva i planova sa vrha.
Menaderi moraju da obue svoje zaposlene u utvrivanju ciljeva i izradi planova. Treba
uvaiti injenicu da ljudi bolje izvravaju ciljeve ako su upoznati sa njima i uestvuju u
njihovom formulisanju.
Jedan broj empirijskih studija u vie preduzea iz raznih grana u duem vremenskom periodu
je verifikovao pretpostavku da liderstvo utie na efektivnost. Iz tih studija se moe zakljuiti da
su lideri zadueni za efektivnost svojih organizacija. Lider moe da delegira efikasnost, ali
mora lino da se bavi efektivnou svoje organizacije. Efektivnost lider ostvaruje preko svojih
saradnika i zaposlenih utiui na njih da daju doprinos ostvarenju ciljeva organizacije. [3]
Uzroni lanac efekta lidera moe da se prikae na sledei nain:
stvaranje privlane vizije poveanje obaveznosti zaposlenih poveanje doprinosa
zaposlenih ostvarenju cilja poveanje efektivnosti organizacije.
Liderstvo u savremenim organizacijama je usmereno na pridobijanje sledbenika za promenu,
stvaranje samopouzdanja da se posao moe obaviti na nov nain. Lider mora da zna koliko su
zaposleni sposobni da ue nove naine obavljanja posla. To su pretpostavke za uspene
promene koje su povezane sa veom efektivnou preduzea.
Autori koji su istraivali pristupe (Farkas M. C. i S.Wetlavfer) ustanovili su da lideri koji su
bili agenti promena vode rentabilna preduzea. Dobro sagledavajui situaciju u organizaciji i
prepoznajui ono to ona trai od svog lidera biraju pristup liderstvu koji najvie odgovara
ovim zahtevima. Liderstvo koristi motivaciju i inspiraciju da ljudu idu u ispravnom smeru.
Kreativnost menadmenta je potrebna tokom itavog procesa promena dobijanje novih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
265
znanja to vodi boljem razumevanju karaktera promena i iznalaenju originalnih metoda
sprovoenja. [3]
Mogunosti za unapreenje efektivnosti organizacije postoje u proirenju znanja lidera vezano
za razumevanje sadraja koji su od sutinske vanosti za efektivne vizije. Takoe uenjem se
mogu unaprediti vetine sticanja poverenja sledbenika. Lideri mogu da naue kako da uspeno
analiziraju situaciju. Mogu da naue kako da ocenjuju situaciju, kako da promene situaciju da
bi se bolje uklopila u njihov stil ali i kako da ocene koja vrsta ponaanja moe biti najefektnija
u datoj situaciji.
5. ZAKLJUAK
Savremenoj organizaciji za uspeno funkcionisanje u globalnom okruenju potrebni su
menadment i liderstvo kao dva komplementarna sistema aktivnosti koji ukljuuju
ustanovljavanje ciljeva i smera kreirajui mreu ljudi i odnosa koji mogu da ostvare cilj.
Efektivnost se vezuje za stepen ostvarenja organizacionih ciljeva ukazujui na zahteve da
organizacija svoju ponudu usaglaava sa potrebama potroaa.
Za formulisanje ciljeva organizacije odgovoran je menadment. Racionalno formulisani ciljevi
(kampatibilni sa interesima znaajnih strategijskih konstituenata) bitna su pretpostavka
suboptimizacije na svim nivoima u organizacionoj strukturi. Dobro definisani ciljevi su bitni u
suoavanju organizacije sa promenama. Lider poseduje smisao za izbor pravog pravca, viziju i
sposobnost da je transformie u stvarnost, na osnovu koje se odreuju ciljevi i strategije.
Sloen i odgovoran posao formulisanja ciljeva odnosi se na ulogu ciljeva kao motivacione
snage, realnost i kompatibilnost ciljeva sa vrednostima na kojima insistira okruenje.
Liderstvo je proces koji ukljuuje uticanje da se ostvare ciljevi i deava se u odreenoj situaciji
grupe ili organizacije. Prve teorije o liderstvu, teorije o osobinama i teorije o ponaanju
objanjavaju koje to osobine treba da poseduje efektivan lider a u daljem razvoju i koji nain
ponaanja (stil liderstva) da koristi da bi bio efektivan lider. Kontigentne teorije liderstva
pokuavaju da definiu efektivan stil liderstva u raznim situacijama i odnosima prema
sledbenicima.
Novi pristupi liderstvu se uglavnom zasnivaju na diferenciranju u zavisnosti od uloge lidera u
organizacionim promenama sa kojima se kao imperativ suoavaju savremana preduzea i
uticaju lidera na efektivno stanje sledbenika. Znaajan pristup liderstvu po ovom osnovu je
transformaciono liderstvo. Transformaciono liderstvo se zasniva na sposobnosti da inspirie
druge vizijom, programom i sposobnou da se preduzmu radikalne promene. Poveavaju
samopouzdanje zaposlenih da se uspeno sprovodi proces transformacije. Savremeni pristup
liderstvu stavlja akcenat na kvalitet odnosa lidera i sledbenika u cilju unapreivanja
performansi sledbenika. Naroito u okruenju visokog stepena nesigurnosti i stresa, radikalnih
promena, preduzetnikih poduhvata i dr. Lideri unapreuju kvalitet odnosa prema
sledbenicima koristei samopouzdanje, line postupke, sposobnost stvaranja realne atraktivne
vizije, ciljeva i strategije, znanje za voenje timskog rada objanjavajui oekivanja i uloge
sledbenika. Kod sledbenika razvijaju motivaciju i stimulaciju i pruajui im podrku i
opunomoavanje utiu na njihov uinak u ostvarenju ciljeva. Efektivnost lider ostvaruje preko
svojih sledbenika utiui na njih da daju svoj puni doprinos ostvarenju ciljeva. Tako se
efektivnost od pojedinca uspeno usmerava na efektivnost organizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
266
Litertura
[1] Milenko Nikoli, Nikola Malenovi, Dragana Pokraji, Blagoje Paunovi, Ekonimika
preduzea, Ekonoski fakultet, Beograd 2005, p 122
[2] Jovan Todorovi, Dragan uriin, Stevo Janoevi, Strategijski menadment, Ekonoski
fakultet, Beograd 2003, p 18, p 153, p 113, p 174
[3] Momilo Milisavljevi, Savremeni strategijski menadment, Megatrend univerzitet
primenjenih nauka, Beograd, 2005, p 559, p 555, p 556
[4] Ljiljana Savi, Uloga menadmenta u unapreenju efektivnosti i efikasnosti preduzea,
Doktorska disertacija, Fakultet za poslovne studije, Megatrend univerziteta, Beograd 2010,
pp 177, pp 192, pp 44
[5] Stephen P. Robbins, Mary Coulter, Menadment, data status, Beograd 2005, p 433
[6] www.plark.net
[7] Milica Nii, Menadment trokova, Ekonomski fakultet Pritina, Zubin Potok, 2003, p
23.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
267
IMPORTANCE OF DETERMINATION THE ORGANIZATIONS
DEVELOPMENTAL STAGE AND CHARACTERISTICS OF TOP
MANAGEMENT
Nataa anevska, Vesna Rafajlovska, Sonja ortoeva, Aleksandar T. Dimitrov
Food Technology, Londonska 2/6 1000 Skopje R. Macedonia
Abstract
Being aware of the organization s stage in its life circle and characteristics of the top
management is one of the bases for successful development of the organization. The
implementation of any positively verified methodology conducted in a wrong
developmental stage of the organization and by the wrongly formatted management team
can have catastrophic consequences for the organization. This leads to the conclusion that
planning and implementing activities, as one of the most important segments of the
strategic management, has to be put in context of the organization s developmental stage
and accordingly transformed top management team.
The research in this study was conducted in one industrial organization and combined
Methodology for determining the developmental stage of the organization and
Methodology for evaluating managers by their PAEI characteristics. The study aimed to 1)
examine the relation between the developmental stage of the organization and the
characteristics of the top management team in the analyzed organization and 2) to give
directions for undertaking management activities and directions for transformation of the
management team.
The results confirmed the relation between the development stage of the organization and
characteristics of the management team. Used methodologies gave 1) directions for
transformation of the top management team in accordance with the determined
organization s development stage and 2) selection of currently required and further
necessary management activities that need to be undertaken in order of successful
transformation of the organization.
Keywords: management, organization, developmental stage, PAEI characteristics
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
268
ULOGA PERSONALNIH POSLOVNIH VETINA (SOFT SKILLS) U
EKONOMIJI ZNANJA
37
Jelena Vukainovi, Jelena orevi Boljanovi
Univerzitet Singidunum, e-mail: jvukasinovic@singidunum.ac.rs,
jboljanovic@singidunum.ac.rs
Izvod
Svrha ovog rada je da se na osnovu savremenih teorijskih dostignua vodeih autora u ovoj
oblasti i rezultata istraivanja i analize prakse, razmotri znaaj personalnih poslovnih
vetina za uspenost zaposlenih danas, u uslovima poslovnog okruenja i pravila koja
namee ekonomija zasnovana na znanju. Fokus naeg rada je na definisanju, primeni i
znaaju koji personalne poslovne vetine imaju u angaovanju punih potencijala
pojedinaca danas, njihovoj potpunoj posveenosti ostvarenju svojih i organizacionih
ciljeva i ostvarivanju svoje, a samim tim i organizacione konkurentske prednosti.
Kljune rei: vetine, znanje, ekonomija znanja
Abstract
The purpose of this paper is to discuss, according to the contemporary theoretical
achievements of the leading authors in this field, the importance of soft skills for
successful performance of employees nowadays who operate under the conditions of
business environment and under the rules which are imposed by economy based on
knowledge. The focus of our work is on definition, application and importance which soft
skills have in engaging the full potential of individuals nowadays, their devotion to
achieving their personal goals as well as the goals of the organization and achieving their
own competitive advantage which at the same time means achieving the competitive
advantage of the organization.
Keywords: skills, knowledge, knowledge economy
1. UVOD
Industrijska revolucija u kojoj je mainska proizvodnja za kratko vreme zamenila runu
proizvodnju dovela je do toga da industrijsko doba otvori nove mogunosti za razvoj
civilizacije osvajanjem svemira i ovladavanjem novih tehnologija koji su optimizovali
proizvodne procese. Sa razvojem informacionih tehnologija, pametne maine su zamenile
mehaniki rad iz prethodne ere, sa ime je dolo do poveanja zarada, a smanjenja potrebe za
resursima kao to su vreme, ljudi i novac, to je za rezultat imalo gomilanje bogatstva i trku za
profitom, kao jedinim motom savremene globalne trine utakmice, a da niko nije razmiljao
kakve e to posledice imati po svetski finansijski sistem i drutvo kao celinu. Sistem
globalizma i preraspodela bogatstva koji je bio dominantan u prolom veku doveo je do
osiromaenja ekonomski srednje razvijenih i nerazvijenih naroda. Pored ekonomske krize, kao
37
Ovaj rad je deo istraivakog projekta Unapreenje konkurentnosti Srbije u procesu
pristupanja Evropskoj uniji, broj 47028, za period 2011-2014. godine koji podrava
Ministarstvo za prosvetu i nauku Republike Srbije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
269
prvog oiglednog primera raspada sistema globalizma, moe se govoriti i o drugim oblicima
kriza sa kojima se danas susreemo. Dakle, kriza nije lokalna i partikularna ve opta,
globalna. Isto tako kriza nije efemeran ili kontigentan fenomen, ve se po svemu sudei, o njoj
moe govoriti kao o sutinskoj posledici evolucije postindustrijske neoliberalne civilizacije.
Ovo svakako nije kraj kapitalizma, ali je verovatni kraj neoliberalne ere, a civilizacija se nalazi
na pragu jednog novog doba koje moemo nazvati Doba oveka ili Doba Znanja. Osnovni
problem istraivanja u daljem tekstu ovog rada svakako su promene koje su nastale kao
posledica recesije, ubrzanog tehnolokog razvoja, menjanja demografske slike, kao i rasta i
pada novih i razvijenih trita to je sve zajedno uticalo na stvaranje Doba Znanja.
Po prvi put u istoriji kljuni izvor ekonomske produktivnosti je znanje. Ne samo na nivou
organizacija koje znaju onoliko koliko znaju i zaposleni u njoj, ve i na nivou pojedinca i
drutva kao celine, a okretanje ka znanju kao izvoru konkurentske prednosti, imperativ je
savremenog poslovanja. U tom i takvom okruenju, postavlja se pitanje koje su posledice
pomeranja od manuelnog ka pametnom radu, pretvaranja zaposlenih u radnike znanja,
tehnolokog progresa kao svakodnevnice, reju, pomeranja industrijske u eru znanja.
Stavljanje znanja u centar savremene poslovne ekonomije menja odnos i prema samom znanju.
Znanje danas ne podrazumeva puko sakupljanje podataka ili informacija, ve zahteva davanje
novih znaenja i kreativnih reenja svakodnevnom obavljanju posla, primenu inovativnog i
kritikog razmiljanja, reavanja problema, suoavanje sa izazovima, al i rizicima, kao i
upravljanje sobom odnosno svojim punim potencijalima. Za razliku od radnika u industrijskom
drutvu od koga se zahtevalo poznavanje relativno stabilnog seta vetina, od savremenih
radnika znanja se zahteva konstantno pomeranje granica izmeu rada i uenja, stalno
auriranje znanja, kao i sticanje uvek novih poslovnih vetina, od kojih sve veu prevagu
odnose takozvane personalne poslovne vetine ili soft skills u njihovom originalnom nazivu.
Tema ovog rada je upravo razmatranje znaaja koje personalne poslovne vetine imaju u
dananjem poslovnom okruenju, kako sa aspekta pojedinaca, tako i sa aspekta poslodavaca i
njihove posveenosti znanju kao strategiji u ekonomiji znanja.
2. EKONOMIJA ZNANJA
Veoma je vano definisati koje su to sile koje menjaju sadanjost i kreiraju budunost. Pored
tehnologije, globalizacije, stalnih promena, diskontinuiteta i nepredvidivosti, to je svakako
znanje koje, sa centralnom ulogom u novoj ekonomiji, vri uticaj na sam proces rada,
zaposlene i njihov odnos prema radu, ali i drutvo u celini, nameui potrebu za inovativnou
i kreativnou u svakodnevnim poslovnim aktivnostima, ali uvek na bri nain nego to to ini
konkurencija. Pomeranje od industrijske ka ekonomiji znanja menja nain razmiljanja ljudi,
ne samo u ekonomiji, ve i u stvaranju sistema vrednosti u njihovom svakodnevnom ivotu.
Postavlja se pitanje koje su to osnovne karakteristike ekonomije znanja u odnosu na postojeu
ekonomiju? To su, pre svega, globalizacija koja se odlikuje otvorenom ekonomijom,
globalnom hiperkonkurencijom i meuzavisnou biznisa i poslovanja; znanje i intelektualni
kapital kao kljuni strategijski faktor sticanja konkurentske prednosti; razvoj tehnologije i na
tom osnovu elektronsko povezivanje sveta i, naravno, promene, kontinuirane, rapidne i
kompleksne [3]. Ako je naglasak do sada bio na stabilnosti, u budunosti e biti na
menadmentu promene (change management). Kljuni faktor uspeha vie nije kapital, sada su
to: ljudi, znanje, sposobnost. Automatizaciju i mehanizaciju zamenjuje e-business i
kompjuterski dizajn. Vie nije vana samo vetina u smislu sticanja formalnog znanja, ve
kontinuirano uenje i sticanje novih poslovnih vetina. Nije bitno ta se zna, nego koliko brzo
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
270
moe da se naui. Konfrontacija ustupa mesto kooperaciji i timskom radu, a zaposleni se
posmatraju ne kao troak, nego kao investicija.[9]
U poslovanju savremenih organizacija u ekonomiji znanja jasno se uoavaju dve pojave koje
govore o potrebama da se promene ustaljeni stavovi organizacije prema svojim potroaima i
tritu u celini. Jedno je zaokret od proizvoda ka uslugama i, drugo, posmatranje znanja kao
proizvoda.[14] Zaokret od proizvoda ka uslugama rezultat je poveane panje zadovoljenju
potreba kupaca i sticanju njihove lojalnosti. S tim u vezi poveava se broj kompanija koje se
bave pruanjem usluga, a broj poslova u industrijskom sektoru drastino se smanjuje.
Ekonomija znanja fokusira se na iskustvu korisnika usluga, a sami proizvodi i usluge slue kao
sredstvo za razumevanje tog cilja. U tom smislu, zahvaljujui neverovatnom broju, protoku i
deljenju informacija o potrebama, zahtevima i iskustvu kupaca, uz pomo tehnologije, usluge
se inoviraju u pravcu zadovoljenja sve vie rastuih i sve specifinijih potreba korisnika
usluga. Znanje se u ekonomiji znanja posmatra kao proizvod. To znai da se znanje koje
organizacija poseduje sada koristi i kombinuje na jedan nov i kreativan nain. Posmatranje
znanja kao proizvoda omoguava ne samo pruanje usluga sa dodatom vrednou za potroaa
i korisnika usluga, nego i podsticanje inovacija na svim nivoima organizacije. Okruenje koje
neguje kreativnost i inovatiivnost, a zasniva se na znanju i konstantnom uenju i sticanju novih
poslovnih vetina, to je premisa savremene ekonomije znanja, mora posedovati sledee
kljune karakteristike: [12]
- Poverenje koje je osnovno za okruenje u kome se ljudi pripremaju da preuzimaju
rizik i ue na svojim grekama;
- Sloboda akcije u smislu kreativne primene znanja pri kojoj e postojati mogunost
pravljenja pravih izbora nezavisno od toga ta se radi i na koji nain;
- Raznovrsnost konteksta koja je neophodna pojedincima kako bi primenjivali svoje
vetine u razliitim kontekstima u cilju njihovog povezivanja;
- Balans izmeu vetina i izazova: kreativnost nastaje i napreduje u okruenjima u
kojima se ljudi ohrabruju u aktivnostima za koje imaju potreban nivo vetina;
- Interaktivna razmena znanja i ideja u okruenju u kome postoje razliiti izvori
informacija i iskustva;
- Realni rezultati koji motiviu kreativnost s jedne, a menjaju usvojeni nain
obavljanja aktivnosti, s druge strane.
Navedene karaktersitike imaju implikacije i na pojedince i na organizacije u ekonomiji
znanja, a sve usmerene na uvek novu i kreativnu primenu znanja koja e dovesti do
stvaranja dodate vrednosti. Najvanije meu njima, a s obzirom na tematiku ovog rada su:
- Sve vie poslova koji zahtevaju visok nivo znanja i vetina potrebnih za njihovo
obavljanje,
- Nunost konstante inovacije, u skladu sa uvek novim zahtevima tehnologije, to
stvara obavezu ukljuivanja u proces proizvodnje ili pruanja usluga ne samo
zaposlenih i njihovih menadera, ve i samih korisnika usluga ili kupaca,
- Kombinovanje i povezivanje oblasti ekspertiza, disciplina i poslovnih vetina
zaposlenih kako bi se svakom reavanju problema prilo sa vie aspekata i ime bi
se postiglo maksimiziranje vrednosti intelektualnog kapitala,
- Neophodnost da se zaposleni okrenu svojim potencijalima i da u skladu sa tim
usklade, organizuju i balansiraju svoje ivote.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
271
Navedeno namee obavezu svih uesnika u ekonomiji znanja da razumeju neophodnost
usvajanja, razvoja i stalnog usavravanja poslovnih vetina koje e im omoguiti da budu
adaptibilni i prilagodljivi promenama u okruenju, da budu spremni za pojavu novih industrija
i novih zanimanja koja e im transformisati poglede na svet i da budu otvoreni za nova znanja
koja e poveati njihovu produktivnost u savremenoj ekonomiji zasnovanoj na znanju. O
pojmu, vrstama i karakteristikama poslovnih vetina bie rei u narednom poglavlju ovog rada.
3. STRUNE POSLOVNE VETINE VS PERSONALNE POSLOVNE VETINE
Da bi na pravi nain sagledali znaaj poslovnih vetina u poslovnom okruenju ekonomije
znanja, poi emo od uvenog Roberta Katza koji smatra da postoje tri osnovne vrste vetina:
tehnike, ljudske i konceptualne.[10] Tehnike vetine podrazumevaju posebne procedure,
tehnike i znanje koji su neophodni za obavljanje posla. [16] Ljudske vetine podrazumevaju
sposobnost rada sa drugim ljudima, to spada u kljunu vetinu za dananji dinamini nain
poslovanja. Konceptualne vetine podrazumevaju sposobnost pojmovnog odreivanja i izrade
koncepata za sloene i apstraktne situacije. Uz pomo ovih vetina sagledava se celina,
razumeju se odnosi i vri se predvianje. Ono to je zanimljivo u vezi sa ovom podelom
vetina, jeste promena njihove zastupljenosti u zavisnosti od nivoa menadmenta. Tako e
tehnike vetine biti potrebne na niim, a konceptualne vetine na viim nivoima
menadmenta, dok su ljudske vetine vane za sve nivoe menadmenta. Ova podela vana je
za nae istraivanje upravo zbog toga to bi po Robertu Katzu ljudske i konceptualne zapravo
bile personalne poslovne vetine ili soft skills, dok bi se strune poslovne vetine ili hard skills
odnosile na tehnike vetine. Navedena podela na tehnike vetine i ljudske i konceptualne
vetine u savremenom drutvu dobila je jednu novu dimenziju, koja podrazumeva
neophodnost usvajanja i primene odreenih poslovnih vetina neophodnih za uspeno
savladavanje izazova i postizanje izuzetnih rezultata. Ta potreba je odreena pojmom
personalnih poslovnih vetina (soft skills) i ona, za razliku od strunih poslovnih vetina (hard
skills), opisuje sposobnost pojedinca da pored strunosti koja je neophodna za obavljanje
odreenog posla, on poseduje i sve one intelektualne, emocionalne, socijalne i duhovne
sposobnosti koje su mu potrebne, da bi rezultat njegovog rada doprineo ostvarivanju ciljeva
organizacije i ispunjenju njegovih sopstvenih punih potencijala.
Decenijama je fokus menadmenta bio na strunim poslovnim vetinama, koje podrazumevaju
sposobnost pojedinca da obavi zadatke neophodne za poslovanje preduzea na struan i
profesionalan nain u skladu sa zahtevima trita. Te sposobnosti su bile fokusirane na
poznavanje posla i uspeno izvrenje zadataka. [2] Danas je postalo jasno da ovek nije
maina koja izvrava zadatke i da pored osobine da poznaje posao koji radi poseduje i niz
drugih osobina koje je potrebno razvijati, kako bi se razvijala i sama kompanija.
Uobiajeno je stanovite da strune poslovne vetine hard skills u radnom okruenju
podrazumevaju tehnike procedure ili sposobnost reavanja praktinih zadataka koje je lako
uoiti, kvantifikovati i izmeriti. Dodatna obuka za tu vrstu osobina je jednostavna, zbog toga
to se ona oslanja na teoretsko ili praktino znanje koje je zaposleni stekao na fakultetu ili na
prethodnom radnom mestu. Sa druge strane personalne poslovne vetine (soft skills), koje se
pre svega odnose na line ljudske osobine nije lako prepoznati niti izmeriti, a odnose se pre
svega na tri osnovna skupa osobina, interpersonalne osobine, interpersonalne vetine i
sposobnost reavanja problema i donoenja odluka. [11] I upravo iz svega navedenog jasno je
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
272
da je strune poslovne vetine lake kvantifikovati i vrednovati, kao to je lake usvajati znanja
iz oblasti koje zahtevaju odreena zanimanja. Sa druge strane personalne poslovne vetine nije
lako izmeriti niti vrednovati i samo prenoenje i usvajanje ovih vetina zahteva mnogo vie
angaovanja kako ljudi zaposlenih u obrazovnom sistemu svake drave, tako i drutva kao
celine.
Prema Lei Han, kouu i savetniku za razvoj karijere, postoje tri kljune razlike izmeu strunih
poslovnih vetina i personalnih poslovnih vetina, koje ona definie na sledei nain: [6]
Da bi neko bio dobar u strunim poslovnim vetinama potrebna je Inteligencija ili IQ
(takoe poznata kao leva hemisfera mozga ili logiki centar). Da bi bili dobri u
personalnim poslovnim vetinama potrebna je Emocionalna inteligencija ili EQ (takoe
poznata i kao desna hemisfera mozga ili emocionalni centar). Pa se tako na primer pod
strunim poslovnim vetinama podrazumeva razumevanje i primenjivanje znanja iz
matematike, fizike, raunovodstva, programiranja, biologije, hemije, statistike, itd, a
pod personalnim poslovnim vetinama se podrazumeva razumevanje i primena
samosvesti, upravljanja stresom, emocionalna i socijalna inteligencija, fleksibilnost,
doslednost itd.
Strune poslovne vetine su vetine i znanja gde pravila ostaju ista u zavisnosti od
kompanije, klijenata ili ljudi sa kojima se radi. Sa druge strane personalne poslovne
vetine se odnose na ponaanje i ljudske osobine, u kojima se pravila menjanju u
zavisnosti od korporativne kulture kompanije i ljudi sa kojima se radi. Na primer
programiranje je struna poslovna vetina. Pravila za programiranje su ista bez obzira
ne kompaniju, dok su sa druge strane vetine komunikacije personalne poslovne
vetine. Pravila kako da budemo dobri u komunikaciji zavise od toga sa kim se
komunicira i o emu se komunicira. Na primer osoba moe dobro komunicirati sa
lanovima programerskom tima o tehnikim detaljima programa na kojem radi, a sa
druge strane imati problem da jasno i koncizno komunicira sa direktorom o tome kako
napreduje projekat i kakva je podrka i pomo njegova potrebna u tome.
Strune poslovne vetine se mogu nauiti u koli i iz knjiga. Kada su te vetine u
pitanju obino postoji odreen nivo znanja koji je mogue izmeriti, a koji je u direktnoj
vezi sa uspehom pojedinca u njihovoj primeni. Veina personalnih poslovnih vetina se
ne ui ili nedovoljno ui u kolama nego se uglavnom ui na samom radnom mestu
kroz iskustvo pokuaja i greaka.
4. PERSONALNE POSLOVNE VETINE I RADNICI ZNANJA
Kako je osnovno pitanje ekonomije uvek isto, a ono glasi: Kako poveati profit, tako se u
novom vremenu moraju dati novi odgovori. Ve danas je sasvim oigledno da maksima cilj
opravdava sredstvo i selektivno obrazovanje strunjaka koji treba da rade tako da se njihov
uinak moe meriti, kvalifikovati, razvrstavani, tabelirati, selektovati, svrstavati u definicije i
dijagnoze, sa jednim ciljem, a to je da se izrauna koliko neki pojedinac, grupa, kompanija ili
proces, postupak, posao, moe da donese profita [5], dovelo je do situacije u kojoj se svetska
ekonomija danas nalazi. Novi odgovori nesumnjivo u sebi moraju imati konstantu koja je
zajednika svakom poslu, timu, kompaniji, dravi, civilizaciji, a ta konstanta je OVEK ije su
sposobnosti, mogunosti i potencijali neogranieni i veni. Pa iako se danas u kolama sve vie
radi na razvijanju tih osobina i dalje je to nedovoljno u odnosu na potrebe koje se javljaju u
realnom poslovnom okruenju sa kojim e da se suoi svaki novo-zaposleni na tritu rada.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
273
Kao to smo ve naglasili, jedna od osnovnih karakteristika ekonomije znanja jeste pomeranje
od proizvodnje ka pruanju usluga i posmatranje znanja kao ultimativne pokretake snage
organizacije i osnov njene konkurentske prednosti. "Znanje je mo" glavna je izreka koja
opisuje ovo doba, a radnici ekonomije zasnovane na znanju postaju "radnici znanja"
(knowledge workers), pojam koji je prvi uveo P. Drucker jo 1959. godine. Uz konstantni
razvoj tehnologije, trite rada zahteva visoko kvalifikovane radnike spremne da se
prilagoavaju ne samo promenama u svom okruenju, ve i promenama u sopstvenim
karijerama. Uinak organizacija u privredi i drutvu zasnovanom na znanju zavisie upravo od
vetine da se animiraju, zadre u organizaciji i motiviu radnici znanja. S tim u vezi je i
pronalaenje naina da se znanje koje poseduju radnici znanja osvaja, uva i deli meu ostalim
lanovima firme, na nain koji e dovesti do stvaranja dodatne vrednosti za organizaciju.
Govorei o radnicima znanja, Peter Drucker je izneo stav da "postojee znanje pred naletom
novog permanentno zastareva i radnici znanja moraju redovno da se vraaju u kole",[4]
istiui vanost koje stalno uenje i usavravanje ima za savremenog radnika u ekonomiji
znanja. Sa druge strane, lini napredak i stalno usavravanje jedan je od osnovnih naina
motivacije radnika znanja, kao i nain da se zadre u kompaniji. Potreba stalne obuke i
usavravanja radnika u ekonomiji znanja ne proizilazi samo iz njihovih sopstvenih
karakteristika, ve i iz potrebe same ekonomije znanja da angauje visoko obuene zaposlene
koji e biti u stanju da efikasno stvaraju, uvaju, dele i primenjuju znanje u svojim
organizacijama.
S obzirom na to da se, kao to smo ve naglasili, konkurentska prednost organizacije zasniva
na sposobnosti njenih zaposlenih, radnici znanja i stepen njihovog doprinosa ukupnom
rezultatu organizacije klju su uspeha. Za radnike znanja uenje i rad blisko su povezani.[15]
Odgovarajui pristup organizacije obuci i usavravanju zaposlenih, kao i sistematini pristup
njihovom profesionalnom razvoju, smatra se pravim poslovnim izazovom. Uenje i
profesionalni razvoj relevantan za radnike znanja smatra se sastavnim delom njihovih
svakodnevnih aktivnosti. Kljuna je uloga koju u razvoju i usavravanju radnika znanja imaju
menaderi ljudskih resursa koji, zajedno sa top menadmentom organizacije, treba da se, pri
sprovoenju programa obuke i usavravanja u okruenju menadmenta znanja, pridravaju
sledeih smernica: [7]
Razvijanje sposobnosti menadera da podravaju inovacije i kreativnost;
Tenja da zaposleni poseduju vetine upravljanja svojim uenjem i razvojem;
Treninzi za sticanje vetina potrebnih za efikasno korienje informacija, generisanje
novih ideja i komunikacionih vetina;
Treninzi za sticanje vetina za korienje informacionih sistema;
Izgradnja vetina timskog rada i kooperativnih modela radnog okruenja;
Razvoj efektivnih kontinuiranih programa profesionalnog razvoja.
Najkrae reeno, da bi savremena organizacija u potpunosti podrala i motivisala radnika
znanja trebalo bi da mu prui sledee mogunosti: [13]
Lini razvoj ansa za pojedince da ostvare svoj puni potencijal;
Operativna autonomija radno okruenje u kome radnici znanja mogu da ispune
zadatke koji su im dodeljeni u okvirima stratekog pravca i u skladu sa indikatorima
samomerenja;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Ispunjenje zadatka mogunost da se posao obavi na nivou i po standardu i kvalitetu
kojim pojedinac moe da se ponosi;
Nagraivanje zaraivanje prihoda koji je nagrada za doprinose i koji omoguava
zaposlenima da podele bogatstvo koje su zajedno stvorili.
Kako ih esto nazivaju pametnim profesionalcima, radnici znanja su usmereni na stalno lino
usavravanje u emu se i vidi osnovna njihova karakteristika. Postavlja se pitanje, a to je i tema
ovog rada, da li je mogue odrediti koje su to vetine koje bi radnici znanja trebalo da imaju,
odnosno koji su po tom pitanju zahtevi koje poslodavci danas imaju prema svojim
zaposlenima, a na koje bi zaposleni mogli da odgovore nakon godina provedenih u formalnom
obrazovanju. Na neke od ovih pitanja pokuaemo da odgovorimo istraivanjem ije emo
rezultate predstaviti u ovom radu.
Prema Amerikom istraivanju koje su 2006. godine sproveli, The Conference Board,
Corporate Voices for Working Families, Partnership for 21st Century Skills i The Society for
Human Resource Management [1], a koje je trebalo da objasni i utvrdi da li su sa stanovita
poslodavaca diplomci koji zavravaju razliite nivoe obrazovanja spremni za posao, preko 400
poslodavaca je dalo svoju ocenu vetina neophodnih za njihove poslove budunosti.
Poslodavci su se uglavnom sloili oko osobina koje treba da imaju zaposleni na poetku svoje
karijere, a nakon to su zavrili srednju kolu, viu kolu ili fakultet, da bi postigli oekivane
rezultate na poslu. Meu tim osobinama kao najvanije personalne poslovne vetine
poslodavci su izdvojili [1]: Profesionalnost/Etinost; Usmena i Pismena komunikacija; Timski
rad i saradnja; Kritiko razmiljanje/Vetine reavanja problema; Posveenost; Informacione
tehnologije; Liderstvo; Kreativnost/Inovativnost; Spremnost na usavravanje/Lina
usmerenost; Drutvena odgovornost. U istom istraivanju navodi se da su, kada se porede
odvojeno, za poslodavce podjednako vane strune poslovne vetine i personalne poslovne
vetine.
5. ISTRAIVANJE
Istraivanje koje smo sproveli odnosi se na analizu 586 oglasa za posao koji su u martu i aprilu
2013. godine objavljeni na Internet portalu www.infostud.com. Cilj istraivanja je da pokae
koje to poslovne vetine ve u samom procesu selekcije oekuju poslodavci u Republici Srbiji.
Kako je to grafiki prikazano na Slici 1. od ukupno 586 poslodavaca koji su oglasili potrebu za
novim radnicima, njih 41% trae radnike sa visokom strunom spremom, dok 59% trae
radnike sa niim strunim spremama.
Slika 1: Struktura potranje prema strunoj spremi
Kada smo analizirali uslove koje treba da ispunjava kandidat koji ima visoku strunu spremu
doli smo do rezultata prema kojima ak 82% poslodavaca zahteva odreeni broj personalnih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
poslovnih vetina, dok 18% ne zahteva ni jednu u samom procesu potranje za radnicima, a to
je predstavljeno Slikom 2.
Slika 2. Potranja za personalnim poslovnim vetinama
Utvreno je da su personalne poslovne vetine koje poslodavci u Republici Srbiji oekuju od
kandidata sa visokom struno spremom sledee: Usmena i pisana komunikaciju 17%; Timski
rad i saradnja 16%; Odgovornost i sistematinost - 12%; Efikasnost i usmerenost na rezultate
9%; Samoinicijativa 8%; Spremnost na usavravanje 6%; Vetine reavanja problema 6%;
Vetine pregovaranja 5%, dok se ostale vetine trae u 5 ili manje procenata, a kako je grafiki
prikazano na Slici 3.
Slika 3. Personalne poslovne vetine koje u Republici Srbiji treba da poseduju zaposleni sa
visokom strunom spremom
6. ZAKLJUAK
Kao to smo videli iz rezultata istraivanja u Republici Srbiji poslodavci oekuju od svojih
radnika sa visokom strunom spremom posedovanje itavog seta personalnih poslovnih
vetina. Pa iako su prema veini to su i dalje osobine za koje se misli da ih je dobro imati, ali
da su ljudi uglavnom roeni sa njima, [8] ovim istraivanjem smo dolazali da su poslodavci u
naoj zemlji, prepoznali da su zaposleni sa razvijenim personalnim poslovnim vetinama ili
soft skills jedan od uslova za napredak kompanije i za izgradnju dobrih odnosa sa klijenitma.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
276
Posedovanje personalnih poslovnih vetina, moemo rei, jeste imperativ savremenog
poslovanja kome je neophodno posvetiti posebnu panju svih uesnika na znanju zasnovane
ekonomije. Tu prvenstveno mislimo na same pojedince koji, poslujui u eri tzv. karijere bez
granica, treba da preuzmu odgovornost za svoj konstantan napredak i sticanje uvek novih
poslovnih vetina koje e im omoguiti jaanje sopstvene fleksibilnosti i adaptibilnosti stalno
promenljivim uslovima poslovanja s jedne i, razvoj sopstvenih punih potencijala, s druge
strane. Naravno, odgovornost je i na poslodavcima ija strategija treba da bude usmerenost ka
znanju i stvaranje uslova za kontinuirani razvoj i napredak svojih zaposlenih jer jaanjem
njihovih znanja i vetina, jaaju se i mogunosti organizacije da ostvari odrivu konkurentsku
prednost. Velika odgovornost je i na sistemu obrazovanja koji treba da oslukuje potrebe trita
za odreenim poslovnim vetinama, gde prvenstveno mislimo na personalne poslovne vetine i
da ih uskladi sa onim to nudi svojim programima i pravcima edukacije, a kako ne bi nastao
jaz izmeu navedenih strana.
Navedene odgovornosti, po miljenju autora ovog rada, predstavljaju same po sebi i plan
buduih aktivnosti koje bi mogle dovesti do posveivanja zasluene panje personalnim
poslovnim vetinama to kao cilj prepozanju sve proaktivne i efikasne organizacije u
ekonomiji znanja.
Reference
1. Are they really ready to work? Employers perspectives on the basic knowledge and
applied skills of new entrants to the 21st Century U.S. Workforce, The Conference
Board, Inc., the Partnership for 21st Century Skills, Corporate Voices for Working
Families i the Society for Human Resource Management, U.S.A., [elektronsko
izdanje], 2006, str. 2.,
www.p21.org/storage/documents/FINAL_REPORT_PDF09-29-06.pdf, preuzeto
5.4.2013. godine.
2. Buhler, P. M., The growing importance of soft skills in the workplace [elektronsko
izdanje]. Supervision. 62 (6), 2001, str. 13-16.
3. orevi Boljanovi, J., Menadment znanja, Data status, 2001, str. 85.
4. Garvey, B., Williamson, B., Beyond Knowledge Management: Dialogue, creativity
and the Corporate Curriculum. Harlow, UK: Financial Time, PrenticeHall, 2002, str.
188.
5. Gruii, Z., Gruii, D., Razvoj svesnosti lidera, Novi Sad: yu TOP agencija, 2011,
str. 101
6. Han, L. Hard skills vs. soft skills difference and importance, 2011,
www.bemycareercoach.com/1704/soft-skills/hard-skills-soft-skills.html
7. Harman, C., Brelade, S., Knowledge Management ant the Role of HR, PrenticeHall,
2000, str. 59.
8. Klaus, P., Rohman, J., Hamaker, M., The hard truth about soft skills, HarperCollins
Publishers Ltd., 55 Avenue Road, Suite 2900 Toronto, ON, M5R, 3L2, Canada, 2008,
str. 2.
9. Kotelnikov, V., New Economy: Key Features of the New Rapidly Globalizing and
Changing Knowledge Economy, www.1000ventures.com , preuzeto sa sajta 1.2.2013.
10. Robbins, S. P., Coulter, M., Menadment, Data status, Beograd, 2005, str. 12.
11. Shakir, R., Soft skills at the Malaysian institutes of higher learning, Asia Pacic Educ.
Rev. 10:309315, Education Research Institute, Seoul National University, Seoul,
Korea, 2009, str. 309.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
277
12. Seltzer, K., Bentley, T. TheCreative Age: Knowledge and Skills for the New
Economy, DEMOS, London, dostupno na
http://www.culturenet.cz/res/data/004/000574.pdf
13. Tampoe, M., Motivating Knowledge Workers: The Challenge For The 1990s, In
Knowledge Management And Organizational Design, Butterworth Heinemann,
Boston, preuzeto iz: Tisen, R., Andriesen, D., Lekan Depre, F. (2006) Dividenda
znanja, Adies, Novi Sad, 1997, str. 211.
14. Tisen, R., Andriessen, D., Depre, F. L., Dividenda znanja, prevod sa engleskog,
Adies, Novi Sad, 2006, str. 12-15.
15. Whicker, L.M., Andrews, K.M., HRM in the Knowledge Economy: Realising the
Potential, Asia Pacific Journal of Human Resources, 42, 2, 2004, str. 156-165.,
dostupno na www.knowable. Preuzeto sa sajta 29.3.2008.
16. Williams, C., Principi menadmenta, Data status, 2010, str. 14 - 15.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
278
ANALIZA, UPRAVLJANJE I MERENJE KREDITNOG RIZIKA U
BANKARSKOM POSLOVANJU
Milo Dragosavac, Jelena Obradovi
Visoka poslovna kola strukovnih studija Novi Sad
Vladimira Valtera Peria br.4 Novi Sad
e- mail: dragosavac.vps@gmail, jelena.obradovic.vps@gmail.com
Izvod
Banke se u svakodnevnom poslovanju susreu sa velikim brojem finansijskih rizika. Jedan
od najvanijih i najzastupljenijih je kreditni rizik. Ovaj rizik je star koliko i samo
bankarstvo, jer je uvek postojala opasnost da druga ugovorna strana nee izvriti svoje
obaveze o roku dospea. To je osnovni bankarski rizik jer kreditiranje predstavlja osnovni
bankarski posao. Ukoliko bi se dogodilo da odreeni broj klijenata, nije u mogunosti da
vrati celokupan kredit ili samo njegov deo, tada banka moe da ima problem kako sa
likvidnou u kratkom roku, tako i sa solventnou u dugom roku. Razmatrae se tri
osnovna oblika kreditnog rizika: rizik ne ispunjenja obaveza, rizik izlaganja, rizik pokria
sredstava. . Loe upravljanje rizinim portfeljem, nedostatak panje za promene u privredi,
slabi kreditni standardi za zajmoprimce, samo su neki od glavnih problema sa kojima se
susree bankarski sektor. Glavni problem je da glavnica i/ili kamata nee biti naplaeni u
predvienom vremenskom periodu. Upravo zbog velikog uticaja kreditnog rizika na
poslovanje, u radu e biti posebno analizirani naini i metode upravljanja i merenja
kreditnog rizika, na konkretnim primerima.
Kljune rei: upravljanje, merenje kreditnog rizika
Abstract
Banks in the daily operations face a number of financial risks. One of the most important
and most common is a credit risk. This risk is as old as banking, because there was always
the risk that counterparty will default on its obligations when due. This is the basic
banking credit risk because the basic business of banking. If it happened to a number of
clients, is not able to repay the entire loan or a part of it, then the bank may have a problem
with liquidity in the short term, and solvency in the long run. Will consider three basic
types of credit risk: the risk of not fulfilling obligations, risk exposure, risk coverage
resources. Poor portfolio risk management, lack of attention to changes in the economy,
weak credit standards for borrowers, are some of the major problems facing the banking
sector. The main problem is that the principal and / or interest will be recovered in due
time. Due to the great impact of credit risk management, the paper will be analyzed
separately and means and methods of measuring credit risk of specific examples.
Keywords: management, measurement of credit risc
1. UVOD
U bankarskom poslovanju lista bankarskih rizika se neprestano poveava. Banke se stalno
susreu sa problemima kao to su: nemogunost klijenata da vrate kredit, promene u kamatnim
stopama, promene depozita, deregulacija, moralni hazard. Jedan od najvanijih bankarskih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
279
proizvoda su svakako krediti i njima svaka banka poklanja veliku panju. Glavni problem je da
klijent ne bude u mogunosti da o roku dospea vrati kamatu i/ili glavnicu. Da bi se adekvatno
upravljalo ovakvom vrstom rizika, banke primenjuju radnje, koje se odnose na smanjenje,
prenoenje, podelu, zadravanje i izbegavanje rizika. Upravljanje kreditnim rizikom u
bankarskom poslovanju obuhvata merenje, identifikovanje i procenu rizika s ciljem
minimizaranja negativnih efekata na poslovni rezultat banke. Svaka banka je duna da utvrdi
procedure i nadlene organe za merenje i identifikovanje kreditnog rizika. Radi efikasnog
upravljanja kreditnim rizikom banka je duna da u skladu sa propisima Narodne Banke Srbije i
svojim aktima izdvaja rezerve za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu ,kako
bilansne aktive, tako i vanbilansnih stavki banke.
Kreditni rizik treba posmatrati u kontekstu ulaenja u kreditne aranmane sa klijentima sa
kojima se dosad nije poslovalo, ili pada kreditne sposobnosti klijenta sa kojim se ve
poslovalo, odnosno praenje stanja kreditnog rizika u periodu nakon to je kredit odobren i
iskoriten, a pre nego to je zapoeta njegova otplata ili otplata nije izvrena u celosti. Ocena
kvaliteta kreditnog portfelja moe da se vri za svaki pojedinani kredit ili na osnovu
reprezentativnog uzorka za pojedine kategorije rizika i plasmana. Kreditni rizik moe da
nastane na osnovu greaka koje se odnose na slabo proveravanje kreditne sposobnosti,
nepotovanje propisane procedure, olako prelaenje preko uoenih slabosti u poslovanju,
nekompetentnost zaposlenih lica u banci prilikom pregovaranja i zakljuivanja ugovora o
kreditu.
2. SAVREMENI NAINI UPRAVLJANJA KREDITNIM RIZIKOM U
BANKAMA
Da bi banka svela kreditni rizik na najmanju moguu meru, potrebno je da izvri
diverzifikaciju plasmana, odnosno da struktuira kreditni portfelj. Od strane uprave banke, mora
da postoji kontinuitet praenja kreditnog rizika, i redovno izvetavanje u vezi istog.
Kad je re o kreditnom riziku, obino se misli na: rizik ne ispunjenja obaveza, rizik izlaganja,
rizik pokria sredstava. Lica koja su zaposlena u kreditnom portfoliju banke moraju stalno da
prate faktore, koji utiu na sam kvalitet kreditnog portfolija. Ukoliko se uoe odreene
nepravilnosti, potrebno je reagovati to pre kako banka ne bi bila insolventa, tj da su njene
obaveze vee nego potraivanja. Kljuni preduslov za stabilan portfolio rizinih plasmana je
njegova sposobnost da odoli nepovoljnim kretanjima u ekonomskom ciklusu. Dogaaji u
prolosti pokazali su da recesiona kretanja vie pogaaju pojedine delatnosti i geografske
regione nego druge. Prema tome, diversifikovani portfolio, koji obuhvata iru bazu klijenata u
razliitim delatnostima i geografskim oblastima, ima bolje anse da odoli nepovoljnim
ekonomskim kretanjima nego to je to sluaj kod portfolia koncentrisanog na specifine
delatnosti ili geografska podruja. Da bi se obezbedila diversifikacija portfolia, u okviru
portfolia treba utvrditi limite za kreditni rizik koji je vezan za konkretne klijente (ili grupe
klijenata sa povezanom vlasnikom strukturom), delatnosti i geografske oblasti.
Ovi limiti mogu biti izraeni kao konkretni iznosi, odnosno, maksimum od 5 miliona evra po
pojedinanom klijentu, delatnosti ili geografskoj oblasti, ili kao procenat kapitala banke, na
primer, 10% njenog kapitala. U okviru svije odgovornosti koja podrazumeva obezbeenje
stabilnog portfolia rizinih plasmana. Odeljenje za upravljanje kreditnim rizikom treba da
utvrdi limite, odnosno, maksimalni nivo eksponiranja u odnosu na pojedinane klijente,
delatnosti i geografske oblasti, kao i da ih u obliku pisane preporuke dostavi na saglasnost
Odboru za upravljanje kreditnim rizikom.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
280
Najvaniji organ je Odbor za upravljanje kreditnim rizikom. Sve banke treba da formiraju
Odbor za upravljanje kreditnim rizikom - Kreditni odbor. Ovaj odbor je telo koje donosi
odluke i ini sastavni deo vieg rukovodstva banke. Njegova sveobuhvatna i vrlo znaajna
funkcija je da odrava i razvija stabilan i profitabilan portfolio kredita i rizinih plasmana. S
obzirom na ovu znaajnu funkciju, lanove treba da imenuje Upravni odbor banke i Kreditni
odbor treba da podnosi izvetaje Upravnom odboru. Odborom treba da predsedava generalni
direktor banke, a potrebno je da ima jo najmanje 4 lana ukljuujui direktora Odeljenja za
upravljanje kreditnim rizikom, vie rukovodioce Odeljenja za kreditne poslove, kao i direktora
Odeljenja za upravljanje sredstvima i plasmanima iji je zadatak da obezbedi finansiranje
kreditnih aktivnosti banke.
Odbor treba da se sastaje na redovnim sednicama. Vii rukovodilac iz Odeljenja za upravljanje
kreditnim rizikom treba da bude imenovan za sekretara odbora, sa zadacima koji obuhvataju
pripremu dnevnog reda za sednice, blagovremenu dostavu materijala pre odravanja sednica
ime se lanovima omoguava da razmotre pitanja o kojima e se raspravljati, kao i voenje
zapisnika sa sednica koji ukljuuju raspravu i usvojene odluke. Odgovornosti odbora
obuhvataju:
- usvajanje politike i procedura upravljanja kreditnim rizikom, u pisanom obliku,
ukljuujui njihove dopune i izmene u svrhu auriranja, na primer, u sluaju
uvodjenja novih kreditnih proizvoda ili promene trinih uslova koji zahtevaju
izmene kreditnih proizvoda;
- imenovanje rukovodilaca Odeljenja za upravljanje kreditnim rizikom i Odeljenja za
- kreditne poslove;
- utvrivanje postupka odobravanja kredita i odreivanje limita za odobravanje
kredita odreenim pojedincima u Odeljenja za upravljanje kreditnim rizikom i
Odeljenju za kreditne poslove
- usvajanje limita u odnosu na sektore delatnosti i geografske sektore u okviru
kreditnog portfolia ime se obezbeuje odgovarajua diversifikacija
- usvajanje nivoa kreditnog eksponiranja u odnosu na pojedinane korsnike kredita
- usvajanje korektivne strategije u cilju reavanja i naplate problematinih kredita
- usvajanje programa kontrole kreditnog poslovanja; prijem izvetaja o kontroli
- kreditnog poslovanja; odluke o neophodnim korektivnim merama
- usvajanje standardne kreditne dokumentacije, kao i standardnih formata i obrazaca
- koji se koriste na nivou funkcija kreditnog poslovanja banke
- utvrdjivanje i usvajaje budeta za program obuke zaposlenih u Odeljenjima za
- upravljanje kreditnim rizikom i kreditne poslove.[1]
Kreditni rizik je jedan od najeih razloga zbog kojih banke propadaju. Stoga se razvijaju
posebne strategije za upravljanje kreditnim rizikom, predloene u Bazelu I:
- Ispravan, dosledan, pouzdan proces odobravanja kredita
- Prikladan proces kreditne administracije
- Aktivno merenje, upravljanje, nadzor kreditnog rizika
- Primerena kontrola izloenosti riziku
- Aktivan nadzor i sudelovanje regulatornih institucija
- Osiguranje primene okruenja za merenje i upravljanje kreditnim rizikom [2]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
281
Iskustva su pokazala da je najveci deo problema koje su Banke susretale imao veze sa
loim upravljanjem kreditnim rizikom:
- Nedostatak panje na promene ekonomskih i ostalih okolnosti koje mogu voditi
opadanju kreditnog rejtinga dunika banke
- Neodgovarajue utvrivanje cene rizika
- Prekomeran rast kreditnih aktivnosti
- Prekomerna koncetracija
- Nedostatak kontrole dunika i kolaterala
- Lo pristup upravljanju portfolijom kreditnih izloenosti
Regulatorno okruenje u pogledu kreditnog rizika je u poslednje vreme postalo sve zahtevnije.
Efikasan sistem upravljanja kreditnim rizikom utie na eliminaciju veine problema prisutnih u
bankama. Upravljanje kreditnim rizikom vri se:
- primenom limita
- selekcijom kreditnih zahteva
- diversifikacijom plasmana
- primenom adekvatnih sredstava obezbedenja plasmana
Metodologija utvrdivanja kreditnog rizika nalazi se u sreditu kreditne analize, ali je osnovna
ideja kreditne politike minimizacija i odreivanje granice podnoljivog kreditnog rizika. Jedan
od osnovnih zahteva u banci je sposobnost u pokrivanju nastalih gubitaka na osnovu plasiranih
kredita. Na tom osnovu kreditni rizik se moe vrlo iroko posmatrati i vezati za sve vrste
plasmana. [3]
Osnovna metodologija za merenje efikasnosti banke u upravljanjukreditnim rizikom obuhvata
sledee indikatore:
- Indeks odbacivanja = odbaeni kreditni zahtevi/primljeni kreditni zahtevi
- Indeks gubitka = otpisani gubici/rezervna srestva za pokri egubitaka
- Indeks naplate potraivanja = naplata potraivanja tokom meseca/potraivanja
tokom meseca
Sumirajuci interne determinante kreditnog rizika, neto kreditni gubitakmoe se izrazii
jednacinom:
NLL= (VOL+LAR+C&I+INC+ECY+FAIL)
gde je:
NLL=neto kreditni gubici
VOL=obim kredita
LAR= koeficijent kredita prema aktivi
C&I= koeficijent komercijalnih i industrijskih kredita prema ukupnimkreditima
INC= prihod banke
ECY= prihod stanovnitva usklaen sa stopom inflacije
FAIL= broj ili vrednost tekucih obaveza po pogrenim poslovima [4]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
282
U osnovi postoje dve vrste kreditnog rizika: jedna je vezana za povratglavnice ili rata glavnog
duga (to je situacija kada dunik nece da vrati dospeluratu ili bi hteo ali ne moe usled
finansijskih potekoca), a druga je povezana saplaanjem kamate kao prinosa na plasirana
sredstva (sve zavisi dali je ugovorenafiksna ili promenljiva kamatna stopa i kakvo je kretanje
kamatnih stopa natritu).
Sa aspekta irine obuhvata postoji sledeca kategorizacija kreditnog rizika:
- iri obuhvat kreditnog rizika (rizik prevare, pekulativni rizik, rizik koncentracije
kreditnog portfolia, rizik vanbilansnih aktivnosti, isti kreditni rizik, rizik
likvidnosti i rizik zemlje)
- Ui obuhvat kreditnog rizika (moralni rizik, poslovni rizik, imovinski rizik, rizik
zaloge i trini rizik)
- Najui obuhvat kreditnog rizika (rizik vraanja kredita i rizik plaanja kamate) [5]
Sva navedena shvatanja kreditnog rizika su bitna za banku. Kako ona najua tako i ona najira.
Svakako da je banci bitno da naplati svoje potraivanje o roku dospea sa pripadajuom
glavnicom i kamatom. S toga je bitno sprovesti analizu kreditne sposobnosti potencijalnog
dunika.
U svakoj analizi kreditne sposobnosti dominantni su faktori koji se nazivaju 5 Cs of Credit:
1. Karakteristike traioca kredita (Character) moralni rizik
2. Velicina njegovog kapaciteta ili sposobnost odnosno mogucnost placanja
(Capacity) poslovni rizik
3. Velicina njegovog kapitala ili bogatstvo ducnika (Capital) imovinski rizik
4. Uslovi obezbedenja kredita (Collateral) rizik zaloge
5. Uslovi njegovog poslovanja (Conditions) trini rizik
3. METODE ZA MERENJE I OCENU KREDITNOG RIZIKA
Da bi moglo adekvatno da se upravlja kreditnim rizikom potrebno je da se uspostave metode i
mehanizmi za njegovo adekvatno merenje. Za uspeno merenje kreditnog rizika potrebna je
dostupnost informacijavezanih za: izloenost kreditnom riziku, verovatnou nastanka
nemogunostinaplate potraivanja ili verovatnou pogoranja kreditnog rejtinga,
potencijalnimnaplatama nakon dospelosti odnosno defoulta-a. [8]
Osnovni nain merenja kreditnog rizika jesu interni i eksterni rejting. Interni se razvija u okviru
same banke, dok se eksterni odnosi na rejtinge posebnih kompanija, ija je osnovna delatnost
praenje rejtinga izdavaoca hartija od vrednosti.
Postoje dva pristupa merenju kreditnog rizika:
- standardiziovani pristup - omoguava da se na izraunate izoloenosti banke
primenjuju ponderi rizika u skladu sa ocenom rejtinga eksternih agencija
(Standard&Poor`s, Moody`s i Ficth). Izloenost banke treba da bude ponderisana
rizikom nakon odbijanja specificnih rezervisanja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
283
- pristup internog merenja rejtinga - polazi od toga da banke sameodaberu nain na
koji e meriti rejting svojih klijenata, ovaj pristup mora dabude odobren od strane
baninog supervizora. [9]
Standardizovani pristup predstavlja najjednostavniji pristup, koji je konceptualno isti kao i
postojei okvir iz 1988.godine, ali omoguava veu osetljivost na rizik. U okviru ovog pristupa
banka je obavezna da podeli sve svoje plasmane u odreene kategorije zajmoprimaoca, koje su
definisane od strane Komiteta (drava, banka, privreda, stanovnitvo, itd.), a u skladu sa jasnim
karakteristikama konkretnog plasmana. Za svaku kategoriju plasmana se primenjuje ponder
rizika, dok zbir tih proizvoda daje ukupan iznos aktive ponderisane rizikom. [10]
Inovacija u odnosu na okvir iz 1988.godine, je da se plasmani malim preduzeima mogu
tretirati, kao plasmani stanovnitvu, pod uslovom da su ispunjeni strogi uslovi, koje utvruju
kontrolni organi. Standardizovani pristup merenja kreditnog rizika podrazumeva proireniju
grupu kolaterala, kojima se umanjuje nivo kreditnog rizika, i definie razliite stepene
smanjenja u zavisnosti od trine vrednosti prihvaenog instrumenta obezbeenja. Narodna
banka Srbije je definisala Operativni plan, kojim se definie da budu osnovane kod nas
eksterne kreditne agencije, koje bi vrile klasifikaciju klijenata kod nas.
Za uspeno merenje kreditnog rizika potrebno je definisati modelkreditnog rizika.Model
kreditnog rizika predstavlja skup modeliranih matematikihoperacija koja uz date kriterijume
kao inpute, vraameru rizika kao ishod . U postupku modeliranja kreditnog rizika utvreni su
odredeniproblemi:
- Nepostojanje likvidnog trita ini veoma tekim ili gotovo nemoguim utvrivanje
kreditnog rizika za pojedinanog dunika
- Stvarne verovatnoe neizvrenja obaveza ne mogu se posmatrati na tritu.
Korisnici moraju utvrivati ove verovatnoe na osnovu istorijskih podataka ili
javnih informacija o kreditnom rejtingu koristei definisane modele
- Korelacije izmeu kreditnih dogaaja je veoma teko utvrditi i meriti, pa je stoga
zahtevno vriti agregaciju kreditnog rizika;
- Prinosi od trinih ulaganja su relativno simetrini i dobro aproksimirani
normalnom distribucijom, to nije sluaj kod kreditnih rizika.
- Nepostojanje dogoronih dravnih hartija od vrednosti nominovanih u domicilnoj
valuti koja bi definisala nerizinu krivu prinosa i predstavljala osnovu procene
kreditnog rizika
Postoje dva modela:
1. Tradicionalni model gde se izdvajaju sledei modeli:
- 5C (Karakter, Kapital, Kapacitet, Kolateral, Uslovi) - Jedan od moguih pristupa
ocenjivanju kreditne sposobnosti je analiza i vrednovanje klijenata primjenom 5C
analize koja obuhvata analizu: karaktera, kapaciteta, kapitala, kolaterala, kondicija i
kontrole.
Karakter zajmotraioca pokazuje njegovu elju i spremnost da se dug po kreditu otplati na
vreme zajedno sa kamatama. Smatra se da je ovo poetniuslov za dobijanje kredita. Ovaj
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
284
element kreditnog rizika i kreditne sposobnosti vie se vezuje za kreditiranje stanovnitva a
manje za kreditiranje privrede.Klijent treba imati jasno definisanu namenu kredita i ozbiljnu
nameru da kredit vraa prema ugovorom utvrenom nainu. Odobravanje traenog kredita
mora biti u okvirima kreditne politike banke. Neki kreditni menaderi ulau veliki trud u
ispitivanje linih navika podnositelja zahteva.Kreditni karakter zajmotraioca ili njegova
platena volja se moe procenjivatina osnovu bankarskog iskustva ili prethodnih kreditnih
relacija koje je banka imala sa konkretnim subjektom. Ukoliko je te relacije karakterisala
klijentova promptnost u ispunjavanju obaveza (to je istina uslovljeno i njegovom platenom
moi pored volje za plaanjem) njegov kreditni karakter se moe oceniti povoljnim.
Kapacitet - Klijent treba imati pravnu sposobnost i osposobljeni menadement da vodi
celokupno poslovanje. Preduzetnik, po zahtevu banke, treba dati na uvid osnivaki akt,
finansijska ovlatenja i ostalu pravnu dokumentaciju kao i kadrovsku datoteku. Otplatni
kapacitet determinie razlika oekivanih gotovinskihpriliva i odliva zajmotraioca ili veliina
njegovih buduih neto-gotovinskih priliva("cash flows). Ti prilivi se utvruju na bazi
priloenih finansijskih izvetaja podnosioca kreditnog zahteva, a inae imaju bitno
kompleksniji karakter, kao i analitiku zahtevnost u sluaju privrednih zajmotrailaca u odnosu
na domainstva. Na ustanovljene gotovinske prilive (za period koritenja zajma) primjenjuje se
od samih banaka utvrena maksimalna dozvoljena stopa zaduenosti debitora po datoj vrsti
zajma, to u zbiru determinie (za banku) maksirnalno prihvatljivi apsolutni obim povlaenja
date vrste zajma od strane debitora, pa se zajam odobrava ako je taj nivo vei od obima
traenog zajma.
Kapital - Komitent treba biti sposoban voditi poslovanje koje e proizvesti takav novani tok
koji e biti dovoljan za podmirenje svih obveza ukljuujui i otplatu kredita. Kapital indicira
njegovu finansijsku snagu, odnosno rezultat njegove ukupne poslovne istorije, a predstavlja
razliku aktive i obaveza traioca zajma. Do podatka o toj determinanti kreditne sposobnosti
dolazi se uvidom u finansijske izvetaje podnosioca zahteva.
Kolateral - Instrumenti osiguranja koje trae finansijske institucije za njih smanjuju rizik
gubitka. Ti instrumenti trebaju imati vrednost koja e od trenutka aktiviranja do trenutka
unovenja biti dovoljna za pokrivanje celokupnog ugroenog kreditnog potraivanja
ukljuujui zatezne kamate i druge trokove. Kolateral je sekundarni izvor naplate
potraivanja, a nastupa kada se pokae da klijent nije u stanju ispuniti svoje obveze po kreditu.
Zalog zajma se prvenstveno manifestuje u odgovarajuoj estici imovine iliaktive koju klijent
stavlja na raspolaganje banci u funkciji potpunog pokriabankarskog gubitka izazvanog
neisplatom njegovog duga. Poredkomponenti aktive, zajam moe biti osiguran garancijom
neke druge, autoritativne firme ili osobe. U tom sluaju, bankarski slubenik mora obaviti
procenu kreditne sposobnosti garanta.
Uslovi - Ovde se radi o analiziranju okruenja dunika koje utie na definisanje uslova i
pretpostavki za njegovo poslovanje. Treba razmotriti trendove i perspektive delatnosti kojom
se komitent bavi te proceniti makroekonomske okvire. Re je o faktorima nad kojima komitent
nema nikakve mogunosti kontrole. Ovde se treba staviti akcent na analizu sposobnosti
komitenta da reaguje na procene okolnosti u periodu do dospea zajma.
- Skoring modeli Predvianje kreditne sposobnosti zajmotraioca je od izuzetnog
znaaja za svakog kreditora.
Naime, odobravanje kredita zajmotraiocu koji e kasniti u plaanju ili koji uopte nee u
celosti vratiti kredit rezultira gubicima za kreditora dok, s druge strane, odbijanje zajmotraioca
koji je potencijalno dobar rezultira manjom zaradom za kreditora.Kreditni skoring je sistem
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
285
dodeljivanja bodova zajmotraiocu iji zbir predstavlja numeriku vrednost koja pokazuje
koliko je verovatno da zajmotraiockasni u otplati kredita. Kredit skoring sistem dodjeljuje
jednu kvantitativnu meru, nazvanu skor, potencijalnom komitentu predstavljajui budue
ponaanje u otplati dodeljenog kredita. Analitiari koji razvijaju skoring sisteme identifikuju
one karakteristike komitenata koje najbolje predviaju otplatu kredita. Statistikim
procedurama dodeljuju svakoj karakteristici numeriku vrednost tako da skoring sistem meri
relativnu vanost karakteristike u predvianju otplate. Klasine metode pri odluivanju
dodeliti li kredit odreenom zajmotraiocu koriste subjektivnu ocenu kreditnih referenata koja
je temeljena na iskustvu u donoenju prethodnih odluka. Ukoliko, kreditna aplikacija sadri
oko 50-ak razliitih pitanja na koje komitent odgovara samo sa da ili ne, mogue je dobiti 1016
razliitih kombinacija odgovora. [11]Meutim, upravljanje kreditnim portfeljom se ne moe
ostvariti klasinom kreditnom analizom. Naime, ako kanjenja u otplati kredita porastu toliko
da je potrebno intervenisati u smislu smanjenja koliine kredita, menadment nema naina da
kae kreditnim referentima za koliko i kako da smanje rizik.[12] Glavni razlozi upotrebe kredit
skoringa:
1. Smanjiti loa zaduenja.
2. Poboljati operativnu efikasnost. Naime, poto je proces ocene kreditne sposobnosti
kod primene kredit skoringa automatizovan, uklanja se runi nain procene rizika.
3. Osigurati bolju kontrolu kreditnog portfelja putem nadgledanja skoring procesa i
karakteristika portfelja. [13]
Kreditni skoring omoguuje kreditnim managerima da:
1. Bolje upravljaju rizikom omoguavajui preciznije i konzistentnije odluke.
2. Smanje operativne trokove tedei vreme zaposlenika.
3. Implementiraju konzistentan sistem donoenja kreditnih odluka i kreditnu politiku
na razliitim lokacijama [14]
- Z funkcija- Tehnike Diskriminacione analize se koriste da bi se jedinka
klasifikovala ujednu od dve ili vie alternativnih grupa (ili populacija) na bazi niza
merenja.
Kako je poznato, populacije su razliite i svaka jedinka pripada jednoj od njih. Ove tehnike
takoe mogu biti koriene da bi se odredilo koje promenljive doprinose klasifikaciji. Stoga,
kao i u regresionoj analizi, imamo dve uloge: predikciju (predvianje) i deskripciju
(opisivanje). Zamislite bankarskog slubenika na alteru za izdavanje kredita, koji eli da
odredi da li da odobri molbu za kredit automobila. Odluka treba da bude doneena tako to e
se odrediti da li karakteristike (osobine) podnosioca molbe vie slie osobama koje su u
prolosti vraale uspeno kredit ili osobama koje to nisu uinile. Informacije vezaneza te dve
grupe, dobijene iz arhive banke, ukljuuju razliite faktore, kao to su: starost, prihodi, brano
stanje i posedovanje nekretnina.
Zi diskriminaciona funkcija, Xi karakteristike preduzea
Zi > c preduzee koje nee bankrotirati
Zi < c preduzee koje e bankrotirati
2. Savremeni (VAR) modeli gde se izdvajaju sledei modeli:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
286
- CreditMetrics (JP Morgan) - okvir za kvantifikaciju kreditnog rizika u portfeljima
tradicionalnih kreditnih proizvoda (zajmova, obveza kreditiranja).
- Credit Monitor (Moodys) desktop reenje, koje omoguava menaderima da
precizno vre upravljanje kreditnim rizikom za javne i privatne kompanije. [15]
- Credit Portfolio View (McKinsey) McKinsey je implementirala novu paradigmu
rizika, sa vodeim klijentima kao primer dobre prakse i podravanja srednjeronog
pozicioniranja, kao i strateko odluivanje u vanrednim okolnostima. To je strateki
i holistiki pristup riziku. [16]
- CreditRisk+ (Credit Suisse)- gubitak raspodela verovatnoe za portfolio gubitak.
Rezime mere rizika, kao to su vrednovanje rizika VAR i oekivani manjak.[17]
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Nemogue je eliminisati kreditni rizik, jer svaki plasman banke, prati odreena visina rizika.
On se ne moe izbei u potpunosti, ali se moe svesti na najmanju moguu meru. Sve poslovne
banke trebaju da se pridravaju zakonskih odredbi kada je u pitanju upravljanje i merenje ne
samo kreditnog, ve i ostalih vrsta rizika.
Uprvljanje kreditnim rizikom sprovode nadleni organi banke. Dok, konane odluke kod
velikih plasmana donose Upravni i Izvrni odbor banke. Potrebno je da kreditni referenti
efikasno procene kreditnu sposobnost zajmotraioca, i da utvrde sve faktore (endogene i
egzogene), koji utiu na kreditni rizik. Svaka banka vri odreene klasifikacije svojih klijenata,
shodno stepenu rizinosti. Pojedine banke, svoje kredite i plasmane klasifikuje u 5 kategorija,
kako bi se kreditni rizik sveo na najmanju moguu meru. Da bi banka mogla da bude likvidna
potrebno je da obezbedi odreeni nivo rezervi (kapitala), koji e pokriti eventualne gubitke po
osnovu kreditnog rizika, i obezbediti kontinuirano poslovanje. Pokrivanje kreditnog rizika
kojim se banka izlae adekvatnim iznosom kapitala, regulisano je posebnim Bazelskim
standardima I i II. Zbog nedostataka koje sa sobom nosi Bazelski sporazum I, doneen je Bazel
II. Bazel II se zasniva na tri stuba, kojima se upravlja kapitalom banke. On poveava
osetljivost banke na kreditni rizik, dok odnos prema trinom riziku ostaje nepromenjen. S
obzirom na Svetsku ekonomsku krizu, koja je zahvatila sve ekonomije, donosi se novi
Bazelski standard, a to je Bazel III, koji bi trebao da bude implamentiran do 2019.godine.
Reference
[1]http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/40/40_2/prirucnik_o_upravljanju
_kreditnim_rizikom.pdf, (datum pristupa 18.04.2013)
[2] Basel Commitee on Banking Supervision:Principles for the management of Credit
risk, September, 2000
[3] Lloyd B.T.:Money, Banking and Financial Markets, South-Western College Pub, 1
edition, 2005, London, str.66
[4] uri U.: Bankarski portfolio menadment strategijsko upravljanje bankom,
bilansom i portfolio rizicima banke, Feljton, 2002, Novi Sad, str.232
[5] Vunjak N., Kovacevic Lj.: Poslovno bankarstvo, Beej, 2002, str.548
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
287
[6] Rose P., Comercial bank management, McGraw Hill, Irwin, 2002, str.110
[7] Baker H.K., Powel G.E., Understanding financial management:a practical guide,
Blackwell Publishing, Oxford, 2005, str.196
[8] Barjaktarovi L.,:Upravljanje rizicima, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009,
str.87
[9] Mays, E., editor, Handbook of Credit Scoring, Glenlake Publishing Company, Ltd.,
Chicago, 2001. str. 89
[10]http://www.mathos.unios.hr/upravljanjekr/materijali/Upotreba%20i%20primjena%20s
coring%20modela%20(tekst).pdf, (datum pristupa 25.04.2013.)
[11] McNab, H., Wynn, A., Principles nad Preactice of Consumer Credit Risk
Management, CIB Publishing, Canterbury, 2000, str.7
[12] Rowland,J., Credit Scoring Big Opportunities for Small and Start-up Businesses,
Credit World, Sep/Oct95
[13]http://www.moodys.com/sites/products/ProductAttachments/CreditMonitor_brochure.
pdf, datum pristupa 22.04.2013.
[14] McKinsey and Company,Risk modeling in a new paradigm,McKinsey working
papers number 13, 2010, str.1
[15]http://www.garp.org/media/536094/creditriskmanagment_howardhaughton121510.pdf,
datum pristupa 21.04.2013.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
288
ANALIZA RELEVANTNIH ASPEKATA STRATEGIJA ZASNOVANIH
NA STANDARDIZACIJI, KASTOMIZACIJI I MODULARIZACIJI
PROIZVODA
Milan Krsti
1
, Ana Skorup
1
, Ivan Krsti
3
1 Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetni tvo Beograd, SRBIJA,
e- mail: mykrstic@gmail.com; anaskorup@gmail.com;
3 Institut za standardizaciju Srbije, Beograd, SRBIJA, ivan.krstic52@gmail.com.
Izvod
U ovom radu razmatraju se relevantna pitanja industrijskog menad menta koja se tiu
strategije preduzea zasnovane na standardizaciji, kastomizaciji i modularizaciji proizvoda
(SKMP). Razmotrena pitanja dodatno su aktuelizovana ubzanjem tehnolo kog progresa, a
posebno razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), kao i efektima
globalizacije. Cilj ovog rada je da se uka e na znaaj SKMP, kao va nih elemenata
strategije preduzea, odnosno na njihov doprinos ukupnoj strategiji rasta i razvoja
preduzea. Stoga je u radu sprovodena na teorijskoj osnovi zasnovana uporedna analiza
strategija preduzea zasnovanih na SKMP sa stanovi ta istorijskog konteksta i principa.
Rezultati analize potvruju znaajnost strategije preduzea zasnovane na SKMP za
rezultujuu strategiju rasta i razvoja preduzea, odnosno celishodnost njihovog ireg
teorijskog obrazlo enja.
Kljune rei: industrijski menad ment, strategija preduzea, standardizacija,
kastomizacija, modularizacija, proizvod, analiza.
ANALYSIS OF RELEVANT ASPECTS OF STRATEGIES BASED ON
STANDARDIZATION, CUSTOMIZATION AND MODULARISATION
OF PRODUCTS
Milan Krsti, Ana Skorup, Ivan Krsti
Abstract
This paper discusses the relevant aspects of industrial management related to business
strategy based on standardization, modularization and customization of products (SMCP).
The discussed questions are further actualized by acceleration of technological progress, in
particular the development of information and communication technologies (ICT), and the
effects of globalization. The aim of this paper is to highlight the importance of SMCP as
important elements of business strategy and their contribution to the overall growth and
development strategies of companies. Therefore, in this paper we conduct a comparative
theoretical analysis of corporate strategies based on SMCP from the standpoint of
historical context and principles. The analysis results confirm the importance of enterprise
strategy based on SMCP for the resulting strategy of growth and development of the
company, and the appropriateness of their wider theoretical explanation.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
289
Keywords: industrial management, corporate strategy, standardization, customization,
modularization, product analysis.
1. UVOD
Institucionalna standardizacija u modernom smislu rezultat je II industrijske revolucije i
predstavlja racionalizaciju i uvoenje reda. Danas je njena uloga znatno sloenija, a tehniki i
drugi standardi su uslov poslovanja na globalnom tritu (razliite kulture, sistemi vrednosti i
uslovi okoline). Standardizacija predstavlja jednu od relevantnih oblasti industrijskog
menadmenta [1], u okviru koga se tradicionalno razmatraju: strategije rasta i razvoja
preduzea; optimizacija preduzea u interakciji sa okruenjem; menadment ivotnim
ciklusom proizvoda; menadment proizvodnim programom i ivotni ciklus preduzea [2].
Znaaj standardizacije je dodatno aktuelizovan zahvaljujui tehniko-tehnolokom progresu,
posebno razvojem IKT, kao i globalizacijom, koja predstavlja proces objedinjavanja
oveanstva u jedinstveni zajedniki ekonomski, politiki i kulturni prostor, koga karakterie
rast meusobnih veza, diskuntinualne promene, sve vei broj i raznovrsnost uesnika, i vea
menaderska sloenost [3]. Globalizacija u ekonomiji dramatino menja poslovanje preduzea,
koje mora da se stalno prilagoava novim trinim uslovima, a posebno na meunarodnom
planu. U odgovoru na te izazove, preduzee treba da iznae odgovarajuu poslovnu strategiju
koja e omoguiti rast i razvoj na dug rok. U okviru raspoloivih poslovnih strategija
(korporativne, konkurentske, funkcionalne i specijalne vrste strategija [4]), kao adekvatni
odgovor preduzea, posebno se apostrofira poslovna strategija preduzea koja ukljuuje
SKMP. Cilj ovog rada je da se ukae na znaaj strategije zasnovane na SKMP. Stoga je u radu
sprovodena teorijska analiza SKMP sa stanovita istorijskog konteksta i principa.
2. STRATEGIJA ZASNOVANA NA STANDARDIZACIJI PROIZVODA
2.1. Istorijski kontekst standardizacije
Standardi postoje od kada se belei istorija. Manji broj njih stvoren je dekretima vladara
(uvoenje duinske mere ell - kralj Engleske Henry I 1120. godine), dok je vei broj njih
rezultat nastojanja ljudi da svoje aktivnosti usklade sa znaajnim promenama u okruenju.
Jedan od najranijih primera standardizacije je vremenski kalendar veoma slian naem, koji su
pre 5.000 godina osmislili Sumeri u dolini Tigra i Eufrata.
Zaetak industrijske standardizacije nastaje u 19. veku pronalaskom eleznice, tanije
standardizovanjem eleznikog koloseka u SAD, 1886. godine [5]. Standardizacija toga doba
obuhvata i vatreno oruje (puka Winchester), koja je omoguila zamenu delova i na ratitu.
Do poetka 20. veka veina industrijskih grana (posebno automobilska), standardizovala je
osnovne komponente svojih proizvoda [6].
2.2. Principi standardizacije
Standardizacija predstavlja aktivnosti na utvrivanju odredbi za optu i viekratnu upotrebu, u
odnosu na stvarne ili potencijalne probleme, u cilju postizanja optimalnog nivoa ureenosti u
datom kontekstu, i sastoji se od: formulisanja, izdavanja i primene standarda na nacionalnom,
evropskom ili meunarodnom nivou. Opti ciljevi standardizacije su da proizvodi, procesi i
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
290
usluge budu usklaeni sa svojom namenom, ostvarivanje spremnosti za namenu,
kompatibilnost, zamenljivost, smanjenje broja varijanti, bezbednost, zatita ivotne sredine i
zatita proizvoda, zatita zdravlja, uzajamno sporazumevanje, poboljanje ekonomskih
performansi, uklanjanje prepreka u trgovini i dr. [7].
Od posebnog znaaja za preduzea su eksterni i interni tehniki standardi. Eksterni standardi su
oni koji su usvojeni izvan preduzea, a prema svom poreklu, mogu se podeliti na: standarde u
najuem smislu, de facto standarde, regulatorne standarde, kao i standarde u irem smislu.
Njima su danas obuhvaeni gotovo svi aspekti poslovanja savremenih preduzea. Interni
standardi su dokumenti koje preduzea usvajaju za vlastite potrebe pomou kojih se dolazi do
reenja problema preduzea, a koriste se radi postizanja optimalnog stepena ureenosti
pojedinog aspekta poslovanja, i predstavljaju svojevrsne instrumente menadmenta znanja,
kojima se na efektan naina znanje, kojim raspolae preduzee (najee nedokumentovano
iskustvo zaposlenih) koristi, proiruje, prenosi, kao i odrava u kontinuitetu i u sluaju odlaska
kljunih ljudi [8].
Osnovni princip standardizacije jeste da se standardi ne donose dekretom, ve da ih pripremaju
i formuliu zainteresovane strane (industrija, potroai, dravni organi, struna i poslovna
udruenja, akreditaciona tela i dr.) uvek, kada za njima postoji objektivna potreba. Na taj nain
standardizacija je instrument tehno-ekonomske samoregulacije koji slui stvaranju javnog
dobra, budui da standarde prate eksternalije (primer Interneta - usvajanjem jednog standarda
mnogi dobijaju nenadane koristi).
3. STRATEGIJA ZASNOVANA NA KASTOMIZACIJI PROIZVODA
3.1. Istorijski kontekst kastomizacije
Kastomizacija je pre neto vie od veka prethodila standardizovanoj i masovnoj proizvodnji
jer je korisnik za svaku svoju potrebu iao odgovarajuem zanatliji, koji bi traeni proizvod
skrojio, u skladu sa njegovim zahtevima (primer obua, odea, nametaj, kua, alatka, i dr),
a komunikacija je bila neposredna. Masovna proizvodnja menja opisani koncept poslovanja u
pogledu cene, koliine, naina izrade, kao i komunikacije. U cilju punog iskorienja novog
naina proizvodnje proizvod postaje standardizovan, uveavaju se koliine, sniavaju se cene
proizvoda, trite se iri izvan okruenja fabrike, sve do globalnog nivoa. Efikasnost
proizvodnje se enormno uveava, proizvodi po pristupanoj ceni postaju dostupni korisnicima,
u ivotnom ciklusu proizvoda javljaju se razliiti posrednici (trgovci na veliko, na malo, i dr.),
komunikacija postaje posredna, do punog izraaja dolaze sve prednosti ali i nedostaci
standardizacije, koje e biti mogue prevazii tek sa intenzivnim razvojem IKT. Time je
strategija zasnovana na standardizaciji proizvoda postala samo potreban, ali ne i dovoljan
odgovor na globalizaciju, a to e ponovo aktuelizovati kastomizaciju proizvoda [9].
Istraivanja [10] ukazuju da je strategijski prostor unutar preduzea ogranien
standardizacijom i kastomizacijom, a da se izmeu njih mogu identifikovati razliite prelazne
forme poslovnih strategija, i to: ista i segmentna standardizacija, skrojena kastomizacija,
kastomizovana standardizacija, i ista kastomizacija.
3.2. Principi kastomizacije
Kastomizacija potie od engleske rei custom - obiaj, to znai da se proizvodnja odvija u
skladu sa specifinim zahtevima korisnika. Kod standardizovane proizvodnje proizvoai
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
291
korisnicima nameu svoje standardne proizvode, dok kod kastomizacije se nastoji da se
maksimalno zadovolje svi iskazani zahtevi korisnika uz minimalne tehnike intervencije kod
proizvodne opreme. Ona zapoinje pregovorima sa korisnikom o detaljima narudbe, a
nastavlja se tokom dizajniranja, proizvodnje, i prodaje proizvoda.
Kastomizovan proizvod je proizvod modifikovan u skladu sa korisnikovim potrebama,
izgraen od standardnih modula, kombinovanih na nain kako to korisnik eli, a to u krajnjem
vodi poveanju raznovrsnosti proizvoda [11]. Razvoj i ekspanzija IKT omoguili su da
komunikacija sa korisnikom ponovo postane direktna, kao i kastomizaciju korisnikog
interfejsa i cena [9]. Meu pojavnim oblicima kastomizacije posebno se izdvaja masovna
kastomizacija (MK) [13], koju je kao termin uveo Davis [14]. Ona kombinuje prednosti
masovne proizvodnje, stabilnost procesa proizvodnje, uz usmeravanje panje na zahteve
individualnih korisnika. Pri tom su proizvodi sklopljeni od masovno proizvedenih
komponenata sa ciljem da zadovolje potrebe pojedinanog korisnika (primer proizvodni lanac
maksimalno standardizovan, dok je proizvod visoko individualizovan) [12]. Usvajanje principa
MK preduzea vodi ka dizajniranju familije proizvoda, dobijanjem skupa najveeg broja
proizvoda na osnovu maksimalno standardizovanog seta baznih komponenti i proizvodnih
procesa [15].
Empirijska istraivanja su potvrdila razliit uticaj kastomizacije na pojedine funkcije u
preduzeu, pri emu najmanji uticaj ima kod funkcije proizvodnje, dok se najvei uticaj
registruje kod funkcije inenjeringa [11].
4. STRATEGIJA ZASNOVANA NA MODULARIZACIJI PROIZVODA
4.1. Istorijski kontekst modularizacije
U evolutivnom razvoju modularnog koncepta mogu se izdvojiti sledei koncepti, i to:
Bauhaus sistem (1919-33); Baukasten sistem; Funkcionalni sistem; Fiziki moduli, koji
koriste mehanike i/ili mehatronike gradivne elemente; Ne-fiziki moduli, koje ine
strukturalne, samostalne funkcionalne jedinice kao nosioci znanja.
4.2. Principi modularizacije
Izvorno, termin modul potie od latinske rei modulus, to znai standardna mera za osiguranje
proporcija. Modul je osnovna i samostalna funkcionalna jedinica u odnosu na proizvod iji je
deo, i poseduje standardizovani interfejs i interakcije. Zahvaljujui njima sastavljanje
proizvoda ostvaruje se kombinacijom razliitih modula. Pri tom modul moe biti jedinica
materijalne ili nematerijalne prirode. Modularnost je atribut sistema koji se odnosi na strukturu
i funkcionalnost, i znai sposobnost kreiranja proizvoda kombinacijom pojedinanih modula
[17].
Modularna struktura je sazdana od samostalnih, funkcionalnih jedinica (modula) sa
standardizovanim interfejsima i interakcijama, u skladu sa definicijom sistema. Zamena jednog
modula u strukturi drugim modulom kreira novu varijantu proizvoda.
Modularizacija je aktivnost u kojoj se odvija strukturisanje sa modulima, ime se korisnicima
poveava raznovrsnost izbora uz odravanje interne raznovrsnosti delova i proizvodnih
procesa na upravljivim nivoima [16]. Stoga bi moduli sa duim vremenom proizvodnje trebalo
da imaju najvei stepen standardizacije, a elementi koji se mogu brzo menjati u toku
proizvodnog procesa, mogu biti ponueni u veem stepenu varijacije [9]. Evidentno je da
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
292
modularizacija zahteva i drugaiji pristup dizajniranja u poreenju sa standardizovanim i/ili
kastomizovanim proizvodom [18].
5. UMESTO ZAKLJUKA
U cilju adekvatnog odgovora na izazove globalizacije, preduzea su primorana da iznau
odgovarajuu strategiju koja e im omoguiti opstanak, rast i razvoj, a kao adekvatna strategija
za to, u okviru korporativne i konkurentske strategije, predlae se strategija zasnovana na
SKMP. SKMP su stoga u ovom radu podvrgnute teorijskoj analizi koja je obuhvatila istorijski
kontekst i principe.
Sa stanovita istorijskog konteksta, ustanovljeno je da su SKMP imale vlastite evolutivne
razvoje, zahvaljujui kojima su u odreenim vremenskim periodima bile dominantne strategije
preduzea, a kastomizacija je imala i periodinost u pojavljivanju tokom tih perioda.
Sa stanovita principa SKMP, u celosti su zaokrueni koncepti kako pojedinano, tako i kao
objedinjena strategija i predstavljaju aktuelna pitanja industrijskog menadmenta.
Mogui pravci daljih istraivanja tiu se uporedne analize prednosti i ogranienja SKMP.
Reference
[1] Sarasohn, H.M.; Protzman, C.A. (1946): The Fundamentals of Industrial
Management - CCS Management Course, Civil Communications Section GHQ,
SCAP (electronically reprinted 1998).
[2] Bartol, M. K., Martin, D. C. (1994): Management, Mc Graw Hill Inc., New York,
[3] Parker B., (2005), Introduction to Globalization & Business, SAGE Publications,
London, Thousand Oaks, New Delhi.
[4] Coulter M., (2009), Strategic Management in Action, 5 edition Prentice Hall;
(July 12 2009).
[5] Through History with Standards, ANSI,
http://www.ansi.org/consumer_affairs/history_standards.aspx?menuid=5, accessed
on 2011-09-11.
[6] Galvin P., (2001), Product Modularity and the Contextual Factors that Determine
Its Use as a Strategic Tool, Working Paper Series 01.03, October, 2001,Curtin
University of Technology, Graduate School of Business, Perth, Western
Australia, 6001.
[7] ISO/IEC Uputstvo 2., (2007), Standardizacija i srodne aktivnosti Opti renik.
[8] Slob, F.J.C.; de Vries, H.J. (2002): Best Practice in Company Standardisation,
ERIM Rep. Nr. ERS-2002-81-ORG, Erasmus Research Institute of Management,
Erasmus University of Rotterdam, Sept. 2002.
[9] Wiegran G., Koth H.., (2000), Custom Enterprise.Com: Every Product, Every
Price, Every Message, Financial Times Management; 1st edition (August 2, 2000).
[10] Lampel J., Mintzberg H., (1996), Customizing Customization, Sloan
management review, Vol. 38, N. 1, 1996 , pages 21-30.
[11] Sievnen, M, (2002), What is customization?, 9th International Annual
Conference of European Operations Management Association Copenhagen,
Denmark, June 2-4, 2002.
[12] http://en.wikipedia.org/wiki/Custom, accessed on 2011-09-01.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
293
[13] Wang Y., Ding M., (2005), Study of Key Success Factors for Mass
Customization: A Literature Review, MCPC2005 Hong Kong, 18-21 Sept, 2005
Hangzhou, 22-23 Sept, 2005.
[14] Stan D., (1997), Future Perfect, Addison-Wesley Publishing, 1997 - Business &
Economics.
[15] Xuanfang Z., Mingwank F., Feng W.L., Sha M., Cheng-Fong Z., (2002).,
Knowledge Modeling in Design Process Knowledge Modeling in Product Family
Design for Mass Customization, SIMTech Technical Report (MIT/02/031/PDD).
[16] Miller T., Elgrd, P., (1998)., Defining Modules, Modularity and Modularization
- Evolution of the Concept in a Historical Perspective, Design for Integration in
Manufacturing, Proceedings of the 13th IPS Research Seminar, Fuglsoe 1998.
[17] Sebastian K. Fixson, (2002), The multiple Faces of Modularity - An Analiysis of
a Product Concept for Assembled Hardware Products, Workig Paper,
Massachusetts Institute of Technology, Cabrige, MA, February 18, 2002.
[18] Peter OGrady , Wen-Yau Liang, (1998), An Object Oriented Approach to
Design with Modules, Iowa Internet Laboratory Technical Report TR98-04,
Department of Industrial Engineering University of Iowa, March 12, 1998.
[19] Schuh G,;. Meier J; Witte V., (2005), Modularization - a practical guideline for
lifecycle-driven product structuring, MCPC2005 Hong Kong, 18-21 Sept, 2005
Hangzhou, 22-23 Sept, 2005.
[20] Allen R. K., Carlson-Skalak S., (1998), Defining product architecture during
conceptual design, ASME Design Engineering Technical Conference, September
1316, 1998, Atlanta.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
294
SOCIAL MEDIA - MODERN SOURCE OF HUMAN RESOURCES
RECRUITMENT
Daniela Velkova
Business academy Smilevski - BAS
Blagoj Djorev 165/2-5, Veles, R.Macedonia
Abstract
Social media represent a modern web platform that enables interaction among various
participants. Those organizations that accept change and follow the progress of the IT industry
understand the opportunity this online tool offers and they treat it as source of information.
In various forms of interaction, social media began to be used in human resources management
in organizations as a new source of modern human resources recruitment for the needs of the
organization.
The present paper examines the usefulness the organization can have if ready to accept the
changes and if it uses social media as a source of human resources recruitment.
Keywords: social media, human resources, recruitment.
1. INTRODUCTION
In these modern circumstances of operation and action, the basic form of competition struggle
between organizations is expressed in the struggle to attract creative professionals, proven
leaders, but also young, talented and educated staff. The main factor of impact on
organizations competitive ability and advantage are people, their development, their ability,
their motivation, their satisfaction, or in other words - human resources.
If we start from the fact that human resources are the most important asset of any organization
and that they are the driving force of the organization, then it is important that the organization
has adequate qualified human resources whose knowledge, skills and abilities shall enable
profitability and justification of the investment made for their engagement. Recruitment is
exactly that, a way to find just such human resources to proactively respond to organizational
challenges.
Human resources recruitment is one of the biggest and most difficult challenges of modern
organizations. Appropriate recruitment and appropriate selection of candidates with the
necessary qualities for modern working and activities are among the most important elements
that ensure progression and increase the competitiveness of the organization. On basis of this,
it is very important that the organization is familiar with all opportunities for recruitment of
human resources and understands the importance of this process as to ensure quality personnel
to fill vacant or newly created jobs.
What is actually human resources recruitment? It is a process of attracting qualified candidates
in such numbers that will enable the organization to select those most appropriate and best to
fill the vacant or newly created jobs. The organization can carry out human resources
recruitment in two ways, by using internal or external sources for recruitment. Internal human
resources recruitment is carried out inside, out of the employees in the organization, by using
various recruiting methods: internal advertising, recommendations, transfer of staff, rotation of
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
295
staff, promotion of staff, hiring former employees, etc. External human resources recruitment
enables attracting qualified candidates from the external labor market, such as public and
private employment agencies, educational institutions, the press and media, websites and more
recently, social media.
2. SOCIAL MEDIA - EXTERNAL SOURCE OF HUMAN RESOURCES
RECRUITMENT
Social media as the most widely spread Internet platforms of modern times, are advanced
online tool that organizations can use as an innovative solution for achieving internal
efficiency, as well as creative strategy for human resources recruitment. Each organization can
find a way to reap the benefits these media offer. In general, the benefits can be utilized in
many ways, including four that have been highlighted, as follows:
1. Cooperation: Social media provide consistency, transparency and establishing
effective cooperation with employees, job applicants, customers, suppliers.
2. Talent Management: Social media can help attract highly competent people and at
the same time can enable development, support and retention of the workforce, in
order to meet current and future needs of the organization.
3. Administration: Remote HR operations are enabled through social media.
4. Brand: Social media enable creation of a single and unified culture as an online
event which will be a path to success of the organization.
If we take into consideration that globally, there are over 220 social media that enable
networking on various grounds, than we can see how organization can use the above methods
in the process of recruiting staff.
This paper studies the opportunities currently provided by the most active and popular social
media Facebook and LinkedIn, regarding the recruitment of job candidates.
3. FACEBOOK SOURCE OF HUMAN RESOURCES RECRUITMENT
Facebook is the most widespread social networking site. This is a site that offers its
members the opportunity to have a personal profile, add friends, send messages, join
various media and groups, upload images, videos, participate in group open and closed
discussions, promote events, advertise and much more than that. Facebook simultaneously
represents a communications site that provides business networking, business promotion,
advertising, multimedia sharing, and public relations.
Organizations need to learn the benefits offered by these media to be competitive
on the market. If you look at the number of this media members, then those staggering
numbers say a lot about how important it is for an organization to be part of this massive
group of people and to use the offered free of charge information for its own purposes.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
296
Table 1: Facebook statistic facts
Business users can use Facebook to communicate with existing and potential customers, to
attract new customers, to collaborate with other organizations, to recruit job candidates, to
promote their services and products, as well as for PR activities.
Perhaps for some organizations it is uncommon to use Facebook for business purposes,
specifically for recruiting job candidates, but if we take into account the fact how much this
site is known and how much information can be found about the career and professional
development of its members, then you can see how this site can help in human resources
recruitment.
Many do not consider Facebook a serious site, many organizations see it as a teen networking
site, but if you penetrate deeper into the analysis of the information offered in the personal
accounts of members, you will conclude that social media such as Facebook are a
contemporary job search tool.
4. LinkedIn SOURCE OF HUMAN RESOURCES RECRUITMENT
LinkedIn is also a website, but for professional social networking. LinkedIn has evolved into a
critical mass that can not be ignored. The number of registered members is in constant rise and
every interested potential user can freely register and use the benefits offered by this social
media.
Table 2: LinkedIn statistic facts
LinkedIn Facts
Members
2012 2013
161 000 000 200 000 000
Checking 60 000 000 every month
Company pages 2 000 000
Searches 4 200 000 000 per year
Groups More than 1 000 000
Students 35% students search for jobs
Traffic from mobile 22%
Facebook Facts
Members
2012 2013
850 000 000 1 100 000 000
Checking 31% every day
Spend time per day Avg. 20 minutes per day
Like 2 700 000 000 per day
Connection 100 000 000 000 per day
Installed applications 20 000 000 per day
Photos 250 000 000 per day
Access via mobile 450 000 000 per day
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
The members of this media are varied, from job seekers, to people who have jobs but want to
highlight their qualities, as well as self-employed, students, retirees, employers and other
interested parties aiming to develop and enhance their relationships with the members of this
media. Although this is an American media, there are registered organizations and individuals
around the globe, i.e. in more than 200 countries, carrying out more than 170 different business
activities.
LinkedIn can be treated as an online CV, or even more than that. Why? Because LinkedIn,
unlike ordinary CVs, enables networking. The LinkedIn profile is a way of promoting the
professional side of the person who holds the profile, i.e. his/her personal brand.
5. HOW DO THE SOCIAL MEDIA FACEBOOK AND LINKEDIN
CONTRIBUTE TO THE PROCESS OF HUMAN RESOURCES RECRUITMENT
AND SELECTION?
Organizations can use social media as a source for human resources recruitment and selection
in three ways. Organizations can the first way when they review and supplementation of the
information the candidate has submitted when applying for the job. Using the second way,
organizations can independently engage in search and pinpointing (short-listing) of potential
job candidates directly from social media by monitoring the information they have made
available on the media. The third way is to use the opportunities offered by these media for
advertising the need for specific human resources.
The information the members can upload on the social media Facebook and LinkedIn are
grouped into several categories:
Table 3: Member information on Facebook and LinkedIn
Facebook information
LinkedIn information
Basic information:
- Birthday
- Relationship
- Anniversary
- Languages
- Political views
- Religious views
Basic information:
- E-mail
- IM
- Phone
- Address
- Twiter
- Website
Contact information:
- Mobile Phones
- Website
- E-mail
Members activities
Living:
- Hometown
- Current city
Summary
Work and education:
- Position, organization, location,
description, time period;
- Title, location, time period, graduated,
description, concentration, attended for.
Experience:
- Companys name
- Position
- Location
- Period of realization
- Job description
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
298
About member Skills and expertise
History by year
Certificate:
- Title of certificate
- Institution issuing the certificate
- License No.
- Date
- Period of validity
Interest:
- Movies
- Music
- Books
- TV Shows
Publication:
- Title
- Publication
- Date of publication
- Publication URL
- Author
- Another author
- Description of publication
Friend list:
- All friends
- Recently added friends
- Work
- Other
Education:
- School
- Date of completion
- Diploma
- Study field
- Grade
- Activities and associations
- Description of education
Favorite quotations
Additional information:
- Interests
- Personal information
o Birthday
o Marital status
- Contacting advice
Photos and videos Photo
Groups Recommendations
Notes Connection
Visited places Groups
Like
Followings
Events
Surveys
Applications
When the labor market offers many choices for a given job, the first impression is that the
organization has a facilitating circumstance and that they can easily choose the right candidate.
But on the other hand, the wide range of candidates can be a problem for the organization. In
order to make the right choice, the employer can use the information available on social media
sorted by categories, thus enabling the employer to easily reach the required information
regarding the potential candidates for employment. The employer can finalize the job
candidates information and short-list candidates for employment by monitoring the activities
the members have on any of these social media. The employer can monitor the relations of the
social media member with friends, organizations, websites, etc.., then his/her interests, his/her
professional and career development, progress, etc. The employer can get a clear picture of
what skills, abilities and knowledge the member has and at the same time can receive
confirmation about all that from friends of the person in question. Moreover, having been
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
0 10 20 30 40 50 60
Europe
Asia
Latin America
Africa
Middle East
Oceania/ Australia
North America
Geographics
LinkedIn
Facebook
equipped with all those available information, the employer can easily contact them, as well as
some friends of theirs to check the information for potential candidates, as well as many other
possibilities that require research and monitoring of the member.
The needs of organizations are different, and so is the choice of human resources supported by
social media. The employer can obtain information about members on the social media not
only in the region, but also globally, i.e. there are members of these social media all over the
world. The graph below shows the location of the members of Facebook and LinkedIn by
region.
Chart 1: Social media members per regions
Although in some organizations skepticism that social media are "children's game" is still on
the rule, this opinion should change because members of all generations, young, adult, elderly,
retirees, etc. present on the social media.
Chart 2: Age
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Facebook
LinkedIn
0 10 20 30 40 50 60 70
Demographics
Female
Male
The results show that the young population aged up to 24 is the most present age group on the
social media Facebook, with a decreasing trend in the years to follow. The situation with
LinkedIn is different, most of the members of this media are between 25 and 54 years of age.
Organizations can utilize this fact for the benefit of searching for staff, if they are interested in
junior staff, they shall turn to the social media like Facebook, while if they want experienced
and mature staff, they shall seek for professional social networking, such as LinkedIn.
Although information about the gender should not be taken as a criterion for selection of staff,
organizations still need to be familiar with the gender representation of members of these
media if they seek candidates for a specific work where gender is of essential importance.
Chart 3: Gender
This wide range of information obtained from social media enables employers to be speedy,
efficient and cost-effective when using social media as a source for human resources
recruitment.
However, certain limitations and risks arising from the use of information from these media
shall also be taken into account. Organizations shall never fully rely on information provided
only by social media, all information shall be fully checked and confirmed to reduce the risk of
abuse of freedom of these media provide, in terms of creating fake usernames with false or
incomplete information.
6. CONCLUSION
Social media, deemed as a modern source of human resources recruitment will enable
transformation in the manner organizations operate.
They open opportunities for organizations to look outside, accept and implement change
and consider the benefits and the risks these modern sources for human resources
recruitment offer.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
301
References
1. S. Sweeney, R. Craig, Social Media for Business 101 Ways to Grow Your Business
without Wasting Your Time, Jim Hoskins, Canada, 2011.
2. D. Crompton, E. Suatter, Find a Job Through Social Networking, JIST Works,
Indianapolis, 2011.
3. E. Deckers, K. Lacy, Branding Yourself, QUE, Indianapolis, 2010.
4. The Chapman Consulting Group, Social Media and Resourcing The Impact of Social
Media on Recruitment and HR in Asia Pacific, Alexander mann Solutions.
5. Nigel Wright Recruitment, The Impact of Social Media on Recruitment, Report 2011.
6. J. Sundberg, How to Recruit on LinkedIn, Link Humans, 2012.
7. K.Isaacson, S.Peacey, Human Resources and Social Media, KPMG, USA, 2012.
8. State of the Media: The Social Media Report 2012, Nielsen.
9. NHS Employers, HR and Social Media in the NHS, Briefing 87, January, 2013.
10.http://news.cnet.com/8301-1023_3-57566550-93/facebook-by-the-numbers-1.06-
billion-monthly-active-users/, May 2013.
11. http://press.linkedin.com/about, May 2013.
12. http://www.smartrecruiters.com/blog/how-social-media-changes-hr/, April 2013.
13. http://mashable.com/2010/11/08/human-resources-social-media/, April 2013.
14.http://www.searchenginejournal.com/stats-on-facebook-2012-infographic/40301/, May
2013.
15. http://www.linkedstrategies.com/linkedin-statistics-video/, May 2013.
16.http://www.thesocialmediatoday.com/linkedin-stats-and-facts-2012-infographic/, May
2013.
17. http://www.talenthq.com/2012/05/the-latest-social-media-stats-for-2012/, April 2013.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
302
MODEL ZA USKLAIVANJE STANDARDA KVALITETA PRILIKOM
KREIRANJA NOVOG ENERGETSKOG KABLA
Andrea Boro, Radovan Vladisavljevi, Dragoslav Nikoli, Biserka Trumi
Fakultet za menadment, Njegoeva 1a, e-mail: borsos@famns.edu.rs
Izvod
Cilj rada je predstavljanje modela kojim e se skratiti vreme kreiranja novog energetskog
kabla uz po tovanje osnovnih zahteva postojeih standarda. Prilikom kreiranja novog kabla
mora se voditi rauna o zahtevima koje diktiraju pojedini standardi kvaliteta, meutim ovaj
proces mo e biti dugotrajan. Prikazanim modelom bi izdvojili neke zajednike zahteve iz
razliitih standarda inei tako solidnu osnovu za dalji razvoj.
Kljune rei: upravljanje kvalitetom, dizajn novog proizvoda, visoko-energetski kablovi,
model standarda kvaliteta
QUALITY STANDARDS HARMONIZATION MODEL IN NEW
POWER CABLE DEVELOPMENT PROCESS
Andrea Boro, Radovan Vladisavljevi, Dragoslav Nikoli, Biserka Trumi
Abstract
The aim of this paper is to present a model that will shorten the time to create a new power
cable in compliance with the essential requirements of existing standards.
When creating a new cable, designers must taken into the consideration the requirements
that dictate certain standards of quality, but this process can take too long and the aim of
the authors is to create a frame to put together all the necessary elements for existing
standards to save time.
The presented model will extract some common requirements of various standards,
therefore making a solid basis for further development.
Keywords: quality control, new produsct design, high-power cabels, quality standarda
model.
1. INTRODUCTION
This paper will deal with the development of new power cables and harmonization with the
existing standards. Before developing new cable, it must be emphasized that the cables are
highly standardized product that requires strict adherence to standards asked. On the other
hand, it should be highlighted that the cables are by nature those products which are mainly
created for the needs of the buyer.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
303
The process of creating a new cable is a relatively complex process that requires good
knowledge of materials and their properties. Standardized products such as cables provide new
products developers initial framework in which they have the opportunity to start to work. But
there is no single standard that deals with the issue of power cords; instead we have a series of
national and international standards that are more or less aligned.
Regardless of whether or not the standards are compliant, they are set in front of the
development team set of requirements that must be met. Most of the requests are similar
(different tests, the use of appropriate materials, etc.), therefore it is possible to create a
foundation that can help in the creation of a new cable.
Opening eastern markets has brought great changes in business; eastern rivals are extremely
agile and they easily master new technologies. Therefore, the speed and quality of
development of new cables can be of crucial importance for the operation of cable industry.
2. CABLE INDUSTRIES IN SERBIA
In Serbia, there are several companies involved in the production of cables, however, the target
group in the cable industry are the largest producers of like "Novkabel" from Novi Sad, "the
cable factory Jagodina" from Jagodina (old name Svetozarevo Cable Factory) and "Cable
Factory Zajecar" from Zajecar. These three companies are the holders of the domestic cable
industry; but other entities in the area of cable production are also showing great interest
because of the small market.
The oldest company in the group is "Novkabel" from Novi Sad, which was been established in
1921. This was the time of the greatest innovations in the cable industry, and in this period of
time, the first industry standards related to the production and installation of cables were
implemented. "Novkabel" was originally a branch of the Budapest cable factory "Felten
Guilleaume." In the beginning, the Serbian section had only 14 workers and the production
was based on simple cable products.
"Novkabel" and Cable Factory Jagodina are organized as complex companies with a number
of subsidiaries and holding companies. For example Jagodina Cable Factory is organized as a
holding company and subsidiary company of seventeen. Cable Factory Zajecar was
successfully privatized and sold to a Czech manufacturer of cables "Telefnica". A review of
the financial statements, it appears that the most disadvantaged "Novkabel" which records
losses in excess of capital. And other companies have recorded some losses, but they have a
tendency to decrease. This fact tells us of the difficult economic situation in Serbia.
3. POWER CABLES
The main purpose of cable is extremely simple: the transfer of power. However the nature
of electricity makes this transfer complicated. The biggest problem is related to the use of
safety cables, electrical power has a tendency to "escape" to a lower resistance, which can
cause damage to other wiring or harm people in close surroundings. For safe use of cables,
it is necessary to take precautions measures and check the isolation. Good isolation can
prevent damage or injuries, which electric discharge can cause.
The basic construction of the cable is made up of:
conductor
Insulators,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
304
Cable protection,
External layer (jacket, sheath) of the cable.
Copper and aluminum are commonly used as materials for manufacturing conductors; both
materials have low electrical resistance. Copper was initially the best material for the
production of cables, because of its eclectic properties. However, copper is used in a very wide
range of products and that makes it more expensive on the world market. This fact has forced
cables manufacturers to experiment with other materials. The next best material for conductors
is aluminum, although it hast so good properties as copper but is cheap and available.
Table 1 Electrical properties of metal
38
Metal Relative
conductivity of
metal (cooper =
100)
Electrical
resistance at20
0
C
(m, 10
-8
)
Temperature coefficient
of resistance (per
o
C)
Silver 106 1,626 0,0041
Copper (annealed) 100 1,724 0,0039
Copper (extruded) 97 1,777 0,0039
Tinned copper 95-99 1,741-1,814 0,0039
Aluminum (soft) 61 2,803 0,0040
Aluminum 61 2,826 0,0040
Sodium 35 4,926 0,0054
Mild steel 12 13,80 0,0045
Lead 8 21,4 0,0040
Other parts of cable designs are very diverse and it is practically impossible to list them all in
this paper. It should be noted that manufacturers often classify cables just by the materials that
are used to protect the cable. For example, PVC cables, rubber cables, halogen free cables and
etc.
In the purpose of efficiency in infrastructures, cables must have properties related to insulation,
protection of the cable and conductivity. However, cables must also have "robust" in terms of
efficiency and security in the process of exploitation. This means that from the economic point
of view, the cables must be used with less failure.
In the first place, cables must fulfill its main purpose, to meet the demands of customers in the
future and to be safe for use. Cables are a product and as such they are composed of various
parts, which need technical and technological process for its development. Regarding to all the
phases, as the main product it has to be delivered to customers with a proper price.
For the purpose of this paper, the authors will focus on processing only the problem regarding
to some types of cables, with notice that the presented model can be adapted to other types of
cables. Cables that will considered in this paper are:
High-voltage,
Rubber,
38
38
Moore, F. G. ed (1997) "Electric Cables Handbook" third edition, Blacwell Science, UK (page 33)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
305
Mining and
Self-supporting.
The cables mentioned above are on the list of most ordered ones by customers. Each of these
cables has its own list of specifications and its own requirements. For example, mining cables
have a robust application that is reflected in resistance to mechanical damage, high energy
cables must have a very strong insulation and ect.
It should also be notices that all the materials used in cable construction, depends on the
environment, where the cables will be placed. The cables are usually installed underground,
above ground and under water. Each of these areas provides a new set of requirements and
challenges for the cables designer.
Quality standards related to cables
Standards and quality systems can be roughly divided into international and national, as cables
are in use for a relatively long time to some countries (primarily in the western hemisphere) are
already using some forms of standardization. The purpose of standardization is primarily to
achieve compatibility in the national and international environment.
The type of standards can be determined according to geographical position of each country:
Some of the oldest standards originate from the U.S.,
Then British Standards are highly developed,
In the European Union there is a special committee to regulate this issue,
At the international level, the highest authority for cables standardization is the International
Electro technical Commission (the "International Electro technical Commission - IEC)
Every country has its own national bodies, which are handling quality standardization, not just
for cable industry. In Serbia, the national standardization body is the Institute for
Standardization of Serbia, the upgraded version of JUS (Yugoslavian Standard). Our standards
are consistent with international standards, especially in accordance with the European
Committee for Electro technical Standards.
One of the standardized measure in the cable industry is the classification cable by voltage.
Regarding to this standardization, so we have
39
:
Low dangerous voltage cables, which are designed for voltages up to 2000 volts
Medium voltage system cables, designed for voltages from 2001 to 46000 volts and
High voltage cables, designed for a voltage of 69,000 to 500,000 volts.
Electrical industry has huge impact and is of great importance to development of the whole
society. Because of this fact, these industries seem to be parties who are the most interested for
setting international standards for cable production. The most common classification of these
association is a division of:
Organizations of manufacturers,
Consumer organizations
Consensus organizations.
39
Thue, A. W. (2005) Electrical Power Cable Engineering second edition, Marcel Dekker Inc., New York,
USA (page 131)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
306
Each of these associations is used to establish some industry standards. In this way, the
interests of certain groups are "protected". In the other side, debates and public discussion
organized by these bodies allow us abstract some common conclusions.
In recent decades a growing influence had certificates of "third parties" which are issued by
independent certification bodies. In some countries this is the most common form of
certification and frequency is used for quality control and marketing purposes.
bodies.
In Europe, the main influence on standard development for cable industries has the European
Committee for Electro technical Standardization (CENELEC). Technical Committee 20
represents the working body which deals with the standardization of cables. The purpose of the
committee is to harmonize national standards with the aim of breaking through technical
barriers; it is of great importance for technological point of view and also for commercial
purposes.
Although the harmonization of standards is extremely important, it has been revealed that there
are some new, growing problems with the certification system. In fact every state within the
committee has its own way of certification, and this is important from a marketing standpoint.
This means that a manufacturer can be successful in one country while in another country with
the same product can and cannot be successful. In order to overcome this issue, agreement has
been made between the various standardization bodies. Therefore, under the direction of the
Committee (CENLEC) Technical Committee 20 (TC20) created a HAR group, which
administers the certification system under the label HAR. Before or after HAR mark, as the
part of HAR label can stand a national standard mark. For example in Germany is VDE HAR,
in the UK - BASEC HAR, in Netherlands HAR Netherlands.
The HAR Mark was created in 1974. According to the HAR Agreement, the Certification
Bodies who are signatories to the Agreement consider cables and cords bearing any one of the
HARmonisation markings of the other signatories unconditionally as bearing their own
approval mark and shall act accordingly. The HAR Mark was established and is operating with
the full support of the cable manufacturers located in the CENELEC countries, represented by
the European cable manufacturers association EUROPACABLE.
40
4. THE MODEL OF STANDARD HARMONIZATION
The purpose of the model itself is not to replace the international bodies which are dealing with
harmonization of standards for energy cables. The model is focused on a narrower segment
that deals with the harmonization of common standards that meet local cable manufacturers.
This set of goals is still complex, but it is attainable. Thankfully for the long tradition that
domestic producers have, a large base of good practices has been created. Finding good
examples, a number of problems can be overcome. In the following figure we can see the basic
frame of the author suggested model.
The presented model lies in the area of academic interest and is centered around the disciplines
of quality management and new product development. The model is created on the basis of
40
http://www.eepca.eu/dev/page.php?p=192
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
theoretical knowledge and empirical data collected from complex research from multiple
sources.
Figure 1. A model of quality standards harmonization when creating a new power cable
In the figure you can see the model that could significantly reduce the time needed to
create a new power cable. Initial steps are customers requirements and demands. The
customers would be connected to designers, directly involved in cable development and
also they can help them create a rough draft of the cable. Here, the authors of the model
planed to connect with the concept of open innovation systems. Based on a rough draft of
the cable, the next step would be the harmonization of the cables rough draft with the basic
quality standards. The final aim of harmonization is to create a detailed blueprint that will
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
308
contain all the relevant information necessary to create and prepare the production plan for
customer based cables.
Based on the good production preparation, it is possible to create the final information
about the time and terms of delivery of the final product and about the pricing information
of the product. Upon receiving positive feedback from the customer, the production
process can start.
For the purpose of this paper, the authors did not go show more detailed presentation of the
production process, because the whole model ends with the delivery of the final product.
However, because of the requirements for number of pages, it is impossible to display the
whole model of creation and production of a new power cable.
5. LIMITATIONS OF THE MODEL
Like all models and this model also have its limitations regarding the lack of detail
presented, namely a variety of details related to the standardization of cables can make this
model impossible. However, the authors have conducted a series of interviews with
relevant people from the cable industry, so that the most important elements are present in
the model.
There is also the probable problem to fit any specific standard request into this model. This
phenomenon is not as dangerous as most standard has a lot of common elements. It should
also be noted that the national cable manufacturers have access to relatively narrowed
market, where the well-known quality standards dominated are dominant (at least for
Serbian cables producers).
6. CONCLUSION
For the moment, this model has no real practical value, because it requires expert
estimation in order to accurately identify all relevant elements and relations. On the other
hand, the model provides a conceptual framework within which it could be possible for
easier development for a realistic and highly suitable model for developing power-cables
harmonized completely with all the necessary standards.
It should be noted that the presented model does not aspire to the position of the universal
model; the reason for this is the relatively limited sample survey. During the research, we
used only the domestic manufacturers of cables have a relatively limited market. For the
purposes of this limited market created a special group of power cables, these groups have
a limited range of variation. Given this fact, the model has a relatively limited space, yet
the model provides an opportunity for local manufacturers to more easily meet the desires
of customers. The strongest feature of the presented model is just that, satisfying the
desires of customers with high efficiency.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
309
References
1. Levi Jaki, M. (2006) Menadment tehnologije i razvoja, igoja, Beograd
2. Mandal, ., Cari, M. (2004) Upravljanje istraivanjem, razvojem i transferom
tehnologije, Privredna akademija, Novi Sad
3. Maxwell, E., I. (2009) Managing Sustainable Innovation, Springer, New
Zealand
4. Moore, F. G. ed (1997) "Electric Cables Handbook" third edition, Blacwell
Science, UK
5. Naidu, S., M., Kamaraju, V. (1996) High Voltage Engineering second edition,
McGraw Hill, New York, USA
6. Pansini, J., A. (2004) Transmission Line Reliability and Security, The Fairmont
Press inc., Lilburn, Georgia, USA
7. Thue, A. W. (2005) Electrical Power Cable Engineering second edition, Marcel
Dekker Inc., New York, USA
8. http://www.eepca.eu
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
310
PRIMENA KOMBINOVANE AHP-PROMETHEE METODE ZA
NABAVKU NASTAVNIH SREDSTAVA
Dejan Bogdanovi, Ivan Jovanovi
Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet Bor, Odsek za menadment
, Vojske Jugoslavije 12, 19210 Bor
E-mail: dbogdanovic@tf.bor.ac.rs
Izvod
Primena viekriterijumskog odluivanja prilikom nabavke nastavnih sredstava olakava
pravilan i kvalitetan izbor. U radu e biti korien softver pod nazivom "Decision Lab
2000", za viekriterijumsko odluivanje. Primena dobijenih rezultata omoguava
konkretnu primenu. U radu e biti razmatrana nabavka nastavnog sredstva kao to je
interaktivna tabla. Interaktivne table efikasno zamenjuju "zelene" table. Mogunosti
interaktivne table su velike, znajui da predavau prua mogunost da sve to radi na
kompjuteru, moe da memorie, a mogu da vide i ostali uesnici u radu, ime je
omogueno i njihovo direktno uee. Interaktivna tabla je veliki displej na kome se radi ili
specijalnom olovkom ili dodirom. Na tritu postoji veliki broj interaktivnih tabli, a mi
emo se potruditi da izaberemo najbolju, korieenjem metode za viekriterijumsko
odluivanje koja ukljuuje kombinaciju AHP i PROMETHEE metode.
Kljune rei: AHP, Promethee, odluivanje, nabavka
APPLICATION OF COMBINED AHP-PROMETHEE METHOD FOR
TEACHING RESOURCES SUPPLY
Dejan Bogdanovi, Ivan Jovanovi
Abstract
Application of multi-criteria decision making method in the teaching resources supply
make this process more efficient. The proposed decision making method uses the software
called "Decision Lab 2000" for multi-criteria decision making. The focus of this paper is
on the acquisition of teaching resources such as the interactive whiteboard. Interactive
whiteboard effectively replaces the "green" table. Interactive boards have great
possibilities, such as the opportunity of the saving the teachers all work on the computer,
that can see other participants in the work, enabling their direct involvement. Interactive
whiteboard is a large touch screen display, that works by special pen or touch. In the
market there are a large number of interactive whiteboard, and we have done our best to
choose the best one, by for multi-criteria decision making method that include combination
of AHP and PROMETHEE methods.
Keywords: AHP, Promethee, decision, procurement
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
311
THE IMPACT OF MANAGEMENT INFORMATIONAL SYSTEMS ON
THE SUCCESS OF OPERATIONS AND STRATEGIC MANAGEMENT
Toni Soklevski
1
, Lidija Stefanovska
2
1-Business Academy Smilevski BAS Skopje, sokle2000@yahoo.com
2-BAS Institute of management Bitola, l_stefanovska@yahoo.com
Abstract
Managers at all levels are involved in different degree in the activities of planning,
organizing, directing and controlling an organization. The main purpose of Management
informational systems is to help managers to improve their performance, and it should
provide them with the information they need to run their management activities.
Research has shown that the enterprises that have developed Management informational
systems are more competitive and more productive. As specific conclusions arising from
this work are large number of positive characteristics of Management informational
systems that positively affect all levels of management, in particular the operations and
strategic management.
The most important components of Management informational systems through which
they indirectly affect the successful operations and strategic management and increase the
business value of information and information systems: accuracy of information, quantity
of information, confidentiality, processing time, speed of access, distribution of
information, timeliness and adaptability.
Competition in world markets becomes stronger with the emergence of global economy.
Simply, companies are going to work unprotected in world markets. In order to be
effective and profitable participants in the international markets, they (the enterprises) need
powerful information and communication systems. The growth of the company, which is
perfectly understandable desire of management, in turn creates conditions required to
increase the quantity and quality of information.
Keywords: management informational systems, operations management, strategic
management.
1. INTRODUCTION
The business value that the management of information systems should fulfill for the
companies can be quantitatively determined by using the value components of quality of
information. The most important components that indirectly affect increase the business value
of information and information systems are:accuracy of information; the quantity of
information; confidentiality; processing time; speed of access; distribution of information;
processing on time and adaptability. (Soklevski, 2010)
The main role of MIS is to improve job performance and decision-making in the organization.
MIS is developed and works to improve the performance of managers by providing them with
the information they need when making the decisions. MIS should convey the type of
information that needs strategic management to develop long term plans of the organization. It
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
312
also needs to transmit information that will help managers to organize, direct and control the
sources of their organizations to be used as efficiently and effectively to achieve the objectives.
MIS must be created with the required criteria for timely processing, relevancy and accuracy of
information. MIS also need to provide a report on its own performance and effectiveness.
(Berry A., Jarvif R., 1997).
Managers in each of the functional areas and each hierarchical levels in an organization may
need some special information that will guide them in making decisions solely on their
respective positions. There are (except in small organizations) at least a few different
managers. Each of them may be responsible for making decisions in specific functional areas
and at different hierarchical levels. Also, one of the key differences between managers at
different levels is the amount of time they spend on each of the various management activities.
Thus, one information system must be designed to serve a very different management
activities. There are factors that determine the type of information that is needed by managers
to make decisions.
Executive information systems or support systems of the Decisions (EIS or ESS) support the
strategic planning of the company for a longer period of time. Activities over a large part
include unstructured questions and decisions are influenced by stochastic external and internal
factors. To support the strategic decision making of managers they need a lot of information
from the business environment. For example, such information are information about
government activities and regulations, new laws, and the actions of competitors in the market,
market trends etc. These systems of top management offer text and graphics, which help to
achieve a very good effect in presenting the material business meetings.
Management information systems (MIS) and systems to support decisions (DSS) usually take
care of daily structured and half-structured problems and decisions. Structured problems are
repetitive and routine. They are solved procedurally. That is not the case with half-structured,
which are unrepeatable, new problems and can not be solved by established procedure. To
resolve these types of problems and decision making MIS and DSS use information from
internal company sources. MIS systems provide routine reports for different time periods such
as daily, monthly and yearly. They are excellent in monitoring and controlling operations as
well as to predict the performance of one company.
Management of information systems should cover all areas of operation allowing horizontal
flow of information between various departments-subsystems and vertically among all levels
of management. Global objective of the digitization of the business system is providing the
successful realization of the vision of enterprise development which is a direct consequence of
the exercise of other goals that are of strategic, rather than functional, operational significance
as follows:
Automate the receiving, storage and processing of information;
Fast flow of data from source to destination;
Rationalization of human resources;
Currently getting synthesized partial and integrated examinations;
Satisfy all requirements for various internal and external reviews of various aspects of the
work;
Effective control of all hierarchical levels;
Fast response to all inquiries with relevant knowledge evidence about the facts;
Ensure stability of development components because of the possibility of predictions
based on simulations of permanent structures.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
313
Business functions: marketing, manufacturing, logistics, finance and accounting, human
resources and legal affairs and research and development are typical business functions for
production companies. For each business function can create an appropriate MIS. Each of
these systems has to meet the information needs of the management of the area to which it
applies, and it is also important to react and informational requirements by the top manager of
the business system.
2. METHODOLOGY
This research is realized in 52 companies in the region, of which 30 companies from the
manufacturing business activity, and 22 of the service activity.
Object, which is treated in the survey is to define impact of management informational
systems on the success of operations and strategic management
2.1 Hypothetical framework
General hypothesis
Impact of management informational systems on the success of operations and strategic
management.
Special hypothesis 1
Impact of management informational systems on the success of operations management.
Special hypothesis 2
Impact of management informational systems on the success of strategic management.
3. RESEARCH RESULTS AND ANALYSIS
In this research conducted in 2013 as research instruments were used: questionnaires for all
levels of managers, monitoring protocol and analysis of documents in companies.
In all companies, the existence of the types of MIS is detected and how they affect building
operating and strategic management.
3.1. Marketing MIS
The marketing system is defined as a set of links that connect its customers and vendors, i.e.
enterprise and market. In terms of management, marketing can most adequately be presented
as an activity of converting input into output actions sizes i.e. variables.
Synthesized reports concentrated on data previously implemented a product or a product group
can provide valid information about the costs of the sale, for the profit for the engaged
resources and facilities and so on.
Marketing companies in the RM is neglected as a systematic approach to all phases of
operation of the product: planning, pricing, promotion and distribution. Lack of theory and no
formal obligation as a result gave unsystematic relationship, insufficient working or even
completely omitting some stages;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
314
The second problem is the relatively objective nature and exist everywhere in the world. In
marketing there are a number of input variables that are pretty subjective nature and difficult to
determine numerical. That in itself leads to problems in setting up the information system.
3.2. Production of MIS
Information system for production activities include planning, organization, operation, control
and production management. It is very closely related to all other IS, especially financial and
accounting IS and logistic IS, and mostly in segments of work with raw materials, delivery of
finished products and payments. Backgrounder on which should be based manufacturing of
information systems is announced working order.
A very important segment of the manufacturing IS is supporting quality control. Even in the
last years, some of our companies have started to apply international standards in this area. IS
for the control of the quality of the information provided for the production of commodities in
the process of their initial state, ie from raw materials and their processing to the final finished
product ready.
In traditional manufacturing environment functions of quality control and production functions
are separated. In organizations that use total quality control and who pay great attention to
quality control information are in the entire production process - everyone in the production
chain is responsible for quality.
3.3. Finance and Accounting MIS
Traditionally, the application of computer technology in the largest financial-accounting
operations. This is due to the large number of transactions carried out and there are large
amounts of information to be processed. Thus obtained results are blood picture of the
organization and directly indicate the successful economic performance.
However, current applications mainly dwell on purely mathematical analysis of data, mostly
strictly predefined templates of reports. The dynamics of modern work requires ad- hock
reviews can not always be predicted in advance. Such reviews should not only deal with so-
called historical component of the situation, ie analysis of the results, but the ability to plan in
terms of what if questions and ensure the validity of managerial vision. Of course, you need to
provide storage of information arising from the legal obligations of the company and generate
appropriate periodic reports for external use.
Current review helpful for operative management are:
List stem data assets, depreciation and revaluation groups, locations; calculation of
depreciation; calculation of revaluation; inventory list, inventory and differences in state after
inventory; condition of stocks of materials in the warehouse; analytical card changes the state
of a material; determined differences in census; analysis of documents for input, output and the
price change; monthly review of changes in materials; records of customer and other data
stem; analytical card buyer; the specification of the customer; outstanding claims; calculation
of paying the sales tax; interest lists; analysis of listed papers; warnings before a lawsuit for
unpaid invoices; stem data on workers earnings, rates,contributions, banks and ways of
calculation; cash-out lists and orders for payment of bank employees; forms for the exercise of
certain rights of employees; lists for payment to the bank; summary of accrued wages and
deductions; summary of estimated taxes, annual card for paid payments.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
315
The strategic management of importance can be:
- Questions about the average age of a certain type machines, written Funds,
producing the total value of fixed assets and their value in groups;
- Flexible reports that will answer the questions of financial and logistical aspects of
planning. These reports should be dynamically follow the needs of managers, and
even the ability to be quickly and easily created and modified;
- Outdated articles-articles that long standing unsold;
- Items that are sold at a price lower than planned - to analyze the reasons for the
sale, which directly leads to loss;
- Delivered by customer and region to region that it consumes;
- Manufactured / supplied by months and quarters;
- Realized difference between planned and sale price on different criteria;
- Returned products buyers. synthesized information the state of outstanding claims,
billing / unpaid under different criteria, projections of cash flows, realized
difference in prices, adequate customer creditworthiness;
- Extremely important capability of the information system of setting useful reviews.
Possible questions for example: what if wages rise by a certain percentage for all or
a particular group of employees, what is the ratio of the realized manufacturing and
realization of mass paid salaries and how it realistic projections for participation in
salaries in total cost, comparative reviews for payments in similar organizational
units with their realized results;
- Standard reports for Strategic Management: Balance of condition and income
statement.
3.4. Logistics MIS
Logistics information system appropriate to a typical functional and organizational
structure of the business system will be composed of the following four basic subsystems
Information:
a) IS for processing orders
b) IS for materials
c) IS for finished products
d) IS for transport
Manager in logistics should take into account reports from the system for processing orders
from customers. Increased consumption of a product causing increased consumption and the
materials used for its production. This leads to periodic adjustments to projected consumption
of these materials entails correction predicted minimum amount of stock.
3.5. Personnel and Legal Affairs MIS
The position of legal personnel information system derived from the functional
commitment of legal service:
a) Records of staff
b) Court sessions
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
316
c) File and documentation
Any change in the status of employee records: changes in the workplace, and so beneficial
experience. Accuracy of these data allows the operational level very quickly have all the forms
needed in everyday activities, such as solutions for use on vacation, various lists of employees
by some criterion (use of child support, regulation of military service, etc.). planning of
transport etc..
The top management of the company's importance could be the educational structure of
employees (for example, when there is a need to engage staff with appropriate education in a
particular area) age structure (for long-term planning of production facilities, new jobs),
comparative analysis and odds the achievement of specific objectives in terms of service and
age etc..
3.6. MIS Research and Development
Development and investment should be treated more research direction. The analysis carried
out in this sector, mainly used structures of other IS: various financial indicators, information
related to production, some segments of marketing and others. Specially designed software
would be useful only to unify these data new structuring the purification of unnecessary items.
It is creating some standardized forms to support the investment activities with all the
necessary calculations.
4. CONCLUSION
Effectively organized management information system provides higher quantum information
per unit time, ie the same amount of information at lower costs. Furthermore, the Cumbersome
systems enables efficient collection of information and integrated output of a certain
phenomenon relevant to business strategy. This system contributes to optimal decision-making
and better control the phase of implementation.
Using MIS to provide such information as many assists management in making correct
decisions as of routine nature and long-term, strategic nature as essential for the future of the
company and contribute to the improvement of its competitiveness.
Reference
1. Albert Porter, Operations Management, Albert Porter & Ventus Publishing
ApS, Stanford University, 2011.
2. David M. Kroenke, Using MIS, Prentice Hall, NJ, 2013.
3. Garet J. and Jennifer G., Contemporary Management, McGraw Hill, NY ,2008.
4. Lucey Terry, Management Information Systems, Thomson, London, 2005.
5. Toni Soklevski, Management Informational Systems, BAS, Skopje, 2010.
6. Wendy Robson, Strategic Management and Information Systems, Bell and Bain
Ltd, Glazgow, 1997.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
317
AUDIT
Ali Mabruk Masadak
Abstract
Auditing is now necessary part of legislature in every country. Each company that is
serious in business and exploration of standards would make obligation of auditing even
without national legislation. Auditing provides to interested party (banks, companies,
managers, governments) to have certainty in statements from depending companies and to
be sure in decisions they are making regarding such statements. New look on audit in
banks, as a crucial process in finding, avoiding and preventing possible frauds, initiated
evolving changes in role itself. Modern Audit in banks carries responsibilities in adequate
risk management in doing business and protection of business units from inside. Audit
today carries responsibilities in adequate risk management in doing business and protection
of business units from inside.
Keywords: internal audit, banks, risk management, fraud
Izvod
Revizija (kontrola) je danas sastavni deo zakonodavstva u svim zemljama. Kod svake
firma koja svoje poslovanje obavlja ozbiljno i koja se pridrava standarda revizija
predstavlja obavezu i bez nacionalnog zakonodavstva. Revizija omoguava
zainteresovanim stranama (banke, kompanije, menaderi, vlade) da imaju sigurnost u
izjavama zavisnih kompanija da bi bili sigurni u donoenju odluka koje se donose na
osnovu tih izjava. Novi pogled na revizije u bankama, kao kljuni proces u pronalaenju,
izbegavanju i spreavanju moguih prevara, pokrenuo je promene u ulozi same revizije.
Moderna revizija u bankama nosi odgovornost u odgovarajue upravljanje rizicima u
poslovanju i zatitu poslovnih jedinica iznutra. Revizija danas nosi odgovornost i
odgovarajue upravljanje rizicima u poslovanju, kao i zatitu samih poslovnih jedinica.
Kljune rei: unutranja revizija, banke, upravljanje rizicima, prevare
1. INTRODUCTION
Audit is an evaluation of a person, organization, system, process, enterprise, project or
product. Audits are performed to ensure the validity and reliability of information and also
to provide an assessment of a systems in internal control. Demand for audit comes from
relation between owner and manager as an exact measure of state in finances according to
available information. Quality audits are essential to verify the existence of objective
evidence shoving conformance to required processes, to assess how successfully processes
have been implemented, for judging the effectiveness of achieving any defined target
levels, providing evidence concerning reduction and elimination of problem areas and are a
hands-on management tool for achieving continual improvement in an organization. New
look on Audit, as a crucial process in finding, avoiding and preventing possible frauds,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
318
initiated evolving changes in process itself. Modern Audit carries responsibilities in
adequate risk management in doing business and protection of business units from inside.
2. INTERNAL AUDITING PROCESS
Traditionally, audits were mainly associated with gaining information about financial systems
and the financial records of a company or a business. However, recent auditing has begun to
include non-financial subject areas, such as safety, security, information systems performance,
and environmental concerns. There are now audit professionals who specialize in security
audits, information systems audits, and environmental audits. An audit must adhere to
generally accepted standards established by governing bodies. These standards assure third
parties or external users that they can rely upon the auditor's opinion on the fairness of financial
statements, or other subjects on which the auditor expresses an opinion. Audit is by the law
defined as examination of accounting statements in the purpose of provision of an opinion if
state of property, capital and obligation, and business results of legal entity are given
objectively and authentic. A person performing Audit and responsible for its authenticity and
objectivity is an Auditor. Obligations of Auditors are:
- Making reports of an audit,
- Giving an opinion about authenticity and objectivity of statements,
- Informing managing board about identified weaknesses and providing
suggestions for overcoming,
- Emphasize all special demands, etc.
Obligations of clients are to create accounting statements according to law, to perform
adequate conduction of accounting records, to make accessible all records and datas to
auditor. Internal auditing is an independent, objective assurance and consulting activity
designed to add value and improve an organization's operations. With commitment to integrity
and accountability internal auditing provides value to governing bodies and senior
management as an objective source of independent advice. Professionals called internal
auditors are employed by organizations to perform the internal auditing activity. Internal
auditing frequently involves measuring compliance with the entity's policies and procedures.
However, internal auditors are not responsible for the execution of company activities; they
advise management and the Board of Directors (or similar oversight body) regarding how to
better execute their responsibilities. As a result of their broad scope of involvement, internal
auditors may have a variety of higher educational and professional backgrounds.
Publicly-traded corporations typically have an internal auditing department, led by a Chief
Audit Executive ("CAE") who generally reports to the Audit Committee of the Board of
Directors, with administrative reporting to the Chief Executive Officer.
Internal audit is a complement of external audit, because in those organizations
where internal audit function is implemented external audit is more determined to
appreciate in a different manner the regularity, sincerity and fair view of the results and
financial statements.
External audit is a complement of internal audit, starting from the idea that where an
external specialist made his job, it is certain that there is a better control. In additional,
internal auditor could have significant benefits because of external audit activity, in order
to express his opinion or to argue his recommendations? Internal auditing activity is
primarily directed at improving internal control.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
319
A) The Main Differences
There are many key differences between internal and external audit and these are matters of
basic principle that should be recognized are:
-The external auditor is an external contractor and not an employee of the
organization as is the internal auditor. However, that there is an increasing number of
contracted-out internal audit functions where the internal audit service is provided by an
external body.
-The external auditor seeks to provide an opinion on whether the accounts show a
true and fair view, whereas internal audit forms an opinion on the adequacy and
effectiveness of systems of risk management and internal control, many of which fall
outside the main accounting systems.
B) The Main Similarities
The main similarities between internal and external audit are as follows:
1. The external and internal auditor carry out testing routines and this may involve
examining and analyzing many transactions.
2. The internal auditor and external auditor will be worried if procedures were
very poor and/or there was a basic ignorance of the importance of adhering to
them.
3. Both tend to be deeply involved in information systems since this is a major
element of managerial control as well as being fundamental to the financial
reporting process.
4. They are based in a professional discipline and operate to professional
standards.
5. They seek active co-operation between the two functions.
6. They are intimately tied up with organizations systems of internal control.
7. They are concerned with the occurrence and effects of errors and misstatement
that affect the final accounts.
8. They produce formal audit reports on their activities.
It should be clear that the external audit role is really much removed from the
considerations of the internal auditor both in terms of objectives and from scope of work.
External audit is a legal requirement for limited companies and most public bodies, while
internal audit is not essential for private companies and is only legally required in parts of
public sector.
Internal audit may be charged with investigating frauds and, although the external
auditors will want to see them resolved, they are mainly concerned with those that
materially affect the final accounts. Internal auditors cover all the organizations operations
whereas external auditors work primarily with those financial systems that have a bearing
on the final accounts.
External auditors have a great influence on the audit activities, including conferring
with management and their recommendations for improvement to internal controls. They
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
320
provide important feedback on the efficiency of the internal control system. The most
important being independence the auditor must have in relation to the organizations he/she
is auditing, and attaining the adequate training and proficiency to perform an audit.
Internal auditors, on the other hand, evaluate and provide reasonable assurance of
risk management and decide if internal control systems are implemented as intended to
allow the organizations goals to be met. They report on deficiencies in the internal
controls, issues involving risk management, and provide recommendations on how to
improve these areas.
Security is also an area of expertise an internal auditor may have when employed
by an organization. An internal auditor examines the security involving sensitive
information that must be kept inside the organization.
The major difference between internal and external auditors is amounting of
experience and expertise each hold. Internal auditors seem to obtain knowledge
specifically have about the organizations to which they are employed. External auditors
have specific guidelines and laws to abide by, which requires them to obtain vast amounts
of knowledge, of many different types of accounting methods, controls, and more
importantly, uncommon entities and environments.
3. THE INTERNAL AUDIT FUNCTION IN BANKS
Effective internal audits function independently and objectively evaluate the quality and
effectiveness of a banks internal control, risk management and governance processes, which
assists senior management and the Board of Directors in protecting their organization and its
reputation.
The internal audit function plays a crucial role in the ongoing maintenance and assessment of a
banks internal control, risk management and governance areas in which supervisory
authorities have a keen interest. Furthermore, both internal auditors and supervisors use risk
based approaches to determine their respective work plans and actions.
While internal auditors and supervisors each have a different mandate and are responsible for
their own judgments and assessments, they may identify the same or similar/related risks.
Providing consulting services to senior management on the assessment or development of
internal controls is often a cost-effective way of ensuring that management makes informed
decisions. This role as a trusted advisor to senior management, while valuable, should be
performed in a way that does not compromise the independence and objectivity of the internal
audit function. This requires that internal auditors should not assume management
responsibility when providing consulting services or design and/or implement internal controls.
Although the need for objectivity and impartiality is of particular importance for the internal
audit department in a banking institution, this does not exclude the possibility
that this department, too, may contribute to advisory and consultancy activity, if the
independence of analyses and evaluations is ensured.
Some banks have also introduced a system of evaluating their activities, which does not
replace, but supplements the function of the banks internal audit. This is a formal and
documented process whereby management and employees analyze their activities and evaluate
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
321
the effectiveness of the related internal control procedures. Internal audit has several aims and
principles which it is necessary to adhere to.
It is the board of directors of the bank, however which bears final responsibility that the banks
management applies an appropriate and effective system of internal control, a system of
evaluating banking activity risk and risks concerning bank capital, appropriate methods of
monitoring compliance with laws, measures and internal procedures.
The management must ensure an organizational structure that clearly defines powers and
responsibility. It is responsible for risk management, proposing suitable internal control
mechanisms and monitoring their adequacy and efficiency. Internal audit is a part of the
repetitive monitoring of the internal control systems of the bank and its procedures for
evaluating internal capital. As such, it assists management and the board of directors in the
effective performance of their responsibility as outlined above.
Every bank should have an internal audit department on which with regard to the volume and
nature of its activities it can rely. In smaller banks internal audit is often provided externally.
The internal audit department in a banking institution must be independent from the activities
which it controls and must likewise be independent from the day-to-day internal control
processes. In this way it is guaranteed that this department performs its activities objectively
and impartially.
Internal audit must be objective and impartial, meaning that it should perform its activity free
of doubts and interference. Members of the internal audit team may not participate in the
bank's operations or in the selection and implementation of internal control systems. The
professional competence, as well as internal motivation and systematic professional
development of each internal auditor are essential factors for the correct functioning of the
whole internal audit department of the bank. The professional competence of the department's
employees must always be ensured, as must their regular
training.
Each activity and each of the bank's subjects (i.e. its subsidiaries or branches) should fall
within the scope of the internal audit. None of the bank's activities or any of its subjects may be
excluded from an internal audit examination. The internal audit department should have access
to the bank's records including and information and minutes from meetings of the advisory or
decision-making bodies of the bank, where this is relevant would regard to the performance of
the internal auditors activity.
Almost a half of global respondents indicated that their internal audit functions perform annual
updates, or none at all, leaving themselves unprepared for events that could crop up throughout
the year including transactions, new product launch or retirement, new market entry, patent
expiry and litigation
Banking supervisory authorities should evaluate the work of a bank's internal audit department
and, where satisfied with their work, may rely on the internal audits findings in identifying
areas of potential risk. Bank audit bodies issue various measures concerning banking internal
control systems. However, the scope of these measures varies from country to country, though
in general covers the basic principles of a suitable control system in the fields of bank capital,
credit risk management, and other risk.
4. IMPROVEMENT OF THE RISK MANAGEMENT PROCESS
Internal audit risk assessments, regulatory requirements and enterprise risk assessments are the
top three drivers of the audit plan, and internal audit is playing a more prominent role in
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
322
organizational issues, such as major capital projects IT systems implementations, mergers and
acquisitions and material contracts . Technology also remains a key area of focus for internal
audit functions, comprising the big part of current audit plan.
Improving the risk assessment process is the number one priority of CAEs and stakeholders
alike. Identifying risks that are truly significant to the business is the first step to effective risk
management and monitoring. Todays internal audit functions are focused on enterprise-wide
risk coverage, leadership engagement and direct linkage to strategy to increase the relevance of
the risk assessment. As well, most leading organizations are incorporating a quantitative
component
Nearly half of global respondents indicated that their internal audit functions perform annual
updates, or none at all, leaving themselves unprepared for events that could crop up throughout
the year including transactions, new product launch or retirement, new market entry, patent
expiry and litigation. The key risks should then be incorporated into the internal audit plan,
which must be risk-focused and relevant to operations. The results of such an internal audit
plan provide the Audit Committee with a pertinent assessment on the strength of the internal
control environment, which facilitates them in providing an opinion on the adequacy of
internal controls.
As the role of the internal auditor evolves and stakeholder expectations rise, internal audit
functions increasingly require competencies that exceed the more traditional technical skills,
such as the ability to team with management and business units on relevant business issues.
Two main approaches that internal audit functions can take to attract the right capabilities
include an auditor rotation program across business units or functions in other parts of the
organization and a guest auditor program for high-performing employees from other parts of
the business to gain internal audit experience.
If the bank's supervisory authority is satisfied with the internal audit departments work, it may
use the internal auditors reports as the primary mechanism for identifying the bank's potential
problems or fields of potential risks that the auditors have not yet controlled. Banking
supervisory authorities should organize regular meetings of the managers of the internal audit
departments of various banks. Individual department managers may at these meetings
exchange knowledge and opinions on topics of common interest in their banking sector.
In general it is recommended that banks, in particular those with complex activities have a
standing audit committee. Also the subsidiaries of a bank may then consider the suitability of
such a committee in the framework of their boards of directors. In setting up such a committee
the bank's board of directors should set out, in writing, the powers, responsibility and duties of
the audit committee, as well as the form of reporting,
for the committee who is to prepare for the board of directors. The board of directors should
regularly update this written document.
5. CHANGING ROLE OF INTERNAL AUDIT IN MODERN TIMES
Because of higher and more frequent frauds the managements and senior executives are
increasingly concerned about the vulnerability and exposure of their businesses/ organizations
to frauds and whether or not they are adequately protected. It has come to clear that more than
half the frauds were detected by internal audit reviews. This brings into focus the role of
internal audit in fraud risk management.
As the mandate and role of internal audit continue to evolve, managements are increasingly
counting on internal audit functions in their efforts for managing fraud risks and keeping
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
323
organizations protected. Increasingly, the internal audit function is not to monitor and detect
but also to investigate fraud incidences when they arise. The role of internal audit in fraud risk
management by way of preventing, detecting and investigating fraud has amplified as a result
of economic uncertainty and increased focus of certain organizations management on fraud
risks. As fraud has a number of negative impacts on organizations financial and reputational
it is important for the organizations to have a strong fraud prevention program. Internal
auditors are expected to have sufficient knowledge to evaluate the risk of fraud in their
organizations, and are required to report to the board any fraud risks found during their
investigations. The expectation is that internal auditing should provide objective assurance to
the board and management that fraud controls are sufficient for identified fraud risks and
ensure that the controls are functioning effectively.
Practically, while planning their annual audit plan, internal auditors should consider the
assessment of fraud risk and review managements fraud management capabilities
periodically. They should regularly and closely communicate with those responsible for risk
assessments in the organization and also others in key roles throughout the organization, to
ensure timely fraud risk management. Internal auditors, during their assignments, should spend
an adequate time and attention to evaluating the framework and internal controls related to
fraud risk management. Because of that big responsibility of internal audit their function
may vary in scope and authority in different organizations, there is a clear trend that internal
audit in banks is taking on a more strategic and central role. With these changes, the increased
interaction between the evolving internal audit function and its major stakeholders is an
important area for banks to focus on and develop. This could include roles in relation to fraud
risk management, initial or full investigation of suspected fraud, root cause analysis and control
improvement recommendations, monitoring of a reporting/whistleblower hotline, and
providing ethics training sessions. If the internal audit activity is responsible for the
investigation, it may conduct an investigation using in-house staff, outsourcing, or a
combination of both. For that reason it is expectably important to have adequate funds for
appropriately trained staff with special skills, if necessary, depending upon the nature, size, and
complexity of the operating environment of an organization.
6. CONCLUSION
Co-operation between banking supervisory authorities, external auditors and their internal
auditors with the aim of improving the effectiveness of their work is very important, where
each of the parties concentrates on its own field of responsibility. Such co-operation may,
for example, be founded on regular meetings, where each of the parties presents
information on areas of common interest, the recommendations of internal and external
auditors are discussed and each of the parties gives its opinion on them. The cooperation of
banking supervisory authorities, internal auditors and external auditors requires a
relationship founded on trust. Auditing is now necessary part of legislature in every
country. Each company that is serious in business and exploration of standards would
make obligation of auditing even without national legislation. Auditing provides to
interested party (bank, company, managers, state) to have certainty in statements from
depending companies and to be sure in decisions they are making regarding such
statements.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
324
References
- Prawitt, D.F., (2003), Managing the internal audit function, The Institute of
Internal Auditors Research Foundation
- Delloite, The changing role of internal audit, www.deloitte.com
- Institute of Internal Auditors IIA, International Standards for the Professional
Practice of Internal Auditing, www.theiia.org
- Ernst & Young, Global Internal Audit Survey, A current state analysis with
insights into future trends and leading practices, www.theiia.org
- Pricewaterhouse Coopers, State of internal audit profession www.pwc.com
- http://www.bis.org/
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
325
USING OF TIME PROJECT SCHEDULING METHOD (CPM)
Case study: Construction project of 5000 housing units in Benghazi,
Soluq Libya
Abdallah Imetieg
Abstract
The size of industrial and service projects has been increased over the recent years in order
to cope with the man increasing requirements towards constructing many projects such as
housing buildings, hospitals, universities, and other projects. These projects usually
spanned several years and their construction requires huge budgets and a lot of resources.
The increasingly dire need of the construction industry has led to the recent expansion and
spread of its geographical concept and technological dichotomy. Each project has
remarkably its own characteristics because of the various activities and implementation
phases of each project. In addition, the construction of certain housing communities differs
from that of other housing communities because of the various characteristics of all of
them. The implementation of projects has specific characteristics related to their size,
complexity degree, and contribution of different parties including financiers, designers,
consultants, contractors, material suppliers, equipment leasers, and implementation
systems. This matter represents a great challenge for those in charge of management
process and implementation of engineering projects in different fields.
Keywords: time project scheduling method, project management, process management
Izvod
Veliina industrijskih i uslunih projekata je porasla tokom poslednjih nekoliko godina,
kako bi se nosila sa poveanjem ljudskih zahteva za izgradnju mnogih objekata, kao to su
stambene zgrade, bolnice, kole i dr. Ovi projekti su obino trajali i po nekoliko godina, a
njihova izgradnja je zahtevala velike proraune i dosta resursa. Sve vea potreba u
graevinarstvu dovela je do irenje geografskog koncepta i tehnoloke dihotomije. Svaki
projekt ima svoje posebne karakteristike zbog razliitih aktivnosti i faza izvoenja svakog
projekta. Izvoenje projekata mora da poseduje specifinosti vezane za njihovu veliinu,
sloenost, doprinos razliitih strana koje su u projekat ukljuene, ukljuujui investitore,
arhitekte, konsultante, izvoae, dobavljae materijala, opreme i sisteme upravljanja. Ovo
pitanje predstavlja velik izazov za osobe zaduene za proces upravljanja i izvoenja radova
niskogradnje u razliitim podrujima.
Kljune rei: metoda projektovanja rasporeda vremena, projektni menadment, procesni
menadment
1. INTRODUCTION
The size of industrial and service projects has been increased over the recent years in order to
cope with the man increasing requirements towards constructing many projects such as
housing buildings, hospitals, universities, and other projects. These projects usually spanned
several years and their construction requires huge budgets and a lot of resources. The
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
326
increasingly dire need of the construction industry has led to the recent expansion and spread
of its geographical concept and technological dichotomy. Each project has remarkably its own
characteristics because of the various activities and implementation phases of each project. In
addition, the construction of certain housing communities differs from that of other housing
communities because of the various characteristics of all of them. The implementation of
projects has specific characteristics related to their size, complexity degree, contribution of
different parties including financiers, designers, consultants, contractors, material suppliers,
equipment leasers, and implementation systems. This matter represents a great challenge for
those in charge of management process and implementation of engineering projects in different
fields. The success of any of these projects depends mainly on the existence of effective
management that plans, controls activities, correctly conducts timetable for the project and
makes necessary procedures to hasten the accomplishment of certain activities in order to
accomplish the project according to the scheduled time. Certain modern technologies have
been selected for the purpose of this research to plan and control construction projects by
applying the CPM in order to be implemented on constructing 5000 housing units in the area
of Souloq in Banighazi, Libya. The Western world has recently witnessed enormous
developments in all sectors particularly the building and construction sector. The process of
controlling and scheduling these projects has transferred from the traditional stage by using
Gantt charts into the modern stage represented in using the quantitative techniques (network
analysis). The planning, controlling and scheduling process of projects has witnessed great
development. It was manually conducted for a long period of time with modification
impossibility. However, with the technological development and the emergence of specialized
programmes in this field, it can be conducted in a shorter period of time with modification
possibility in any period of time whenever any problem occurs at any stage of the construction
process stages. In the Arabic countries including Libya the project construction process is still
far away from using the quantitative techniques in the planning, controlling and scheduling
processes as evident in all projects delay. All specialized bureaus in this field depend on
traditional method represented in Gantt charts as a main method for the planning and
controlling process.
The Solouq housing project is one of the large scale construction projects in Libya because of
the great symbolic functions of Solouq town for the Libyan people particularly it hosts the
grave of the martyr Omar Al-Mokhtar. At the planning level, the project is considered as an
integrated city consists of 5000 housing units of buildings, integrated services and
infrastructure. Its housing units include 4916 single-storey hosing units and 155 four-storey
blocks of flats (two units on each floor) with the total of 1240 housing units. These housing
complexes serve a group of service buildings numbered 65 buildings including schools,
technical institutes, shopping centers, health care units, mosques, administrative buildings and
social and cultural centers. The project is linked to modern roads networks designed at the
most sophisticated levels in addition to water supply network over the great artificial river, two
Solouq tanks, Omar Al-Mokhtar, electricity network plantation, the most communication
network, world information system (the internet) and drainage and services companies. It is
expected that the project will house more than 25000 people.
The main design idea of the Solouq housing project is based on Solouq concentration camp
during colonization period. Therefore, the project aim is to replace the detention areas
represented in the tents by life areas represented in the housing units designed in an
environmental form to deal with the Solouq town special climate. The project design is
consistent with the domestic architecture style and the Islamic traditions as the housing units
are designed according to environment protection treatments against the dominant climate and
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
327
winds according to the Libyan and world standards to ensure a suitable and health house for
families in the shape of communities and housing areas distributed all over the project.
The project owner is the system of administrative centers development in Libya. The project is
currently implemented by the Chinese construction and communication company. It is
considered as one of the large scale construction companies in China. The project is under the
supervision of the Al-Mada bureau for engineering consultations that has a highly- experienced
specialized engineering staff to cope with the project performance. The project executing
company currently has a total staff of 2320 employees and workers that is expected to reach
more than 3300 employees and workers within a short period of time. The company has good
facilities of equipment, tolls, factories and workshops for the works of construction and
buildings and sophisticated laboratories. The project was officially effective on 15 January
2009. During this period and till the research preparation period, the actual performance
proportion estimated 14.10% as the main concrete works of the housing units have been
carried out which are represented in the drilling and evening process of 1760 housing units,
foundations for 1610 housing units have been laid, columns and ceiling of 620 housing units
have been carried out. Through the continued following up of the project performance, the
project is expected to be completed on 15 January 2014.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
328
Table 1. Project main components
No Statement Description
1. Project title Design and execution of 5000
housing units and their affiliated
utilities and services
2. Project location Solouq area- Baghazi City
(outside the city planning)
3. Project classification according to intensity-
planning criteria
Average
4. Owner (body which possesses the project) System of administrative centers
development- Libya
5. Project type Good
6. Project executing company The Chinese limited company
for communication and
construction- its nationality:
Chinese
7. Project contract no. 277/2008
8. Contract signing date 1/12/2008
9. Project supervising authority Al-Mada bureau for engineering
consultations, its nationality:
Libyan
10. Ability of executing company Good
11. Project total value 1.312. 500.000.00 D.L
12. Contract value of project supervision 1.312.500.000.00 D.L
13. 15/1/2009 Site receiving date and project
start
14. Project execution duration Five years
15. Expected finish date 15/1/2014
16. Project Execution status In progress
17. Technical performance rate 14.10%
18. Financial performance rate 12.31%
19. Project design Completed
20. Project planning authorization Authorized
21. Project site total area 639.457 hectares
22. Number of project housing buildings (ground
floor+ flats)
3831 housing building
23. Number of housing units of the project 4916 housing units
24. Number of ground floor housing units 3676 housing units
25. Number of four-storey housing units 1240 housing units
26. Total area of housing buildings 2m 1004799
27. Rate of ground floor housing building out of
the total housing units
96%
28. Type of housing buildings Ground floor- repeated
29. Evaluation of building meter square price 750 Libyan Dinar
30. Total value cost of the works of housing units
buildings
937.500.000.000 D.L
31. Total value cost of the works of utilities and
infrastructure
375.000.000.00 D (40% of
contract value)
32. Total value of contract advanced payment for
the contractor
196.875.000 D.L (15% of
contract value)
33. Site occupied area rate of housing buildings 39.733%
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
329
out of the total area
34. Site occupied area rate of service buildings out
of the total area
2.829%
35. Site occupied area rate of roads and
pavements out of the total area
50.395%
36. Site occupied area rate of green lands and
playgrounds out of the total area
7.045%
37. Housing units cost rate out of the project 72%
38. Service buildings cost rate out of the project
value
10%
39. External works cost rate out of the project
value
18%
Description of the project areas and components
A) Description of project areas
Table 2. Project areas and main models
Housing buildings
(ground floor and
flats)
Ground floor
model V1
Ground floor
model V2
Ground floor
model V3
Flats model
Buildings number 1635 1423 618 155
Building area 449184 332370 144346 315596
Floors number 1 1 1 4
Housing units
number
1635 1423 618 1240
Housing unit land
area
493 493 493
-
Ceiled housing unit
area
275 234 234 255
Bedrooms number 3 3 3 3
Reception 1 1 1 1
Living rooms 1 1 1 1
Bathrooms 3 3 3 3
Internal yard 1 1 1 0
External balconies 1 3 3 2
Finishing type Good Good Good Good
Design distinguished
degree
Normal Normal Normal Bad
Electric elevators 0 0 0 0
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
330
B) Description of the project public services
Table 3. Project public services description
Public services number Land area m2 Ceiled area m2
Police station 1
Civil defense unit 1
Pot office 1
Administrative business building 2
Mosque 9
Central library 1
Market 1 1
Market 2 6 shops 4.399.26
Business complex 6 shops 12.064.20
Cinema 2 9104.4
Hospital 1 3329.19
Function hall 6 6420.24
Health care unit 1 (50 beds) 21409.04
Kindergarten 6 2577.96
Primary school 6 5643.96 4797.38
Preparatory school 6 26892.6 22858.71
Secondary school 2 17586.52 14948.54
Technical institute 2 22020.12 18717.1
Social service centre 2 18880.16 16048.14
1 2962.43 2518.07
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
331
C) Description of project infrastructure
Table 4. Project infrastructure
1. roads network Unit Quantity
road Km 171.35
Pavements and sidewalks Km 342.70
2. rainfall drainage network
Internal drainage network Km 152.6
Elevation stations number 2
Linking line to the public network Km 14.22
3. gas distribution network Km 139.6
4. water distribution network Km 214.4
Water pumping stations number 2
Main tanks Number/m 3 13400
Fire extinguish system Km m 350
Main water-feeding line Km m 40.45
5. communication network
Internal communication network Km 266.4
Divided areas number 350
Public network link Km 19.36
6. drainage network Km 189.6
Elevation station Number/ capacity 16
Treatment station Number/ capacity 0
Public network linking line Km 30
7. electricity feeding system
High pressure network Long km/ k.f 66.7
High pressure stations Number/ effort 4
Average pressure network Long km/ k.f 121
Average pressure stations Number/ effort 86
Low pressure network Long km/ k.f 262.8
Low pressure stations Number/ effort 114
Street lighting network Number/ m 172.5
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
332
D) Description of project cost elements
Table 5. Project main cost elements
statement Cost elements Approximated value in D.L.
Design works Design value of project public planning 1.312.500.000
Design value of 5000 housing units 12.857.143
Design value of public utilities 5.142.857
Housing units workers cost 234.475.000
building materials cost 506.250.000
Costs of machines and equipment used
in the project
43.392.857
costs of water, electricity and fuel
(operation cost)
14.062.500
public costs and tax system 126.562.500
Service buildings workers cost 36.000.000
building material cost 77.760.000
Cost of machines and equipment used in
the project
6.665.143
cost of water, electricity and fuel
(operation cost)
2.160.000
public cost and tax system 19.440.000
External works
(electricity, water,
gas, drainage, roads,
pavements, areas,
green areas, .)
workers cost 43.032.000
Building materials cost
124.740.000
cost of machines and equipment used in
the project.
25.410.000
Cost of water, electricity and fuel
(operation cost).
3.465.000
Public cost and tax system 31.185.000
Consultation
services
Costs of supervision and engineering
consultations
31.500.000
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
333
Table 6. Timetable for providing all activities and preparations necessary to start execution
No item Targeted
according to the
schedule
Performed work
according to the
schedule
1 Devices, equipment and establishments necessary for
execution
100%
Less than 30%
2 Transport of construction equipment 100% Less than 40%
3 Materials stores and temporary stores in the site 100% Less than 20%
4 Authorization of main execution materials 100% Less than 15%
5 Equipping workshops and working areas 100% Less than 10%
6 Employees and technical workers necessary for site
management
100% Less than 20%
7 Workers necessary for execution 100% Less than 15%
8 High effort electric power and water 100% Less than 20%
9 Public services necessary for the site 100% Less than 70%
10 Central blender capacity 38 meter Quebec/hour 100% Less than 40%
11 Central blender capacity 130 meter Quebec/ hour 100% Less than 10%
12 Preparation of cement bricks factory 100% Less than 15%
13 Evening works, opening roads routes and storing areas 100% Less than 40%
2. PROJECT SCHEDULING
The schedule analysis project activities consist of (17) different activates including
different works. As shown in table. The process is simulated to reveal its critical path,
which identifies the activities that determine the overall completion time required by the
process. The analysis of the project which have been developed according to a timeline
that stretches into the days, are used to formulate an estimation of the time to recovery and
assess the efficiency of the schedule of repair activities.
3. REQUIREMENTS FOR PROJECTS
1. Well defined activities
site installation ----------- 46 days
drills ------------------------- 15 days
2. Some Activities may be started & finished independently
3. Some activities may require completion of other activities
4. If an activity is started, it must be completed without interruption
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
334
Table 7. Description of necessary activities, Time and previous activities for the construction
of housing building
NO Activity Activity
Description
Predecessors Tim activity
(days)
1. A Site installation - 46
2. B Drills A 15
3. C Normal concrete A 30
4. D columns and bases
work
C 16
5. E Reclamation and
covering works
B 90
6. F Reinforced
Concrete
D 80
7. G Construction and
masonry works
D 90
8. H sanitation F,G 46
9. I Sanitary
equipment
E 15
10. J Plumbing designs H,I 15
11. K electricity designs J 31
12. L connections
designs
- 45
13. M Metal joinery - 60
14. N wood joinery - 31
15. O Glass works M 14
16. P walls works L 15
17. Q Paintings and
finishes works
O,N 15
- Network Representation of a Project
Project and activities represented by a network. Network is a graph showing each activity
to be performed, its predecessor & successor.
- Activity: Represented by an arrow - generally needs some resource for its performance/
Use letters
Nodes: Activities end or start at points called nodes Represented by circles/ Use numbers
Event: A point in time
Dummy Activity: Uses no resources & is used for showing precedence requirements only,
figure (6) show network of a project.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Figure 1. Network of Activities
4. ESTABLISHMENT OF CRITICAL PATH
Critical Path: Minimum time needed for completion of project. And paths of project:
A-B-E-I-J-K-P-G = 46+15+ 90+ 45 + 15+ 31+ 15+ 15 =272
A-B-E-I-J-K-O-Q = 46+ 15+ 90+ 45+ 15+ 31 + 15+ 15=272
A-C-D-F-H-J-K-P-Q = 46+ 30+ 16+ 80+ 46 + 15 + 31+ 15 +15 = 294
A-C-D-F-H-J-K-O-Q = 46+ 30 + 16+ 80+ 46 + 15+ 31 + 15 + 15 =294
A-C-D-G-H-J-K-P-Q = 46 + 30 + 16 + 90+ 46+ 15+ 31 + 15 +15 = 304
A-C-D-G-H-J-K-O-Q = 46 + 30 + 16 + 90 + 46 +15 + 31 + 14 +15 =304
L-P-Q = 45+ 15 + 15 =75
M-O-Q = 60+ 15 +15 =90
N-Q = 31 + 15 = 46
Method: Sequence of activities with no slack time - Add times of all these activities.
Slack: Is determined by finding earliest/latest start and finish times.
Earliest Starting Time: Earliest time an activity can be started when all preceding activities
are completed as quickly as possible.
Earliest Finish Time: EF = ES + t , (t = time for an activity)
Latest Starting Time: Latest time when an activity can be started (for finishing Project in
appropriate time)
Latest Finish Time: LF = LS + t OR LS = LF t
We first develop a network diagram. Then we find ES,EF moving forward in the Network
and LS, LF by moving backward in the network.
Then Slack = LS ES OR Slack = LF EF
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
336
Table 8. Computation of Earliest Start, Earliest Finish Time and Latest Start, Latest Finish
Time of the networks
NO Activity ES EF LS LF
1. A 0 46 0 46
2. B 46 61 78 93
3. C 46 76 46 76
4. D 76 92 76 92
5. E 61 151 93 183
6. F 92 172 102 182
7. G 92 182 92 182
8. H 182 228 182 228
9. I 151 196 183 228
10. J 228 243 228 243
11. K 243 274 243 274
12. L 0 45 229 274
13. M 0 60 214 274
14. N 0 31 258 289
15. O 274 288 275 289
16. P 274 289 274 289
17. Q 289 304 289 304
5. RESEARCH RESULTS
The analysis shows that, because nearly some of the activities lie on the critical path, the
current schedule of repair activities is sensitive and highly dependent on a majority of the
activities being completed on time.
Critical Path is A-C-D-G-H-J-K-P-Q
Normal Time for critical path = 46+ 30 + 16+ 90 + 46 +15+ 31 +15+ 15 = 304 Days.
6. RESEARCH CONCLUSION AND RECOMMENDATIONS
In this paper shown the overall repair process completion time can be reduced if the
individual activities lying on the critical path of the repair process are completed in less
time. The length of time required by an activity depends on the resources available. For
example, if more personnel are assigned to the assessment of damage (Activity A), then A
could become a non-critical activity.
1. Value engineering technique for project activities must be compulsory for
managers and contractors .
2. In the project we must use the data to investigate the possibility of dividing up the
equipment installation tasks into parallel operations. Examine the impacts of
assigning more resources such as personnel and equipment to the installation task.
3. Daily project monitoring is a successful factor for successful projects .
4. Paying attention to alternative construction technologies to meet the housing
shortage and benefit from modern technology and project management.
5. Study of problems and obstacles facing the housing programme execution in Libya
and find their suitable solutions.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
337
6. Caring for good engineering supervision and design to construct houses in the new
areas.
7. Observing the community population structure in constructing and distributing the
proposed-executing houses.
References
1. Abdel Kader Mahmoud Salama, project planning and tracking by using CPM and
PERTT, Dar Al-Qabas publishers, Kuwait, 1987.
2. Al Darbiea Mosa Mohamed: modern techniques of construction projects managements,
Jordan, publishing circle, 2007.
3. Aldrabia, Mousa Mohammed (2007): Modern methods in the management of
construction projects, Jordan, the Department of Press and Publications.
4. Amer Al Dagany: CPM in the management of construction projects, 1999.
5. Amer Dajani (2008): Critical Path Method in the management of construction projects
Cairo.
6. An-Najah Universitys Team of Consultants (2009): Consulting Service for the Study
on Criteria for Selecting Private Sector Housing Projects for Public Funding in the
West Bank. (Unpublished Study). An-Najah National University. Nablus. Palestine.
December.
7. Dhorgham, Ismail, Abdel-Mageed Shabaan: Using CPM method in project
management- an applied study of international airport construction project. M. Sc.
Business Management, Faculty of Economics and Management.
8. Duncan William, Project management guidance, Dar Al-Fajr for publishing and
distribution, Cairo, 2002.
9. Durgham Ismail Abdul Majid Shaaban (2009): Using Critical Path Method CPM in
Project Management - A Case Study in the construction of Najaf International Airport,
MBA, Faculty of Management and Economics, University of Kufa Iraq.
10. Ghouneim, Hussein Atta: networks analysis and project management analysis, Cairo,
Dar Al Fikr Al- Arabi, 1986.
11. Hafez, Sherif Mohamed (2008): standards of the Egyptian construction industry as an
indicator of performance, unpublished, Cairo, Cairo University.
12. Hamed Zekti Abdel Satar, Istabraq Al-Slhouq, The contract stage and its impact on the
construction project execution, Iraq, Ministry of housing and rebuiliding, 2009.
13. Hamid Zekri Abdul Sattar, Istabriq Ibrahim Al-Shouk(2009): the contracting stage and
their impact on the implementation of the construction project, Iraq, and the Ministry
of Construction and Housing.
14. Hasssan, Ibrahim Al-Balout project management and its economic feasibility study,
Dar Al-Nahda Al-Arabia, Beirut, Lebanon, 2006.
15. Hegazy, T. (2009). Critical path method- line of balance model for efficient
scheduling of repetitive construction projects. Construction 2009 Transportation
Research Record 1761: 124-129.
16. Hendrickson, C. (2008). Project Management for Construction Fundamental Concepts
for Owners, Engineers, Architects and Builders. Version 2.2, prepared for World Wide
Web publication.
17. Ibrahim Abdel Rashid: Construction projects management, Cairo, 2007.
18. Ibrahim Abdul Rashid (2008): the management of construction projects, Cairo.
19. Khlousi, Mohamed Maged: the executive management of construction projects and
controlling of cost and time, Cairo, 1996.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
338
20. Khulusi, Mohamed Magid (2007): Executive Management for construction projects
and cost control and time, Cairo.
21. Korman, R. (2008). Critical Path Method: Network Logic Was Aided By Mainframe
Power ENR, 252, 30.
22. Lamyaa Sulaiman AlZoubidy: using the network analysis for production scheduling:
applied study in the modern colouring manufacture laboratory companies oil colouring
lane in Iraq, M. Sc.in Business Management, AlMoustannsaria University, Iraq, 1992.
23. Lester Albert,(2006) "project management, Planning & control": management
engineering, construction and manufacturing project to PMI, APM & BSI Standards,
5ed, Elsevier Science & Technology Books.
24. Madhi, Mohamed Tawfiq: project management and scheduling, Alexandria, Al-Dar Al
Gameaia, 2000.
25. Maged Abdel-Latif al-Qaisi (2006) : the impact of the risk of time and cost deviations
in the performance of the project (Case Study), Master of Business Administration,
Faculty of Management and Economics, University of Baghdad Iraq.
26. Moeyed AlFadl, Mahmoud AlObaidy, project management as a quantative approach,
Alwaraq for publishing and distribution, Amman, Jordan 2005.
27. Mohamad,S. Rasheed,(2008) "Mathematical Modeling of Production Planning for
Construction Factories" A Ph.D. Thesis Submitted in Building & Construction
Department, University of Technology, Baghdad, Iraq.
28. Mohamed Abdel Fatah Alserafi: the quantative technique in project planning, 1st
edition, Dar al Safaa for publishing and distribution, Amman, Jordan, 2002.
29. Project Management Institute , (2000) " a Guide to the Project Management Body of
Knowledge ( PMBOK Guide ) " , 2000 Edition , PMI , Pennsylvania , USA .
30. Salama Abdel Kareem, Administrative policies and their impacts on developing
contractors works: an applied study on construction companies and engineering
consultative offices in the state of Qatar, unpublished research, Sudan, the Nile Valley
University, 2007.
31. Salameh, Abdul Karim (2007): administrative policies and their impact in the
development of contracting: A Practical Study on construction companies and
engineering consultancy offices in Qatar, unpublished, Sudan, and the Nile Valley
University .
32. Samir Kamel Khatib (2008): the impact of the potential application of the planning
system resource requirements to control inventories, MBA, Faculty of Management
and Economics, University of Baghdad Iraq.
33. The experience of the Libyan Arab Jamahiriya in the field of low-cost housing
toward low-cost housing conference - Egypt -2007.
34. Yamin, R. A. and D. J. Harmelink (2001). Comparison of linear scheduling model
(LSM) and critical path method (CPM). Journal of Construction Engineering and
Management-ASCE 127(5): 374-381.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
339
FACEBOOK AS A MODERN SOCIAL PHENOMENON AND MODE
OF BUSINESS CONNECTION REVIEW OF ACTUAL LITERATURE
Milica Niculovi, Dragana ivkovi, , Dragan Manasijevi, Ljubia Balanovi
University of Belgrade, Technical Faculty Bor
VJ 12, 19210 Bor, Serbia
Abstract
Being the most popular social network in the world, Facebook is becoming a necessity in
people's lives. "If you are not on social networks, then you do not exist" is the main
sentence that follows Facebook. This paper presents a combination of review and
considerations of recently published literature about Facebook in order to show its impact
on society, people's everyday life, behavior of individuals in the society in real and virtual
life, as well as its important influence on business connections and marketing activities.
Keywords: Facebook, Facebook users, social networks, business activities.
FACEBOOK KAO SAVREMENI DRUTVENI FENOMEN I NAIN
POSLOVNOG POVEZIVANJA PREGLED AKTUELNE
LITERATURE
Milica Niculovi, Dragana ivkovi, , Dragan Manasijevi,
Ljubia Balanovi
Izvod
Kao najpopularnija drutvena mrea u svetu, Facebook postaje neophodnost u ivotu
savremenog oveka, a glavna reenica koja ga prati jeste ona uvena: ako niste na mrei,
kao da ne postojite. Ovaj rad predstavlja pregled i razmatranje skorije publikovane
literature o Facebook-u, sa ciljem da se prikae njegov uticaj na drutvo, ponaanje
pojedinaca u realnom i virtualnom ivotu, kao i sve izraeniji uticaj Facebook-a i njegovu
ulogu u poslovnom povezivanju i marketinkim aktivnostima.
Kljune rei: Facebook, Facebook korisnici, drutvene mree, poslovne aktivnosti.
1. UVOD
Razvoj ljudske civilizacije doveo je do nastanka brojnih tehnolokih inovacija koje su
vremenom evoluirale. Nakon toka, parne maine, brodova i automobila, stigli su raunari, sa
njima i Internet, a ubrzo zatim i nezaobilazni Facebook. ini se da je nemogue iveti bez
Face-a i da se realni ivot preselio na virtualnu drutvenu mreu. ak su i klasini mediji
postali ograniavajui prema ljudima bez Facebook profila, zato to svi nude mogunost
lajkovanja i logovanja samo preko Facebook naloga.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Iako kreiran jo davne 2004. godine od strane biveg studenta sa Harvarda, Marka
Zuckerberga, Facebook predstavlja najpopularniju komercijalnu drutvenu mreu koja danas
ima preko bilion korisnika. U proseku 50% korisnika Facebook-a je svakodnevno aktivno,
svaki korisnik ima po 137 prijatelja i meseno provodi ak do 740 biliona minuta uz Facebook.
(http://www.howmanyarethere.org/how-many-facebook-users-are-there-2012/).
Prema aktuelnim podacima (http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/?interval=last-
month#chart-intervals), najvie korisnika Facebooka imaju Sjedinjene Amerike Drave sa
preko 163 miliona korisnika, zatim Brazil sa preko 66 miliona korisnika, Indija sa preko 62
miliona korisnika, a potom slede Indonezija, Meksiko i Turska (slika 1.). Zanimljiv je podatak
da se Srbija nalazi na 46. mestu, iako ne spada u zemlje sa visoko razvijenom tehnologijom.
Slika 1. Zemlje sa najveim brojem Facebook korisnika u martu 2013.godine
Izvor http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/?interval=last-month#chart-intervals
Misija Facebooka je da svet postane transparentan - da ljudi koriste Facebook kako bi ostali u
kontaktu sa prijateljima i rodbinom (Facebook Reports Fourth Quarter and Full Year 2012
Results; Kujath, 2011), da otkriju ta se deava u svetu i da podele i izraze miljenje u vezi
onoga to ih se tie (Facebook Reports Fourth Quarter and Full Year 2012 Results), ali i da se
iskoriste potencijali ove drutvene mree kao mesta poslovnog povezivanja i marketinkih
aktivnosti. Facebook-ov interfejs predstavlja bazu podataka o korisnicima i za korisnike, gde je
svaka stranica korisnika baza njihovog ivota, tako da je ovo sajt za drutveno umreavanje
kolekcija kolekcija i kolektiva (Garde-Hansen, 2009: 141).
2. PO EMU JE POSEBAN FACEBOOK?
Ono to Facebook ini drugaijim od ostalih drutvenih mrea jeste nain njegovog korienja
putem aplikacija kao to su auriranje statusa, postavljanje komentara na zidu
karakteristinom za Facebook, stvaranje grupa i korienje chatovanja i privatnih poruka
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
341
(Smock et al. 2011). Facebook omoguuje svojim korisnicima da se predstave preko svojih
online profila, da prikupljaju prijatelje koji mogu meusobno pisati komentare na
stranicama, da poseuju online profile prijatelja i prate njihov romantini status. Pored toga,
korisnici Facebooka mogu da se ukljue u virtualne grupe na osnovu zajednikih interesa,
hobija, muzikih ukusa (Ellison et al. 2007). Nekoliko studija pokualo je da utvrdi ta je to to
motivie ljude da koriste Facebook (Bumgarner, 2007; Joinson, 2008; Papacharissi &
Mendelson, 2011; Smock et al. 2011; Nadkarni i Hofmann, 2012), a celokupna situacija dovela
je do stvaranja skale Facebook intenziteta (Facebook Intensity scale) (Ellison et al. 2007). Ova
skala predstavlja pokuaj da se izmeri u kojoj meri je Facebook korisnik aktivno angaovan i
emotivno povezan sa Facebook-om (Ellison et al. 2007). Nadkarni i Hofmann (2012) smatraju
da su primarni motivi za korienje Facebook-a 1) potreba za pripadanjem i 2) potreba za
samo-prezentacijom. Dok demografski i kulturni faktori doprinose potrebi za pripadanjem,
neuroticizam, narcizam, stidljivost, samopouzdanje i samopotovanje doprinose potrebi za
samo-prezentacijom. Vasalou i kolege (2010) bavili su se ispitivanjem kulturnih faktora
izmedju korisnika Facebook-a u zemljama poput USA, Velike Britanije, Italije, Grke i
Francuske. Nadkarni i Hofmann (2012) smatraju da lanovi kolektivnih drutava pokazuju
veu potrebu za pripadanjem, dok ljudi iz individualistikih kultura prikazuju veu potrebu za
samo-prezentacijom. Tako je vie verovatno da e pojedinci u kolektivnim kulturama formirati
blizak krug Facebook prijatelja i imati ee interakcije sa njima za razliku od pojedinaca u
ijim se kulturama individualizam vie ceni. Pored toga, samopouzdanje je vie povezano sa
zadovoljstvom ivotom u individualnim nego u kolektivnim kulturama (Diener, Diener i
Diener, 1995).
Dalje, jedan od razloga korienja Facebook-a jeste i prikazivanje drutvenog kapitala, to su
upravo i pokazale brojne studije (Ellison et al. 2007, Steinfield et al. 2008, Ellison et al. 2011,
Vitak et al. 2011, Antoci et al. 2012), dok se za pojedince koji su se opredelili da ne pristupe
online komunikaciji, smatra da mogu da ogranie sopstvenu mogunost drutvenog napretka
(Correa et al. 2010). Sa druge strane, Ljepava i kolege (2013) su razvili upitnik o korienju
Facebook-a (Facebook Peer Usage Questionnaire) kako bi istraili da li postoji grupni pritisak
ljudi koji koriste Facebook na njihove prijatelje koji nisu lanovi Facebook mree sa ciljem da
pristupe Facebook-u, dok Govani i Pashley (2007) smatraju da problem sigurnosti linih
podataka moe znaajno uticati na odluku o pristupanju Facebook-u.
Budui da svakog dana raste broj korisnika Facebooka-a i da sam Facebook postaje poseban
oblik Internet zavisnosti, u skorije vreme istraivai su se bavili kreiranjem skala vezanih za
odredjivanje Facebook zavisnosti. Wilson i kolege (2010) su razvili skalu tendencije zavisnosti
(Addictive Tendencies Scale), a Andreassen i kolege (2012) sa Univerziteta Bergen u
Norvekoj skalu Facebook zavisnosti (the Bergen Facebook Addiction Scale).
3. UTICAJ FACEBOOKA-A NA PONAANJE POJEDINCA
Facebook omoguuje samoprezentiranje preko razliitih alata i strategija kako bi se
prezentovali ukusi, ono to se dopada (lajkuje) ili ne dopada, pripadnost i uopteno linost, to
dovodi do lavine lista interesovanja poput omiljene muzike, filmova i knjiga, zatim
postavljanja komentara pored svojih ili tuih fotografija. U sutini, ova vrsta samoprezentiranja
podrana je komentarima prijatelja (Mendelson i Papacharissi 2010), a formiranje prestia
je uvek kolektivni kompromisni produkt, odnosno prirodno je da neko eli presti a da je tu i
publika koja treba da da presti onome ko ga trai (Jung, 2006:156). Liueva studija iz 2007.
takoe pokazuje da korisnici drutvenih mrea navode omiljene knjige, muziku i TV emisije
kako bi stvorili odreene standarde prestia, a sve u cilju da se dopadnu prijateljima. Sa
druge strane, pojedinac e sve ono to smatra negativnim cenzurisati (Marwick and Boyd,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
342
2011). Erving Gofman (1959) ovo naziva proces upravljanja utiscima to znai da pojedinci
kada se predstavljaju obino prate kako ljudi reaguju na njih. Ovaj proces je samosvestan u
uslovima intenzivnog nadzora, kao to su prvi sastanci i intervjui za posao, ali je uobiajan i u
oputenim drutvenim situacijama. Slina situacije je i kod online komunikacije koja je postala
dominantan oblik drutvene komunikacije (van Dijck, 2013). Posedovanje profila na
drutvenim mreama postaje sastavni deo upravljanja neijim identitetom, nainom ivota i
drutvenim odnosima (Livingstone, 2008). Pored toga to su drutvene mree baze podataka
linih informacija, one postaju i sredstva za prepriavanje i narativno samo-prezentiranje
(pripovedanje). Prijateljstvo vie ne podrazumeva prijatelje koje poznajete, ve one
prijatelje koje bi trebalo da poznajete na osnovu zajednikih interesovanja, tj. na osnovu
zajednikih lajkova. Praenje povezuje interesovanja ljudi i omoguava stvaranje
trendova (van Dijck, 2013). Po ugledu na poznate zvezde i njihovu samoprezentaciju preko
dutvenih mrea, i tinejderi i odrasli formiraju svoje online identitete kako bi stekli veliku
popularnost i, uz malo sree, dostigli zadovoljavajui nivo prepoznavanja i povezanosti sa
prijateljima. Postoji vie naina da se oblikuju online identiteti, a sve to zavisi od razliitih
namena prezentiranja (van Dijck, 2013). U eri Interneta, svako je poput slavnih linosti, stalno
pod prismotrom, i stoga svako treba da uzme u obzir da e se formirati javno miljenje o
razliitim aspektima njenog/njegovog ivota (Rosen, 2004). Ljudi ponovo sastavljaju delie
svojih starih foto albuma, dnevnika, svatara i Vebloga u jednu glatku prezentaciju prolosti
(Van Dijck, 2007). Transformacija baze podataka u pripovedanje ne zahteva samo dodavanje
novih podataka u ve postojei sadraj, nego i pokretanje nove svesti o tome kako elite da
Vaa ivotna pria bude ispriana, kome i za koju svrhu. Va bivi profil iznenada postaje
centar doterane publikacije, sa Vama u glavnoj ulozi.
4. NAINI PREZENTIRANJA NA FACEBOOK-U
Svaki korisnik sebe prezentira na razliite naine u zavisnosti od toga kome se obraa i od
okruenja u kojem se nalazi (Marwick and Boyd, 2011). Isto to vai i za komunikaciju online.
Svaki korisnik stvara u svojoj glavi tzv. izmiljenu publiku (imagined audience) koja je
izgraena na osnovu tehnolokog razvitka i brzine drutvene komunikacije sa ciljem da se
korisnik prikaze u to boljem svetlu. Moe biti potpuno drugaija od korisnika. Idealna publika
je esto odraz samog korisnika (Marwick and Boyd, 2011). Murumaa i Siibak (2012) su
analizirali percepcije Estonskih srednjokolaca vezane za izmiljenu publiku na Facebook-u.
Korienjem kreativnih metoda istraivanja (Gauntlett, 2007), tinejderi sa Facebook
iskustvom do 3 godine su imali zadatak da nacrtaju skice tipova korisnika za koje su smatrali
da preovlauju na Facebook-u, a zatim su u okviru diskusija fokus grupa usledila verbalna
objanjenja crtea i opis percepcija o tipovima Facebook korisnika. Tako je odreeno est
tipova Facebook korisnika i to:
1. Sakuplja prijatelja (Eager Beaver) tip Facebook korisnika koji ima gomilu
prijatelja i tei da svima ugodi svojim lajkovima; njegov podtip je The Geek ili
treber (1a Geek) koji eli da se dokae svojom umenou Facebook igricama.
2. Pozer (Show-Off) - tip Facebook korisnika koji svakodnevno menja svoje
fotografije u atraktivnom izdanju, fotografie se u ogledalu, i najee se odnosi na
osobe enskog pola; njegov podtip je iPhone zavisnik (2a - Via iPhone Dude) koji
pokuava da fotografie sve i svata, svaku banalnu situaciju i odnosi se na osobe
mukog pola.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
343
3. Preduzetnik (Businessman) - tip Facebook korisnika koji koristi Facebook u
profesionalne svrhe i radi promocije svoje kompanije, najee se na svojim
fotografijama prikazuje u poslovnom izdanju.
4. Perverznjak (Perv) - tip Facebook korisnika koji se bavi perverznim komentarima i
uznemiravanjem dece i enskih osoba.
5. Zlobnik (Meanie) postoje dva podtipa: (5a) Mrzilac (Hater), tip Facebook
korisnika koji se bavi napadom na ostale korisnike i mrzi sve vezano za njih bez
razloga, uglavnom se radi o mladjim osobama do 40 godina i (5b) Starac (Oldster),
tip Facebook korisnika koji se bavi kritikom i odnosi se na stariju populaciju
Facebook korisnika.
6. Normalni korisnik (Habitual User) ili tip Facebook korisnika koji povremeno
svraa na Facebook i koji ima ivot u realnom okruenju. Jedini pozitivno ocenjen
od strane ispitanika.
Pored ove podele, postoji podela Barboure i Marshalla (2012) na pet razliitih online tipova
akademske linosti koje su pronadjene prevashodno preko akademskog rada zaposlenih na
univerzitetima u oblasti digitalnih komunikacija: a) formalno prikazivanje (formal self)
linosti to podrazumeva podatke o dostignuima zaposlenih na univerzitetima, b)
umreavanje (public self /networked self) sa kolegama preko drutvenih mrea u cilju
razmene strunih ideja, c) shvatanje (comprehensive self) da pored akademskog ivota
postoji i odnos prema porodici i prijateljima, d) poduavanje (teaching self) i davanje
instrukcija studentima preko digitalnih oblika komunikacije, i e) nezastupljenost
(uncontainable self) zaposlenih na univerzitetima na online mreama i rizik da e neki uljez
kreirati online profil umesto nje/njega.
5. ULOGA FACEBOOK-A KAO NOVOG NAINA POSLOVNOG
POVEZIVANJA I MARKETINKIH AKTIVNOSTI
Nakon to je Facebook omoguio preklapanje drutvenog ivota u realnom i virtualnom svetu,
uticao je i na promene u nainu poslovnog povezivanja i obavljanja marketinkih aktivnosti.
Prema Albee-u (2010) eMarketing predstavlja strateki proces radi uspostavljanja online veze
sa potroaima kako bi se razumele njihove potrebe i putem online alata stvorilo interaktivno
iskustvo sa potroaima da bi se uticalo na njihove interese, njihovo ponaanje prilikom
kupovine i razmenila iskustva/informacije sa zadovoljnim potroaima. U osnovi, uspeni
eMarketing je efikasna komunikacija zajedno sa dobrim potroakim iskustvom i pozitivnim
utiskom o kompaniji i njenim proizvodima, brendovima i uslugama koje odgovaraju
potrebama potroaa (Silk, 2006). Pristup potroaima po kome su potroai ti koji govore, a
prodavci u obavezi da ih sluaju naziva se you talk, we listen (Eisenberg, 2009). Danas su
zapravo drutvene mree te koje omoguuju da poslovne firme budu interaktivne sa
potroaima irom sveta u realnom vremenu (Boyd i Ellison, 2007). Naravno, Facebook kao
drutvena mrea pogodna za eMarketing prednjai jer poseduje odreene prednosti
pretraivanja, izmeu ostalog i opcije pretraivanja ljudi i njihovih profila (Hsu, 2012), a sam
marketing putem ove drutvene mree naziva se Facebook marketing (Holzner, 2009). Na
svakoj Facebook stranici, korisnici Facebook-a su bombardovani digitalnim reklamnim
sadrajima sa ciljem uspostavljanja kontakta firme sa potencijalnim kupcima. Ova vrsta
marketinkih aktivnosti omoguava ostvarivanje veza firme sa zainteresovanim kupcima i
pruanje kvalitetnih informacija i, to je najvanije, brzu i jednostavnu saradnju zahvaljujui
upravo kvalitetnom informisanju i nainu povezivanja koji Facebook prua. Budui da
Facebook omoguava korisnicima da se prezentuju na Facebook-u na slian nain kao to
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
344
marketing strunjaci prikazuju brendove na web stranicama (Smith et al., 2012), moe se rei
da Facebook marketing postaje marketing jedan-na-jedan jer svaki korisnik ostavlja svoje line
podatke te se moe posmatrati kao jedno trite zahvaljujui odreivanju njegove psiholoke
linosti.Van Dijck (2013) u svom istraivanju naglaava da unoenje linih podataka i njihovo
ravnomerno prikazivanje olakava posao marketinkim agencijama da masovno prilagode i
personalizuju svoje marketinke strategije ka odreenim pojedincima, dok im statistika u
realnom vremenu pomae da prate svoj uspeh.
Iako je Facebook vie fokusiran na drutvenu povezanost, razmena informacija o brendu je
jedan od naina da veze postanu oformljene i ojaane. Facebook brend stranica, gde prodavci
daju informacije o novim proizvodima, dogaajima i oglasima, prua izvore informacija koje
potroai mogu da koriste u svojim razgovorima, ali i mesto gde se ti razgovori mogu odvijati
(Smith et al., 2012). Isto tako, lajkovanje brendova prua protok marketing informacija na
isti nain kao kada bi prijatelji meusobno hvalili taj brend (Smith et al., 2012). Pyry i kolege
(2013) razlikuju hedonistiko i korisno motivisanje potroaa da pretrauju Facebook stranicu
firme i posmatraju dve vrste ponaanja: pretraivanje i uestvovanje. Oni smatraju da
aktivnosti pretraivanja pretvaraju hedonistike motive u specifine namere kupovine, to i
jeste cilj Facebook marketing strunjaka. Dalje, pretraivanje Facebook-a konstantno nudi
nove ideje i iskustva korisnicima zbog ega se s vremena na vreme vraaju na Facebook
stranicu firme, a u praksi se ovo potroako ponaanje pretvara u nameru kontinualnog
praenja (Pyry et al., 2013). U sutini, ako poslovne firme ele da efikasno iskoriste
Facebook, moraju da usvoje strateki pristup kako bi razumele razliite funkcije, da odaberu
opcije koje potpomau njihove marketinke ciljeve, uspostave mere za odreivanje uspeha i da
uspostave veze ka drutvenim mreama/grupama koje predstavljaju njihovo ciljno trite
(Dunay i Krueger, 2010).
Pored toga to Facebook marketing moe biti koristan kako profitabilnim tako i
neprofitabilnim organizacijama u cilju poboljanja njihove misije i njihovih programa (Waters
et al., 2009), Facebook postaje neophodan i za organizacije u ugostiteljskoj delatnosti. Hoteli
mogu putem Facebook-a da stvore meunarodnu drutvenu mreu kupaca usluga budui da su
oni fanovi i uesnici u raspodeli informacija, a pored toga hoteli mogi i da ojaaju tu drutvenu
mreu/grupu kroz svoje aktivno prisustvo na sajtu pruanjem informacija, reavanjem pitanja i
davanjem odgovora na komentare (Hsu, 2012). Takoe, trendovi u ponaanju potroaa i
razvoj industrije pruaju mogunost hotelima da prate promene ili nove zahteve potroaa i da
usvoje poboljanja u industriji (Hsu, 2012).
Na kraju, potrebno je istai da kupci vie nisu pasivni primaoci promotivnih informacija.
Naprotiv, danas su vie nego ikad spremni da posmatraju sa cinizmom ak i najbolje
marketinke napore, i ako im je uinjena nepravda ili uvreda, spremni su da uzvrate sa
zajedljivou, i da putem njihovog uea na drutvenim mreama brzo zagade trite
svojom zlobom i unite ve postojee brendove (Patterson, 2012).
6. ZAKLJUAK: FACEBOOK VS. FACE-TO-FACE
Facebook za neke ljude predstavlja novi nezaobilazni svet u kome uivaju, za neke Google za
pretraivanje ljudi, a za nekolicinu socijalnu interakciju niskog nivoa koji veruju da
Facebook ne moe i ne treba da zameni komunikaciju face-to-face. Pa ipak, ne moe se
osporiti uticaj Facebook-a na savremeni ivot - postao je nezaobilazan i to ne samo u
drutvenoj interakciji ve i u savremenom poslovnom svetu, a uticaj koji ima na drutvo i svet
u opte vremenom e dostii jo vee razmere. Moe se rei da putem Facebook-a i Interneta
ceo svet postaje globalno selo gde se svi meusobno poznaju, ali i globalna pijaca jer je
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
345
pruena mogunost kupoprodaje na svakoj sajber stranici. Potencijali ove drutvene mree kao
mesta poslovnog povezivanja i marketinkih aktivnosti korisni su i za profitabilne i za
neprofitabilne organizacije. Stvorena je nova vrsta marketinga Facebook marketing sa
ciljem da privue brojne korisnike ove mree koji svakodnevno provode sate na Facebook-u.
Zahvaljujui postavljanju personalnih informacija, marketinki strunjaci mogu sami izabrati
ciljno trite koje ele da osvoje. Uticaj potroaa se promenio od pasivnog ka aktivnom, a
korisnici Facebook-a imaju mogunost da, pored online kupovine, aktivno razmenjuju
informacije sa firmama bilo da su u pitanju pozitivni bilo negativni komentari.
Na kraju, potrebno je istai da se u narednom periodu moraju izvriti dalja istraivanja o
Facebook-u sa ciljem da se pozitivne strane ovog savremenog drutvenog fenomena iskoriste
na najbolji mogui nain, a da njegove negativne strane pomou edukacije ostanu u granicama
tolerancije.
Reference
Albee, A., 2010. eMarketing Strategies for the Complex Sale. Marketing Interactions, Inc., New York.
Andreassen, C.S., Torbjrn, T., Brunborg, G.S., Pallesen, S. (2012). Development of a facebook addiction
scale. Psychological Reports, 110 (2), pp. 501-517.
Antoci, A., Sabatini, F., Sodini, M. (2012). See you on Facebook! A framework for analyzing the role of
computer-mediated interaction in the evolution of social capital. Journal of Socio-Economics, 41 (5), pp.
541-547. doi:10.1016/j.socec.2012.04.024.
Barbour, K., Marshall, D. (2012). The academic online: Constructing persona through the World Wide Web.
First Monday, 17 (9), art. no. 3292. doi:10.5210/fm.v0i0.3969.
Boyd, D., Ellison, N., 2007. Social network sites: definition, history, and scholarship. Journal of Computer-
Mediated Communication 13 (1), 210230.
Bumgarner, B. A. (2007). You have been poked: Exploring the uses and gratifications of Facebook among
emerging adults. First Monday, 12 (11). Retrieved from
<http://firstmonday.org/htbin/cgiwrap/bin/ojs/index.php/fm/article/viewArticle/2026/1897>.
Correa, T., Hinsley, A. W., & de Ziga, H. G. (2010). Who interacts on the Web? The intersection of users
personality and social media use. Computers in Human Behavior, 26, 247253.
doi:10.1016/j.chb.2009.09.003.
Diener, E., Diener, M., & Diener, C. (1995). Factors predicting the subjective wellbeing of nations. Journal
of Personality and Social Psychology, 69, 851864.
Dunay, P., Krueger, R., 2010. Facebook Marketing for Dummies. Wiley Publishing, Inc., Hoboken, NJ.
Eisenberg L. Shoptimism: why the American consumer will keep on buying no matter what. London: Free
Press; 2009.
Ellison, N. B., Steinfield, C., & Lampe, C. (2007). The benefits of Facebook friends:Social capital and
college students use of online social network sites. Journal of Computer-Mediated Communication, 12,
11431168. doi:10.1111/j.1083-6101.2007.00367.x.
Ellison, N.B., Steinfield, C., Lampe, C. (2011). Connection strategies: Social capital implications of
Facebook-enabled communication practices. New Media and Society, 13 (6), pp. 873-892.
Garde-Hansen J (2009) MyMemories? Personal digital archive fever and Facebook. In: Garde-Hansen J,
Hoskins A and Reading A (eds) Save As Digital Memories. Basingstoke: Palgrave, pp. 141.
Gauntlett, D., 2007. Creative explorations: New approaches to identities and audiences. London: Routledge.
Goffman E (1959) The Presentation of Self in Everyday Life. Garden City, NY: Doubleday.
Govani, T.,&Pashley,H.(2007). Student awareness of the privacy implications when using Facebook .
Carnegie Melon University, unpublished manuscript. <http:// www.citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/
download?doi=10.1.1.95.6108&rep=rep1&type=pdf>.
Holzner, S., 2009. Facebook Marketing: Leverage Social Media to Grow Your Business. Que Publishing,
Indianapolis, IL.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
346
Hsu, Y.-L. (2012).Facebook as international eMarketing strategy of Taiwan hotels International Journal of
Hospitality Management, 31 (3), pp. 972-980.
Joinson, A. N. (2008). Looking at, looking up or keeping up with people?: Motives and use of Facebook. In
Proceedings of the twenty-sixth annual SIGCHI conference on human factors in computing systems (pp.
10271036). New York: ACM Press.doi:10.1145/1357054.1357213.
Jung, K. G. (2006). Veza izmeu Ja i nesvesnog. U: Trebjeanin, ., ur., Arhetipovi i razvoj linosti,
Beograd : Prosveta, (Novi Sad : Budunost). str. 156.
Kujath C.L. (2011). Facebook and MySpace: Complement or substitute for face-to-face interaction?
Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 14 (1/2), pp. 7578. doi:10.1089/cyber.2009.0311
Liu H., (2007). Social network profiles as taste performances. Journal of Computer-mediated
Communication 13(1) article 13. URL (consulted June 2009). Available at : http://jcmc.indi-
ana.edu/vol13/issue1/liu.html
Livingstone, S., (2008). Taking risky opportunities in youthful content creation: Teenagers use of social
networking sites for intimacy, privacy and selfexpression, New Media & Society, volume 10, number 3, pp.
393411.
Ljepava, N., Orr, R.R., Locke, S., Ross, C. (2013). Personality and social characteristics of Facebook non-
users and frequent users. Computers in Human Behavior, 29 (4), pp. 1602-1607.
Marwick, A.E., Boyd, D. (2011). I tweet honestly, I tweet passionately: Twitter users, context collapse, and
the imagined audience. New Media and Society, 13 (1), pp. 114-133.
Mendelson, A. & Papacharissi, Z. (2010). Look at Us: Collective Narcissism in College Student Facebook
Photo Galleries. The Networked Self: Identity, Community and Culture on Social Network Sites. Zizi
Papacharissi (Ed.), Routledge.
Murumaa, M., Siibak, A. (2012). The imagined audience on Facebook: Analysis of Estonian teen sketches
about typical Facebook users. First Monday, 17 (2), art. no. 3147. doi:10.5210/fm.v17i2.3712.
Nadkarni, A., Hofmann, S.G., (2012).Why do people use Facebook?, Personality and Individual Differences,
52(3), pp. 243-249. doi:10.1016/j.paid.2011.11.007.
Papacharissi, Z., & Mendelson, A. (2011). Toward a new(er) sociability: Uses, gratifications and social
capital on Facebook. In S. Papathanassopoulos (Ed.), Media perspectives for the 21st century (pp. 212230).
New York: Routledge.
Patterson, A., (2012). Social-networkers of the world, unite and take over: A meta-introspective perspective
on the Facebook brand. Journal of Business Research, 65 (4), pp. 527534.
doi:10.1016/j.jbusres.2011.02.032.
Pyry, E., et al. Can we get from liking to buying? Behavioral differences in hedonic and utilitarian
Facebook usage. Electron.Comm. Res. Appl. (2013), http://dx.doi.org/10.1016/j.elerap.2013.01.003
Rosen, J., (2004). The naked crowd: Reclaiming security and freedom in an anxious age. New York:
Random House.
Silk, J., 2006. What is Marketing? Harvard Business School Publishing, Boston, MA.
Smith, A.N., Fischer, E., Yongjian, C. (2012). How Does Brand-related User-generated Content Differ across
YouTube, Facebook, and Twitter? Journal of Interactive Marketing, 26 (2), pp. 102-113.
Smock, A.D., Ellison, N.B., Lampe, C., Wohn, D.Y. (2011). Facebook as a toolkit: A uses and gratification
approach to unbundling feature use. Computers in Human Behavior, 27 (6), pp. 2322-
2329.doi:10.1016/j.chb.2011.07.011
Steinfield, C., Ellison, N.B., Lampe, C. (2008). Social capital, self-esteem, and use of online social network
sites: A longitudinal analysis. Journal of Applied Developmental Psychology, 29 (6), pp. 434-445.
Vasalou, A., Joinson, A. N., & Courvoisier, D. (2010). Cultural differences, experience with social networks
and the nature of true commitment in Facebook. International Journal of Human-Computer Studies, 68,
719728.
Van Dijck J (2007) Mediated Memories in the Digital Age. Stanford, CA: Stanford University Press.
Van Dijck, J. (2013). 'You have one identity': Performing the self on Facebook and LinkedIn. Media, Culture
and Society, 35 (2), pp. 199-215.
Vitak, J., Ellison, N.B., Steinfield, C.(2011). The ties that bond: Re-examining the relationship between
Facebook use and bonding social capital. Proceedings of the Annual Hawaii International Conference on
System Sciences, art. no. 5718723.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
347
Waters, R.D., Burnett, E., Lamm, A., Lucas, J. (2009). Engaging stakeholders through social networking:
How nonprofit organizations are using Facebook. Public Relations Review, 35 (2), pp. 102-106.
Wilson, K., Fornasier, S., & White, K. M. (2010) Psychological predictors of young adults use of social
networking sites. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 13, 173-177.
http://www.howmanyarethere.org/how-many-facebook-users-are-there-2012/
http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/?interval=last-month#chart-intervals
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
348
SERVIS POTROAA KAO KONKURENTSKO SREDSTVO
KOMPANIJA
Sneana Raki
Visoka poslovna kola strukovnih studija Valjevo
Vuka Karadia 3/a, Valjevo
Izvod
U savremenim ekonomskim uslovima znaaj servisa potroaa kao sredstva konkurentskog
diferenciranja i prepoznatljivosti preduzea u nacionalnim privredama, ali isto tako i u
meunarodnim privrednim tokovima neprekidno raste. Osnovana tenja svakog logistiko-
distributivnog sistema je da to preciznije definie i utvrdi zahteve korisnika i da na bazi
tih zahteva formira ponudu logistikih usluga. Preduzee mora da se diferencira u odnosu
na konkurenciju kvalitetom svoje ponude, kvalitetom svog odnosa sa potroaima, ali i
kvalitetom svog servisa. Kvalitetna usluga i zadovoljni korisnici obezbeuju
konkurentnost, trino uee i dugoroni profit firme na tritu.
Servis potroaa oznaava spremnost firme da pravi proizvod, dostavi u pravo vreme, na
pravom mestu, u traenim koliinama i po prihvatljivim cenama. Dakle, servis potroaa
predstavlja kompleksnu aktivnost u okviru sistema logistike preduzea.
Ako firma stvara logistiku vrednost, odnosno ulae napore da satisfikuje potroae to
kvalitetnije u vremenu i prostoru to e se vremenom korist za to preduzee ogledati kroz
osvajanje nove konkurentske prednosti na tritu. To drugim reima znai da e
logistikim utedama biti omogueno davanje niih cena, dueg roka plaanja, jednom
reju vieg nivoa servisa potroaa.
Kljune rei: servis potroaa, konkurentnost, kompanija
CONSUMER SERVICE AS A COMPETITIVE
MEANS OF A COMPANY
Sneana Raki
Abstract
In the modern economic conditions, the importance of consumer service as a mean of
competitive differentiation and recorgation the company in national economy, but also in
the international economical flowsgrows constant. The main striving of each logical-
distribute system is to definite and establish users demands and on the basis of these
demands creates offer of logical services. The company must be differentiated in the
relation on the competition with its quality offer, quality relationship with consumers but
also with quality its service.
Very good service and satisfacted consumers provide competitive power, market
partipation and long lasting companys profit.
Consumer service marks company readiness to produce a product, delivering in right time,
on right place, in asked quantity and reasonable prices. So, consumer service presents
complex activity within the framework of logical system of the company.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
349
If the company creates logical value, in other words, makes effors to satisfy consumers
with higher quality goods in time and place. During the timethe benefits for the company
will be seen in finding new competitive advantages on the market.
In other words it means, by giving logical savings, to enable lower prices, longer term of
payment, in one word, the higher level of consumer service
Keywords: consumer service, competitive power, company
1. POJMOVNO ODREENJE SERVISA POTROAA
Marketinki teoretiari posmatraju servis potroaa kao jedan od kljunih aspekata ponude
preduzea. R. Brookes u svom radu govori o petom P u marketing miksu preduzea koje se
odnosi na servis potroaa. [1]
Servis potroaa odnosno servis isporuke, kako se inae drugaije naziva, predstavlja output
sistema fizike distribucije i logistikog sistema u celini. Sve aktivnosti logistike i fizike
distribucije (transport, skladitenje, dranje zaliha, pakovanje i dr.) usmerene su ka
savlaivanju vremenske i prostorne nepodudarnosti ponude i tranje proizvoda. Otuda su
logistiko-distributivne aktivnosti sinonim za etvrto p u marketing miksu preduzea:
product, price, promotion i place. [2]
Servis potroaa predstavlja pruanje usluga kupcu pre, za vreme i nakon kupovine, tj. niz
aktivnosti namenjenih poveanju nivoa zadovoljstva kupaca-oseaj da je proizvod ili usluga
ispunila oekivanja kupca. [3]
Obezbediti pravi proizvod, u pravo vreme, u pravoj koliini i na pravom mestu predstavlja
sutinu servisa potroaa. S tim u vezi, osnovni zadatak logistiko distributivnog sistema, od
koga bitno zavisi uveanje prodaje, trino uee kao i sveukupna konkurentnost firme, je
obezbeenje konkurentnog nivoa servisa potroaa. Prodajna funkcija obezbeuje nove kupce,
a servis potroaa je ono to treba da uradi firma da bi iste potroae uinila zadovoljnim, da
dodju ponovo da kupe sve vie proizvode firme.
Konkretnije definisanje servisa potroaa nailazi meutim na znaajnije tekoe. Te tekoe
proizilaze iz injenice da servis potroaa ima mnogo dimenzija, da njegovo znaenje varira od
firme do firme, kao i zbog prisutnih razlika u shvatanju ovog termina izmeu proizvoaa i
potroaa.
Servis potroaa se moe definisati sa tri aspekta.
Sa aspekta aktivnosti koje ga sainjavaju: u okviru ovog pristupa pod servisom potroaa
podrazumevaju se aktivnosti usmerene na prihvatanje porubina, njihovu obradu, isporuku,
fakturisanje robe kupcima, kao i aktivnosti koje ukljuuju sva podruja poslovanja koja su
povezana sa isporukom i fakturisanjem proizvoda firme a koje se obavljaju radi zadovoljenja
zahteva kupaca.
Sa aspekta mere izvrenja aktivnosti koje ga sainjavaju: servis potroaa definie se kao
sposobnost kompletnog izvrenja primljenih porudbina u odreenom roku (npr. 95%
porudbina za 48h), zatim izvrenje porudbine u to kraem roku (npr. 3 dana), kao i
raspoloivost proizvoda koji su u pripravnosti za izvrenje porudbina kupca (npr.
raspoloivost od 95% na zalihama).
Sa aspekta poslovne filozofije firme: servis potroaa predstavlja kompleks poslovnih
aktivnosti koje se kombinuju kod poruivanja i isporuke proizvoda firme, na nain koji
zadovoljava kupce i koji unapreuje konkurentnost firme.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
350
Upravljanje servisom potroaa, odnosno definisanje efikasne politike servisiranja potroaa i
uspena implementacija te politike, podrazumevaju u okviru firme sledee faze:
- Identifikacija kljunih komponenti servisa potroaa,
- Utvrivanje relativnog znaaja pojedinih komponenti servisa potroaa,
- Utvrivanje pozicije firme po kljunim komponentama servisa potroaa u odnosu
na konkurenciju,
- Utvrivanje servisa potroaa po trinim segmentima,
- Definisanje paketa servisa isporuke koji e biti ponuen tritu,
- Kontrola obezbeenja definisanog nivoa servisiranja potroaa.
Nivo servisa potroaa je direktno povezan sa trinim ueem preduzea, sa ukupnim
logistikim trokovima i sa profitabilnou preduzea.
Servis potroaa moemo prikazati kroz nekoliko definicija:
- Servis potroaa je kvalitet performansi distribucionog sistema
- Servis isporuke predstavlja razliite dimenzije izvrenja procesa poruivanja uz
unapreenje prodaje
- Servis potroaa znai podeavanje dela ponude konkretnoj tranji
- Servis potroaa je direktna posledica veze prodajnih aktivnosti i samog procesa
isporuke, koji poinje sa narudbinom a zavrava se isporukom, ali se u nekim
sluajevima nastavlja u postkupovnoj fazi korienja proizvoda.
2. KOMPONENTE SERVISA POTROAA
Servis potroaa posmatran kao skup razliitih aktivnosti sastoji se iz vie elemenata. Ti
elementi predstavljaju posebne aktivnosti koje treba da omogue efikasan i efektivan servis
potroaa. U nadlenosti logistiko-distributivnog sistema su transakcione komponente, koje
su vezane za prijem porudbina, njihovu obradu, obezbeenje raspoloivosti proizvoda na
zalihama i isporuku robe kupcima u u vremenu koje firma garantuje svojim servisom.
S obzirom da isporuka robe podrazumeva pravovremeno i tano kompletiranje isporuka u
skladitima i distributivnim centrima, utovar, transport i istovar odnosno dostavu kupcu u
zahtevano vreme i na zahtevano mesto, moemo zakljuiti da servis potroaa predstavlja iri
koncept. Servis potroaa se dalje proiruje predtransakcionim i postransakcionim elementima
koji su najee u nadlenosti prodaje, finansija, marketinga i drugih poslovnih funkcija firme.
Stock i Lambert, navode da se u literaturi navodi preko 70 komponenti servisa potroaa od
kojih je 20-tak bitnijih.[4] Spektar elemenata servisa potroaa moe biti prilino irok, dok
stepen vanosti svakog elementa u razliitim preduzeima, nije identian. Neke od najvanijih
komponenti servisa potroaa koje mogu kreirati konkurentsku prednost nekom preduzeu su:
tehnika podrka funkcionisanju servisa potroaa, isporuka robe na vreme, visok kvalitet
isporuene robe, irina i dubina proizvodnog/trgovakog asortimana, znanje i prodajna vetina
osoblja, skraenje vremena isporuke, instaliranje proizvoda uz obuku potrebnu pri upotrebi
proizvoda, spretnost isporuke, sposobnost promene datuma isporuke, auriranje podataka, brzi
odgovor na potrebe, potena i svima dostupna politika prodaje itd. [5]
Elemente servisa potroaa prema vremenskom poloaju prodajnih aktivnosti moemo
razvrstati u tri kategorije. To su: predtransakcioni elementi, transakcioni elementi i
posttransakcioni elementi.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
351
3. STRATEGIJE SERVISA POTROAA
Termin strategija potie od grke rei strategos, to znai voa, komadant, general vojske. Sam
termin stoga ima vojno poreklo i odnosi se na plan akcije koji je doneen u cilju postizanja
odreenog cilja. U poslovnom kontekstu strategija predstavlja specifian nain na koji e se
ostvariti neki postavljeni cilj. [6].
Strategija pomae da firma ostvari poziciju na tritu, odnosno da ostvari konkurentske
prednosti. To znai da jedan od kljunih elemenata svake strategijske opcije treba i mora da
bude konkurentska prednost koja pokazuje nain na koji e firma biti bolja od svojih
konkurenata. S obzirom na postojanje irokog seta logistikih aktivnosti, bitno je da one
kljune logistike aktivnosti kao to su transport, zalihe, skladitenje, logistiki informacioni
sistem koji ukljuuje i realizaciju porudbine budu postavljene tako da u svom delovanju
obezbede konkurentan servis potroaa.To znai da e svaka od parcijalnih strategija koja se
odnosi na ove logistike aktivnosti dati doprinos ostvarenju generalnog logistikog cilja, a to je
konkurentan servis potroaa. Potvrda prethodnih konstatacija moe se uoiti i kod Portera koji
koristi lanac vrednosti kako bi identifikovao konkurentske prednosti jedne firme. Naime firma
moe da prevazie svoje konkurente samo ukoliko eli da se diferencira. Ona stoga mora da
isporui veu vrednost potroaima ili da kreira komparativnu vrednost, ali po niim
trokovima ili pak jedno i drugo. Isporuka vee vrednosti potroaima doputa firmi da naplati
vie prosene cene to utie na profitabilnost firme. Takoe i vea efikasnost koja rezultira u
niim jedininim trokovima utie na profitabilnost firme.
Polazei od otkrivanja podruja u kojima bi mogle da se ostvare utede u trokovima Porter
razlikuje dve grupe aktivnosti jedne firme: [7]
1. primarne aktivnosti (ulazna logistika, operacije, izlazna logistika, marketing i
prodaja, i servis)
2. aktivnosti podrke (infrastruktura firme, upravljanje ljudskim resursima,
tehnoloki razvoj).
Takoe, Mintzberg u svom radu Generic business strategy u knjizi The strategy process
ukazuje na znaaj kreiranja logistike strategije gde strategiju diferenciranja prikazuje kroz
nekoliko podvarijanti: [6]
- Strategija diferenciranja cenama
- Strategija diferenciranja imidom
- Strategija diferenciranja podrkom
- Strategija diferenciranja kvalitetom
- Strategija diferenciranja dizajnom
- Nediferencirana strategija
Strategija servisa potroaa nalazi se na treem mestu kao strategija diferenciranja
podrkom, s obzirom da ova strategija ukljuuje servis, brzu isporuku, prodaju na kredit,
rezervne delove i slino. Pri konanom formulisanju strategije servisa potroaa
neophodno je imati u vidu podruja na kojima se moe delovati. Okvir delovanja strategije
servisa potroaa se moe objasniti uz pomo Porterove matrice kreiranja tri generike
konkurentske strategije. [5] Porterova matrica je predstavljena na slici 1.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
OPTE VOSTVO U
TROKOVIMA
DIFERENCIJCIJA
TROKOVNI FOKUS
FOKUS
DIFERENCIJACIJE
Niski trokovi diferencijacija
Konkurentske prednosti
Slika 1. Koncept stvaranja 3 generike strategije
Porterov koncept tri generike strategije pokazuje da firma poseduje dve osnovne vrste
konkurentske prednosti: niski trokovi i diferencijaciju. Ove dve vrste konkurentske prednosti
se kombinuju sa podrujem aktivnosti u kojem firma eli da ih ostvari to dovodi do stvaranja
tri generike strategije za postizanje iznad prosenih rezultata u jednoj firmi.
- Opte vostvo u trokovima-firma moe da izabere niske trokove kao osnovu za
stvaranje konkurentske prednosti na tritu
- Diferenciranje-kada je re o strategiji diferencijacije firma pokuava radi sticanja
konkurentske prednosti da bude jedinstvena po nekim svojim komponentama koje
vrednuju kupci.
- Fokus strategije javljaju se u dva oblika:
1) Trokovni fokus preduzee na uem, segmentiranom delu trita nastupa sa
niskim trokovima poslovanja kao glavnom konkurentskom prednou.
2) Fokus diferencijacije-preduzee eli da se diferencira od glavnih konkurenata na
izabranom segmentu.
Strategija servisa potroaa se moe pozicionirati u Porterovom konceptu kreiranja
tri generike konkurentske strategije kao to je prikazano na slici. [5]
Slika 2. Pozicioniranje strategije servisa potroaa u konceptu kreiranja 3 generike
strategije
Strategija servisa potroaa, na odreenom konkurentskom podruju moe ostvarivati
konkurentske prednosti na jedan od sledeih naina:
Usko
iroko
Konkurentsko podruje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
353
- Strategijom siromanog servisa potroaa-servis potroaa se obavlja sa niskim
trokovima, a usmeren je na irok krug kupaca. Firma moe da na ovaj nain
servisira potroae samo na kratak rok, jer na dui rok ovo servisiranje potroaa
odbija kupce.
- Strategijom bogatog servisa potroaa-servis potroaa se obavlja sa visokim
operativnim trokovima, a usmerena je na irok krug kupaca, ova strategija
servisa potroaa je korisna pri osvajanju novih potroaa i pri ulasku na novo
trite.
- Segmentiranom strategijom siromanog ili bogatog servisa potroaa-praksa
pokazuje da je mogue i poeljno istovremeno korienje obe strategije za
razliite trine segmente. Kombinovanjem ovih strategija mogue je uspostaviti
konkurentski servis potroaa i obezbediti sinergetski efekat od ovakvog
kombinovanja. Stoga u koncipiranju konkurentne strategije servisa potroaa je
potrebno segmentirati trite i prilagoditi nivoe servisa potroaa za glavne trine
segmente.
4. ZAKLJUAK
U savremenim uslovima poslovanja koje karakterie globalizacija trita, ubrzan razvoj i
primena novih tehnologija, logistike aktivnosti dobijaju sve vie na znaaju. Menaderi
moraju posvetiti veliku panju logistikim aktivnostima koje se najbolje manifestuju kroz
adekvatnost servisa potroaa koji utie na pridobijanje novih i zadravanje starih potroaa. A
time se direktno utie na konkurentsku prednost preduzea na tritu.
Osnovni cilj logistikog menadmenta jeste da pravi proizvod ili usluga bude u pravo vreme,
na pravom mestu i u traenim koliinama, pri emu se uvek mora voditi rauna da trokovi
organizovanja i sprovoenja kvalitetnog servisa potroaa ne ugroze profitabilnost poslovanja.
Osnovni zadatak logistikog menadmenta jeste da zadovolji funkciju adekvatnog servisa
potroaa, pre svega kroz odreivanje ciljeva i politike servisa potroaa, kao i implementaciju
odabrane strategije.
Servis potroaa jedan je od kljunih aspekata ponude prema korisniku, koji sutinski
omoguava razlikovanje ponude u odnosu na konkurenciju, a u situaciji pojave istih ili slinih
usluga, proizvoda.
Preduzea u svom poslovnom konceptu moraju voditi brigu o upravljanju servisom potroaa,
njegovom stalnom poboljanju, kontroli sistema i merenju kvaliteta pruenih usluga.
Dobro obaveten potroa ne donosi odluku o kupovini proizvoda samo na osnovu cene istog,
nego i na bazi informacija o kvalitetu koji se nudi, fleksibilnosti pristupa i oceni kvaliteta
pruene usluge. Stoga je potrebna konstantna analiza trita na kojima preduzee nastupa,
poboljanju prodajne funkcije kroz edukaciju prodajnog osoblja, adekvatan miks kanala
distribucije svojih proizvoda, usavravanje servisa potroaa koj mora zadovoljiti potrebe i
elje samih klijenata.
Reference
1. Brookes,R,The New marketing, Gower publishing Co.UK, 1998, str. 237-259.
2. Boi,V., Raki,S., Aimovi,S., Poslovna logistika, Visoka poslovna kola strukovnih
studija Valjevo, 2009, str. 72.
3. Turban, E, Electronic Commerce: A Managerial Perspective, Prentice Hall, 2002,str. 405.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
354
4. Lambert,D., Stocs,J., Customer service, u knjizi Tompkins, A. James,i Harmelink Dale,
redaktori,(1994), Distribution management handbook, McGraw-Hill Co., New York, str.3
5. Boi,V., Aimovi, S., Marketing logistika, 2008, CID Ekonomskog fakulteta u
Beogradu, str. 105,145
6. Aimovi, S., Servis potroaa, CID Ekonomski fakultet, Beograd, 2003, str. 193,195
7. Porter, M., Competentive adventage, The Free press, New York, 1985, str. 56
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
355
PODRKA RAZVOJU MALIH I SREDNJIH PREDUZEA U SRBIJI
Sneana Raki
Visoka poslovna kola strukovnih studija Valjevo,
Vuka Karadia 3/a, Valjevo
Izvod
Mala i srednja preduzea predstavljaju okosnicu privrednog razvoja, kako razvijenih tako i
zemalja u razvoju. Danas, mala i srednja preduzea predstavljaju jezgro evropske
industrije, kljunu komponentu inovacionog ciklusa i transformacije znanja u nove
proizvode i procese. Uz strane direktne investicije, ovaj sektor bi u budunosti mogao biti
najrentabilniji, najkonkurentniji i najprofitabilniji deo privrede Srbije i predstavljati polugu
privrednog rasta i zapoljavanja.
U savremenim, turbulentnim trinim uslovima, sektor malih i srednjih preduzea suoen
je sa padom tranje, oteanom naplatom potraivanja, smanjenim prilivom investicija,
oteanom kreditnom sposobnou i likvidnou, to je rezultiralo njihovim nepovoljnim
poloajem na tritu. Ova preduzea karakterie i odsustvo horizontalnih i vertikalnih veza,
odnosno nedovoljna meusobna povezanost u razliite oblike poslovnog udruivanja, kao i
povezanost sa velikim preduzeima i multinacionalnim kompanijama u lance dobavljaa.
Kao glavne prepreke za razvoj grupacije malih i srednjih preduzea na domaem tritu se
javljaju: nedostatak finansijskih sredstava, nedostatak znanja, trita i nepostojanje
adekvatne institucionalne infrastrukture. U okviru podrke malim i srednjim preduzeima
opti cilj jeste podrka razvoju kulture investiranja malih i srednjih preduzea i
preduzetnika u inovativnost radi poveanja konkurentnosti. Strateka prednost malih i
srednjih preduzea u Srbiji bi trebala da se zasniva na inovacijama, razvoju partnerstva,
tenji za osvajanjem regionalnog trita. Pravac u kojem mala i srednja preduzea u Srbiji
mogu da se razvijaju jeste inovativni pristup realnim potrebama trita.
Kljune rei: mala i srednja preduzea, inovativnost, partnerstvo
SUPPORT TO DEVELOPMENT SMALL
AND MEDIUM COMPANIES IN SERBIA
Sneana Raki
Abstract
Small and medium companies represent pole of economic development, both developed
countries and those in development. Today, small and medium companies represent the
heart of Europian industry, the key component of inovated cycle and processes. With
foreign direct investments, this sector could be, in the future, the most important part of
Serbian economy, and also represent the important lever of economical grow and
employment.
In modern turbulent market conditions, the sector of small and medium companies face
with demand decline, difficult payment of products, reduced inflow of investments, heavy
credit rating and solvency, the result is their hard position on the market. The
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
356
characteristics for these companies are absences in horizontal and vertical links, that is
deficient reciprocal ties in different forms of business pooling, as well as ties with large
companies and multinational companies which are in the supplier chain.
As main barriers in development groups of small and medium companies on home market
are scarcity of financial resources, scarcity of knowledge, markets and absence of adequate
institucional infrastructure. Within the framework of support to small and medium
companies, the general aim is the support to development culture investment of small and
medium companies and entrepreneurs in the inovation because of increasing competitive
power. Strategic advantage of small and medium companies in Serbia should be founded
on inovations, development of partnership, striving for finding new regional market. The
line of development of small and medium companies in Serbia where they can develope is
the inovative access to real markets needs.
In this work is given an example of strategic alliance Metalna-Alfi Sistem Valjevo. The
aim is to create frames for development of maintained small and medium companies which
is turned to export.
Keywords: small and medium companies, inovations, partnership
1. MALA I SREDNJA PREDUZEA U SRBIJI
Mala i srednja preduzea u Srbiji nisu odreena posebnim pravnim aktom, ve se na njih
odnose odredbe Zakona o privrednim drutvima i drugih akata koji definiu poloaj pravnih
lica. Ona su u istom pravnom statusu kao i ostali subjekti u pravu. To znai da na tritu mogu
stupati u pravne odnose i preuzimati obaveze iz istih kao i svi drugi uesnici, bez obzira na
formu u kojoj su osnovana ili visinu osnivakog kapitala. Upravo ovaj razlog prua znatnu
prednost malim i srednjim preduzeima u procesu restrukturiranja privrede i njihovu ulogu u
privrednom rastu zemlje. Veliki broj lokalnih, a posebno meunarodnih finansijskih institucija
se ukljuuje u finansiranje razvoja upravo malih i srednjih preduzea. Analize ukazuju da
prednost u definisanju malih i srednjih preduzea treba dati kvalitativnom kritrerijumu. [1]
Definicije koje ukljuuju ovaj kriterijum i parametre koji ga odreuju imaju osnov u realizaciji
ekonomskih indikatora: obimu novanog opticaja, visini kamatnih stopa, nivou cena, i drugo.
Na osnovu prethodnih navoda mogu se kao osnovne karakteristike malih i srednjih preduzea
navesti:[2]
- relativno malo uee na tritu unutar odreenog sektora,
- upravljanje preduzeem je obino u rukama vlasnika uz asistenciju drugih lanova
porodice ili preduzea, ukoliko je broj zaposlenih manji od 100,
- odsustvo pomoi veeg preduzea (preduzea majke, na primer),
- neuestvovanje na berzi,
- procentualno sve vee uee u lokalnom privrednom razvoju.
Znaajnijem organizovanju i delatnosti MSP u Srbiji trebalo bi da doprinese Republika
agencija za razvoj malih i srednjih preduzea i preduzetnitva osnovana Zakonom o
republikoj agenciji za razvoj malih i srednjih preduzea radi podsticanja razvoja malih i
srednjih preduzea i preduzetnitva. Statutom Agencije odreena je njena uloga u procesu
razvoja MSP. Agencija, pre svega, obavlja delatnost konsalting i menadment poslova.
Agencija, takoe:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
357
- uestvuje u pripremi strategije razvoja i predlaganja mera ekonomske politike za
podsticanje razvoja malih i srednjih preduzea i preduzetnitva u saradnji sa
nadlenim ministarstvom;
- priprema i prua strunu pomo za koordinaciju specijalizovanih programa i rada
investicionih fondova i za pruanje finansijske podrke radi podsticanja osnivanja
novih i razvoja i rada postojeih malih i srednjih preduzea i preduzetnika;
- daje savete i prua strunu pomo potrebnu za realizaciju direktnih domaih i
stranih ulaganja u mala i srednja preduzea;
- daje savete i prua strunu pomo potrebnu za unapreenje rada i razvoja
inovatorstva i pronalazatva, kao i za njihovo prenoenje u mala i srednja
preduzea;
- uspostavlja jedinstven informacioni sistem statistikih podataka i informacija od
znaaja za razvoj malih i srednjih preduzea i preduzetnika;
- priprema i realizuje programe edukacije instruktora i konsultanata za potrebe
razvoja malih i srednjih preduzea i preduzetnitva;
- samostalno i u saradnji sa donatorima uspostavlja mreu regionalnih agencija i daje
strunu pomo potrebnu za organizovanje i koordinaciju rada regionalnih agencija.
2. PREDNOSTI I MANE MALIH I SREDNJIH PREDUZEA
Inovativnost je neophodan inioc razvoja. Inovativnost uvek vodi ka novim idejama, novim
reenjima, novim vidovima poslovanja, posebno u sektoru MSP. Posebno u periodu krize i
tranzicije, preduzetnici moraju da razmiljaju o novim proizvodima, novim procesima i novim
nainima rada, da bi boljom cenom, kvalitetnijim proizvodom ili uslugom, ne samo opstali na
tritu, nego i unapredili postojeu trinu poziciju. Na taj nain dobijamo nove ideje, nove
poslove, koji donose nova radna mesta.
Osnovna konkurentna prednost svake savremene kompanije je njena sposobnost da inovira.
Inovativnost kompanije ima za rezultat prednost u odnosu na konkurenciju, a ostvarena
konkurentna prednost ima za rezultat poveanje profita to je osnovni cilj svake savremene
kompanije. Unapreenje celokupnog drutvenog inovacionog kapaciteta i razvoj
preduzetnitva, je jedan od kljunih inilaca drutvenog razvoja. Podizanjem svesti o potrebi
inovativnog konsaltinga u MSP bi se kreiralo okruenje koje bi bilo stimulativno za razvoj
sektora MSP kao i inovacija uopte. Budunost MSP je u razvoju poslovanja baziranih na
znanju. Kompanija koja bude u stanju da ponudi resurs kvalitetnog intelektualnog kapitala,
sigurno e nai partnere. Danas, najtraenija roba i usluga ona koja je bazirana na inovativnosti
i na znanju.
Prednost malih i srednjih preduzea, pored mnogih drugih prednosti, se ogleda i u
inovativnosti. MSP u Srbiji su se pokazala kao vrlo elastina tokom 90-tih godina XX veka,
iako je ovaj period obeleen veoma surovim ekonomskim okruenjem. Tokom svih ovih
godina, broj MSP je imao ak rastuu stopu, to govori o ogromnom potencijalu i
prilagodljivosti MSP-a. Poslednji podaci pokazuju da postoji [3] 60.552 aktivnih preduzea
(pravnih lica) u Srbiji, od ega veinu ine mala preduzea 94,1% (56.993). Postoji 2.573
srednjih preduzea (4,3% od ukupnog broja) i 986 velikih preduzea (1,6% od ukupnog broja).
Takoe postoji vie od 200.000 preduzetnika.
Prednosti malih i srednjih preduzea mogu biti ekonomske i socijalne prirode. Najznaajnije
prednosti ekonomske prirode su: trina i tehnoloka fleksibilnost, bolju uoavanje trinih
ansi, logistika podrka velikim preduzeima, laka implementacija savremenih menadment
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
358
tehnika, meusobna poslovna saradnja koja podstie privredni razvoj (posebno na lokalnom i
regionalnom nivou).
Najznaajnije prednosti socijalne prirode sektora MSP su sledee: poveanje zaposlenosti,
razvoj preduzetnike klime u privredi, uspostavljanje boljih odnosa sa partnerima u poslovnom
lancu, bolje obuhvatanje potreba zaposlenih, doprinos razvoju lokalne zajednice, zapoljavanje
posebnih kategorija (mladi, ene, invalidi, etnike grupe, itd).
3. BARIJERE SA KOJIMA SE SUOAVAJU MALA I SREDNJA PREDUZEA
Za vreme prethodne dekade pune politikih tenzija, Srbija se poput ostalih zemalja u tranziciji
orijentisanih ka trinoj ekonomiji, morala boriti sa brojnim ogranienjima. Faktori koji su
spreavali rast - kvantitativni i kvalitativni, malih i srednjih preduzea, najlake se mogu
identifikovati kao institucionalni, socijalni, trini i finansijski.
[
4]
Najozbiljnije institucionalne barijere mogle bi biti: visoke poreske stope, pre svega na dobit i
zarade zaposlenih, uslovljavanje poetka rada dobijanjem mnogobrojnih dozvola i na visokom
stepenu prisutna birokratija.
Trine barijere mogu biti ozbiljne ukoliko doe do zakanjenja u plaanjima potroaa,
ukoliko je ugroeno pravo konkurencije ili, na primer, postoje tekoe prilikom izvoza
proizvoda malih i srednjih preduzea.
Finansijske prepreke su sigurno veoma vane, jer njihovim uklanjanjem efikasnost preduzea
postaje neminovnost. Iz ovog razloga treba uloiti napore u cilju eliminisanja svih moguih
finansijskih barijera. Maksimalno povoljnom finansijskom strukturom omoguava se stvaranje
klime i uslova za investiranje, kao i za razvoj i usluge koje mogu pruiti mala i srednja
preduzea. Od finansijskih barijera treba izdvojiti visoke kamatne kreditne stope, nadostatak
ulaganja posebno stranih investicija, prisutnu birokratiju u bankarskim poslovima, trokove
izrade biznis planova i slino.
Poslovno okruenje u Srbiji trenutno se karaterie i socijalnim preprekama: nedovoljnom
podrkom lokalne samouprave i drave, nedostatkom poverenja u dravu, odsustvom podrke
poslovnih asocijacija i udruenja kao to su privredne komore.
4. PROCES UPRAVLJANJA MALIM I SREDNJIM PREDUZEIMA
Upravljanje preduzeem predstavlja kontinualni proces kojim se pokree i usmerava poslovna
aktivnost. Ovaj proces se moe podeliti na tri faze: planiranje, organizovanje i kontrolu.
Upravljanje malim i srednjim preduzeima (MSP) se ne razlikuje u odnosu na proces
upravljanja velikim, u koncepcijskom smislu. Ono to MSP, a posebno ona preduzea koja se
svrstavaju u grupu mikro preduzea, ini posebnim jesu resursi [5].
Svaka organizacija, da bi njeno funkcionisanje bilo delotvorno, zahteva da se njom upravlja. U
svakoj organizaciji moraju da postoje pojedinci koji donose odluke, koji su odgovorni za njenu
misiju, njeno praktino funkcionisanje i normalno, za njene rezultate. Drugim reima, svaka
organizacija zahteva da postoji odreeni broj pojedinaca koji e se baviti misijom, ciljevima,
strategijom, sprovoenjem definisanih aktivnosti. Kako je preduzee organizacija koja je
usmerena na privreivanje u drutvu i koja posluje na tritu koje sa sobom nosi rizike,
potrebno je da se preduzeem adekvatno upravlja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
359
5. PROFIL PREDUZEA STR METALNA VALJEVO
STR Metalna, Valjevo osnovana je 01.09.2003. godine kao samostalna trgovinska radnja,
koja se bavi trgovinom na malo i veliko metalima i metalnim rudama u ulici Zlatiborska br. 3,
u Valjevu [6]. Njena osnovan delatnost je trgovina sa raspoloivim materijalnim,
nematerijalnim i organizacionim resursima.
Poto je osnovna delatnost radnje trgovina na veliko i malo metalima i metalnim rudama, u
svom prodajnom programu se nalazi: rezne i brusne ploe, HTZ oprema, vijana oprema,
ankeri za beton, kompresori, razne vrste burgija (za drvo, beton, metal), runi i mainski alati,
profesionalni alati, amaterski alati.
STR Metalna je preduzee koje posluje rentabilno, ostvaruje reltivno visoku dobit i po tom
osnovu mogunost je da kontinualno ulae u razvoj kroz poveanje osnovnih sredstava i
proirenje i osavremenjavanje kapaciteta.
Od svog osnivanja STR Metalna je sledila strategiju permanentnih unapreenja u svim
domenima poslovanja. U sadanjoj istoriji preduzea skoro u svakoj godini su vrena ulaganja
u dalji razvoj, ali da bi preduzee opstalo na tritu i da bi poboljalo svoje poslovanje mora da
uvodi nove mere da bi imalo bolju konkurentsku pooziciju na tritu i ostvarilo vei profit.
Upravljanje preduzeem se moe podeliti na tri faze: planiranje, organizovanje i kontrolu.
Kako je upravljanje kontinualni proces, to su tri pomenute faze meusobno povezane - mogu
se posmatrati kao podsistemi sistema upravljanja u preduzeu. Planiranjem se usmeravaju sve
poslovne aktivnosti u preduzeu, organizovanjem se realizuje ono to je planirano, a kontrolom
se vri analiza rezultata koji su ostvareni na osnovu planskih odluka. [7]
6. INOVATIVNO POSLOVANJE PREDUZEA
Inovativnost nije isto to i kreativnost. Inoviranje je realizovanje profita od ideja koje su nove
za organizaciju. Sutina je ne u posedovanju, ve i u realizovanju profitabilnih ideja. Nikako ne
treba zaboraviti da inovativnost u preduzeu, obavezno za rezultat ima bolju konkurentnost, a
konkurentna prednost podrazumeva poveanje profita.
Na osnovu svega izloenog, moe se pod inovacijom podrazumevati novost koja se umee u
postojee stanje. Po karakteru i opsegu ta se novost moe ispoljiti kao zamjena i kao obnova
(dopuna). U svakom sluaju radi se o promeni dotadanjeg i uvoenju novog, ime budunost
prekriva postojeu stvarnost. Nema preduzetnitva bez inovacija. U iverzibilnim drutvenim
kretanjima esto se inovacije i preduzetnitvo meusobno izjednaavaju. To je svakako
mogue, pod uslovom da je nosilac, finansijer i realizator inovacija vlasnik kapitala, koji svojm
imovinom snosi rizik za donete poslovne odluke. U malim i srednjim preduzeima stvaraju se
nove ideje i trae brza i efikasna ekonomska reenja. Traenje ansi i reavanje rizika pripada
malim i srednjim preduzeima, koja su i po definiciji fleksibilnija i prilagodljivija od monih
privrednih sistema. Preduzetnitvo kao organizaciona vetina ovde je oblik prilagoavanja.
Razvoj malih i srednjih preduzea i privatizacija drutvene svojine u naoj privredi dva su
neophodna uslova za reafirmaciju preduzetnitva. U takvim uslovima izmeu preduzetnitva i
privatne inicijative esto treba staviti znak jednakosti. Jedno bez drugog ne postoji, oba se
zasnivaju na privatnoj svojini i sutinski pripadaju malim preduzeima. Time se, u osnovi,
dokazuje da je preduzetnitvo faktor procesa proizvodnje, bez koga, kao i bez drugih
konstitutivnih faktora ovi privredni subjekti nemaju nikakvu ekonomsku ansu.
STR Metalna je dola na ideju da stvori strateku alijansu Metalna Alfi Sistem. Uputanje
u ovakvu preduzetniku ideju nije uopte jednostavno. Da bi doprineo razvoju svog preduzea,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
360
preduzetnik Milojko Markovi je utvrdio misiju, viziju i ciljeve ovog partnerstva (strateke
alijanse) sa preduzeem Alfi Sistem iz Valjeva, koja se bavi mainskom obradom metala, i na
taj nain e omoguiti bolju konkurentsku poziciju na tritu i sebi i partneru i doiprineti
razvoju preduzetnitva u Valjevu, tj. u Srbiji.
7. PODRKA RAZVOJU MALIH I SREDNJIH PREDUZEA U SRBIJI
Mala i srednja preduzea su nosioci glavnih razvojnih pravaca svake zemlje. Mala i srednja
preduzea su orjentisana na manje delove trita a time i na odreene potroae. Mala i srednja
preduzea, radi svoje fleksibilnosti i homogene strukture imju dobar preduslov da razvijaju
inovativnost i time obezbede trinu konkurentnost. Fleksibilnost malih i srednjih preduzea
posebno dolazi do izraaja u periodima usporavanja privrednih aktivnosti i krize. Dokazano je
da mala preduzea predstavljaju znaajnu pokretaku snagu ekonomskog razvoja svake zemlje
i da su potencijalni generator preduzetnikih ideja i inovacija . [8]
U tom smislu, kao glavne prepreke za razvoj grupacije malih i srednjih preduzea na domaem
tritu se javljaju: nedostatak finansijskih sredstava; nedostatak znanja; nedostatak trita i
nepostojanje adekvatne institucionalne infrastrukture.
U okviru podrke malim i srednjim preduzeima opti cilj jeste podrka razvoju kulture
investiranja malih i srednjih preduzea, preduzetnika i zadruga u inovativnost radi poveanja
konkurentnosti.
Specifini ciljevi i mere su:
- podrka razvoju netehnolokih i tehnolokih inovacija u MSP;
- povezivanje MSPP sa naunoistraivakim organizacijama, fakultetima, nauno-
tehnolokim parkovima i konsultantskim kuama, kao i transfer znanja i
tehnologije;
- strateka partnerstva (alijanse) u okviru istih ili slinih delatnosti koje doprinose
konkurentskoj poziciji na tritu;
- poveanje vrednosti i obima prometa MSPP na domaem i meunarodnom tritu;
- poveanje broja MSPP koja investiraju u inovativne aktivnosti.
Meru podrke malim i srednjim preduzeima i preduzetnicima za jaanje inovativnosti
sprovodi Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja u saradnji sa Nacionalnom agencijom
za regionalni razvoj i mreom regionalnih agencija/centara.
8.STRATEKA ALIJANSA METALNAALFI SISTEM VALJEVO
Na osnovu javnog poziva za dodelu bespovratnih sredstava u okviru podrke razvoja malim i
srednjim preduzeima, privredni subjekt STR Metalna, Valjevo konkurie za dobijanje tih
sredstava u cilju stvaranja stratekog partnerstva (alijanse) u okviru istih ili slinih delatnosti
koje doprinose konkurentskoj poziciji na tritu.
Cilj ideje je stvaranje partnerstva koje je obostrano korisno, stvaranjem dodatnih prihoda
kombinovanjem postojeih linija proizvoda i ograniavanjem trokova angaovanja dodatnih
tehnolokih kapaciteta i radne snage. Kada preduzea imaju komplementarne kompetencije,
partnerstvom mogu da se ostvare ciljevi koje samostalno ne bi mogla ostvariti. Deljenjem
trokova i razmenom informacija o kupcima, partnerstva mogu dovesti do smanjenja
pojedinaane izloenosti riziku.
Pravo na korienje bespovratnih sredstava imaju pravna lica kategorisana kao mala i srednja
preduzea, koja mogu ostvariti pravo na sufinansiranje dela opravdanih trokova za stvaranje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
361
stratekog partnerstva (alijanse) u okviru istih ili slinih delatnosti koje doprinose
konkurentskoj poziciji na tritu, ali moraju ispunjavati sledee uslove [8]:
- da su podneli popunjen prijavni formular regionalnoj agenciji/centru sa potrebnom
dokumentacijom u skladu sa Uputstvom za sprovoenje podrke razvoju
- da nad njima nije pokrenut steajni postupak ili postupak likvidacije;
- da su izmirili obaveze po osnovu poreza i doprinosa;
- da su u veinskom domaem privatnom vlasnitvu ;
- da su registrovani na teritoriji Republike Srbije;
- da nisu u tekoama prema definiciji privrednog subjekta u tekoama iz lana 2.
stav 5. Uredbe o pravilima za dodelu dravne pomoi
- da im u roku od dve godine pre podnoenja prijave nije izreena pravosnana mera
zabrane obavljanja delatnosti;
- da su osnovani najkasnije u 2008. godini, odnosno imaju finansijske izvetaje za tri
poslednje poslovne godine;
- da su u periodu od 01. januara 2011. godine do dana podnoenja zahteva imali
najmanje dva zaposlena na neodreeno vreme;
- da za iste aktivnosti nisu koristili podsticajna sredstva koja potiu iz budeta
Republike Srbije, budeta lokalne samouprave ili donatorskih organizacija.
9. DEFINISANJE PLANA STRATEKE ALIJANSE METALNAALFI
SISTEM VALJEVO
Poto privredni subjekt STR Metalna, Valjevo ispunjava date uslove moe osnovati
strateku alijansu sa privrednim subjektom Alfi Sistem iz Valjeva koji se bavi mainskom
obradom metala.
Projektni zadatak obuhvata definisanje koraka koje preduzetnik mora da preduzme u procesu
formiranja strateke alijanse. Za realizaciju ideje neophodno je planirati, odnosno utvrditi
viziju, misiju i ciljeve alijanse, formulisati strategije radi ostvarivanja ciljeva i misije, razviti
planove u funkciji implementacije strategije, zatim je potrebno definisati resurse za
identifikovanje ideje. To se odnosi na sve vrste resursa ljudi, tehnologija, finansije. Treba
prihvatati i istraivati i one opcije koje su potpuno nove za preduzetnike, jer se iskustvo i
znanje stie. Uvek se mogu angaovati neophodni resursi i van preduzetnikovog okruenja. U
definisanju potrebnih resursa, potrebno je voditi se principom od minimuma ka maksimumu,
potencijalni rizik svesti na minimum. Ako govorimo o ljudskim potencijalima i strunosti,
idealno je ako preduzetnik poznaje oblast u kojo eli da posluje. Kada govorimo o opremi i
tehnologiji, postoje razliite mogunosti: da li kupiti ili iznajmiti opremu, novu ili polovnu,
kog proizvoaa itd. Finansijski resursi su uvek limitirajui faktor. U ovoj fazi se pravi gruba
projekcija finansijskih potreba i rezultata. Koliko je novca na raspolaganju i koliko ga je
potrebno za startovanje posla, od koga i kako pozajmiti, kada se ostvaruje pozitivan novani
tok, koliki je profit? Potrebno je imati na umu da je novac posledica, a ne uzrok. Na kraju,
ostaje lina preferencija, s obzirom da su ostale samo profitabilne opcije. Sada se preduzetnik
moe preispitati za koju opciju je spreman da da ivot, ili ta mu ostaje od ivota.
Preduzetnik treba da odgovori ime je zadovoljan.
Definisanje plana projekta: Formiranje alijanse zahteva konstantnu angaovanost i
komunikaciju izmeu preduzea koje stvaranjem alijanse dele uspeh, odgovornosti, potrebe,
trokove i profit.
Formiranje ulazne dokumentacije za projekat: ugovor o stratekom partnerstvu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
362
Aktivnosti: identifikovanje ciljeva, lista stratekih partnera, razvijanje strategije, plan sastanka,
formiranje alijanse, izvetaj o stratekoj alijansi.
Resursi su najvaniji element formiranja alijanse. Bez njih, ni jedan cilj ne moe biti ostvaren.
Oni takoe mogu biti i element formiranja strateke alijanse koji je najtee precizno definisati.
Vlasnik mora uzeti u obzir obim posla koji treba realizovati i doneti odluku o koliini resursa
koji e mu trebati da bi realizovao formiranje alijanse. Kako napreduje oblik stratekog
partnerstva, jako je vano da vlasnik preispita originalne procene i uskladi veliinu svog tima,
budet i drugo u skladu sa novim informacijama. Na osnovu snaga, slabosti i pretnji moemo
zakljuiti da li e realizacija plana biti uspena.
Snage: usluge na visokom nivou, jedna od vodeih radnji u gradu Valjevu, najnie cene
prodajnog asortimana, profesionalnost i tanost u radu, prilagoavanje usluga srednjim i malim
preduzeima
Slabosti:vei broj konkurenata, pregovori o formiranju alijanse dugo traju-po nekoliko meseci,
loi protokoli, standardi, procedure.
Mogue pretnje: ne saglasnost partnera o formiranju alijanse, ne postojanje ugovora o
stratekom partnerstvu, organizaciono-statusne promene partnera
Struno usavravanje zaposlenih se planira i kontinuirano sprovodi, a sve u cilju poboljanja
kvaliteta rada radnje (preduzea). Problemi u upravljanju i rukovoenju radnje do sada nisu
postojali, ali razlozi bi bili veliki, pre svega: neslaganje, loa komunikacija reduzenika i
zaposlenih, neprilagoenost standardima, konflikti, loe rukovodstvo vlasnika firme....
Ono to je vano i bitno za prekoraenja trokova i vremena je kvalitetno definisati i
obezbediti: tehnike standarde stvari, rada i ponaanja, normative utroaka, metodologije
obrauna, modele i procedure realizacije aktivnosti u okviru zajednikih poslova, model i
procedure upravljanja zajednikim projektom i stratekim partnerstvom.
Plan alijanse obuhvata odreene korake koji se moraju ispotovati, a to su:
1.korak: Identifikovanje ciljeva stratekih alijansi
2.korak: Izgradnja liste potencijalnih stratekih partnera (Sigma S, ARFA Valjevo,
Boss Company, avra, Centometal, DB-Metalik...)
3.korak: Istraivanje potencijalnih poslovnih partnera (njihovi klijenti, obaveze,
usluge)
4.korak: Izvetavanje o nalazima (preduzetnik treba da prenese sakupljene
informacije kljunim lanovima svog tima i zahteva od njih povratne informacije)
5.korak: Razvijanje strategije upoznavanja i sastavljanje propratnog pisma koje
treba poslati potencijalnom partneru (Alfi Sistem)
6.korak: Izrada plana sastanka
7.korak: Formiranje strateke alijanse (Metalna - Alfi Sistem)
8.korak: Priprema izvetaja o stratekoj alijansi staviti na raspolaganje
zaposlenima obe firme
9.oblici saradnje: strategijska alijansa partnerstvo, koje poiva na interesu. Onog
momenta, kada se vidi da interes nije ostvaren, dalje opstajanje alijanse se dovodi u
pitanje.
10.osnovne dileme: da li razvoj tehnologije ili kupovina nove? Razvoj tehnologije
zbog niih trokova, manji rizik, obe firme treba da budu fleksibilne i da razumeju koje
take pregovaranja su im najvanije, a koje mogu biti predmet kompromisa.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
363
10. POBOLJANI PROCES RAZVOJA
Uspenost poslovanja preduzea i njegove strateke pozicije zavise od:
- Intenziteta i kvaliteta tekueg rada i obeleja /atributi/ poslovanja i poslovnog i
razvojnog kapaciteta preduzea
- Kvalitativna i kvantitativna obeleja poslovanja i poslovnog i razvojnog
kapaciteta preduzea zavise od kvaliteta upravljanja razvojnim promenama ili
inovacijama u preduzeu ili od dinamike i strukture sprovedenih strategijski
orijentisanih razvojnih promena,
- Izvora pribavljanja inoviranih i novih tehnolokih reenja u proizvodnji;
- Kvaliteta u sprovoenju inovacija u poslovnom kapacitetu i u poslovanju
preduzea.
- Za uspenu kontrolu neophodno je: izvetaj o forrmiranju strategijske alijanse i
plan obezbeenja kvaliteta te alijanse. Poneseni modom zakljuivanja strateko-
partnerskih ugovora, menaderi su ulazili u njihovo zakljuivanje, a da su
prethodno kvalitetno analizirali i projektovali zajedniki projekt i strateko
partnerske odnose.
U funkciji kvalitetnog reavanja problema, bitno je da rukovodioci u svoje pregovre ukljuuju
strunjake razliitih profila koji su upueni u realizaciju aktivnosti. Sva potrebna merenja i
uporeivanja se vre prema: ISO standardu, propisima i zakonima Ministarstva ekonomije i
regionalnog razvoja.
Za kvalitetno upravljanje strateko partnerskim odnosom bitno je:
1. Postojanje kvalitetnih programa i planova zajednikih aktivnosti /Godinji,
polugodinji, meseni planovi realizacije zajednikih aktivnosti; Razliiti
zajedniki projekti koji se definiu i realizuju u periodu funkcionisanja strateko
partnerskog odnosa/
2. Postojanje kvalitetne poslovne i personalne komunikacije ili razmene dokumenata i
informacija diretno ili indirektno vezanih za zajedniki projekt i strateko
partnerstvo
3. Brzo i kvalitetno identifikovanje i reavanje problema u zajednikom radu i u
partnerskom odnosu
Poboljan proces ovog partnerstva obuhvata: Sa svakim potroaem ostvariti profesionalni
odnos, koji e doprineti stalnom posetom i podrkom s potroaeve strane. Trite je sve.
Samo poznavanje trita, odnosno svojih kupaca i potroaa, ali i svoje konkurencije, stvara
uslove za poslovni rezultat. Savremeno trite ne trpi nekvalitetno poslovanje. Nekvalitetni
proizvodi i usluge ne mogu da prou u uslovima globalizacije trita i primeni visoke
tehnologije, koja je svima dostupna. Globalni cilj poslovanja ovog preduzea (alijanse) jeste
permanentno poveanje produktivnosti poslovanja. Rast produktivnosti utie na kvalitet
proizvoda, koji utie na rast produktivnosti. U krajnjoj liniji ovo znai irenje trita i
poveanje zaposlenosti. Marketing nije reklama. Marketing nije ni prodaja. Marketing je
upravljaki koncept koji treba da stvori uslove da se poslovanje obavlja u kontinuitetu, uz
obezbeivanje razvojnih ciljeva preduzea. U savremenoj privredi profit nije osnovni cilj. On
je posledica dobro osmiljenog i voenog poslovanja. Interes kupaca i potroaa, kao i
dobrobit drutvene zajednice su uvek na prvom mestu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
364
11. ZAKLJUAK
Strateka prednost malih i srednjih preduzea u Srbiji bi trebala da se zasniva na inovacijama,
razvoju partnerstava, tenji za osvajanjem regionalnog trita. Ipak ono to takoe karakterie
mala i srednja preduzea u Srbiji, jeste relativno niska svest o ulozi znanja, obuenosti u
oblastima upravljakih i poslovnih funkcija. Pravac u kojem mala i srednja preduzea u Srbiji
mogu da se razvijaju jeste inovativni pristup realnim potrebama trita. Uslov za opstanak
svake kompanije je stalno unapreenje konkurentnosti ulaganje u inoviranje proizvoda i
usluga. Uspeno poslovanje i upravljanje malim i srednjim preduzeima je postalo nezamislivo
bez odgovarajuih podataka, informacija novih saznanja i neprekidnog procesa inoviranja.
Mala preduzea se osnivaju u velikom broju, ali i nestaju u velikom broju zbog
nekonkurentnosti na tritu. Svi ne mogu da uspeju. Uspee samo one firme koje prihvate
injenicu da je znanje osnov poslovanja, poveanje produktivnosti rada imperativ savremenog
poslovanja, a permanentno unapreivanje kvaliteta u skladu sa zadovoljavanjem zahteva trita
sutinski cilj poslovanja.
Prednosti strateke alijanse Metalna- Alfi Sistemse mogu podeliti na tri bazina izvora: vie
prihode, nie trokove i smanjeni rizik.
Klju uspeha ove alijanse je:vrhunska ekspertiza, brzina u reagovanju na promene,saradnja sa
drugima, agilnost, inovativnost, korienje svih mogunosti, fleksibilnost u korienju resursa,
ekonomija obima u proizvodnji i/ili marketingu, popunjavanje jaza u tehnikim ekspertizama i
poznavanju lokalnog trita, deoba proizvodnih pogona i kanala distribucije, povezivanje u
borbi protiv zajednikih rivala.
Jasna i dosledna strategija koja uveava konkurentnost uveava reputaciju firme i njenu
poziciju u grani na dugi rok i nije usmerena samo na trenutne mogunosti sticanja profita. U
strategiji razvoja malih i srednjih preduzea, moraju biti koriena iskustva bazirana na:
selekciji i izboru stratekih partnera, stalnom razvoju i uvoenju u proizvodnju i trite novih
proizvoda, dizajnu proizvoda koji garantuje uspenu prodaju i dobre poslovne rezultate,
odgovarajuem razvoju informacionog sistema za direktnu meusobnu komunikaciju i
komunikaciju sa stratekim partnerima. Ono to definie model preduzetnikog uspeha je
preduzetnik i poslovno okruenje. Preduzetnik, sa svojim linim karakteristikama i uroenim
sposobnostima, kroz razliite vrste obrazovanja i obuka stie preduzetnike vetine. Kroz
sposobnost primene preduzetnikih vetina i kreiranja i realizacije poslovne strategije u praksi,
preduzetnik stie do uspeha.
Reference
1.Drucker, P., Inovacije i preduzetnitvo, Privredni pregled, Beograd, 1991. god, str. 141
2.B orevi D., okalo D., Primena koncepta sistema upravljanja kvalitetom u
domaim malim i srednjim preduzeima, Peta regionalna konferencija "Kvalitetom i
znanjem u budunost", Zrenjanin, oktobar 2005., RPK Zrenjanin, zbornik radova.
3. Bobera, D., Projektni menadment, Subotica, Ekonomski fakultet, 2007. god, str. 82
4.Valjevski privredni adresar
5.orevi, D., Anelkovi, M., Bogeti S., Upravljanje MSP, KAS, Beograd, 2001. god,
str. 172.
6.Grozdani, R., orevi, D., Osnove ekonomije, TF "Mihajlo Pupin" Zrenjanin, 2000.
god,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
365
7.Rkalovi, S., Kreativnost i inovacija, "Kvalitet", Beograd, 2001. god, str. 31
8.Internet izvor: www.merr.gov.rs (Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja,
Republika Srbija)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
366
MODERN AUTOMATIC FINANCIAL REPORTING USING
INTERNET TECHNOLOGY
Vojteski-Klijenak Dragana,Sljivic Slavoljub,Pavlovic Milenko
Faculty of Business Economics and Entrepreneurship,
e-mail: vojteski@live.co.uk
Abstract
For the last two decades, the global business environment has been in a particular state of
Information revolution, whose integrated part is the Internet, used on a daily basis by a
large number of individuals i.e users. Nowadays, accessibility and transparency of business
operating data is, by far, greater than before. It goes without saying that every serious
business or company must have its website, i.e web presentation of its operations, that
include financial statements. Information users, potential investors, can shortly familiarize
with operating and success of a given company they are interested in, and based on data
presented and their analysis, they can make final decisions.
Keywords: Internet, financial reporting, web presentation
1. INTRODUCTION
In the last two decades, information technology development and transition from manual to
automatic financial data processing using a computer brought about a huge expansion of
programing packages supporting a particular financial reporting system. The impact of the
accounting software quality on accuracy of accounting data and financial statements based on
it are of immense importance. This has also brought about a rapid introduction of national
accounting standard no. 33, adopted by the national association of accountants, i.e. The Serbian
Association of Accountants and Auditors.
Research on internet usage for companys financial information presentation, conducted by
Cook [6], suggests that companys website for this purpose is about 70 %. This finding rests
on a number of factors, including online financial reporting laws and regulations use, financial
information online security, financial information quality. Cook also presented the
characteristic scope and update of financial information notion in online reporting.
The question that Cook deals with when summarizing his research are:
- Does a company have its website?
- If a company doesnt have a primary website, does it have secondary websites
offering financial statements of the company?
- If an enterprise has a primary website, does it offer annual financial statements,
contemporary financial statements and other documents related to financial data?
- Does a company offer a list of links on its website to analysts who would provide
further analysis of financial information?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
367
Table 1 is a summary of the research on internet use for financial reporting analyzed by Cook
in 1995.
Research Companies analyzed Websites
Online
financial
reporting
CAROL survey (1999) 1000 best European enetrprizes
67%
80%
Debrecency and Grey (1998) 45 Dow Jones group enetrprizes
98%
80%
Craven and Marston (1998) Continuation of "FTSE-100" enterprizes
77% 57%
Hussey et al. (1998) "FTSE-100" enterprizes
91% 63%
Deller et al. (1998)
Top hundred largest German, UK and USA
enterprizes
76%
85%
95%
71%
72%
91%
Shelley Taylor and Associates "Fortunes Global" 100 enterprizes
90% 83%
Lymer (1997) Top 50 UK enterprizes
92% 60%
Grey and Debreceny (1997) "U.S. Fortune" 50 enterprizes
98% 68%
Tallberg and Lymer (1997) All 72 Finnish enterprizes
90% 69%
Flynn and Gowthorpe (1997) "Fortunes Global" top hundred enterprizes
89% 71%
Wildstrom (1997) "Business week 50" enterprizes (U.S.)
94% 78%
Marston and Leow (1996) "FTSE 100" enterprizes
63% 45%
Petravick & Gillett 1996 "Fortune 150" enterprizes
69% 53%
Nowadays, these figures can be represented as 100%, especially when relating to these huge
and successful companies. Internationally speaking, for the last couple of years, there is an
ongoing debate about possibilities of efficient and reliable accounting data exchange. Online
financial accounting has become the major interest of creators within this framework. In the
last couple of years, there emerged, as largely accepted, the so-called XBRL standard, that
enables online financial reporting.
In countries with developed capital and valuable documents market, almost all companies have
their own websites. These are usually multipurpose websites that, besides the basic
presentation of a given company, display its annual financial statements. Online financial
reporting represents a challenge for a company, its auditors, as well as organizations
supervising and adjusting required business standards. That is the reason why online annual
financial statements creation technology has attracted transnational organizations (IFAC-
International Federation of Accountants, IASC- International Accounting Standards
Committee) whose main goal is to secure the demanded financial statements quality and
reliability. Despite the fact that our business environment, unlike the market-wise developed
countries, is inadequate, i.e. it has not largely implemented new possibilities of Information
revolution, an increasing number of enterprises in Serbia has been using new strategies. In
order to avoid potential impediments that new technologies bring about, it is necessary to
occasionally study experience of others and adopt required legal acts (regarding modern online
operating) as well as necessary protection measures that should be adopted as to minimize
anticipated security risks. When using online presentations, it is evident that with new
technological possibilities implementation increases the risk related to quality and scope of
presented financial statements, as well as the inherent risk.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
368
There are no precise rules or standards on the Internet about what is allowed in the financial
reporting process. The global legal regulation has invested substantial effort as to create a legal
form to online financial reporting and has also aspired to information available online being
precisely identical to companys financial statement on the paper. A certain number of
companies present only general data on their websites, refusing to show its complete financial
statement. Online information availability comprises download i.e. copying of a financial
statement to the PC of a user. Users can scan data instantly or save them for later analysis.
Companies include only positive trends in their financial statement presentation, i.e. they
display only the overall results. This is why companies have to be considerate and specific for
they often omit very important pieces of information that users require. In one of its
recommendations, IFAC suggests that Accountants and Auditors Association of Serbia
propose and make Serbian business environment display the entire online presentation, instead
of displaying only a general financial statement presentation. Companies presenting their
financial statements online often use attractive super links to make financial statement users
abandon annual statement analysis, without being aware, and direct them to other locations. On
their websites, they provide only a small part of their space for financial statement data, but pay
great deal of attention to their commercial and marketing activities and information. This
aggressive way of informing averts focus of potential, but inexperienced investors from
important financial indicators. These problems make it necessary to insist on clear cut borders
of annual financial statement online, and point out to necessity of adopting necessary legal
regulations. When creating its financial statement online, a company can bear in mind already
registered users- financial analytics and can protect its website with a suitable password. In
practice, it often happens that a user is not the registered, for data availability can be requested
by everyone. For these anonymous users, companies should place a form of a warning about
the purpose of website when creating and issuing its financial statement. Implementing
standards represent a group of basic formulated steps when issuing an online financial
statement. It was formulated and recommended in a 1999 report, made for the International
Accounting Standards Committee (hereinafter referred to as IASC). The material proposed
was processed through 43 different elements and it processes in detail conditions that must be
met when presenting an annual financial statement online. It also defines proposals for
establishment of annual financial statements to inform users about entering and leaving the
area of an annual financial statement.
Although it may seem to financial statement users that there are no certain rules and standards
in online financial reporting regulating precisely what is, and what should be allowed when
presenting an annual financial statement, the global legal regulation makes constant efforts for
online financial reporting to get a legal form. The Internet technology is definitely another
transparent medium so norms applied when issuing annual financial statements on the paper
should also be applied in online financial reporting. Still, when it comes to financial reporting,
the Advisory Committee on Internacional Communications and Information Policy is
somewhat reserved, precisely because the way of online financial reporting is not specifically
and equally defined. If we compare reporting documents on the paper to companys online
financial presentation, we arrive at the conclusion that a certain number of companies present
only general data on their websites. Sometimes, the website includes only the summarized
income statement, summarized balance sheet, and a letter from companys CEO. Most
frequently, companies present less data in their online annual statement than on the paper,
omitting elements referring to auditors complaints about companys financial accounting,
although they represent an integral part. A great number of companies, as well, dont want to
present a complete financial statement on its own website. This lends weight to the conclusion
that aforementioned companies may embellish their websites with information about purpose,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
369
additional and specific information that are not, and can not replace the financial statement
based on the traditional paper reporting documentation. An incomplete website statement can
devalue the possibility of relevant business decision making, on the other hand enabling a
potential general financial reporting terminology abuse. Overcoming this impediment was
offered by Securities Commission that in passing of the Act 33-7233 that set a demand that
websites presentation be identical to the companys financial statement on the paper.
Many companies with overall results on their websites see the importance of online financial
results presentation, including such a version of the presentation that enables them to download
i.e. to save the given presentation to users PC. Annuals statements, prepared in the mentioned
way, can usually be downloaded in a special portable document format, PDF, that websites
users can use to download data on their computer and analyze them later. However, there is a
certain number of restrains that to an extent affects online data accessibility. Firstly, many
users new to computer technology, despite the simplicity of the procedure, dont know how to
do that. Furthermore, many shareholders with internet access cant download data and install
Adobe Acrobat Reader software to make data format recognizable. Finally, the size of
financial statement is a noticeably large database, so when downloaded and printed, a specific
file can enable a duplicate of the auditors report. However, in order to read and print a
portable document type prepared in this way, the user must invest a lot of time and effort for
files are exceedingly large, so users with slower internet connection may face some difficulties.
2. ONLINE FINANCIAL STATEMENT PRESENTATION COMPATIBILITY
WITH GENERALLY ACCEPTED ACCOUNTING PRINCIPLES
Potential investors are constantly worried because of companies incomplete financial online
presentation (i.e. a smaller package of annual financial statement). What can justly be asked is
whether a company (including financial and auditors statement on website) comprises only
the overall financial presentation from the standpoint of risk is in accordance with Generally
Accepted Accounting Principles. A company, therefore, accepts the risk of being charged with
incomplete presentation for omitting important users-wise necessary information i.e. for
conspicuously including in its online financial statement presentation positive aspects, omitting
negative ones. For these reasons, when making a final decision to present only its overall
report online, a company must be rather careful and specific precisely because of information
that it omits from its financial statement. Considering the fact that there are not many
companies using online annual financial statements, this might be a chance to stipulate, in due
time, right and adequate approach of applying new technologies when issuing online financial
statements. Only this way would potential users of online financial statements presentations be
given the right guidelines.
Within IFAC recommendation, Serbian Accountants and Auditors Association should suggest
and even make business environment issue detailed (instead of general) web presentations of
its annual financial and auditors statements. Serbian legal regulation (thus including the
business environment itself) has accepted International Accounting Standards that, do not
clearly solve problems of online financial reporting, but on the other hand, Serbian translation
hasnt been updated.
3. FINANCIAL STATEMENT REGISTERED USER IDENTIFICATION
CRITERIA
Through connected points and links, a company can expand, at every hierarchical level, a
detailed horizontal information and terms classification, which only serves to point that online
financial statements possibilities are practically endless. However, when contrasting the stated
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
370
financial reporting modeling current patterns with potential investors experience, it is
noticeable that there are rather crucial differences in the approach itself. Bearing in mind that a
company is able to issue a complete online financial statement on its website, there is a unique
problem of using attractive super links (within annual financial statement) to make a financial
statement user (a potential investor) abandon annual financial statement and head in the
complete opposite direction without his being aware. Hence, there should be a clearly visible
border of the annual financial statement, which is the case with standard annual reporting
(based on the paper reporting method). Apart from other significant propaganda, commercial
and other marketing information, annual financial statement accounts for a comparatively
smaller part of the companys entire website. This precisely, for the reasons aforementioned,
can be rather difficult to handle and complicated for the user, hence the financial statement
user rarely knows when he is within and when outside of an annual financial statement.
Aggressive way of informing, by the means of adding extra information to a financial
statement (various kinds of additional financial statements, press statement, etc) can avert
financial statement user or auditors attention from important financial facts. Owing to this, it
would be necessary and justified to insist on a clear cut online financial statement border.
Within the web presentation, the entire financial statement in practice can be reduced to only a
few pages, intended for special analyses and potential investors. Companies, however, may
include financial statement supplements, adding various additional kinds of financial
statements as a specific emphasized preview of financial data, issuing a press statement and
including other important investors related data, which leads to investors being confused and
averted from the financial statement. A great number of companies include all available
multimedia options on their investors-related pages most commonly, specific audio and video
files, annual shareholders meeting preview etc. To leave a web page with these files behind,
and financial statement as well, it is necessary to click once or twice. Financial Accounting
Standards Board (FASB) states that, rather peculiarly, multimedia files rarely include any form
of auditors approved decision. These partial presentations hold certain implications for the
auditor as well and can harm his reputation.
A large number of questions to discuss can be found of IFAC website. Can companies be
allowed to simply add a hyperlink to auditors report? What are potential risks for website
users? One thing remains certain- at the moment, it is evident that web presentation
technological possibilities have still not been satisfyingly regulated by legal regulations. The
very inexplicit nature of a web presentation leads to a number of users being interested in
online reporting. When creating its online annual financial report, a company can bear in mind
an already defined user (such as financial analytic), which is possible if web pages are
password protected. In practice, it usually happens that the user isnt a qualified person, i.e.
anyone can play the role of an online presented information user.
4. ONLINE FINANCIAL REPORTING IMPLEMENTATION STANDARDS
A group of general formulated procedures with the working title Implementation standards in
respect to online financial reporting was formulated and recommended in a 1999 report
proposed for IASC. The proposal comprises 43 points, and it analyses in detail necessary
conditions that have to be met in online annual financial reporting. The necessary conditions
are as follows: the model presented must be a multifold one, enabling online preview and
printing, it must be based on GAAP (2) principles, it must also contain most complete data, it
must enable currency conversion, accessibility and safety, it must have a predefined way of
using links in both internal and external directions. Information must not contradict any other
version of the stated financial statement. If it, however, happens that for a particular reason,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
371
files available online do not present same complete information in comparison to their original
format, an explanation has to be clearly stated. Web presentation has to contain details about
what is presented and what is omitted simultaneously offering a contact person option as to
enable obtaining of data omitted. Just the same, additional online information should be clearly
available as an option. The proposed 43 points for defining web presentation also address the
issue of establishing an annual financial statement border, and this border should be clearly
recognizable on a companys website i.e. the user has to know exactly when he enters or leaves
the domain of annual financial statement. The suggested Implementation standards are
currently being reconsidered by both IASC and IFAC, so they will probably be in use soon in
the largest part of reporting environment.
5. CONCLUSION
Internet technology development, globalization and current global trends in the area of
accounting gathering, accessing and distributing data at the international level lead to a
conclusion that a high level of compatibility has been reached in this matter globally speaking,
and the compatibility enabling will continue. Although it has appeared only recently, online
financial reporting is gradually becoming the cornerstone of these changes and standardization,
owing to rapid Internet technology development and financial data online presentation.
References
1. Pelevi B., "Uvod u meunarodnu ekonomiju", Beograd, 1998.
2. Milojevi, D.: "Savremeno finansijsko izvetavanje - znaaj, komponente, implikacije",
"Raunovodstvena praksa", 24/1999.
3. Dulanovi, ., Ondrej, J. "Osnovi organizacije poslovnog sistema" F.O.N, Beograd,
2009
4. Cook, J. "Information And Communication Technology: the Internet and Company
Law" in ESRC Centre for Business Research, University of Cambridge. 1999.
5. Internet sajt Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/XBRL
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
372
THE IMPORTANCE OF FORENSIC AUDITING IN PREVENTING
AND DETECTING FINANCIAL FRAUDS
Vojteski-Klijenak Dragana, Sljivic Slavoljub, Pavlovic Milenko
Faculty of Business Economics and Entrepreneurship,
e-mail: vojteski@live.co.uk
Abstract
Lately, the role and importance of forensic audit (forensic auditing) in all companies and
financial institutions has grown. The reasons are numerous, and among them, the lack of
special knowledge and experience of external and internal auditors, tax auditors,
inspectors, and accountants with investigation of criminal and other illegal acts is
emphasized.
Starting from this, in this paper we will briefly outline the role and importance of forensic
auditing techniques in the prevention, testing and detecting fraud.
Keywords: Forensic accounting, forensic audit, fraud detection.
1.WHAT IS FORENSIC ACCOUNTING?
6. DISKUSIJA
Rezultati istraivanja pokazali su da veina preduzea ne reaguje preventivno na krizne
situacije, ve reakcija sledi poto kriza nastane. U preduzeima uglavnom ne postoje posebno
formirani timovi za krizne situacije, iako ona uglavnom efektivno urpavljaju promenama na
svim nivoima poslovanja i odravaju redovno sastanke menadmenta vezano za krizne
situacije. U preduzeima je podeljana informisanost zaposlenih o benefitu promena, iako je
ipak veina ocenila da zaposleni nisu infomisani ili su iskazali neutralan stav.
Postavljena opta hipoteza:
H
0
Veliina preduzea, duina poslovanja i nivo poslovanja preduzea utue na razlike u
aktivnostima kriznog menadmenta
Prihavata se u potpunosti u pogledu duine poslovanja preduzea. to se tie veliine
preduzea prihvata se osim u pogledu reagovanja na krizne situacije i odravanja sastanaka
menadmenta vezano za upravljanje promenama. Za preduzea koja posluu na razliitom
nivou poslovanja, hipoteza se prihvata osim u postojanju formiranih timova za krizne situacije
i efektivnom upravljanju promenama na svim nivoima.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
530
7. ZAKLJUAK
Realnost je da industrija nikada ne miruje. Ona kontinualno evoluira. Operacije se
poboljavaju, trite raste, javljaju se novi igrai na tritu. Istorija ui da postoji izuzetan
potencijal za stvaranje novih industrija i za poboljanje postojeih [12]. Tokom prole decenije
brojne organizacije pokuale su da se preoblikuju i promene, sa ciljem poboljanja svoje
konkurentske pozicije. Bez obzira na konkretne sluajeve, svaka kompanija imala je isti cilj
koji je podrazumevao fundamenatlne promene kako bi bile sposobne da se prilagode i
odgovore izazovima novog, promenljivog trita i okruenja uopte. Neke od ovih promena bile
su uspeno, neke neuspene, dok su neke od promena ostale negde izmeu uspenih i
neuspenih, ali bi se pre moglo rei da su neuspene s obzirom da su se nalazile na samom dnu
skale uspenosti [14]. Na osnovu navedenog sve kompanije mogu da izvuku vrlo poune
zakljuke u smislu kako treba da se ponaaju u sve vie promenljivom i sve konkurentnijem
okruenju.
Rezultati sprovedenog istraivanja ukazuju da preduzea u najveem procentu reaguju na
krizne situacije poto one nastanu, a ne prventivno, pri emu najvei procenat nema posebno
formirane timove za krizne situacije. U preduzeima zaposleni uglavnom nisu upoznati sa
benefitom promena, a njihova upoznatost zavisi od karakteristika preduzea. Istraivanje je
pokazalo da pojedine aktivnosti preduzea zavise od veliine i nivoa poslovanja, dok se
sprovoenje svih predoenih aktivnosti kriznog menadmenta razlikuje u preduzeima razliite
duine poslovanja.
Rezultati istraivanja ukazuju na neophodnost vee informisanosti zaposlenih o benefitu
promena kao i formiranje posebnih timova koji e reagovati u uslovima krize. Aktivnosti
kriznog menadmenta su neophodne za sva preduzea, bez obzira na veliinu, delatnost ili
nivo poslovanja. Ipak, pokazalo se da veina aktivnosti varira u zavisnosti od karakteristika
preduzea, to ukazuje na neophodnost preduzimanja korektivnih aktivnosti u pravcu kreiranje
i uspostavljanja kriznog menadmenta na nivo koji e odgovoriti promenama u svakom
momentu poslovanja.
Reference
- Barto, M., K., Martin, C.D. Management, McGraw Hill, USA, 1994, p. 199.
- Beer, M., Nohria, N., Cracking the Code of Change, Harvard Business Review-
Best of HBR, (2000) May-June, p.15-27.
- Berson, Y., Sosik, J. J., The Relationship Between Self Other Rating Agreement
and Influence Tactics and Organizational Processes, Group Organization
Management, 32 (2006), p. 675- 698.
- Belker, B.L., Topchik, G.S. The First Time Manager, Amacon, USA, 2005, p
75.
- Bessant, J., Tidd, J. Innovation and Entrepreneurship, John Wiley & Sons, USA,
2007, p 62.
- Charney, C. The Leaders Tool Kit, Amacon, USA, 2006, p 7.
- Chesla, E. Practical Solutions for Everyday Work Problems, Learning Expres, New
York, 2000, p.7.
- Drucker, A., Peter, F., Prescription for Entrepreneurial Management Industry
Week, April (1985), Vol. 29, p. 33-34.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
531
- Gadiesh, O., Gilbert, J., Transforming Corner Office Strategy into Frontline
Action, Harvard Business Review, May (2001), p. 110- 120.
- Garvin, A.D., Roberto, A.M., Change Through Persuasion, Harvard Business
Review Best of HBR, February (2005), p. 30-41.
- Kegan, R., Lahez, L.L., The Real Reason People Wont Change, Harvard Business
Review Best of HBR, November (2001), p. 61 79.
- Kim, W.C., Mauborgne, R. Blue Ocean Strategy - How to Create Uncontested
Market Space and Make the Competition Irrelevant, Harvard Business School
Publishing Corporation, Boston, 2001.
- Kloot, L., Organizational learning and management control systems: Responding to
environmental change, Management Accounting Research, 8 (1997), p. 47-73.
- Kotter, J.P., Leading Change / Why Transformation Efforts Fail, Harvard Business
Reivew Best of HBR, January (2007), p. 1-13.
- Kotter, P.J., Schlesinger, L.A. Choosing Strategies for Change, Crown Copyright,
London, 2005, p. 41-53.
- Mancini, M. Time Management, McGraw-Hill, USA, 2003, p 98.
- Mankins, M.C., Steele Richard: Turning Great Strategy into Great Performance,
Harvard Business Review, July- August (2005), p. 121-132.
- Miller, N., Leading Workplace Innovation and Change, T+D American Society for
Training & Development, June, 2010..
- Nadler, D. A., Tushman, M. (1980). A model for diagnosing organizational
behavior: Applying the congruence perspective, Organizational Dynamics, (1980)
9(2), p. 35-51.
- Niven, R. P. Balanced Scorecard Step-by-Step; Maximizing Performance and
Maintaining Results, John Wiley & Sons, USA, 2002.
- Oslo Manual, Guidelines for Collecting and Interpreting Innovation Data,
Organization for Economic Co-operation and development office of the European
Communities2005.
- Osten, P., Bandag: Retreading the Tire Business, Business Week, January (1992),
Vol 20, p. 88.
- Osteen, P., Bright,C., Effect Sizes and Intervention Research, University of
Maryland, 2010.
- Robbins, P.S., Coulter, M. Mangement, Data status, Beograd, p 319.
- Tichy, N. M. Managing strategic change, John Wiley, New York, 1983.
- Wendell L.F, Bell C. H.Organizational Development, Behavioral Science
Interventions for Organizational Improvement, Sixth Edition, The Field of
Organization Development, (2001), p. 1-2.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
532
UPRAVLJANJE VIRTUALNIM TIMOM U PROCESU RAZVOJA
NOVOG PROIZVODA
Radovan Vladisavljevi
1
, Milan Jankovi
2
, Vladan Nikoli
3
1 Fakultet za menadment Sremski Karlovci; 2 FORKUP Novi Sad;
3 - CHEMICO
Izvod
Cilj rada je predstavljanje modela upravljanja virtualnim timom u procesu razvoja novog
proizvoda. Moderno poslovanje je praktino nemogue bez kreiranja nove vrednosti za
kupce, dok se u isto vreme mora voditi rauna o konkurentskom poloaju kompanije. Novi
proizvod se pokazao kao najbolje sredstvo za postizanje ova dva kljuna cilja u poslovanju.
Meutim, ni razvoj novog proizvoda nije nepoznanica za konkurenciju. Ovo je razlog da se
pribegne nekom metodu ubrzanja razvoja novog proizvoda. Timski rad se pokaza kao
jedan od efikasnijih metoda, sa razvojem tehnologije dolazi do evolutivnih promena
timskog rada. Sve vie se pojavljuju virtualni timovi koji su fluidniji od klasinih,
meutim upravljanje ovakvim timom je mnogo zahtevniji zadatak. Prikazani model prua
neke bitna shvatanja na osnovu kojih se lake mogu uoiti problemi u funkcionisanju
virtualnog tima i samim tim lake je spreavati pojavu ozbiljnih greki u ishodima timskog
rada.
Kljune rei: timski rad, virtualni tim, timska komunikacija, razvoj novog proizvoda,
skraenje vremena razvoja novog proizvoda, kablovska industrija
MANAGING VIRTUAL TEAM IN NEW
PRODUCT DEVELOPMENT PROCESS
Radovan Vladisavljevi, Milan Jankovi, Vladan Nikoli
Abstract
Scope of this paper is introduction of model for managing virtual team in new product
development process. Modern business is practically impossible without creating new
value for customers, while maintaining a strong concurrent position on market. New
product is becomes one of the best tool for achieving these two crucial business goals.
However new product development is not unique or secret process and competition could
easily begin there processes. This is main reason for undertaking some method for
speeding up new product development process. Teamwork is revealed as one of the more
effective methods, with technology development teamwork experience some sort of
evolution. There are more and more virtual teams, those teams are more fluid then
classic teams but managing becomes more challenging. The model that we show in this
paper provides some important insight which could lead to spotting the problems in
teamwork earlier and therefore easily prevent serious disaster in teamwork outcome.
Keywords: teamwork, virtual team, team communication, new product development,
compressing time in new product development, cable industry
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
533
1. UVOD
Poslovni svet je doiveo nekoliko bitnih promena.Prva i najvea promena je globalizacija
koja u velikoj meri menja uslove poslovanja. Daleki istok se odavno probudio i postao
znaajan konkurent. Sa druge strane informatika revolucija je iz korena izmenila
svet.Kompjuteri mogu obavljati niz poslova koji u velikoj meri ubrzavaju poslovanje.
Klasian nain poslovanja koji ukljuuje proizvodnju velikih serija i voenje cenovnog
rata sa konkurentima vie nije efikasan. Trite se pod uticajem informatike revolucije i
globalizacije promenilo. Kupci oekuju ne samo nove vrednosti koje se kreiraju za njih ve
oekuju i da sami utiu na kreiranje nove vrednosti. Najbolji nain da se izae u susret
kupcima je da se kreiraju novi proizvodi.
Sam in kreiranja novog proizvoda je relativno poznat proces sa odreenim pravilima,
meutim uvek je postojala opasnost od kreiranja novog proizvoda koji nee biti prihvaen
od strane kupaca. Sa uticajem informacionih tehnologija kupci danas mogu u velikoj meri
biti ukljueni u proces kreiranja novog proizvoda. U starijim modelima kreiranja novog
proizvoda kupci su bili zastupljeni u poetnim i krajnjim fazama. U modernim modelima
razvoja novih porizvoda kupci mogu biti ukljueni u praktino sve faze kreiranja.
Takoe uz pomo informacionih sistema mogue je, pored ukljuivanja kupaca u proces
kreiranja novog proizvoda, skratiti vreme razvoja istog. Korienjem novih informatikih
tehnologija mogua je bra razmena ideja i informacija. Kreiranje virtualnog tima moe u
velikoj meri skratiti vreme kreiranja novog proizvoda uz znaajne utede sredstava (novca,
opreme, materijala, vremena i sl.). Kompjuterski modeli mogu zameniti prototipove (inae
najsporije i najskuplje elemente u procesu kreiranja novog proizvoda) ili smanjiti
potrebu za njima.
2. TIMSKI RAD
U praksi i teoriji timski rad se pokazao kao odlino sredstvo za obavljanje kompleksnih
poslova u kompanijama. Tim kao celina moe prevazii svoje posebne delove, drugim
reima, funkcionalan tim dostie sinergiju kreativne i radne energije koja za uzvrat prua
daleko vredniji output. Timski rad nije samo neka grupa ljudi bez nekog posebnog cilja
nego je to grupa ljudi koji imaju zajedniki cilj. Prema nekim autorima tim bi trebalo da
prevazilazi znanja i mogunosti pojedinca to sledei citat i ilustruje: Nemogunost
koncentrisanja znanja i funkcija na jednu osobu kao i sloenost radnih procesa u
savremenim organizacijama nametnulo je potrebu formiranja radnih, menaderskih,
ekspertskih i drugih timova[1].
Za timski rad lanovi tima moraju imati razvijene neke meke vetine (soft skills) kako bi
mogli dobro funkcionisati. Prema Petru Jovanoviu[2] efikasan tim predstavlja:
- Grupu ljudi koji imaju iste ciljeve i elju da zavre zajedniki posao,
- Grupu ljudi koji uivaju u zajednikom radu i pomoi koju jedni pruaju drugima,
- Grupu ljudi koja je pristala na zajedniki rad i dostizanje odreenih ciljeva,
- Grupu razliitih specijalista koji su koncentrisani na ostvarivanje zajednikih
ciljeva,
- Grupu ljudi koja pokazuje lojalnost zajednikom poslu i voi tima,
- Grupu ljudi koji ostvaruju timski duh i visok timski moral.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
534
Voa tima igra veoma veliku ulogu u sprovoenju ciljeva tima.Kroz razne vrste
upravljakih mehanizama voa tima mora biti u stanju da vodi tim do konanog cilja, to
jeste do okonanja svrhe tima.
Don Koter[3] smatra da je najvanije za formiranje timova:
- Pronai prave ljude koji imaju iroko iskustvo i visok profesionalni kredibilitet, kao
i menaderske i liderske sposobnosti.
- Izgraditi poverenje kroz paljivo isplanirane skupove izvan kancelarije, kao i kroz
mnogobrojne zajednike aktivnosti.
- Stvoriti zajedniki cilj koji je razuman za glavu i koji se dopada srcu.
Postoje mnoge metodologije praenja rada i efikasnosti tima.Za potrebe rada prihvatiemo
osnovnu klasifikaciju koja glasi:
- Faza formiranja. Ova faza se odlikuje velikim nepoverenjem lanova tima u ciljeve
i vostvo. Efikasnost je na niskom nivou, u ovoj fazi lanovi tima se ponaaju pre
kao skup ljudi nego kao tim.
- Period krize. Ova faza je znaajna jer se od grupe ljudi stvara funkcionalan tim.
Efikasnost je jo uvek na niskom nivou.
- Faza normalizacije odnosa. Ova faza pokazuje prve znakove da se od grupe ljudi
stvorio tim, efikasnost raste.
- Stvaralaka faza. Ovo je zavrna faza u kojoj se postie najvia efikasnost timskog
rada. lanovi tima pruaju jedni drugima potporu, dok se u isto vreme trude da svoj
deo posla zavre to je bolje mogue.
Dinamika kreiranja tima po pomenutim fazama je u domenu voe tima. Od voe tima
zavisi koliko brzo e se doi do poslednje faze koja je najpoeljnija.
3. VIRTUALNI TIM
Sa pojavom novih komunikacionih tehnologija poveava se efikasnost komunikacija kako
unutar organizacije tako i izvan. U prolosti jepreduzee imalo jasne granice u smislu
fabrike ograde, zidova zgrade i sl. Meutim informacioni sistemi rue ove granice tako
da se granice preduzea stalno pomeraju. Danas je mogue ukljuiti dobavljae i potroae
u sam proces razvoja novog proizvoda to je do pre samo nekoliko decenije bilo
nemogue.
Takoe, treba naglasiti i to da kad govorimo o virtualnim timovima mi u stvari govorimo u
odreenom stepenu virutualnosti. Ne moraju svi lanovi tima biti van sedita kompanije
niti se sva komunikacija mora vriti pomou kompjutera. Meutim, podaci kompanije i
pojedini lanovi mogu biti van sedita kompanije, pa ak na drugom kontinentu. Takoe,
treba definisati razlike izmeu outsourcinga i virtualnih timova.U poslednjih nekoliko
decenija dolazi do izraenog uticaja malih kompanija i organizacija koje rade za vee
sisteme.
Upravljanje virtualnim timom je izuzetno kompleksan problem i zahteva pored tehnikih
znanja i dobro poznavanje komunikacije. Centralna linost u virtualnom timu od koje se
oekuje da kreira funkcionalni tim jeste voa tim. Voa tima ima izuzetno veliki uticaj na
ivotni ciklus tima.Uspeno vostvo ima za posledicu bre prevazilaenje poetnih
problema. Od voe virtualnog tima zahteva se da poseduje sledee kompetencije[4]:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
- Da upravljanje performansama tim bez tradicionalne povratne veze,
- Da poseduje iskustvo potrebno u izboru i u pravilnom korienju odgovarajuih
komunikacionih i kolaboracionih alata,
- Da ima liderske sposobnosti naroito u multi kulturalnom okruenju,
- Da pomae lanovima tima da prevaziu predstojee barijere,
- Da pomogne u prevazilaenju hijerarhijskih ogranienja organizacije,
- Da kreira i razvija organizacione procese koji su potrebni za pravilno
funkcionisanje tima.
Slika 1. Odnos efikasnosti tima, napora u uspostavljanju komunikacije i uloge voe tima
Na prethodnoj slici vidimo uticaj voe tima, komunikaciju meu lanovima tima i faze
kreiranja tima. Ovaj grafikon nam pokazuje da je uticaj voe tima u poetnim fazama
kreiranja tima od velikog znaaja. Komunikacija u poetnim fazama je neadekvatna za
reavanje kompleksnijih problema. Kako se smenjuju faze tako raste komunikacija kao i
efikasnost tima.
Bez obzira na razlike u kulturi, nacionalnim karakteristikama ili linim stavovima koje
lanovi tima unose u grupu, svima treba adaptacija pogleda na svet kako bi efektivno
mogli da izau u susret zahtevima organizacije. [5] Veliki deo poslova koje obavlja voa
tima vezan jeza pomo lanovima u adaptaciji.
4. RAZVOJ NOVOG PROIZVODA
Novi proizvod je mnogo vie od ideje, patenta ili izuma jer novi proizvod zahteva sinergiju
itavog preduzea. Uspeh kompanije se, izmeu ostalog moe posmatrati kroz uspenost
stvaranja novog proizvoda. Trini uspeh ne dolazi sluajno i nikako nije stihijski proces.U
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
536
istoriji je zabeleeno da su inovatori svojim inovacijama promenili svet ali ovo je pre
izuzetak nego pravilo.
U poslednjih dvadesetak godina sve se vie govori o menadmentu tehnologija.U mnogim
zapadnim kompanijama postoji i titula menadera zaduenog za razvoj (CTO
chieftechnologyofficer) [6]. Ovo nije titula najboljeg ili najstarijeg naunika ovo je titula
osobe zaduene za koordinaciju sektora za istraivanje i razvoj (IR) sa ostatkom
organizacije. Ovo je takozvani integralni pristup kompanije sa ciljem poboljanja IR.
Komercijalni uspeh novog proizvoda je kombinacija paljivog planiranja i upravljanja
raznim procesima u preduzeu. Potrebno je stvoriti jak informacioni sistem koji podrava
deljenje ideja i omoguava integraciju kljunih delova kompanije u kompaktan inovacioni
sistem. Za uspean proizvod potrebno je imati uvidu kretanje trita, poznavanje
tehnologije datog proizvoda, imati uvid u elje i zahteve potroaa, imati usklaen
proizvodni sistem i sl. Treba naglasiti da svaki deo preduzea obrauje pomenutu
problematiku, na primer: uvid u elje i zahteve potroaa je sastavni deo marketinga
preduzea, tehnologijama se najee bavi sektor za istraivanje i razvoj, a trina kretanja
su u domenu plana i analize ili komercijale preduzea.
Ne tako davno istraivanje i razvoj sa jedne strane i proizvodnja sa druge strane su bile dve
potpuno odvojene celine, tako da su se pojavljivali sluajevi stvaranja novog proizvoda
koji je teak za proizvodnju. Takoe, iskljuivanjem marketinga i ostalih delova preduzea
koji su blii potroaima stvarani su proizvodi koji teko prolaze na tritu.
Znanjavezana za inovativnost i inenjerstvo su od posebnog znaaja za razvoj novog
proizvoda, meutim znanje vezano za inenjerstvo nije u potpunosti egzaktno zbog
ogromnog broja varijacija i reenja problema. S toga .. su razvijene mnoge metodologije i
sistemi za formulisanje, elaboraciju i upotreba znanja korisnim i upotrebljivim. [7]
Drugim reima, potrebna znanja za inovativnost i inenjerstvo su posebna oblast za koje se
mora voditi rauna prilikom kreiranja novog proizvoda. Timski rad se pokazao kao
najbolje sredstvo za deljenje znanja i iskustva meu lanovima.
5. MODEL UPRAVLJANJA VIRTUALNIM TIMOM U PROCESU RAZVOJA
NOVOG PROIZVODA
Prikazani model je baziran na principa fuzzy front end gde imamo pet osnovnih
elemenata razvoja novog proizvoda i to [8]:
1. identifikacija ansi,
2. analiza ansi,
3. generisanje ideja,
4. selekcija ideja,
5. razvoj koncepta i tehnologije.
Svi ovi elemenati se nadopunjavaju i nemaju striktan redosled.Ova metodologija jeosnova
za izgradnju naeg modela uz jak uticaj trita. Treba naglasiti da se fuzzy front end
metodologija koristi za poetne korake u kreiranju novog proizvoda. Ovi poetni koraci
nisu najskuplji ali su vremenski najzahtevniji.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Slika 2. Model upravljanja virtualnim timom u procesu razvoja novog proizvoda
Na prethodnoj slici moemo videti trite koje je najvaniji arbitar vrednosti novog
proizvoda. Korporativna istorija je prepuna primera dobrih i kvalitetnih novih proizvoda
koji su doiveli trini debakl. Neki od razloga za trine neuspehe novih proizvoda jesu
tromost razvojnog tima (kasno izbacivanje novog proizvoda na trite) i neadekvatne
funkcije novog proizvoda. Oba razloga se mogu preduprediti kreiranjem agilnog i brzog
tima koji moe da obradi trine zahteve uz praenje konkurenata.
U procesu razvoja novog proizvoda vidimo da je centralno mesto namenjeno virtualnom
timu.Ovakav tip organizacije timskog rada se pokazao kao najbri u reavanju
komplikovanih problema. Zbog toga se koristi virtualni tim kao temelj za kreiranje novog
proizvoda. Virtualni tim ima niz problema koji se na svu sreu mogu reiti.
Van procesa razvoja novog proizvoda stoji voa tima.to nije sluajno jer se od voe tima
zahteva da ima viestruke funkcije. Jedna od najvanijih funkcija je funkcija treninga ili,
bolje reeno,mentorstva i funkcije vezane za kreiranje pozitivne radne klime. Ove funkcije
su izuzetno kompleksne i zahtevaju odreenu distancu od svakodnevnih problema i detalja
vezanih za funkcionisanje tima. Ovo je ujedno i najslabija karika.Voa tima koji je previe
distanciran moe postati neupotrebljiv jer nee razumeti probleme lanova tima. Meutim,
voa tima koji je previe ukljuen u rad tima od sitnih problema nee videti celinu i teko
da moe da usmerava lanove tima ka uspenom zavretku projekta. Moemo rei da je
voa tima kljuni element modela.
Baze znanja su kodifikovana znanja i iskustva iz prethodnih projekata u samoj kompaniji i
okruenju. Ovo je alat koji moe pomoi lanovima i voi tima da lake prevaziu poznate
probleme. Naalost, problemi koji nisu dobro definisani i sa kojima se tim prvi put
susreemoraju se reavati i bez upotrebe kodiranog znanja.
Izlazna vrednost ovog modela je visoko rafinisan koncept novog proizvoda sa grubim
tehnikim parametrima koji se moraju prilagoditi proizvodnji, logistici, marketingu i sl. Po
dobijanju novog proizvoda i predstavljanju istog tritu mora se dobiti povratna
informacija. Na osnovu povratne informacije moe sedati konana ocena uspenosti tima i
nadograditi baza znanja novim iskustvima.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
538
6. OGRANIENJE MODELA
Kao i svi modeli i ovaj model ima svoja ogranienja.Najvee ogranienje je vezano za
izuzetno jak uticaj voe tima. Namerno smo izbegavali termin lider jer liderstvo je vie
namenjeno za potrebe kompanije kao celine, meutim voa tima i lider se u ovom radu u
velikoj meri poklapaju. Naalost, kvalitetnog voe virtualnog tima je jako teko nai, s
toga je potrebno dosta raditi na razvoju istih. Naalost u naem okruenju ljudski kapital je
esto zapostavljen u odnosu na materijalni, finansijski i sl.
Drugo veliko ogranienje je nedostatak niza vanih komponenti u procesu komunikacije
preko Interneta. itav niz signala koje ljudi jedni drugima alju neverbalnim putem se u
procesu elektronske komunikacije gubi. Meutim, komunikacija je iva stvar i lako se
prilagoava datim uslovima. Drugim reima, ljudi mogu relativno lako prevazii neka
ogranienja.
7. ZAKLJUAK
Prikazani model je u domenu akademske sfere i ovako kako stoji je teko upotrebljiv.
Meutim, model prua dobru osnovu za kreiranje realnog modela razvoja novog proizvoda
baziranog na virtualnom timu. Nove generacije ljudi sve vie koriste elektronsku
komunikaciju to moe dovesti do zakljuka da je ovakav tip komunikacije sve
prihvatljiviji za veliki broj ljudi. Sa druge strane, voe timova e se u budunosti sve lake
identifikovati. Akademska zajednica se sve vie bavi ovom problematikom.
Model koji je predstavljen u ovomradu je baziran na skraenju vremena razvoja. Za ovo su
potrebni ljudi, procedure i znanje za reavanje komplikovanih problema. Najvei problem
prilikom razvoja novog proizvoda je ispravljanje greaka iz prethodnih koraka razvoja. to
se ide blie kraju procesa razvoja novog procesa to su trokovi ispravljanja greaka sve
vei. Korienjem znanja i iskustva razliitih profila strunjaka ove greke se mogu
eliminisati ili u velikoj meri umanjiti.
Meutim, nije problem samo u razvojnom timu, nije retka pojava da se informacioni inputi
sa trita menjaju tokom vremena ili da se loe tumae. U takvim sluajevima dolazi do
kreiranja novog proizvoda koji trite odbija. Kao reenje namee se jak upliv informacija
sa samog trita.Sa jakim informacionim sistemom ovo danas nije problem. Naroito je
dobro imati nekog lana tima koji je blizu trita (kako fiziki, tako i iskustveno), drugim
reima, virtualni tim i ovde moe odigrati vanu ulogu.
U svetlu svega ve reenog virtualni tim moe u velikoj meri skratiti vreme kreiranja
novog proizvoda uz poveanje efikasnosti rada. Pod efikasnou, izmeu ostalog,
podrazumevamo smanjenje greaka nastalih usled nedovoljnog upliva relevantnih
informacija u sam poetak razvoja novog proizvoda.
Reference
[1] Grubi-Nei, L. (2005) Razvoj ljudskih resursa, AB print, Novi Sad, 2005, pp. 91
[2] Jovanovi, P. Upravljanje projektim Project management, Fakultet organizacionih
nauka, Beograd, 2006, pp. 89
[3] Koter, D. Voenje promena, elnid: Beograd, 1998, pp. 96
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
539
[4] Duarte, L., D., Snyder, N., T. "MasteringVirtualTeams : Strategies, Tools,
andTechniquesThatSucceed", John Wiley&Sons, Inc., USA, 1999, str. 22
[5] Zofi, Y. A ManagersGuide to VirtualTeams , AmericanManagementAssociation,
New York, 2012, pp. 264
[6] Narayanan, V., K.: ManagingTechnologyandInnovation For CompetitiveAdvantage,
2000, pp1
[7] Filipi, S., Cristofolini, I. The DesignGuidelinesCollaborativeFramework, Springer,
London, 2010, pp. 6
[8] Koen et al. Providingclarityand a commonlanguage to the fuzzy front end,
inResearchTechnologyManagement, 44 (2), IndustrialResearch Institute, New
York,2001,pp.46-55
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
540
POSLOVNA ETIKA I OUVANJE IVOTNE SREDINE
Ljiljana Stoi Mihajlovi, Petronije Jevti
1
, Marjana Merkac Skok
2
1-Visoka kola primenjenih strukovnih studija u Vranju
2-Fakultet za komercijalne in poslovne vede,Celje
Izvod
Dobro poznata poslovica kae: Ne seci granu na kojoj sedi. Ovo upozorenje u mnogo
emu se moe primeniti na savremeni preduzetniki biznis i njegov uticaj na prirodnu
sredinu. Moderna tehnologija omoguila je oveanstvu materijalno blagostanje
nezabeleeno u dosadanjoj ljudskoj istoriji. U isto vreme, industrijski razvoj doveo je do
opasnog zagaenja ivotne sredine i ugroavanja prirodnih resursa i ekoloke ravnotee.
Svet biznisa mora nauiti jezik prirode i razumeti principe ekologije ukoliko eli da
omogui ne samo odrivi razvoj, ve i opstanak nae planete. Katastorfe poput onih koje su
se dogodile u Bopalu ili ernobilu upozoravaju nas da problem nije samo u tehnologiji,
ve jo vie u oblasti individualne odgovornosti. Bazini principi ekoloke odgovornosti
jesu meuzavisnost, partnerstvo, fleksibilnost, raznovrsnost i odrivost.
Kljune rei: poslovna etika, ivotna sredina, odrivi razvoj
BUSINESS ETHICS AND ENVIRONMENT PROTECTION
Ljiljana Stoi Mihajlovi, Petronije Jevti, Marjana Merkac Skok
Abstract
A well-known proverb: Do not cut the branch on which you sit. This warning is in many
ways can be applied to modern entrepreneurial business and its impact on the environment.
Modern technology has enabled mankind material well-being unprecedented in recent
human history. At the same time, industrial development has led to a serious pollution
threat to the environment and natural resources and ecological balance.
The world of business has to learn the language of nature and understand the principles of
ecology if it is to provide not only sustainable, but also the survival of our planet. Disasters
such as those that occurred at Bhopal or Chernobyl or warn us that the problem is not just
in technology, but even more in the area of individual responsibility. Basic principles of
environmental responsibility are interdependent, partnership, flexibility, diversity and
sustainability.
Keywords: business ethics, the environment, sustainable development
1. UVOD
Posle gotovo dva veka industrijskog razvoja, koji se odvijao u znaku sveopteg napretka,
sve uestalija su preispitivanja sutinskih efekata i smisla takvog napretka.Uz sav i gotovo
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
541
nemerljiv nauno-tehnoloki i proizvodni "bum" u doba Moderne, neki njeni rezultati vie
prete budunosti oveka i sveta. Svet je otro razdeljen na subjekat (oveka) i objekat
(prirodu, drtutvo, tehniku). Odavno je zaboravljeno jedinstvo oveka i sveta. U ivotu koji
je dobrim delom odreen i ogranien tehnologijom, uveliko je izgubljen smisao postojanja
oveka u svetu. U svojoj aroganciji, ovek je posegao za potpunim ovladavanjem i
bezdunim iskoriavanjem prirode, okoline, i drugog oveka, s namerom da to ini i uini
i sa univerzumom. Ukoliko postavimo pitanje : da li da sauvamo ume najee
odgovor je svakako, ali ako postavimo pitanje da li se slaete da izgubite posao da
bismo sauvali drvee, odgovor se menja. Pored injenice da nam je i ono to nam je
priroda poverila u osnovi krhko, svojom aktivnou, ovek je opasno ugrozio i sopstveni
opstanak i opstanak ivota na planeti. U takvom svetu glavne opasnosti i najvei rizici su
rezultati ljudske aktivnosti, odnosno antropogenog su porekla i karaktera.Teko je rei koji
je od brojnih globalnih problema, pa time i globalnih ekolokih rizika, kao rezultat takvog
naina ivota, opasniji po ivot na naoj Planeti.Da li je to pretea nestaica prirodnoh
resursa, da li su to klimatske promene (globalno zagrevanje), da li masovna zagaenja
vode, vazduha i zemljita, ugroen biodiverzitet, nuklearno oruje, nuklearne centrale,
nuklearni otpad, demografska eksplozija, kriminal, epidemije, SIDA, terorizam, droga, ili
pak, mogue zastraujue posledice genetskog inenjeringa. Dovoljno je podsetiti, kada je
re o posledicama eko-rizika, da je samo sa poslednjih 30 godina poginulo 5,5 miliona
ljudi, a oko 230 miliona ljudi povreeno (od ega teko) i to samo u industrijski visoko
razvijenim zemljama i Japanu.Sa tog stanovita, napredak je svojevrsna istorija rizika,
odnosno protivrean proces izmeu slobode ovekovog izbora i objektivnih granica tog
izbora. Nije zato ni malo sluajno to je Paskal pisao da se ovek uvek nalazi pred rizinim
izborom izmeu konane zbilje i beskonanih mogunosti, izmeu sigurne sadanjosti i
neizvesne budunosti.
2. VEZA POSLOVNE I EKOLOKE ETIKE
Savremeno drutvo izgraeno je na i funkcionie zahvaljujui tehnolokim dostignuima i
naunim saznanjima na kojima isti poivaju. ini se ponekad, da civilizacija bez tih
tehnikih reenja ne bi umela da opstane i deluje. Meutim, pokretana snaga (energetska,
pre svega), svih tehnologija, ali i izvor koji zadovoljava osnovne ivotne potrebe (hrana,
voda i vazduh), jeste priroda. Iako je drutvo, od pojedinca do strunih i politikih
krugova, svesno ovakvog, sutinskog znaaja prirode za na opstanak (pored vrednosti
koju ivotna sredina ima sama po sebi) opstanak ive i neive sredine nikada nije bio
vie doveden u pitanje. Preispitivanje buduih aktivnosti i odnos prema prirodi (a to jeste i
odnos prema nama samima), zahteva razumevanje osnovnih filozofskih i teolokih
postavki o svetu, od kojih se dalje formiraju etike norme i na kraju zakoni, kao
legalizacija i definisanje moralnog i dozvoljenog ponaanja - kako u drutvu, tako i prema
prirodnom okruenju. Danas, kada opasnosti po ouvanje stabilnosti ekosistema dostiu
enormne razmere, fundament od koga treba poi, a zapravo mu se treba vratiti kako bi dalji
napori bili ispravni i usmereni, jeste stav da kriza ne samo da postoji, ve je pogoravajua
i zabrinjavajua i zahteva korenito preispitivanje i promene u ponaanju. Osnovni smer
kojim se treba kretati u cilju ouvanja ivotnog okruenja, pokuava da uspostavi i
ekoloka etika. Pojam i sadraj (pa i funkcije postojanja) etike vrlo su sloeni. Etika se
moe oznaiti kao: sistem vrednosti stvoren kroz obiaje i praksu ljudskih bia, kao aspekt
koji kreira moralnu stranu linosti, kao filozofska studija principa moralnosti. Funkcija
etike ostvaruje se kako kroz spoznaju i usvajanje vrednosti, tako i kroz delovanje u skladu
sa istim.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
542
3. OSNOVNE IDEJE U RAZVOJU ETIKE MISLI
Nekoliko je osnovnih pravaca u razvoju pojma i sadraja etike. Prvi predstavlja tzv. etika
vrlina, iji je zaetnik Aristotel. Ovo gledite etinost odreuje kroz etiri osnovne vrline
umerenost, pravinost, hrabrost i (praktina) mudrost. Drugi pravac naziva se
deontolokom etikom, a utemeljiva je Immanuel Kant, koji je osnovu valjanog ponaanja
definisao kroz stav da se svaki pojedinac treba ponaati na onaj nain kako bi eleo da se i
drugi ponaaju prema njemu i da postupa prema ljudima na nain koji nikako nije
zlonameran. Tree gledite konse-kventalna etika poznatiji je i kao teleoloka etika.
Dominantna forma ove kole jeste utilitarizam, iji je glavni predstavnik Jeremy Bentham.
Osnovne karakteristike ovog pravca ogledaju se u stavovima da se radnje ne vrednuju
prema motivaciji, ve prema efektima koje izazivaju, kao i da sveopta srea jeste vrhovno
dobro. Piter Singer je ove stavove iskoristio u svojoj raspravi o pravima ivotinja istiui
da pitanje nije Da li ivotinje mogu da razmiljaju ili govore, ve da li mogu da pate?
Srednji vek obeleilo je ivljenje i uenje po neprikosnovenim crkvenim dogmama, koje su
takoe (putem Biblije) predstavljale i pisani, odnosno propisani kodeks etinog ponaanja.
Period renesanse uvodi izmene, izmeu ostalih i u shvatanje sutine etike. Humanost i
vrlina se vie ne vezuju za Boga, ve za oveka i njegove ljudske i zemaljske razloge da se
moralno ponaa.Moderna sekularna etika se, uslovno reeno, moe udvojiti na etiku koja
se tie individualnih prava i etiku kolektivnih prava u uslovima liberalizma. U oba sluaja,
garant prava i vrednosti je drava, kao ljudska tvorevina, stvorena upravo iz elje i potrebe
ljudi da joj povere tu dunost i mogunost.
Privatni moral i etinost, u sutini su od znaaja u smislu njihovog uticaja na dobrobit
zajednice javni moral (javna etika) su prevashodni cilj. U tom smislu, pored etike o kojoj
se raspravlja na filozofskom nivou, uspostavljen je i niz tzv. primenjenih (aplikativnih)
etika - skupa etikih normi i pravila primenjivih u razliitim segmentima ivota i rada
oveka (lekarska etika, advokatska etika i sl.). Jedna od oblasti primene posebnih etikih
normi jeste i ivotna sredina. Njen kljuni znaaj za opstanak planete i civilizacije uslovili
su formiranje posebne oblasti tzv. ekoloke etike. Meutim, pre blieg definisanja ovog
pojma potrebno je objasniti dva sutinska (ontoloka i uopte filozofska) pogleda na odnos
oveka i prirode antropocentrizam i ekocentrizam.
4. FILOZOFSKI POGLEDI NA ODNOS OVEKA I PRIRODE
Antropocentrizam postavlja oveka, njegove potrebe i njegovu dobrobit, u centralni
poloaj u odnosu na prirodu i sva druga iva bia. Prema zagovornicima ovog pravca,
prirodni svet nema vrednost sam po sebi, ve se njegov znaaj ogleda samo u odnosu na
mogunost da zadovolji potrebe ljudi. Prema ovim shvatanjima, odnos oveka prema
prirodi i ivom svetu u njoj amoralan je (lien i najmanjeg promiljanja, bilo pozitivnog ili
negativnog, o vrednosti naeg okruenja) i voen je iskljuivo praktinim ciljevima.Sa
druge strane, ekocentrizam postavlja prirodu i ive organizme u njoj na centralno mesto
panje i znaaja. Po miljenju zastupnika ekocentrizma, i priroda i ivi svet imaju
jedinstvenu vrednost koja je proizvod njihovih jedinstvenih procesa, aktivnosti i sadejstva.
Robert Garner u svojoj raspravi o ekocentrizmu u odnosu na ivotinjske vrste istie da
divlje ivotinje imaju izvestan moralni poloaj u svom okruenju i mogu biti direktno
moralno povreene, a ono to im mi inimo ne moe se ceniti prema dobrobiti koju to ima
za nas.Gledita zasnovana na antropocentrizmu predstavljaju potporu savremenicima,
tzv. tehnolokim optimistima, koji prirodne resusrse vide kao orue za zadovoljenje
savremenih i sofisticiranih potreba drutva i da je priroda, zapravo jedan liberalni ekoloki
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
543
budet kojim u potpunosti i sa pravom upravlja ovek.
Kritiari ekocentrizma su inverzno ljudski ovinizam pretoili u ekoloki ovinizam i
spoitali predstavnicima ovog gledita nedo-pustivo istrajno zagovaranje iskljuivih
prava prirodnog sveta. Takoe, isticanje vrednosti prirode i ivog sveta samih po sebi,
dovodi zastu-pnike ovog stava u paradoksalni poloaj ako je ovek deo prirode (a
svakako jeste), ima li i on pravo na svoje potrebe i vrednost svog ivota ili emo ga u
ovom sluaju izoptiti iz ustaljenih teorisanja o evoluciji, postanku i opstanku vrsta? Sve
ivotinje svoj opstanak stavljaju na prvo mesto i to isto trebamo da inimo i mi.ovek,
kao bioloka jedinka, jeste deo prirode i, s obzirom na svoje razvojno postignue ima pravo
i mogunost da ivi u prirodi i od priro-de, ali je cilj uskladiti potrebe i mogunosti (uee
i zavisnost). Svoj doprinos uspostavljanju ravnotee izmeu zahteva oveka i zahteva
ivot-nog okruenja prua i ekoloka etika.
5. EKOLOKA DISKRIMINACIJA SAVREMENO DRUTVO I IVOTNA
SREDINA
Ekoloka diskriminacija je sloena socioloka pojava, iji se vremenski nastanak ne moe
kategoriki odrediti, ali u odnosu na proble-matiku kojom se bavi, moe se smatrati
prisutnom tokom dugog perioda postojanja drutva. Ekoloka diskriminacija, kao teorijski i
socioloki izraz nije u potpunosti definisana, ali je kroz razliita drutvena istraivanja
uoena i potvrena kao pojava u i meu zajednicama. Sutina ekoloke diskriminacije
ogleda se u disproporciji izmeu socio-ekonomskog statusa ili odreenih
karakteristika/osobenosti (rasa, poreklo) dru-tvene grupe i uslova ivota, odnosno
kvaliteta ivotne sredine u kojoj data grupa. Uzroci ovih neprihvatljivih pojava dvojaki su:
u pitanju je delovanje same drave i dominantnih drutvenih grupa (nacionalna veina,
ekonomski jake grupe, ljudi sa ugledom i poloajem).
S obzirom na narastajue demografske pritiske i opadajui kapacitet za ivot neophodnih
prirodnih resursa, drave su pristupile etiki, ali i pravno neprihvatljivim aktivnostima
moderne - ekoloke getoizacije marginalnih grupa u svojoj zajednici (siromani ljudi,
imigranti i dr.). Ove drutvene skupine liene socio-ekonomskog ili politikog uti-caja,
razliitim regulatornim odlukama i aktivnostima bivaju naseljena na podrujima
nekvalitetnim i nebezbednim za ivot u oblastima zagaene ivotne sredine, oblastima
nedozvoljeno bliskim industrijskim zonama, zonama deponija ili na slinim terenima koja
i higijenski ne zadovoljavaju globalnu, vrhovnu vrednost i pravo oveka na zdravo okrue-
nje i uslove za ivot. Izmeu stratega drutvenog razvoja i stratega ekolokog razvoja
postoji sutinsko razmimoilaenje, nekada moda i nerazumevanje. Ukoliko stratezi i
planeri drutvenog razvoja, metodologiju procene rizika sprovode kao metodologiju
procene uinka, takve procene svesno se mogu zasnivati na netanim, zastarelim i
neodgovarajuim poda-cima. Ukoliko takve nedosledne i pogrene procene postanu deo
zvanine dravne politike, ugroene drutvene grupe mogu, pod okriljem objektivnih
procena rizika, biti razmetene izvan ekolokih margina drutva.Jedan od najdrastinijih
oblika ovog vida diskriminacije jeste ekoloki rasizam pojava o kojoj u najveoj meri
danas govore mnogi humanisti irom sveta. Ekoloki (environmentalni) rasizam moe se
definisati kao rasna diskriminacija prilikom donoenja politikih odluka u oblasti ivotne
sredine i sprovoenja regulacija i zakona. O samom pojmu rasizma moe se, generalno
govoriti kroz dva osnovna smisla: a) o rasizmu kao problemu koji poiva na biolokim
tumaenjima i pred-stavljen je kroz uobliene kategorije i grupe i b) o rasizmu kao
posledici ideolokih konstrukcija. Ekoloki rasizam se moe definisati i kao svaka
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
544
aktivnost ili odsustvo aktivnosti vlade, dravnih institucija ili industrije, koje imaju
negativne ekoloke posledice koje neproporcionalno (namerno ili nenamerno) pogaaju
pojedince, drutvene grupe ili zajednice odreene rase ili boje koe (Earth Justice Legal
Defence Fund).
Sa druge strane zbog naina na koji ive i ponaaju se (a to je njihov lini izbor ili
nametnuta nuda) i same diskriminisane grupe sebe dovode u nepovoljan i nesiguran
poloaj u odnosu na kvalitet okruenja u kojem ive.
Pojedina istraivanja pokazuju da polovina svetske populacije ivi u gradovima, a da se u
narednih 30 godina taj broj moe popeti i do 2/3 svetske populacije. Osnovni uzroci
porasta broja gradskog stanovni-tva i irenja urbanih sredina, danas lee u ekonomskim i
socijalnim potrebama ljudi i nadi da svoje ciljve mogu bolje ili lake ostvariti u velikim i
naprednijim sredinama. Siromatvo, pre svega, nagoni ljude da naputaju ruralne sredine i
naseljavaju se u gradovima. Veliki broj siromanih ljudi, imigranata i ljudi koji dolaze iz
seoskih podruja, naseljava se neplanski (ak i nelegalno) na opasnim podrujima (trusna
podruja, podruja sklona klizitima) u gradu, a pre svega u njegovoj okolini (prigradska
podruja), a Naselja koja na taj nain niu, uglavnom nemaju adekvatno regulisane
drenane kanale, infrastrukturu i ispoto-vane sve potrebne sanitarne mere, adekvatan
dovod vode za pie, to sve moe imati uticaja na njihovo zdravlje, bezbednost i kvalitet
ivotnog okruenja.
Najdirektniji pandan i odgovor na ekoloku diskriminaciju jeste postojanje tzv. ekoloke
pravde, kao vrhovnog pojma iji sadraj, ali i istinsko postojanje i primena treba da
doprinesu postizanju pravinosti i jednakosti za sve, onda kada govorimo o pravu na
kvalitetnu ivotnu sredinu i uslove ivljenja.
6. KONCEPT DRUTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Osnovna naela na kojima poiva princip drutvene odgovornosti vezuju se za amerikog
industrijalca Endrjua Karnegija, osnivaa konglomerata U.S. Steel Corporation, koji je
1899. godine objavio knjigu Jevanelje bogatstva u kojoj je ustanovio dva osnovna
principa u poslovanju: princip dobroinstva i princip starateljstva. Prema principu
dobroinstva bogatiji i sreniji lanovi drutva treba da pomognu manje bogatim i srenim
kroz institucije kao to su crkve, domovi za siromane i pokret uzajamne pomoi. Prema
principu starateljstva, dunost preduzetnika jeste da kroz uveanje sopstvenog bogatstva,
mudrim ulaganjem sredstava umnoi zajedniko drutveno bogatstvo.
Princip preuzimanja odgovornosti poivao je na religioznim shvatanjima i podsticao je na
doprinos napretku i progresu drutva u celini. Dosledno svojim uverenjima, Karnegi je
poklanjao milione dolara u dobrotvorne svrhe.
Potpuno drugaije shvatanje o drutvenoj odgovornosti biznisa izloio je Milton Fridman u
lanku Drutvena odgovornost biznisa je da povea svoje profite objavljenom u New York
Times-u 13. septembra 1970. godine. Prema Fridmanu menaderi korporacije imaju
"poverenu odgovornost" da uveaju profit akcionara, dok zagovornici ideje o korporativnoj
drutvenoj odgovornosti predstavljaju "nesvesne igrake intelektualnih snaga, koje
potkopavaju osnove slobodnog drutva" i "propovedaju ist i izvorni socijalizam".10
Preduzea treba da efikasno proizvode robu i usluge, te nema razloga za pretpostavku da
korporacija i njeni zvaninici imaju bilo kakvu vetinu ili znanje za voenje javne politike.
Stoga, reavanje socijalnih i humanitarnih problema treba prepustiti nadlenim dravnim
agencijama i ustanovama.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
545
Za razliku od pomenuta dva pristupa, Karnegijevog i Fridmanovog, koji predstavljaju dve
krajnosti ideje o drutvenoj odgovornosti biznisa, "sporazumna poslovna etika" povezuje
motive zasnovane na profitu sa vrednostima koje doprinose stvaranju poverenja, saradnje i
solidarnosti meu ljudima. Iako je stvaranje vrednosti u njenim razliitim oblicima
primaran cilj biznisa, profit nije i jedini cilj. Probleme poslovanja i upravljanja zagovornici
sporazumne etike sagledavaju u sferi meuljudske komunikacije.
Prema teoriji prosveenog linog interesa organizacije treba da budu drutveno odgovorne
ili bar da reaguju na drutvene probleme, jer je etinost komparativna prednost na
savremenom tritu. U Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji Klub 5%, grupa koja pet
procenata svojih neoporezovanih prihoda poklanja dobrotvornim drutvima. Kada je jedna
od kompanija iz Minesote, koja je pripadala Klubu 5% bila u opasnosti da bude preuzeta,
njen pozitivan javni imid doprineo je da se donese zakon kojim je spreena njena
rasprodaja.
Prema teoriji Roberta Akermana, kompanija treba da nastoji da razvija korporativno
drutveno oseanje, odnosno osetljivist ili senzibilitet da prepozna konkretne probleme
zajednice i da na njih reaguje. Razvoj korporativne osetljivosti, prema Akermanu, prolazi
kroz tri faze: prva faza zapoinje korporativnim prepoznavanjem problema i usvajanjem
odgovarajue politike u cilju njihovog reavanja, u drugoj fazi kompanija zapoljava
strunjake koji bi trebalo da ree identifikovane drutvene probleme da bi u treoj fazi
dolo do objedinjavanja politike firme i reenja strunjaka, odnosno implementacije
reenja.
Prema Ariju Kerolu, okvir svih rasprava o drutvenoj odgovornosti formiraju ekonomski,
pravni i etiki prncipi. Kombinacijom ideja o drutvenoj odgovornosti i korporativnoj
osetljivosti na probleme zajednice Kerol je izgradio teoriju korporativnog drutvenog
uinka prema kojoj zajednikim delovanjem pomenuta tri principa nastaje svojevrstan
drutveni dogovor izmeu biznisa i zajednice prema kojem kompanije deluju kao moralni
subjekti. Princip drutvenog dogovora primenjuju menaderi pojedinih kompanija prilikom
donoenja odluka i kreiranja politike kompanije koja moe biti reaktivna, defanzivna,
predusretljiva ili pak proaktivna u pogledu momenta reagovanja na drutvene zahteve.
Korporativni drutveni uinaka utie ne samo na poboljanje opteg imida kompanije, ve
i na njen finansijski uspeh budui da predstavlja sve znaajniji faktor u opredeljivanju
investitora kojoj e organizaciji pruiti poverenje.
Uspean biznismen i profesor, osniva kompanije Tom's of Maine, Tom apel u knjizi
Dua preduzea: upravljanje radi profita i opteg dobra iznosi ideju o integrisanju profita
i dobrobiti zajednice kroz upravljanje kompanijama pomou vrednosti. Metod upravljanja,
koji je nazvao srednji put, u skladu sa Aristotelovim principom vrline kao zlatne sredine,
po apelu predstavlja jedini mogui vid upravljanja u XXI veku i postizanja harmonije
izmeu uspenosti poslovanja merene dolarima i brige o drugima.
7. KOME JE BIZNIS ODGOVORAN?
Korporacije nisu ljudska bia, one se osnivaju i struktuiu radi ogranienih ciljeva. Jedna
korporacija kao takva nema savest, ni oseanja, niti svest po sebi. Klasian koncept
korporacije kazuje da korporacija postoji prvenstveno zato da slui deoniarima i uveanju
njihovog bogatstva. Interesi deoniara su najvii i dolaze pre svih drugih.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
546
Meutim, korporacije nisu ni maine ni ivotinje. Njima rukovode ljudska bia i kao takve
imaju moralni status koji ih ini podlonim moralnim vrednovanjima. Uloga biznisa se,
kao to smo istakli, menja i pod pritiskom javnosti prevazilazi zakonske okvire. Krupne
korporacije zapoljavaju veliki broj ljudi, koji od njih zavise. Zaposleni u jednoj firmi
nesumnjivo mnogo ulau u njeno postojanje, oni korporaciji posveuju vreme i energiju,
kreativnost, svoje ideje i fiziki trud. Da uspenu firmu ine uspeni ljudi potvruje izjava
Tomasa Votsona, osnivaa IBM-a: "Uzmite mi moje tvornice i spalite zgrade, ali ostavite
mi moje ljude i zapoet u sve ispoetka".
I mnogi gradovi u kojima su smetene fabrike korporacija zavise od tih korporacija. S
druge strane, obimna proizvodnja veine dobara stvara ogromne koliine otpada, esto
toksinog.
Jedna kompanija nema pravo da ljude koji ive blizu fabrike izlae riziku od mogue
eksplozije ili zraenja. Neka radna mesta pretpostavljaju pomenutu vrstu rizika, ali su oni
koji svesno prihvataju taj rizik srazmerno tome i plaeni. Fabrika, meutim, nema pravo da
ljude koji nastanjuju okolno podruje izlae opasnostima na koje nisu dali pristanak.
Korporacija je obavezna da ne zagauje vazduh i vodu preko drutveno prihvatljivog
nivoa, da nadzire nivo buke koju njena postrojenja proizvode, kao i nain odlaganja
otrovnog i korozivnog otpada.
Korporacija, takoe, ima obavezu da njeni proizvodi budu bezbedni.
Budui da odluke krupnih korporacija imaju uticaja na celokupno drutvo i pojedince na
toliko razliitih naina, nije vie dovoljno oekivati od korporacija da obezbeuju obilnu
ponudu visokokvalitetnih dobara po razumnoj ceni. Staranje o ekosistemu, briga oko
ogranienih zaliha milenijumu i vode ka laganom izumiranju mita o amoralnom biznisu.
Voenje firme sa stanovita prepoznavanja, prihvatanja i uvaavanja svih moralnih
akcionara (stakeholder) donosi sobom shvatanje korporacije koje se razlikuje od
tradicionalnog u kojem se uzimaju u obzir samo interesi deoniara. Novo shvatanje
odgovornosti korporacija ne potire obavezu poslovodstva da deoniarima obezbedi
povraaj uloga i ostvarivanje profita, ve da svi na koje izvesna odluka utie budu uzeti u
obzir. "Cena veliine je odgovornost." (Vinston eril)
Pri tom, treba imati u vidu da su socijalna pomo i socijalni programi zapravo podruje
delovanja vlade, a ne poslovnog sveta. Sa svoje strane, javnost bira politiare i od njih
oekuje da im cilj bude zajedniko dobro i stvaranje opteg blagostanja. Firme plaaju
porez koji se, na posletku, moe upotrebiti u socijalne svrhe. Korporacije mogu poklanjati
novac za takve projekte, ime bi po pretpostavci stekle vei ugled i besplatan publicitet.
Drava podstie takve donacije putem poreskih oslobaanja i olakica. Meutim, ne treba
oekivati od korporacija da rade ono za ta nisu ni strune ni organizovane, ve da se
ponaaju moralno odgovorno prema drutvu za to ta i kako proizvode, kako postupaju sa
svojim radnicima, potroaima i svima na koje utiu njeni postupci. U navedenom smislu
izvesni Fridmanovi stavovi ine se prihvatljivim.
8. ZAKLJUAK
Bez obzira kom ekolokom pravcu pripadali, kakvim se uverenjima vodili, svima nam je
zajedniko da svakodnevne ivotne navike i potrebe, zadovoljavamo zahvaljujui prirodi,
njenim bogatstvima i resursima, energetskim pre svega. Ukoliko se u dobroj volji i elji za
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
547
razumevanjem, posmatraju stavovi navedenih osnovnih tumaenja odnosa oveka i
prirode, opravdanje se moe nai za oba suprostavljena gledita jednima je prvenstveni
cilj dobrobit oveka (koji u savremenom svetu mora zadovoljiti raznovrsne ciljeve),
drugima je kvalitet ivotne sredine (koja je u mnogim elementima jedinstvena i
neobnovljiva) na primarnom mestu. Dananji istupi i aktivnosti pojedinih pripadnika oba
Miljenja mogu stvoriti predstavu da je ova dva pravca teko pomiriti, pribliiti, odnosno
da su ciljevi za koje se zalau meusobno iskljuivi. Nauka i tehnologija, pojmovi su koji
se sa potovanjem i nadom izgovaraju u dananjem svetu. Meutim, nauka jeste dostignue
ipak prosteklo iz prirodne teologije, a ''moderna tehnologija se moe, bar jednim delom
objasniti kao zapadnjaka, voluntaristika realizacija hrienske dogme o ovekovoj
izmeni i punopravnom nadvladavanju prirode.'' Nesporna su i ak zadivljujua dostignua i
saznanja koja su nam ove dve oblasti podarile, ali je primetno i njihovo udaljavanje (u
nekim sluajevima i ogluivanje) od osnovnih moralnih postavki sveta ili fizikih zakona
funkcionisanja i opastanka.
U duhu iroko propagirane ideje odrivog razvoja, a imajui u vidu nesaglasja po
osnovnim pitanjima mesta i uloge oveka i prirode, ini se da bi za budunost i drutva i
Planete, krupan poduhvat bilo usaglaavanje naela ekoloke etike, preispitivanje
postojeih verovanja, a zatim na nedvosmislenim pravnim i pravinim osnovama,
delovanje nauke i tehnologije, na nain da upravo odre razvoj civilizacije, uz shvatanje da
ovoga cilja nema bez odranja prirode.
Reference
1. Aleksi, Jordan, Osnovi etike, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
2. Balj, Branko, Uvod u poslovnu etiku, IP Beograd, Beograd, 2005.
3. u, in-Ning, Umee ratovanja poslovne ene, Zepter Book World, Beograd, 2006.
4. De George, Richard T., Poslovna etika, Filip Vinji, Beograd, 2003.
5. Gligori, Tihomir, Osobine naroda od znaaja za poslovne menadment aktivnosti,
Bina, Banja Luka, 2007.
6. Makej, Harvi, Kako plivati sa ajkulama, Mono & Manana, Beograd, 2005.
7. V., Menader na mafijaki nain: vodi za korporativnog Makijavelija, Mono &
Manana, Beograd, 2003.
8. Vukovi, eljko, Biznis i moral, Fakultet za menadment, 2005.
9. Rakas, Smilja, Uvod u poslovnu etiku, Megatrend, Beograd, 2001.
10. Rakas, Smilja, Sociologija menadmenta, Megatrend, 2004.
11. arden, Dozef .: Ekoloka etika Uvod u ekoloku filozofiju, Slubeni glasnik,
Beograd, 2006
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
548
PLACE OF THE CRISIS PR AND ITS ORGANIZATION IN
STRATEGIC MANAGEMENT
Ljiljana Stoi Mihajlovi, Petronije Jevti
1
, Beno Klemencic
2
1-Visoka kola primenjenih strukovnih studija u Vranju
2- Visja stukovna sola,Murska Sobota
Izvod
Jedan od osnovnih organizacionih I funkcionalnih elemenata svake organizacije
integrisane u drutvu jeste funkcija za odnose sa javnou PR. Javno mnjenje je faktor
koji spade meu najvanije koji direktno utie na status organizacija /
institucija / kompanija u javnosti i njeno normalno funkcionisanje. Obim rada funkcije za
odnose sa javnouulogu u stratekom upravljanjui zasniva se na ideji da krizni PR je
jedan od najvanijih elemenata za reavanje krize na pozitivan nain. U radu su
predstavljeni organizacioni modeli i primena kriznih PR-a. Sistem odnosa sa javnou
i dobro pozicionirana krizna PR platforma su uslovi za normalno funkcionisanje svake
drutveno odgovorne organizacije. Izgradnja ovih struktura je vaan uslov za to.
Kljune rei: Krizni PR, publika, mediji, komunikacija, informacija
Abstract
One of the basic organizational and functional elements of every organization integrated
within society are the public relations-PR. Public opinion factor is among most important
ones that directly affects the status of organization/institution/company in public and its
normal functioning. The scope of the work is the public relations role in strategic
management and it is based on the idea that crisis PR is one of the most important elements
for resolving crisis in positive manner. The work presents organisational models and
implementation of crisis PR. The public relations system and well positioned crisis PR
platform are requirements for normal functioning of every socialy responsible
organization. Building up those two are therefore irreplacable.
Keywords: crisis PR, audience, medias, communications, information
1. INTRODUCTION
There is a multitude of public relations definitions, and British Institute of Public Relations
offers one of the most accepted: "Public relations represent a deliberate, planned, and
sustained effort to establish and maintain mutual understanding between and organization
and its public". In analysis of this definition, the first word - deliberate, implies that a goal
exists - to influence and direct the course of crisis, in case of communication in the time of
crisis. The word "planning" follows - telling us that it is an organized activity, which
requires research and analysis - by predicting, analysing and construing public opinion,
attitudes and issues which might influence, in a positive or a negative manner, business
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
549
activities and plans of an organization, to cause crisis, as well as through preparation of
crisis plans. Counselling of management at all levels of the organization regarding
decisions on policies, course of activities and communications, taking the influence on
wider public, social and civic responsibility of an organization and evasion of potential
crises into consideration. Descriptions end with the word "sustained" - which suggests
duration (potentially unlimited) of activities.
2. CRISIS PR AND ITS PLACE IN STRATEGIC MANAGEMENT
"Good news travels far, but bad news even farther - Serbian proverb Crisis is a serious
obstruction of regular functions which responsible persons cannot overcome alone, and its
nature, scale or consequences make it a matter of public interest. Every crisis, however
large or dramatic it may be, essentially has a small number of participants. As in every
common drama, we have protagonists (responsible persons), antagonists (persons who
oppose them), then there are innocent victims of someone's sin (consumers, citizens),
absent gods of crucial importance (higher justice, that is, public interest) and finally the
choir - (today it is the media). If we would observe every crisis in this manner, many
elements would become clearer and more predictable. "According to certain estimates, 90
per cent of crisis situations in organizations are caused by internal operation problems,
instead of sudden natural disasters. By means of research it is often possible to discover
crisis focal points before they appear as headlines on newspaper covers or breaking
television news. Crises are not always unexpected. On the contrary - research of the
Institute for Crisis Management revealed that only 14% of crises in business world
worldwide are unexpected. Remaining 86% are so-called low burning crises, which the
organization is aware of, but it does nothing (or does not do enough) to resolve the issue.
The research also showed that management causes 78% of crises." [7] Prediction and
detection of potential crises are main tasks of crisis PR within strategic management, and
the manner in which media interpret crises can significantly influence their course,
resolution or wider effects.
The aforesaid leads us to a conclusion that crisis PR should anticipate crises and prepare
plans in case of crises which are expected in relation to organization's area of activities.
Crisis plans should include measures, list of behavioural directions for an organization and
its key individuals in a given situation. The better this is done, the greater the chances are
to control such crisis in its early phase. Besides, existence of crisis plans implies training
individuals holding positions which may be connected to potential crises first. In most
cases, this refers to the management of an organization, but also to performers of
organization's working processes themselves. Hence, improvement of crisis
communication is becoming an unavoidable activity of every organization and its strategic
management, particularly if it is connected to the society to a large extent, that is, if it has
great social responsibility. When crisis occurs, a need appears for a large quantity of
different information. Investors, buyers, suppliers, employees, media and other
stakeholders wish to learn why such crisis has occurred, how will the system deal with
such crisis situation and whether business activity would be successfully continued after
crisis situation is over. Planning procedure in complex systems, in accordance with actual
influence of all kinds of hazards, includes:
- planning in normal conditions (strategic planning), and
- planning in extreme conditions (operative planning).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
550
Strategic planning defines pre-emptive activities, and it is implemented primarily through
analytic and logistic processes (threat analysis, regulations, protection, maintenance,
inspection, education), and operative planning defines concrete activities in conditions of
occurrence and development of an extraordinary situation. A full planning process in the
basis of crisis PR represents a large number of processes: determination of crisis PR
resources, risk identification, risk valuation, communication planning, response mapping-
out, implementation plan mapping-out, staffing, budgeting, creation of a network of
"friendly" media, editors and journalists, procurement planning, preparation of terms and
determination of success criteria. Basic function of crisis PR is pre-emptive planning. The
load centre of pre-emptive planning is on recognition of the cause of occurrence of
extraordinary situations, instead of rectification of its consequences. Within pre-emptive
planning (risk planning) extraordinary-crisis situations are analysed and interpreted and
scenarios of their development are formed. Top management / Board of Directors is then
informed of potential crises, and manners of organization's response are elaborated.
3. ORGANIZATION OF CRISIS PR WITHIN STRATEGIC MANAGEMENT
A system, a crisis PR network should be initially formed as a list of potential hazards, with
the following basic determinants:
- most probable ways of development of a certain extraordinary situation,
- responsible persons from the organization are to be appointed in order to be accountable
for crisis resolution-management.
- detailed description of a communication model applied by all employees, as well as
specific elements for responsible individuals and divisions in a given situation.
Considering the specificity of operation of crisis public relations systems, it is necessary to
form the following pre-emptive public relations plans within the whole strategic
management:
1. a plan to be implemented in the stationary regime of management,
2. a plan to be implemented in case of increased awareness situation,
3. a plan as a starting version in a crisis situation;
A plan to be implemented in the stationary regime is most commonly formed as a long-
term plan, or a programme which includes a package of measures and terms for
implementation of tasks of persons or organizations responsible for their implementation
and necessary resources. Generally, typical programmes are:
- PR programme of creation and development of a system for monitoring and forecasting
of occurrence and development of hazardous conditions in organization and society, as
well as natural phenomena and
- training programme for implementation of pre-emptive measures.
Creation and implementation of such programmes requires time, organizational and other
investments. In conditions where resources are limited, it is necessary to select a group of
basic ones from a group of programmes and to provide resources for their implementation.
Basic programmes are created based on most probable scenarios of crisis situation
development. The goal of strategic PR is to define them and assist crisis PR to analyse
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
551
them sufficiently well, primarily from the communicative point of view. Pre-emptive
strategic plan is implemented in an increased awareness situation and it should represent
implementation of already existing plan:
- increased awareness plan and means for implementation of necessary pre-emptive
measures, and
- plan for informing media and public.
On grounds of these plans and information regarding possible occurrence and most
probable course of a certain extraordinary-crisis situation, operative plans of measures in
increased awareness regime are formed. Preparation of operative plans, their compliance
and coordination enable limitation of the area influenced by hazard factors, and therefore
consequences of a specific extraordinary situation. Pre-emptive strategic plan for risk
regime is formed on grounds of basic scenarios of crisis situation development and it
contains a package of measures for mitigation or prevention its presumed development.
This plan represents a response to a specific situation and is therefore subject to operative
corrections, depending on situation development. Crisis plan practice is one of most
important tasks of crisis public relations. The plan defines strategic and operative
measures. Strategic measures include: reorganization of public relations system,
reorganization of existing and creation of new communication system, creation of teams
with special tasks. Tasks of these teams are:
- identification of conditions, preparation of description - "map" of risks, studying causes
of extraordinary situation from the points of view of organization, public and the media,
- forecast of the course of extraordinary situation, development dynamics modelling and
estimates of resources necessary for relations with the media,
- preparation and analysis of the development obstruction strategy and consequences of
such extraordinary situation from public relations and strategic management point of view,
- planning and operative management of work organization of PR department or division,
defining priority activities and responsible persons, distribution of resources and
- implementation of necessary measures (reporting to the public, contacts with the media,
scheduling conferences, contacts with relevant subjects and government representatives
etc.).
Crisis PR (within strategic management) is based on knowledge about crises in the context
of contemporary political, economical, business, safety and other risks, as well as on
adoption of competences of individuals and teams regarding identification, analysis and
evaluation of risks, choice and application of appropriate strategies in the crisis risks
related decision-making and management process.
Before a decision is made regarding application of an appropriate model for dealing with
crisis, most commonly so-called crisis management is introduced as a strategic element,
which does not necessarily imply a change of existing management and engagement of a
new one, but establishing a specific environment within the organization which needs swift
and directed activity of all system levels. Crisis management (within strategic
management) identifies a situation and provides a diagnosis of the condition, analyses
wider characteristics of the organization and crisis itself first, and afterwards it undertakes
measures in order to deal with crisis or a strategy of changed activity. A situation in which
management allows for possible crisis influence and it has sufficient time and ability to
adapt is optimal. Nevertheless, existing management is often changed due to its role in
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
552
untimely identification of appearance and growth of crisis, due to its own mistakes made
due to negligence and ignorance, and often only because the public expects it (which does
not mean that such step is justified). Sometimes it is difficult to expect that the same
management is able to find a solution in order to exit crisis. Crisis signals, even weak ones,
should not be ignored. If crisis has already started, and meanwhile no appropriate actions
were taken, strategic management bears all responsibility. One of the main tasks of public
relations, general as well as crisis related is counselling of management. Therefore, pre-
emptive role of public relations is very important, since many crises are conditioned by
changes in society, and at the level of most organization it is PR that has most intensive
contacts with society, and is able to anticipate such changes and to deliver its analysis to
the strategic management.
4. APPLICATION OF CRISIS PR AS A PART OF STRATEGIC
MANAGEMENT
Response of crisis PR to a certain event (crisis) may vary from offensive to defensive,
within the scope of activities of organization's strategic management. Directions of
responses are different and should depend on several factors below:
- nature and timing of crisis itself, as well as its course,
- general preparedness of the organization and strategic management to respond to a
crisis (existence of a crisis plan, public relations expert, their availability if they are
not existing within an organization etc.),
- readiness of an organization to control the course and consequences of a crisis,
internally and externally: organization, staff (ability of management to cope with
crises) and finances (ability to transfer operative/other funds for crisis resolution
purposes or existence of provisions for such crisis needs, funds for potential social
responsibility etc.)
- general and current favouritism in the media and their "levers" for the organization,
which is in most cases in correlation with the following factor,
- general and current public opinion favouritism for the organization,
- existence of similar organization's crisis situations which became known to public,
- existence of similar crisis situations in general, and their resolutions-consequences
for society (positive, negative, their severity and long-term implications),
- other local and/or global factors relevant for the said situation (often some elements
or actions of strategic management that appear less important, may represent a
"needle on a scale" of public opinion)
In accordance with these factors and the structure of organization, directions of
organization's responses to a crisis vary from offensive to defensive application of crisis
PR [7]:
- Attack the accusing party. Opposing the party which claims that a crisis exists, by
stating that its logic and provided facts are incorrect.
- Denial. Organization explains that no crisis exists.
- Excuse. Organization minimizes its responsibility for the crisis. Any intention to
create damages is denied, and the organization states that it had no control over the
events which caused crisis. This strategy is commonly used in case of natural
disasters.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
553
- Justification. Crisis is minimized by stating that no significant damage or injury
exists. Sometimes the victims are blamed. This strategy is often applied in case of
an accident at work or in case of misuse of the product, service or an idea.
- Pleasing. An attempt is made to soothe the interested public. The victims are
indemnified / compensated for the subject of the dispute or a donation is made to a
certain fund, non-governmental organization which is involved in crisis related
issues.
- Corrective action. Measures are taken to repair damages made in the crisis and to
prevent its repetition.
- Apology. Organizations accept responsibility and ask for forgiveness. This often
includes a combination of previous two actions.
There are many lists with advices what should be done, how should crisis PR communicate
in the time of crisis. We shall present some of them and analyse their application:
Check if crisis exist. A check should be performed in order to learn if an event actually
occurred or if crisis actually exists. If crisis situation was confirmed, public statements
should be made and necessary contacts with stakeholders as well, questions should be
answered regarding why certain event occurred and what measures are taken (activation of
crisis activity plan - demonstration of preparedness), parts of crisis and strategic
management should be organized for information gathering, information should be
prepared and approval for their provision should be obtained, detailed information are to be
provided to the public by means of selected networks and channels, information should be
continuously gathered and processed, public should be informed, the event is to be
summarized. Public must come first. This means immediate initiation of a dialogue with
public, especially with its part which may influence the course of crisis. One should not
wait for the public to take a negative position, that is, even more negative if it already
made a stand or if an opponent attacks (for the second time). In order to enable trust to
exist, it is essential to ensure timely contact with everyone who can be influenced by the
organization or is concerned for it. Besides, one must be aware that crisis PR should
address internal public first, and inform it about the crisis, its causes and characteristics-
consequences, in order to achieve coherence of the organization and avoid inconsistent
actions which could be initiated by the media contacting the organization formally and
informally. Situation control. It is very important for a business system to show it is in
control by communicating in crisis situations. Establishing control is of key importance for
correction of consequences, avoidance of panic and undesired reactions, and the most
efficient way to achieve that is to apply already adopted standards of crisis public relations.
Always disclose everything known to the public. Failure to disclose any relevant fact is
very dangerous, since certain crisis, interesting to the media, will be interesting for
research, and in case discoveries are made, media could publish it in their own way, which
is most commonly the opposite of organization's interests. If this would occur, organization
would be labelled as someone who hides information (that is, someone who is partially or
fully responsible). In certain cases, it is better for the organization to disclose certain
information to the public later, but such strategy bears the said risk, even if it may be
useful if strategic management has a good final idea, and crisis PR could elegantly present
such information to the public. Organization should take active interest and recognize
concerns of people-public. In evaluation of issues and recognition of factors which might
cause anger and concerns, it is best to use informal discussions, polls, interviews and focus
groups. Expression "No comment" should not be used in any case - several researches
discovered that approximately two thirds of public identifies use of this expression with
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
554
existence of guilt. Organize a main information centre and appoint a spokesman. They
must gather or own all relevant data (events, participants, victims, damages, witnesses,
officials, participation/level of organization's responsibility etc.) and constantly provide
information to the media and the public. In crisis situations, it is necessary to consider the
fact that the act of withholding information itself becomes news. Forecasting and
preparation for opposed/hostile attitudes. In order to fulfil this condition, two-way
communication with relevant public groups is necessary, and key leaders in public opinion
should be included in such communication. In order to soothe the situation, the conflict
resolution-recognition of areas of agreement and disagreement approach, with aim to reach
joint interests of organization and public. Respecting needs of the media. Correct, timely
information, response to media requests without delay - in case of crisis, the spokesman
and information centre need to be at disposal to the media which most commonly have
tight information transfer deadlines.
Always tell the truth. Lies are utterly unproductive in work with the media - if a rule
applies that one should be honest and completely truth-oriented applies anywhere, then it
applies to the statements for the media and press and to crisis public relations. The problem
with the public is that there will always be someone who to deny the statement, whether it
is completely correct or not. Reactions of always the critics (chronic critics), if they
actually find something of interest, shall be merciless or at least malicious. Previous part of
this paper started with a proverb and it ends with a similar idea: "Lies are short-lived."- it is
almost impossible to keep a secret from public and to evade the truth.
5. CONCLUSION
Main task of crisis public relations within strategic management is forecasting crises and
counselling of organization's management regarding that issue, as well as preparing crisis
plans in case of crisis appearance. These plans should be realistic, widely set for the area of
activity of the whole strategic management of the organization, and sufficiently detailed in
all possible aspects of mutual relations of crisis, society, media and the organization. Detail
comprehension and evaluation of all factors which create the public opinion, especially the
less "visible" ones, socially and psychologically more difficult to measure, are the greatest
challenge for crisis PR. Therefore, crisis PR should have exceptional analytical abilities for
the whole spectrum of social changes and it should be fast and efficient in analysis itself,
but also in application if crisis occurs.
A characteristic complementary to this one is also resourcefulness, since beside existence
of plans; most crises have certain specificities which are not covered by them. Aside from
anticipation, strategic management and crisis public relations should apply crisis
simulations so that the participants may experience necessary steps, how the crisis team
behaves and manages such crisis situations by means of public relations. Managers need to
apply strategic planning and to address potential crisis situations, to define the problem, to
have a team approach, etc.
Management's requests for information in crisis situations are prerequisite for decision
making which moves from historical data towards estimates, projections, forecasts and
innovative planning. Strategic and top management in crisis situations request processed
summarized data from different sources, one of which, if not the best one, is data obtained
from public relations. Aside from forecasting of crisis situations, preparation of crisis plans
and trainings, one of the main tasks of crisis PR is a sustained follow-up of popular media,
alternative press, Internet forums and websites, info-promotional materials of relevant non-
governmental organizations and activist groups, along with maintaining positive
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
555
relationship with important editors and journalists which would, as needed, launch and
represent certain messages and attitudes. Crisis PR should never forget the power of the
media and media "leverage" since it is directly dependent on them.
References
1. Blek, S., "ODNOSI SA JAVNOU", CLIO, Beograd, 2003.
2. Filipovi, V., Kosti, M., Prohaska, S., "ODNOSI SA JAVNOU", FON,
Beograd, 2001.
3. Seitel, F. "THE PRACTICE OF PUBLIC RELATIONS", 10th edition, Pearson
Education, New Jersey, 2005.
4. Shawn, M., "CIVIL SOCIETY AND MEDIA IN GLOBAL CRISES", St Martins
Press, London, 1996.
5. Theaker, A., "PUBLIC RELATIONS HANDBOOK (MEDIA PRACTICE)", 2
edition, Rotlege, 2004.
6. Veri, D. i dr., "ODNOSI S MEDIJIMA", Medija centar i Pristop, Beograd, 2004.
7. Vilkoks, D. i drugi: "ODNOSI SA JAVNOU-STRATEGIJE I TAKTIKE",
Centar za izdavaku delatnost ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2006.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
556
TRADE AND QUALITY MANAGEMENT SYSTEM
Petronije Jevti, Ljiljana S. Mihajlovi
1
, Janko ak
2
1-Visoka kola primenjneih strukovnih studija u Vranju
2-Fakultet za poslovne in komercijalne vede,Celje
Izvod
Cilj marketing menadmenta je da zadovolji potrebe i zahteve potroaa. Mnogi faktori su
uticali na potroae i njihove odluke o kupovini. Pored cene i asortiman postaje faktora
reagovanja potroaa na ponudu proizvoda. To znai da proizvod mora da poseduje
fizike, hemijske, projektovanje, estetske, ekoloke i druge poeljne osobine koje treba da
se iskau pre upotrebe proizvoda. Zbog toga upravljanje kvalitetom u teoriji i praksi
poinje da se afirmie. Ovo je naroito izraeno kroz uvoenje ISO 9000 to ini moguim
internacionalni sistema kvaliteta i prometa robe i usluga bez "fizikih-fiskalnih-tehnikih"
barijera.
Kljune rei: internacionalizacija, trgovina, potroai, kvalitet, marketing, menadment,
ISO9000(QMS), ISO14000(EMS), TQM.
Abstract
The aim of marketing management is to satisfy the needs and desiers of consumers. A lot
of factors have influenced the consumers and their purchasing. Besides price and
assortment factors there are requerements of consumers for the qualitiy of a product. It
means that a product should possess physical, chemical, designing, aesthetic, ecological
and other desirable properties that should be expressed before the use of products. Because
of that the quality in the theory and practice of managment is beginning to affirm itself.
This has been particularly expressed by the introduction of ISO 9000 which makes
internationalistion of quality system and circulation of goods and services without
"physical-fiscal-technical" barriers possible.
Keywords: internationalisation, trade, consumer, quality, marketing, management, ISO
9000(QMS), ISO 14000(EMS), TQM.
1. NEW MANAGEMENT PARADIGM: MARKETING TRADE RELATIONSHIP
WITH CONSUMERS BASED ON QUALITY
The understanding that the companys succes primarily depends on the rational use of
production factoes, productivity, mass production and cost has long been present in theory.
Today this attitude is still not at stake,it is even actualized to the extent to which the factors
of production-line goods are expensive and limited. However, marketing-oriented
companies in their philosophy of business realized the fact that quality is one of the
alternative ways to maintain existing and obtain a better strategic position in the
market.Survival in the market will bu provided only for those companies which are able to
outperform competitors, and that means being able to offer true quality products and
services in the right place and the right way, that is to operate on the principle of "just-in-
time". In the beginning, the companies insisted on product quality, its functional
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
557
properties, not on content and expectations of the psycho-social and status dimension. With
the development of marketing concepts company will also highlight the need to
comprehensively approach the problem of quality and that it is included in all business
activities on the whole, that is in an integral way.
The focus of this incredible boom is the customer with his requests, needs and desires. If
the quality implies a set of specific properties that meet customer needs, then one can
conclude that it has its Individualize dimension. With quality products and services of
individual observations and views are of special value because they answer the companys
question of which product characteristics are essential, contradictory and less relevant in a
given time and cultural environment. The key factors here are:
a) the economic power of the buyer,
b) education,
c) culture,
d) religion,
e) personality and personal value system.
External influences come from the environment through different information and different
entities: customers, suppliers, banks, research organizations, competitors, public media and
others. Consumers are increasingly oriented to buying organic products, labeled "natural."
They are willing to pay for such expensive products. It is therefore a wider range of
demands by customers, concerning the quality of goods and services they buy. So it is not
coincidence that the marketing literature in recent times has often discussed the conclusion
that quality is what customers say that the quality, not what the manufacturers and the trade
say it is. In fact, to find out more about our quality products and services, it is best to ask
customers. Satisfied customers will buy our product again and have nice things to say
about it. Hence the saying "a satisfied customer is the best advertisement." The fulfillment
of these requirements is a measure of the success of marketing strategy of a company. It is
this subject platform that studies of these problems are designed from. It is intended to
provide an answer to the question - What constitutes a quality management system in the
trade (QMS)? How to achieve the marketing mix of functions and other aspects of quality
in the trade? How to provide quality products and services in trade from the point of use
value (quality range)? How to achieve quality of service activities in accordance with the
requirements of consumers? How to provide customers with products labelled "eco",
"natural" and "healthy"?
As a logical continuation of the research, the question of trade relations and eco-standards
ISO 14000 and the instrumentalization of eco-marketing in trading (eco-mark and eco-
packaging) arise. The European Union has actualized and internationalized this issue by
establishing quality standards ISO 9000 (ISO 9001:2000 QMS) and eco-standards ISO
14000 (EMS-ISO 14001:2004).
2. MARKETING STRATEGY IN TRADE QUALITY - NEW MODEL OF BRAND
CONSTRUCTION
Most of the production of goods, especially consumer goods is carried out through trade. In
fulfilling the role of intermediary, the trade is exposed to the demands of millions of
consumers army. As such, it is not a passive mediator between producers and consumers.
Each "forgetfulness" of trade in relation to its consumers, whether in terms of range,
quality, or services is an anti- marketing act. In order to be accepted by consumers,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
558
productsof a companys portfolio should meed the requirements of quality, in addition to
those of desing and price.The consumer is that" king" he requires a high level of quality
products and services for a price. Gone are the days when consumers bought goods
exclusively at their own risk.Today, that risk is borne largely by trading companies and
manufacturers. The customer market provides the consumer with sovereignty by putting
him in position to express own his preferences by buying products from the "Offer package
" of a trading company that offers a higher level of product quality and serving quality
serving than its competitors.
Trade must behave as a consumer advocate with the manufacturer. Only a satisfied
customer may remain loyal to a particular business enterprise. This implies a continual
adjustment of the trade the changing human needs and desires of consumers, through the
innovation of the portfolio. In that respect, quality innovation of the "offer package" of
commercial enterprise is particularly important.The existence of quality standards is the
best protection for consumers and traders from careless and incompetent manufacturers. In
this light there is the need of cooperation between business partners and qualitative
formation of "package" of the total offer. The European Union has actualized and
internationalized this issue by establishing quality standards ISO 9000 (QMS) and eco-
standards ISO14000(EMS). Trade market experience of developed countries tell us that
there is no successful marketing in the trade, without a reliable quality products and
services. On the horizon is the process of creation of a new market philosophy that quality
is one of the alternative ways to preserve existing and obtain a better strategic position in
the market. Survival in the market will bu provided only for those companies which are
able to outperform competitors, and that means being able to offer true quality products
and services in the right place and the right way, that is to operate on the principle of "just-
in-time". Consumers expectations about quality are various. In poor markets these
expectations are increasingly reduced to the elemental nature of the product, and less on
the aesthetic properties, delivery on time delivery to customers home and so on. In
developed market economies with a high standard and level of consumption consumers'
expectations are more refined, more cultivated, and most importantly they are expressed in
a wide range of requirements. In addition to functional properties (durability and
usefulness) the consumer also wants to like the goods offered. Although these properties
are not from the point of use, of primary importance, having a nice pleasurable goods
makes the consumer pleased. Therefore, the concept of quality in trade expands to the area
of aesthetics. Such requirements impose, the need tonot only constantly maintain the
achieved level of quality upon the trade management, but to increase it as well: innovation
in product assortment, improving style serving, improving the external appearance and
interior design shops, preparedness goods for sale, behavior and appearance of sales
personnel and communication culture. It is the affirmation of TQM in the trade.
3. MARKETING MIX OF QUALITATIVE PROPERTIES OF PRODUCTS AND
SERVICES TO MEET CUSTOMERS
The scientific literature has accepted the thesis that a trading company will survive in the
market if it is oriented to customers. Philip Kotler elaborating this thesis, writes: "To win
in today's marketplace, companies must be customer oriented, provide superior value to
their target buyers. They must be skillful in the creation of customers, not creating
products." Peter Drucker, a leader in the field of management theory and entrepreneurship
emphasizes the importance of creating value for customers and says: "The goal of every
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
559
company is making consumers and conquest of the market.These are the two main
entrepreneurial functions."
The marketing management of a trading company sees the quality as a prerequisite for the
succesiful operation of enterprises and creation of the competitive advantage. Adapting to
the demands of consumers for the quality, trade management should create a "offer
package" combining: quality products, quality servicing, quality installation, quality of
service and quality maintenance. Thus designed procedures are based on the quality of
customer value "package deals" with respect to economic principles (cost/ costs).
The marketing function is also supposed to establish a system for continuous monitoring
and collecting information. All information relating to the quality of products or services
should be analyzed, processed, explained and communicated to the appropriate functions
in accordance with established procedures. Such information will help to determine the
nature and severity of the problem related to the product or service in relation to the
consumers experience and expectations. Competition as an important factor in the market,
often offes equivalent products and services of similar levels of performance and quality,
creating such a market condition that determines the significance of other market factors.
Institutions to protect markets, such as consumer associations, environmental movements
and other organizations, for infringing the expected level of quality are put into action. The
effect of these institutions can be of great importance to the market position of products.
Some products may even be prohibited from sale in the case of falure to observe required
safety or other standard regulations. The marketing function at the same time should allow
the market to test the readiness to accept new or innovated products. Depending on the
type of product, testing may include the following: a) the availability and acceptability of
technical instructions for installation, operation, maintenance and repair, b) the existence of
appropriate organizations to distribute and service the customer, c) training staff to use and
maintenance products, d) availability of spare parts and e) testing the service.
Some polls suggest consumers are willing to purchase ecoproducts in allocaring 6% -10%
more money than for traditional ones. For this purpose, the contemporary conditions of
competition in trade bring to light the latest forms of competitive tools. To highlight the
quality of eco-products that occurs before the eyes of consumers, the management of
hypermarkets "FIESTA" Houston (Texas) has decided that the hypermarket of 22,000 m
on four floors accommodate a garden in which vegetables grow before the eyes of the
consumers from the water,with no land at all 3 without artificial fertilizers and pesticides
Not only are the physical needs of consumers met, but the hidden needs of there psyche are
met as well. At the level of the subconscious those roles are sought for that consumers play
in their lives, which are related to the offer range of a particular store 4. The aim is to
provoke a reaction, "when I purchase in a store X, I feel as a wife and mother, and when
you buy in a store Y feel like a woman ' It is obvious that this competitive tools can lead to
very successful differentiation of the quality of offers in the eyes of consumers.
3.1. Loyality of consumers as a measure of quality
Combining the available elements is always done according to the selected target groups of
consumers. On this basis, there are certain marketing strategies of trading companies.
Changes in quality are one of the alternative ways to maintain existing and obtain a better
strategic position than that of the competition. The emphasis is to create a preference
among consumers for the benefit of portfolio that the firm offers. Each feature of quality
products and services offered has a specific weight in the creation of the total supply of
commercial enterprise. Marketing mix as a result of their optimal combination has to be
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
560
adapted to the selected market segments. It is a process that is manifested in the trade with
much more specificity than in manufacturing. For example, while certain characteristics of
quality, in terms of functionality, use and safety products, have a primary, some other
properties are of secondary importance. Since a function of use value and satisfaction of
consumer needs is onlyfound in sold goods, external appearance and other aesthetic
properties may in certain market conditions, be given the primary importance. In this
regard, illustrative are observations according to which "it's not uncommon for products
whose quality factory made satisfactory, but their conception and design is unsatisfactory
to go bade in the market. This means that the product is first class on the basis of factory
made need not be first class product on the market " In other words, the product quality as
perceived by consumers is a set of physical, structural, environmental, aesthetic, and many
other features that come into play when using. We should bear in mind the service of
commercial enterprise as an element in the determination of the consumer to purchase.
This gives grounds to, when it comes to quality in the trade, talk about the unity of the
quality of the product (range) and quality of services. Therefore, a marketing-oriented
management of commercial enterprises must not only force the functional or service
component, but to accept them in mutual unity as well. The consumer always wants to get
a quality product and to be nicely served for the same price.
4. QUALITY MANAGEMENT SYSTEM - INTEGRATED VALUE CHAIN OF
DIFFERENT STAKEHOLDERS
In order to be accepted by the consumers the products range of a trade enterprise should
meet the customer requirements concerning apperarance price and quality. This means that
a balance between the needs and demands, on the one hand, and the capabilities
manufacturers, on the other side is estabilished. The above equilibrium can not be achieved
if the manufacturing and trading companies do not cooperate. Joint planning of production
and sales range is the best reflextion of the marketing unity of production and trade
enterprises.
4.1. Customers' satisfaction - the starting point in the strategy (QMS)
The first and the most important task to be solved in the policy portfolio is to identify
consumer demands in terms of qualitative characteristics of the product. It is necessary to
determine which features of quality consumers will give priority to. What should a product
mean to customers? What problems should it solre for them? Decisions to buy products
include selecting among numerous functional, structural and aesthetic
properties."Functional properties are related to the benefits expected from the product: for
example,a raincoat should be waterproof; a clock should tell the correct time (and more
recently perform other functions - displaying the date, etc.).. Functional properties
products(and consumer benefits associated with them) can be achieved in various ways,
through various structural characteristics. Structural features include factors such as size,
shape, form, color, material, taste, smell and tangible quality. The range of options within
each local property of a product is large and the number of possible combinations is almost
endless. Minor structural differences in product quality can often serve as a market
maneuver to win consumers. Aesthetic features include design, shape, color and other, less
clearly distinguishing features that should attract the attention of consumers and contribute
to the creation of an attractive and risually enticing produst. It is obvious that a trading
company has to take into account the requirements of increasingly choosy consumers and
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
561
to be adjusted to them.Even minor changes in the composition or package, can increase
sales volume because of its greater attractiveness contribute to a visually appealing and
attractive product , higher promotional abilities, easier use of the product or provide a
greater protection of the content. The product can sometimes get a quality innovation by
changingits packaging, especially if the packaging has a functional use beyond the
protection of good. It should also be noted that the packaging color can lead to certain
positive or negative effects for consumers. Colors can cause certain feelings and stimulate
the association's attention and associations. The black for instance, can make household
electric appliances have a special character, safety and cleanliness.. Black as the dominant
color in the package causes a sense of sadness. It is easy to notice dust on a black box so a
black package may look dirty and repulsive.
4.2. Marketing Partnership of trade and manufacturers to overcome the "secrets" of
quality management system (QMS)
Optimal quality, seen as a whole, can only be the result of joint efforts and cooperation of
all participants in the cycle of creating a product. It is understood that production is central
in this cycle, but it can not solve quality problems (particularly for the quality range)
without close cooperation with the trade and consumers. The producer, starting from
procurement of raw materials, through the technological process and the final placing the
product in the market and on to the consumer, must follow the channel through which a
product travels. The production must comply with the existing legislation, regulations and
norms of its own production, to make the product capable of satisfying consumers
demands. This created a series of standards ISO 9000 (QMS) which regulates all activities
to be undertaken, in order to achive an international recognitional of the company and its
producy. These activities include:
a) marketing research market in terms of needs and demands of consumers,
b) development projects (specification and product development),
c) acquisition of adequate reproductive material,
d) planning and development process,
e) production,
f) monitoring, testing and verification,
g) packaging and storage,
h) sales and distribution, i) installation and commissioning,
j) technical assistance and maintenance,
k) recycling and industrial destruction of environmentally hazardous products.
By undertaking these we enable the products to appear at the market and define: the
obligation of unification product (shape, dimensions, etc..), product safety in the use and
environmental requirements. Thus the constraints of national markets are removed and a
free international market, based on flexible contractual relationships of producers and
consumers is created. This prevents the marketing of products that do not meet prescribed
standards of quality, and consumers are given the opportunity to conduct a proper selection
of products. This means that social or economic recognition of the quality of the product is
given by the consumers - the market. Trade needs to have products of the quality that the
market or certain categories of consumers are looking for. Therefore,the management of a
trading company has to procure and sell quality products that meet their requirements.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
562
Failures in the qualitative structuring range are accompanied by frequent sales, excessive
inventory and often permanently lost customers. On the other hand, unnecessarily tying
funds to the goods with a low turnover coefficient equals the collapse of the company. In
most cases the purchase as a trade function is responsible for qualitative structuring of the
range. By procurement market research we find out whether the market has goods of the
required quality, what kind of prices there are, who the suppliars are, what delivery terms
are and so on. Often, commercial businesses have a number of alternatives in determining
the source of procurement, and therefore in practice resort to choosing the best suppliers,
non pricing criteria deserve an increasing attention, among which the quality is the most
important on. Trade can in many ways affect the quality range. It primarily depends on the
extent of its involvement in the policy process range. Practice shows that most of the
advertised products in the store a result of poor quality in manufacturing. That resulted in
the appearance of conflict between producers and shops. Usually one side accuses the other
that is not sufficiently understand or that does not respect the real problems. Along with
these emerging problems will be solved in order to meet one common goal, the satisfaction
of consumers. In such conditions, long-term and firm cooperation of trade and
manufacturer becomes a guarantee that consumers have the products of required quality.
How to establish such cooperation, the central question to be answered.
Modern commercial practice in this respect, the answer to the concrete experiences of a
number of commercial firms. Studies have shown that the most successful illustration of
joint planning quality assortment we have the example of Marks Spencer end "where the
Harvard Business School did a special study as an example of" best-selling "in the
American business schools. Long-term and strong cooperation with the manufacturers base
the success of these trading companies. Their relationship goes beyond commercial
relations. So zajeditvo allows them four vital things that are necessary in creating a good
quality product range, which are: a) analysis and monitoring of final demand in order to
prompt manufacturers supply the necessary information, b) the provision of technical
product-which can be the basis for cooperation between producers and trade in the field of
innovation, improve product quality and reduce costs, c) achieving a complete quality
control of products and d) control of raw materials, and provide reliable, high-quality
sources of supply (supplier). It is, in fact, the direct involvement of commercial enterprise
"High end Spencer (MS) in rezreavanju many issues of technical and technological nature
in the process of creating a product.To guarantee the quality of products trading company,
and is irrelevant to the consumer who is the manufacturer. The consumer knows only the
"MS" his brand "Saint Michael" that has become synonymous with quality consumer
products.
Procurement policies in this company is different from the standard practice of other
commercial enterprises. Do not purchase products that are already produced, but this
company together with the manufacturers engaged in the entire production process
according to established specifications. In their specifications, which suggests
manufacturers "MS" not only determines the size and deimenzije products, but also the
materials of which will be produced and in which technological process. Along with that,
the company implements total quality control, not just the final inspection when the goods
are produced. It is the kind of management style and strategy, market positioning, which is
expressed in the entire process of quality control of all elements of the "package" deals.
From this has grown quality management, which is characterized by active role of all
employees in the implementation of clearly defined philosophy of quality management
system.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
563
5. AESTHETIZATION OF QUALITY MANAGEMENT IN COMMERCE
Consumers in making decisions about buying products, in addition to the presented
qualitative properties, increasingly take into account the quality of services for trading
companies. Retail facility location, external and internal appearance, landscaping and
ambient culture of communicating the sales staff are of prime importance for the reputation
and sales trading company. The consumer is interested to hear from the seller for use,
product reliability, differences in relation to similar products of other manufacturers,
warranty and service. As a result, for any economic activity is not as substantial
cooperation in trade and consumers with producers as is the case with the provision of
retail services. So there is a need to define the interests of consumers and community goals
and interests with manufacturers and trade in terms of quality of services that they provide.
To this end, manufacturing and trading companies to jointly plan and provide sales service
to consumers. As an immediate perpetrator is most common trade, given the place which
has a playback. In the interest of consumers is that their objection to having the quality of
products said the store. On the other hand, the trade should be in constant cooperation with
the manufacturers to:
1) assume any liability for the proper functioning of complex technical and expensive
products, 2) to organize customer service and technical support services to consumers, 3)
to provide spare parts, 4) to organizedelivery of goods to the apartment, its installation,
commissioning 5) inform consumers about the latest scientific and technological
developments relevant to the provision of quality services.
As the highest level of application of modern scientific and technical progress in raising
the quality of service at the store, I should mention computerization and on this basis,
information technology trade. It significantly contribute to the information standards
(BAR-code) that can be read using an automated reader-scanner. By using a unique
encryption product and its scanning increases the level of quality and sales services.Direct
connection of electronic (scanning) point of sale cash registers, the terminal allows
computers-ized collection of store, called. POS (point-of sale system), electronic transfer
of funds so. "EFT POS" system, EDI and Internet. It is evident that consumers are
increasingly vocal in their demands for improved services offered by trade. With the
implementation of ISO 9000, ISO 14000, HACCP, the CE mark, comes to the fore the
quality management system in terms of technical, technological and environmental
demands of consumers. Quality management system in the store is moving towards quality
service. However, the quality of services in terms of traditional quality components, such
as: location, external appearance and internal sales facility, the ambient spatial planning,
culture, communication and sales staff, etc. Shifts to quality electronic service The quality
of electronic services, and general e-commerce, will have a central role in future trade,
which will take place over the Internet. This gives grounds for assuming that our trade
management to go to meet global trends and look for solutions that this development
opens.
References
1. Isaac Sheps, Integrated system management, quality, no. 9-10/2008, Belgrade, p.
11
2. Kotler, P., Marketing Management, Prentice Hall, New York, 1997., p. 224th
3. Lovreta, S., (2008), Trade Management, Faculty of Economics, Belgrade, pp. 349.
4. Stoi Mihajlovi, Lj., Istraivanje marketinga, VPSS, Vranje, 2010
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
564
STRATEGIC MANAGEMENT AND ITS APPLICATION TO SMALL
ENTERPRISES
Petronije Jevti
1
, Ljiljana Stoi Mihajlovi
1
, Marko Podbreznik
2
1-Visoka kola primenjneih strukovnih studija u Vranju,Srbija
2-Fakultet za komercijalne in poslovne vede,Celje, Slovenia
Izvod
Jedna od neophodnih stavki efikasnijeg poslovanja preduzea u trinoj ekonomiji jeste
preduzetnitvo i preduzetnika inicijativa. Visok stepen fleksibilnosti trita i niskih
fiksnih trokova predstavlja vanu determinantu i komparativnu prednost preduzetnicima i
malim preduzeima. Kod oveka kreativnost i preduzetnitvo su najpotrebnije osobine da
se kombinuje ulaz u poslovanje na profitabilan nain. Strategijsko reagovanje zahteva
strategijski menadment. Sposobnost prilagoavanja i brzina njegove sposobnosti
neophodne su za uspeh preduzea u savremenoj privredi. U savremenim uslovima
globalizacije na svetskom tritu, sva preduzea e biti primorana da se razvijaju funkciju
preduzetnitva u cilju da bi mogla da postoje - opstanu i razvijaju se. Postojanje novih
poslovnih mogunosti e zahtevati strategije i tehnike i to u skladu sa ekolokim zahtevima
i zahtevima za odrivi razvoj.
Kljune rei: strateki menadment, mala i srednja preduzea, preduzetnitvo,
kompetencije.
Abstract
One of the indispensable items of a more efficient business activity of an enterprise in the
market economy is the enterpreneurship itself.A high extent of market flexibility and low
fixed costs represent an important determinant and a comparative advantage of the
enterpreneurs and the small enterprises. The mans creativeness and enterpreneurship are
most necessary to combine the inputs in a profitable way. A strategic reaction requires a
strategic management. The ability of adaptation and its speed are crutial abilities necessary
to the success of an enterprise in the modern economy. In the modern conditions of
globalisation of the world market,all enterprises will be forced to, in order that they could
exist and develop themselves,function like enterpreneurs. The existence of the new
business enterprisings will require the strategies and practices in accordance with the
ecologic requirements and the requirements of a maintainable development.
Keywords: Strategic management, small and medium-size enterprises, enterpreneurship,
competititiveness.
1. INTRODUCTION
The small enterprises exist in almost all economic areas. These enterprises, according to
the economic parameters, have a small range of business activity,a small invested capital
and a small number of employees. They fit, structurally, into the economic area not
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
565
covered by large and medium-size enterprises and also do the activities in which, actually,
they are not interested or which are not profitable to the larger enterprises.The enterprises
of a small-scale economy increase the extent and the range of use of the new recources of
an economy with a high extent of flexibility and adaptability to the new market and other
conditions.
The modern enterpreneurship, based on knowledge,information,human and social capitals
and intelectual technology is, along with the labour, natural resources and capital,more and
more often cited as the fourth factor of production. The small and medium-size enterprises
have a number of advantages over the large enterprises and these advantages are usually
reflected in a smaller number of production lines,more clearly identified consumers and
buyers and in a more direct contact with the market. In the realisation of these potential
advantages the strategic management plays a decisive role because it enables the small and
medium-size enterprises to create their competitive advantages as a group of attributes
differentiating them from the competitition. [1]
The enterprising management of small business also means,apart from the rest,the
possession of necessary knowledge and abilities as well as their constant updating and
innovation.It essentially rests on innovation. Since the small enterprise is, first of all,
owing to its size,directed towards the innovation and since the innovation is the istrument
of its competitive struggle and the source of its competitive advantage respectively, the
management stimulating the innovation provides the existence and the growth of business
on a long term. The purpose of the strategic analysis is the understanding of the strategic
position of the enterprise by the management. The strategic analysis is focused on the
environment (the possibilities and dangers) and the resources (strong and weak points) of
the enterprise. The basic model of the strategy points out to the direct connection of the
strategic analysis (the external and the internal ones) with the strategy. The small and the
medium-size enterprises have the specific characteristics which affect the application of
the concept of the strategic management. [2] This refers, first of all, to the limitation of the
managing and the material resources,especially with small (micro) enterprises where the
enterprise is run by an individual. His management abilities are certainly less than the ones
of a good management team. Besides,the small and the medium-size enterprises often do
not possess the sufficient means necessary to the application of the adopted strategy, which
means that the small and the medium-size enterprises do not possess the basic items for
successful formulation and application of the strategy. Apart from that,the small and the
medium-size enterprises are often preoccupied by problems of existence so that they do not
have enough time to deal more seriously with the problems of their own future. Regardless
of all above stated factors, the strategic management remains the key item of success of the
small and medium-size enterprises.
2. THE CONCEPT OF STRATEGIC MANAGEMENT
The strategic management is grounded on a parallel development of two basic strong
points of its research-of concept and process. The analysis of the process of strategic
management represents the pragmatic approach to identification of the basic steps
beginning with strategic analysis till implementation and control of chosen strategies. The
strategic action gives the sequence of tactical steps to be made in passing from the existing
strategic position to the new one. The strategic management includes three areas of
activity: strategic analysis,strategic choice and strategic change. The strategic analysis is
necessary in order an enterprise could really understand the happenings in the
environment,especially on the market of its products and services. The strategic analysis
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
566
enables an objective estimation of the resources and the capacities of the enterprise. The
strategic awareness is a particular understanding of the status of the facts in order that
logical ways of reaction could be chosen with the probability of successful results of the
undertaken business actions. The strategic choice relies on strategic analysis on the basis of
which a strategic vision is created which enables the selection and consideration of real
alternative directions of actions and the choice of the most suitable one in the given
circumstances. The chosen strategic direction is the basis from which there can,as
needed,come out numerous parallel and side directions of business activity. The enterprise
has to adapt itself to the changes in the environment and any long term decision is never
final. The strategic change is the purpose of strategic analysis and strategic choice.In case
the application of the chosen strategic direction of action does not bring about the desired
strategic position the business activity cannot be estimated as positive one. Numerous
items determine the positive effects of a strategic change. There are some limitations of the
concept of strategic management as follows: the concept is holistic,it goes from general to
special,from enterprise to its organisation units. It means that the process of strategic
management should be initiated by the management of the enterprise as a whole. There is a
danger here because the planning can be irreal owing to potential fault of minimizing of
difficulties during implementation of chosen strategic direction of action.
- This fault can be minimized by constant following of results of the strategic action
on lower levels in the organising structure of the enterprise;
- The second limitation is the fact that the concept is more analytic than procedural
because it describes the logical and analytic steps which the management of the
enterprise should take;
- the third limitation is in the fact that the concept of the strategic management is not
political, i.e.all subjectivities and intuitive decisions are avoided.
It is characteristic of strategic management that it does not observe and accept the
environment as the given one,which limits the role of strategy to adaptation and reaction. It
is thought very important for rationalism of strategic management that the enterprise
should recognize the factors which have a significant influence on the results of its
business activity and, if possible, classify them by those on which it can have influence and
by those on which it cannot. The process of management makes the enterprise able to face
the problems in the environment and solve them successfully. [3]
The changes in the environment may require the tactical and strategic reactions by the
enterprise. The tactical (operational) reaction has a goal to make the exchange profitable-to
improve the efficiency of production and sale and have better participation in the existing
market. The strategic reaction represents, in fact, the finding out of a new relation, product-
market, the profit potential of which is more favourable to the enterprise, this being
achieved by adapting of production program to the new requirements and needs of the
market.
3. THE STRATEGIC MANAGEMENT AND SMALL AND MEDIUM - SIZE
ENTERPRISES - KEY DETERMINANTS
Without a precisely defined procedure of estimation of individual strategic alternatives
almost any new investment represents a hazardous business with quite an uncertain result.
In order to make the risk smaller and perceive all circumstances and factors affecting the
future decisions of the enterpreneurs, N.Scarborough and T. Zimmerer suggest that every
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
567
investment should be submitted to an anlysis consisting of the following steps:
development of clear vision and its transforming into mission,analysis of strong and weak
points, scanning of environment for the purpose of identification of threats and chances,
identification of key factors of success on the market, analysis of competition, setting of
goals and tasks,formulating of strategic options and choice of its own strategy, turning of
strategic plans into action and establishing of a precise control.
A small number of potential enterpreneurs is able to effect the analysis of their business
ideas through the above stated steps by themselves so they most often request the expertise
by the independent consultants. They also have numerous agencies at their disposal which
are specialized in rendering that kind of services. The successful enterpreneurs are able to
convey their vision and inspiration to the employees and motivate them to accomplish the
delegated tasks. Looking through history it appears that there were many enterpreneurs and
politicins who are said, for a certainty, to have been extraordinary visionaries. It is often
said that a vision is inspiration of leaders by which the staff is inspired. It must be
sufficiently propulsive and, consequently, it should always demand the best and the highest
for it is known that a low level of aspirations brings to poor performances. Shortly, the
vision is a leading thought and starting point in a development of business.It is formulated
in writing for a longer period of time and it comprises all groups being interested in
successful business activity of the enterprise: the consumers, suppliers, investors, creditors,
employees, management and society. The mission comes out of the vision as its logical
continuation and represents the category which should be approached very seriously at the
beginning of an enterprising investment. It can be understood as the most general goal or
as the purpose of the existence of the firm The vision and the mission of the firm are
located,in writing, at the busiest places in the enterprise so as they can be spotted by the
employees,buyers and the business partners.
There is no universal classification of the influential factors in any business being formed.
The analysis of the internal strong and weak points should identify the factors which will
have a positive or negative influence on the realisation of the defined goals and tasks. The
purpose of the analysis is to enforce the effect of the factors which improve the realisation
of the strategy and to reduce those which inhibit it.[5] The sources of the internal strong
and weak points can be identified in various areas:production, management, finance,
personnel, marketing, research and development.
4. THE EXTERNAL ENVIRONMENT OF SMALL AND MEDIUM - SIZE
ENTERPRISES AND STRATEGIES FOR ACHIEVEMENT OF
COMPETITIVE ADVANTAGES
The environment of the enterprise consists of all elements (individuals, organisations and
institutions) and factors (economic, political, legal, technological, sociocultural, ecological
and the like) which have real or potential influence on the results of the business activity of
enterprise. In literature there is made a difference among the universal environment
(macro,general), the environment of business activity (operational, micro, tasks) and the
internal environment. The crucial information for the estimation of the existing strategic
position are those on profit, on participation in the market, on relation of growth rate and
the market and on whether the competitive position is being improved or worsed. On the
basis of these information it is possible to estimate the strength of the strategic position and
judge whether it will be, within an anticipated future, improving or getting worse. When
following the changes in the environment the stress must be laid on those changes which
are considerably probable to happen and have a great influence on the enterprise. The
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
568
management can use the matrix of priorities in order to ascertain which changes have high
priority and which ones have medium or low priorities. The greatest attention must be paid
to the changes with a high probability of happening and a probable influence on the
enterprise. The uncertainty of the environment has two dimensions. One of them is the
extent of simplicity and complexity and the second one depends on the extent of stability
and dynamism. The complexity of the environment refers to the number of the relevant
external factors of the business activity of the enterprise-the more factors ,the higher
complexity. The dynamism of the environment refers to the speed of the changes in the
relevant external factors-the greater speed of changes, the more dynamic environment.
There are two approaches to the analysis of the environment and the enterprises can use
one or both of them at the different extent of integrity. The first approach is outside-inside
or macro approach. It is a wider perception of the environment,focusing on long term
trends,making alternative view points or scenarios of the future environment and drawing
from all this the respective implications of the existing and immediate position of the
enterprise in the branches where it does its business activity. The second approach is
inside-outside or micro approach.It has a narrower perception of the environment and lays
stress on the current happenings in the environment. This is the basis of anticipation of a
future environment from which are drawn the implications for branches in which the
enterprise does its business activity. The competition in a branch has its roots in
understanding of economic structure and does not stop short at the behaviour of the
existing competitors. The status of the competition in a branch depends on five basic
competitive powers the collective strength of which determines the potential of profit in
the branch ,when the profit potential is estimated as a long term income arising from the
invested capital. All branches do not have the same potential. They are differentiated by
profit potential because their collective strength is different. The aim of competitive
strategy of individual enterprise is to find out a position in the branch which can be
defended most easily from competitive powers or in which the enterprise can have best
influence on them in its favour. In practice there exist five basic competitive powers in a
branch:the entering of new enterprises,danger of substitution, negotiation power of the
buyers, negotiation power of the suppliers and rivalry among the existing enterprises. All
these five powers determine together the intensity of competition in the branch and
profitableness whereas the strongest power or powers become important when the strategy
of enterprise is being formulated. [2]
There are several barriers to the entry of the new enterprises into a branch. If the enterprise
is able to overcome the barriers there is no reason why it should not enter an attractive
branch with a considerable profit potential. Though the entrance and exit barriers are
conceptually different, the mutual level is an important aspect of branch analysis.The
entrance and exit barriers are often connected.The most favourable situation is ,in view of
the branch profit , the one in which the entrance barriers are high but the exit ones are
low.In this case the entry is more difficult and the unsuccessful competitors can leave the
branch.When both entrance and exit barriers are high the profit potential is high but
connected with a high risk.When going out is limited the weak competitors remain in the
branch and struggle for their position. The case in which the entrance and exit barriers are
low is very rare. The worst case is when the entrance barriers are low and the exit ones are
high.In these branches there is a chronic non-use of capacities and moderate profitableness.
A strategic group is a group of enterprises in a branch following the same or similar
strategy in all strategic dimensions. A concept explains the way of strategic behaviour.The
concept of a strategic group is more useful than the concept of the branch. The most
important part of branch analysis can be a strategic group to which the enterprise belongs.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
569
The strategic groups are connected with same or similar market segments or market niches.
The strategic groups identify the enterprises having the similar essence of competence and
wanting to realize a competitive advantage on the market in the similar way. A positioning
determines whether the profitableness of the enterprise will be above or under the average
of the branch.
The purpose of analysis of the environment is to identify the threats and the chances,to
estimate the possibility of their appearance in the future and to match them with the
strength of small and medium-size enterprises. The process of analysis of business
environment is divided by Dolinger4 into four phases:scanning of the environment-
detecting of changes, monitoring of the environment-following of development of the
changes,anticipating of environment-projecting of changes in the future and the analysis of
environment-interpreting of data obtained in the previous phases. [4]
In an environment a great number of factors of interfering effect are in work the influence
of which on business should be considered and appraised by enterpreneur. The numerous
factors of the environment are systematized by the same author into five groups:
macroeconomic, political, technological, sociodemographic and ecological factors. The
potential external chances are as follows: the ability of servicing an additional group of
consumers or entry into the new market or segment; the possibility of expanding of line of
products for the purpose of meeting of wider needs of consumers; the possibility of transfer
of skills and technological knowledge to new products or new business; the possibility of
integrating back and forth; the removing of trade barriers on attractive foreign markets; the
feeling of pleasure of the rival companies with their status in the branch;the possibility of a
rapid growth as a consequence of the increase of the market demand and the development
of new technologies. The potential external dangers are as follows:the possibility of
entering of foreign competitors who have cost advantages; the increase of sale of the
products which represent substitutes;slow growth of the market; dissatisfactory changes in
the trade policy and taxes of foreign countries; high regulatory requests;recession or
slowing down of business cycle; great negotiation power of consumers and suppliers;
quick changes of needs and taste of the consumers and unfavourable demographic
movements. In the analysis of the competition the start is made from the identification of
the subjects which could be competitive. Though many business people point out that a
competition is a good thing,probably most of them would not like to have a competition at
all. The positive side of the competition lies in the fact that it forces the enterpreneur to be
constantly cautious. Still,the greatest benefits from the competition are received by the
consumers because the prices are decreased,the quality of the products is improved and the
additional services which should be decisive during the purchase are offered. An
enterpreneur should identify first the competition on the level of the business he deals with.
This means that if anyone wants to develop a business in a particular area of production or
services he must identify first all competitors in that area and appraise their influence on
the business activity. The second level of competition refers to the identification of the
competitors on branch level. This level of competition refers to the competition by means
of substitution. The next level of competition is reflected in the foreign competition. In this
gradation there should be pointed out that the competitive pressure is the greatest on the
level of business and the smallest on the level of foreign competition.In the analysis of the
competition the enterpreneur must be very cautious. The reason for this lies in the fact that
the most dangerous competitor is the one who has not appeared yet. The one who is
warned is ready and the warned one is the one who has a developed system of getting the
information and early warning by perception of weak signals. There is a whole number of
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
570
questions which the enterpreneur should put to himself regarding the competition in order
he could manage to see it in a right light:
- Who are our main competitors and where are they located?
- Which distinctive competences have they managed to develop?
- What is their structure of costs and is it better than ours?What are their financial
resources?
- How have they positioned their products and services on the market?
- What do the consumers think of them?How do the consumers describe their
products and services,their way of business activity, the additional services they
can offer?
- What are their key strategies?
- What are their strong points?How can we surpass them?
- What are their weak points?How can we get benefit from them?
- Have the new competitors appeared on the market?
The following attributes can be used in the comparative analysis with the competition:
material resources, physical resources, human resources, technical resources, reputation
and the organisation resources. For each of the stated attributes there is given a mark to
ones own business and the mark to the main competitors, the results are added and a
particular score is got which represents the rating.
4. AVAILABLE STRATEGIES
The aim of the strategy of the management in costs is to make better performances in
reference to the competitors in the branch by producing of products at lower costs.Thus the
enterprise charges the lower prices than the competitors do and makes the same profit.In
case the prices of the other enterprises in the branch are similar and equalized respectively,
the enterprise makes a profit. The enterprise implementing the strategy of management in
costs has a small level of diferentiation of products. The enterprise is directed towards an
average consumer sensitive to the prices and usually ignores the segmentation of the
market. The orientation is made towards the mass market.In theory, as in practise, it is
supposed that there comes to reduction in costs with the growth of size of the enterprise. It
is supposed that there is an optimal value (scale) in which the long term average costs are
the lowest per production unit. The difference is made between the economy of size(which
is the result of the size) and the economy of range(which is the result of the better use of
the existing capacity of the enterprise). The lowest long term average costs (optimal size of
the enterprise)represent the logical basis of achievement of competitive advantage. The
strategy of management in costs is a good option:
a. with elastic demand,
b. when all enterprises in a branch produce comparatively homogeneous standard
products, when there is no more ways of making the diferentiation of products,
c. when the greatest number of the buyers uses a product in the same way and
d. when the buyers have small costs or none if they change the seller and are
interested in the best purchase.
The strategy of anticipation-futurism is interesting for the enterprises in modern economy.
A conjuncture is a course and an ntensity of fluctuation of an economic activity in a
particular period of time. Delphi technique is an anonymous panel of experts who
anticipate and estimate respectively the possibility of happening of some event in the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
571
future.A statistic modelling is a quantitative technique by which there are established the
causative or at least limiting factors which connect two or more time series to one
another.In practice ,the difference is made between the information (which enables getting
the general knowledge of the future and,first of all,the understanding of the mechanisms
and rates of changes) and the anticipation for the purpose of making decisions (focused on
lessening of uncertainty in making a particular decision of strategic character). A scenario
is defined as a hypothetical sequence of events constructed for the purpose of focusing on
the causative processes and on the point of decision.The planning of a scenario enables an
insight into the ways in which the managers can be more creative in anticipating the future.
It is possible to create two types of scenarios based on the anticipation of the changes-
continual and disruptive scenarios.A continual scenario represents the expanding of the
present time,including moderate changes,whereas a disruptive scenario suggests a
considerable deviation from the existing status of facts, a turning point which will create
new dangers and possibilities, which, altogether, forces the enterprise to change its
business models,processes and the like. There are two basic types of scenarios: the
exploratory one which starts from the past and the present time and leads to a probable
future and the anticipatory or normative one which is created on the basis of different
versions of the future. The method of a scenario enables the formulating of not only the
adaptable plans but the adaptable strategies as well. This is done in the way that the
scenarios of the most probable,optimistic and pesimistic future are constructed. The
purpose of the strategy of diferentiation is to make a competitive advantage by creating of
products and services considered by the consumers to be unique in an important way. The
enterprise is directed towards a great diferentiation of products and several market
segments.It often happens that the enterprise, which chooses the diferentiation as a
strategic option, is directed towards the dividing of the market into several market niches.
The strategy of focusing has two variants:the focusing on the basis of costs and the
focusing on the basis of differentiation. The management in costs and the differentiation
are,as strategies,orientated to making of a competitive advantage in a greater number of
market segments whereas the strategy of focusing is orientated to the advantage in costs or
to differentiation in a particular market segment. The strategy of focusing differs from the
management in costs and the differentiation mainly because it is directed to the meeting of
the needs of a limited group of consumers or a particular market segment.
5. STRATEGIC MANAGEMENT PROCESS IN SMALL AND MEDIUM -
SIZE ENTERPRISES - MANAGEMENT OF THE BRAND
None of the brands has appeared on its own. Any brand was "born" at one time. It is the
result of someones effort,creation,more or less successful relation with the market and the
consumers. The road to the success of a new brand is paved with a lot of thorns. A new
brand cannot go along the "stamped" paths.In the process of creation of a brand, there
appear several key questions:
- What name should be given to ones product(offer)?
- For whom exactly will the offer be intended?
- What inital reactions can be expected from the public and specially from the
buyers?
- How should it be identified easily?
- How should it be made different from the others?
- How different should be a brand from direct competition?
- What are the dangers of entering somobody elses "trade mark?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
572
- What will be the visual identity?
- What exactly is suggested by a new brand?
- How should all components of the brand be synchronized?, etc.
The management of a brand is, in the broadest sense, known as a strategic management
process. This process comprises the designing and implementation of marketing program
and activities in order to build up,measure and manage the value of the brand5 and it has
four key phases: [6]
1. Identifying and establishing of the position and the value of the brand,
the points of parrying and differentiation referential competitive frame mental map
"sacred"brand
2. Planning and implementation of marketing program of the brand,
mix-matching of elements of the brand integrating of marketing activities of the brand
power of secondary associations
3. Measuring and interpreting of performances of the brand,
the chain of value of the brand revision of the brand fixing of the brand system of
management of value of the brand
4. Developing and maintaining of value of the brand,
brand-production matrix brand portfolio and hierarchy strategy of expansion of the brand
strengthening and revitalisation of the brand The strategic brand management is,
therefore,a very complex process requiring a planned approach and hard efforts by the
managers. Each of the stated phases results from the previous one which should be
successfully finalized. The overall activity starts by identification of potential values of the
brand on the basis of ones own point of view and competitive frame. The application of
concept is done on the basis of planning of marketing program. The brand is not given for
ever and so the measuring of its performances is done and the respective revision is made
from time to time.
The development of brand is tightly connected with the development of a new product
though it must be pointed out that these two matters do not necessarily coincide (for
example: a brand of an enterprise is known, through a corporative mark, but the product is
being developed within the existing program).
6. CONCLUSION
The identification of key factors of success is done on the level of small and medium-size
enterprises,on the level ofa branch and on the level of macro environment. The key factors
of success very often refer to the costs and this is so, first of all,because of the pressure of
the competition by means of reduction of price per production unit and then also because
of sensitivity of the goal market to high prices or to change of prices. The key factors of
success of any business must be ascertained individually but, in general, the following ones
can be pointed out:punctual delivery, price, quality of product, safety of product, design,
location, additional values of the product etc. After the identification of key factors of
success the estimation of ones own business by each factor separately is done. Most of
business activities require a good rating of the enterprise by means of most of the key
factors but in some activities it often happens that only one factor can be decisive.
It is wrongly believed that the wave of changes in the economy, to which nobody reacted
in due time, can be reached with a great investment for a short time.The timely,
strategically directed and moderate investments not only can save but also can improve the
strategic position of the enterprise. The extent of adaptability is greater if the enterprise is
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
573
able to learn not only on its own experience but also on the experience of others. The
knowledge of the environment is an item of rationalism in ones own decisions. A
successful strategy is the one which has, as a result,a continual creation of superior value to
the buyers and which is unique in reference to the alternative ways of meeting of the the
needs.
The competitive advantage is, for the greater part,the result of the ability of enterprise to,in
a suitable way,concentrate the resources and ensure their combination and the way of use.
The strategy is,as a decision made on the basic ways of achievement of goals of business
activities,orientated to the choice of business area and allocations of resources of the
enterprise with a purpose to create and maintain the competitive advantage in the
environment. In the process of formulation of a strategy, the key question is the the
determination of the business area. The creation and maintaining of a competitive
advantage by an enterprise means that the enterprise have more favourable business results
in reference to the other participants in the economic activity. The competitive advantage
enables the achievement of above average profit to the enterprise. [6]
The strategies of small enterprising business rarely appear in pure form and they are,most
often, combined in the way that, brought together, they represent a new strategy.
The strategies of small enterprising business must be so projected in order to strengthen its
competitiveness at any moment just because of the fact that such enterprises almost do not
have right to make a mistake owing to their very limited force. For this reason and for
many others, the basic strategies of a small business must be grounded on a high
productivity, offer of products and services with greater added value than the competition
has, permanent improvement of working conditions, advanced skill training of the
employees and technical-technological support.
References
[1] Dolinger, M., Entrepreneurship: Strategies and Resources, Marsh Publications, 2007.
ISBN-10: 0971313067
[2] Grandov, Z., Meunarodna ekonomija i globalizacija, BTO, Beograd, 2009. ISBN 978-
86-905115-3-2
[3] Grandov, Z., Meunarodni biznis i trgovina, BTO, Beograd, 2009. ISBN 978-86-
905115-4-9
[4] Keller Kevin Lane, Strategic Brand Management (Second Edition), Prentice Hall
(2003), . 44. ISBN 978-0-273-70632-8
[5] Kluyver, C.A., Strategic Thinking, Prentice Hall, 2000. ISBN: 0130209953
[6] Sti Mihajlovi, Lj., Strategijski menadment, VPSS, Vranje, 2007.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
574
MARKETING MANAGEMENT - THE IMPORTANCE OF CREATING
A BRAND AND ITS RELATIONSHIP WITH A CONSUMER TODAY
Tatjana Stojadinovic
Faculty of European Business and Marketing, European University
Vojvode Dobrnjca 15, 11000 Belgrade,
e-mail: stojadinovic.tatjana@gmail.com
Abstract
Within this paper the author explains the marketing and brand through the theory and
history, as well as contemporary consumers and their needs which are necessary to
understand the importance of creating brand equity and its relationship with customers.
Also, customer relationship management is explained (CRM). In particular, the idea is
shown, how significant and necessary is to build a brand, how marketing influences and
how consumers accept the brand. Subsequently, the author presents the examples of the
world s giant brands and how the companies behind them saw and understood brand equity
and recognition, how to manage it and how important is that the customers satisfaction and
loyalty is not jeopardized. At the end, this work is concluded with the fact, that
disregarding companies attempts to manage with the customers, customers are those who
dictate the companies next moves.
Keywords: brand, brand equity, marketing, management, consumer, creativity, innovation,
CRM
MARKETING MENADMENT - ZNAAJ
KREIRANJA BRENDA I NJEGOVA VEZA SA
POTROAEM DANANJICE
Tatjana Stojadinovi
Izvod
U okviru ovog rada autor najpre objanjava marketing i brend kroz teoriju i istoriju, kao i
savremene potroae i njihove potrebe koje su neophodne za razumevanje znaaja
kreiranja brenda i njegove povezanosti sa potroaima. Takoe, objanjava se upravljenje
odnosima sa kupcima (CRM). Zatim se iznosi ideja o tome koliko je vana i neophodna
izgradnja brenda, kako marketing utie na to i kako potroai prihvataju brend. Nakon
toga se, na primerima velikih svetskih brendova, prikazuje kako su oni videli i shvatili
znaaj i vrednost brenda, kako njime upravljaju, kao i to koliko je vano imati
zadovoljnog i lojalnog klijenta. Na kraju se zakljuuje da, bez obzira na pokuaje
kompanija da nametnu svoje ideje potroaima, oni koji se bave marketingom ipak ostaju
verni njima, sluaju i prate njihove potrebe i elje.
Kljune rei: brend, znaaj brenda, marketing, menadment, potroa, inovativnost,
kreativnost, CRM
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
575
1. UVOD
Danas, u konkurentskom svetu, sve vie kompanija uvia znaaj marketinga i brenda, kao i
znaaj potroaa. Kompanije su svesne da je klju njihovog uspeha u tome da zadovolje
potrebe potroaa i da se neprestano o njima brinu.Takoe, kreiranje jakog brenda je
veoma znaajno za odnos sa potroaem. Uz pomo jakog brenda, kompanije mogu da
stvore verne klijente, kao i da poveaju svoj profit.
A. Marketing
Kada govorimo o marketingu, ljudi esto imaju pogrenu predstavu o tome. Marketing se,
zapravo, zasniva na potroaima i ima zadatak da zadovolji njihove potrebe. Naveemo
drutvenu definiciju marketinga koja e nam bolje obijasniti ta je, zapravo, marketing i
koja je njegova funkcija: "Marketing je socijalni i upravljaki proces kojim pojedinci i
grupe dobijaju ta im je potrebno i ta ele, preko kreiranja i razmene proizvoda i vrednosti
s drugima." [1] Ova definicija nam indirektno govori koliko je bitno da kompanija upozna
svog klijenta, jer e jedino tako moi da mu ponudi ono to on sam eli. Na taj nain
kompanija sama dovodi klijenta do proizvoda.
Ranijih godina je u fokusu marketinga bio proizvod, a danas su to potroai. [4]Ukoliko
kompanija zna koja im je ciljna grupa, ta ti klijenti ele i na koji nain njima treba prii,
oni e lako prodati svoj proizvod. Danas se marketing, upravo iz tih razloga, sve vie bavi
ljudskim potrebama. Poznata nam je Maslovljeva piramida potreba
43
koja prikazuje kako
izgledaju ljudske potrebe. Pod pretpostavkom da su osnovne potrebe zadovoljene,
kompanija mora da vodi rauna o viim potrebama klijenata i da bude sposobna da ih
prepozna i zadovolji.
B. Potroai i CRM
44
Dananji potroai su veoma zahtevni i razmaeni. Ljudi sada imaju mnogo vie iskustva,
znaju ta je dobro, znaju ta ele itd.Iz tog razloga, kompanije moraju da vode rauna o
tome da klijentima prue ba ono to su obeali. Ukoliko se to ne dogodi, javlja se
nezadovoljstvo kod istih i kompanija ih gubi. Jedna kompanija mora na sve naine da se
trudi da zadovolji potrebe svojih klijenata, jer jedino tako moe da oekuje ponovnu akciju
od strane njih, kao i dalju preporuku. Takoe, kompanija treba da razmilja o tome kakav
doivljaj i znaenje taj proizvod stvara kod klijenta.
Konkurencija je sve vea, nudi se sve vei broj "istih" proizvoda, tako da pametni
strunjaci iz oblasti marketinga budunost vide u posebnom doivljaju. Tek tada, kada
klijenti osete jedinstven doivljaj, taj proizvod vie ne smatraju potronom robom, ve
neim posebnim. Na taj nain oni ostaju, odnosno postaju verni brendu.
Ve smo dosta puta spomenuli koliko su potroai bitni, koliko je bitno zadrati ih i
pridobiti nove. Velike svetske kompanije, svetski brendovi su svesni znaaja i spremni su
da uloe neverovatno velike sume novca u poboljanje kvaliteta i u druge marketinke
napore, ne bi li na taj nain sauvali i pridobili potroae. Cilj svega toga jeste da se
potroaima isporui dugotrajna vrednost, a kao rezultat se dobija dugorono zadovoljstvo.
Kompanije sve vie tee stvaranju i odravanju snanih odnosa sa potroaima. Zbog toga
pametne kompanije skupljaju informacije o potroaima, to postojeim, to potencijalnim.
Danas se koristi tzv. upravljanje odnosima s potroaima ili CRM. [1] Kompanije imaju
baze podataka o svojim klijentima gde belee svaku interakciju sa njima kupovinu,
43
Ameriki psiholog Abraham Maslov je razvrstao ljudske potrebe u 5 grupa: fizioloke potrebe, potrebe za
sigurnou, za pripadnou, za uvaavanjem i potrebe za samoostvarivanjem.
44
Customer relationship management
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
576
kontakt sa prodajnim osobljem, pozive u vezi usluga i podrke, ankete, povratne
informacije isl. Zahvaljujui CRM-u kompanije mogu bolje da razumeju potrebe i elje
potroaa, da daju bolje usluge, kao i da izgrade dublje odnose sa klijentima, to je veoma
vano. Dolazi se do zakljuka da se CRM najvie isplati kod dugoronih klijenata, dok je
potpuno jasno da on nema svrhe kod klijenata koji kupuju neki proizvod, verovatno,
jedanput u ivotu. Sve zavisi od toga ta kompanija nudi.
C. Brend
Brend ili marka predstavlja termin, znak, simbol ili dizajn koji ima za cilj da identifikuje
usluge jednog prodavca i da ga razlikuje od konkurencije. Meutim, brend nije samo to.
Brend je, zapravo, ono to je u svesti potroaa. Takoe, brend predstavlja ono to
kompanija radi, zapravo, ono to ona jeste. [2]
Danas je sve vei broj proizvoda koji se nudi potroaima. Iz tog razloga kompanije
nastoje da kreiraju i ojaaju svoj brend, jer na taj nain potroai stvaraju sliku u svojoj
glavi o nekom proizvodu.Kompanije osveavaju svoj brend uvoenjem novog proizvoda,
poboljanjem ve postojeeg... Takoe, svetski brendovi se trude da stalno budu u svesti
potroaa, kao i da uvek izazivaju lepa i pozitivna oseanja kod njih.
Postoje brendovi koji uivaju veliku odanost potroaa. Ti brendovi imaju visoku trinu
vrednost. Trina vrednost se zasniva na tome koliko je brend poznat, ta izaziva kod
potroaa, kakav doivljaj stvara, zatitni simbol isl. Brendovi koji imaju veliku vrednost
su veoma znaajni za samu kompaniju.
2. ZNAAJ KREIRANJE BRENDA I UPRAVLJANJE NJIME
Danas, kada je trite preplavljeno velikim brojem proizvoda i usluga, kompanije imaju
sve veu potrebu da se izdvajaju i da budu drugaije, superiornije u odnosu na
konkurenciju. To rade, upravo, uz pomo jakog brenda. Zahvaljujui njemu kompanije
imaju verne i zadovoljne klijente, vladaju tritem i ostvaruju veliki profit. Isto kao i
kompanije i potroai imaju sve veu potrebu za jakim brendom.
Ljudi ive u tekom vremenu, punom nesigurnosti i neizvesnosti i u vremenu u kom se ivi
veoma brzo. Sve su to razlozi koji teraju klijente da veruju jednom brendu i da mu budu
verni. Oni jednostavno vie nemaju mnogo vremena da kupuju i isprobavaju neke nove,
potpuno nepoznate i nesigurne proizvode, tj. marke. Oni kupuju ono to je provereno. ele
bar u tom pogledu da osete neku sigurnost. Kompanije su svesne te situacije i trude se da
ne iznevere oekivanja svojih klijenata, jer oni predstavljaju polaznu taku kada govorimo
o proizvodima. Svi ti proizvodi, sve usluge, svi noviteti postoje, upravo, zbog potroaa.
Zbog svega toga, kompanije bi trebalo da budu sposobne da na pravi nain pozicioniraju
brend, da upravljaju njime i da stalno budu u prednosti u odnosu na konkurenciju.
Kada govorimo o kreiranju i jaanju brenda, menadment kompanije mora da bude veoma
precizan u tome, veoma strpljiv i informisan. Kreiranje novog ili ojaavanje ve postojeeg
brenda moe da traje veoma dugo i zahteva dosta truda i ulaganja od strane same
kompanije i njenih zaposlenih. Menadment se, najpre, bavi ispitivanjem trita, tj.
ispitivanjem konkurencije i potrebama potroaa. Jedino uz pomo pravih informacija iz
eksternog i internog okruenja, menadment moe da donosi ispravne odluke, koje e se
pozitivno odraziti na brend. [5] Veoma je vano da shvatimo na koji nain konkurencija
dopire do potroaa, da utvrdimo prednosti i mane tog pristupa, a zatim da se posvetimo
sopstvenom kreiranju ili ojaavanju i pravom pozicioniranju. Naravno, pored konkurencije,
kljuno je da pratimo potroae. Potroai nam diktiraju vrednosti. Govorili smo o tome da
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
577
dananji potroai znaju ta ele, i tako zaista i jeste. Kompanije moraju da se trude da
neprestano budu u svesti klijenta i oko njih i to u najboljem moguem svetlu.
Kreiranje brenda je danas postalo veoma vano i veoma snano je izraeno. Danas su
skoro svi proizvodi oznaeni markom. Ali marka, ne znai nuno i brend. Kreiranje jakog
brenda pomae, kako potroaima, tako i samim kompanijama. Zahvaljujui brendu,
potroai mogu lake da prepoznaju proizvod, znaju kakav kvalitet mogu da oekuju od
istog, spremni su da plate viu cenu za njega, a, takoe, vea je i dostupnost tog proizvoda.
[2] Kljuno za kompaniju jeste da klijenti lako mogu da prepoznaju taj brend. To je bitno
iz razloga to potroaima nee trebati mnogo vremena (npr. u supermarketu gde postoji
veliki izbor "istih" proizvoda) da pronau eljeni brend.
Druga vana stvar jeste kvalitet brenda i proizvoda koji taj brend nudi. Potroai oekuju
stalni kvalitet. Ne ele loe iskustvo sa nekim brendom, jer tada postoji velika mogunost
da potroa poeli neki drugi brend. To je posebno izraeno kod luksuznih proizvoda.
Kada govorimo o luksuznim proizvodima, potroai su spremni da plate i viu cenu, nego
to ona zaista jeste, jer su svesni vrednosti brenda i toga da taj proizvod predstavlja presti.
Samim tim, ljudi tada oekuju i besprekorni kvalitet. Kompanije ne smeju klijentima da
ponude vie od realnog, jer e tako potroai biti razoarani. A to kompanija ne sme da
dozvoli sebi i svojoj reputaciji. Ako se to dogodi, potrebno je mnogo vremena, truda i
ulaganja da kompanija povrati poverenje izgubljenih klijenata, a da ne govorimo o tome
koliko je teko da sa takvim statusom pridobije nove klijente.
Da bi kompanija uspeno kreirala i ojaala svoj brend, ona treba na pravi nain da ga
pozicionira, a kasnije i upravlja njime. Pozicioniranje brenda je jedan veoma zanimljiv i
sloen zadatak za menadment kompanije. Oni koji se bave marketingom treba svoj brend
na pravi nain da pozicioniraju u mislima potroaa i to mogu da uine preko vie
instrumenata: atributa, koristi, vrednosti, kulture i personalnosti. S obzirom na to da postoji
vie nivoa preko kojih moemo pozicionirati brend, potrebno je izabrati onaj pravi. esto
se deava da se kompanije odlue za nekoliko nivoa, ali ne treba preterivati u tome, jer
moe da doe do kontraefekta i da rezultat toga bude loe pozicioniran brend. Kreiranjem
brenda i njegovim pozicioniranjem kompanije obeavaju da e ostatati dosledne tome, tako
da moraju da vode rauna o tome ta brendom obeavaju. [1]
Dalje, kompanije moraju veoma paljivo da upravljaju brendom. Upravljanjem brendom se
ne bavi samo menadment, ve ono zavisi od kompletnog osoblja. Vii menaderi ne
smeju zaboraviti koliko je vano da zaposleni budu obueni na pravi nain i orijentisani
prema potroaima. To je bitno iz razloga to, zapravo, zaposleni imaju stalnu
komunikaciju sa potroaima i oni dobijaju povratne informacije koje su kljune za
stvaranje jakog brenda. Takoe, upravljanje brendom se vri i putem promocije. Veliki
svetski brendovi mnogo novca ulau u promociju ina taj nain se trude da neprestano budu
u svesti potroaa, ali na nenapadan nain, kao i da uz pomo promocije dobiju vredne i
lojalne klijente.
Sam marketing ima dosta uticaja na izgradnju jakog brenda. Mnogi smatraju da je to jedina
funkcija marketinga. Verovatno nije jedina, ali je jedna od najvanijih. Dananje trite je
dosta drugaije. Potroai su esto primorani da sami donose odluku o tome koji proizvod,
tj. brend da kupe. Pri odluivanju, potroai se odluuju za onaj koji ima najveu vrednost
u njihovoj svesti, a tu vrednost je kompanija sama stvorila prethodnim pozicioniranjem,
odnosno, marketingom.
Takoe, kod izgradnje jakog brenda je veoma vano da se na to bolji nain sprovede
marketing strategija. Strategijski marketing se sastoji od analize marketinkih prilika,
odabira ciljnih trita, razvoja marketing miksa, kao i upravljanjem marketinkim
naporima [2]. Kompanija mora da vodi rauna o svim moguim uticajima. Veoma je bitno
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
da razume marketinko okruenje
45
u kojem posluje, jer njen uspeh umnogome moe
zavisiti od toga. Naravno, marketari moraju neprestano da prate potrebe klijenata, trite,
kao i konkurenciju. Jedino tako e kompanija moi na pravi nain da pozicionira svoj
proizvod i da pridobije to vei broj klijenata.
Naravno, posebna povezanost postoji izmeu brenda i potroaa. To se i oekuje s obzirom
na to da brend postoji, upravo, zbog njih. Jedna kompanija treba na sve naine da se trudi
da bude drugaija, jedinstvena u svakom smislu. Samo na taj nain e moi da postigne
izuzetan uspeh na internacionalnom tritu. Dananji potroai stalno ele da su u centru
panje od strane kompanija. Zato kompanije vre, pored komunikacije putem medija, i
neprestanu direktnu komunikaciju sa njima.
3. VELIKI SVETSKI BRENDOVI
Objasnili smo znaaj brenda, kao i njegovu vezu sa marketingom i potroaima. Sada
emo se fokusirati na neka imena najveih svetskih brendova i predstaviti njihova
dostignua u svetu brendinga i marketinga. Svi oni ne bi postojali danas, da nisu na vreme
shvatili brend i prihvatili izazov graenja istog.
A. Starbucks
Kompanija Starbucksje svima nama dobro poznata, njeno ime,
kao i kvalitet koji nam prua. Kompaniji je mnogo godina
trebalo dok nisu izgradili ovo ime. U poetku su bili samo
jedni u nizu proizvoaa kafe. Ba u periodu kada su poeli da
rade na jaanju svog brenda, ostali proizvoai kafe su
"mirovali" i na tritu se nije deavalo nita zanimljivo, jer su
sve kompanije nudile sline proizvode. Menadment
kompanije je tada shvatio da je potrebno da naprave neto
jedinstveno to e im omoguiti enormno brz rast i jaanje
brenda. To je bio veoma zahtevan zadatak. Najpre su poeli
od istraivanja trita, kao i cljnih grupa. Rezultati, koje su dobili ovim istraivanjima, su,
uglavnom, bili pozitivni za njih. Potroai su Starbucks opisivali kao brend viskog
kvaliteta. Takoe, dolo se do zakljuka da je pravim ljubiteljima kafe veoma bitan nain
na koji su uslueni, kao i sam ambijent kafeterije. Menadment je shvatio da je kljuna
atmosfera kafeterija, jer e jedino u tom sluaju potroai biti spremni da odustanu od
ispijanja kafe kod kue i dou u Starbucks. Shvatili su da potroaima treba da omogue da
uivaju u kvalitetnoj kafi u autentinoj atmosferi. Iz toga razloga su poeli runo da
pripremaju svoje proizvode koje su sluili u jednom prijatnom ambijentu u kojem su
ljubitelji kafe mogli da se opuste, gde je drutvo moglo da se okuplja i razgovara, tj. gde su
ljudi imali oseaj zajednitva i drugaijeg iskustva. To je kompaniji dosta pomoglo da se
izdvoje iz mase drugih proizvoaa kafe i da, zaista, postanu jedinstveni.
Takoe, pored jedinstvene kafe i ambijenta, pruali su i jedinstvenu uslugu. Kompanija je
uspela da obui svoje zaposlene na pravi nain, tako da su zaposleni bili svesni vrednosti
potroaa. Schultz
46
je tada izjavio da je veoma zadovoljan zaposlenima: "Jedan od naih
saradnika otkrio je neto nesvakidanje ove nedelje. Rekao je da nismo, kao to je jednom
pomislio, u poslu s kafom da sluimo ljude. Rekao je da smo u poslu s ljudima kojima
45
Makro- i mikrookruenje
46
Howard Mark Schultz je predsednik i izvrni direktor kompanije Starbucks.
Slika 1 Logo kompanije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
sluimo kafu." [3] Ova izjava nam govori koliko su zaposleni, na pravi nain, razumeli
kako je brend bio pozicioniran.
U celom procesu razvoja brenda kompanija je na vie naina uspela da povea svoj rast na
tritu i da ga ojaa. U poetku je postojao samo mali broj kafeterija u Americi. Danas je
ovo meunarodni lanac kafeterija. Pored velikog broja kafia u Severnoj Americi,
Starbucks ima i veliki broj svojih radnji irom sveta, kako u Junoj Americi, tako i u
Evropi i Aziji. Takoe, shvatili su znaaj uvoenja novih proizvoda i nisu fokusirani samo
na kafu. Pored velikog izbora kafe, oni danas nude i razne slatkie, sendvie, salate isl, ne
bi li privukli to vei broj ljudi da u vreme ruka poseti ba njih. Kompanija danas ima i
veliku saradnju sa mnogim drugim kompanijama
47
preko kojih distribuira svoje proizvode.
Danas se Starbucks kafa slui na letovima nekih avio-kompanija, u sobama nekih hotela
isl. Takoe, kompanija je, u saradnji sa drugim brendovima, elela da svoj brend proiri na
neka nova podruja, kao to su Frappuccino i sladoled od kafe. [1]
Sve nam ovo pokazuje koliko je
kompanija reena da bude
dominantna na tritu i koliko se
trudi da je ima u razliitim
podrujima. Po pitanju svega toga,
Starbucks za sada dobro upravlja
svojim rastom i jo vie ga
poveava, to nam jasno pokazuje i
dobit koju je kompanija ostvarila u
prethodnoj godini.
B. Ritz-Carlton
Ritz-Carlton je luksuzni lanac hotela
rasprostranjen irom sveta. Svako
od nas kada pomisli na taj hotel,
pomisli na luksuz i jedinstveno
iskustvo kakvo prua. Naravno, bilo je potrebno
vreme da kompanija doe do stadijuma u kojem se
danas nalazi. Kompanija je uspela da izgradi jak
brend zahvaljujui filozofiji kojom su se vodili, kako
najvii menaderi, tako i svi ostali zaposleni. Kljuna
podruja na koja je kompanija fokusirana su:
zaposleni i usluga, proizvod i lokacija.Sve te oblasti
su u sinergiji i neprstano se usavravaju.
Kompanija se mnogo bavila obukom zaposlenih. Oni
su svesni injenice da uz pomo svojih zaposlenih mogu da dobiju verne klijente, ali isto
tako i da izgube neke. To ne smeju da dozvole. S obzirom na to da je osoblje u stalnoj
interakciji sa klijentima, menadment od njih dobija informacije kako su klijenti
zadovoljni, ta nije u redu, ta treba menjati isl. Osoblje je dobro upoznato sa vrednostima
potroaa i sa vrednostima same kompanije. Takoe, pored vrednosti, oni besprekorno
poznaju nain na koji usluga, u takvom hotelu, treba da bude pruena i svakodnevno rade
na tome. Trude se da u svakom trenutku prue besprekornu uslugu iimaju velika ovlaenja
u reavanju problema, a samim tim i veliku odgovornost. Svaki zaposlen treba da je
spreman da u bilo kom trenutku nae reenje za eventualni problem. Jedino e u tom
47
Co-branding
$0.00
$5.00
$10.00
$15.00
2008 2009 2010 2011 2012
Godinjiprihod(mil.)
Godinjiprihod
(mil.)
Slika 2 Logo hotela Ritz-Carlton
Grafikon 1 Prikaz godinjeg prihoda kompanije
Starbucks po godinama
poevi od 2008. Cifre su prikazane u milionima
amerikih dolara.
1
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
580
sluaju klijenti biti zadovoljni.Klijenti ele da se osete posebno kada plaaju tako visoku
cenu. Pored jedinstvenog ambijenta i atmosfere, osoblje je tu da upotpuni taj savreni
oseaj prilikom boravka u Ritz-u. Pozicioniranje brenda na pravi nain, u glavi potroaa i
osoblja, je mnogo pomoglo menadmentu da izgradi jak i vrst brend na svetskom nivou.
Naravno, proizvod i lokacija su igrala veliku ulogu u izgradnji ovog brenda. Samo savren
proizvod e vratiti klijente ponovo u hotel Ritz. Da bi se dolo do tog proizvoda potrebna
su velika ulaganja i neprestana istraivanja luksuznih proizvoda. Menadment kompanije
tvrdi da oni ne prate trendove, ve ih oni postavljaju. Ambijent celog hotela je prefinjen,
sve, osvetljen... A to je veoma vano kod jakog brenda, jer ga upravo to ini jedinstvenim.
Takoe, mnogo se vodi rauna o lokaciji. Prilikom izbora lokacije se trai samo najbolja,
najluksuznija lokacija koja kod potroaa stvara oseaj zadovoljstva.
Zahvaljujui tome to je menadment neprestano u akciji, to neprestano rade na svojim
uslugama, danas je Ritz meu najveim svetskim brendovima kako u hotelijerstvu i
turizmu, tako i ire. Brend je izgraen na poverenju klijenata i kompanija se trudi, zajedno
sa svojim zaposlenima, da tako ostane i u budunosti.
4. ZAKLJUAK
Pozicija kompanije na tritu, odnosno jaina njenog brenda, govori o njenom uspehu.
Zapravo, jak brend je klju uspeha jedne kompanije, jer je brend danas mnogo upleten u
ivote ljudi. Iz tog razloga one treba neprestano da rade na njemu. Brend kompanijama
pomae da predstave sebe na jedinstven nain u odnosu na konkurenciju.Takoe, jak brend
znai i visok kvalitet, a to je veoma bitno za uspeh same kompanije.Da bi kompanija
izgradila jak brend potrebno je da ima dobar marketing, marketing strategiju, vrhunsko
osoblje i jaku vezu sa potroaima. Potroai su ti koji igraju glavnu ulogu. Koliko god se
kompanije trudile da njima nametnu svoje miljenje, svoje ideje, potroai to ne prihvataju
tako lako, ve ele da kompanije budu te, koje e ispratiti njihove potrebe i njihovo
miljenje.
Reference
1. F. Kotler, V. Vong, D. Sonders, G. Armstrong, Principi marketinga, Mate,
Beograd, 2007, strane: 6, 80-81, 481-484, 549-559
2. F. Kotler, D. Boven, D. Makens, Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i
turizmu, Mate, Zagreb, 2010, str. 315-322
3. S. Bedberi, Novi svet brendova, Mass media international, 2009, str. 56-58
4. L. Zeevi, Marketing, Evropski Univerzitet, Beograd, 2011, str. 11
5. . Vilijams, Principi menadmenta, Data Status, Beograd, 2010, str. 308-312
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
581
PRE-COMPANY AS A BASIS FOR BEGINNING TO REALIZE THE
ENTREPRENEURSHIP ( according to Law for Trade Companies of
Republic of Macedonia )
Kimo Cavdar
University American college Skopje
Treta Makedonska brigada br.60 Skopje, Republika Makedonija
e-mail: cavdar@uacs.edu.mk
Abstract
In this study the author analyzes Pre- company as term which in legal system of
Republic of Macedonia is introduced for the first time by Law for Trade
Companies since 2004. The study is divided into seven parts, so after the Introduction the
study analyzes the creation and operation of the pre-company , then the legal relationship
between the Founders, acquisition of rights for the Company in presence of pre-company
, undertaking and liability for obligations in presence of pre-company and finally,
termination of the pre-company by acquiring legal capacity for the Company .
The author analyzes the legal justification for the existence of the pre-company and
concludes that it is consisted in the fact that the input of property and rights of the
Company would not be possible without the existence of the pre-company because such
input should be realized before the registration of the Company into the Trade Register, on
such way freely to dispose of what is given. The fact is that the role of the pre-company is
irreplaceable otherwise there will be no one wherein the property and rights would be input
in i.e. no one to conclude agreement with and who, until the creation i.e. registration of the
company as legal entity, would take care for this input.
So, in order the Trade Company to function without any delay when will be registered as
legal entity after its registration into the Trade Register, it is required before that to take
over many actions. The pre-company enables the Company, when the same will be
registered as legal entity, to do all that right on time, with all legal certainty and
fundaments for legal actions during the period since concluding the Company s Agreement
i.e. since drafting the Statute until the registration of the Trade Company into the Trade
Register.
By using the pre-company , the entrepreneurships are using the further established
company to achieve the goal profit, so the Company set so is a basis for beginning to
realize the entrepreneurship.
Keywords: pre-company, entrepreneurship
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
582
PREDDRUTVO KAO OSNOVA ZA POETAK OSTVARIVANJA
PREDUZETNITVA (Prema Zakonu o trgovakim drutvima
Republike Makedonije)
Kimo Cavdar
Izvod
U ovom radu autor analizira preddrutvo kao pojam koji je u pravnom sistemu Republike
Makedonije po prvi put opisan u Zakonu o trgovakim drutvima iz 2004 godine. Rad je
sastavljen od sedam dela, tako to se nakon uvoda analizira kako nastaje i posluje
preddrutvo, zatim pravni odnosi izmeu osnovaa drutva, sticanje prava za drutvo kod
postojanja preddrutva, preuzimanje obaveza i odgovornosti za obaveze kod postojanja
preddrutva, i na kraju - prestanka preddrutva nakon dobijanja pravnog legitimiteta
drutva koje nastaje iz preddrutva.
Autor se osvre na pravnu opravdanost postojanje preddrutva i konstatuje da se ona
sastoji u tome to unoenje stvari i prava u drutvu kod osnovanja ne bi bilo mogue bez
postojanja preddrutva, s obzirom na to da se to unoenje mora da se uini jo pre nego
to se drutvo upie u trgovakom registru i to tako da ono
moe slobodno da raspolae sa onim stvarima i pravima koji e se u njemu uneti.
U radu se konstatuje da je nezamenljiva uloga preddrutva, s obzirom na to da ne bi
postojao subjekt u kome bi se unele stvari i prava, odnosno subjekt sa kojim bi moglo da se
zakljui ugovor o tome, i koji do nastanka drutva koje je pravno lice, bi se brinuo o
onome to je uneto. Znai, da bi trgovako drutvo moglo da radi bez odugovlaenja kada
e nastati kao pravno lice - drutvo, posle upisa u trgovakom registru, nuno je pre toga
da se preduzmu brojne predradnje. Preddrutvo omoguuje da drutvo, kada e nastati kao
pravno lice, blagovremeno da preduzme sve to je potrebno sa dovoljnoj pravnoj
sigurnosti i osnova za poslovanje u periodu od sklapanja ugovora o drutvu, odnosno od
usvojenja statuta do upisa trgovakog drutva u trgovakom registru.
Preddrutvom, preduzimai dalje koriste osnovano drutvo za ostvarivanje cilja - profit, pa
tako kreirano preddrutvo predstavlja osnova za poetak ostvarivanja preduzetnitva.
Kljune rei: preddrutvo, preduzetnitvo
1. UVOD
U okviru ovog rada, bitno je ukazati, u uvodu, na to u emu se sastoji preduzimaki proces, da
bi mogli prii na obraivanje pitanja zbog ega se preddrutvo smatra kao osnova za poetak
ostvarivanja preduzetnitva.
U savremenom smislu, imajui u vidu shvaanja koja su se u nauci pojavila jo pre stotinu
godina, preduzetnitvo se definira kao sposobnost da se pokrene neka akcija, neto da se
preduzme u smislu postizanja odreenog cilja ili rezultata, kao karakteristika ljudskog
potencijala u proizvodnom procesu shvaeno u najirem smislu rei preuzimajui pri tome
rizik za postizanje eljenog cilja, odnosno preduzetnitvo predstavlja bitni faktor za uspeh u
svakom poslovanju.
48
48
Pejkovski, J(1997) Preduzetnitvo i razvoj ( ) NIP
Ekspres - Magna Sken Skopje str. 307
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
583
Sama re preduzima (intrepreneur) potie od francuskih reci entre koja oznauje ,,izmegu i
prendre , koja oznauje ,,uzeti. Ova re se u poetku koristila da oznai ljude koji su
,,preuzimali rizik izmeu kupaca i prodavaca, ili koji su ,,preuzimali odreeni zadatak, kao
sto je zapoinjanje novog biznisa. Pri tome imalo se u vidu da su se izumitelji i preduzimai
razlikovali jedni od drugih time to izumitelj stvara neto novo, dok preduzima prikupja i
potom integrira sve potrebne resurse, pare, ljudstvo, biznis model, strategija i sposobnost za
preuzimanje rizika, t.j. da pretvori izum u jednom odrljivom biznisu.
49
Naime, u nauci je uoeno da se preduzimaki proces sastoji od etiri koraka i to:
Korak 1: donoenje odluke da se postane preduzima;
Korak 2: razvijanje uspenih biznis ideja;
Korak 3: pokretanje od ideje do stvaranja preduzimake firme i
Korak 4: menairanje i razvijanje preduzetnike firme
Kod prouavanja zbog ega ljudi donose odluke da postanu preduzimai, uoeno je da
pojedinac postaje preduzima da bi sam sebi bio svoj ef, da se ustremljuje ka ostvarivanju
svojih ideja i ka realizacii finansiske dobiti. Pri tome svakako se javlja odreeni potstrekavaki
dogaaj (triggering event) koji je potstrekao pojedinca da postane preduzima, kao to je napr.
gubitak zapoljenja ili nasleivanje odreene sume novca koja omuguuje bavljenje
preduzetnitvom, uoavanje dobre prilike za poetak preduzetnitva i sl.
Razvijanje uspenih biznis ideja ukljuuje prepoznavanje mogunosti, analiza izvodljivosti
(fisibility), pisanje biznis plana, analize industrije i razvijanje efektivnog biznis modela.
Svakako jedan uspean preduzima prepoznaje mogunosti, pri emu to prepoznavanje
predstavlja odreeni proces tako da se ne moze rei da to prepoznavanje nastaje odjednom. Isto
tako, analiza izvodljivosti (fisibility), t.j. nain kako odrediti dali jedna ideja predstavlja
mogunost za odrljivost biznisa, zahteva podrobniju analizu prilika za obavljanje odreenog
biznisa, tako da jedan ozbiljni preduzima nee pristupiti ostvarivanju preduzetnitva ako pri
tome detaljno ne analizira mogunost izvoenja.
Nakon uoavanja i prouavanja prilika neophodno je sastaviti biznis plan (business plan) kao
pisanog dokumenta u kojem se opisuju aspekti odreenog biznis poduhvata na koncizan nain,
pri emu se u tom planu paljivo razmatraju svi apekti odreene biznis firme. Na kraju radi
osnivanja odreene firme, pristupa se ka razvijanju efektivnog biznis modela ( business model)
koji predstavlja plan za to kako da se ue u natjeaj, kako koristiti svoje resurse, kako
struktuirati odnosi sa snabdevaima i klijentelom i kako stvarati vrednost koja e se zadrzati na
bazi ostvarenpog profita
50
Pokretanje od ideje do stvaranja preduzimake firme
51
, oznauje da treba pristupiti ka
pripremi pravilne i zakonite osnove odreene firme, ukljuujui izbor odgavarajue forme
(oblika) biznis poduhvata, ocjenjivanje finansiske moi i odrljivosti tog poduhvata,
izgraivanje tima firme i obezbeivanje finansiranja i identifikacija opcija radi pribavljanja
potrebnih finansiskih sredstava za dalji rad itd. to se tie izbora odgovarajue forme biznis
poduhvata, treba imati u vidu brojne pretpostavke koje su zakonom i drugim propisima
49
Dimitrova, M. (2013) Preduzetnistvo ( ) UACS Skopje str.9
50
Baringer, Bruce R. and Ireland, R. Duane (2010) Entrepreneurship Successfully
Launching New Ventures Pearson Prentice-Hall
51
Kada se u teorii i ovom radu o preduzetnitvu govori o osnovanju firme ima se u vidu
osnovanje trgovakog drutva i to u obliku kao sto su javno trgovako drutvo,
komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou, akcionersko drutvo i
komaditno akcionersko drutvo kako je to ureeno Zakonom o trgovakim drutvima, kao
i poslovanje trgovca pojedinca,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
584
propisane u vezi otvaranja i voenja odreenog biznisa. Kod toga je bitno spoznati niz pravnih
pitanja koja se postavljaju prilikom odabiranja pravne forme u kojoj e se ostvarivati
poslovanje odreene firme, pri emu uoavanje odreenih pravnih problema i njihovo
razreenje zahteva konsultaciju sa pravnim strunjacima, posebno sa advokatima koji su
specijalizovani za osnovanje i rad odreenih firmi. Nakon takvih konsultacija pristupa se
sklapanju ugovora za osnovanje drutva (founders agremant)
52
ili statuta za osnovanje
akcionarskog drutva, sa odreenim sadrajem, o emu e nadalje biti rei.
Dalji korak u poslovanju sastoji se u menairanju i razvijanju preduzimake firme u postojeoj
konkurentskojoj sredini da bi se firma razvijala pravilno i da bi se obezbedio njen tekui
uspjeh.
Predmet elaboriranja u ovom radu je faza koja se odnosi na Koraku 3 t.j. pokretanje od ideje do
stavaranja preduzimake firme i to ukoliko se radi o izboru odgovarajue forme (oblika) biznis
aktivnosti. Forma (oblik) biznis aktivnosti u pravnom sistemu Republike Makedonije ureena
je Zakonom o trgovakim drutvima
53
(dalje: ZTD), u kome je, u lanu 20, propisano da je
trgovako drutvo, prema formi, bez obzira na to dali obavlja trgovaku ili drugu delatnost:
javno trgovako drutvo (JTD); komanditno drutvo (KD); drutvo s ogranienom
odgovornoru (DOO); akcionarsko drutvo (AD) i komanditno drutvo sa akcijama (KDA).
Zakonom je propisano da trgovako drutvo moe da bude osnovano samo u formi i na nain
odreenim ZTD, a osnova slobodno bira formu (oblik) trgovakog drutva osim ako je
zakonom drugaije odreeno.
Meutim radi osnovanja trgovakog drutva putem sklapanja ugovora o drutvu, odnosno
usvajanjem statuta i preuzimanjem uloga za odgovarajue trgovako drutvo ija ukupna
vrednost ne moe da bude manja od najmanjeg iznosa osnovne glavnice, nastaje preddrutvo u
kojem su odnosi izmeu osnovaa pre upisa trgovakog drutva u trgovakom registru, prava
steena u ime trgovakog drutva, preuzimanje obaveza u ime drutva i drugi odnosi izmeu
osnovaa, kao i prestanak preddrutva podrobno su regulisani Zakonom o trgovakim
drutvima
54
.
2. NASTANAK, DELOVANJE I KARATERISTIKE ODNOSA U PREDRUTVU
U vezu nastanka, djelovanja i karakteristike odnosa u preddritvu treba imati u vidu momenat
kada nastaje preddrutvo, na koji nain ono obavlja poslove, kakvi su pravni odnosi izmeu
osnovaa preddrutva, kako stjee prava i obaveze i kako se one prenose na drutvo koje e
nastati upisom u trgovakom registru. Konano, na kraju treba ukazati i na to, na koji nain
preddrustvo prestaje.
a) Nastanak i djelovanje preddrutva
Preddrutvo nastaje sklapanjem ugovora o drutvu, odnosno usvajanjem statuta i
preduzmanjem uloga ija ukupna vrednost ne moe biti manja od najmanjeg iznosa
osnovne glavnice za odgovarajue trgovako drutvo odreenim ZTD.
55
Prema tome, iako
ne nastaje pravno lice ipak ovim nastaje drutvo, t.j. pravna zajednica osnivaa drutva.
52
Read,Stuart (2011) Effectual Entrepreneurship, Routledge,
53
Zakon o trgovakim drutvima ( ) obljavljen u ,, Sluben
vesnik na RM,, br.28/2004, 84/2005, 25/2007,87/2008,42/2010,48/2010
54
lan 23 ZTD
55
lan 23 stav 1 ZTD
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
585
Radi se o unutranjem drutvu, t.j. pravni posao koji su osnivai sklopili izmeu sebe,
djeluje samo izmeu onih lica koji su ga sklopili, sa obzirom na to da oni time ureuju
samo meusobne odnose.
Predrutvo koje nastaje sklapanjem ugovora o drutvu, odnosno usvajanjem statuta
drutva, nije drutvo koje je odvojeno od drutva koje e nastati kao pravno lice upisom u
trgovakom registru, odnosno u kojem e prerasnuti tim upisom. To je drutvo koje djeluje
samo u fazi osnivanja drutva koje e prerasnuti u pravno lice. Preddrutvo ima organe kao
i drutvo u koje e prerasnuti kao pravno lice. Nastankom pravnog lica ovi organi
sastavljeni su od istih lica koji su bili i u preddrutvu, no sada kao organi pravnog lica, a
ukoliko se radi o sadrunicima (lanovima drutva), re je o istim sadrunicima koji e to
biti i u momentu upisa drutva u trgovakom registru. Konano, prijavu za upis u
trgovakom registru podnosi organ koji vodi poslove drutva odreenim ugovora u
drutvu, odnosno statutom
56
, to znai da ti organi moraju biti odreeni u trenutku u
kojem nastaje preddrutvo.
to se tie naina delovanja preddrutva, u ugovoru o drutvu, odnosno u statutu, mogue
je uneti odredbe da e i do upisa drutva u trgovakom registru, organi uprave drutva
djelovati onako kako je to sadrano u ugovoru o drutvu, odnosno statutu, ili se moe
predvideti poseban nain djelovanja tih organa do tog trenutka.
Time to su ovi organi ovlaeni da preduzimaju odreene poslove, odnosno da su ti organi
odnosno lanovi tih organa ovlaeni da preduzimaju poslove u ime i za raun drutva, ne
znai da oni nastupaj u kao organi drutva koje e postati pravno lice nakon upisa u
trgovakom registru, obzirom na to da to drutvo kao pravno lice jo nije nastalo. U ovom
sluaju re je o svojevrsnom punomoju, kao ovlaenje za zastupanje.
57
b) Pravni odnosi izmeu osnivaa u preddrutvu
Na pravne odnose izmeu osnivaa pre upisa trgovakog drutva u trgovakom registru,
preimenjuje se zakljueni ugovor o drutvu, odnosno usvojeni statut. Na pravne odnose
izmeu osnovaa koji nisu ureeni ZTD-om i ugovorm o drutvu, odnosno statutom,
primenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojime je ureen ugovor o
ortakluku (ugovor o zajednici) (dalje ZOO).
58
Prema ovim odredbama ZTD, primjenju se odredbe zakona i onog pravnog akta na kojem
se zasniva preddrutvo t.j. ugovor o drutvu, odnosno statut. Ako u njemu nema reenja o
nekom pitanju, bit e uzete u obzir one zakonske odredbe kojima se ureuje trgovako
drutvo o ijem se preddrutvu radi. Ovo, sa obzirom na to ukoliko se radi o drutvu
kapitala (DOO, AD), odredbe ZOO o ortakluku naii e tee na primenu, s obzirom na to
uputno je u preodnim i zavrnim odredbama ugovora o drutvu, odnosno statuta, uneti
odredbe o tome kako e donositi odluke lanovi preddrutva, odnosno na koji e nain
delovati organi koji su navedeni u ugovoru o drutvu, odnosno u statutu sve do upisa
drutva u trgovakom registru. Pri tome treba imati u vidu i odedbe lana 682 ZOO kojim
je regulisano kakve su obaveze ortaka i treih lica kojima je povereno voenje poslova u
ortakluku.
59
56
lan 114, 182, 297, 316, 563 i dr. ZTD
57
Nedkov, M. Belianec, T. Gradiki-Lazarevska S. (2003) Pravo drutava (
) Sigmapres Skopje str. 241 - 242
58
lan 23 stav 2 ZTD, dok je ugovor o ortakluku (ugovor o zajednici) ureen lanovima
667- 703 Zakona o obligacionim odnosima Republike Makedonije
59
lan 682 ZOO
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
586
Lica naznaena za upravitelje, odnosno za lanove organa upravljanja i nadzora u drutvo
stiu to svojstvo tek nakon toga kada e drutvo u osnivanju biti upisano u trgovakom
registru. Zakonske odredbe, kao i odredbe u ugovoru u drutvu, odnosno u statutu
akcionarskog drutva koje se odnose na upravitelje, odnosno na lanove organa upravljanja
i nadzora, ne mogu se uopte primjenjivati pre upisa osnivanja drutva u trgovakom
registru t.j. pre nego to drutvo stekne svojstvo pravnog lica.
to se tie odnosa izmeu osnivaa, u ugovoru, odnosno u statutu u kojem je odreeni
osniva drutva ili organ ovlaen da za drutvo stie prava na stvarima, treba izriito
naglasiti da sticalac stie ta prava za trgovako drutvo koje e upisom u trgovakom
registru stei svojstvo pravnog lica, s time to e u tom sluaju ta prava biti preneta na
trgovako drutvo. Naime, prema izriitoj odredbi ZTD, prava steena u ime trgovakog
drutva pre upisa u trgovakom registru predstavljaju zajedniku nepodelljenu imovinu
osnovaa, osim ako osnovai nisu se drugaije dogovorili.
60
To znai da e se u katastru
nepokretnina (kao svojevrsne zemljine knjige u RM), pravo svojine upisati kao zajednika
nepodeljena imovina osnovaa, sa odreenom primedbom u imovinskom listu da se radi o
stcanju za drutvo koje je u osnivanju, s time da e nakon upisa drutva u trgovakom
registru, to e se pravo upisati kao pravo drutva koje je ve osnovano kao pravno lice.
Time se ne obavlja ponovno pravni promet ve nosilac prava (preddrutvo kao zajednica
osnovaa) stie novo svojstvo - postaje pravno lice, pa taj upis ne bi bio podvrgnut
plaanjem poreza na promet nekretnina.
61
Ukoliko ne doe do upisa trgovakog drutva u trgovakom registru iz bilo kojih razloga
62
,
prava na tako steenoj zajedniki nepodeljenoj imovini osnovaa uredie se prema
odredbama ugovora, odnosno statuta drutva kojeg su osnovai potpisali, a ukoliko u tim
aktima nema odgovarauih odredaba, odnosi e se regulirati prema odredbama ZOO kojim
su regulisani odnosi u ugovoru o ortakluku (ugovoru u zajednici).
c) Preuzimanje obaveza i odgovornost za obaveze pri postojanja preddrutva
Za obaveze i za odgovornost za preuzete obaveze pri postojanja preddrutva, pre upisa u
trgovakom registru, odgovara lino lice koje ih je preuzelo u ime preddruva, a ako su
obaveze preuzele vie lica, oni odgovaraju neogranieno i solidarno svojom imovinom.
Ako nakon upisa u trgovakom registru, trgovako drutvo preuzme obaveze tako to e
stupiti na mesto dunika, za preuzimanje duga nije potreba saglasnost poverioca, ako
obaveza bude preuzeta u roku od tri meseca od upisa drutva u trgovakom registru i ako je
drutvo ili dunik u ovom roku izvestio poverioca.
63
Znai lice koje je preuzelo obaveze pre upisa drutva u trgovakom registru, treba jasno i
nedvojbeno da izjavi da djeluje u ime i, to je osobito znaajno, za raun drutva u
osnivanju ili treba na jasnom nainu, da ostvari takav utisak.
64
60
lan 23 stav 3, reenica prva ZTD
61
Barbi, J. (2008) Pravo drutava, knjiga prva. opi dio, Organizator Zagreb, str. 185
62
Predlog za upis drutva u trgovakom registru pravosnano je odbijen ili je ugovor o
osnovanju drutva raskinut ili osnova koji je trebao da unese u drutvu nepokretnini kao
osnovaki ulog u drutvu to nije uinio ili ukoliko u roku od 6 meseci drutvo ne bude
osnovano - lan 179 ZTD i t.d.
63
lan 23 stav 4 ZTD
64
Nedkov, M. Belianec, T. Gradiki-Lazarevska, S. (2003) Pravo drutava (
) Sigmapres Skopje str. 242
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
587
Postoje dva naina za djelovanje drutva pre njegovog upisa u trgovakom registru i to:
a) u ime i za raun budueg drutva koje e upisom u trgovakom registru stei
pravni sujektivitet i
b) u svoje ime a za raun tog drutva.
Sklopi li se pravni posao u ime drutva pravnog lica koje e tek nastati, posao je valjan
iako jo nije nastao pravni subjekt u ime koje je sklopljen. Na njegovu se mjestu do upisa u
sudski registar nalazi preddrutvo. Tako je onda kad se u ugovoru navede da ga sklapa
preddrutvo u ime budueg drutva pravnog lica i onda kad se to u ugovoru ne spomene jer
se preddrutvo upisom drutva pravnog lica u sudski registar ipso facto pretvara u to
drutvo pa se i tim putem dolazi do toga da je ugovor sklopljen u ime budueg drutva.
Obaveze se mogu preuzeti u svoje ime, ali tako da nakon upisa drutva u sudski registar
ono stupa na mesto dunika. Tu zapravo dug preuzima drutva pravno lice.
Ako neko stekne pravo u svoje ime, a za raun budueg drutva pravnog lica, i eli ga
preneti na drutvo, mora to uiniti prema propisima za prenos svakog pojedinog prava,
primjerice cesijom, indosamentom, potovanjem uslova koji se trae u pogledu prenosa,
kao to je napr. pisani oblik, oblik notarske isprave i sl. To se ne odnosi na preddrutvo jer
ono ne moe, kad je re o buduem drutvu, stei pravo u svoje ime a za raun budueg
drutva, nego sticalac stie u svoje ime, to znai da ga je stekao u ime drutva pravnog
lica samo to je ono do nastanka drutva pravnog lica zajedniko nepodeljeno pravo
lanova preddrutva
65
.
Odgovornost lica koja su preuzela obaveze za drutvo propisana je da bi se spreila
lakomislenog onih koji optereuju drutvo pre nego to ono nastane kao pravno lice, time
to bi bili prinueni na ozbiljno postupanje i ime bi se pojaao poloaj poverioca u sluaju
da drutvo ne bude upisano u trgovakom registru. Upisom drutva u trgovakom registru
ova se lica oslobauju odgovornosti za obaveze koje su preuzele u njegovo ime.
66
Meutim
ukoliko drutvo ne bude upisano u trgovakom registru, odgovornost se produuje do
prestanka obaveza. Ako neko od ovih lice preuzme drugaiju odgovornost za preuzete
obaveze kao na pr. davanjem garancije za ispunjenje garancije ta garancija ostaje i nakon
upisa drutva u trgovakom registru.
Navedena lica odgovaraju i za obaveze koje nastaju na osnovu odgovornosti za tetu zbog
povrede ugovora i na osnovu kondikciske tube zbog sticanja bez osnova, ali ne
odgovaraju za obaveze koje su nastale zbog nedozvoljenih radnji za koje inae drutvo
odgovara.
67
3. PRESTANAK PREDDRUTVA
Upisom trgovakog drutva u trgovakom registru, preddrutvo prestaje. Nakon upisa
drutva u trovakom registru prava i obaveze preuzeti od strane preddrutva su prava i
obaveze trgovakog drutva.
68
Za ovaj nain prestanka preddrutva nije potrebna odluka
lanova preddrutva s obzirom na to da ono prestaje automatizmom upisa nakon ega
drutvo kao pravno lice produuje sa poslovanjem sa svim pravima koje je preddrutvo
65
Barbi, J. (2008) Pravo drutava, knjiga prva. opi dio, Organizator Zagreb, str. 188-190
66
lan 23 stav 4 i 6 ZTD
67
U pravnoj teoriji izneeno je stanovite da preddrutvo kod drutava kapitala nastaje i
kada drutvo sa ogranienom odgovornou, odnosno akcoinarsko drutvo osnuje jedno
lice. - Barbi, J. (2008) Pravo drutava, knjiga prva. opi dio, Organizator Zagreb, str198-
200
68
lan 23 stav 6 ZTD
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
588
steklo u meuvremenu, odnosno sa obavezama koje je preddrutvo preuzelo u njegovo
ime. U ovakvom se sluaju ne provodi likvidacija preddrutva s obzirom na to da se radi o
redovnom, odnosno normalnom nainu prestanka preddrutva.
Preddrutvo moe prestati i odlukom osnivaa drutva da odustaju od osnivanja dotinog
drutva, na nain kako je to predvieno ugovorom o drutvu, odnosno statutom.
Isto tako preddrutvo prestaje pravosnanou reenja kojim se odbija upis trgovakog
drutva u trgovakom registru, u kom se sluaju provodi likvidacija preddrutva prema
odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojim je propisan postupak likvidacije
ugovora o ortakluku (ugovora o zajednici). Ovo se moe zakljuiti na osnovu odredbe
stava 2 lana 23 ZTD kojim je propisano da se na pravne odnosi izmeu osnovaa koji nisu
ureeni ZTD-om i ugovorom o drutvu, odnosno statutom, primjenju odredbe Zakona o
obligacionim odnosima kojim se ureuje ugovor o ortakluku (ugovor o zajednici).
4. OSTVARIVANJE PREDUZETNITVA SKLAPANJEM PREDUGOVORA O
OSNIVANJU TRGOVAKOG DRUTVA
Kao to je predhodno izneeno da u okviru preduzimakog procesa postoje etiri koraka u
kome se Korak 2 sastoji u razvijanje uspenih biznis ideja, mogue je jo pre sklapanja
ugovora o drutvu, odnosno potpisivanja statuta, naroito kada je re o veem i sloenom
poslovnom poduhvatu, da se izmeu osnovaa drutva sklopi predugovor kojim osnivai
drutva razvijaju ideju za osnivanje drutva i preuzimaju obavezu da e sklopiti ugovor o
osnivanju drutva, odnosno potpisati statut nakon ispunjenja predvienih pretpostavki. I
potpisivanjem ovakvog predugovora u sutini ostvaruje se preduzetnitvo u formi koja je
zakonom predviena.
69
Naime, predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da
se docnije zakljui drugi, glavni ugovor. Propisi o formi glavnog ugovora vae i za
predugovor s time to predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.
Ukoliko jedna strana iz predugovora odbije da pristupi zakljuenju glavnog ugovora, na
zahtev zainteresovane strane, sud e naloiti toj strani da pristupi zakljuenju glavnog
ugovora u roku koji e joj odrediti, s time to zakljuenje glavnog ugovora moe se
zahtevati u roku od est meseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, a ako
taj rok nije predvien, onda od dana kada je prema prirodi posla i okolnostima ugovor
trebalo da bude zakljuen.
Cilj ovakvog predugovora jeste olakanje preuzimanja obaveza sa poslovnom
konstrukcijom radi toga to redosled radnji zahteva da se neke od njih preuzmu ispred
drugih i da se preuzmu neke dopunske obaveze prema treim licima kao na pr. banke,
dobavljaa stvari, kupaca i slino. Ovaj predugovor u sutini pretstavlja ugovor o ortakluku
(ugovor o zajednici) i ne treba ga poistovetovati sa preddrutvom. Naime, radi se o istom
obligacionopravnom odnosu, kojim se budui osnivai drutva meusobno obavezuju da
e osnovati trgovako drutvo, a taj odnos ne nastaje po sili zakona kao to je to sluaj sa
predrutvom, niti je nophodno potreban pre osnivanja trgovakog drutva.
Ovaj obligacionopravni odnos koji nastaje jo pre nastanka preddrutva ne moe biti
nosilac prava i obaveza koje kasnije nastaju sklapanjem ugovora, odnosno potpisivanjem
statuta drutva, ve prestavlja isti obligacionopravni odnos sa pravima i obavezama
izmeu ugovaraa. Za obaveze koje e proizai od ovog obligacionopravnog odnosa ne
odgovara drutvo koje e se osnovati sklapanje ugovora o drutvu, odnosno potpisivanjem
statuta drutva, ve saugovarai koi e kasnije bidi lanovi drutva ukoliko doe do
njegovog osnovanja.
69
lan 37 Zakona o obligacionim odnosima Republike Makedonije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
589
6. REZIME
U ovom se radu obrauju pitanja koja se odnose na to u kojoj se formi (obliku), koja je
zakonom predviena, moe pojaviti preduzetnitvo da bi se moglo prii ka preduzimanje
radnji koji su neophodno potrebni za realizaciju preduzimakog procesa. Pri tome ima se u
vidu da se preduzimaki proces sastoji od etiri koraka koje se sastoje i to: u Koraku 1:
donoenje odluke da se postane preduzima; u Koraku 2: razvijanje uspenih biznis ideja;
u Koraku 3: pokretanje od ideje do stvaranja preduzimake firme i u Koraku 4:
menairanje i razvijanje preduzetnike firme. Dalje se u radu ukazuje na to da se u Koraku
3 preduzetnitvo ostvaruje time to se pristupa ka sklapanju ugovora, odnosno donoenju
statuta o osnivanju trgovakog drutva, kojim se ustvari stvara preddrutvo koje nema
pravnog subjektiviteta, a koje e prerasti u drutvo sa pravnim subjektiviteton tek upisom u
trgovakom registru. Meutim, iako preddrutvo nema pravnog subjektiviteta, ipak
zakonom je predvieno da ono moe sticati prava i obaveze za drutvo sa pravnim
subjektiviteom u koje e prerasti upisom u trgovaki registar. Time ustvari za osnivae
drutva, preddrutvo pretstavlja osnovu za poetak ostvarivanja prduzetnitva.
Sticanje prava i obaveza preddrutvo obavlja preko odreenog osnivaa drutva ili organa
ovlaenog da za drutvo stie prava na stvarima, s time to treba izriito naglasiti da
sticalac stie ta prava za trgovako drutvo koje e upisom u trgovakom registru stei
svojstvo pravnog lica, u kom e sluaju ta prava biti preneta na trgovako drutvo. Stoga je
izriitom odredbom ZTD propisano da prava steena u ime trgovakog drutva pre upisa u
trgovakom registru predstavljaju zajedniku nepodelljenu imovinu osnovaa, osim ako
osnovai nisu se drugaije dogovorili. Naime, sklopi li se pravni posao u ime drutva
pravnog lica koje e tek nastati, posao je valjan iako jo nije nastao pravni subjekt u ime
koje je sklopljen. Na njegovu se mjestu do upisa u sudski registar nalazi preddrutvo, koje
upisom drutva pravnog lica u sudski registar ipso facto pretvara u to drutvo pa se i tim
putem dolazi do toga da je ugovor sklopljen u ime budueg drutva.
Dalje se u radu navodi da je mogue, u cilju razvijanje uspenih biznis ideja, jo pre
sklapanja ugovora o drutvu, odnosno potpisivanja statuta, naroito kada je re o veem i
sloenom poslovnom poduhvatu, da se izmeu osnovaa drutva sklopi predugovor kojim
osnivai drutva razvijaju ideju za osnivanje drutva i preuzimaju obavezu da e sklopiti
ugovor o osnivanju drutva, odnosno potpisati statut nakon ispunjenja predvienih
pretpostavki. I potpisivanjem ovakvog predugovora u sutini ostvaruje se preduzetnitvo u
formi koja je zakonom predviena.
U radu, to se tie prestanka preddrutva, ukazuje se na to da ono prestaje automatizmom
upisa trgovakog drutva u trgovakom registru, nakon ega drutvo kao pravno lice
produuje sa poslovanjem sa svim pravima koje je preddrutvo steklo u meuvremenu,
odnosno sa obavezama koje je preddrutvo preuzelo u njegovo ime, koje postaju prava i
obaveze trgovakog drutva. Ukazuje se i na to da preddrutvo prestaje i donoenjem
odluke osnivaa drutva da odustaju od osnivanja dotinog drutva, na nain kako je to
predvieno ugovorom o drutvu, odnosno statutom, odnosno i pravosnanou reenja
kojim se odbija upis trgovakog drutva u trgovakom registru, u kojim se sluajevima
provodi likvidacija preddrutva prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojim
je propisan postupak likvidacije ugovora o ortakluku (ugovora o zajednici).
References:
1. Barbi, J. Pravo drutava, knjiga prva. opi dio, Organizator Zagreb 2008
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
590
2. Baringer, Bruce R. and Ireland, R. Duane Entrepreneurship Successfully Launching
New Ventures, Pearson Prentice-Hall 2010
3. Dimitrova, M. Preduzetnistvo ( ) UACS Skopje 2013
4. Huffer, U. Companies Act (Aktiegesetz), Mnchen 2006
5. Lutter, M. i Hommelhoff, P. Companies Act comments ( GmbH-Gesetz Kommentar),
Kln 2004
6. Nedkov, M. Belianec, T. Gradiki-Lazarevska S. Pravo drutava (
) Sigmapres Skopje 2003
7. Pejkovski, J. Preduzetnitvo i razvoj ( ) NIP Ekspres -
Magna Sken Skopje 1997
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
591
OPRAVDANOST PRIMENE I MERENJE EFEKATA UNAPREENJA
PRODAJE
Dragana Gaevi, Marija Lazarevi
Visoka poslovna kola strukovnih studija Novi Sad
Tekelijina 26a, Novi Sad
Izvod
Kako bi kompanija ostvarila pozitivan finansijski rezultat potrebno je da proda
odgovarajuu koliinu proizvoda po odreenoj ceni vodei rauna o trokovima. Tek kada
se ostvari donja taka rentabiliteta, preduzee ulazi u zonu profita. Neki autori iznose
stanovite po kojem preduzee ne moe da utie na potroae i prodaju i da je jedino to
moe da uradi kako bi uspeno poslovalo, efikasno upravljanje trokovima. Miljenja smo
da ovo stanovite nije prihvatljivo u savremenim uslovima poslovanja. Efikasno
upravljanje trokovima jeste samo jedan od naina za poveanje profita. Kroz ovaj rad
pokuaemo da predstavimo upravljanje prodajom i trokovima prvenstveno sa aspekta
marketing komuniciranja i na taj nain pokaemo da ulaganje u unapreenje prodaje
posredno dovodi do rasta profita, preko poveanja prodaje. Unapreenje prodaje
predstavlja kratkoronu aktivnost (nerutinska, povremena i privremena aktivnost) koja
predstavlja svojevrsni podsticaj za kupovinu.
Kljune rei: ponaanje potroaa, afektivno ponaanje, aktivnosti unapreenja prodaje,
trokovi unapreenja prodaje
USAGE JUSTIFICATION AND EFFECT OF SALES PROMOTION
MEASUREMENT
Dragana Gaevi, Marija Lazarevi
Abstract
In order to achieve a positive financial result a company needs to sell an appropriate
amount of product at a certain price considering the level of costs. Only when the company
accomplishes the bottom point of the profitability, it enters into the profit zone. Some
authors present the opinion that the company is not able to affect the consumers and trade,
but the only thing a company may do in order to perform its' activities successfully, is
efficient cost management implementation. Our opinion shows that this point of view is
not acceptable in the modern business environment. Effective cost management is the only
one possible solution for profit increase. Through this paper we will try to represent sales
management and expenses primarily from the aspect of marketing communication and thus
represent that investment in sales promotion also leads to profitable growth, through
increased sales. Sales improvement is a short-term activity (non-routine, intermittent and
temporary activity) that represents a sort of purchase incentives.
Keywords: consumer behavior, affective behavior, activities of sales promotion, sales
improvement expenses
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1. UVOD
Praenje ponaanja potroaa i istraivanje elemenata koji ga determiniu pedstavlja
segment marketinga koji je posebno znaajan imajui u vidu injenicu da su potroai
danas izloeni velikoj ponudi, obrazovaniji su, mobilniji, raspolau sa vie informacija, te
su samim tim i osetljiviji prilikom vrednovanja alternativa i donoenja konane odluke o
kupovini. Aktivnostima unapreenja prodaje moe se uticati na potroae da u kratkom
vremenskom periodu donesu iznenadnu odluku i kupe proizvod to je posebno znaajno u
uslovima sve intenzivnije konkuencije.
U savremenim uslovima poslovanja, gotovo je nezamislivo poslovati bez primene
marketing koncepta. Potrebno je posvetiti panju svim elementima marketing miksa jer se
samo tako moe ostvariti sinergetski efekat. Promocija kao jedan od elemenata marketing
miksa obuhvata razliite oblike i naine komuniciranja preduzea sa tritem iji je cilj
uspostavljanje odreenog nivoa tranje za proizvodom preduzea [2].Meu razliitim
instrumentima promotivnog miksa, danas sve veu ulogu i znaaj dobija unapreenje
prodaje.
2. UNAPREENJE PRODAJE
Unapreenje prodaje je segment komunikacijskog miksa kojim se deluje na trite u
procesu izmeu proizvoaa, marketing kanala i potroaa s ciljem pospeivanja prodaje
proizvoda i usluga, ponudom dodatnih vrednosti ili izazivanjem interesovanja, to se
realizuje edukacijom, informisanjem i potsticajima[4].
Klepner istie da je unapreenje prodaje vezano za direktnu prodaju proizvoda. Namenjeno
je za zadovoljenje direktne kupovine a moe da se ispolji u razliitim oblicima.
Ekonomska propaganda izgrauje dugorono poverenje, a unapreenje prodaje pospeuje
prodaju i dopunjava linu prodaju. Usmereno je na potroaa kako bi se ostvarila direktna
prodaja [4].
Porukama ekonomske propagande i ekonomskog publiciteta stvara se upoznatost a
unapreenjem prodaje i linom prodajom se usmerava na akciju kupovinu.
Slika 1. Uticaj promotivne poruke pojedninih instrumenata komuniciranja u pojedinim fazama
komunikacijskog procesa
Izvor: [4]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
593
Cohen definie unapreenje prodaje kao promotivnu aktivnost koja upotpunjuje aktivnosti
ekonomske propaganda i line prodaje, koordinira sa njima i pomae im da budu
uspenije. Ono u svojim aktivnostima sadri stimulanse koji trebaju doprineti veoj
vrednosti i zainteresovanosti za proizvod kod prodajnih snaga, distributera i krajnjih
potroaa [4].
Uvaavajui prethodno navedena teorijska stavnovita, moe se zakljuiti da unapreenje
prodaje predstavlja kratkoronu aktivnost (nerutinska, povremena i privremena aktivnost)
kojom se nastoji ostvariti utacaj na ponaanje potoraa korienjem razliitih instrumenata
unapreenja prodaje ime se ostvaruje svojevrsni podsticaj za kupovinu. Ovaj intstrument
komunikacijskog miksa je iroko rasprostranjen. Neka preduzea ga koriste kao dopunu
aktivnostima ekonomske propagande, dok ga druga, obino manja preduzea koja se tek
probijaju na trite, koriste kao jednini nain promocije.
Unapreenje prodaje sprovodi se primenom odreenih aktivnosti. Njihov dijpzon kree
se od demonstrcija proizvoda, degustacija, orgnizcije rznih vrst ngrdnih igr u
vidu kvizova znanja ili igara na sreu. Pored toga, ove aktivnosti obuhvataju i izradu VIP
kartice koje lojalnim kupcima obezbeuje specijalne popuste, deljenjeuzoraka proizvoda,
bonus pakovanja, promotivnih kupona i orgnizovane rasprodaje najee u periodu kraja
prodajne sezone. Za unapreenje prodaje esto se koriste i tzv. korporativna promotivna
sredstva rokovnici, olovke, kalendari, upaljai, privesci, tekstilna konfecija i sl. koja su
oznaena korporativnim brendom.
Svim ovim aktivnostima nastoji se smanjiti vreme izmeu dve kupovine i poveati
uestalost istih, kako kod lojalnih kupaca koji se ovom prilikom nastoje nagraditi, tako i
kod kupaca koji do sad nisu koristili porizvod preduzea, kupaca koji su korisnici
konkurentskih proizvoda i bivih kupaca.
Prednosti unapreenja prodaje ogledaju se u lake merljivim reakcijama kupaca. Rezultate
ovih aktivnosti mogue je sagledati neposredno nakon njihovog zavretka. Pored toga,
sprovoenje aktivnosti uanapreenja prodaje zahteva manje ulaganjau odnosu na
oglaavanje, pa ovom obliku promovisanja pribegavaju preduzea koja jo uvek nemaju
prepoznatljiv brend niti znaajan finansijski potencijal da bi se putem oglaavanja upustila
u borbu sa snanim konkurentima. U poreenju sa oglaavanjem, unapreenje prodaje
karakterie vea neposrednost u prenosu poruka[2].
Cilj svih aktivnosti unapreenja prodaje jeste trenutno podsticanje na akciju kupovinu.
Na taj nain, stvaraju se kratkoroni efekti koji se ogledaju u rastu prihoda. Meutim, ove
aktivnsti retko mogu ostvariti dugoronije efekte u vidu graenja lojalnosti brendu i
trajnom opredeljenju.
Mnogi autori idu i korak dalje, smatrajui da je previe rizino ukoliko kompanija nekog
dobro poznatog brenda odobri znaajan promotivni popust, budui da trinim liderima,
cenovna redukcija moe korporativno samo nakoditi.Poznati su primeri amerikih
kompanija u prehrambenoj industriji: Kellogg, Kraft i Procter&Gamble koje su preestim
cenovnim snienjima, a sve u cilju ostvarivanja kratkoronih efekata unapreenja prodaje,
ozbiljno naruile lojalnost svojih kupaca i ugrozile imidbrenda.
Kako bi se aktivnosti unapreenja prodaje iskoristile na to uinkovitiji nain, neophodno
je posvetiti panju izradi kvalitetnog marketing plana u okviru koga su sve promotivne
aktivnosti dobro osmiljene i usklaene ime se ostvaruje sinergetski efekat. Marketing
plan bi trebao da jasno istakne povod i period u kome je predvieno sprovoditi aktivnosti
unapreenja prodaje, kako ne bi dolo do kontraefekata.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
3. PONAANJE POTROAA I UNAPREENJE PRODAJE
Odluka je akcija potroaa, to jest njegova namera da kupovinom proizvoda ili usluge
zadovolji odreene potrebe i elje[1].Proces odluivanja potroaa poinje kada osoba
postane svesna potrebe. Nakon toga prikuplja informacije i formira listu alternativnih
reenja problema. U skladu sa kriterijumima koje svaki pojedinac rangira na drugaiji
nain, karakteristikama linosti i faktorima makrookruenja vri se procena alternativa.
Posledica izbora jedne od alternativa je kupovina proizvoda ili usluge. Poslednja faza je
ocena kupovine, a od iskustva zavisi dali e se potroa u budunosti opredeliti za istog
proizvoaa, tj. istu marku proizvoda. Ovaj proces odluivanja podudara se sa kognitivim
sistemom u ijoj je osnovi racionalan nain razmiljanja.
Prema D. Hauardu motivi potroaa se mogu podeliti na dugotrajne i kratkotrajne.
Dugotrajni motivi nalaze se u osnovi trajne angaovanosti potroaa u kupovini (primer
moe biti kupovina automobila). S druge strane, kratkotrajni motivi su rezultat trenutnog
stanja potroaa koje je uzrokovano nekom emocijom, afektom i sl. i izazivaju iznenadnu
angaovanost (primer moe biti kupovina okolada)[1].
Aktivnosti unapreenja prodaje predstavljaju stimulanse kojima se deluje na afektivno
ponaanje potroaa i izaziva njihova iznenadna angaovanost. Afektivno ponaanje koje
je uzrokovano pozitivnim emocijama aktivira motivaciju potroaa, ubrzava proces
prikupljanja informacija i procenjivanja alternativa, to dovodi do skraivanja procesa
donoenja odluke o izboru.Afekat, kao automatska reakcija na podsticaj iz okruenja se ne
moe planirati, to znai da je izvan ili pod neznatnim kontrolom osobe.
Izvor:[1]
Stavovi autora su podeljenii kada je u pitanju meuzavisnot afektivnog i kognitivnog
sistema u procesu odluivanja o kupovini. Miljenja smo da ova meuzavisnost ipak
postoji. S obzirom da afektivni sistem uzrokuje impulsivne reakcije kupovine, esto se
dogaa da se ta ponaanja razmatraju kroz kognitini sistem. Veliki broj potroaa, nakon
impulsivne kupovine podstaknute unapreenjem prodaje, preispituje svoju odluku
OKRUENJE
AFEKTIVNISISTEM
AFEKTIVNIODGOVORI
Emocije
Oseanja
Raspoloenje
Procene
KOGNITIVNISISTEM
KOGNITIVNIODGOVORI
Znanje
Znaanje
Verovanje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
595
ukljuivanjem kognitivnog sistema (npr. da li je trebalo kupiti proizvod na popustu tj. da li
je uopte postojala potreba za kupovinom i sl.)
4. MERENJE EFEKATA UNAPREENJA PRODAJE
Prilikom izbora naina komuniciranja sa potroaima, menadment preduzea bi trebao da
vodi rauna da celokupan program oglaavanja bude usklaen, pre svega sa misijom i
ciljevima preduzea. Pored toga, neophodno je raspolaganje odreenim finansijskim
sredstvima. Kada se ispune navedeni uslovi, kreira se promotivna poruka i bira
odgovarajui medij. Na kraju, potrebno je izvriti merenje efikasnosti promocije.
Za ocenu opravdanosti ulaganja u unapreenje prodaje koristi se nlitiki model koji
razmatra odnos ulgnj u unpreenje prodje i efekte unapreenja prodaje koji je
rzrdio Trger[5].
U konstrukciji ovog model polzi se od pretpostvke d ulgnj u unpreenje prodje,
dkle u povenje trokov mrketing morju rezultirti i povenjem relizcije u nekom
odnosu.Izmeu ulaganja i rezultata postoji proporcionalnost, tj. to su ulaganja vea i
uinci realizacije bi trebali biti vei u linearnom, odnosno barem do odreenog stepena i u
krivolinijskom konceptu analize. U razradi ovog pristupa u linearnom konceptu polazi se
od poznate formulacije utvrivanja dobiti (D):
(1)D = Y - T
Gde (D) oznaava dobit; (Y) je realizacija a (T) su ukupni trokovi. Ukupni trokovi
sastoje se od fiksnih trokova, (F); trokova marketinga (Tm); te varijabilnih trokova (V).
(2)T = F + Tm + V
Uvrstimo sada (2) u (1) imamo:
(3)D = Y - F Tm V
Ovde je sada potrebno razmotriti osnovne odnose prodaje, varijabilnih trokova i
koeficijenta efikasnosti unapreenja prodaje.
Polazi se od pretpostavke da je Y = f( Tm). To znai da je realizacija u funkcionalnom
odnosu prema trokovima unapreenja prodaje (marketinga), odnosno drugim reima,
ukoliko rastu ulaganja u unapreenje prodaje trebao bi da raste i prihod od prodaje.
Ovaj funkcionalni odnos utemeljen je na koeficijentu efikasnosti ulaganja u trokove
marketinga koji pokazuje za koliko se jedinica povea prodaja ako se uloi jedna jedinica u
trokove marketinga. U Tragerovom pristupu pretpostavlja se da je taj koeficijent
konstanta. Njegova formulacija je ova:
(4)Kr = Y / Tm
Gde je (Kr) koeficijent efikasnosti trokova marketinga, dok su ostale veliine poznate.
Drugi bazini odnos je onaj izmeu varijabilnih trokova i realizacije , koji pokazuje
koliko varijabilnih trokova otpada na jedinicu realizacije. Moe se izraziti i u postotcima.
(5)Kv = V / Y
Gde je (Kv) koeficijent varijabilnih trokova. Iz (4) i (5) sledi
(6)Y = Kr * Tm
odnosno
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
596
(7)V = Kv * Y
Ako se supstituira (6) i (7) u (3) imamo
D = Kr * Tm Kv * Y Tm - F
S obzirom da je Y = Kr * Tm dobijamo:
D = Kr * Tm Kv * Kr * Tm Tm F
Ako uredimo jednainu dobijamo, da se dobit izraunava koritenjem obrasca:
D = Tm ( Kr Kr* Kv-1) F
Iz ovoga sledi da je veliina dobiti (D) zavisna od dimenzija trokova marketinga,
koeficijenata efikasnosti ulaganja i koeficijenta varijabilnih trokova i fiksnih trokova. U
tom smislu mogua sutri sluaja:
Kr - Kr*Kv = 1
U prvom sluaju kada je leva strana jednakosti vea od 1, isplati se ulaganje u unapreenje
prodaje. U drugom sluaju kada je izraz na levoj strani jednak jedinici, dobit je na svim
nivoima jednaka nuli pa se prema tome i ne isplati ulagati u unapreenje prodaje, te ako je
taj izraz manji od 1 na svim nivoima realizacije ostvaruje se gubitak, to znai da nema
smisla ulagati u unapreenje prodaje.
Iz ovog sledi zakljuak da ulaganje u unapreenje prodaje ima smisla samo ukoliko je izraz
na levoj strani jednaine vei od jedinice.
Ako zamenimo koeficijente u obrascu (11) s osnovnim simbolima, moe se lako uoiti da
je to zapravo odnos izmeu tzv. doprinosa pokria i fiksnih trokova ulaganja u
unapreenje prodaje tj.:
Y/ Tm - (Y / Tm * V / Y) = (Y V ) / Tm = 1.
5. ZAKLJUAK
Savremeni trendovi u poslovom okurenju, gde se pre svega misli na globlizciju i
internacionalizaciju poslovnj, sve bri tehnoloki razvoj i kri inovcioni i proizvodni
ciklus, utiu n intezivnost konkurencije unutr pojedinih deltnosti.
Otra trina utakmica, zahteva od preduzea kreiranje i implementaciju kvalitetnih
strategija koje omoguavaju stvaranje konkurentske prednosti kombinovanjem svih
potrebnih strategija koje tako integrisane vode postizanju pozitivnih rezltata poslovanja.
Posebnu panju je potrebno posvetiti marketing strategiji i izboru adekvatnog promotivnog
miksa. Putem promotivnog ina unapreenja prodaje direktno se deluje na kupevu
percepciju i ponaanje. Ovaj instrument komunikacionog miksa omoguava rast prodaje u
kratkom roku ime se indirektno utie na rast profita preko poveanja ukupnih prihoda.
Dostupni analitiki instrumentariji, omoguavaju utvrivanje isplativosti ulaganja u
unapreenje prodaje.
Reference
1. B.Marii,Ponaanje potoroaa,Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2002, p.111.,
p. 369.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
597
2. B.Paunovi, D.Zipovski, Poslovni plan-vodi za izradu,Centar za izdavaku delatnost
ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2001, p. 119., p. 122.
3. S.Salai, I.Hegedi, A.Grubor, Marketing komuniciranje, Univerzitet u Novom Sadu,
Ekonomski fakultet Subotica, Novi Sad, 2007, p. 267., p. 211.
4. W.Trger, Wie hoch soll man in Absatzmassnahmen investieren? Marketing Jorunal, 6
(1969) 386.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
598
THE IMPORTANCE OF THE INNOVATIONS AS A SOURCE OF
COMPETITIVE ADVANTAGE AND HOW SLOVAKIA IS
SUPPORTING THEM
Anna Zaukov Artur Bobovnick* Adam Madlek
Department of Marketing Communication, Faculty of Massmedia Communication,
University of Sts. Cyril and Methodius, J. Herdu 2, 917 01 Trnava, Slovakia
anina.zauskova@gmail.com, adam.madlenak@gmail.com
*also Innovative Management Partner Consulting Ltd., Gunduliova 4, 811 05 Bratislava
a.bobovnicky@gmail.com
Abstract
As the crisis gets longer and deeper, growth disparities between some European regions are
increasing, there is an even stronger need to implement the Innovation Union swiftly and
deepen it in the areas crucial to innovation, such as higher education, innovation-based
entrepreneurship and demand-side measures. Europe needs fresh dynamism in its
economy. Existing, traditional industries in which Europe excels need to develop new
applications and new business models in order to grow and maintain their competitive
advantage. Furthermore, in dynamic fields such as ICT-based businesses and in emerging
sectors Europe needs more high-growth firms. This calls for an innovation-driven
structural change. Consequently, what Europe needs most in the next decade is to attract
top talent and reward innovative entrepreneurs, to offer them much better opportunities to
start and grow new businesses. Several studies were done exploring the innovations and
their importance for the companies to achieve a sustainable competitive advantage. The
presented article is describing some basic approaches and the model that established
relationship between several key factors and their influence on the construct success of the
company. As an outcome from this model it is clear that innovation orientation of the
management and ability to launch innovations onto the market are central aspects of the
success. The European Commissions Horizon 2020 proposal for a future European
research and innovation program marks a clear break with the past by covering the entire
value creation chain in one single program. The business environment in Europe will
become more innovation-friendly thanks to Single Market measures such as the unitary
patent, faster standard setting, modernized EU procurement rules and a European passport
for venture capital funds. The article will deal with current status of innovations in
Slovakia, identifying what are the preconditions for future development of the environment
that is supporting innovations and how are they fulfilled in Slovakia.
Key words: Globalization, innovation, competitiveness, national policies
1. INTRODUCTION
After decades of variuos transformations the companies have become smaller, simpler and
much faster in reaction to market demands that ever before. They became more
competitive. The same applies for nations. In the fierce competition for foreign direct
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
599
investments, innovative scientists etc, nations became more competitive. There is no single
recipe for nation competitiveness. One needs to take into account the specific environment,
value system and cultural heritage of a country in order to define what is acceptable or not
and to draw the consequences and policy implications which are advisable for particular
national economy. In our approach we evaluate innovations and effectiveness of
innovation process, which is becoming the key factor (and key challenge) for many
political and research initiatives focused on nation competitiveness growth. Other expected
results of the innovations and effectiveness of innovation process are sustanaible
development and steady increase of the quality of life of the society. In a quest for nation
competitivness analysis we use certain simplification comparing nations with the firms in
many places of this article, as far as 1) a competitive firm is a key factor of a competitive
nation; 2) the competitivness of firm is well studied and described.
The principal role of the corporate management is effective management of technology
operations and processes, that must be adjustable to provide flexible response on custmers
needs within the limits of production lines. But it is not enough for a company to
streamline and downsize, company must be capable to innovate fundamentally
reconceiving itself, of regenerating its core strategies, and of reinventing its industry
(Tushman et.al, 1997). From the nations point of view emphasis is laid on possible
modification of socio-economic processes and social models intended for preparation of
sufficiently skilled manpower to implement the innovation trends searched for. The
importance and the need for innovations aimed at further development of the European
Union can be derived from the currently most significant political document formulating
the objectives and tasks of the European Community in the future Europe 2020 Strategy
for Growth and Employment.
2. THE ROLE OF INNOVATIONS IN THE PROCESS OF COMPETITVENESS
GROWTH OF THE FIRMS AND NATIONS
Last fifty sixty years in mankind development is marked with several revolutionary
changes - many technological, mainly communication and information systems have
brought disruptive energy and led to the overall improvement of the lives of human
beeings; making it easier, but at the same time more interconnected and removing
previously known barriers borders and political systems. But the speed of new
innovations seems to be slowing down. While markets are constantly overfloded with new
products, the really NEW products (disruptive innovations) are rare. Companies
everywhere are engaged in a product innovation war with ultimate goal to differentiate.
The weapons of this war are the thousands of new products invading chosen marketsplaces
in order to secure a sustainable competitive advantage. Unlike a millitarhy war, the
product innovation war is beneficial one no deaths, no violence, and no burned
nuildings. The victors gain riches and fame; the losers are vanquished, merged, or
disappear; and society and humankiond benefit from the new products and services that
previous generation did not have (Cooper, 2005). But many companies find themselves in
unusually precarious positions. The market requires continuous quality improvements,
companies are not in a position to successfully raise their prices. In many cases, companies
are being forced to drop heavily their prices in order to compete. Looking more closely at
the situation we see that many of these companies have not systematically adjusted their
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
revenue models to reflect the changes of recent years. This situation is described in
following figure.
Figure 1.- Phenomena of hyper competition. The battlefield is moving towards higher quality
and lower price. ( DAveni, 2007).
Innovations can be considered to be an inseparable part of the countrys economic growth
in the global economic market conditions. Their primary essence consists of new
information resulting from application of natural persons theoretical knowledge of
scientific, research and development activity to the entrepreneurial activity. They can be
defined as a renovation and extension of the product and service range, as well as relating
markets, formation of new methods, technologies and production ways, delivery and
distribution, implementation of changes in labour management and organisation,
improvement of work conditions and growth of workers qualification. The purpose of
implementation of innovation activities is a constant increase of business entity
performance, which in this way strives to commercialise the original invention. It is in
particular the financial demandingness of many production procedures and lack of security
that have recently forced businesses to change so far applied model of support of science,
research and development of innovations. Business entities are searching for such models
of research cooperation that are not primarily based on the application of internal company
sources, but rather on using the necessary financial and human capacity from the external
environment. Making the flow of innovative ideas, new technologies and verified work
procedures accessible to market entities mutually is becoming substantially important.
Involving the highest possible number of stakeholders in the innovation process, disposing
of relevant knowledge capable of multidisciplinary use, aiming at making the production
of new products and provision of services more efficient, is becoming crucial. We can talk
about enforcing a concept of so-called open innovation ] as a pre-requisite for research
activity in the 21st century. For successful execution it is utmost important to manage the
process of implementation of changes. Hamel and Prahalad wrote in their historical
breakthrough article: Given that change is inevitable, the real issue for managers is
whether that change will happen belatedly, in a crisis atmosphere, or with foresight, in
a calm and considered manner; whether the transformation agenda will be set by a
companys more prescient competitors or by its own point of view; whether transformation
will be spasmodic and brutal or continuous and peaceful. Place coups make great press
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
copy, but real objective is a transformation that is revolutionary in result, and evolutionary
in execution (Hamel&Prahalad, 1994).
3. THE NATURE OF COMPETITIVE ADVANTAGE
To find the way out of this situation IMP has carried out analysis of more than 700
companies from 10 nations which makes it clear that only very few organizations manage
to achieve sustainable success (Bailom et.al, 2007). Despite their differences, these
companies all have one thing in common: they are able to continually create unique
benefits in their markets.
This unique quality is in turn the result of a specific ability to reinvent themselves from
their core outwards and anticipate future trends in the market.
Peter Brabeck-Letmathe, Chairman of Nestl, speaking for all of the top performers who
were analyzed in this project, sums up this central principle of sustainable success as
follows: It is not a matter of thinking about what made us successful up to now, but more
importantly what we can do to be successful in the future.
IMP has managed to clearly show the depth and interconnection of the central principles
and elements of entrepreneurial success. As you can see, the set is describing the corporate
success on 52%. Is it sufficient or not? 48%, which are not described, are factors like
chance, intuition and last, but not least luck. So far, it is the most precise description with
mathematical and statistical justification.
Figure 2: IMP model of the nature of competitive advantage Source: Bailom et.al., 2007
The innovation orientation of the management is a key factor, closely followed by
culture intensity and its type, core competence management and ability to bring the
innovation to the market. The study of IMP is clear confirmations how important are
innovations for firms, but could be similarly conceived by the regions and nations. Only
continuous quality improvements can ensure competitiveness. As a consequence, only
countries that are really successful in supporting and implementing innovations are
reaching the top positions in the world rank lists of various competitive indexes.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
602
4. INNOVATION ACTIVITIES IN EU AND IN SLOVAKIA LEGAL
FRAMEWORK
Irrespective of other circumstances influencing the innovation process, its correct legal
anchoring at the national and European level can be marked as a significant determinant of
successful implementation of specific measures in practice. The suitable legal environment
does not participate only in easier transfer of innovative products from the research phase
to the retail sale, but also in ensurance of sufficient funding, public procurement
adjustment for purposes of research and development or, last but not least, in provision of
legal protection to innovative products in the area of intellectual property. As a
consequence of absence of adequate legal framework the request of mutual cooperation of
companies during innovation activities would remain just a formal theoretical starting
point, making the real implementation impossible. Elaboration of national legal regulations
focusing on science and research support is a relatively complex process, not easy for
coordination, professional knowledge and proper consideration of the wide range of mutual
ties. It is in particular a connection to the strategic and program documents of the Slovak
Republic and the European Union, implementation of relevant industry policies or acquired
experience from so far implemented development programs in the respective country.
Here, it is important to take into consideration mainly many European framework
programs for research and development of technologies, which represent the basic tool of
the European Commission for financial support of research activities in the territory of the
Community. At the same time they represent the primary legislative tools for the
possibility of successful implementation of the unified European research area
70
. It is also
inevitable to preserve harmonisation with so-called Innovation Union, which represents
one of seven main programs
71
within the Europe 2020 Strategy. The aim of the Innovation
Union is to harmonise the rules for provision of tax reliefs and improve the conditions for
access to the financial incentives for support of development of science and research in the
EU member states. In the context of proposed measures within the Innovation Union the
attempt to create a unified European patent mechanism can be deemed to be significant.
Inappropriate and often different regulations or procedures of states in management of
rights to intellectual property usually build a severe obstacle in enforcing their research
activity results abroad.
The European legislative starting points, as well as enduring, not pleasing standing of the
Slovak Republic in innovation performance and innovation potential evaluation of member
states of the European Union
72
, open for the national legislator a number of challenges and
70
Establishment of the European Research Area (ERA) results from the political and legislative obligations
stated in the Amsterdam Treaty, at the same time, however, it should facilitate the increase of investments in
the European research. The concept of the European Research Area is a combination of following elements:
European single market for research, where free movement of research workers, technology and
knowledge takes place; efficient coordination of intra-state and regional research activities, programs and
policies at the European level; initiatives implemented and funded at the European level.
71
The initiative of the Innovation Union develops along with the industrial policy for the period of
globalisation, the aim of which is an ensurance of strong, competitive and diversified production value chain
with a specific emphasis on small and medium enterprises. Similarly, it complements further significant
initiatives, such as the Digital program, Youth in motion or Program for new skills and new jobs.
72
Based on the last evaluation Innovation Union Scoreboard 2013, the Slovak Republic is ranked among the
evaluated countries with the least innovation efficiency. Out of 27 countries of the European Union it took
only 20th place. The European Union marked extremely low expenditure on the public and private sector for
science and research to be the most likely reason for Slovakias failure. Compared to other member states of
the European Union the expenditure on research and development in the Slovak Republic are among the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
603
requests for reform of the existing science and technology system with the prerequisite of
bigger openness and adaptability to new trends in the field of innovation process. Legal
framework of science, technological development and innovations in the Slovak Republic
can be at the same time marked at least as insufficient, and moreover, inappropriately
complicated. Despite multiple repeated attempts and amendments of the legal framework,
which should have implemented a conceptual management of scientific-research activities,
the situation regarding support of research is split among several central state
administration bodies and allowance organisations funded by them. At present there is no
efficiently applied, unified, long-term innovation strategy with clearly defined parameters
of its practical implementation in Slovakia. Likewise, no unified functional innovation
system, which would consist of scientific institutions, policies, programs and instruments
creating favourable conditions for support of innovations and increasing competitiveness
of the country economy is in place.
The fundamental basis of the weak development of science and research, in particular the
innovation process, originates mainly from different model of economy management
before 1989, which was focused predominantly on central planning and showed a low rate
of adaptability to changed market conditions. Positive moment of socialist science and
research management was, however, the obligation of business entities to invest
considerable funds in the support of research activities. On the other hand, science and
research concentrated predominantly on heavy engineering industry, which was given also
by a number of armament factories in the territory of former Czechoslovakia (Zajac,
2002). Later, however, it was mainly due to the economy transformation from central to
market economy, which significantly weakened the implementation of research activity in
small and medium enterprises.
More significant attempts to start innovation processes according to the West-European
model can be identified only after 2000, when measures to improve framework conditions
of research activity management were repeatedly taken. Respective interventions,
unfortunately, were in most cases limited only to enterprises with private foreign capital,
bringing established customs from parent companies. At that time, the fundamental
document in science and research development was the Concept of State Scientific and
Technical Policy until 2005, adopted by the government of the Slovak Republic by means
of decree No. 724 of 13 September 2000. The aim of the program was creation of an
adequate economic, legal and institutional setting, allowing the Slovak Republic to enter
the structures of the European Union with reference to facilitation of the entire integration
attempt while constituting the common European research area.
Consequently, in 2005 the government of the SR adopted the Competitiveness Strategy of
Slovakia until 2010. In connection to the strategy the Action plan for science, research and
innovations was passed. One of the crucial tasks of the action program was a program
preparation to popularise science in society intended for public awareness increase
regarding the researchers work, clarification of the meaning and importance of
development of new products and encouragement to participation in many interesting
projects (vec, 2012). Based on the action plan described, so-called Central information
portal for science, research and innovations was established. The information portal
lowest ones, moreover, with decreasing tendency. While average of expenditures of the European Union
countries on research and development represents 1.82 % of gross domestic product (GDP), in Slovakia it is
only 0.48 % of GDP, whereas public funds amount to as much as 55 % of total cost of science and research.
Due to delayed availability of data, the evaluation outlined reflects the situation in the society in 2010 2011.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
604
represents a national information system for science and innovations to monitor the data on
development and solutions of research-development projects, funded from public
resources, as well as on the possibilities of mobility of research workers within Slovakia
and whole Europe.
In connection to the funding of research projects, it is also necessary to point out the
existence of the Innovation fund, established by the Ministry of Economy in accordance
with the provisions of Act No. 147/1997 Coll. on Non-investment Funds. Provision of
financial support from the fund reserves is performed by means of recoverable financial
contribution for organisations intending to execute research activities that are highly likely
to achieve the required market result. Substance of loans from the innovation fund lies
predominantly in awarding highly favourable conditions compared to commercial banks.
(tofkova, 2012)
The opportunity to support extraordinarily progressive and economically advantageous
solutions of existing problems is offered by the Slovak Research and Development Agency
(APVV) founded based on Act No. 172/2005 Coll. on Organisation of State Support for
Research and Development and on amendment to Act No. 575/2001 Coll. on Organisation
of Activities of the Government and Central State Administration as amended, as well as
by the Scientific Grant Agency (VEGA) of the Ministry of Education, Science, Research
and Sport of the Slovak Republic and of the Slovak Academy of Science. It is their task to
facilitate research project implementation using the funds allocated from the state budget
of the Slovak Republic.
Situation in national support of science and research came noticeably forth also in 2007,
when the National Strategic Reference Framework for Planned Economic and Social
Development of the Slovak Republic in 2007 - 2013 was adopted. The National Strategic
Reference Framework was prepared under the supervision of the European Commission
and was several times re-worked in line with its conditions. At present it represents the
basic strategic document for use of funds from the Structural Funds of the European Union
and the Cohesion Fund. In the mentioned period the government of the Slovak Republic
adopted also the proposal of the Innovation Strategy of the Slovak Republic for 2007
2013. The innovation policy of the SR 2008 2010 and later 2011 2013 in jurisdiction of
the Ministry of Economy of the Slovak Republic focused on closer elaboration of specific
measure presented in the innovation strategy. The task of the innovation policy of the SR
was not only a continual ensurance of volume of funds spent on science and research, but
also support of society development towards innovation and creativity. Measures selected
focus on removal of obstacles of cross-border cooperation and mobility of research
workers, establishment of partnerships between business entities and universities; they
concentrate on quality increase of masters education or promotion of scientific knowledge
using the open access to publications and data from the publicly funded research (Ministry
of Economy, 2010).
Similarly, the innovation strategy of the Slovak Republic for 2007 2013 was
supplemented by so-called Long-term Intent of the State Scientific and Technological
Policy till 2015, adopted by the resolution of the SR No. 766/2007, which has been
recently amended by so-called Fenix Strategy (2011). Fenix brought again several system
changes in science and research funding in Slovakia, and at the same unambiguously
identified the tasks of the state machinery in this area.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
605
Besides the documents mentioned, also Minerva project 2.0 should help improve
competitiveness of the Slovak Republic and support development of knowledge-based
economy. The action plans of Minerva 2.0 bring after all principal reforms of methods of
professional education, formation of information-based society and development of
entrepreneurial environment. Examples of such reform measures are for example
establishment of a new grant system for applied and academic research, foundation of
grant program of M. R. tefnik or migration policy update with regard to inflow of highly
qualified scientists from abroad.
Fragmentation of competencies in science and research in the Slovak Republic between the
central state administration bodies outlined above clearly induces a relatively low
efficiency of innovation system, the feature of which are in particular insufficiently
developed coordination and consultancy mechanisms of responsible institutions. Although
the Government Council of the SR for Science and Technology, where all stakeholders
were involved, should have originally helped solve this problem in the long run, the
research community and industrial associations preferred a formulation of theoretical
starting points of the state scientific and technological policy to preparation and
implementation of concrete innovation policy measures. Consequently, the result was a
weak interconnection of the basic and applied research and relatively complex
segmentation of competencies in connection to the innovation activity management, which
is currently supervised by the Ministry of Economy of the Slovak Republic, disposing of
managing competencies and in the area of development of scientific-research activities it is
the Ministry of Education, Science, Research and Sport of the Slovak Republic. Both are at
the same time authorised and obliged to fulfil their obligations arising out of the
membership of the SR in the European Union in accordance with the Europe 2020 Strategy
and Innovation Union.
As the problem of innovations obviously surpasses the borders of one department and the
situation described was, from the long-term point of view, unsustainable for the Slovak
Republic, the Slovak government established based on Resolution of 28 September 2011
the Government Council of the SR for Innovations with the primary aim to strengthen the
coordination of implemented innovation measures for the upcoming period. However, at
present we are not able to state with certainty that the new body will be able to fulfil the
objectives set in support of the national innovation process, mainly based on the existing
experience from previous similar institutions. Thus, expected changes would repeatedly
become only formal concepts without adequate application results.
5. CONCLUSION
It is getting harder and harder to differentiate oneself from the competitors, their products
and their services, resulting in fierce competition in terms of product quality and price. In
the long run, survival in this competitive environment, and defense of ones position,
depends crucially on continuous innovation and improved offers or apparent price
advantage.
The results of the analysis confirm, that many companies in Central Europe (but this
statement is not limited to this region only) are caught in a downward spiral, a situation in
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
606
which they are subject to enormous pressure to constantly improve the quality of their
products and services while there is little room to increase prices.
The European Union and its member states do not have a large choice while ensuring
future sustainability of own economic area, just to adapt to the current global innovation
trends. At the same time, the ability to innovate quickly and cheaply in the interest of
market share preservation in the strongly competitive market becomes inevitable. One of
possibilities how to meet the expectations is the effort of the states to support mutual
cooperation of business entities using the respective legal regulations.
Though the Slovak concepts of science and research development at first sight faithfully
copy the requests set in different European legislations, their fulfilment, with regard to
specific conditions of the SR, will represent a demanding task in the future. We assume
that the basic insufficiency will still result from not existing complex access to formation
and support of research activities. Establishment of various coordination authorities cannot
namely remove their continuing differentiation between different central state
administration bodies either. Although they can contribute to better information of the
stakeholders, they, however, cannot have a direct impact on their decision-making process,
as e.g. ministries will constantly act as independent administration bodies in the process of
allocation of funds to concrete projects. Analogically, problem may arise while considering
just the general character of all documents described, individual state official can interpret
formulations differently. Thus, the solution could be the establishment of a certain super-
ministry or another central state administration body, which would cover the entire
science and research or innovation area (with regard to the current legal state, the issue of
innovations could be shifted to the Ministry of Education, Science, Research and Sport of
the Slovak Republic) and at the same time it would dispose of the competencies regarding
observance of the national innovation strategy set. Developing shared expectations among
all stakeholders to promote innovation takes time and requires absolute consistency by all
responsible at all levels and constant repetition of messages.
The scientific contribution was elaborated within the research project VEGA 1/0900/12
titled Increase of innovation efficiency and innovative capability of business entities using
the system of open innovations with support of integrated marketing communication..
References
BAILOM, F. MATZLER, K. TSCHEMERNJAK, D.: Enduring Success. Palgrave
McMillan. New York, 2007. ISBN-13 978-0-230-55064-3
COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES: Communication from the
Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social
Committee and the Committee of the Regions: Innovation Policy: Updating the Unions
Approach in the Context of the Lisbon Strategy. COM (2003) 112
COOPER, R.G.: Product Leadership. Basis Books, New York. 2005. ISSBN 0-465-01433-
X
DAVENI, R: Mapping Your Competitive Position. Harvard Business Review, November
2007
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
607
HAMEL,G.-PRAHALAD, C.K.: Competing for the Future. Harvard Business Review,
September 1994. Reprint 94403.
KOTTER, J.P.: Leading Change. Harvard Business School Press. Boston 1996. ISBN 0-
87584-747-1
MINISTRY OF ECONOMY OF THE SLOVAK REPUBLIC: Innovation policy for years
2011 2013 in the department of the Ministry of Economy of the SR. 2010
TOFKOV, K. Public expenditures In TOFKOV, J. and Co.: Funds and financial
management. University textbook. ilina: EDIS Publisher U, 2012, pp. 79-90. ISBN
978-80-554-0484-4.
VEC, M. a kol.: Culture of labour world: Dependent work and agreements on work
performed outside employment. Bratislava: Friedrich Ebert Stiftung, 2012. 122 p.
ISBN 978-80-89149-23-0.
TUSHMAN, M.L.-OREILLY III, Ch.A.: Winning through Innovations. Harvard Business
School Press. Boston, 1997. ISBN 0-87584-579-7
ZAJAC, .: Innovation and Slovakia. In: Second Multinational Panel Meeting
Innovation Policy Issues in Seven Candidate Countries: The Challenges. Luxembourg :
European Commission DG, 2002. s. 45-54.
ZAUKOV, A. MADLEK, A.: Open innovations theory and practice. d :
Ksiy Myn Dom Wydawniczy Micha Koliski, 2012. 143 p. ISBN 978-83-7729-188-7.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
608
IMPROVING OF THE ORGANIZATIONAL STRUCTURE IN THE
AFTER-SALES OF VEHICLES, BY ESTABLISHING AND
DEVELOPING OF EFFECTIVE TEAMS
Vasil Stamboliski, Vancho Donev, Radmil Polenakovik
BAS-Business Academy Smilevski, Skopje,
Pijanec 10, 1000 Skopje, Macedonia
Abstract
The authors of this paper after measuring of the customer satisfaction after completed
service repair vehicle in an importers service center in the Republic of Macedonia found
that it can be improve and increase with reorganization of the existing organizational
structure. In fact with the analysis they established that the burden of contact with
customer comes to the reception for vehicles, and receptionists do not have real (physical)
available contact with the repair of the vehicle, what is the reason of dissatisfaction of the
customers. After analysis of the relevant literature and international experiences and the
experiences of principal, they start to the realization of effective teams of service adviser
and several different types of technicians, who are under the jurisdiction of the service
adviser, and can achieve greater effect. The service advisor is in contact with the problem
(vehicle) and taking care about it all the time, contact with the client, and keep the control
in their hands. After implementation of the proposed solution, and analysis of customer
satisfaction, ascertained first positive benefits and results of the improvement been done.
Keywords: Service, Satisfaction, Customer, Service Advisor, Organizational structure,
Teams.
1. INTRODUCTION
People come together for different reasons: to socialize (picnic group), to play (a group of
children on the street), to hunt (hunting gang) or to do something that can not do alone (team).
The reason for grouping is a major criterion in the selection of the group members, and later in
staying together. After the initial formation of the group, it is possible to connect to other
members, even incidentally. The initial collection of the group means that the group is formed.
It is only the germ of that group, which can be born under certain conditions to live some time
with all changes in every living organism occur. These changes occur in the birth, life and
work of the group referred to as group dynamics. The main division of the groups is on formal
and informal groups (Figure 1). In any larger social community (company, association,
political party, sports club, close family, etc.) these two types of groups exist.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
609
Figure 1. The main division of the groups
Formal groups are forming by a certain member of the wider social community who has power
to do it, specifying the objective of the establishment, membership of the group, and, usually
the leader of the group. Such groups are: grade plant, class in school, a committee to celebrate
the anniversary of the company, board and etc. Informal groups are occurring spontaneously
and they are articulated around a common interest (going to work with a few colleagues with
one vehicle, etc.). The initiator of the informal group most often is a future leader of the group.
According to the purpose for which they were established, groups can be permanent (relatively
permanent, such as organizational units, the complex plant equipment) and irregular (when
they are forming for a specific task: commission team, strike committee, etc.).
The above general characteristics of the groups as formal and informal are required for running
the daily activities in to the company. Also, as it was mentioned before, the implementation of
organizational changes as a basic strategy is using a team or teamwork. It is useful in this
division to see the team as a special kind of group.
Team falls under formal groups. In the background is the one of the first specification of the
team, and it's specific purpose for which it is formed. On this basis, the team should be
includes in permanent groups. However, some theoreticians, in team and working groups
include irregular (repetitive) tasks such as crews of complex systems: air crew, crew excavator
and etc. [1]
In order to meet the requirements of this paper work, the authors have chosen one of the
biggest sales and service importer center in the Republic of Macedonia. The company has been
operating since 1991 on the Macedonian market and it has already had an organizational set up
in all sectors of its operation. An analysis of the current situation through analysis of customer
satisfaction and their recommendations for improvement of service, and concluded that the
need to reorganize the receipt and repair the vehicles in which with building of effective teams
after in implementation will increase customer satisfaction and productivity of the service
center. After measuring and analyzing the results of the survey as well as examination of the
good practice of the Importers principal, an implementation of new structure has been made
with a purpose of improving the existing situation. After the implementation of the good
practices, another measurement has been done and a conclusion for the justification of the
same has been made. [2]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
2. TEMPORARY SITUATION, INVESTIGATION
At the beginning of 2007 the measurement of the customer satisfaction after the completed
service was started. The method of questioning by telephone calls has been applied and the
authors have analyzed the inputs in the service too. Within 2 to 3 days upon completion of
service, 30 to 40% of the customers (by random choice) are contacted by phone according
to proscribed procedure and the satisfaction level is put down in the table. The graphic
description of that calls (from 2007, 2008, 2009, 2010 and 2011) is given in the figure 2.
[3]
Figure 2. Costumer satisfaction
The graph shows that customer satisfaction after completed service increases with
implementation in the coming years reaching a satisfactory rate of about 90%. Small number
of dissatisfied customers is complaining about the organization and provision of services for
which reasons the authors of this paper started with a research survey with the founders of the
company and the management team in terms of organization and division of responsibilities.
From three employees in 1991 and becoming an importer of reputed brand of vehicles in the
middle of nineties the company employs several employees in to the late nineties, and first
made organizational structure appears in figure 3.
78,65
90,08
88,6
88,11
92,53
70
75
80
85
90
95
1
Costumer satisfaction 2007/2008/2009/2010/2011
2007
2008
2009
2010
2011
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
611
Figure 3. Structure from the end of last century
Figure 4. Structure from the end of 2009
Over the years as in the company was growing the intellectual capital of the company and
network also comes to a changing of the organizational company structure, with new jobs, new
sectors and departments and new employees as a basic precondition for quality satisfaction of
the customers and company competitiveness. The new organizational structure of the after-
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
sales department of the company at the end of 2009 when was implemented a quality system
ISO 9001/2008 looks as on figure 4. [4]
This organization somewhat justified demands, but the biggest problem occurs as:
- Lack of clear insight fro receptionist in work done,
- Lack of accountability of direct repairers of the work done,
- Diluting work
- Poor flow of information.
3. METHODOLOGY AND BEST PRACTICE
To meet the requirements, the authors performed the research in most of importers centers and
related services throughout the Republic of Macedonia in terms of organizational structure,
where they came to the conclusion that almost all respondents found the same or similar
problems. Accordingly it reviewed several practices applied by neighboring countries, and
reviewed the recommended organizational structure of the principal of the importers brand that
is the subject of research. This organizational structure from the principal is given in Figure 5.
[5]
Figure 5. Organizational structure from the principal
Best solution was taken where the decision is made reorganization of the existing structure and
the receptionist (consignee of the clients) and direct employees form effective teams of
permanent new team made with Service Advisor, Mechanics (at least 2) and Electrician (at
least 1).
The principal tasks of the newly established position of Service Advisor following the research
and analysis are given in the job description:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
613
Job titles:
Service Advisor.
Organizational goals:
Department of After - Sales and Service.
The main task in the workplace:
Team Leader, Service Advisor organizes work and adapts it to human and material
resources at his disposal. Contributes to the customer satisfaction, guaranteeing the
realization of the things that are requested by customers by keeping an eye on quality, price
and date of the work.
Others functions:
Managing the team
Responsible of a team of mechanics and electricians, he sets targets, measure their results,
and helps, advise and take care to respect the security measures.
Optimize human and material resources.
Planned things into human and technical capacities that are available, take care of the
technical equipment to follow contemporary trends and suggests the assumed purchase of
additional equipment and tools necessary work.
Maintain a high level of competence.
Guarantee the quality of the work and take care of productivity achieved with efficient
operation of the team, maintaining high technical competence level of each member of a
team.
Participate in making a training plans tailored to the current needs of the service and the
advance of team.
Supervisor jobs:
Head of the Department and Technical Advisor.
Subordinate jobs:
Mechanics and Electricians as part of the team.
Qualifications:
Higher education, Mechanical engineering.
Knowledge and updates:
- Basic training for hierarchy and history of the company,
- Basic training for the history of the manufacturer,
- Basic training for the products, parts, equipment,
- Training for primary servicing vehicles from the program of the manufacturer,
- Negotiating with difficult costumers,
- Fundamentals of conduct with customers and subordinates.
Requires knowledge and skills:
- Hardworking,
- Adaptability to change,
- Determination,
- Teamwork,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
614
- Basic culture and behavior,
- Technical culture.
Experience:
Minimum 2 years of experience in automotive industry.
Responsible for:
TO ORGANIZE WORK
- Manages human resources (absenteeism, sick leave, training ...),
- Once a week he announces the Technical Advisor for the Work Plan, the available hours
of each mechanic, when he entered the appropriate changes,
- Defines the time twice a day to meet with the Technical Advisor to adapt the work with
ongoing changes and unforeseen absences,
- Distributed the work according to workers competence, urgency and agreed,
- Optimizing use of materials, avoiding dispersal of consumables,
- Ensure the consistent removal of defects.
TO MONITOR THE INTERVENTION
- To monitor the initiation of repair and those underway, and it checks quality intakes and
whether they correspond to the requirements of the client,
- To assess the cause of the price and terms of the additional repairs carried out by a
mechanic and inform the client,
- To approve final testing of vehicle,
- Carry out preliminary calculation of the work and hand over the matter to the client for
payment, along with his comments, testing results and controls.
TO CARE FOR THE REALIZATION OF THE WORK
- Analyze the work order and for the further information consult the client if necessary,
- Specifies the date and price in relation to the estimated time of repair,
- Implements requirements and oversee the spending of parts and materials,
- Be informed of the availability of spare parts and follow their orders,
- Implement security procedures and take care of the assets that contribute to gaining trust
with customers.
TAKE CARE FOR THE TEAM
- To meet the demands of the team in terms of information, community and justice,
- To keep discipline and resolve conflicts,
- To apply rules for safety at work, roles of respect for order and cleanliness in the
workplace (to oversee preservation / storage and condition of materials and equipment),
- Perform periodic meetings in order to familiarize the team with the achievements and
improvement of the quality of work,
- To advise and assist the mechanics,
- With his superiors to participate in the evaluation of staff to determine potential for
advancement and to propose appropriate training,
- To stimulate the work of those who show initiative,
- Perform interior control of work and to notify their superiors of each anomaly to the
internal organization.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
615
Contact with:
Head of After - Sales, Technical Advisor, Mechanics, Electricians and Test driver,
Responsible for spare parts
4. IMPLEMENTATION
Figure 6. New organizational structure
Following the analysis reorganization of the existing structure was done and is
implemented by mid-2012. Early implementation meets resistance, but over time and
constant training of the staff revived the new organizational structure given in figure 6.
5. IMPLICATIONS AND CONCLUSIONS
After the implementation of the new organization increase of profitability in the department is
unavoidable, first of all in reference to financial input as well as in reference to the increased
number of entrances in the service department. We came to the same conclusion after
conveyed customer satisfaction interview for 2012, which showed more than 90% of satisfied
customers and which has to be a target for the future as well.
From these studies started in September 2012 when a new organization introduced and can say
that it is not accepted with pleasure by the direct repairers the reason to increase accountability,
and also in the surface are float their weaknesses.
To all such should be made in several training, explain the purpose, and the tools used are
recommended by the manufacturer provided the following figure 7, for recording the vehicles
returned after completion of service. [6]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Figure 7. Vehicle return tools
On the vehicles are returned need to be attach tools from the above picture, as the client at that
moment can saw that employees are committed to addressing his return, and not to highlight
that the work done badly.
Studies of the implementation of the new organization and the measurement of returned
vehicles to date have been made in a simple way by measuring the number of vehicles served
and the number of returned vehicles, using as performance of the process is taken percentage
of returned vehicles, given in figure 8.
Year 2012 2013 :
Month 9 10 11 12 1 2 3
Number of served vehicles 776 808 830 900 704 670 727 5415
Number of returned vehicles 5 17 12 9 4 13 19 79
% of returned vehicle 0,6 2,1 1,4 1,0 0,6 1,9 2,6 1,5
Figure 8. Vehicle return by months
The table shows that up to now the percentage of returned vehicles is 1.5, which is not a large
percentage, but given the fact that it is 79 vehicles or as returned, dissatisfied customers,
opportunity for improvement is eminent. [7]
The implementation of the new organizational structure and implemented tool for measuring
the returned vehicles, that have not been implemented in any other importers center of
vehicles, even in any independent garage can only assume what competitive advantage will be
this importers center above the rest. Using this in their services and the authorized network
importers center has yet to be recognized for its high quality of service provided and the
minimum number of vehicles returned after completion of service and service increased
percentage of satisfied customers.
References
1. C. Smilevski. The Challenge and Mastery of Organizational Changes, Detra centar,
Skopje 2000. p. 67.
2. V. Stamboliski, Key factors analyses which provide optimization of after-sales
activities while maintaining the vehicles in direction to customer satisfaction,
Master thesis, Faculty of Mechanical Engineering, 2010, p. 81.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
617
3. V. Stamboliski, V. Donev , R. Polenakovic, Implementation of rapid service for
vehicles regular maintenance, as good management in practice, VIII May
Conference on Strategic Management with international participation, University of
Belgrade, Technical Faculty in Bor, Serbia, 2012, p. 10.
4. EUI-422-001-r02, Organizational structure, part of ISO 9001/2008, Quality policy,
Euroimpex, Skopje, 2010.
5. Automobiles Peugeot OSC Module, After-Sales job description, 0073.LC-GB,
release No. 2.0. 09/2005, p. 5.
6. Automobiles Peugeot Operational standard, Handling Workshop Returns,
P101024_N001_GB_V01, 24.10.2010, p. 2.
7. Automobiles Peugeot, Animation du retour atelier Argumentaite_V2, p. 10.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
618
SIGNIFICANCE OF LOCAL ECONOMIC DEVELOPMENT
STRATEGIES FOR MACEDONIAN MUNICIPIALITIES
Snezhana Hristova
School of Business Administration
University American College
Franklin Ruzvelt 5a/25, Skopje, Macedonia
Abstract
One key component of restructuring for globalization has been a shift in the burden of
responsibility for economic development from national to local government level and of
the promotion of Local Economic Development (LED) across. Thus, LED strategies,
structures, and policies are becoming a formidable governance challenge today. The
development of a LED strategy is an integral part of a broader strategic planning process
for a sub national region, city, town or rural area. Effective strategic planning ensures that
priority issues are addressed and limited resources are well targeted.
This paper explores to what extent LED strategies are becoming a viable policy that
localities are employing as a response to globalization. Drawing on the examples of sixteen
Macedonian municipalities, the paper identifies the key concepts, core values, and
principles that inspire this strategic approach to development. In their strategies,
Macedonian municipalities are pursuing classic locational policies to lower production
factor costs (land, labour, and capital) relative to other cities through, for example, tax
incentives or other subsidies for businesses. They also are pursuing world-class community
policies, developing innovative production capacities to gain a niche in the global economy
via, for example, public-private partnerships, encouragement of research and development,
and efforts to attract foreign investment And to a lesser extent, they are pursuing
entrepreneurial mercantile policies and human capital policies. The former builds on local
resources to enco!
urage small businesses to form and grow rapidly by, for instance, providing seed capital
and technical marketing assistance to these businesses, which has the result of diversifying
the local economic base.
Keywords: Local Economic Development (LED), strategic planning, municipality
1. INTRODUCTION
One key component of restructuring for globalization has been a shift in the burden of
responsibility for economic development from national to local government level and of the
promotion of Local Economic Development (LED) across. Thus, LED strategies, structures,
and policies are becoming a formidable governance challenge today. The development of a
LED strategy is an integral part of a broader strategic planning process for a sub national
region, city, town or rural area. Effective strategic planning ensures that priority issues are
addressed and limited resources are well targeted.
In the following parts of this paper we explore to what extent LED strategies are becoming a
viable policy that Macedonian localities are employing as a response to process of
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
619
decentralization and encouraging economic development and also we try to identify the key
concepts, core values, and principles that inspire this strategic approach to development.
Overall, in their strategies, Macedonian municipalities are pursuing classic location policies to
lower production factor costs (land, labour, and capital) relative to other cities through, for
example, tax incentives or other subsidies for businesses. They also are pursuing world-class
community policies, developing innovative production capacities to gain a niche in the global
economy via, for example, public-private partnerships, encouragement of research and
development, and efforts to attract foreign investments. And to a lesser extent, they are
pursuing entrepreneurial mercantile policies and human capital policies. The former builds on
local resources to encourage small businesses to form and grow rapidly by, for instance,
providing seed capital and technical marketing assistance to these businesses, which has the
result of diversifying the local economic base.
2. METHODOLOGY
In order to analyze and understand the context in which strategic planning process takes place
as well as to determine whether the prepared strategic plans had the desired effects on
municipality, we use current LED strategic plans of sixteen Macedonian municipalities73
offering descriptive or explanatory information (methodology, characteristics and specifics).
The strategic plans of the municipalities are referring to the period from 2006-2011, and the
chosen municipalities represent diversity on several criteria, i.e. their size, the belonging to the
region and urban / rural municipalities. Through qualitative assessment of the chosen strategic
plans this research paper will facilitate the suggestions for LED relevant strategic planning
policy and it should also contribute to the strengthening of the local government capacities in
the field of planning and thus to overall economic development .
3. LOCAL ECONOMIC DEVELOPMENT IN THE REPUBLIC OF MACEDONIA
(LED) - MAIN PRIORITIES AND OBJECTIVES
Republic of Macedonia welcomed the beginning of the process of transition with having
highly centralized economic and political system. However, in the middle of the 1990s, the
need for gradual decentralization started to arise. In the corpus of authorities that were
transferred from central to local level, the one that is particularly emphasized is the duty
regarding the local economic development. Nowadays, LED policies are becoming key drivers
of employment growth and competitiveness at the local level, and they are also a way of
boosting the economic growth and development of the local economy. After more than ten
years of pluralistic living, the constitutional amendments of 2001 and the new law of Local
Self-Government in 2002 definitely marked the beginning of the process of decentralization
and the development of a system of modern local government in the Republic of
Macedonia.(Official Gazette of Republic of Macedonia 5/2002). As a country with serious
aspirations toward NATO and the EU Macedonia, in terms of regional and local economic
development, must have one basic goal. This goal is to create a consistent system of goals,
institutions, and instruments for balancing the social and economic development throughout
the country. This should be sought to be accomplished by integrating general (national
interests), regional, and local (special interests) in implementing an efficient, balanced, and
73
Bitola, Mogila, Veles, Ilinden, Stip, Ohrid, Kumanovo, Strumica, Bosilevo, Karbinci, Zrnovci, Karpos Gevgelija, Sveti Nikole,
Gostivar, Prilep
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
620
sustainable economic development plan. Two instances confirm this commitment. First was
the very adoption of the new Law of Local Government in 2002, whereby the responsibilities
of local services substantially increased with LED becoming one of the first duties (authorities)
to be shared on a local level. The second moment was adoption of the Law of Balanced
Regional Development in 2007. With this law the principle of partnership was established as a
fundamental principle that underpinned the policy for regional development where it has been
highlighted the need for cooperation in the preparation, implementation, monitoring, and
evaluation of planning documents for regional development between the central and local
governments. Furthermore, through the principle of subsidiary, it was emphasized the
importance of the role of local government in regional development by demonstrating how the
need for cooperation in planning is the main operative when it comes to the preparation,
implementation, monitoring, and evaluation of programs and activities for economic
development.
However, one important question arises and that is- is the local economic development in
Macedonia a reality or is it just a needed authority? The main conclusion of many studies that
explore the current status of the overall decentralization is that in comparing it with some other
authorities in municipalities, LED still does not show very successful performance. (OSCE,
2011; UNDP, 2011; FIIOM, 2011). One positive note, however, is that 2011, ie comparison to
previous years, did show a positive trend. It is also evident that problems exist in areas that are
crucial for the smooth functioning of municipalities in the implementation of the LED. Some
of those problems are: securing increased revenue, reducing state debt, the ability to
independently manage land and land projects, and the need for accelerated implementation of
plans for balanced regional growth. The role of the government, both in terms of monitoring
the situation and in terms of transferring appropriate experience to the areas that are
demonstrating a need for competency (providing policy to support the development of small
and medium enterprises) has been evaluated as insufficient. Therefore, it appears that in order
to solve the problems of LED there is a need for more dynamic and effective dialogue and
cooperation between central and local governments.
Strategically planned LED is increasingly being used by Macedonian local communities to
strengthen the local economic capacity, improve the investment climate, and to increase the
productivity and competitiveness of local businesses. The main problem that these
municipalities are facing is the inability to fully implement the activities and projects that are
planned in the strategic documents. This means that the available LED strategies are often not
compatible with the LED needs of the municipalities. They are not usually based on the actual
needs and opportunities of the municipality, nor are they based on the way they perform the
prioritization of activities. The results of the survey indicate the most common problems that
prevent the municipalities from effectively implementing their plans for LED. These include:
lack of financial resources, which was cited as the main reason, lack of support from
government departments, and a low level of planning on the part of the government.
It is also evident that there is still no progress in understanding that good design concepts in the
politics of LED should be based much more on competitive rather than on comparative
advantages. It also seems that the significance of so-called new factors in LED such as human
resources, knowledge, quality of physical and social infrastructure, and building and
strengthening the institutional capacity, are neither sufficiently understood nor valued. The
essence of an LED strategy should be comprised by multiple elements that have great
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
621
importance for the acceleration of Local Economic Development. Those elements are:
promotion of competitiveness by stimulating the inflow of FDI growth of SMEs,
entrepreneurship and attracting investments, improving business environments, development
of infrastructure and the development of human resources. In case of Macedonia, communities
follow this trend, but by giving priority to the development of infrastructure. Next comes the
attraction of investments, then the support of SMEs, the development of agriculture, and finally
the development of human resources.
Last, but not the least, fiscal and financial aspects of the process of decentralization remain the
most important and most complex challenges: improving the financial health of municipalities.
This can be accomplished with the inclusion of external funds in local development and by
encouraging more evolved and established powers to take a more active role in local economic
development. (Nikolov, 2006) Despite the positive trends observed in the allocation of
municipal budgets for LED, the funds are still relatively small. The municipalities have very
little financial resources to deliver their development needs, and most of the budget is spent on
meeting the current operational and administrative needs. This proves that LED is still not
considered of key importance or focus. One positive sign is to see municipalities in control and
making decisions with their own funds in regards to the implementation of LED. This indicates
that some progress has been made in improving their financial health. However research has
shown that municipalities are still financially dependent to a large extent on the central
government regarding the implementation of LED policies. Additionally, it shows that there is
a sufficient interest in fundraising from the private sector for building the public-private
partnerships (PPP), which actually represents a largely untapped opportunity to engage in more
capital investment within the municipality. Finally, if the analysts acknowledge the fact of the
enormous differences between municipalities in terms of their income, it would imply a variety
of different opportunities to stimulate LED. Provision and maintenance of sustainable long-
term sources of financing activities in the field of LED is a significant challenge for local
government.
4.LED STRATEGIC PLANNING PROCESS FRAMEWORK
The Strategic Plan of LED is a dynamic and key activity of the local government in
Macedonia. This activity should give detailed plans and actions to improve the economic
development of the municipality. Simultaneously, the strategic plan is a legal obligation of the
local government, as from 2008 onwards Macedonian municipalities are required to submit
three-year strategic plans to the national Government. These strategic plans are intended to
describe all planned investments of municipal budgets in the future. The requirement for
submission of plans stems from the obligations to all beneficiaries of funds from the central
budget, which should inform the government of their plans. To be able to use grants from the
central budget for implementation of devolved powers of the second phase of decentralization,
municipalities must inform the Ministry of Finance about the purpose of these funds.
From a legal perspective, the plan for local economic development is prepared and adopted on
the basis of the power to local governments resulting from:
-Law on Local Self Government
-Statute of the municipality
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
622
-Recommendations of the European Union to speed up the process of decentralization
and creation of budgets of local government under transparent and adopted plan documents
-Other legal provisions of the Republic of Macedonia
The leading coordinating and promotional role in the preparation of the strategic plan for LED
belongs to the local government. In this process must never be neglected the participation in
the approach that determines integrating opinions and views of all concerned parties from the
local community, or participation of various stakeholders in its preparation as members of the
council, the business community, citizens, NGOs, etc.
The review of strategic plans confirmed that even though there were some minor differences,
they were usually a result of the participatory process led by local authorities. This included a
wide range of stakeholders that had the following order: 1) identifying the strengths,
weaknesses, opportunities and threats (SWOT analysis), 2) formulation of a collective vision
and statement of purpose (mission), 3) identifying specific goals and creating strategy 4)
prioritized tasks and activities (projects or other measurements) for realization of the goals 5)
evaluation of the strategy
In the first step, which is actually an analysis of the local economy, the following information
is conventionally presented: current business activities and trends, inventory of economic
activities, physical infrastructure, natural resources, local geography, attributes of community,
business culture, local development and capacity management, staff and capacity, availability
of funds, local research and development, local content training capacity of local government
and other local conditions that affect performance. It is noteworthy to see that the components
like vision, long-term goals, short term goals, programs, projects and action plans,
improvement of local infrastructure, promotional activities and standardization of
administrative procedures are esteemed in the strategic plans. There is also a particular
emphasis placed on the use of public-private partnerships, regional economic networks and
reducing the taxation for local businesses of legal persons.
In all municipalities, which were a part of this research, a key objectives or priorities can be
divided into several categories:
- Enhancing economic competitiveness on the local level by intensifying the amount of
investments, support the SMEs growth of entrepreneurship and improving the business
environment.
- Improving the infrastructure to support the economic growth and improve competition.
- Improving the quality of human resources in such a way as to effectively respond to the
demands of the labor market, with an emphasis on the requirements of a knowledge-
based economy.
- Creating conditions for better usage of the agricultural potential of the municipality
through better management of the land and building institutional capacity of the sector
by strengthening the rural development, and by establishing conditions for safe food
production and trade.
Furthermore, in addition to the LED strategic plan are presented individual action plans and
projects (the starting point is the available budget and human resources, institutional and
procedural implications), which give the hierarchy at the same time: tasks, responsible parties,
schedules, human resources and so on.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
623
The municipal LED plans are usually prepared in a timeframe of 4 to 5 years, but there are
examples of municipalities that have developed long-term plans for LED (for example,
sample, Veles planned LED 2020).
In order to strengthen the capacity of local government planning, several donors have
supported initiatives in strategic planning of local economic development in the country. The
donors who gave support of various municipalities in terms of strategic planning for LED up to
today include the European Agency for Reconstruction (EAR), GTZ, SIDA, UNDP and
USAID. These agencies have given particular emphasis on the adoption of the following
projects and documents:
- In December 2001, before the adoption of the Law on Local Self-Government, the
United States Agency for Development (USAID) assisted municipalities. Through it they
have cooperatively launched projects for the creation of effective plans for local economic
development. These were the pioneering steps. They first developed strategies for local
economic development and opened the first office in the municipal LED (USAID).
-Furthermore, the Action Plan for implementation of the program for implementation
of decentralization 2004-2007 was planned as a priority activity 7.1 Develop strategies and
plans for local economic development in municipalities. Besides the preparation of
strategic plans, this activity anticipated establishing programs and projects to reduce
unemployment by the international community, and update data for municipalities in terms
of demographic, economic characteristics, labor market conditions for development
business facilities and infrastructure.
-Also in the period 2004-2007 were identified 5 different methodological guidelines for
local development, published and distributed with the support of various donors, many
relevant training materials, manuals ZELS
74
project cycle municipalities; training for
project cycles conducted in most municipalities, etc. (EU project, 2007). One of the goals
of the "Handbook for Strategic Local Development Planning" was to introduce a new
paradigm that shows that local municipal development planning is wider than the LED and
to broaden the horizons that Led, as a competence is interacting with many other
jurisdictions.
5- LED STRATEGIC PLANS: QUALITATIVE ASSESSMENT
A positive aspect is that municipalities recognize the importance of strategically planned LED
as a way to better enforcement of all delegated authorities. It is also showed that all
municipalities of the sample follow the recommendations and instructions of the given
methodologies. These were about organizing the processes and increasing the transparency of
operations. Gaps are noticeable, especially in the context of the unified approach which is
applied in most of the municipalities. In other words, the strategic plans are prepared based on
a standardized methodology and there is a lack of a profound and dynamic approach in their
preparation. In fact, this contradicts the basic assumption about economic development in the
local community, which is that each municipality has its own uniqueness. We can then
conclude that it is really a unified approach in addressing issues of economic development.
Also, the literature suggests that the idea of a standardized methodology about local
development is no longer practiced in decentralized countries in Europe. It was more the
practice of previous socialist economies whose planning was centralized.
74
The Association of the Units of Local Self-Government of the Republic of Macedonia - ZELS
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
624
In the context of standardization the suggestions of the experts lead to the standardization of
the terminology that is used within the various methodologies. These were in order to achieve
horizontal and vertical alignment of the planning documents. All of this raises questions about
the preparation of strategic documents and the way you perform the prioritization of measures
and actions. The concern being whether or not, and to what degree they are being based on
the real needs and opportunities of the municipality.
Furthermore, the underlying data in the analysis of the local economy in large section is not
related to the recent official statistical information .There are also cases when they are
prescribed from one municipality to another, and most of the key data which is presented in the
SWOT analysis is based on the same model, and they are almost identical between the
municipalities. These remarks were particularly striking in the strategic plans of the towns and
rural communities, where its content was pure reflection of the plans of neighboring
municipalities or the larger region.
It seems that there is a lack of research approach which means, first making adequate research
and identify problems, and then move to the consideration of the feasibility of the measures
which are envisaged and prediction of the results of the action. For example, in one of the
SWOT analysis was written that "increasing interest in alternative forms of tourism", but there
were no arguments led to this conclusion, ie, whether there is any kind of data that could
confirm this. Regarding of the goals and priorities, in most of the analyzed strategic plans,
these municipalities want to achieve everything. Thus, there are lists of key areas that are on
average around five, but there are municipalities that impose even eight. All this comes from
the essence of the strategic planning because the term means making a choice between several
alternatives in accordance with the resources and the adopted vision of development.
First, none of the municipalities have the necessary resources to invest in multiple areas.
Second, the strategic plans are prepared and presented in such a fashion as to imply that none
of the priority areas should be neglected. This tends to give the impression that the plans are
nothing more than a wish list.
Municipalities should first strengthen the vital components of the economic development (for
example: production of agricultural products), and then to talk about what is adding value of
the created basis. In some cases there are also inconsistencies in the strategic plans which seem
to imply that they are being purposefully misleading. For example, we have noticed that in
one of the municipalities it was stated that the key area is the development of agriculture,
priorities were actually applied to the development of highly-qualified human resources.
In some of the municipalities it was noticed that the LED was planned in a manner that was too
general, failing to place emphasis on individual development priorities. For example, only two
municipalities had developed strategies for the development of SMEs, and, despite the local
environment having comparative advantages for it, only one municipality had a strategy for
tourism development. Hence, the need for the development of specific (Nietzsche) strategies
in parallel with LED general strategies should be integrated into the preparation of the strategic
plans
Finally, a periodic evaluation or adjustment of the content in a context of some changes taking
place within the environment was not noticed in any of the strategic plans. Even the threat of a
global economic crisis was not enough of an incentive to monitor and evaluate the activities
necessary to implement to prevent the possible consequences of new conditions. In a similar
constellation is the question of how much available administration runs the LED, ie, whether
the individuals preparing the strategic plans are trained in the preparation of the plans in order
to meet certain criteria and standards. Here, the available data that we found in terms of
classifying the jobs come from a study by the Open Society Foundation (FIIOM) for
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
625
developments in LED (2011, p.19), which claims that despite the projected 51 jobs in
Departments of LED their manning is reduced to 50%. The officials working in this area are
mostly of different profiles and frames, ie, do not have adequate expertise to deal with the
challenges of planning. There are also some information that show the capacity of the local
government in relation to the quality of the strategic planning .These information come from
the events that municipalities apply their own proposals for EU funding.
There are many examples, especially in applying to programs. Here the applicant must fulfill
the project criteria as a donor program. The criteria is that the project is aligned with the
strategic documents of the local and national level, and with appropriate EU directive. There
are serious problems which lead to failure of the key topic of the donor program. In those case
is usually made an incidentally expansion of the strategic plan and the municipal councils even
remain uninformed about change. Of course, there is no control mechanism for doing so, and
no one is responsible.
If you consider all these omissions which were identified within the analysis, you can easily
conclude that the strategic acts the local government in the context of LED still do not have
some added value. Strengthening of the capacities is needed because in a way it represents
limiting factor that leads to the question about their successful implementation.
6. CONCLUSION
Strategically planned LED is increasingly being used by Macedonian local government to
strengthen the local economic capacity, improve the investment climate, and to increase the
productivity and competitiveness of local businesses.
Such positive trends suggest the municipalities understand the importance of the LED
competency and have taken a more active approach to its implementation in recent years.
However, they continue to face serious financial and organizational challenges. The process of
strategic planning becomes useless without proper access to financial resources for
implementation of planned activities. In addition, not all municipalities used participatory
planning and other professional methods in the drafting of their strategic documents. Their
validity is therefore questionable.
One of the main problems that Macedonian municipalities are facing is the inability to fully
implement the activities and projects that are planned in the strategic documents. This means
that the available LED strategies are often not compatible with the LED needs of the
municipalities. They are not usually based on the actual needs and opportunities of the
municipality, nor are they based on the way they perform the prioritization of activities. The
results of the paper indicate the most common problems that prevent the municipalities from
effectively implementing their plans for LED include: lack of financial resources, which was
cited as the main reason, lack of support from government departments, and a low level of
planning on the part of the government.
References
Association of the Units of Local Self-Government of the Republic of Macedonia
(ZELS)-Report on decentralization Progress 2007, 2009, 2010
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
626
Fondacija Institut Otvoreno Opstestvo na Makedonija (FIIOM). Lokalen Ekonomksi razvoj
vo Republika Makedonija: realnost ili samo nadleznost: sledenje na procesot na
decentralizacija na lokalniot ekonomski razvoj vo RM. Skopje, 2011, str.9-23
Law on Local self-government, Official Gazette of Republic of Macedonia 5/2002
Nikolov Marjan, Local Finances Case study from Romania, Bugaria and Macedonia,
Center for economic analisys, Skopje, 2006
OSCE Mission, Decentralization Assessment Report 2006-2011, 2011, p.18
UNDP, Nacrt Izvestaj-Srednorocen pregled: Procesot na decentralizacija vo Makedonija,
2011
USAID-Pregled na legislativata za LER-Vodic za Makednoskite zakoni za lokalniot
ekonomski razvoj.
USAID, LED Strategic planning, 2007
http://mls.gov.mk/index.php?news=76
http://mls.gov.mk/pdf/d7.pdf UNDP / EU / USAID
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
627
STABILNOST ORGANIZACIJE
Vlado N. Radi, Rade Stankovi, Maja Cogoljevi
Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo
Mitropolita Petra 8., Beograd
Izvod
Kao sistemska pojava, svaka organizacija karakterie se odreenim svojstvima. Dugo
vremena osnovnim svojstvom organizacije smatrala se njena svrsishodnost organizacija
je napravljena za ostvarenje ciljeva. U poslednje vreme, uoblieno je novo poimanje
osnovnog svojstva organizacije stabilnost. Stvarno, svojstvo stabilnosti organizacije je
univerzalnije od svojstva svrsishodnosti i moe se smatrati kljunim u definisanju
organizacije.
Dananji uslovi funkcionisanja organizacija podrazumevaju okruenje koje se stalno
menja, tj. uslovljeno je tokom dogaaja. Stabilnost organizacije povezana je sa njenom
ravnoteom, a ravnotea je povezana sa dejstvom razliitih sila (unutranjih i spoljanjih)
na neki sistem. Sistem reaguje na njih protivdejstvom i pokuava sauvati svoje osnovne
parametre. Poloaj sistema moe biti ravnotean, kako u odnosu na njegove delove, tako i
na sistem i okruenje. Odstupanje od takvog poloaja dovodi sistem u stanje neravnotee,
ali funkcionalnost sistema sugerie njegovo ostajanje u stanju ravnotee. Organizacija je
otvoreni sistem, koji zahteva neprekidno ouvanje balansa izmeu unutranjih mogunosti
i delovanja okruenja, radi ouvanja stanja stabilnosti.
U radu su opisani aspekti stabilnosti organizacije upravljanje promenama u njoj.
Kljune rei: organizacija, stabilnost, promene
STABILITY OF THE ORGANIZATION
Vlado N. Radi, Rade Stankovi, Maja Cogoljevi
Abstract
As a systemic phenomenon, every organization is characterized by certain properties. For a
long time the basic properties considered her expediency an organization created to
achieve the goals. Lately, there was a new understanding of the basic properties stability.
Indeed, the stability is the most universal properties of expediency and can be considered
crucial in defining the organization.
Today's conditions of functioning of the organization include an environment that is
constantly changing. The stability of the organization is linked to its balance, a balance is
connected to the kinds of forces (internal and external) on a system. The system reacts to
them a counteraction and tries to preserve its basic parameters. The position of the system
can be equilibrium, both in terms of its parts, and the system and the environment. A
deviation from such a position brings the system into a state of imbalance, but the
functionality of the system suggests remaining in equilibrium. The organization is an open
system, which requires a continuous balance between the preservation of internal
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
628
opportunities and creates an environment in order to preserve the stability of the state. The
paper deals with the stability aspects of the management of change in it.
Keywords: organization, stability, change
1.UVOD
Stabilnost i promene su komplementarne i dinamiki meuzavisne pojave u organizacionom
ivotu. Obe su potrebne radi odrivosti i prihvatljivih performansi organizacije u duem
periodu. Organizacije (preduzea, kompanije) koje odravaju balans izmeu stabilnosti i
promena mogu stei "odrivu" prednost u odnosu na organizacije koje nemaju takav profil.
Stoga, menaderi, kada zapoinju programe strategijskih promena i/ili inovacija, moraju uzeti
u obzir ideje i prakse koje se odnose na stabilnost ne samo promene.
U odsustvu konukrencije, organizacije su poslovale na stabilnom tritu, a promene spoljnog
okruenja nisu znaajno uticale na njih. Savremeni uslovi funkcionisanja organizacija potpuno
su promenjeni i podrazumevaju da je okruenje organizacije uslovljeno tokom dogaaja. To je,
u sutini, dvostrani proces. Kako organizacija reaguje na promene u okruenju, tako se i
okruenje menja (kao posledica dejstva primenjenih reenja) dobra reklamna kampanja jedne
organizacije, na primer, dovodi do poveane tranje za proizvodom koji proizvode i
konkurenti.
2. ASPEKTI STABILNOSTI ORGANIZACIJE
Stabilnost organizacije povezana je sa njenom ravnoteom, a ravnotea sa dejstvom razliitih
sila (unutranjih i spoljnih) na neki sistem. Sistem reaguje na njih protivdejstvom i pokuava
sauvati svoje osnovne parametre. Poloaj sistema moe biti ravnotean, kako u odnosu na
njegove delove, tako i na sistem i okruenje, a odstupanje od takvog poloaja dovodi ga u
stanje neravnotee. Funkcionalnost sistema sugerie njegovo ostajanje u stanju ravnotee.
Prema tome, stabilnost organizacije je dinamika pojava. Meutim, ne sme se zaboraviti da
pojam stabilnost uzima u obzir osnovnu ideju invarijantnost, koja se sastoji u tome da iako
sistem kao celina prolazi kroz sukcesivne promene, neka od njegovih svojstava (invarijanti)
ostaju nepromenjena. To se moe ilustrovati na primeru stabilnosti organizacione strukture [1].
Smatra se da u osnovi stabilnosti strukture lei ouvanje veza, postojanosti. U kratkoronom
periodu, nepromenljivost organizacione strukture slui kao osnova funkcionisanja organizacije.
U okruenju koje se brzo menja, stanje je drugaije: organizacionostrukturni oblici ne
ispunjavaju nove zahteve okruenja, to destabilie organizaciju u celini i ne omoguava joj da
radi efikasno. Na taj nain, organizaciona struktura u dugoronom periodu mora biti
promenljiva radikalno ili usavravanjem pojedinih elemenata. Dakle, obina predstava o
dobroj organizaciji, kao o stabilnoj i potpuno upravljivoj i sa vrstom hijerarhijskom
strukturom, ustupa mesto ideji o elastinoj strukturi i njenoj neprestanoj reorganizaciji u
uslovima trinih promena. Ranija nesporna prednost prosperitetne organizacije
nepromenljivost organizacione strukture dovodi ih u nepovoljan poloaj. Uostalom, suvie
inertna organizacija nije sposobna da odmah reaguje na nove zahteve trita. Sposobnost
organizacije da se bre i lake prilagoava promenama u ponudi novih proizvoda i usluga pre
konkurenata je najvei adut u beskompromisnoj konkurentskoj borbi.
Mehanizam adaptivnog odgovora potrebno je razmotriti na razliitim nivoima organizacije
ekonomskih sistema. Adaptacione reakcije dele se na brze i spore (svojstveno odreenoj vrsti
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
629
biznisa finansijskog, proizvodnog, komercijalnog). Brze reakcije se karakteriu po spoljnim
oznakama (npr. promena strukture prodaje kupovina robe za gotovinu ili na kredit), dok se
spore reakcije formiraju u procesu "privikavanja", prouavanja situacije, obuke (treninga)
ljudstva.
Ekonomski "zdrave" organizacije u stanju dinamike ravnotee lako podnose adaptaciju.
Najvea tenzija adaptacionih mehanizama zahteva se u uslovima ekonomske krize, koja ja
praena velikom inflacijom, poveanjem poreza, kamatnih stopa. Stabilnost nije interesantna
samo kao "nesvesna" prilagodljivost organizacije uslovima okruenja, nego kao promena
stanja ili ponaanja organizacije i izloenosti dejstvu okruenja na nju.
Pojam stabilnosti sistema jedan je od osnovnih u teoriji organizacije. Donedavno se smatralo
da je napore da se obezbedi stabilnost sistema mogue usmeriti na odravanje njegove
ravnotee savlaivanjem svih poremeaja. Takav pristup karakterie statiku stabilnost
sistema. Teoretska istraivanja i analiza iskustava razvoja organizacije pokazuju da se "vrsti"
statiki sistemi, pri odreenim poremeajima, raspadaju i doivljavaju kolaps. Kao alternativa
statikoj stabilnosti javlja se dinamika stabilnost sistema, koja omoguava fluktuacije u
odnosu na ravnoteno stanje. One su uslovljene dejstvom obrnutih veza izmeu elemenata
strukture, koje obezbeuju povratak sistema u poetno stanje. Dinamika stabilnost je
karakteristino svojstvo struktura sa samoregulacijom, koje ouvaju stabilnost ak i pri
znatnim promenama okruenja, to im daje prednost u odnosu na statiki ravnotene strukture
[2].
Razlikuju se tri vrste stabilnosti organizacije: spoljna, unutranja i nasledna. Prva se ostvaruje
na raun spoljnog upravljanja, tj. dejstva drave na faktore okruenja trini, geografski itd.
Unutranja stabilnost organizacije definisana je blagovremenim reagovanjem na promene u
okruenju (npr. u oblasti upravljanja kapitalom). Teoretski, unutranja stabilnost organizacije
zasnovana je na proceni finansijske stabilnosti, odreene, u prvom redu, bilansom novanih
tokova. Trea vrsta stabilnosti dostie se na raun "nasleenog upravljanja", tj. formiranja,
ouvanja i razvoja unutranjeg potencijala organizacije.
Postoje i druge klasifikacije stabilnosti sistema. Tako se razlikuje kvantitativna i strukturna
stabilnost. Ponekad se govori o sumarnoj stabilnosti sistema, definisanoj kao sloenom ishodu
delimine stabilnosti raznih delova sistema u odnosu na dejstvo na njih. Pri tom, stabilnost
itavog sistema zavisi od relativne otpornosti najmanjeg od svih delova u bilo kom trenutku.
Nestabilnost sistema ponekad se povezuje sa krizom, koja predstavlja svaku kvalitativnu
promenu procesa, prelaz iz postojeeg stanja u drugo. Pod krizom se, inae, smatra promena
organizacionog oblika sistema, gde oblik predstavlja sveukupnost veza izmeu elemenata.
Dakle, promena oblika moe se sastojati u prekidanju starih veza, nastanku novih ili oboje
zajedno, to implicira da je sutina krize u stvaranju ili smanjenju ukupnih dezintegracija.
Kriza je proces remeenja postojee ravnotee i, u isto vreme, proces prelaska u novu
ravnoteu. Zbog toga je kriza "normalno stanje" svakog sistema. Protivrenosti u sistemima
nastaju, pogoravaju se i reavaju, pa kriza ne znai uvek pogoranje funkcionisanja sistema.
Na taj nain, kriza svakog sistema je prelaz iz jedne etape njegovog razvoja u drugu [2].
Meutim, ne moe svaki sistem uspeno proi taj put, ponekad je rezultat krize priznavanje
ekonomskog sistema neodrivim, to najee dovodi do njegove likvidacije. Zbog toga,
podrka stabilnosti funkcionisanja organizacije moe da se smatra antikriznom.
3. STABILNOST I UPRAVLJANJE PROMENAMA U ORGANIZACIJI
Stabilnost organizacije umnogome je uslovljena sistemom upravljanja, posebno, njegovom
komponentom upravljanjem promenama. Svaka promena oznaava prelom i krizu, jer, kao
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
630
po pravilu, krizna situacija dovodi do promena. Krize, s te take gledita, se razlikuju zavisno
od toga u kojim oblastima predstavljaju opasnost za ostvarenje organizacionih ciljeva. Tako,
kriza likvidnosti oznaava realni gubitak platene sposobnosti, zbog ega su neophodne hitne
mere, inae e organizacija biti izbaena sa trita. Kriza uspeha karakterie se jasnim
negativnim odstupanjem faktikog stanja organizacije od planiranog (na primer, po
pokazateljima prodaje, tokovima gotovine, zaradama, rentabilnosti, trokovima). Uzroci
nastanka takvih kriza mogu biti greke u ispitivanju trita, proizvodnji, investicijama,
kadrovskoj politici.
Iako se poloaj organizacije (stanje uspeha) moe initi sasvim zadovoljavajuim, neophodno
ga je tano dijagnostifikovati. Smanjenje potencijala uspeha slabi zatitne mogunosti
organizacije u konkurentskoj borbi. Raskorak izmeu verovatnih i eljenih rezultata moe biti
prevazien samo promenom prethodne ili usvajanjem nove orijentacije (na primer, ulazak na
nova trita, proizvodne ili tehnoloke inovacije). Trajanje tih promena, u principu, procenjuju
se na vie godina.
Meutim, kriza, sama po sebi, nije dogaaj koji automatski dovodi do promena. Postoji mnogo
primera da su krize pobudile samo mehanizme adaptacije, ograniavajui progresivni razvoj.
Treba primetiti da se promene retko javljaju same od sebe i najee su rezultat nekih
racionalnih dejstava, tj. pojavljuju se kao objekti upravljanja. U zavisnosti od nivoa ureivanja
procesa, promena sistema treba da obezbedi dalji razvoj. Razvoj je proces promena koji nije
haotian, nego dobro organizovan, usmeren, zakonomeran [2].
Promene se deavaju u skladu sa objektivnim zakonima, ali su, pre svega, uslovljene spoljnim
faktorima, znai, sluajnost ovde igra dominantnu ulogu. Drugim reima, uporedo sa
organizovanou i zakonomernom orijentacijom, manifestuje se neorganizovanost.
Organizovanost razvoja ne ogleda se samo u injenici da je kvalitativna transformacija uvek
spremna, nego i u tome da njihova usmerenost nije haotina ve potpuno opredeljena i
uslovljena unutranjim protivrenostima. Znai, da bi se stabilizovao taj ili drugi procesi
razvoja, neophodno je trasirati pravac i brzinu kvantitativnih promena.
Razlikuju se spoljne i unutranje promene. Spoljne promene mogu sistematski slediti jedna za
drugom ili biti jednokratne. Jednokratne zahtevaju od organizacije jednokratnu reakciju, tako
da na kontinuirane promene mora stalno da reaguje. Jasno je da organizacije preduzimaju
unutranje promene kao odgovor na promenu okruenja.
Upravljati, kao po pravilu, se moe samo promenama unutar organizacije, to je ponekad
predmet osporavanja. Unutranje promene, sa svoje strane, mogu biti strategijske i taktike,
revolucionarne i evolucione, promene sistema u celini ili delimine itd. Najee su to
strukturne promene (restrukturiranje).
Za razliku od revolucionarnih, evolucione promene u organizaciji donose se postepeno, pa je
period postizanja odreenih ciljeva dui. Ponekad se upravljanje takvim promenama naziva
racionalnim inkrementalizmom (u organizaciji se ne deavaju duboke promene). Meutim, one
su relativno bezbolne za organizaciju, mada su ponekad neefikasne. Radikalne promene mogu
biti hitno potrebne u vezi sa naglim razvojem trita posle duge faze stabilnosti i ignorisanja
neophodnih koraka adaptacije. Revolucionarne promene radi dostizanja prednosti u odnosu na
konkurente mogu biti strategijske, iako se susreu sa otporom sa strane zaposlenih (personala).
Upravljanje revolucionarnim promenama poelo se nazivati terminom "reinenjering".
Evoluciono upravljanje zasnovano je na sistemskoj strategiji intervencije ili strategiji orga-
nizacionog razvoja. Sve vei prioritet se daje poslednjoj strategiji, orijentisanoj na dugoroni
program intervenisanja u socijalne procese organizacije, korienjem principa i praktinih
reenja bihevioristikih nauka, promeni orijentacije i ponaanja ljudi sa ciljem poveanja
efektivnosti organizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
631
Promene treba da vre lanovi organizacije. Konsultanti unutar organizacije i spoljni
konsultanti mogu da deluju kao pomo, a ne kao izvrioci promena. Nepotrebne hijerarhijske
nivoe treba eliminisati, a sopstvene odnose svesti na nivo partnerstva, sa naglaskom na
uzajamo poverenje. Ocena svrsishodnosti jednog ili drugog metoda upravljanja promenama
zavisi od mnogih faktora. Najvaniji su odnos zaposlenih (personala) prema promenama i
poimanje sopstvenih autoriteta (menadera i zaposlenih). Spremnost organizacije na promene
u odnosu na jednu ili drugu koncepciju treba ocenjivati u zavisnosti od oblika krize sa kojom
se sistem (organizacija) susree. Upravljanje promenama moe, takoe, biti spontano
(izazvano uticajem neoekivanih faktora nestabilnosti) i ciljano (namerno).
Kada se organizacija prvi put susree sa spoljnim faktorima nestabilnosti, njena adaptacija je
reaktivna. Spoljne promene zahtevaju odreeno vreme za razvoj, jer organizacija ne moe
razviti efikasnu reakciju na dogaaje ijih mogunosti ak nije ni svesna. Kao to je navedeno,
odstupanja mogu biti negativna (u vezi sa pogoranjem konkurencije) ili pozitivna (pri
neoekivanim pozitivnim efektima ranije navedenih dejstava). U loijem sluaju, odstupanja su
zabeleena tek nakon analize kako utiu na rezultate poslovanja organizacije i za ocenu uzroka
nastalih odstupanja potrebno je jo neko vreme. Za eliminisanje posledica obino se koriste
proverene metode, a zatim se, u sluaju neefikasnosti preduzetih reenja, pronalaze drugi
naini reagovanja na promene okruenja. Usvajanje novih mera dovodi do promena u
organizaciji. Ako su one drastine, to izaziva lanane promene strategije, formalnih struktura, a
zatim organizacione kulture i osnovnih vrednosti. Pri tom, ceo kompleks unutranjih promena
organizacije vano je izvesti ne kasnije od roka kada finansijski gubici dostignu kritinu
veliinu i ona ode u bankrot. Pri blagovremenoj reakciji na spoljne promene, sa takvom vrstom
upravljanja veliki rizik je propustiti novu priliku koju e, verovatno da iskoriste konkurenti.
Iskustva steena tokom reaktivnog upravljanja organizacijom mogu se kasnije iskoristiti za
rano reagovanje u sluaju nastanka analogne situacije, to omoguava da se smanje gubici i
maksimiziraju pozitivni efekti. Pri aktivnom upravljanju, razvoj odgovarajuih mera na
promene spoljnog okruenja poinje mnogo pre nego to se one dogode, pri emu je vano
svesti na minimum period odgovarajue reakcije.
U svakom sluaju, pri sprovoenju promena u organizaciji deavaju se odreeni otpori
razliitog intenziteta. Oni se javljaju kako u obliku pasivnog, skrivenog otpora promenama
(koji se izraava u obliku smanjenja proizvodnosti ili elje za prelaskom na drugi posao), tako i
u obliku aktivnog, neskrivenog nastupa protiv promena (npr. u obliku trajkova ili oiglednog
izbegavanja inovacija). Uzroci protivljenja promenama izraavaju se linim i strukturnim
barijerama.
Kada najvie rukovodstvo inicira reenje za uvoenje inovacija, imenuje lica ili grupe
zaposlenih koji su odgovorni za odreene aspekte promena. Poeljno je da ovim procesima
rukovode novi ljudi. To je opravdano ne samo u vezi sa moguim nedostatkom kvalifikacija i
spremnosti da se aktivno podre promene od strane postojeih rukovodilaca, nego i zbog straha
da promene u suprotnom sluaju nee dobiti pravi smer i potrebnu dinamiku. Ali, za ostvarenje
promena nije dovoljna samo elja menadmenta i zaposlenih. Neophodno je da uesnici u
promenama imaju bar potencijalne sposobnosti formiranja novih odnosa, pogodnih modela
upravljanja itd.
Upravljanje promenama podrazumeva niz procesa, koji obezbeuju vezu razliitih pravaca
aktivnosti organizacije, efikasno funkcionisanje i aktivan razvoj. To nije mogue bez
odgovarajue obuke i planiranja procesa. Planiranje organizacionih promena obuhvata ana-
litike i intuitivne aktivnosti, razvoj moguih mera i izbor odgovarajue strategije. O efi-
kasnosti upravljanja moe se govoriti samo posle ocene rezultata realizacije projekata pro-
mena. Ocena efikasnosti ovih projekata moe se izvesti na razliite naine. Pre svega, ne-
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
632
ophodno je definisati pojedinane ciljeve i uspostaviti standarde ocena. Dalje, uporeivanjem
stvarnih i planiranih parametara treba identifikovati odstupanja od postavljenih ciljeva, sa
unoenjem neophodnih korekcija.
Uprkos nedostatku jasnih dokaza o efikasnosti promena, jasno je da organizacija koja ne ulae
sredstva u promene, stavlja na kocku sopstveni opstanak. Istovremeno, stremljenje ka
promenama ne garantuje prednost u konkurentskoj borbi. Prednosti organizacije ne mogu se
potpuno planirati (jer zavise od sluaja i vremena), pa svaka akcija po pitanju organizacionih
promena ne garantuje uspeh.
Ostati u biznisu je cilj veine novih organizaicja. Stabilnost na ovom stadijumu, moe se
prihvatiti kao znak odrivosti, potencijal za budunost. Naravno, organizacija e i dalje
nailaziti na mnoge promene po sopstvenom izboru ili silom prilika kao to raste i prila-
goava se svom okruenju. Veina korporativnih strategija je eksplicitno usmerena na pro-
mene da bi se obezbedio dugoroni uspeh organizacije. Drugi, jednako vaan cilj svake
uspene strategije, mada ponekad paradoksalan i esto implicitan, jeste da obezbedi dugorono
ouvanje odreenih kvaliteta organizacije. Iako je za organizacije vano da se menjaju, takoe
je vano da zadre aspekte sopstvene filozofije, uenja, znanja, sistema i praksi koji su
doprinosili njihovom uspehu u prolosti. Ukratko, one treba da se menjaju, ali u isto vreme,
treba da zadre neke elemente stabilnosti koji su im sluili u prolosti, a mogu da im slue i u
budunosti.
Organizacione promene su esto povezivane sa pojmovima kao to su adaptivnost,
kontinuirana poboljanja, kreativnost, prilagoavanje, diferencijacija, raznovrsnost, fleksi-
bilnost, inovacije, preduzetnitvo, odgovornost i transformacija. One (promene) predstavljaju
brigu za spoljni svet i moraju da usklade organizacije sa njihovim sadanjim i buduim
operativnim kontekstima. Promene su povezane sa stratekim opredeljenjem i pomau
organizacijama da ostvare efikasnost i ekonomske ciljeve kako bi "preivele" (opstale) u
konkurentskom okruenju [3], [4], [5], [6].
Stabilnost se moe definisati kao odravanje status quo u karakteristikama i procesima
organizacije, ukljuujui sve aspekte steenog znanja i prihvaenih praksi. Stabilnost moe da
se povee sa pojmovima, kao to su centralizacija, smanjenje sukoba (konflikata), kon-
formizam, konsenzus, doslednost, kontinuiranost, upravljanje, formalizacija, hijerarhija, in-
tegracija, odravanje, bezbednost i standardizacija. Elementi stabilnosti prisutni su u cere-
monijama, sistemima upravljanja, formalnim praksama, formalnim strukturama, identitetu,
zadacima, politikama, kvalitetu i informacionim i operativnim sistemima, standardnim
operativnim procedurama, ritualima i simbolima.
Stabilnost treba da se prepozna po doprinosu organizovanju i upravljanju, ostvarenju
efikasnosti i profitabilnosti, konsolidaciji uspeha, obezbeenju pravilnosti u organizacionom
ivotu, dajui smisao i bezbednost lanovima organizacije, obezbeujui smanjenje
neizvesnosti, poverenju, akumulaciji znanja, pouzdanosti i saradnji [7], [8],[9], [10].
4. BALANS IZMEU STABILNOSTI I PROMENA
Karakteristike organizacije mogu, istovremeno, promovisati stabilnost i promene. Faktori, kao
poverenje, na primer, podupiru stabilnost i promene. Jer, poverenje izmeu ljudi (zaposlenih)
stvara stabilne odnose koji dovode do kasnijeg fleksibilnog i adaptivnog ponaanja [11].
Slino, visok nivo brige za ljude rezultuje u tome da se zaposleni oseaju mnogo bezbednije i,
samim tim, spremniji su za preduzimanje rizinijih poduhvata (kao to je, na primer, promena
aktivnosti). Ovi primeri, takoe, pokazuju da su stabilnost i promene meusobno povezani i u
dinamikom odnosu dijalektikoj tenziji koja je prisutna u bilo kojoj organizaciji. U sutini,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
stabilnost i promene mogu se posmatrati kao kljune organizacione dimenzije i koegzistiraju
kao meuzavisne i komplementarne zbog prirode svoje povezanosti [12]
Politika kontinuiranih poboljanja (stabilnost) moe dovesti do usvajanja novih metoda rada
(promene), ija uspenost uvruje politiku (stabilnost). Na isti nain, uvoenje novog
proizvoda (promena) moe omoguiti stalnu organizacionu odrivost (stabilnost), koja, onda,
moe dovesti do vee inovacije proizvoda (promene). Ipak, ne postoji neki voleban nain da
se odredi taan balans izmeu zahtevanog nivoa stabilnosti i promena u organizaciji. S tim u
vezi, nivoi stabilnosti i promena izmeu organizacija koje posluju u razliitim kontekstima
mogu biti razliiti, posebno kada je okruenje konkurentno i brzo promenljivo [13].
Organizacije mogu jasno da se profiliu korienjem dimenzija promenestabilnost [14] i
mnogi autori [15] vide stabilnost i promene kao kljune dimenzije u prouavanju organizacija.
Zagovara se, takoe, da uspene organizacije u konkurentskom okruenju rade u zoni koja se
nalazi izmeu strukture i haosa. Poto se stabilnost i promene posmatraju kao komplementarne
i meuzavisne dimenzije, razliiti nivoi brige za stabilnost i promene vode do razliitih
obrazaca ponaanja u organizaciji [16], [17], [18], [19]. Ova opredeljenja su veoma postojana i
verovatno e biti ugraena u organizaciji. To se moe videti sa slike 1, gde relativno trajni, ali
razliiti nivoi brige za stabilnost i promene uzrokuju etiri organizaciona stila ponaanja.
Slika 1. Organizaciono ponaanje povezano sa stabilnou i promenama
U kvadrantu "Zrelo ponaanje" organizacija iskazuje relativno visoku brigu i za stabilnost i
promene. Orijentacija ka promenama moe promovisati inovaciju novog procesa ili proizvoda.
Orijentacija ka stabilnosti moe promovisati aspekte kao to su pravilnost u sistemima, prakse i
organizacione misije. Dobre organizacije (preduzea, kompanije) odraavaju ovaj kvadrant, jer
postiu visok nivo inovacija proizvoda i procesa i daju naglasak na oblasti kao to su kvalitetne
prakse, identitet, politika upravljanja ljudskim resursima i proizvodni sistemi. to se tie teorije
ivotnog ciklusa, organizacije e biti na vrhu krive sa visokim nivoima performansi [20].
Organizacije sa profilom u kvadrantu "Konzervativno ponaanje" iskazuju malu brigu po
pitanju promena i veliku brigu po pitanju stabilnosti. One mogu biti veoma efikasne i
profitabilne ako imaju malo konkurenata i posluju u stabilnom okruenju. Naalost, veina
organizacija nema luksuz da radi u ovakvim uslovima. Organizacije, kao to su biblioteke,
gradske uprave i one sa regulatornim odgovornostima, esto "ilustruju" ovaj kvadrant.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Organizacije koje rade u "Radikalnom" kvadrantu iskazuju veliku brigu za promene i malu
brigu za stabilnost. Takve organizacije, tipino, imaju kratko vreme ciklusa, visoku zastarelost
proizvodnje, suoavaju se sa intenzivnom konkurencijom i rade u brzo promenljivom
okruenju. Primeri podrazumevaju raunarsku i IT industriju i organizacije koje prave
visokotehnoloke elektronske potrone proizvode. Radni zahtevi za zaposlene su esto visoki,
jer uvek moraju da prihvate kontinuitet brzih promena i visoke nivoe nepredvidljivosti. Ovaj
kvadrant bolje karakterie industriju nego pojedinane organizacije u industriji, kao i spoljne
faktore koji se odnose na trite i tehnoloke karakteristike industrije. to se tie teorije
ivotnog ciklusa, ovaj kvadrant vie je povezan sa fazom rasta, gde je naglasak na uobliavanje
trinog uea, promenu proizvoda i poslovnih procesa.
Organizacije u kvadrantu "Nemeanje drave u ekonomska pitanja" (Laissez-faire) iskazuju
malu brigu i za stabilnost i za promene. Takve organizacije, tipino, vie reprezentuju
organizacije u start-up fazi, gde obrasci stabilnosti-promena tek treba da se uspostave, kada su
organizacije u znatnom padu ili kada postoji mala briga za prihvatljive ekonomske
performanse. Organizacije sa konfliktnim ili nefunkcionalnim timovima viih menadera
mogu iskazivati takve karakteristike i biti u stanju da ne potuju prethodni skup standarda. U
okviru date industrije, organizacije u kvadrantu "Nemeanje drave u ekonomska pitanja" su
mogui kandidati za preuzimanje ili likvidaciju.
5. STABILNOST I PROMENE TOKOM VREMENA
Kako se organizacije razvijaju i rastu, njihovo okruenje postaje veoma sloeno, to vodi do
potrebe za istovremenim poveanjem nivoa strategijske diferencijacije i integracije [12].
Diferencijacija je, generalno, blie povezana sa promenama, dok je integracija mnogo blia
stabilnosti. Poveanje promena bez poveanja stabilnosti esto vodi do haosa i propasti, dok
obrnuto, moe dovesti do stagnacije i inercije. Ovo se moe prikazati kao na slici 2.
Slika 2. Zona odrivosti izmeu stabilnosti/inercije i promena/haosa
Strelice koje vode do poloaja X i Y na slici 2 pokazuju tendenciju ka haosu (X) ili inerciji (Y),
nasuprot kontinuiranoj evoluciji prema T2 u odrivoj zoni.
Viena kao dinaminost organizacije, moglo bi se rei da odrivost ukljuuje tendencije
stabilnosti i promena u ravnotei. Na primer, organizacija (firma, preduzee) koja preduzima
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
635
transformaciju (na primer, preuzimanje potpuno novog trita), moe se susresti sa haosom u
organizaciji ukoliko to nije balansirano praksama integracije u obliku sistema i procedura za
obezbeenje stabilnosti tokom perioda takvih promena. Kako se organizacija razvija i raste,
poveava se, takoe, njen nivo sloenosti. Sa slike 2 vidi se da poveanje nivoa stabilnosti i
promena omoguava organizaciji da ostvari razvoj i rast i prilagodi se veoj sloenosti, ostajui
u zoni ponaanja koja je odriva za organizaciju [20].
6. ZAKLJUAK
Promene i otpor prema njima, fleksibilnost i stabilnost to su istovremene sile koje utiu na
pojedinane aktere i aktivnosti itave organizacije. Organizacije slede promene da bi
poboljale svoj konkurentski poloaj i adaptivnost na nestabilnim tritima. U isto vreme, one
zahtevaju manju neizvesnost i resurse za obezbeenje stabilnosti. Slino tome, pojedinci trae
predvidljive odnose i stabilnost ponaanja, istovremeno traei raznovrsnost i stimulacije u
organizacionom ivotu. Kada je re o orijentacijama organizacije prema stabilnosti i
promenama, sledee ideje su vredne razmatranja:
1. Uspene i dobro uspostavljene organizacije orijentisane su na promociju visokog
nivoa stabilnosti i promena,
2. Organizacije sa odgovarajuim balansom stabilnostpromene imaju veu verovat-
nou dugoronog opstanka,
3. Ne postoji idealan balans izmeu stabilnosti i promena za sve organizacije, to za-
visi od operativnog konteksta, stanja u industriji itd.,
4. Aspekti organizacije, kao to su "poverenje", mogu promovisati stabilnost ili pro-
mene, ili oboje,
5. Menaderi mogu poveati sopstvenu sposobnost voenja promena razumevanjem i
odravanjem aspekata stabilnosti unutar organizacija.
Dakle, pokazano je da se upravljanje promenama moe primeniti u razliitim situacijama i
imati razliite oblike. Vano je istai da su metode i strategije upravljanja promenama za svaku
organizaciju individualne, jer upravo takav pristup omoguava da organizacije dobro
funkcioniu.
Oigledno je da organizacije u savremenim uslovima, da bi opstale na tritu i sauvale
konkurentnost moraju, s vremena na vreme, unositi promene u svoje poslovanje. tavie,
potreba za promenama poela je da se javlja tako esto, da se njihov uticaj na ivotni ciklus
organizacije vie ne smatra iskljuivom pojavom. U praksi i naunim istraivanjima, sve veu
panju privlae metode i organizacione mogunosti upravljanja promenama. Koncepcija
upravljanja promenama obuhvata sve planirane, organizovane i kontrolisane promene u oblasti
strategije, proizvodnih procesa, strukture i kulture svakog socioekonomskog sistema.
Konano, savremeno shvatanje odrivosti u poslovnoj praksi znai da organizacije moraju da
ostanu u zoni izmeu haosa i inercije ukoliko ele da ostvare dugoroni uspeh i rast.
Reference
[1] Volberda H.W., Foss N.J., Lyles M.A., Absorbing the Concept of Absorptive
Capacity: How to Realize Its Potential in the Organization Field, Organization
Science 21(2010) 4, pp. 931 951
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
636
[2] Zheng W., Yang B., McLean G.N., Linking Organizational Culture, Structure,
Strategy, And Organizational Effectiveness: Mediating Role Of Knowledge
Management, Journal of Business Research, 63 (2010), pp. 763771
[3] Russell, R. D., An investigation of some organisational correlates of corporate
entrepreneurship: Towards a systems model of organisational innovation,
Entrepreneurship, Innovation and Change, 4(1995) 4, pp. 295-314
[4] Leonard-Barton, D., Core capabilities and core rigidities: A paradox in managing
new product development, In M. L. Tushman P. Anderson (Eds.), Managing
Strategic Innovation and Change, Oxford Press, New York, 1997.
[5] OReilly, C. A., Tushman, M. L., Using culture for strategic advantage: Promoting
innovation through social control, In M. L. Tushman P. Anderson (Eds.), Managing
Strategic Innovation and Change, Oxford University Press, New York, 1997.
[6] Ahmed, P. K., Culture and climate for innovation, European Journal of Innovation
Management, 1(1998) 1, pp. 30-43
[7] Weick, K. E., The social psychology of organizing, Addison-Wesley, Reading,
1969.
[8] Kast, F. E., Rosenweig, J. E., Organisation and management, McGraw-Hill, New
York, 1974.
[9] Srivastva, S., Fry, R. E., Executive and organisational continuity: Managing the
paradoxes of stability and change, Jossey-Bass, San Francisco, 1992.
[10] Leana, C. R., Rousseau, D. M., Relational wealth: The advantages of stability in a
changing economy, Oxford University Press, New York, 2000.
[11] Leana, C. R., Barry, B., Stability and change as simultaneous experiences in
organisational Life, The Academy of Management Review, 25(2000), pp. 753-780
[12] Gharajedaghi, J., Systems thinking: Managing chaos and complexity, Butterworth
Heinemann, Boston, 1999.
[13] Gustafson, L. T., Reger, R. K., Using organisational identity to achieve stability and
change in high velocity environments, Vancouver, 1995.
[14] Sackmann, S. A., Cultural knowledge in organisations, Sage, Newbury Park, 1991.
[15] Burchell, R. N., Patterns of stability and change orientations in organisational
culture: a case study, Doctoral thesis, Auckland, New Zealand, 2004.
[16] Lundberg, C. C., On the feasibility of cultural interventions in organisations, In P. J.
Frost, L. F. Moore, M. R. Louis, C. C. Lundberg, J. Martin (Eds.), Organisational
Culture, Newbury Park: Sage, Newbury Park, 1985.
[17] Reynolds, P. D., Organisational culture as related to industry, position and
performance: A preliminary report, Journal of Management, 23(1986), pp. 333-345.
[18] Stickland, F., The dynamics of change: Insights into organisational transition from
the natural world, Routledge, London, 1998.
[19] Detert, J. R., Shroeder, R. G., Mauriel, J. J., A framework for linking culture and
improvement initiatives in organisations, Academy of Management Review,
25(2000), pp. 850-863
[20] Brown, S. L., Eisenhardt, K. M., Competing on the edge: Strategy as structured
chaos, Harvard Business School Press, Massachusetts, 1998.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
637
NEOPHODNOST REININJERINGA
Vlado Radi, Rade Stankovi, Saveta Vukadinovi
Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo
Mitropolita Petra 8, Beograd, Srbija
Izvod
Organizacije se konstantno menjaju, njihove granice je teko definisati jer variraju tokom
vremena, neke proiruju svoje zadatke i definiu nove ciljeve, dok druge odbacuju neke
funkcije i fokusiraju se na centralne ciljeve. Promene njihovih zadataka dovode do pro-
mena u skoro svim aspektima organizacije. Ne postoji univerzalna formula za stvaranje
efikasnih organizacionih promena i za izabrani metod promena esto nema iroko prih-
vaenog postupka za njegovo sprovoenje. Zbog sloenosti brzo promenljivog okruenja,
nije izvodljivo propisivati standardnu strategiju promena koja e omoguiti organizaciji da
se uklopi u njega. Strategija koja je korisna za jednu organizaciju, moe biti neprikladna za
drugu, ak i onu sa slinim karakteristikama. Svaka strategija promena mora da se prilago-
godi odreenom skupu uslova u odreeno vreme.
U radu su prikazane mogunosti poboljanja performansi organizacije kroz promene,
kljuni atributi reininjeringa i efikasnost koja se ostvaruje njegovom implementacijom.
Kljune rei: organizacija, promene, reininjering
THE NECESSITY OF REENGINEERING
Vlado Radi, Rade Stankovi, Saveta Vukadinovi
Abstract
Organizations are constantly changing, their boundaries are difficult to define and vary
over time, some are expanding their missions and taking on new objectives, and others are
cutting off functions and focusing on their central objectives. A shift in their missions is
what leads to changes in almost all aspects of organizations. There is no universal formula
for producing effective organizational change; once a method of change has been selected,
there is no widely accepted procedure for implementing it. And because of the complexity
of the rapidly changing environment, it is not feasible to prescribe a standard strategy for
change to better enable the organization to fit into its environment. A strategy that is
beneficial for one organization may be inappropriate for another, even one with similar
characteristics. Any strategy for change must be adapted to the particular set of conditions
in place at the time.
The paper presents the possibilities of improving the performance of the organization
through change, key attributes of reengineering and efficiency that is achieved by its
implementation.
Keywords: organization, change, reengineering
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
638
1. UVOD
Organizacije su najznaajnije strukture preko kojih funkcionie drutvo, jer kroz poslovne,
civilne, vojne, socijalne i religiozne organizacije, drutvo obavlja veliki deo privrednog i
drutvenog ivota. Razumevanje kako organizacije rade, kako su projektovane, kako se
menjaju kroz unutranje procese i kako se mogu menjati spolja, kao i kako se promenama
moe upravljati, je od neposrednog interesa kako za one koji rade u organizacijama, tako i one
koji ih prouavaju.
U dananjem brzo promenljivom i izuzetno konkurentskom svetu, efikasnost poslovnih
organizacija stavljena je fokus panje. Kada takve organizacije posrnu ili propadnu, kon-
sekvence mogu biti dalekosene, ak i devastirajue. Poslovne organizacije obezbeuju bo-
gata, kompleksna, ali i sutinska znanja o organizacionim performansama i procesima pro-
mena. Iako istraivaki pristupi u toj oblasti jo treba da se razvijaju i potvruju, ona je plodno
tlo za bolje razumevanje organizacionih performansi i promena.
Poznata su tri pristupa organizacionim promenama upravljanje totalnim kvalitetom (TQM),
downsizing i reininjering koji se koriste mnoge organizacija koje pokuavaju da menjaju
svoj dizajn, zadatke i spoljne odnose. Ovi pristupi (tehnike) imaju jedan zajedniki atribut
primenjuju se u mnogim vrstama organizacija.
2. NOVE TEHNOLOGIJE I UTICAJ NA ORGANIZACIONI DIZAJN
Tehnoloke promene, iroko definisane, imaju tri vane implikacije na organizacioni dizajn.
Prvo, u obliku automatizacije, korienje tehnologija ima vidljive efekte na strukturu
organizacije. Automatizacija omoguava organizaciji da raste u smislu njenih izlaza i uticaja,
dok se smanjuje broj zaposlenih. Automatizacija se esto povezuje sa manjom specijalizacijom
radne snage, mada nove tehnologije mogu da se stave u kontekst poveanja odnosa
specijalizovanih prema "nespecijalizovanim" radnicima, kao to su programeri na raunarima
ili osoblje za podeavanje maina (koje se poziva da odrava ili bude u interakciji sa opremom
koja je zamenila blagajnike, operatere na montanim trakama itd.). esto "previe
specijalizovano" ljudstvo smanjuje broj lica koja koordiniraju menaderi na sledeem
hijerarhijskom nivou. Iako automatizacija smanjuje broj operativnog ljudstva, shodno tome, ne
moe se smanjiti broj vertikalnih nivoa u organizaciji, to svakako utie na oblikovanje
organizacije.
Drugo, upotreba raunarom podranih komunikacija i tehnologija za donoenje odluka dovedi
do promena u organizacionom dizajnu i procesu odluivanja [1]. Skoranji prikazi [2], [3],
napori na izgradnji teorije [4] i empirijski radovi [5], [6], [7] podravaju ideju da upotreba
raunarom podranih komunikacionih tehnologija (npr. elektronska pota, glasovna pota,
sredstva za prenos vizuelnih slika, video-konferencije) i tehnologija za pomo u donoenju
odluka (npr. ekspertni sistemi, sistemi za podrku odluivanju) utiu na organizacioni dizajn i
procese oragnizacionih odluka olakano smanjenje nivoa menadmenta i omoguavanje
efikasnog funkcionisanja mree organizacija, sastavljene od drugih organizacija. Jo uvek ima
dosta pitanja [8], meutim, da li oni izazivaju pozitivne efekte na performanse preko uticaja na
organizacione procese i strukture? Huber [4] tvrdi da to ine. Sintezom nalaza iz nekoliko
referenci, zakljuio je da uticajem na organizacione procese i strukture, tehnologije imaju
pozitivne efekte na procese donoenja odluka. Ipak, u nekoliko studija [9], [10] pokazano je da
nema negativnih efekata na performanse organizacije, uprkos injenici da se u svetu troe
milijarde svake godine na informacione tehnologije u obliku hardvera, softvera i podrke
ljudstvu (zaposlenima).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
639
Trea oblast u kojoj tehnologija ima snaan uticaj na organizacione promene su tzv. rizine
tehnologije. Uprkos impresivnim poboljanjima po pitanju bezbednosti tehnologija u
savremenim uslovima, broj akcidenata u vezi sa novim tehnologijama je dramatino porastao,
zajedno sa ogromnim potencijalom gubitka ivota i imovine, unitavanja ivotne sredine i
enormnih ekonomskih trokova. Neki od primera za to su avionska nesrea na Tenerifama,
akcidentalna stanja (situacije) na ostrvu Tri milje i drugi nuklearni akcidenti (ernobilj,
Fukuima), hemijski akcident u Bopalu (Indija), izlivanje nafte iz tankera kompanije Ekson
Valdez nedaleko od obala Aljaske, eksplozija spejs-atla Challenger pri lansiranju itd. Svaka
od tih katastrofa povezana je sa upotrebom tehnologije od strane organizacije, da bi se ostvarili
teki, izazovni ciljevi koje je nemogue postii runo.
Zavisnost od tehnologije koja sa sobom nosi potencijalne rizike, dovodi do stvaranja nove
vrste organizacije organizacije visoke pouzdanosti. Osnovna karakteristika naprednih
tehnologija je da su njihovi operateri i menaderi daleko udaljeni od procesa za koje su
odgovorni. Kod starih tehnologija, operateri su mogli videti i osetiti ono im upravljaju ili
proizvode. Mehanizmi, kao to su zupanici i klipovi bili su vidljivi i njihovo dejstvo (rad) i
sredstva upravljanja bili su oigledni. Mentalne slike toga kako se stvari prave i kako mogu da
krenu naopako, bilo je lako nauiti i deliti. Ljudi, sami ili u timovima, bili su sastavni deo petlje
upravljanja koja je pokrenuta tim tehnologijama. Sa pojavom daljinskog upravljanja, raunara i
automatskog upravljanja, uloga operatera je prebaena od direktnih senzora i kontrolera na
monitore i supervizore.
Naalost, ljudi su izuzetno loi u praenju i otkrivanju nepredvidivih dogaaja i pod stresom,
gree u donoenju odluka. Neadekvatan ininjering interfejsa oveksistem stavlja ljude u
situaciju da gree u dijagnostici i upravljanju sistemima koje automatski sistemi nisu uspeli da
kontroliu [11]. Zbog toga smo suoeni sa paradoksom: iako su ljudska inteligencija i
donoenje odluka zamenjeni automatizacijom, ipak ljudi predstavljaju poslednju liniju odbrane
u otkrivanju greaka i upravljanju vanrednim situacijama. Ovo je izazov koji treba da ispune
oni koji su postavili ili stvorili organizaciju visoke pouzdanosti.
3. POBOLJANJE PERFORMANSI KROZ PROMENE
Osnovna karakteristika organizacija je tenzija (napetost) koja postoji izmeu stabilnosti i
potrebe za promenama. Iz teorije organizacije i mnogih istraivanja poznato je da se or-
ganizacije ne prilagoavaju lako i jednostavno. Mnoge organizacije koje preduzimaju promene
rade to na nain koji nije ni uspean niti efikasan. Ipak, teorija organizacije i menaderska
mudrost sugeriu da organizacije moraju da budu kompatibilne sa okruenjem i brzo se
prilagode kako bi odrale svoj legitimitet i resurse. Osnovni fokus je, stoga, analiza
organizacija u kontekstu promena.
Organizacije danas moraju da funkcioniu, pokuaju da napreduju i razvijaju se u uslovima
koji su kompleksni, brzo promenljivi i, u nekim aspektima, bez presedana. Ulog je veliki, ali su
veliki i rizici. To se moe ilustrovati injeniciom da je od 500 najveih kompanija, koje je
1956. godine magazin Fortune stavio na prvu listu, preostalo je samo 29. Dobrovoljna spajanja
i zajednika ulaganja, nelojalna konkurencija, preuzimanja, konglomerati i pripajanja stvorili
su organizaciono okruenje produene turbulentnosti.
Ove promene su manifestacija dubljih i optih transformacija pomaka u razvijenom svetu od
industrijske do informacione ekonomije. Sve do 1960-tih, oko polovine radnika u
industrijalizovanim zemljama bilo je ukljueno u izradu dobara. Do 2000. godine, nijedna
razvijena zemlja nije imala vie od 12,5% radne snage koja je izvravala takve zadatke. Samo
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
je vreme pre industrijske revolucije i postepene mehanizacije poljoprivrede uporedivo sa
veliinom ovih promena i drutvenih efekata.
Pokretana sila ovih promena je tehnoloka i prvenstveno ukljuuje informacione tehnologije.
Ove tehnologije razvijaju se neverovatnom brzinom. Kao ilustracija toga moe da poslui
muzika estitka, koja je svirala melodiju "Srean roendan" (Happy Birthday) i imala veu
raunarsku snagu od svih raunara koji su postojali u svetu do 1950. godine. Kuna video-
kamera, recimo, imala je veu procesorsku snagu nego originalni mainframe raunar IBM 360.
Raunarom transformisani kapacitet za generisanje, uvanje, analizu i komunikacione
tehnologije menja nain naeg ivota, rada i razmiljanja. Nove mogunosti, prilike i zahtevi
nastaju na svakom nivou od pojedinanog do transnacionalnog i globalnog.
Na slici 1 prikazane su teme koje su korisne za promiljanje o nekim aspektima organizacije:
ta organizaciji treba, ta organizacija jeste i ta organizacija radi.
Slika 1. Prikaz tema koje su korisne za promiljanje o nekim aspektima
organizacije
4. REININJERING KLJUNI ATRIBUTI
Upravljanje totalnim kvalitetom (TQM) obuhvata mnoge prakse upravljanja i preporuke koje
su pre nekoliko decenija postale deo literature o organizaciji. Viestrukost funkcija kvaliteta
oteava precizno izvlaenje zakljuaka o njegovom odnosu prema organizacionoj efikasnosti.
Mada postoji mnogo dokaza da TQM poveava efikasnost savremenih organizacija,
iznenauje nedostatak sistematskih empirijskih istraivanja. Paterson i Kameron [12] su
konstatovali da su samo 3% od publikovanih radova bila empirijska istraivanja TQM, 59% su
bili komentari ili uvodnici o TQM ili njegovim atributima, a 36% su bile studije sluajeva koje
opisuju primenu TQM u pojedinim organizacijama. Na osnovu ovih konstatacija, ini se da se
mnogo vie zna o atrubutima i dimenzijama TQM, nego o njegovom uticaju na efikasnost
organizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
641
Drugi proimajui pristup za poboljanje organizacione efikasnosti je downsizing. Kao i TQM,
pojam downsizing korisi se na razne naine za opis razliitih aktivnosti. U literaturi ovaj pojam
se odnosi na fenomene, kao to su otputanje radnika, konsolidacija, spajanje i preuzimanje,
organizacioni redizajn, zamrzavanje zapoljavanja itd.
Mada njegova definicija nije ni precizna ni konano uobliena, downsizing se moe posmatrati
kao skup aktivnosti, preduzetih od strane menadmenta organizacije, usmeren na poboljanje
organizacione efikasnosti, produktivnosti i konkurentnosti (ili svo troje) smanjenjem veliine
organizacije. Precizna defincija, ini se, vanija je istraivaima nego menaderima, koji
koriste niz drugih pojmova, kao to su kompresija, konsolidacija, racionalizacija, "stezanje",
"demontaa", realokacija, redizajn, rebalansiranje, promena veliine, pregrupisavanje i sl.
Da bi se downsizing definisao i odvojio od srodnih koncepata, pomau etiri atributa: 1) to je,
prvo i pre svega, skup nameravanih aktivnosti, 2) iako obino ukljuuje smanjenje ljudstva, on
nije ogranien samo na njih, 3) downsizing je fokusiran na poveanje efikasnosti organizacije i
4) utie na radne procese nabolje ili nagore.
Trea strategija za poveanje organizacione efikasnosti je reininjering. Reininjering je
razvijen kasnije od TQM-a i downsizing-a i po pitanju njegove veze sa efikasnou or-
ganizacije izvreno je mnogo manje prouavanja. U stvari, pojam reininjering nije korien
pre 1990-tih godina i nije se generalno pojavljivao u medijima sve do 1993. godine.
Inicijatori pokreta modernog ininjeringa, Hamer i empi [13] definisali su reininjering kao
"temljeno preispitivanje i radikalni redizajn poslovnih procesa radi ostvarenja dramatinih
poboljanja u kritinim, savremenim merenjima performansi, kao to su cena, kvalitet, usluga i
brzina". Reininjering nije inkrementalna promena, to je aktivnost koja naglaava inovacije i
radikalne promene procesa u organizaciji, koji su neposredno u vezi sa proizvodnjom output-a.
Vei deo radova o reininjeringu doao je iz literature o informacionim tehnologijama, zato to
reininjering najee ukljuuje primenu raunara i informacionih tehnologija u runim i
neautomatizovanim procesima rada. Reininjering nije isto to i automatizacija, ali je mogue
automatizovati proces bez njegove promene ili redizajniranja. Automatizacija omoguava
efikasniji nain da se neto uradi, dok reininjering ukljuuje promiljanje o tome kako se
proces odvija.
Reininjering, takoe, nije isto to i restrukturiranje. Na organizacionom nivou analize,
restrukturiranje ukljuuje promene broja hijerarhijskih nivoa, araniranje celina i izvetavanje
o odnosu funkcija. Tradicionalno, organizacione strukture izgraene su na osnovu proizvoda ili
funkcija (ponekad i geografije). U restrukturiranju se postavlja pitanje kako se razliite
komponente mogu organizovati, da li komponente treba da budu prisutne na prvom mestu i,
ako je tako, kako treba da se organizuju da bi se poboljao tok procesa.
Reininjering esto ukljuuje redizajn rada, pa su autori studija o dizajnu rada fokusirani na
atribute zadataka i strukturu rada. Na primer, Hekman i Oldman [14] identifikovali su kljune
zadatke ili dimenzije posla koji moraju postojati da bi rad bio motivacioni. Utvreno je da
projektovanje rada, tako da ukljuuje ove atribute, dovodi do poeljnih organizacionih izlaza
(npr. visoka produktivnost, malo odsustvovanje sa posla).
Mada se downsizing i reininjering ponekad koriste kao sinonimi ili naizmenino, oni su
sutinski razliiti. Veina projekata reininjeringa rezultuje u identifikovanju vika kapaciteta
ili resursa koji se, potom, smanjivanjem eliminiu. Pored toga, jedna od glavnih strategija
smanjenja je organizacioni redizajn i on, ponekad, ukljuuje neke aktivnosti reininjeringa.
Znai, aktivnosti downsizing-a usmerene su na smanjenje onoga to postoji u organizaciji, dok
su aktivnosti reininjeringa sutinski projektovane za rekonfigurisanje onoga to postoji.
Uopte, reininjering je usmeren na promene organizacione trajektorije. Veina organizacija se
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
642
ukljuuje u reininjering zbog toga to se plae "odumiranja" i pada ili zbog manjka resursa i
nemanja vizije kako da ponu neto potpuno drugaije od onoga ta su radile ranije. To je i
svrha reininjeringa: ponovo poeti i projektovati nove procese od nule. Praktino govorei,
reininjering se oslanja na primenu informacionih tehnologija u sporim, sloenim procesima i
posebno je usmeren na rezultate procesa, pre nego na funkcionalne ili potrebe organizacionih
celina [15].
5. REININJERING I EFIKASNOST ORGANIZACIJE
Najvei deo radova o reininjeringu sastoji se u opisu studija sluaja (case study) ili kako se
neto radi. Veoma malo sistematskih istraivanja je publikovano o reininjeringu i gotovo da
nema onih koja se odnose na organizacionu efikasnost. Dixon i dr. [15] izvrili su istraivanje
viestruktih projekata reininjeringa i faktora vezanih za njihovu uspenost. Pregledali su 23
sluaja da bi identifikovali atribute vezane za uspenost reininjeringa. Nali su da se uspean
reininjering karakterie jasnom vizijom budunosti i specifinih ciljeva promena, upotrebom
informacione tehnologije, ukljuenou i posveenou top menadmenta, jasnim merenjima i
treningom uesnika u procesu analize i timskog rada. Autori nisu procenjivali uticaj
reininjeringa na organizacionu efikasnost i podrazumevali su da je svaki projekat bio uspean.
Otkrili su, takoe, da je karakteristika po kojoj se reininjering razlikuje od drugih vrsta
organizacionih promena modifikacija pravca (usmerenja) organizacije.
U svakom sluaju, projekti reininjeringa ukljuuju "promenu pravca usmerenja". Uoena su
velika poboljanja, ali to je jo vanije, promenjen je cilj. Na primer, fleksibilnost je
zamenjena smanjenjem cene, vremedotrita zamenjeno je performansama proizvoda, a
smanjenje cena zamenjeno performansama procesa, to se smatra najvanijim ciljem. Drugim
reima, promenjen je skup organizacionih prioriteta.
injenica da reininjering podrazumeva promenu pravca, pomae da se objasni zato ne moe
da se pretpostavi kolika e biti njegova uspenost u organizaciji. Veina organizacija ima
veliku inerciju zbog razloga koji rangiraju od oekivanja iz spoljnog okruenja, sistema
nagraivanja do straha pojedinaca od nepoznatog, nedostatka ideja za nove alternative i
nepoverenja izmeu lanova organizacije.
Potpuna promena organizacionog smera mogla bi da stvori mnogo otpora, da se ne pominju
posrtanja na putu. Kontinuirana poboljanja [16] ili "male pobede" [17], koje proizlaze iz
inkrementalnih promena, imaju veu verovatnou na uspeh, ak i u vreme krize ili
revolucionarnih promena [18]. Time se objanjava zato je, izuzev nekoliko veoma uspenih i
hvaljenih, efikasnost projekata reininjeringa bila niska. Ova konstatcija podrana je anketom
projekata reininjeringa, koju je 1994. godine sprovela konsultantska kua CSC Index [19 ].
Anketirano je 497 kompanija u SAD i 1.245 kompanija u Evropi i utvreno je da je 69%
kompanija u SAD i 75% kompanija u Evropi angaovano na najmanje jednom projektu
reininjeringa. U zakljuku, konstatovano je da je 85% tih kompanija imalo malo ili nimalo
koristi od uloenog truda. Manje od polovine ostvarilo je promenu u udelu na tritu, jednom
od primarnih ciljeva. Autori zakljuuju da reininjering nije dovoljan za ostvarenje eljenih
promena i mora da se integrie sa ostalim naporima na promenama specificiranih ukupnom
korporativnom strategijom.
Nedostatak vie empirijskih rezultata o reininjeringu sugerie da to moe biti "hir"
(privremena moda) menadmenta. "Hirovi" menadmenta slede predvidljiv obrazac u kome se
uvodi novi termin za naizgled novu aktivnost. Obeanja o dramatinom poveanju
organizacione efikasnosti napravljena su u poslovnoj tampi na osnovu nekoliko studija
sluaja. Aktivnost reininjeringa se iroko primenjuje od strane organizacija koje se nadaju da
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
643
e ostvariti vei uspeh. Meutim, velika poboljanja i jednostavna reenja organizacionih
problema se ne pojavljuju.
Na brojna pitanja u vezi sa reininjeringom, kao strategijom za poboljanje organizacione
efikasnosti, jo nisu dati potpuni odgovori:
1. Koje su kljune dimenzije reininjeringa? ta je, a ta nije reininjering? Kako se
razlikuje u praksi i teoriji od drugih vrsta promena, kao to su transformacione promene ili
restrukturiranje? Koje su kljune aktivnosti koje moraju da budu ukljuene u bilo koji re-
ininjering?
2. Kakav je odnos izmeu reininjeringa i TQM? Poto je TQM fokusiran na pro-
cese, kontinuirana poboljanja, poveanje efikasnosti i brzine, da li je reininjering samo
jedna tehnika u irem nizu pristupa promenama zvana TQM? Koja je slinost, a koja raz-
lika izmeu TQM i reininjeringa? Da li je u istraivanjima pronaena primena TQM u
reininjeringu?
3. Da li je reininjering samo prikriven, prihvatljiviji oblik downsizing-a? Poto je
znaajan izlaz reininjeringa smanjenje vikova i prepreka koje poveavaju cenu i vreme,
da li je to, jednostavno, samo alternativni pristup koji se koristi u strategiji organizacionog
redizajna u downsizing-u? Da li se ikada desilo da efikasan downsizing nije ukljuivao ne-
ki oblik reininjeringa? Da li je u istraivanjima pronaeno da se downsizing primenjuje u
reininjeringu?
4. Pod kojim uslovima je reininjering odgovarajui? Koji su to atributi ili predus-
lovi u organizaciji koji je ine spremnom za uspean reininjering? Koja su ogranienja u
okruenju koja se moraju uzeti u obzir za uspean reininjering?
5. Koja je uloga informacionih tehnologija u reininjeringu? Moe li se reininje-
ring ostvariti bez primene informacionih tehnologija? Da li su dramatina poboljanja br-
zine procesa i efikasnosti neraskidivo vezana za primenu informacionih tehnologija? Da li
se istraivanje automatizacije i primene tehnologija primenjuje na reininjering?
6. Kakav je odnos izmeu reininjeringa i razliitih dimenzija organizacione efi-
kasnosti? Da li je reininjering primenljiv samo na izlaze kao to su brzina i cena? Koji su
ostali latentni izlazi povezani sa reininjeringom? Kakav je njegov uticaj, na primer, na
sistem ljudskih resursa, zadovoljstvo potroaa i organizacionu kulturu?
7. Kakav je odnos izmeu reininjeringa i vremena? Na primer, da li je reininje-
ring odriv? Da li je to jednokratni dogaaj? Koliko vremena je potrebno da se izvri re-
ininjering sloenog procesa, tako da funkcionie bez problema na novi nain? Koji su
kratkoroni i dugoroni uticaji?
8. Da li postoje odreene faze koje se moraju potovati da bi se izveo uspean re-
ininjering? Da li u projektima reininjeringa postoji predvidljiv ivotni ciklus? Da li od-
reeni aspekti reininjeringa imaju vremensku prednost u odnosu na druge?
9. ta mora da se meri da bi se utvrdio uspeh reininjeringa? Pored merenja izlaza,
kao to su profitabilnost, vremenski odziv i produktivnost, da li treba definisati nova mere-
nja procesa? Kada se moe rei da se proces reininjeringa odvija uspeno i na vreme? Ka-
ko se mere procesa odnose na mere izlaza ili ulaza?
10. Koje su politike implikacije reininjeringa? Da li mogue da se generalizuje
proces reininjeringa po industrijama i sektorima? Na primer, moe li se propisati politika
koja reininjering definie kao proces za ograniavanje trokova? Da li je reininjering u
suprotnosti sa donoenjem politike?
6. ZAKLJUCI
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
644
Poslednje dve decenije pojavila su se tri pristupa (strategije) za poboljanje organizacione
efikasnosti. Da bi se poelo sa izradom teoretske i empirijske naune baze, mora biti jasno ta
svaki od tih pristupa promenama ukljuuje i iskljuuje, za svaki od pristupa moraju postojati
kljune studije o njihovom odnosu sa organizacionom efikasnou.
U radu je primaran fokus bio na odnosu izmeu ta tri pristupa i njihovim pojedinanim i
organizacionim konsekvencama i efektima. Nisu razmatrane makroekonomske, sociopolitike
i meunarodne implikacije pristupa (strategija). Na primer, ignorisana su pitanja uticaja
korporativnog downsizing-a na trendove nezaposlenosti, odnosa izmeu prihvatanja TQM i
konkurentnosti i implikacija reininjeringa na smanjenje deficita.
Analizom ta tri prisutpa mogu se izvesti sledea zapaanja o njihovoj efikasnosti:
1. Sva tri pristupa promenama imaju brojne zajednike elemente. TQM,
downsizing i reininjering povezuje est takvih elemenata: a) svaki od pristupa tei prome-
ni osnovnih elemenata organizacije, svaki ima za cilj transformacione promene; b) svaki
pristup podrazumeva timski rad i angaovanje; c) svaki se fokusira na poboljanje i racio-
nalizaciju procesa; d) svaki zagovara ukljuenost i podrku top menadmenta kao kljunog
elementa uspenosti; e) svaki zagovara (zalae se) da to bude nain ivota u organizaciji
kontinuirana poboljanja kvaliteta, kontinuirani downsizing i smanjenje trokova i konti-
nuirani reininjering; f) svaki pristup se, takoe, oslanja na jasnu viziju budunosti, sredst-
vo koje vodi novom, boljem, efikasnijem stanju, a ne samo da se izbegne negativna ili ne-
prijatna situacija. Svaki pristup bi trebao da bude aktiviran mogunostima (prilikama), a ne
samo krizom.
2. Svaki pristup promenama je, takoe, projektovan da ostvari neto drugaije.
Na organizacionom nivou analize, razni autori dokazuju da downsizing pomae organiza-
ciji da postane manja (koristi nekoliko resursa) i efikasnija (radi prave stvari). Reininje-
ring se vidi kao pomo organizaciji da postane bolja (poboljani stari procesi) i efikasnija
(radi prave stvari). Autori iz oblasti TQM vide ga kao pomo organizaciji da dostigne savr-
enstvo (nula defekti) i visok stepen izvrsnosti (iznenaujui i oduevljavajui potroae-
kupce). Tri strategije kreu se od naglaska na manje (downsizing), preko boljeg (reinii-
njering) do perfektnog (TQM).
3. Nijedan od pristupa nema konzistentan pozitivan odnos prema organizacionoj
efikasnosti. S jedne strane, u popularnoj tampi publikovano je obilje dokaza, nudei dra-
matian uspeh, pa je velika veina organizacija angaovana u svakom od tri napora na pro-
menama. S druge strane, empirijski dokazi koji ukazuju na efikasnost nekog od pristupa
promenama su ogranieni. Takoe, podaci iz nedavnih istraivanja pokazuju da veliki broj
organizacija koje implementiraju takve pristupe nisu ostvarile oekivane prednosti. U sva-
kom sluaju, nain na koji je konkretan pristup primenjen je mnogo vaniji od injenice
koji je pristup primenjen.
4. Razlozi za neuspeh tih pristupa ostaju nejasni. Iako su dokazi da svaki od tri pris-
tupa ima pozitivne asocijacije u vezi sa efikasnou ogranieni, bez sistematskih istrai-
vanja nije mogue shvatiti ta dovodi do neuspeha u ostvarenju poboljanja ili, u sluaju
downsizing-a ta dovodi do pogoranja organizacionih performansi. Iako principi i pro-
cesi TQM, donwsizing-a i reininjeringa esto samo podseaju na propisane "dobre me-
naderske prakse", veina organizacija koja se upusti u promene ne ostvari njihove ciljeve.
Moe se pretpostaviti da se neuspeh javlja zato to svaki od pristupa promenama napada
(deluje) na veoma duboke korene organizacije.
Odreene aspekte organizacije je teko promeniti. U sluaju reininjeringa, pokuaj ra-
dikalnih promena procesa i usmerenja (pravca) organizacije moe da stvori dovoljno nela-
godnosti i otpora, tako da veina napora na promeni pravci propada. Kada je u pitanju
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
645
downsizing, strah, nepoverenje i potencijalna lina teta mogu da oslabe strategiju organi-
zacionog downsizing-a. U sluaju TQM, promena organizacione kulture, tako da se zas-
niva na novim principima, bez obzira koliko su poeljni, moe da predstavlja problem za
neke elemente organizacije i zbog toga joj se mogu odupreti.
Jo uvek nije jasno zato je stopa neuspeha toliko visoka kada organizacije implemen-
tiraju ova tri pristupa promenama. Ipak, uoava se da fundamentalne promene koje svaki
pristup tei da ostvari nije lako postii.
5. Kljuna pitanja u istraivanjima koja se odnose na svaki od tih pristupa orga-
nizacionim promenama ostaju nereena. Evidentno je da su ova tri veoma popularna i
iroko primenljiva pristupa organizacionim promenama pridobila panju menadera. Svaki
obeava velike promene, poveanje efikasnosti i promenu naina ivota u organizaciji.
Meutim, svaki od njih, rizikuje opasnost da bude potisnut kao menaderski "hir" i, kao ta-
kav, odbaen. Jer, osim mestiminih i neujadnaenih dokaza o uticaju na efikasnost, goto-
vo da nema sistematinih i empirijskih prouavanja kojima je to pitanje nauno verifiko-
vano. Meu najvanijim pitanjima su ona koja se odnose na definicije i dimenzije, nepred-
viene uslove, vremenski okvir, implementaciju strategije, kriterijume merenja i politike
implikacije.
Reininjering poslovnih procesa je redizajn procesa, sistema i organizacionih struktura da bi se
ostvarila dramatina poboljanja poslovnih performansi. Poslovni razlozi za preduzimanje
takvih promena mogu biti loe finansijske performanse, spoljna konkurencija, erozija trinog
udela ili nove trine mogunosti. Reininjering poslovnih procesa nije downsizing,
restrukturiranje, reorganizacija, automatizacija, nove tehnologije itd. To je istraivanje i
promena pet komponenti biznisa: 1) strategije, 2) procesa, 3) tehnologije, 4) organizacije i 5)
kulture.
Promene ukljuuju kretanje od poznatog ka nepoznatom. Poto je budunost neizvesna i moe
negativno uticati na kompetencije ljudi i sposobnost prevladavanja, lanovi organizacije
generalno ne podravaju promene, osim ako postoje jaki razlozi koji e ih ubediti da to urade.
Slino, organizacije imaju tendenciju odravanja status quo i odbijaju da se menjaju suoene
sa neizvesnim buduim koristima. Prema tome, kljuno pitanje je planirati aktivnosti na
motivisanju i posveenosti organizacionim promenama, kao to je reininjering. Ovo zahteva
panju menadmenta na dva povezana zadatka: stvaranje spremnosti za promene i
savlaivanje otpora promenama. Menadment promenama fokusiran je na ta dva zadatka
predlaganjem, projektovanjem i kasnijim izvravanjem efikasnih intervencija na
individualnom, grupnom (timskom), organizacionom i nivou okruenja. Ne treba, ipak,
prevideti da je okruenje esto mnogo snanije od same organizacije. Sve ostale kategorije
izmeu tih makro i mikro aspekata su direktno kontrolisani od strane menadera i konsul-
tanata.
Reininjering nije lek koji e fundamentalno pomoi organizacijama da se prilagode spoljnim
pretnjama njihovom postojanju. Uglavnom zavisi od savremenih informacionih tehnologija i
predstavlja tehniki nain redizajniranja poslovnih procesa organizacije. Znai, pitanje nije da
li poslovni reininjering treba ili ne, nego kako ga osmisliti, projektovati i realizovati da
organizacija i zaposleni imaju najvie koristi od njega.
Reference
[1] Quinn, J.B., Intelligent Enterprise, Free Press, New York, 1992.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
646
[2] Brynjolfsson, E., Yang, S., Information technology and productivity: A review of the
literature, In M. Zelkowitz, ed., Annals of Computing, 1996.
[3] Fulk, J., DeSanctis, G., Electronic communication and changing and organizational
forms, Organization Science 6 (1995), pp. 337-349
[4] Huber, G. P., A theory of the effects of advanced information technologies on
organizational design, intelligence, and decision making, Academy of Management
Review 15 (1990), pp. 47-71
[5] Brynjolfsson, E., Malone, T., Gurbaxani, V., Kambil, A., Does information
technology lead to smaller firms? Management Science 40 (1994), pp. 12
[6] Leidner, D.E., Elam, J. J., The impact of executive information systems on
organizational design, intelligence and decision making, Organizational Science 6
(1995), pp. 645-665
[7] Morton, S., The Corporation of the 1990s: Information Technology Organizational
Transformation, Oxford University Press, New York, 1991.
[8] Harris, D. H. (ed.), Organizational Linkages: Understanding the Productivity
Paradox, Panel on Organizational Linkages, NRC, Washington, 1994.
[9] Loveman, G.W., An assessment of the productivity impact on information
technologies, In Information Technology and the Corporation of the 1990s:
Research Studies, MIT Press, Cambridge, 1994, pp. 84-110
[10] Morrison, C.J., Berndt, E.R., Assessing the Productivity of Information Technology
Equipment in the U.S. Manufacturing Industries, WP No. 3582, National Bureau of
Economic Research, 1990.
[11] Sagan, S. D., The Limits of Safety: Organizations, Accidents and Nuclear Weapons,
Princeton University Press, Princeton, 1955.
[12] Paterson, M., Cameron, K., Total Quality Management in Higher Education: From
Assessment to Improvement, Center for the Study of Higher and Postsecondary
Education, University of Michigan, 1995.
[13] Hammer, M., Champy, J., Reengineering the Corporation, Harper Collins, New
York, 1993.
[14] Hackman, R., Oldham, G., Work Redesign, Addison-Wesley, Reading, 1980.
[15] Dixon, J. R., et al., Business process reengineering: Improving in new strategic
directions, California Management Review 36 (1994), pp. 93-108
[16] Imai, M., Kaizen: The Key to Japans Competitive Success, Random House, New
York, 1986.
[17] Weick, K.E., Small wins: Redefining the scale of social problems, American
Psychologist 39 (1984), pp. 40-49
[18] Weick, K. E., Small wins in organizational life, Dividend Winter, 1993, pp. 2-6
[19] CSC Index, State of reengineering report, The Economist 2 July, 1994, pp. 6
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
647
STATUS AND CONSERVATION OF FISH STOCKS IN LIBYA
ABSTRACT
Abdullbaset Alesawi
Izvod
States and all those that are involved in fisheries management should be the trendy, policy,
legal and institutional order, and to adopt measures for the long-term conservation and
sustainable utilization of fishery resources. Conservation and management measures,
whether at local, national, subregional or regional level, should be based on available
scientific basis, to be worded in such a way as to ensure the sustainability of fishery
resources in the long term and at levels that support the purpose of their optimum
utilization and conservation of their availability for present and future generations.
Creating the conditions for sustainable development, ie the development and improvement
of quality of life with maximum protection of the natural and socio-cultural heritage is the
main objective of the plan and program of sustainable development. The principle of
sustainable use of natural resources is the need for the benefit of people who live in a
specific geographical area. Fishing in Libya has characteristics of a relatively slow
development, after all, and the entire agricultural sector (agricultural sector in Libya is
primarily oriented to the domestic market, although the potential of a large but little
exploited), partially developed infrastructure, preservation and wealth of space, so that the
conditions for the development of ecologically clean agriculture. Protection area as
najdragocenijeg resources for the development and advancement of quality of life for this
and future generations is one of the most important goals. There is a need to protect the
area from degradation and depletion by favoring private, not just the public interest.
Keywords: management, sustainable development, fisheries management, development
resources, environmental protection
STANJE I OUVANJE RIBLJEG FONDA U LIBIJI
Abdullbaset Alesawi
Izvod
Drava i svi oni koji su ukljueni u upravljanje ribarstvom treba da kroz primerenu
politiku, pravnog i institucionalnog poretka, prihvate mere za dugorono ouvanje i
odrivo iskorienje ribljih resursa. Mere ouvanja i upravljanja, bilo na lokalnom,
nacionalnom, subregionalnom ili regionalnom nivou, treba da budu zasnovane na
dostupnim naunim osnovama, da budu sroene tako da osiguravaju odrivost ribljih
resursa na dui rok i na nivoima koji podravaju svrhu njihovog optimalnog iskorienja i
ouvanje njihove dostupnosti za sadanje i budue narataje. Stvaranje uslova za odrivi
razvoj, tj. razvoj i unapredjenje kvaliteta ivota uz maksimalnu zatitu prirodnog i
socioloko-kulturnog naslea predstavlja osnovni cilj plana i programa odrivog razvoja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
648
Naelo odrivog korienja prirodnih resursa je potreba za dobrobit ljudi koja ive na
odredjenom geografskom prostoru. Ribarstvo u Libiji ima karakteristiku relativno slabe
razvijenosti, uostalom, kao i celokupnog poljoprivrednog sektora (poljoprivredni sektor u
Libiji je prevashodno orijentisan na domae trite, mada su potencijali veliki, ali malo
iskorieni), delimino je razvijena infrastruktura, ouvanost i bogatstvo prostora, tako da
postoje uslovi za razvoj ekoloki iste poljoprivrede. Zatita prostora kao najdragocenijeg
resursa za razvoj i napredovanje kvaliteta ivota ove i buduih generacija jedan je od
najbitnijih ciljeva. Postoji potreba da se prostor zatiti od degradacije i iscrpljivanja uz
pogodovanje privatnim, a ne samo javnim interesima.
Kljune rei: upravljanje, odrivi razvoj, upravljanje ribarstvom, razvojni resursi, zatita
ivotne sredine
1. UVOD
Ribarstvo u Libiji danas nije na visokom nivou razvoja, bez obzira na geografski poloaj i
1.790 km dugaku obalu. Kao drugi najvei epikontinentalni pojas u Mediteranu, sa svojim
vodama koje su posebno bogate planktonima potrebno je da se odri visoko produktivno
ribarstvo. Ulov iznosi zanemarljivih 33.387 t godinje (tuna i sardine). Potronja ribe po glavi
stanovnika iznosi samo 6 kg godinje. Ribarstvo, ukljuujui akvakulturu, osigurava vitalan
izvor hrane, zaposlenja, rekreacije, trgovine i ekonomskog blagostanja za ljude irom sveta,
kako za sadanje, tako i budue generacije i treba da bude sprovdeno na odgovoran nain.
Veina ribolovake flote Libije se nalazila na zapadnom delu svoje obale, naroito oko
Tripolija, jer istone i centralne obale poseduju manje atraktivne obale za ribolov.
Drava i svi oni koji su ukljueni u upravljanje ribarstvom treba da kroz primerenu politiku,
pravnog i institucionalnog poretka, prihvate mere za dugorono ouvanje i odrivo iskorienje
ribljih resursa. Mere ouvanja i upravljanja, bilo na lokalnom, nacionalnom, subregionalnom
ili regionalnom nivou, treba da budu zasnovane na dostupnim naunim osnovama, da budu
sroene tako da osiguravaju odrivost ribljih resursa na dui rok i na nivoima koji podravaju
svrhu njihovog optimalnog iskorienja i ouvanje njihove dostupnosti za sadanje i budue
narataje. Stvaranje uslova za odrivi razvoj, tj. razvoj i unapredjenje kvaliteta ivota uz
maksimalnu zatitu prirodnog i socioloko-kulturnog naslea predstavlja osnovni cilj plana i
programa odrivog razvoja. Naelo odrivog korienja prirodnih resursa je potreba za
dobrobit ljudi koja ive na odredjenom geografskom prostoru.
Ribarstvo u Libiji ima karakteristiku relativno slabe razvijenosti, uostalom, kao i celokupnog
poljoprivrednog sektora (poljoprivredni sektor u Libiji je prevashodno orijentisan na domae
trite, mada su potencijali veliki, ali malo iskorieni), delimino je razvijena infrastruktura,
ouvanost i bogatstvo prostora, tako da postoje uslovi za razvoj ekoloki iste poljoprivrede.
Zatita prostora kao najdragocenijeg resursa za razvoj i napredovanje kvaliteta ivota ove i
buduih generacija jedan je od najbitnijih ciljeva. Postoji potreba da se prostor zatiti od
degradacije i iscrpljivanja uz pogodovanje privatnim, a ne samo javnim interesima. Ribarstvo
je od posebnog znaaja za ekonomski razvoj primorskih zemalja, pa time i Libije, koja
raspolae vrednim a nedovoljno iskorienim resursima u ovom sektoru. Stoga je potrebno, u
skladu sa odgovarajuim meunarodnim pravilima, ustanoviti i sprovoditi naela za odgovoran
ribolov i ribarske aktivnosti, vodei pri tome rauna o svim bitnim aspektima: biolokom,
ekolokom, tehnolokom, ekonomskom, i socijalnom. Mora se suzbiti nelegalan i neregulisan
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
649
ribolov koji ugroava efikasno sprovoenje mera upravljanja i ouvanja ribljih resursa. Ti
resursi, iako obnovljivi, nisu neogranieni, i oni zahtevaju pravilno upravljanje. Takoe,
moraju se preduzimati neophodni koraci na ouvanju biodiverziteta i integriteta morskih
ekosistema.
Jedna od osnovnih oblasti na koje se treba fokusirati jeste zatita i odrivo korienje resursa
morskog i slatkovodnog ribarstva. U ostvarivanju tog cilja Libija treba da usklauje i
unapreuje zakonsku regulativu, da pobolja sistem monitoringa putem sakupljanja podataka u
skladu sa meunarodnim standardima i zahevima. Potrebno je jaanje administrativnih
kapaciteta kako bi oni mogli odgovoriti svim navedenim izazovima. Neophodno je
unapreivati istraivanja, odnosno naune procene ribljih zaliha, ime e se osigurati njihova
odriva eksploatacija, a dravi pomoi u definisanju i primeni najboljih mehanizama
upravljanja.
Razvoj sektora ribarstva se mora fokusirti prvenstveno, ali ne i iskljuivo, na poboljanje
efikasnosti sektora akvakulture. Takoe, oblast podrke sektoru morskog ribarstva ini
potencijalni razvoj uzgoja kampa u priobalju i procena perspektive u oblasti ribarstva za plavu
ribu i tunu. Nacionalna strategija treba da se posebno fokusira na sljedee oblasti:
a. Zatita i odrivo korienje morskog i slatkovodnog ribarstva,
b. Zatita dobrobiti potroaa,
c. Unapreivanje izvoza,
d. Diverzifikacija trita,
e. Poboljanje kvaliteta proizvoda,
f. Poboljanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj akvakulturi,
2. OPTE KARAKTERISTIKE LIBIJSKOG RIBARSTVA I PRIVREDE
Libija je etvrta drava po veliini u Africi. Nalazi se na severnoj obali Afrike na
Mediteranskom moru i granii se sa Tunisom, Alirom, Nigerijom, adom, Sudanom i
Egiptom. Centralna Amerika obavetajna sluba (CIA) procenjuje da je 2011 godine Libija
ima 6,597,960
1
stanovnika. Prostire se na 1 775 500 km povrine. Libija ima malu populaciju
sa velikom povrinom. Gustina naseljenosti je oko 50 osoba po km. U dve severne regije
Tripolitaniji i Cyrenaica, pada na manje od jedne osobe po kvadratom kolomeru. Devedeset
posto ljudi ivi u manjeod 10% podruja, prvenstveno uz obalu. Vie od polovine stanovnitva
je urbana, uglavnom skoncentisa na dva najvea grada, Tripoli i Bengazi.
Libijska privreda se bazira pre svega na prihodima iz naftnog sektora, koji doprinose oko 95%
izvoznih prihoda. Znaajni prihodi iz energetskog sektora u kombinaciji sa malom
populacijom daje Libiji jednu od najviih BNP po glavi stanovnika u Africi, i on iznosi 6236 $
(za 2009 godinu po izvoru Svetske banke) ali se malo od toga priliva prihoda deli sa niim
slojem drutva. Libijski zvaninici u poslednjih pet godina su napravili napretka u
ekonomskim reformama, kao deo ire kampanje da se reintegriu u meunarodno priznatu
zemlju. Libijska nafta i gas e nastaviti da privui visokemeunarodne interese. Nacionalna
naftna korporacija postavila za cilj gotovo udvostruenje proizvodnje nafte i to do 3 miliona
barela na dan do 2012 godine. Ne - naftna proizvodnja i sektor izgradnje, koji ini vie od 20
odsto BNP-a, su se proirili pa od prerade uglavnom poljoprivrednih proizvoda poeli da se
ukljuuju u proizvodnju petrohemijskih proizvoda, gvoa, elika i aluminijuma. Klimatski
uslovi i siromana zemljita ozbiljno ograniava poljoprivrednu proizvodnju, i Libija uvozi
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
650
oko 75% svoje hrane. Libijski lider primarne poljoprivredne proizvodnje je oblast oko
najveeg izvora vode velike reke Manmade, ali znaajna sredstva su uloena u desalinizaciju i
istraivanja da ispune rastui zahtevi za vodom.
Iako Libija ima oko 1.800 kilometara obale kao drugi najvei epikontinentalni pojas u
Mediteranu, u svojim vodama koje nisu posebno bogate u planktona potrebno je da se odri
visoko produktivne voda za ribolov. Godine 1977 Libije ribolovni ulov iznosio je 4.803 tona.
Do 1981 se popeo na 6.418 tona - ali to je jedan od manjih nacionalnih ulova u Mediteranu.
Veina ribolovne flote Libije se nalazila na zapadnom delu svoje obale, naroito oko Tripolija,
jer istone i centralne obale posedovale su manje atraktivnih ribolovih osnova. Procene su da
1979 godine broj ribarskih brodova iznosio 325, od kojih su 13 travlers, ostali su mali i srednji
amci. Samo oko 1.000 do 1.200 ljudi su bili profesionalni ribari u 1981godini. Vlada je za
podsticanje ribarskih aktivnosti pokuava da stimulie tranju za ribom. A 1986 godine
izgraena je nova ribarska luka u Zuvarahu, i brojna ledena postrojenja su izgraena u
nekoliko primorskih mesta. Sporazumi za zajedniki razvoj ribolova su potpisani sa nekoliko
zemalja, ukljuujui Tunis i paniju. Ribolovaki monopol grkih ribara na morske sunere
koji su licencirani od strane Libijskog vlade, je ostavljao mali procenat ulova koji su imali
Libijci koristei amce i opremu za plitke vode uz obalu. Grci su koristili modernu opremu da
da love tamo gde najbolji sundjeri lee. (Source: U.S. Library of Congress).
Nacionalno ribarstvo Libije, se znatno obavlja ispod njegovog potencijala. Libijske ribarske
aktivnosti mogu se podeliti u etiri kategorije i to:
1. majstorski (zanatski) primorski ribolov,
2. 'Lampara' ribarenje,
3. primorski travling i
4. ribolov tune.
Veina ulova uzima zanatski amcima koji rade sa mreama ili kukama.Lampara flota se
sastoji od motornih plovila do 18m, koja se udrui sa jednim ili dva manja ne-
motorizovana 'lampa' amaca se vuku i slue za hvatanje plave ribe. Ribolov Tune se
obavlja uglavnom sa industrijskom ribolovnom flotom.Veina ulova se prodaje u velikim
urbanim sredinama i na tritu se konzumira sve, osim mali deo, koji se konzervira za
domae trite ili koristiti kao mamac za ribe. Izvoz je i dalje veoma nizak, oko 2.000 tona
tune godinje se izvozi na meunarodna trita (preteno Japan) i malim koliinama ribe
visoke vrednosti se izvoze u Tunisu.
3. OPTI SASTAV I KARAKTERISTIKE RIBLJEG FONDA U LIBIJI
Libiska morska obala lei po podeli generalne ribarske komisije za Mediteran ili FAO-
GFCM (GENERAL FISHERIES COMMISSION FOR THE MEDITERRANEAN) na
geografskm podruju Sub 21. Veina ulova dolaze iz mrea majstorskih (zanatskih)
amaca iji je cilj hvatanje pridnene ribe ili one ribe koja se kree po dnu mora i Lampara
iji je cilj hvatanje male plave ribe, dok industrijski ribolov tuna prua manje od etiri
odsto od ukupnog broja ulovljenih riba. Reno ribarstvo je zanemarljivo. Ribarska flota se
uglavnom sastoji od majstorskih (zanatskih) brodova (92,5 odsto), ostatak flote je sainjen
je od 135 plovila i 15 Lampara, ukljuujui i istraivake i dugolinijske brodove. Oko 66
% malih plovila su opremljene vanbrodskim motorima snage od 10 do 35 KS. Libijski
domaa proizvodnja ribe u 2006. godini iznosila je oko 40 827 tona, od ega 40 347 tona
ulovljeno, a svega 480 tona potie iz akvakulture (uzgajalita).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Uvoz ribe, u periodu 2003-2005 godine, iznosio je oko 11 748 tona godinje, dok izvoz ribe
iznosila 3 275 tona. Dok je uvoz ribe u 2006 godine iznosio je oko 33 288 miliona dolara dok
je izvoz bio 7 647 miliona dolara uz neto bilans -25 641 milona dolara. U 2003-2005, prosena
masa snadbevene ribe po stanovniku bila je 9,5 kg / godinje. (Izvor: FAO, Food and
Agriculture Organization of the United Nations - izvetaj 2008 godine). Akvakultura
(uzgajanje) je skoranja aktivnost Libijske vlade, ali uprkos trudu vlade u promovisanju
projekata i podstrekivanju privatnih preduzea sa start up kreditima, proizvodnja je i dalje
ispod oekivanog nivoa.
Prema istraivanju (FAO National Aquaculture Sector Overview (NASO)) Organizacije za
hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija
http://www.fao.org/fishery/countrysector/naso_libya/en), doli do sledeih informacija vezanih
za sastav i karakteristike ribljeg fonda u Libiji.Ranih 1990-ih godina, uvedena je u zemlji nova
vrsta ribe Nilska tilapia (Oreochromis Niloticus) ili poznatija kao Mango riba koja vodi
orginalno poreklo iz Afrike tanije iz Egipta i jugoistonog dela Afrike. Ova vrsta je veoma
dobro prihvaena na domaem tritu zbog svog fizikog izgleda i ukusa, a kao rezultat toga
kao i to koristi vodu iz kanala za navodnjavanje proizvodnja je poveana veoma brzo. Kao
rezultat njihove dobre stope rasta, jednostavnost uzgoja i iroke tolerancije na faktore sredine,
velike farme je razvijen na jugu zemlje.Farma se sastoji od velikog mrestilite i 78 betonskih
rezervoara. Takoe su ranih 1990-ih godina prikupljene morske kulture riba za uzgajanje u
uzgajalitu koje osnovala vlada preko sponzorisanih privatnih firmi u blizini Ein Elgazala.
Prikupljene se mladice nekoliko morsdih vrsta i to: brancina (Dicentrarchus labrax), orade
(Sparus aurata) i skakavaca (Mugil cephalus) koje su uzgajane u malim kavezima u laguni
Ein Elgazala. Ali, na kraju ukupna proizvodnja ribe se kretala izmeu 30 i 40 tona godinje i to
sve do kraja 1990-ih kada je vlada osnovala nova uzgajalita preko sponzorisanih privatnih
firmi i uvezla i distribuirala privatnim uzgajalistima po subvencionisanim cenama velike
koliine mladica brancina i orade i tako je do 2004 godine Libija dostigla proizvodnju ove dve
vrste riba od 231 tonu.
Slika 1. Prijavljena proizvodnja ribe u Libiji od 1950 godine (prema FAO statistici)
Ribnjaci i mrestilita za slatkovodne i morske vrsta riba rasporeene su du obale ove
zemlje. Farme slatkovodne ribe (Nilska tilapia) koje koriste vodu iz kanala za
navodnjavanje poljoprivrednih gazdinstava su iroko rasprostranjeni du obale u ruralnim
oblastima, kao i na jugu Libije. Neki vladini poljoprivredni projekti se takoe koriste za
uzgajanje slatkovodne ribe.Uzgajaju se u slatkovodnim ribnjacima tako i nekoliko vrsta
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
arana: obian aran (Ciprinus carpio), tostolobik sivi (Hipophthalmichthis nobilis),
tostolobik beli (Hipophthalmichthis molitrik) i amur (Ctenopharingodon idellus) i som.
arani su prvobitno gajeni u rezervoarima i malim jezerima, meutim, ova praksa je
zavrsena 1992 godine, a postojee zalihe ostavili da preive na prirodnim izvorima hrane.
Gajenje tune u Atlanske tune (Thunnus thynnus thynnus) zapoele su u 2003 dve privatne
kompanije koje su proizvodile oko 350 tona u 2003 godine i 150 tona u 2004 godini.
Postojea morska mrestilita su zatvoreni sistemi i koriste bioloke filtere, peane filtere i
UV sisteme. Osim toga, intenzitet svetlosti i temperature takoe su regulisani omoguava
proizvodnju van sezone i izbegavanja ogranienja koja nameu prirodnim ciklusima
mrijeenja. Ovaj sistem prua mogunost da se uzgaja riba tokom cele godine i
omoguava poljoprivrednicima da iskoriste periode jakih trinih cena. I jo uvek ne
postoji znaajno trite za lokalne proizvode akvakulture i postoji vrlo niska potronja po
glavi stanovnika. Kao rezultat toga, poljoprivrednici vole da svoju celokupnu proizvodnju
izvoze. Glavni proizvodi akvakulture, brancin i orada njihova veliina iznosi izmeu 350-
500 grama, zaleeni ili svei izvoze se uglavnom u Tunis, a neki i u Egipat. Izvezenu ribu
direktno prodaju farmeri lokalnim kupcima u Tunisu. Cena brancina i orada kree izmeu
4-6 US $ na kapiji farme, dok na cena tilapia je oko 2-3 US $. Sve proizvodi tune se
izvoze, ali ne postoje podaci o ceni ribe. Tilapia je lokalno se konzumira i prodaje svea
direktno od farmera do potroaa. Veliina kree od 0.5-1 kg. Etiketiranje i sertifikacija
proizvoda akvakulture ne postoji u Libiji.
4. RIBARSTVO I POTENCIJALI RIBARENJA
Veina ulova se vri zanatskim brodova koji rade s mreama (trammel nets and gillnets slika 4
i 5) ili udicama (na longlines i handlines slika 6.) brodovima, a za ribolov male plave ribe
koriste se lampara flote.
Ukupno 1 866 aktivnih zanatskih brodova su prebrojani tokom nacionalnog istraivanja
sprovedenog 2000-te godine. Ti brodovi su usidreni na 135 plaa, luka, pristanista itd slika 6.
Ukupno 76 pristanita su funkcionalna cela godine a 59 senzonski. U flotu zanatskih brodova
ukljueno je 1300 brodova koji su do 10 m duine a 556 brodova koji su preko 10 m duine.
Priblno oko dve treine brodova je opremljeno vanbrodskim motorima snage od 10 do 35
konjskih snaga. Vei brodovi su opremnjeni brodskim motorima razliite snage.
Slika 2. Marine i pristanita na obali Libije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Flota "Lampara" brodova je sainjena od oko 135 motorizovanih brodova duine do 18
metara. Tokom sezone lova koja je uglavnom leti svaki od tih "Lampara" brodova je upren sa
sa jednim ili dva maja broda poznate kao " dhgaissa " koji su nemotorizovani brobovi i koje
vuku za sobom u noni ribolov do livita i nazad. "Lampara" brodovi su uglavnom
koncenrtisani du seksije obale izmeu Misurata i granice sa Tunisom.
Za lov na tune se uglavnom se koristi industrijska flota (devet longliners-a i est purse sieners-
a) i tonnaras-a (set mrea koji razvue od 3 do 5 km od obale). Ribolov pomou u tonnaras seta
mrea je bio uobiajen u prolosti sa oko 18 stanica koje su bile u finkciji posle drugog
svetskog rata a sada je ostalo pet stanica od kojih je samo dve bilo funkcionalno 2003 godine
kada je vreno ispitivanje. One su locirane kod Zreq i Dzirah na 200 km istono od Tripolia.
Industriska ribolovaka flota (iskljuujii flotu za lov na tune) je sastavljena od 123 jedinica
koje su elini i drveni trawlers. Duine variraju od 13 do 33 metara a snaga motora od 165 do
950 konjskih snaga i uglavnom su vlasnitvo privatnika ili u partnerskom vlasnitvu vie
privatnika. Po SCESS-u (Sub-Committee on Economic and Social Sciences) predlogu
segmentacija flota za Libiju je prikazana na slici 3.
Slika 3. Predlog segmentacije flote
75
Ustanovljeno je dvadeset etri ribarskih marina (lok. jamaios) du cele obale kao glavni
ribarski centri koje meusobno sarauju u cilju obezbeivanja neophodne opreme, rezerne
delove za sektor zanatskih brodova. lanstvo u lokalne jamaios je otvoreno i pravo
lanstva imaju svi ribari koji imaju legalne dozvole izdate od strane ribarskih vlasti.
5. UPRAVLJANJE RIBARSTVOM
Ranih 1950-ih do kasnih 1960-ih, osnovano je Ministarstvo poljoprivrede postaje
povezano sa Direkcijom za proizvodnju bilja i ivotinja, sa velikim promenama u ciljevima
i organizaciji. Godine 1969 osnovan je Morski bioloki istraivaki centar (MBRC -
Marine Biology Research Center) koji je trenutno povazan sa Sekretarijatom za Morska
Bogatstva (Secretariat of Marine Wealth - SMW). Sledee 1970 godine Poljoprivredni
istraivaki centar je osnovan od strane Ministarstva Poljoprivrede (tada pod nazivom
Sekretarijat za poljoprivredu), da slue kao ovlaena organizacija Ministarstva
75
Izvor: SCESS (Sub-Committee on Economic and Social Sciences)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
654
Poljoprivrede za implementaciju usvojenog nacionalnog plana rada od strane Ministarstva
Poljoprivrede. etiri regionalne istraivake grane su pokrenute u skladu sa nadmorskim
visinama, klimatskim faktorima, padavinama i poljoprivrednih aktivnosti. Godine 1981,
Odbor Optih narodna partija (Kabinet ministra) osnovao je Nacionalni organ za nauku i
istraivanje (Nasr - National Authority for Scientific Research) da formulie i nadzire
nacionalnu politiku istraivanja, popuni te praznine u istraivanjima kojima se nisu bavili
bilo ko od postojeih istraivakih instituta i centara, i tehniki koordinira istraivanja koja
se sprovode na istraivakim centrima. Novi istraivaki centri su osnovani pod okriljem
Nasr-a, ukljuujui i Centar za zatitu i istraivanje ivotne sredine (Environmental
Protection Research Center - EPRC, 1985 godine), Industrijski istraivaki centar
(Industrial Research Center - IRC), i Centar za istraivanje nafte (Oil Research Center -
ORC). Godine 1995, Sekretarijat za poljoprivredu je podeljen u Sekretarijat za
poljoprivredu (Secretariat of Agriculture - SA) i Sekretarijat za ivotinsko bogatstvo
(Secretariat of Animal Wealth - SAW), koji je osnovao 1996 godine istraivaki centar
za ivotinjsko bogatstvo (Animal Wealth Research Center AWRC), AWRC, se sada zove
ASRC - Centar za studije i straivanje ivotinja - Animal Studies and Research Center) i
odgovoran je za istraivanja stoke i divljai. Najvei uticaj na ribarstvo u Libiji ima
Morski bioloki istraivaki centar koji pod okriljem ministarstva poljoprivrede sprovodi
sva istraivanja i daje preporuke za dalji razvoj ribarstva.
6. ZAKLJUAK: PREPORUENA RAZVOJNA STRATEGIJA U RIBARSTVU
Kao preporuke koje se tiu strategija razvoja ribarstva u Libiji narednih godina moemo da
istaknemo fokus na pet oblasti kao to su:
1. Zatita i odrivo korienje morskog i slatkovodnog ribarstva,
2. Zatita dobrobiti potroaa,
3. Unapreivanje izvoza,
4. Poboljanje kvaliteta proizvoda,
5. Poboljanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj akvakulturi,
1) Zatita i odrivo korienje morskog i slatkovodnog ribarstva; Libija e tititi i odrivo
koristiti morsko i slatkovodno ribarstvo usklaivanjem i unapreivanjem svog
zakonodavstva, poboljanjem sistema monitoringa resursa, sakupljanjem podataka na nain
koji e ispuniti i meunarodne standarde u kontroli ribarstva. U nacionalnu politiku treba
ugraditi sledee propise:
- Obezbediti nacionalna ogranienja za minimalnu veliinu ribe koja se moe loviti,
- Uvoenje sistema o izvetavanju o ulovu, ukljuujui stalni upis podataka u brodski
dnevnik po putovanju, kao i uvoenje potvrda o prodaji ulova,
- Centar za monitoring u ribarstvu (CRM),
- Usvajanje standardnih procedura rada i prilagoavanje postojeih procedura i
uvoenje niza izvrnih mera kao to su ukrcavanje na moru van i unutar nacionalne
jurisdikcije, satelitski monitoring i inspekcijske kontrole trita,
- Obezbediti registar flote,
- Objezbediti program naune procjene zaliha,
- Sakupljanje podataka koji se odnose na kapacitet ribolova (po bruto tonai,
maksimalna snaga kWs po segmentima (alata i udica, putene i fiksirane mree,
zamke),
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
655
- Sakupljanje podataka vezanih za ulov po jedinici lova i/ili efektivnog lova
odreenih komercijalnih flota,
- Sakupljanje ekonomskih podataka po grupama plovila (prihodi, trokovi
proizvodnje, fiksni trokovi, investicioni trokovi, interes, vlasnitvo, zaposlenje,
indikator ribolovnih aktivnosti).
2) Zatita dobrobiti potroaa; to se tie bezbednosti hrane, propisani su uslovi za
namirnice proizvedene i plasirane u okviru trita Libije. Veliki deo hrane koja se
konzumira u Libiji se uvozi. Opti pristup u propisima je da se na hranu koja se uvozi
primjenjuju isti uslovi kao za hranu koja se u njoj proizvodi. Opti je zahtev da uslovi koji
se primjenjuju na isporuke moraju biti barem ekvivalentni uslovima definisanim
legislativom. To je veoma bitno, jer se ne zahteva da uslovi budi isti, ve da imaju
ekvivalentan efekat, ime se omoguava odreen stepen fleksibilnosti u razvoju sistema
kontrole.
3) Unapreivanje izvoza; Libija e teiti poveanju prodaje svoje ribe kroz razvoj novih
trita za svoje proizvode iz morskog i slatkovodnog ribarstva. Izvoz predstavlja dobru
priliku za motivisanje i unapreenje tradicionalne i nove proizvode morskog i
slatkovodnog ribarstva. Zajednica prepoznaje znaaj koji proizvoai mogu imati ako se
rijei problem neefikasnosti proizvodnje. Morske vrste, pogotovo tuna, mogu biti znaajan
potencijal za ekspanziju prodaje. Takoe preporuuju se posebne oblasti za razvoj.
Proizvoai e ostvariti vei profit ukoliko proire svoje aktivnosti na preradu ribe i tako
poveaju proizvodnju. Glavna briga trenutno je to to su proizvoai u velikoj meri zavisni
od institucionalnog sektora. Postoji velika potreba za diverzifikacijom u preradi i da se radi
na poveanju vrijednosti ulaganja u podmlaivanje mrestilita.Stoga moe razviti
partnerstvo sa udruenjima kako bi se promovisala prodaju i ulaganje u proizvodnju ribe.
Razvoj primorske turistike privrede e obezbediti znaajno trite ribom za sektor
ugostiteljstva. To je vaan razlog zbog kojeg treba obezbediti uspostavljanje adekvatnog
zdravstvenog monitoringa.
4) Poboljanje kvaliteta proizvoda; subjekti u prehrambenoj industriji moraju, u skladu
propisima i imati sisteme i procedure za identifikaciju subjekta u prehrambenoj industriji
od kojeg primaju i kojem isporuuju proizvode ivotinjskog porijekla. Istorija proizvoda
moe obuhvatiti njegovo poreklo i poreklo njegovih sastavnih djelova, kao i sve to mu se
usput deavalo. U praksi, to znai i mogunost saznanja porekla ribe i ta joj se deavalo.
Postoji dosta razloga zbog ega kompanija koja trguje ribom moe eleti da osigura da se
put njenih proizvoda moe pratiti.
5) Poboljanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj akvakulturi; Libija eli da
unapredi efikasnost proizvodnje kod uzgajivaa riba pruanjem finansijske podrke u
formi:
Kapitalnih grantova za rekonstrukciju bazena i vodotoka, za razvoj kaveznog
sistema uzgoja;
Pomoi u kupovini sistema za preiavanje;
Finansijske podrke za kupovinu uzgojnog stoka i razvoja metoda uzgajanja, koje
znaajno smanjuju nepovoljan uticaj na ivotnu sredinu u poreenju sa uobiajenim
praksama u sektoru uzgoja;
Finansijske podrke za razvoj proizvodnje hrane za ribe;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
656
Kompenzacije za upotrebu metoda proizvodnje u akvakulturi koje pomau u
zatiti ivotne sredine i ouvanju prirode;
Implementacije mera za zatitu zdravlja ivotinja i ljudi;
Promovisanja uea u eko-menadmentu i planovima kontrole.
Poznato je da sada proizvoai funkcioniu pod reimom lane sigurnosti. Konkurenti
mogu da isporue svee proizvode po ceni nioj od sadanje proizvodne cene u zemlji.
Proizvoai e stoga morati da prihvate da e, ukoliko nisu spremni da uvedu promene, biti
izloeni pritisku strane konkurencije. Najvie koristi e od toga, verovatno, imati potroai
koji e oekivati znaajno smanjenje cena proizvoda.
Reference
http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm
http://earthtrends.wri.org/
http://faolex.fao.org/fishery/index.htm
http://www.fao.org/docrep/008/y8870e/y8870e00.htm
http://cmsdata.iucn.org/
http://earthtrends.wri.org
http://earthtrends.wri.org/pdf_library/data_tables/coa2_2003.pdf
ftp://ftp.fao.org/fi/stat/summary/summ_03/a-0a.pdf
http://www.fao.org/countryprofiles/index.asp?iso3=LBY
http://www.unhcr.org/refworld/pdfid/488efdf72.pdf
http://firms.fao.org/
ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/root/capture/d1.pdf
ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/navigation/index_content_capture_e.htm
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
657
ANALYSIS OF AIR QUALITY MONITORING STATIONS USING
MULTIVARIATE METHOD
Milica Arsi, ivan ivkovi
University of Belgrade, Technical faculty in Bor, Management Department, Vojske
Jugoslavije 12, Bor, Serbia
Abstract
In this paper, PCA method was used in order to determine the statistical relationship
between pollutants that cause ground-level ozone formation and to identify those areas that
have a similar mechanism of its formation. Data used in the study were collected in March
and April 2013 at five automatic monitoring stations in Serbia, in the time periods when all
pollutants were measured simultaneously.
Keywords: monitoring stations, PCA analysis, ground-level ozone
ANALIZA MERNIH STANICA PREMA STEPENU ZAGAENOSTI
VAZDUHA PRIZEMNIM OZONOM KORIENJEM
MULTIVARIJABILNE METODE
Milica Arsi, ivan ivkovi
Izvod
U ovom radu koriena je faktorska analiza, sa ciljem da se utvrdi statistika povezanost
polutanata koji uzrokuju stvaranje prizemnog ozona i identifikuju one oblasti koje imaju
slian mehanizam njegovog stvaranja. Podaci koji su korieni u istraivanju prikupljeni su
tokom marta i aprila 2013. godine na pet automatskih mernih stanica u Srbiji, u
vremenskim intervalima kada su svi polutanti simultano mereni.
Kljune rei: merne stanice, faktorska analiza, prizemni ozon
1. UVOD
Da bi mogli da pratimo i predvidimo promene u koncentraciji prizemnog ozona u nekom
buduem periodu, neophodno je da razumemo njegovu prirodu, kao i uslove koji doprinose
njegovom stvaranju. Prizemni ozon je sekundarni polutant i nastaje kroz viestruke
hemijske reakcije primarnih polutanata u atmosferi, posebno ukupnih azotnih oksida,
ugljen monoksida i isparljivih organskih jedinjenja u prisustvu suneve svetlosti [1,2,3,4,5]
Tokom poslednjih nekoliko godina primeen je porast koncentracije prizemnog ozona [6].
Trend poveanja koncentracije prizemnog ozona (u daljem tekstu: O
3
) zabeleen je u
zemljama Evropske unije, SAD i u skoro svim delovima sveta [4,7] Ove injenice
doprinele su uspostavljanju sistema za monitoring kretanja O
3
u vazduhu, u skoro svim
evropskim zemljama. Uveane koncentracije ozona povezane su sa poveanim
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
mortalitetom i plunim bolestima, pogotovo meu osetljivim grupama [8,9,10,11]. S
obzirom na njegovo dokazano tetno dejstvo i poveano interesovanje koje je izazvalo u
naunim krugovima, Evropska komisija je usvojila Direktivu kojom se maksimalna srednja
8-asovna vrednost O
3
ograniava na 120 g/m
3
i dozvoljena su svega 25 prekoraenja u
toku godine [12].
Republika Srbija je takoe deo mree za monitoring kvaliteta vazduha. Koncentracije O
3
se mere na 15 lokacija u zemlji, od toga se ak 6 automatskih mernih stanica nalazi u
Beogradu (slika 1).
Slika 1. Lokacije sa mernim stanicama u Srbiji na kojima se meri prizemni ozon
U zapadnoj i centralnoj Evropi i Severnoj Americi sistematsko praenje O
3
postoji u
nekom duem periodu [13,14,15], ali se vrlo malo zna njegovim varijacijama u junoj i
jugoistonoj Evropi [16]. Iako uveane koncentracije O
3
predstavljaju veliku pretnju za
ljudsko zdravlje, veoma mali broj studija vezanih za njegov uticaj na kvalitet vazduha
sprovedeno je u Srbiji, i to preteno u Beogradu [17,18].
Glavni ciljevi ovog rada su:
- Da se izvri ocena kvaliteta vazduha u Republici Srbiji;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
659
- Da se identifikuju one oblasti koje imaju slian vid zagaenja vazduha u odnosu na
koncentracije O
3
;
- Da se lociraju izvori zagaenja.
2. METODOLOGIJA
Do pre par godina, podaci o kvalitetu vazduha za zemlje u tranziciji bili su veoma
ogranieni. S obzirom da Srbija spada u tu grupu zemalja, situacija vezana za monitoring
vazduha je veoma kompleksna. Pre tranzicije (tj.pre 2000.godine), velike proizvodne firme
su imale svoje fabrike u Srbiji. Ipak, u to vreme ekoloki monitoring nije bio uspostavljen
na sistemskom nivou za bilo koju od tih fabrika. Briga o ekologiji u Srbiji je poela tek
tokom procesa tranzicije. Nakon 2000. godine, srpska vlada odluila je da prilagodi
nacionalne propise vezane za ekologiju sa regulativom EU i Svetske zdravstvene
organizacije. Donoenjem Zakona o zatiti vazduha ("Sl. gl. RS" br.36/09), Republika
Srbija je prihvatila evropske standarde o kvalitetu vazduha. Sva EU regulativa saeta u
Direktivi 2008/50, (DIRECTIVE 2008/50/EC on ambient air quality and cleaner air for
Europe), koja tretira problematiku kvaliteta vazduha, preuzeta je i transponovana u domae
propise. Time su stvorene formalne nacionalne obaveze za harmonizaciju domae i EU
prakse.
Za potrebe ovog rada podaci su prikupljeni sa 5 automatskih mernih stanica u Republici
Srbiji, to su: Popovac-Holcim, Kopaonik, Kosjeri, Beograd-Vraar i Ni (Tabela 1).
Podaci su prikupljeni sa zvaninog sajta (www.sepa.gov.rs), tokom marta i aprila
2013.godine, u vremenskim intervalima kada su svi polutanti (O
3
, NOx, CO) simultano
mereni. Ne sluajno izabrani su razliiti tipovi mernih stanica i oblasti koje karakteriu
razliiti vidovi zagadjenja. Na osnovu srednjih jednoasovnih vrednosti izraunate su
prosene dvoasovne vrednosti, koje e biti analizirane u ovom radu. Za obradu
prikupljanih podataka koriena je deskriptivna i faktorska analiza.
Tabela 1. Karakteristike stanice
Ime Tip stanice Altitude (m)
Popovac-Holcim urbana-industrijska /
Kopaonik ruralna 1710
Kosjeri urbana-industrijska /
Beograd-Vraar urbana 132
Ni urbana 198
3. METODE
Multivarijantne tehnike su dokazano efikasne tehnike za izuavanje problema ekolokog
menadmenta [3,17]. Faktorska analiza (PCA) se uspeno primenjuje za odreivanje
glavne veze meu varijablama [19,20], ali takoe i kao dodatak viestrukoj linearnoj
regresiji za ublaavanje problema multikolinearnosti i filtriranja podataka, tako da ostanu
samo one nezavisne varijable koje imaju najvei uticaj na prizemni ozon [3,21]U ovoj
studiji faktosrka analiza koriena je da bi se utvrdila statistika povezanost polutanata,
kao i njihovi mogui izvori. Da bi dobijene rezultate uinili jo lakim za interpretaciju
koriena je PCA analiza sa VARIMAX rotacijom, Nakon ekstrakcije zadrani su samo
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
660
oni faktori ija je vrednost karakteristinog korena (eigenvalues) > 1, kako je preloeno
Kaiser kriterijumom [22]
Za potrebe istraivanja, podaci su prikupljeni sa 5 automastkih mernih stanica u Srbiji,
krajem marta i poetkom aprila 2013.godine. Tokom ovih ovih 30 dana, merenja su
obavljena u periodu od 0.00 do 24.00, sa proraunom srednjih dvoasovnih vrednosti. Na
taj nain formirana je reprezentativna baza podataka. Deskriptivna statistika za
koncentracije NOx, CO i O
3
po mernim mestima prikazana je u Tabeli 1.
Tabela 2. Deskriptivna statistika
Lokacija O
3
NO
x
CO
std. devijacija 18.85 5.64 0.25
Popovac-Holcim max 123 57 1.9
sred.vred. 74.29 9.53 0.77
min 20 3.9 0.4
std. devijacija 12.28 5.6 0.11
Kopaonik max 121 36.9 1.2
sred.vred. 99.34 13.94 0.91
min 9 5.2 0.7
std. devijacija 27.83 17.43 0.29
Kosjeri max 113 148 2.2
sred.vred. 61.64 20.83 0.94
min 7 1.5 0.5
std. devijacija 18.39 52.67 0.29
Beograd-Vraar max 90.5 425 2.4
sred.vred. 51.46 53.74 0.71
min 2.5 11 0.3
std. devijacija 24.17 42.41 0.54
Ni max 118 383 5.6
sred.vred. 60.71 41.58 0.83
min 4 8 0.3
Prosene vrednosti koncentracije O
3
na svim mernim stanicama kretale su se u opsegu od
2.5 do 123 g/m
3
. Tokom veeg dela mernog perioda koncentracije ozona bile su u
granicama dozvoljenih vrednosti, poveane koncentracije iznad 120 g/m
3
zabeleene su 4
puta na mernoj stanici Popovac-Holcim i 6 puta na mernoj stanici Kopaonik.
Ukupni azotni oksidi (NOx) spadaju u grupu vrlo reaktivnih gasova. To su jedinjenja koja
sadre atome azota i kiseonika u razliitim proporcijama. Antropogena emisija NOx
nastaje kao rezultat procesa sagorevanja, ukljuujui motore automobila i druge
industrijske, komercijalne i stambene izvore koji koriste fosilna goriva. Prirodni
mehanizmi kao to su anaerobni bioloki procesi u zemlji i vodi, vulkanske aktivnosti i
fotohemijsko unitavanje azotnih atoma u viim slojevima atmosfere, takoe imaju veliki
uticaj u emisiji NOx [23]. Inae, NOx prouzrokuje razliite negativne efekte [24,25].
Evropska Unija je postavila graninu vrednost za koncentraciju NOx za zatitu vegetacije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
661
koja iznosi 30 g/m
3
. Iz tabele 2 moemo videti da su se prosene koncentracije NOx
kretale u opsegu od 3.9 do 425 g/m
3
, nisu zabeleena znaajna prekoraenja.
Ugljen monoksid nastaje kao rezultat nepotpunog procesa sagorevanja ugljenika [26].
Glavni izvori su sagorevanje goriva, industrijska emisija I drugi izvori sagorevanja (kao to
su ugalj, gas, drvo i kerozin). Prirodni iyvori, kao to su vulkani, prirodni gasovi u
rudnicima uglja i umski poari, imaju veliki udeo u njegovom stvaranju. Koncentracije
CO se tokom hladnog perioda znaajno uveavaju. Pri takvim uslovima mainama je
potrebno vie goriva za rad a neki ureaju za kontrolu emisije, kao to su senzori za
kiseonik i katalitiki konvertori, su manje efikasni pri niim temperaturama [26,27].Tokom
itavog mernog perioda maksimalne 8-asovne koncentracije CO nisu prelazile granice
propisane za zatitu ljudskog zdravlja (10 mg/m
3
) [28] ni na jednoj mernoj stanici.
Prosene koncentracije CO kretale su se u opsegu od 0.3 do 5.6 10 mg/m
3
. Prosene
koncentracije NOx kretale su se u opsegu od 3.9 do 425 g/m
3
, nisu zabeleena
prekoraenja.
Cilj rada je bio da se u posmatranim podrujima identifikuju faktori koji doprinose
stvaranju O
3
u prizemnim slojevima. Mehanizam nastajanja prizemnog ozona jo uvek nije
u potpunosti istraen. Najvie uticaja na njegovo stvaranje imaju koncentracije NOx, CO i
VOC. Ukoliko varijacije koncentracije NOx uslovljavaju promenu koncentracije O
3
u tom
sluaju se smatra da je proces stvaranja ozona NOx senzitivan, u suprotnom, proces je
VOC senzitivan. Naalost, u mernom periodu koncentracije VOC nisu merene na
posmatranim stanicama.
Tabela 3. Rezultati PCA analize
Polutant/Lokacija Popovac Kopaonik Kosjeri Beograd Ni
O
3
-.794 -.837 -.717 -.774 -.656
NOx .654 .346 .697 .879 .875
CO .734 .834 .821 .836 .911
Ukupna varijansa 63.21% 67.56% 85.82% 79.00% 77.53%
Rezultati PCA analize pokazali su da postoji samo jedan faktor koji objanjava sve podatke
na svim mernim stanicama. Ono to je vidljivo to je da u svim sluajevima O
3
ima
negativan predznak u odnosu na ostale polutante, to pokazuje da na stvaranje ozona u tim
podrujima veu ulogu imaju neki drugi polutanti, najverovatnije VOC. Naalost u
posmatranom periodu VOC nije meren ni na jednoj od stanica.
4. DISKUSIJA I ZAKLJUAK
Rezultati analize pokazali su da NOx i CO nemaju preveliki uticaj na stvaranje ozona u
posmatranim podrujima. To navodi na zakljuak da postoje drugi faktori koji doprinose
njegovom stvaranju, a to je najverovatnije VOC. Izvori VOCa mogu biti razliiti.
Antropogeno VOC se emituje iz saobraaja i industrije, a biogeni VOC emituju biljke.
Namerno su izabrani razliiti tipovi stanica, da bi se ispitali razliiti izvori zagaenja.
Pretpostavlja se da industrija u Popovcu i Kosjeriu, a saobraaj u Niu i Beogradu imaju
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
662
veliku ulogu u stvaranju prizemnog ozona. to se tie Kopaonika, koji spade u ruralne
oblasti, biogeni VOC je imao velikog udela u nastajanju ozona. Poznata je injenica da
biljke na poviene temperature reaguju tako to isputaju VOC, a tokom mernog perioda
zabeleene su temperature iznad proseka za to doba godine. Na primer, emisija izoprena
(koji ima veliku fotohemijsku sposobnost stvaranja ozona) je povezana povienim
temperaturama. Ipak, bilo bi previe pretenciozno tvrditi da sav ozon potie od VOCa koji
se emituje iz biljaka, te se smatra da je i transport vazduha imao znaajan uticaj. Naalost u
posmatranom periodu VOC nije meren ni na jednoj prouavanoj mernoj stanici.
Takoe, tokom mernog perioda nisu zabeleena znaajna prekoraenja emisija CO i NOx.
Tokom veeg dela mernog perioda i koncentracije prizemnog ozona bile su u granicama
dozvoljenih vrednosti, poveane koncentracije iznad 120 g/m
3
zabeleene su 4 puta na
mernoj stanici Popovac-Holcim i 6 puta na mernoj stanici Kopaonik.
Krajnji cij ovog rada je da se alarmiraju lokalne vlasti, da se smanji emisija tetnih gasova,
kroz primenu pravila i potovanje zakonskih regulativa. Takoe bi trebalo uspostaviti
mreu za merenje koncentracije VOCa na svim mernim mestima i utvrditi da li su zapravo
oni glavni uzronici stvaranja ozona. Poviene koncentracije ozona zabeleene su na nekim
mestima u periodu godine kad temperature vazduha nije najvia, sa istom emisijom tokom
leta bi se s pravom mogle oekivati jo vee vrednosti.
Reference
[1] J.D. Jacobs. Heterogeneous chemistry and tropospheric ozone. Atmospheric
Environment 34 (2000), pp.2131-2159.
[2] M. Trainer, D.D. Parrish, , P.D. Goldan, J. Roberts, F.C. Fehsenfeld. Review of
observation-based analysis of the regional factors influencing ozone concentration-
Atmospheric Environmental 34(2000), pp. 2045 - 2061.
[3] A.Lengyel, K. Herberger, L. Paksy, O. Banhidi, R. Rajko. Prediction of ozone
concentration in ambient airusing multivariatemethod. Chemosphere 57(2004), pp. 889-
896.
[4] F. Geng, X. Tie, J. Xu, G. Zhou, L. Peng, W. Gao, X. Tang, C. Zhao. Characterizations
of ozone, NOx, and VOCs measured in Shanghai, China. Atmospheric Environment
42(2008), pp. 68736883.
[5] Duan, J., Tan, J., Yang, L., Wu, S., Hao, J. (2008). Concentration, sources and ozone
formation potential of volatile organic compounds (VOCs) during ozone episode in
Beijing. Atmospheric Research 88, 25-35.
[6] EPA, 2009 Provisional assessment of recent studies on health and ecological effects on
ozone exposure, EPA/- 600/R//- 09/101.
[7] S.A. Abdul-Wahab, S.M. Al-Alawi. Assessment and prediction of tropospheric ozone
concentration levels using artificial neural networks. Environmental Modelling & Software
17(2002), pp. 219-228.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
663
[8] M. Bell, R. Peng, F. Dominici. The exposure-response curve for ozone and risk of
mortality and the adequacy of current ozone regulations. Environmental Health
Perspectives 114(2006), pp.532-536.
[9] A. Gryparis, B. Forsberg, K. Katsouyanni, A. Analitis, G. Touloumi, J. Schwartz, E.
Samoli, S. Medina. Acute effects of ozone on mortality from the Air pollution and health:
a European approach project. American Journal of Respiratory and Critical Care
Medicine 170(2004), pp.1080-1087.
[10]V.D. Bates. Ambient ozone and mortality. Epidemiology 162005, pp.427-429
[11] S.P. Almeida, E. Casimiro, J. Calheiros. Short-term association between exposure to
ozone and mortality in Oporto, Portugal. Environmental Research 111(2011), pp.406410.
[12] EC Directive, Council Directive, 2008/50/EC. Relating to limit values for ozone in
ambient air. Official Journal of the European Communities 152, 729.
[13] T. Chatterton, S. Dorlin, A. Lovett, M. Stephenson. Air quality in Norwich, UK:
multi-scale modeling to assess the significance of city, county and regional pollution
sources. Environmental Monitoring and Assessment 65(2000), pp.425433.
[14] C.Duenas, M.C.Fernandez, S.Canete, J.Carretero, E.Liger. Assessment of ozone
variations and meteorological effects in an urban area in the Mediterranean coast. Science
of the Total Environment 299(2002), pp.97-113.
[15] J.Lehman, K. Swinton, S. Bortnick, C. Hamilton, E. Baldridge, B. Eder, B. Cox
Spatio-temporal characterization of tropospheric ozone across the eastern United States.
Atmospheric Environment 38(2004), pp.43574369.
[16] A. M. Lindskog, P. Beekmann, Monks, M. Roemer, E. Schuepbach, Solberg, S.
(2003) Tropospheric ozone reseaech, in: P. Midgley, M.Reuther (eds), Towards cleaner air
for Europe science, tools and applications. Part 2. Overviews from the final reports of the
EUROTRAC-2 subprojects. Margraf Verlag, Weikersheim: 251-270.
[17] D.M.Markovi, D.A Markovi, A. Jovanovi, L. Lazi, Z. Miji. Determination of O
3
,
NO
2
, SO
2
, CO and PM
10
measured in Belgrade urban area. Environ Monit Assess
145(2008), pp.349359.
[18] A.M. uji, B.B. Radak, A.J. Filipovi, D.A.Markovi. Extending the use of air
quality indices to reflect effective population exposure. Environ Monit Assess 156(2009),
pp.539549.
[19] L. Poissant, J.W. Bottenheimi, P.Roussel, N.W.Reid, H. Niki. Multivariate analysis of
a 1992 Sontos data subset. Atmospheric Environment 30 (1996)12, pp.2133-2144,
[20] M. Felipe-Sotelo, L. Gustems, I. Hernndez, M.Terrado, R. Tauler, Investigation of
geographical and temporal distribution of tropospheric ozone in Catalonia (North-East
Spain) during the period 20002004 using multivariate data analysis methods.
Atmospheric Environment 40 (2006)38, pp.7421-7436
[21] D.K. Pissimanis, V.A Notaridou, N.A Kaltsounidis, P.S. Viglas. On the spatial
distribution of the daily maximum hourly ozone concentrations in the Athens basin in
summer. Theoretical and Applied Climatology 65(2000), pp.4962.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
664
[22] H. F. Kaiser. The application of electronic computers to factor analysis. Educational
and Psychological Measurement, 20(1960), pp.141151
[23] United States Environmental Protection Agency (USEPA), 1998. How Nitrogen
Oxides Affect the Way We Live and Breathe. Office of Air Quality Planning and
Standards, Washington, DC Publication EPA-456/F-98-005.
[24]J.H. Hashim, M.S.Pillay, Z.Hashim, S.B. Shamsudin, K. Sinha, Z.H Zulkifli. A Study
of health impact and risk assessment of urban air pollution in the Klang Valley, Malaysia.
A research project report provided by WHOWestern Pacific Regional Office, 2004
[25]World Health Organization (WHO), 2000. Air Quality Guidelines for Europe, second
ed. WHO Regional Office, Copenhagen.
[26]J.A Raub, M.Mathieu-Nolf, N.B.Hampson, S.R.Thom. Carbon monoxide poisoning
a public health perspective. Toxicology 145 (2000) 1, pp.114.
[27] United States Environmental Protection Agency (USEPA), 2004. Final Regulatory
Analysis: Control of Emissions from Nonroad Diesel Engines. Office of Transportation
and Air Quality, Washington, DC Publication EPA 420-R-04-007.
[28]EC Directive, Council Directive, 2000/69/C. Relating to limit values for benzene and
carbon monoxide in ambient air. Official Journal of the European Communities 313, 12
21.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
665
MENADMENT TURISTIKE DESTINACIJE MENJANJE OBLIKA
I FIZIONOMIJE
Branislav ivkovi
Tehnika kola agubica, e-mail: banelovac@ptt.rs
Izvod
Turistike destinacije predstavljaju krajnja odredita turista. Destinacije su zapravo mesta,
lokaliteti, regije ije su granice definisane od strane prirode, politiara ili trita. Uspena
turistika destinacija sa svojom celokupnou izdvojila se na turistikoj karti i predstavlja
sloen sistem razliitih stejkholdera koji ostvaruju pre svega svoje ekonomske interese u
oblasti turizma. Na turistikom tritu koje se neprestano razvija i menja, vlada otra i
nemilosrdna turistika konkurencija. Osim jasno izdefinisanih i diferenciranih, standardno
jakih, turistikih destinacija postoje i zapostavljene destinacije koje se obnovljaju i belee
nova ulaganja. Tuiristike destinacije koje ne uspevaju odrati potrebnu infrastrukturu ili
pak ulau sredstva u izgradnju nefunkcionalne i nepotrebne infrastrukture suoene su sa
velikim rizicima i potencijalno izglednim gubicima u poslovanju.
Ovaj rad ukazuje na kontinuiranu potrebu planskog menjanja oblika i fizionomije turistike
destinacije ali i na opasnosti koje to moe da donese sa sobom.
Kljune rei : menadment, destinacija, turista
TOURIST DESTINATION MANAGEMENT THE CHANGE OF
SHAPE AND CHARACTER
Branislav ivkovi
Tourist destinations are tourists desired final spots. They are places, locali ties, and
regions with borders defined either by nature, or politicians or by market. A successful
tourist destination is the one that has acquired an exeptional position on the tourist map
representing a complex system of various stake holders triggered by the interest of profit
making in the field of tourism. Tourist market which constantly develops and goes through
changes is governed by a strong,merciless competition.Bexcept for those clearly defined
and well positioned. Tourist destinations, there are those neglected which have been
revitalized and received new investments. Tourist destinations which can not manage to
maintain the required infrastructure or invest in the construction of completely unnecessary
or unprofitable, disfunctional facilities are faced with great risks and possible losses.
This paper emphasises the necessity of planning when changing the shape and character of
a tourist destination, bearing in mind the potential risks.
Keywords: mangement, destination, tourist
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
666
1. UVOD
Destinacije su krajnja odredita turista. Destinacije su mesta sa nekim oblikom stvarne ili
zamiljene granice. Moe se raditi o granicama koje je stvorila priroda ( tokovi reka,
planinski venci), granicama meu dravama koje su politari definisali ili pak o granicama
stvorenim od strane trita. Uspena turistika destinacija sa svojom celokupnou
izdvojila se na turistikoj karti i predstavlja sloen sistem razliitih subjekata koji
ostvaruju pre svega svoje ekonomske interese u oblasti turizma. Smatra se da usled
potreba, elja, interesa i preferencija savremenih turista na meunarodnom turistikom
tritu, turistika destinacija nema trajnih tj. vrstih granica. Ovo ne dvosmisleno znai da
se shvatanje pojma turistike destinacije menja pre svega u zavisnosti od sklonosti i elja
savremenih turista. Svakako da se u jednom momentu razvoja turistike destinacije mora
ozbiljno zamisliti nad nainom upravljanja destinacijom. Mogunosti za razvoj turistike
destinacije moraju se sagledavati u okviru promena koje e isti taj razvoj izazvati s
obzirom da one imaju vrlo ozbiljne posedice za lokalno stanovnitvo te destinacije.
Turistike destinacije e se pre ili kasnije u jednom momentu svog ekonomskog rasta i
razvoja suoiti sa mogunou gubljenja sopstvenog identiteta i razliitosti usled
konstantne trke za to veim brojem turista. Do ovog dovodi kontinuirano prilagoavanje
eljama turista i njihova masovna poseta jednoj destinaciji pri emu oni svojim prisustvom
utiu kako na promenu izgleda destinacije tako i na kulturu stanovnitva. Momenat
suoavanja sa ovim opasnostima predstavlja izazov za destinaciju i prelomni momenat u
ouvanju sopstvenog identiteta i razliitosti koje su u samom startu nastanka destinacije i
privukli turiste. Svakako da se u ovim mometima treba pridravati principa odrivog
razvoja turizma. Odrivi razvoj turizma podrazumeva pravo na turizam i na slobodu
turistikih kretanja, zadovoljenje ekonomskih, drutvenih i estetskih potreba, uz odravanje
karakteristika prirodnog i drutvenog okruenja i kulturno-istorijskog naslea. Shodno
tome, odrivi turizam bi trebalo da :
1) Uini optimalnim korienje resursa ivotne sredine koji ine kljuni element razvoja
turizma, odravajui bitne ekoloke procese i pomaui ouvanju prirodnog naslea i
biodiverziteta
2) Potuje socio-kulturnu autentninost turistikih destinacija, titi njihovo izgraeno i
savremeno kulturno naslee i tradicionalne vrednosti i doprinosi razumevanju i toleranciji
izmeu kultura
3) Obezbeuje odrivo dugorono poslovanje stvarajui drutveno-ekonomske koristi, koje
se pravedno raspodeljuju na sve interesne grupe, ukljuujui stabilno zaposlenje,
mogunosti za sticanje prihoda i socijalno staranje za zajednice domaina, kao i
doprinosei smanjenju siromatva. Odrivi turizam bi takoe trebalo da obezbedi visok
nivo zadovoljstva turista i da osigura turistima sadrajno iskustvo, poveavajui njihovu
svesnost o pitanjima odrivosti i unapreujui meu njima praksu odrivog turizma.[1 :
95-96]
2. OSNOVNA OBELEJA TURISTIKE DESTINACIJE I FAZE RAZVOJA
Turistika destinacija zavisi od ciljeva i motiva turistikih potroaa, ali i od ekonomske,
socijalne, ekoloke i politike organizovanosti onih koji je oblikuju i stvaraju odgovarajuu
ponudu. Prema tome, ona mora da zadovolji kriterijume: privlanosti, prihvatljivosti,
potpunog doivljaja, stabilnosti, turistike kulture, realizacije ponude, kao i ekonomske
parametre stalnog rasta i razvoja. Iz tih razloga moemo da kaemo da je turistika
destinacija oblikovanje turistikog prostora na bazi njene upotrebne vrednosti, s tim da
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
667
uvek bude nosilac optimizacije s jedne strane dinamikih pokazatelja (obim, struktura i
vremenski period realizacije investicionih ulaganja, rasta broja kapaciteta za smetaj,
ishranu i vanpansionsku potronju turista, stalno menjanje njihovog kvaliteta, permanentna
edukacija kadrova i lokalnog stanovnitva, razvoj infra i suprastrukture, protok informacija
i dogradnja elemenata ekonomsko-turistike politike drave, kao i meunarodnih
udruenja), a s druge strane statikih elemenata, tj. nepromenjljivih elemenata ( prirodne
karakteristike, izgraeni kapaciteti kulturno-istorijskog naslea i sl.) njene turistike
ponude.[5 : 192] Turizam je podruje ljudske aktivnosti koje se ubrzano razvija, to se
odraava kako na privredu neke zemlje tako i na socijalne uslove ivota. to su ti uslovi
bolji, potencijalni turisti lake e doneti odluku o izboru destinacije u kojoj ele da provedu
odmor. Upravo iz tih razloga i destinacije prolaze kroz dinamine i brze promene. U emi
br. 1 prikazan je razvojni put turistikih destinacija.
Porast
dolazaka
turista
Ulaganje u
smetajne
kapacitete,
putnu
infrrastruktu
ru, dopunske
sadraje
Intenzivna
marketing
aktivnost u cilju
privlaenja turista
Udobnija
infrastruktura
Nove vetine u zapoljavanju
i promene na arhitekturi,
okolini i kulturi
Novi stanovnici
Smetnje u dolasku
turista
Prazne sobe, nia
vrednost akcija na
berzi
Popusti
Redefinisanje
ciljeva, brenda,
imida destinacije
Propast destinacije
Novi ivot
destinacje
ema br.1 Faze u razvoju destinacije
Izvor : Sastavljeno, preraeno i dopunjeno (B.ivkovi) Laws, E.: Tourist Destination
Management, London New York, 1995., str. 8.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
668
Od momenta dolaenja u iu panje i interesovanja turista turistika destinacija kree
uzlaznom linijom po pitanju svog ekonomskog rasta i razvoja. Prvi indikator da destinacija
dolazi u iu javnosti je polagano poveanje broja turista u destinaciji. Sa rastom broja
turista koji poseuju destinaciju polako poinje da raste broj nivo finansijskih sredstava
koja se ulau u smetajne kapacitete, putnu infrastrukturu, dopunske sadraje. Pojaava se
marketing aktivnost u cilju privlaenja turista. Poveava se kvalitet pruenih usluga,
destinacijska ponuda se obogauje novim sadrajima. itava destinacija poinje da
poprima novi izgled, dolazi do promena u arhitekturi, sadrajima, kulturi, primetne su
promene u navikama kod domicilnog stanovnitva, kao i rast broja novo pridolog
stanovnitva. Primetno je veliko udaljavanje od izvornih destinacijskih sadraja koji su na
samom poetku i privukli turiste. Ovo je jedan od kljunih momenata u ivotnom ciklusu
jedne destinacije. U ovoj taki destinacija se suoava sa smanjenjem broja turista, samim
tim i smanjem priliva novca, vikom zaposlenih, padom vrednosti akcija na berzi. Iz ove
take destinacije imaju dva puta. Jedan put je kojim idu destinacije iji su menaderi manje
inventivni, skloniji povlaenju u sebe i zadovoljavanju malim delom trinog kolaa. Taj
put je obeleen klasinim aranmanima, sa brojnim popustima, aranmanima koji su
formirani po sistemu ''daj ta da i spasavaj to se spasti moe''. Ovaj put vodi destinaciju
vodi u dugu agoniju munog preivljavanja, koje se najee zavri totalnim krahom i
finansijskom propau destinacije.
Drugi put je put kojim idu destinacije iji su menaderi invetivniji, spremniji da uestvuju
u trinoj trci. Ovo je put koji je obeleen redefinisanjem poslovnih ciljeva, promenama
imida destinacije, pa i samom brendu destinacije se udahnjuje novi ivot tj. vre se
sutinske promene koje prouzrokuju da destinacija bude obasjana novom svetlou. Pri
ovome se posebno potencira na izvornim destinacijskim vrednostima. Na ovaj nain
destinaciji se udahnjuje novi ivot.
3. IZAZOVI OKRUENJA U TURIZMU
Odnos izmeu pruaoca turistike usluge i okruenja u kojem deluje vrlo je specifian i
jedinstven. Kod veeg broja drugih delatnosti jasno je uoljiva granica izmeu kompanije i
spoljnog sveta. U proizvodnim delatnostima jedan svet je unutar fabrikog kruga a
drugi izvan njega. Prirodno okruenje i kultura jednog naroda predstavlja faktor koji
znaajno utie na ponudu i tranju jednog proizvoda za izvan turistike delatnosti. S druge
strane , ba to okruenje i kultura jednog naroda predstavljaju bitnu komponentu samog
proizvoda koji nudi turistika delatnost. U turizmu se usluga moe pruati kupcu tokom
putovanja koje hipotetiki moe da traje i godinu dana i da se odvija sa jednog na drugi
kraj sveta i nazad. Poseban odnos izmeu turistike privrede i njenog okurenja oznaava
da je potrebno mnogo dublje analiziranje i razumevanje uticaja okruenja, nego to bi to
inae bilo potrebno nekoj drugoj privrednoj delatnosti. Svako okruenje, bilo koje
privredne delatnosti, sadri veliki broj meusobno zavisnih faktora koji vre uticaj na
privredu i njene delatnosti. Kako bi se razumele njihove meusobne veze i stepen
meusobne zavisnosti i uticaja na privredu i njene delatnosti potrebno ih meusobno
razdvojiti i kategorisati. Kada se posmatra uticaj faktora okruenja na turizam , za njihovu
iru analizu se moe primeniti metoda SCEPTICAL.[6 : 35-36.] Ovom metodom bi se
obuhvatili sledei inioci koji predstavljaju faktore uticaja na turizam: drutveni inioci,
kulturni inioci, ekonomski inioci, fiziki inioci, tehniki inioci, meunarodni inioci,
infrastrukturni i komunikacioni resursi, administrativni i institucionalni inioci, pravni i
politiki inioci. Svaki od prethodno navedenih inilaca moe u zavisnosti od okolnosti za
turizam kao privrednu granu da predstavlja ansu ili opasnost. Znaajni momenti i izazovi
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
669
nalaze se u pravilnoj proceni i klasifikovanju stanja pojedinih inilaca, opasnosti i ansi
koje proizilaze iz tog. Zatim u razlikovanju povremenih kratkoronih pojava od znaajnih
promena u okruenju. Kljuni izazov na koji treba odgovoriti ogleda se u donoenju odluka
kojima se trebaju tokom poslovanja izbei potencijalne opasnosti i iskoristiti anse koje
vladaju u okruenju.
4. PONAANJE POTROAA U TURIZMU
Ponaanje potroaa odnosi se na proces prikupljanja i organizovanja informacija u smeru
odluke o kupovini, te korienja i ocenjivanja proizvoda i usluga. Taj proces obuhvata faze
traenja, upotrebe, ocenjivanja i raspolaganja proizvodima i uslugama. Odluke turista o
kupovini sadre pojedine jedinstvene aspekte: radi se o ulaganju bez vidljive stope
povraaja, a kupovina se esto priprema i planira na osnvi novca uteenog tokom dueg
vremenskog razdoblja. Mnogi inioci utiu na ponaanje pojedinaca. Da bi se preuzeli
odgovarajui koraci na podruju marketinga u turizmu, potrebno je razumeti kako ljudi
percipiraju stvari poput destinacija, putovanja avionom, udaljenosti i turistikog
oglaavanja, kako ue konzumirati i putovati, kako donose odluke o putovanju, kako
njihove karakterne osobine utiu na te odluke. Posebnu panju iziskuje analiza uloge
motivacionih inilaca na donoenje odluke pojedinca o preuzimanju putovanja ka
odreenoj destinaciji, kako se formiraju stavovi pojedinaca i kako razliite grupe utiu na
ponaanje pojedinaca tokom putovanja. Na odluku o putovanju utie realno veliki broj
razliitih faktora. Pre svega u prvom planu se nalazi uticaj kulture i subkulture, pripadnost
odreenom drutvenom sloju, uticaj drutvenih grupa i na kraju a veoma esto i od
presudnog znaaja to je uticaj porodice.
ema br. 2 Glavni uticaji na ponaanje pojedinaca vezano za putovanjeIzvor: Moutinho
L.,(2000),Strategic Management in Tourism, CABI Publishing,
Wallingford.UK.str.68.
Kultura predstavlja kompleks apstraktnih i materijalnih elemenata koje stvara drutvo.
Obuhvata vrednosti, ideje, stavove i smislene simbole, kao i objekte i predmete koje je
izradilo drutvo. Pojam kulture je irok. Njen uticaj je prirodan i suptilan i pojedinci ga
esto nisu ni svesni. Uzeti zajedno, viestruki kulturni inioci karakterisae odreeno
drutvo njegov jezik, veru, tehnologiju. U kontekstu ponaanja potroaa, na kulturu sa
moe gledati kao na ukupnost steenih uverenja, vrednosti i obiaja, ukljuujui
materijalne elemente koji reguliu obrasce potronje kod lanova odreenog drutva.
Uticaj kulture i
subkulture
Drutveni sloj
Referentne
grupe i uticaji
Uloga i uticaj
porodice
Linost
Uenje
Motivacija
Percepcija
Stavovi
Donoenje odluka
o putovanju i
odabir destinacije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
670
Obrasci ponaanja pojedinca povezani su sa usaenim uverenjima i vrednostima. Uverenja
ine posebna znanja i procene neke osobe o neemu (o drugoj osobi, o trgovini, o
proizvodnji, o mestu, its.), i esto se izraava u vidu mentalnih ili verbalnih izazova.
Vrednosti moda imaju karakteristike uverenja, ali nisu usmerene prema konkretnom
objektu: one slue kao standardi za prikladno ponaanje i opte su prihvaene od lanova
neke drutvene grupe. Kako postoje vrednosti koje su specifine za neku drutvenu grupu,
uvode se odreeni standardi ponaanja i od lanova se oekuje da ih se pridravaju. Oni
predstavljaju norme koje se sastoje od pretpostavki i generalizacija za kojima se rukovodi
ponaanje. Ljudi pripadnici odreenih drutvenih grupa, u okviru tih grupa trae standarde
koji determiniu njihove odluke i injenja. Za svaku osobu ili grupu, koja nekom pojedincu
slui kao referentna taka, kae se da predstavlja referentnu grupu. Ona ima glavni uticaj
na uverenja, stavove i izbor pojedinca. U nekim kulturama porodica je vrlo vana
referentna grupa. U pojedinca kroz porodicu usauju razliite vrednosti i oekivanja. Drugi
primer referentnih grupa su verske i etnike grupe, sindikati pa i komije kojim su
pojedinci okrueni. Referentne grupe mogu delovati istovremeno i meusobno i samim tim
preklapati se. Grupe koje utiu na stvaranje optih vrednosti i osnovnog kodeksa ponaanja
nazivaju se normativnima, dok se one koje slue kao referentne take koje utiu na
odreene stavove i ponaanje nazivaju se komparativnim.
5. MENJANJE OBLIKA I FIZIONOMIJE TURISTIKE DESTINACIJE
U poetnim etapama razvoja turizma destinacija je bila vezana za specifine potrebe
pojedinih grupa ljudi sa verskim, socijalnim, demografskim, ekonomskim i politikim
karakteristikama. Kada je turistika aktivnost dobila masovno obeleje, destinacija je
postala deo dinamikog i izraeno heterogenog sistema zadovoljenja viestrukih zahteva
turista. Tada ona prestaje da bude samo prirodni ili antropogeni deo, i postaje sastavni
element prateih, odnosno dopunskih inilaca turistike tranje. Zajedno sa dinamikom
rasta infra i suprastrukture, kategorisanih objekata za smetaj i ishranu i delova
vanpasionske potronje, ona stalno podlee jedinstvenim promenama segmentacije
turistikog trita i izmenama kvaliteta turistike ponude. Da bi se destinacija shvatila kao
ekonomsko-socijalno-ekoloki resurs mora da zadovolji sledee pretpostavke: da je
destinacija centralna taka turistike aktivnosti koja usklauje proces razvoja koji iz nje
proistie; uvaavanje uloge planiranja, tj. odravanje i poveanje vrednosti destinacija i
znaaj definisanih vodeih i dopunskih kapaciteta; omoguavanje da se identifikuju
pojedinane karakteristike i komponente od kojih se sastoji turizami ustanovljavanje
doprinosa ukupnog destinacijskog uinka; utvrivanje mogunosti za odrivi turizam i
strategija kojima to moe da se postigne.[4 : 87-89.]
Da bi privukla turiste, turistike destinaceije moraju zadovoljiti osnovne svakog putovanja:
cenu, praktinost i blagovremenost. Kao i ostali potroai, i turisti uporeuju trokove sa
prednostima i nedostacima odreenih destinacija, te uporeuju utroeno vreme, trud i
sredstva s razumnom kompenzacijom u obliku obrazovanja, iskustva, zabave, oputanja i
seanja. Prilikom odluivanja o putovanju sama re praktinost podrazumeva nekoliko
elemenata: vreme potroeno od mesta polaska do krajnjeg odredita, jezike barijere,
sanitarne uslove koji karakteriu odredite, pristup eljenim lokacijama ( plai,
vidikovcima, prirodnim, arhitektonskim i arheolokim atrakcijama, propratnim sadrajima)
i posebne potrebe ( vezano za osobe sa invaliditetom, decu, starije osobe pre svega kao i
posebne elje koje se odnose na iznajmljivanje vozila, korienje usluga vodia i sl.).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
671
Blagovremenost ukljuuje faktore koji unose rizik u putovanje kao to su graanski nemiri,
politika nestabilnost, fluktuacija valute, sigurnost.[2 : 726.]
Na turistikom tritu koje se neprestano razvija i menja, vlada otra i nemilosrdna
turistika konkurencija. Osim jasno izdefinisanih i diferenciranih, standardno jakih,
turistikih destinacija postoje i zapostavljene destinacije koje se obnovljaju i belee nova
ulaganja. Tuiristike destinacije koje ne uspevaju odrati potrebnu infrastrukturu ili pak
ulau sredstva u izgradnju nefunkcionalne i nepotrebne infrastrukture suoene su sa
velikim rizicima i potencijalno izglednim gubicima u poslovanju. Veoma esto se turistiki
planeri usresrede samo na razvijanje odredita, a pri tome se ne obaziru na zadravanje i
ouvanje prvobitnih karakteristika i atributa koji su na samom poetku i privukli prve
turiste u destinaciju. Menaderi u turizmu moraju veoma ozbiljno i studiozno da planiraju
razvoj turistikog proizvoda i da tokom faze rasta izgrade temelje za infrastukturu koja e
u budunosti spremno odgovoriti na novo koncipiranu turistiku tranju obeleenu pre
svega trendovima koji se oekuju u budunosti. Odravanje turizma u fazi zrelosti moe
znaiti ograniavanje broja turista na onoliko koliko to infrastruktura moe izdrati a da se
pri tome potuju principi odrivog razvoja. Svakako da to nije ni malo lak zadatak.
Prilikom razvijanja turizma mora se odrati ravnotea i balansirati izmeu tenje za
maksimizacijom profita sa jedne strane, a sa druge strane potrebom za ouvanjem
prirodnih retkosti i turistikih atrakcija i shodno tome i ouvanjem kvaliteta ivota
lokalnog stanovnitva. Turistike destinacije koje izgrade adekvatnu infrastrukturu mogu
da oekuju poveanje obima poslovanja i samim tim i rast profita. Kvalitetna infrastruktura
oznaava i mogunost prelaska sa turistikog proizvoda za samo jednu sezonu na turistiki
proizvod za vie sezona ili poveanje geografske osnove njihovog proizvoda.[2 : 727-
728.]
Planski pristup razvoju turizma predstavlja okosnicu za njegov uspean razvoj.
Kompleksnost turistike delatnosti sa svim svojim specifinostima utie na stalnu potrebu
za preduzimanje novih akcija sa ciljem prilagoavanja turistikog proizvoda zahtevima
turistike tranje kroz prepoznavanje potreba turista i promiljenost u stvaranju turistikog
proizvoda, njegovoj realizaciji i nastupu na turistikom tritu. Turistika destinacija treba
da stvori tim za razvoj turizma i da u njega ukljui kompletnu lokalnu zajednicu sa ciljem
preduzimanja novih akcija razvoja i spreavanja negativnih pojava. Ovakav pristup razvoju
turistike destinacije osnova je za stvaranje kvalitetne turistike ponude koja se moe
plasirati na turistikom tritu. Pitanje kvaliteta u turizmu se danas ne postavlja jer se
kvalitet podrazumeva. Upravo zbog toga svi uesnici (stejkholderi) koji su prisutni na
prostoru turistike destinacije treba da preduzimaju zajednike akcije sa ciljem izbegavanja
loeg poetka i pravljenja greaka pri planiranju razvoja turizma. Pored izuzetnih
ekonomskih efekata koje belei turizam, glavni kvalitativni trendovi razvoja ove delatnosti
ukazuju uveanje trine segmentacije i sve vee uee specifinih oblika turizma to
utie i na stvaranje novih turistikih proizvoda i razvoj novih turistikih destinacija.
Oigledno je da je turistika tranja postala izuzetno heterogena a turisti sve probirljiviji
kada su u pitanju turistike destinacije i njihov kvalitet. Nekontrolisani rast turizma u
turistikoj destinaciji moe dovesti do pritiska na prirodne, kulturne i socio-ekonomske
elemente okoline to utie na kvalitet turistikog proizvoda i kvalitet zadovoljenja
turistike potrebe. Turistiki proizvodi i usluge koji se sada plasiraju pokazuju veu
osetljivost na okolinu, kulturu i lokalno stanovnitvo u turistikoj destinaciji. Ukoliko je
lokalna zajednica u turistikoj destinaciji svesna pritisaka ekonomskog rasta i potrebe za
zatitom prirodnogi socijalnog okruenja, tada moemo govoriti o svesnosti borbe za
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
672
ouvanjem kvaliteta turistike destinacije. Ouvanost turistike destinacije i njenog
ekolokog, socijalnog i kulturnog naslea jedini je nain da se osigura budunost njenog
razvoja.[7 : 85-88.]
6. SEGMENTACIJA TRITA U TURIZMU STVARANJE BRENDA I ROBNE
MARKE
Polazei od injenice da se turisti meusobno razlikuju u cilju formulisanja adekvatene
poslovne politike neophodno je izvriti segmentaciju trita. Segmentacija trita
predstavlja strategiju raspodele raspoloivih marketing resursa bazirajui se pri tome na
heterogenosti turistike populacije. Segmentacija turistikih trita moe se vriti na vie
naina. Na osnovu geografskog poloaja trita, na osnovu demografskih kriterijuma, na
osnovu kombinacije geografsko-demografskih kriterijuma, na osnovu platene moi
potencijalne klijentele, na osnovu psiholokih kriterijum, itd. Definitivno se moe rei da
se u zavisnosti od elastinosti potranje za putovanjima i turizmom u razliitim
segmentima, oblikuju i razliiti planovi i elementi marketing miksa. Segmenti se rangiraju
prema procenjenoj ekonomskoj vrednosti i oekivanij koristi od istog, prema nivou tranje
za razliitim sadrajima turistike destinacije, prema raznolikosti reakcija trinih
segmenata na raspoloive mogunosti turistikih destinacija, prema dostupnosti trinih
segmenata s obzirom na komunikacijske strategije i potencijale rasta istih. Jedan od
kriterijuma moe svakako biti i stepen izloenosti trinog segmenta pritiscima
konkurencije. Segmentacija trita izuzetno doprinosi formulisanju i adekvatnom
odreivanju parametara elemenata marketing miksa. Takoe segmentacija trita
doprinosi i kvalitetnom pozicioniranju ponude turistikih proizvoda destinacije na
razliitim trinim segmentima. Pozicioniranje turistike destinacije na tritu tj. razliitim
trinim segmentima bremenito je odreenim problemima kada je u pitanju turistika
ponuda, a to se pre svega odnosi na dva svojstva proizvoda koji je plasiran u vidu usluge,
neopipljivost i nedeljivost. Formulisanje stratekog programa marketinga za trite
turistikih proizvoda zahteva od menadera donoenje znaajnih odluka. U samom startu je
neophodno je jasno odreivanje ciljeva kojima se tei na konkretnom tritu. Ovi ciljevi se
prevashodno mogu ogledati u veliini trinog uea, obimu prodaje turistikih
aranmana, postizanju ciljane profitabilnosti. Takoe je potrebno i jasno definisati
odgovarajuu optu strategiju nastupa na tritu turistikih proizvoda. Iz ove opte
strategije proizilaze pojedinane strategije prilagoene posebnim segmentima trita.
Neophodno je jasno odrediti i program operativnog sprovoenja strategije. Svakako da je
kontrola kako samih konanih uinaka, tako i procesa sprovoenja i operativne primene
strategije u cilju ostvarivanja pozitivnog rezultata poslovanja neophodan i neizostavni deo
ozbiljnog i odgovornog poslovanja.
Segmentacija trita dovodi i do postupnog razvijanja proizvoda prilagoenog ciljnom
segmentu na tritu. Adekvatno prilagoavanje proizvoda i njegovo jasno definisanje u
skladu sa potrebama trita na dugi rok nedvosmisleno odreuje i stepen profitabilnosti
preduzea. U veini sluajeva dobro formulisan proizvod slui za sticanje i odravanje
prednosti u odnosu na konkurente. Proizvod predstavlja znaaj respektivni faktor prilikom
odreivanja i definisanja ostalih elemenata marketing miksa turistike destinacije. Nivo
cena, promocija i distribucioni kanali lavovski su uslovljeni i determinisani
karakteristikama turistikog proizvoda. Sveobuhvatni pogled na turistike proizvode od
velikog je znaaja za marketinke odluke koje se donose zarad ouvanja prednosti nad
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
673
konkurencijom. Veliku ulogu u ouvanju prednosti nad konkurentima ima i inovacija
proizvoda.[6 : 183.]
Brendiranje u turizmu proces je koji izdvaja odreenu destinaciju po svojim
karakteristikama, stvarajui identitet destinacije. Pritom se najvei uspeh postie isticanjem
autentinosti. Stvaranjem meunarodne prepoznatljivosti zemlje turistiki brend privlai
ulaganja i strunu radnu snagu, a posredno deluje i na poveanje izvoza. Cilj brendiranja je
stvoriti na tritu jedinstvenu percepciju destinacije, odnosno jedinstveno obeanje
temeljnih vrednosti koje onda trebaju biti isporuene, odnosno vidljive u svim segmentima
turistikog poslovanja i na svim nivoima: meunarodnom, nacionalnom, regionalnom,
lokalnom. U javnosti se brend veoma esto pogreno poistoveuje samo s logotipom i
sloganom.
Inae Ameriko udruenje za marketing definie brend kao: Ime, pojam, znak, simbol ili
dizajn, ili pak kombinaciju navedenog, ime se identifikuju roba ili usluga jednog prodavca
ili grupe prodavaca i diferenciraju u odnosu na konkurente. Brend je, dakle, proizvod ili
usluga sa dodatnim dimenzijama koje ih na izvestan nain izdvajaju od ostalih proizvoda
ili usluga dizajniranih radi zadovoljavenja iste potrebe. Te razlike mogu biti funkcionalne,
racionalne, ili opipljive-shodno performansama brenda. One mogu biti i vie simbolike,
emocionalne ili neopipljive-shodno onome ta brend predstavlja.[3 : 274.] Jedna od
najbitnijih osobenosti brenda je da on ima psiholoku vrednost za konzumenta. Brendiranje
turistike destinacije je metod otkrivanja specifinosti neke sredine, njihova
implementacija u turistike sadraje i komunikacija istih prema potroaima. Brend treba
da okupi sve karakteristinosti kojima destinacija raspolae u jedinstvenu celinu i da ih
iskomunicira prema tritu. Na taj nain gradi se identitet destinacije, ono po emu e
destinacija biti poznata, ono to je njena najvea prednost i ono na emu joj ostali zavide.[8
: 186-188.] U brend je neophodno ugraditi vrednosti koje mogu da privuku i dre panju
potencijalnoj klijenteli tj. turistima, i da normalno vrednosti budu dovoljno privlane da ga
dovedu u destinaciju na odmor. To moraju pre svega biti realno utemeljene vrednosti jer u
protivnom turisti nee biti zadovoljani, a to se onda ve moe smatrati ozbiljnim problem
na duge staze (problem nerealno utemeljenih vrednosti predstavlja problem koji se osim
to se moe izraziti kao jasan finansijski gubitak zbog odbijanja turista od destinacije sa
jedne strane ogleda i u negativnom marketingu za destinaciju to na duge staze moe
dovesti do trajnog gubitka imida turistike turistike destinacije). Brendiranje u turizmu
uvek mora biti rezultat kvaliteta kako bi se od odreenog proizvoda, mesta ili usluge
stvorilo trino ime. Treba imati u vidu da je brendiranje u turizmu jako irok pojam,
brendirati se mogu gradovi kao Beograd, Novi Sad, itave regije umadija, Negotinska
krajna, dogaaji kao to je Sabor trubaa u Gui, Egzit u Novom Sadu, proizvodi kao to
su vina, rakije, med.
Stvaranje marke jedna je od odluka vezanih uz razvijanje strategije marketinga u turizmu.
Ovaj proces zahteva znaajna istraivanja, pribavljanje informacija, uoavanje
specifinosti i elemenata koji dotinu turistiku destinaciju razlikuju od drugih turistikih
destinacija. Znaaj formulisanja i stvaranja robne marke u turizmu je od velikog znaaja jer
dovodi pre svega do postizanja privrenosti kupaca tj. turista, to nije ni malo lako ali je od
presudnog znaaja za dalju poslovnu egzistenciju turistike destinacije kao takve.
Stvaranje marke presudno je za kreiranje jedinstvenog imida destinacije. Ime marke
omoguava turisti da identifikuje destinaciju, ili usluge koje nudi destinacija. Jasno
definisano i izkristalisano ime turisti garantuje i odreeni kvalitet proizvoda. Isto tako
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
674
poveava uoljivost i presti proizvoda . Stvaranje marke pomae lakem ulasku na nova
trita i privlaenju novih grupa turista.[51 : 217] Prilikom stvaranja robne marke mora se
voditi rauna o targetiranim segmentima trita. Samo stvaranje marke predstavlja vrlo
vanu odluku kako za preduzee u turistikoj privredi tako i za turistiku destinaciju.
Razvijanje imena marke s vremenom moe omoguiti znaajnu konkurentsku prednost.
7. ZAKLJUAK
Programski sadraji odmora postaju komparativna prednost nasuprot tradicionalnom vienju
turistike destinacije. Izbor turistike destinacije u kojoj turisti nameravaju provesti svoj odmor
sve je vie uslovljen meusobnim odnosom cene i kvaliteta pruene usluge, pa iz tog razloga
svi segmenti turistike ponude moraju da budu u slubi turista i podizanja kvaliteta njihovog
boravka. Danas turistika destinacija sama po sebi nema vie onaj znaaj u donoenju odluke
gde provesti godinji odmor, ve odluku diktiraju sadraji i aktivnosti na odmoru zajedno sa
kvalitetom pruene usluge i cenom. U savremenim uslovima gde vlada izuzetno jaka i
nemilosrdna konkurencija, gde destinacije moraju svakodnevno da se bore za svakog turistu
namee se potreba kontinuirane marketing aktivnosti, jer zbog svih prethodno navedenih
promena, vie je apsolutno ne dopustivo sedeti i ekati da klijentela sama od sebe doe i
boravi u destinaciji. Kao i u ostalom ekati da se pozicija destinacije na tritu sama od sebe
pobolja. Za uspeh na tritu neophodan je profesionalni pristup, opsena strateka planiranja
razvoja koja vode ka jasnoj razvojnoj strategiji. Takoe neophodna je izrada programa
marketing aktivnosti ije usklaeno delovanje predstavlja garant uspenog pozicioniranja
destinacije na turistikom tritu. Da bi se sve prethodno sprovelo u delo neophodno je pre
svega imati na umu na da je majka svake uspene poslovne aktivnosti kvalitetan organizacijski
menadment. Bez kvalitetnog menadmenta do koga se dolazi primenom pozitivne selekcije
ljudskih resursa nema uspene organizacije. Turizam je posebno osetljiva delatnost gde se sve
pozitivne i negativne strane vrlo brzo uoe i samim tim konsekvence stiu vrlo brzo.
Reference
[1] Goci M. Lj., i sar.(2006): Integrisani monitoring ivotne sredine osnova razvoja
odrivog turizma, ECOLOGICA, Posebno tematsko izdanje broj 12 2006, YU ISSN
0354-3258, UDK:303.633/.634:502.45=861.2006,
[2] Kotler P., Bowen T.J., Makens J.C.,Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i
turizmu, MATE d.o.o., Zagreb, 2010,
[3] Kotler, P., Keller, K.L.,Marketing menadment, Data status, Beograd.2006
[4] Milenkovi S.,Osnovne karakteristike turistike destinacije i njihov uticaj naprivredni
razvoj, asopis Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Turizam 6, Novi Sad.
2002
[5] Milenkovi, S. Turizam i ekonomija, Ekonomski fakultet, Kragujevac, 2009, str.192
[6] Moutinho L.,Strategic Management in Tourism, CABI Publishing, Wallingford.UK.
2000.
[7] teti S., Nove tendencije svetskih turistikih kretanja,PMF Novi Sad, asopis
Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Turizam 6, 2002.
[8] Valrabentajn,K.,Uticaj brenda i imida turistike destinacije na percepciju kvaliteta
turistikog proizvoda kod potencijalnih turista, asopis Departmana za geografiju,
turizam i hotelijerstvo, Turizam 11, PMF, Novi Sad. 2007.god
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
675
EFFECT OF INVESTMENT ACTIVITIES IN IMPROVING GLOBAL
COMPETITIVENESS OF SMALL AND MEDIUM ENTERPRISES
Slobodan Deni, Zoran Milievi, Jelena Premovi
e-mail: slobodan.denic@gmail.com, zoran.milicevic@pr.ac.rs,
jelena.premovic@gmail.com
Abstract
Inadequate and underdeveloped SME sector Serbia failed to meet the new circumstances of
the national business environment and difficult operating conditions, which are primarily
related to the limited and expensive sources of financing, to increase the mobility and the
development of internal resources and prevent the decline in competitiveness. The global
economic crisis and recession in the global economy, the impact is the reduction in value
of production companies in Serbia, but not their obligations, resulting in a lower
inclination to invest. The aim of this paper is to show the process of disinvestment in
Serbia, which greatly complicates not only the development but also the very functioning
of the economy, which is heavily indebted.
Keywords: Investment, competitiveness, SMEs, capital mobility
UTICAJ INVESTICIONE AKTIVNOSTI NA UNAPREENJE
GLOBALNE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH
PREDUZEA
Slobodan Deni, Zoran Milievi, Jelena Premovi
Izvod
Neadekvatno i nedovoljno razvijen sektor MSPP Srbije nije uspeo da u novonastalim
okolnostima nacionalnog poslovnog ambijenta i oteanim uslovima funkcionisanja, koji se
pre svega odnose na ograniene i skupe izvore finansiranja, povea stepen mobilnosti i
razvoj unutranjih potencijala i sprei opadanje nivoa konkurentnosti. Svetska ekonomska
kriza i recesija koja je zahvatila svetsku ekonomiju, uticala je na smanjenje vrednosti
proizvodnje preduzea u Srbiji, ali ne i njihovih obaveza, to je rezultiralo manjim
sklonostima ka investiranju. Cilj rada je da ukae na proces deinvestiranja u Srbiji, koji u
mnogome oteava ne samo razvoj, ve i samo funkcionisanje privrede koja je prezaduena.
Kljune rei: Investiranje, konkurentnost, mala i srednja preduzea, mobilnost kapitala
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
676
PRODUCTIVE ENTREPRENEURSHIP AS A GLOBAL GENERATOR
OF ECONOMIC GROWTH
Ljiljana Arsi, Slobodan Deni, Jelena Premovi
e-mail: ljiljana.arsic@pr.ac.rs, slobodan.denic@gmail.com, jelena.premovic@gmail.com
Abstract
Productive entrepreneurship leads to economic growth and is essential for prosperity in the
world. Removing barriers to entrepreneurship globally is crucial when considering the
growing population. Gedi index is a tool that provides contextual understanding and
analysis of productive entrepreneurship. It is a complex relationship between individuals,
institutions and enterprises in order to create a clear and enforceable results. Countries
covered in the GEDI index are ranked based on their production performance. Index
(GEDI) focuses on high-growth entrepreneurship as a key strategy for economic growth
and competitiveness. The purpose of this paper is to contribute to the understanding of
economic development and emphasize the importance of GEDI index as a tool for
measuring the productivity of entrepreneurship. Index GEDI captures the essence of the
contextual features of entrepreneurship and fills a gap in the extent of development. This
index offers a measure of quality and quantity of the business process. GEDI index
captures the contextual feature of entrepreneurship by focusing on entrepreneurial
attitudes, entrepreneurial intentions and entrepreneurial activities.
Keywords: Poroduktivno entrepreneurship index, economic growth and competitiveness.
PRODUKTIVNO PREDUZETNITVO KAO GLOBALNI
GENERATOR EKONOMSKOG RASTA
Ljiljana Arsi, Slobodan Deni, Jelena Premovi
Izvod
Produktivno preduzetnitva dovodi do ekonomskog rasta i od sutinskog znaaja je za
poveanje blagostanja u svetu. Uklanjanje prepreka za preduzetnitvo na globalnom nivou
je od presudnog znaaja kada se uzme u obzir rastua populacija. Gedi indeks je alat koji
omoguava kontekstualno razumevanje i analizu produktivnog preduzetnitva. To je
kompleksan odnos izmeu pojedinaca, institucija i preduzetnitva u cilju stvaranja jasnih i
sprovodljivih rezultata. Zemlje koje su obuhvaene u GEDI indeksu su rangirane na
osnovu svojih proizvodnih performansi. Indeks (GEDI) se fokusira na visokom rastu
preduzetnitva kao kljune strategije ekonomskog rasta i konkurentnosti zemlje. Svrha
ovog rada je da doprinese razumevanju ekonomskog razvoja i ukae na znaaj GEDI
indeksa kao alata za merenje produktivnosti preduzetnitva. Indeks GEDI obuhvata sutinu
kontekstualnih karakteristika preduzetnitva i popunjava prazninu u meri razvoja. Ovaj
indeks nudi merenje kvaliteta i kvantiteta poslovnog procesa. GEDI indeks snima
kontekstualnu karakteristiku preduzetnitva, fokusirajui se na preduzetnike stavove,
preduzetnike namere i preduzetnike aktivnosti.
Kljune rei: Poroduktivno preduzetnitvo, indeks, ekonomski rast, konkurentnost
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
677
ULOGA I ZNAAJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEA U TRINO
RAZVIJENIM I PRIVREDAMA U RAZVOJU
76
Marija Lazarevi Moravevi
1
, Slavica Stevanovi
2
, Grozdana Belopavlovi
1
1- Beogradska bankarska akademija,
2-Institut ekonomskih nauka,
e-mail: marija.lazarevic@bba.edu.rs, slavica.stevanovic@ien.bg.ac.rs
grozdana.belopavlovic@bba.edu.rs
Izvod
Drave koje su na vreme shvatile ulogu i znaaj malih i srednjih preduzea (MSP) u
sveukupnom razvoju privrede i u tom smislu ekonomske prioritete preusmerile ka razvoju
ovog sektora, uspele su da se rangiraju u sam vrh svetske konkurentnosti. Za razliku od
njih, privrede u kojima je uloga MSP u prolosti bila marginalizovana, odnosno u kojima je
izostajala podrka razvoju sektora male privrede, karakterie nizak stepen razvoja.
Razloge treba traiti u injenici da ove drave kasnije kreu u proces tranzicije i u tom
smislu uvode trini sistem privreivanja, pluralizam vlasnitva i ekonomsku slobodu.
Veina tih privreda, usled komplikovanog regulatornog okvira, dugotrajnih i skupih
administrativnih procedura i oteanog pristupa izvorima finansiranja, jo uvek ne
predstavljaju dovoljno stimulativno okruenje za razvoj biznisa i jaanje sektora MSP.
U radu su analizirani razliiti pristupi u definisanju i tretiranju MSP u trino razvijenim i
privredama u razvoju. Budui da performanse sektora MSP u znaajnoj meri determinie
stepen razvoja privrede, cilj rada je da prikae kljune rezultate MSP u razvijenim i
privredama u tranziciji, pri emu se fokus stavlja na analizu pogodnosti institucionalnog
okruenja za razvoj MSP u odabranim ekonomijama.
Kljune rei: mala i srednja preduzea, institucionalna podrka, konkurentska prednost
THE ROLE AND IMPORTANCE OF SMALL AND MEDIUM
ENTERPRISES IN MARKET DEVELOPED AND DEVELOPING
ECONOMIES
77
Marija Lazarevi - Moravevi, Slavica Stevanovi, Grozdana Belopavlovi
Abstract
The countries which realized the role and importance of small and medium-sized
enterprises (SMEs) in the overall development of the economy and in this sense redirected
their economic priorities towards the development of this sector managed to rank at the top
of world competitiveness. Unlike them, the economies in which the role of SMEs in the
76
Rad je deo istraivakih projekata pod iframa 47009 (Evropske integracije i drutveno-ekonomske promene privrede
Srbije na putu ka EU) i 179015 (Izazovi i perspektive strukturnih promena u Srbiji: Strateki pravci ekonomskog
razvoja i usklaivanje sa zahtevima EU), finansiranih od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnolokog razvoja
Republike Srbije.
77
This paper is a part of research projects numbers 47009 (European integrations and social and economic changes in
Serbian economy on the way to the EU) and 179015 (Challenges and prospects of structural changes in Serbia:
Strategic directions for economic development and harmonization with EU requirements), financed by the Ministry of
of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
678
past had been marginalized, or in which they lacked support in the development of the
small business sector, are characterized by a low level of development. The reasons for this
should be sought in the fact that these countries started the transition process later and in
this sense they are introducing a market economy system, plurality of ownership and
economic freedom. Most of these economies, due to the complicated regulatory framework
of long and costly administrative procedures and difficulties in access to sources of
financing, do not yet represent a sufficiently stimulating environment for business
development and strengthening the SME sector.
This paper analyzes different approaches to defining and addressing SME market in
developed and developing economies. Since the performance of the SME sector are to a
large extent determined by the degree of economic development, the aim of this paper is to
present the key findings of SMEs in developed and transition economies, where the focus
is on the analysis of the benefits of the institutional environment for the development of
SMEs in selected economies.
Keywords: small and medium-sized enterprises, institutional support, competitive
advantage
1. PERFORMANSE SEKTORA MSP U RAZVIJENIM PRIVREDAMA
Sa punim pravom moe se rei da su Sjedinjene Amerike Drave (SAD) kolevka
preduzetnitva i da upravo zahvaljujui dragocenom iskustvu u domenu razvoja male
privrede ova drava postie zapaene rezultate u domenu konkurentnosti, na globalnom
nivou. SAD je drava koja je meu prvima promovisala podrku i preduzimala sistematske
mere sa ciljem unapreenja preduzetnitva i razvoja kvalitetnog sektora MSP.
Kategorizacija preduzea u SAD privredi vri se prema kriterijumima koje odreuje US
SBA (US Small Business Administration SBA). Pomenuti kriterijumi uvaavaju
karakteristike delatnosti u kojoj preduzee posluje, tj. njihove vrednosti se modifikuju u
zavisnosti od vrste biznisa kojim se preduzee bavi. Prema definisanim kriterijumima u
kategoriju malog preduzea u podruju industrije ulaze privredni subjekti koji zapoljavaju
od 500 do 1.500 zaposlenih, dok su u trgovini na veliko to preduzea koja imaju izmeu
100 i 500 zaposlenih. Da bi se preduzee koje posluje u sektoru usluga smatralo malim
mora imati godinji prihod u rasponu od 2,5 do 21,5 miliona dolara, u trgovini od 5 do 21
miliona dolara i u poljoprivredi od 0,5 do 9,0 miliona dolara. [18] Ukoliko ne ispunjava
definisane kriterijume, preduzee ne moe imati status malog i na osnovu toga ne moe
koristiti beneficije koje je drava namenila ovom sektoru.
Politikom kojom se insistiralo na formiranju stimulativnog poslovnog okruenja za razvoj
preduzetnitva u SAD je uspostavljena privredna struktura u kojoj 99,7% preduzea jesu
mala ili srednja prema veliini. Ova preduzea generiu od 60-80 % neto novih poslova i
uestvuju sa oko 50% u ukupnoj zaposlenosti. Prema odreenim procenama 16 miliona
privrednih subjekata u Americi ine preduzea u porodinom vlasnitvu. Porodine firme
zapoljavaju oko 40 miliona ljudi i stvaraju oko 60% BDV. [11] U Americi MSP imaju
znaajno uee u spoljnotrgovinskoj razmeni. Procenjuje se da je u 2010. godini 286.661
malih i srednjih preduzea sa manje od 500 zaposlenih bilo izvozno orijentisano, pri emu
su ova preduzea predstavljala 97,8% amerikih izvoznika. Takoe, oko 97,2%
identifikovanih uvoznika u SAD upravo jesu MSP. [5]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
679
Pod uticajem krize koja je stupila na snagu 2008. godine, performanse sektora MSP u SAD
su znaajno smanjene. Kriza se negativno odrazila na osnovne rezultate ovih preduzea. U
odnosu na 2008. godinu znaajno je smanjen broj MSP, posebno preduzea koja pripadaju
kategoriji srednjih. Negativne tendencije, jo od 2007. godine, zabeleene su i u ueu
ovog sektora u kreiranju BDV i u ueu u zaposlenosti. Na osnovu reenog moe se
konstatovati da sektor MSP u SAD prolazi kroz krizni period i jo uvek pokuava da se
oporavi od oka koji je doiveo 2008. godine.
Drava koja takoe ima veoma bogatu i dugu tradiciju u razvoju preduzetnitva je Japan. U
japanskoj privredi MSP postaju prioritetno podruje interesovanja jo od dvadesetih godina
prolog veka. O tretmanu koji uiva sektor MSP svedoe brojni primeri i postupci drave,
posebno u domenu finansijske podrke. Drava je u pojedinim periodima izdvajala za
sektor male privrede i do 40% dravnog budeta.
Za celokupnu privredu Japana, kao i za japansko preduzetnitvo u celini, moe se rei da je
posebno i po mnogo emu drugaije od amerikog. Japanci dre do tradicije i kada je
biznis u pitanju, stoga teko prihvataju ideje koje dolaze sa Zapada, a koje se kose sa
tradicionalnim japanskim vrednostima. I pored toga to je dugo vladalo miljenje da je
konfuijanizam ograniavajui faktor i prepreka za razvoj biznisa, posebno za poslovne
inovacije, ispostavilo se da se zemlje koje podravaju konfuijansku kulturnu tradiciju
danas nalaze u grupi najrazvijenih ekonomija. Upravo na kulturnim vrednostima na kojima
poiva konfuijanizam, poput saoseanja, svesti o obavezi, javnom duhu, grupnoj
orijentaciji, odanosti autoritetu i spremnosti da se potuju pravila, kreiran je preduzetniki
duh i izvren ekonomski napredak Japana. Nakon Drugog svetskog rata usledila je
transformacija konfuijanske kulture, odnosno Japan poinje da se otvara i prihvata nova
znanja i vrednosti iz oblasti nauke, tehnike i tehnologije koje dolaze sa Zapada, ukoliko se
proceni da ona mogu unaprediti domau ekonomiju i drutvo.
Klasifikacija preduzea prema veliini u Japanu vri se prema jedinstvenim kriterijumima,
definisanim od strane Ministarstva ekonomije, trgovine i industrije (Japans Ministry of
Economy, Trade and Industry- METI).
Tabela br. 1. Klasifikacija preduzea u Japanu
Industrija
Kapital
(u milionima )
Broj zaposlenih
Proizvodnja 300 300
Veleprodaja 100 100
Maloprodaja 50 50
Usluge 50 100
Izvor: Japans Ministry of Economy, Trade and Industry (METI),www.meti.go.jp
Bez obzira na intenzivan uticaj krize, MSP i dalje imaju kljunu ulogu u razvoju privrede
Japana. Procenjuje se da danas MSP u Japanu ine 99,7% od ukupnog broja preduzea, pri
emu zapoljavaju oko 69% zaposlenih i uestvuju 53% u BDV. I pored toga to su najvie
zastupljena u maloprodaji i uslugama, najproduktivnija preduzea u ovom sektoru bave se
proizvodnom delatnou. [9]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Mala i srednja preduzea imaju centralnu ulogu u dravama, tj. lanicama Evropske unije.
Sa ciljem poboljanja konzistentnosti i ujednaavanja politika razvoja MSP na prostoru EU
od 1996. godine insistira se na jedinstvenom odreivanju i definisanju MSP. Definicija
koja se danas primenjuje, stupila je na snagu 1. janura 2005. godine i prema njoj u
kategoriju MSP svrstavaju se preduzea koja zapoljavaju do 250 zaposlenih, imaju
godinji obrt koji ne prelazi 50 miliona evra, ili raspolau sa aktivom do 43 miliona evra.
Vrednosti kriterijuma na osnovu kojih se vri klasifikacija, revidiraju se svakih pet godina.
I pored toga to je definicija MSP prema navedenim standardima dobrovoljna za drave
lanice, klasifikaciju prema navedenim kriterijumima podravaju uglavnom sve privrede u
okviru EU-27, pa i one koje to nisu, ali planiraju da postanu.
Prema procenama Evropske komisije u EU danas egzistira oko 20 miliona preduzea koja
se nalaze u privatnoj svojini, od kojih 99% jesu MSP. Uee ovog sektora u ukupnoj
zaposlenosti je 67%, a u bruto dodatoj vrednosti 58%. Najvei broj preduzea (oko 92,2%)
ine mikro preduzea, odnosno privredni subjekti koji zapoljavaju do 10 radnika. Procena
je da se oko 6,5% preduzea u EU odnosi na mala, 1,1% na srednja i svega 0,2% na velika.
[2] Najvei broj MSP u EU-27 koncentrisan je u okviru trgovine (6,1 milion preduzea),
to je gotovo duplo vie u odnosu na njihovu zastupljenost u okviru drugih delatnosti.
Grafik br.1. Broj MSP, uee u zaposlenosti i bruto dodatoj vrednosti u EU (2005=100)
Izvor: Annual report on small and medium-sized enterprises in the EU, 2011/12, http://ec.europa.eu
Usled efekata svetske ekonomske krize, posmatrano prema svim indikatorima od 2009.
godine i na evropskom tritu zabeleen je osetan pad performansi MSP. Mnoge drave
EU u domenu male privrede jo uvek nisu doivele potpuni oporavak i vratile se na stanje
iz 2008. godine. [8] Poseban problem pojavljuje se u reavanju pitanja zaposlenosti.
Znaajniji pomaci u rezultatima MSP ostvareni su u 2010. godini, kada je u najveem
broju privreda u okviru EU zaustavljen pad broja MSP i zabeleen rast uea ovog sektora
u kreiranju BDV. Do 2012. godine najzapaeniji oporavak u domenu navedenih
performansi ostvario je sektor MSP u Nemakoj i Austriji. Re je o privredama koje razvoj
baziraju na visokim tehnologijama, znanju i inovacijama. U ovim zemljama mala privreda
je postigla 2012. godine znatno vee rezultate u odnosu na 2008. godinu. Pozitivni pomaci
u rezultatima MSP, posebno u domenu brojnosti i uea ovog sektora u BDV, ostvareni su
i u veini drugih zemalja. Procena je da e pozitivni trend biti nastavljen, odnosno da e se
u narednom periodu sektor MSP intenzivnije oporavljati od krize u svim zemljama EU,
izuzev u Grkoj i Portugalu gde se oekuju negativne stope rasta BDV i zaposlenosti.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
681
2. PERFORMANSE SEKTORA MSP U ODABRANIM TRANZICIONIM
PRIVREDAMA
Prema poslednjem izvetaju Svetske banke veina zemalja iz naeg najblieg okruenja,
odnosno bive lanice SFRJ u 2012. godini
78
zabeleile su blagi napredak u kretanju
indikatora kvaliteta poslovnog ambijenta. Poboljanja u posmatranim faktorima uslovili su
neznatne pomake u konanim pozicijama, tj. rangovima koje zauzimaju navedene privrede.
Tako je BiH u odnosu na prethodnu godinu napredovala za jednu poziciju, Hrvatska za pet
mesta, Crna Gora za est mesta, Slovenija i Srbija za dve pozicije. Najprimetniji pomak od
jedanaest pozicija ostvarila je Makedonija.
Tabela br. 2. Rangiranje privreda prema indikatorima poslovnog okruenja
Indikatori BIH Hrvatska
Crna
Gora
Makedonija Slovenija Srbija
Zapoinjanje biznisa 162 80 58 5 30 42
Dobijanje graevinskih dozvola 163 143 176 65 61 179
Dobijanje elektrine energije 158 56 69 101 31 79
Registracija imovine 93 104 117 50 83 41
Dobijanje kredita 70 40 4 23 104 40
Zatita investitora 100 139 32 19 17 82
Plaanje poreza 128 47 81 24 63 149
Meunarodna trgovina 103 105 42 76 57 94
Izvrenje ugovora 120 52 135 59 56 103
Reavanje nesolventnosti 83 97 44 60 42 103
Rang 126 84 51 23 35 86
Izvor: The World Bank Doing business 2013, www.worldbank.org
I pored toga to su privrede ostvarile odreeni napredak u domenu kvaliteta i
pristupanosti poslovnog okruenja, ambijent u kojem posluju MSP u navedenim
privredama i dalje se ne moe smatrati dovoljno podsticajnim za razvoj ovog sektora.
Najvei napredak na tom polju u odnosu na 90-te godine ostvarila je Slovenija. Razlog
usled kojeg je slovenaka privreda uspela da se izdovoji i postigne zapaene rezultate u
domenu preduzetnitva pre svega bi trebalo traiti u njenoj ranoj usmerenosti i fokusiranost
na razvoj malog biznisa. Slovenija je bila preduzetniki orijentisana jo u vreme kada je
kao lanica SFRJ imala socijalistiko ureenje. Prema poslednjim procenama u ovoj
privredi danas MSP ini 99,8% od ukupnog broja preduzea. Njihovo uee u
zaposlenosti iznosi 70,6%, dok je uee u BDV procenjeno na oko 63%. Stoga, prema
osnovnim indikatorima poslovanja sektora MSP, Slovenija se nalazi u rangu EU-27,
odnosno u odreenim performansama postie i povoljnije rezultate.
78
Istraivanjem je obuhvaeno 185 privreda.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
Izvor: SBA Fact Sheet SLOVENIA 2012 i SBA Fact Sheet EU-27, http://ec.europa.eu
Odreene razlike izmeu Slovenije i EU-27 mogu se prepoznati u sektorskoj distribuciji
MSP. U Sloveniji je u odnosu na EU vea koncentracija MSP u proizvodnji (Slovenija
15%, EU-11%), graevinarstvu (Slovenija 19%, EU- 14%), ali je nie uee MSP u
trgovini (Slovenija - 22%, EU- 33%).
Prema procenama Evropske komisije, u Hrvatskoj posluje oko 169.914 MSP, ije uee u
zaposlenosti iznosi 69,2%. [12] Broj preduzea u odnosu na prethodnu godinu porastao je
za 13%, to se odrazilo pozitivno i na rast zaposlenosti za skoro 10%. Navedeni podaci
ukazuju da se sektor MSP u Hrvatskoj znaajno oporavlja od krize. Napredak je ostvaren
posebno na polju internacionalizacije poslovanja, inovacija i kreiranja uslova za
adekvatnije i lake pristupanje izvorima finansiranja. U pogledu sektorske raspodele, 39%
MSP su aktivni u uslunom sektoru, 32% u trgovini, samo 16% u proizvodnji. U 2010.
godini sektor MSP u Hrvatskoj zabeleio je u odnosu na prethodnu godinu rast prihoda
kroz izvoz. I pored ostvarenog rasta izvoza za 18,3%, i smanjenja uvoza za 26%, MSP u
Hrvatskoj manje doprinose izvozu u odnosu na velika preduzea. U 2010. godini njihovo
uee u izvozu iznosilo je svega 41%. [6]
Imajui u vidu da za BiH ne postoje pouzdani statistiki podaci u broju MSP, odnosno
informacije o njihovim osnovnim karakteristikama, nije mogue izvriti adekvatnu ocenu
performansi ovog sektora. Do preciznih informacija kojima bi se potvrdila uloga i znaaj
MSP preduzea u BiH nije mogue doi i usled injenice da postoji velika razlika izmeu
broja registrovanih i stvarno aktivnih MSP. Prema procenama Svetske banke siva
ekonomija obuhvata i do 36% ukupne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Takoe, u BiH
izraena je tendencija brzog nestajanje, odnosno propadanja MSP. Prema odreenim
analizama glavne uzroke navedene pojave mogue je traiti u vrlo nepovoljnom
poslovnom okruenju, ali i samim preduzeima.
U Crnoj Gori MSP sve vie preuzima kljunu ulogu u razvoju privrede. Njihov doprinos u
rastu drutvenog proizvoda, smanjenju nezaposlenosti, izvoznoj konkurentnosti i
ravnomernijem regionalnom razvoju iz godine u godinu raste. Prema poslednjim podacima
Zavoda za statistiku Crne Gore u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu zabeleen je
rast broja malih preduzea za 11,7% (2.462), srednjih preduzea za 5,3% (13 preduzea).
0
5
10
15
20
25
30
35
EU27
Slovenija
0
10
20
30
40
50
EU27
Slovenija
Grafik br. 3. Uee MSP u BDV
(poreenje Slovenije i EU-27)
Grafik br. 2. Uee MSP u zaposlenosti
(poreenje Slovenije i EU-27)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
683
Tabela br. 3. Broj MSP u Crnoj Gori u 2012. godini
Broj preduzea Uee (%)
Mala preduzea 23.481 98,7
Srednja preduzea 260 1,1
Velika preduzea 48 0,2
Izvor: Analiza broja i strukture privrednih subjekata u Crnoj Gori za drugi kvartal 2012. godine,
www.monstat.org
U Republici Makedoniji sektor MSP ini 99,8% ukupnog broja preduzea. Uee ovih
preduzea u zaposlenosti iznosi 43,7%, dok u BDV 65,7%. U odnosu na EU u Makedoniji
su mikro preduzea znaajno brojnija. Sa druge strane iznenauje podatak da samo 131
preduzee koja se prema definisanim kriterijumima mogu svrstati u velika, zapoljavaju do
56,3% ukupnog radnog stanovnitva. [13] Razlika u odnosu na EU ispoljavaju se u
strukturi sektora. Najvei broj MSP posluje u trgovini na veliko i malo.
3. INSTITUCIONALNA PODRKA U RAZVOJU MSP U TRINO
RAZVIJENIM PRIVREDAMA
Preduzetnika kultura i sklonost ka inovativnim poduhvatima jesu vrednosti na kojima se u
SAD dui vremenski period insistira. Visoke performanse koje stvara sektor MSP u ovoj
privredi prevashodno su rezultat planski voene politike razvoja i snane podrke koju je
drava u prethodnom periodu pruala segmentu male privrede. U SAD postoji praksa
podsticanja osnivanje biznisa od strane manjina, hendikepiranih lica i veterana, tj.
kategorija stanovnitva koje su u veini drugih zemalja u potpunosti zanemarene. Puno
toga je uinjeno sa ciljem da se maksimalno pojednostave procedure osnivanja i
funkcionisanja preduzea.
Finansijsku i nefinansijsku podrku razvoju malog biznisa u SAD pruaju brojne dravne i
nedravne institucije:
- Na pravom mestu je Uprava za mali biznis (SBA-Small Business Administration),
koja kao vladina agencija ima velika ovlaenja u domenu uticaja na razvoj sektora
MSP. U cilju pruanja podrke maloj privredi ova institucija je formirana jo 1953.
godine u sklopu Ministarstva trgovine. Njen osnovni zadatak je da zastupa interese
malih i srednjih preduzea pred Vladom i Kongresom, odnosno da putem predloga
i sugestija utie na poboljanje zakonske regulative i celokupnog poslovnog
ambijenta u kojem egzistiraju manja preduzea.
- Preko Razvojnih centara za mali biznis (Small Business Development Center), SBA
nudi podrku na skoro 1000 lokacija irom SAD. Zahvaljujui razgranatoj mrei
njena podrka i pomo postaje dostupna svim preduzeima kojima je neophodna.
- Takoe, znaajnu ulogu u razvoju male privrede u SAD ima Privredna komora
SAD (U.S. Chamber of Commerce). Privredna komora predstavlja najveu biznis
asocijaciju na svetu u koju je ukljueno na stotine drugih asocijacija, hiljade
lokalnih komora i veliki broj privrednih komora.
- Neprofitna asocijacija SCORE (Service Corps of Retired Executives), koja je
formirana 1965. godine, danas ima presudnu ulogu u pruanju nefinansijske
podrke razvoju malog biznisa u SAD.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
684
Pored navedenih, podrku u razvoju MSP pruaju druge institucije koje deluju na
nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Posebnu panju zasluuju i instituti za mali
biznis koji se formiraju pri koledima i univerzitetima. Svrha njihovog osnivanja je
pruanje konkretnih reenja za pojedinane firme i unapreenje menadmenta malih
preduzea. Takoe, SAD su lideri u i primeni posebnog modela rasta i razvoja malog
biznisa: klasterizaciji i inkubaciji. Zahvaljujui podrci koju je drava pruala u formiranju
klastera i inkubatora, postignuti su znaajni rezultati u segmentu razvoja novih biznisa i
inovacija.
Mala privreda u SAD dobija znaajnu i veoma organizovanu podrku od strane drave,
meutim ta pomo ne ide toliko daleko kao u Japanu. Vlasti u Japanu prema malim
preduzeima odravaju veoma specifian odnos, koji u fazi osnivanja biznisa ima
karakteristike pokroviteljstva, dok u kasnijim fazama taj odnos prerasta u odnos
partnerstva. I pored toga to se razvoj japanske privrede vezuje se za 1947. godinu kada su
amerike okupacione vlasti donele Zakon o rasputanju velikih monopola i Zakon o
ukidanju preterane koncentracije ekonomske moi [3], razvoj preduzetnitva u Japanu
zapoeo je pre navedenog dogaaja. Prvi vladini dokumenti o regulisanju osnivanja malih
preduzea, njihovom funkcionisanju, doneti su jo poetkom XX veka. Od tog perioda pa
sve do danas, drava se nije odvajala od malog biznisa, odnosno ni jednog momenta nije
zapostavila podrku u njegovom razvoju.
Nakon Drugog svetskog rata u Japanu su formirane Nacionalna agencija za MSP i
Narodna finansijska korporacija, dok je 1950. godine donet i Zakon o osiguranju kredita
za MSP. Na osnovu nove zakonske regulative postavljeni su temelji za razvoj malog
biznisa. Tokom 50-tih godina vlasti su pomo pruale uglavnom u segmentu finansiranja.
[10] Kasnije je podrka razvoju sektora MSP intenzivirana i prvenstveno je bila usmerena
na kreiranje adekvatnog regulatornog okvira za poslovanje malih preduzea. Takoe,
preduzimane su i mere u polju konsaltinga, modernizacije opreme i objekata, podizanje
tehnolokog nivoa, prvenstveno u tekstilnoj industriji i mainogradnji. Najintenzivnije
mere u segmentu podrke sprovodile su se tokom 70-tih godina, kada su doneti sledei
zakoni: Osnovni zakon o malim i srednjim preduzeima, Zakon o investicionim
kompanijama za mala preduzea, Zakon o podsticanju modernizacije MSP, Zakon o
finansijskoj i drugoj pomoi za modernizaciju MSP i dr.
Institucionalnu mreu za razvoj sektora MSP u Japanu ini veliki broj dravnih, ali i
nedravnih institucija: Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije (METI), JSMEC
(Japan SME Corporation) kao centralna vladina institucija za promociju i implementaciju
politike MSP, SOHO kancelarije (Small Office Home Office) tj. organizacije koje na
nivou prefektura pruaju direktnu podrku sektoru MSP, Japanska privredna komora, tj.
institucija kojoj pripadaju sve ostale privredne komore Japana i posebne institucije sa
ciljem razvoja sektora MSP na lokalnom i regionalnom nivou.
Sve do 1989. godine Japan nije primenjivao inkubaciju i klasterizaciju kao instrument
razvoja malog biznisa. Na tom polju situacija se bitno promenila, i u Japanu danas posluje
na stotine inkubatora iji su osnivai vlada i privatni sektor. Slino kao u Evropi, najvei
problem inkubatora u Japanu je otean pristup izvorima finansiranja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
685
Intenzivnu podrku razvoju sektora MSP pruaju i privrede koje se nalaze u okviru EU.
Usvajanjem posebnog dokumenta pod nazivom Akt o malim preduzeima (Small business
act SBA), Evropska komisija je 2008. godine podrala inicijativu za dalje i intenzivnije
jaanje konkurentnosti MSP u Evropi. Kljuni element ovog dokumenta je princip koji
glasi Small think first to podrazumeva da se pri donoenju odluka na svim nivoima u
EU i nacionalnim politikama prvo mora misliti na male privredne subjekte, odnosno na
konsekvence koje politike imaju na poslovanje malih preduzea. [15]
Sa ciljem da podstakne razvoj konkurentnosti Evropska komisija je usvojila Okvirni
program za konkurentnost i inovativnost za period 2007-2013. godina (Competitiveness
and Innovation Framework Programme - CIP). Poseban deo programa ini Program za
preduzetnitvo i inovacije (Entrepreneurship and Innovation Programme - EIP). Takoe,
znaajan instrument EU je i Strategija za pametan, odriv i inkluzivan rast, Evropa 2020
(Europe 2020 - The EU strategy for smart, sustainable and inclusive growth). Preko svojih
institucija, posebno Evropskog investicionog fonda (European Investment Fund- EIF) i
Evropske investicione banke (European Investment Bank - EIB), EU prua i znaajnu
finansijsku podrku razvoju MSP u zemljama lanicama, pa i ire.
df=n 1,
where d
i
=x
1i
x
2i
, and d represents the mean value of all d
i
values:
n
i 1 2
i 1
1
d d x x
n
=
= =
(x
1i
and x
2i
are the marks related to the considered question given by the i-th respondent to
the first and second lighting installations, respectively).
There is available software which enables the determination of the p-value corresponding
to the calculated t-value and df-value. If p<p
c
, the null hypothesis can be rejected, and if
p>p
c
, the null hypothesis can be accepted. Rejecting the null hypothesis we practically
confirm that the difference between
1
x and
2
x is statistically significant (0.01<p<0.05) or
statistically very significant (p<0.01).
An effect size is also used as an objective and standardized measure of magnitude of the
observed effect. Many measures of effect size have been proposed, the most common of
which is the eta-squared estimator.
In the case of a paired-sample t-test, the eta-squared estimator can be calculated using the
following equation:
2
2
t
eta squared ,
t n 1
=
+
where t represents the calculated t-value, and n represents the size of the sample.
Cohen suggests the following relationship between eta-squared values and effect sizes:
0.01 for a small effect, 0.06 for a medium effect and 0.14 for a large effect [5].
Note that the statistical analysis which assumes dependent samples is more complex
because it requires the information on how each respondent rated both lighting installations
regarding the considered question, i.e. lighting aspect (if the samples were independent, it
would have been sufficient to know the numbers of respondents who gave marks 1, 2, 3, 4
and 5 to each lighting type).
For each of the fifteen considered questions a t-value was calculated using the IBM SPSS
Statistics software. The relevant results of the applied statistical analysis, including the
calculated eta-squared values, are presented in Tables 3 and 4 for the first and second
group of respondents, respectively.
It can be concluded from Tables 3 and 4 that, with the exception of questions 4, 10 and 12
(regarding the intensity of the illuminated human face with profile parallel with the path,
ability of the lighting installation to reproduce colours and experience of glare,
respectively), the results obtained from both groups of respondents for all questions can be
considered statistically very significant (p<0.01). The result for question 4 is not
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
791
statistically significant for the first group of respondents (p>0.05), but it is statistically very
significant for the second group of respondents (p=0.01). For the first and second group of
respondents the results for question 10 can be considered statistically very significant and
significant, respectively. The results for question 12 are not statistically significant for both
groups of respondents, which can also be noticed analyzing Tables 1 and 2.
Based on the calculated results it can be concluded that all statistically very significant
differences represent large effects, the only exception being the result for question 4
regarding the second group of respondents, where the difference represents an effect which
is between medium and large.
A detailed description of the pilot project, the questionnaire and the results with their
analysis will be published in Lighting Research & Technology [6].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
792
Table 3. Results of the statistical analysis assuming dependent samples for the first group of respondents
Question
number
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Difference of the
average marks
0.87 1.31 1.06 0.18 1.02 0.79 0.93 1.19 1.59 0.72 0.70 0.07 0.73 1.08 1.00
t 6.972 8.818 8.261 1.295 6.799 5.574 7.415 6.360 7.886 6.325 5.477 0.322 5.528 7.443 9.146
p 0.000 0.000 0.000 0.202 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 0.749 0.000 0.000 0.000
Eta-squared 0.503 0.618 0.587 0.034 0.491 0.393 0.534 0.457 0.564 0.455 0.385 0.002 0.389 0.536 0.635
Table 4. Results of the statistical analysis assuming dependent samples for the second group of respondents
Question
number
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Difference of the
average marks
0.63 0.76 0.79 0.37 0.86 0.53 0.83 0.68 1.09 0.43 0.57 -0.12 0.89 0.91 0.92
t 4.151 4.304 6.993 2.642 5.656 3.346 6.711 3.521 5.419 2.537 3.695 -0.747 5.849 5.788 7.391
p 0.000 0.000 0.000 0.010 0.000 0.001 0.000 0.001 0.000 0.014 0.000 0.458 0.000 0.000 0.000
Eta-squared 0.217 0.230 0.441 0.101 0.340 0.153 0.421 0.167 0.321 0.094 0.180 0.009 0.356 0.351 0.468
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
793
4. CONCLUSIONS
Even though parks, squares and walkways represent attractive urban settings, where the visitors
are expected to gather and enjoy the surroundings, ambient lighting is frequently treated similar
to street lighting. In order to contribute to a favourable night impression of a city, ambient
lighting is expected to provide a comfortable visual environment, which is why it is crucial to
provide excellent colour rendering.
LEDs are promoted as the best solution for ambient lighting. This can be confirmed only if they
are compared with light sources which are also characterized by excellent colour rendering (for
example, MH lamps with a ceramic discharge tube). A survey aimed to evaluate the subjective
impressions of ambient lighting created by LED and MH lighting installations was carried out
on a paved pedestrian park path, with three photometric parameters being approximately equal
for both lighting installations: illuminance level, correlated colour temperature and colour
rendering index. The comparison was done through a questionnaire referring to all relevant
(even fourteen) lighting aspects. The respondents (both those familiar and not familiar with the
field of lighting) rated their impression of MH lighting as better regarding all aspects. In order to
check the statistical significance of the obtained results, both t-test for equality of means and the
eta-squared estimator were applied, assuming dependent samples. It was concluded that for
twelve out of fourteen questions related to the individual lighting aspects, the results obtained
from each of the two groups of respondents can be considered statistically very significant. The
same is also valid for the fifteenth question, related to the overall impression, for which the
respondents also preferred MH lighting. It was also concluded that all statistically very
significant results (with only one exception) were of an effect large in size.
References
1. P. Boyce, N. Eklund, Simple tools for evaluating lighting, Proc. of the CIBSE National
Lighting Conference, April 5-8, London, Great Britain, 1998, p. 255
2. Lighting Research Center, Mesopic street lighting demonstration and evaluation, New York,
USA, 2008, p. 7
3. J. Freund, Mathematical statistics with applications (seventh edition), Pearson Prentice Hall,
New Jersey, USA, 2004, p. 400 (406)
4. S. Janosevic, R. Dotlic, J. Eric Marinkovic, Medical statistics (in Serbian), Faculty of
Medicine, University of Belgrade, Belgrade, Serbia, 1996, p. 137
5. J. Cohen, Statistical power analysis for the behavioral sciences (second edition), Lawrence
Erlbaum Associates, New Jersey, USA, 1988, p. 22
6. A. Kostic, L. Djokic, Subjective impressions under LED and metal halide lighting, Accepted
for publication in Lighting Research and Technology
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
794
STRATEGIJA KAO OSNOV EKONOMSKOG USPEHA PREDUZEA
Jelena Vojnovi, Stevan Tomaevi, Dragana Drini
Visoka poslovna kola strukovnih studija, Novi Sad , Alekse antia 66
Izvod
U uslovima sve vee trine nestabilnosti postojeih poslova, za ostvarivanje ciljeva poslovanja
preduzea od kljunog znaaja su dobro osmiljene i implemenirane strategije preduzea.
Strategija je specifian nain na koji konkretno preduzee ulazi u interakciju sa okruenjem.
Prema tome, moemo rei da strategija definie strategijski izbor izmeu alternativnih reenja.
Promene koje dolaze sa trita su esto nepredvidive i dovode do gubljenja trine pozicije,
trinog zastoja i destabilizacije procesa. Jedan od naina za prevazilaenje promena iz
okruenja jeste kontinuirano stvaranje i odravanje konkurentske prednosti, a to se postie
izborom odgovarajue strategije. U ovom radu bie razmatrano pojam i znaaj strategija, vrste
strategije, uticaj pojedine strategije na ostvarivanje ekonomskog uspeha preduzea.
Kljune rei: strategija, vrste strategije, uticaj pojedinih strategija
Abstract
In terms of increased market instabilities existing business, to achieve the objectives business of
enterprises is crucial and welldesigned, incorporating strategy. The strategy is a specific way in
how the particular company interacts with the environment. Accordingly, we can say that the
strategy defines strategic choice between alternatives. The changes wich coming to market are
often unpredictable and lead to the loss of market position, market downtime and
destabilization process. One of the way of overcoming changes from the environment is
continually creating and sustaining competitive advantage, and this is achieved by selecting the
appropriate strategies. In this paper will be considered the concept and importance of strategy,
type of strategy, the influence of individual strategies on the achievement of the economic
success of the company.
Keyword: strategy, types of strategies,influence of individual strategies
1.UVOD
Pod strategijom se podrazumeva racionalno reagovanje preduzea na dogaaje u sredini u kojoj
obavlja svoju delatnost. Polazei od ciljeva i politike ona omoguava da se izaberu najbolji
mogui naini reagovanja u datoj situaciji. Strategija treba da obezbedi ostvarenje prethodno
definisanih ciljeva preduzea respektujui uticaj faktora iz eksternog i internog okruenja.
Formulisanje strategije predstavlja fazu procesa strategijskog menadzmenta. Formulisanje
strategije ukljuuje meusobno usaglaavanje ansi i pretnji u eksternom okruenju i internih
mogunosti i namera. Svakoj strategijskoj poslovnoj jedinici koja konkurie na odreenom
tiitu ili trinom segmentu stoji na raspolaganju neogranien broj strategija. Da bi strategija
preduzea bila uspena ona mora biti konzistentna sa ciljevima i vrednostima preduzea, sa
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
795
organizacionom strukturom i sistemima koji se koriste, sa raspoloivim faktorima proizvodnje,
kao i sa sredinom u kojoj obavljaju svoju poslovnu aktivnost. Strategija je obino orijentisana na
ostvarivanje ciljeva kroz izbor podruja poslovne delatnosti i alokaciju faktora proizvodnje sa
ciljem da se kreira i odri konkurentska prednost. Strategija podrazumeva nezavisne aktivnosti u
borbi sa konkurentima, dobavljaima, kupcima i supstitutima. Razvoj strategije je postupan i
kontinuelni proces, s tim da postoji preklapanje izmeu faza strategijske analize i strategijske
implementacije. U ovom radu baziraemo se na na strategiju niskih trokova sa stvarnim
podacima poslovanja jednog proizvodnog preduzea u periodu od 2009. do 2012. godine.
2. POJAM I DEFINICIJA STRATEGIJE
Strategija je specifian nain na koji konkretno preduzee ulazi u interakciju sa okruenjem.
Strategija treba da obezbedi ostvarenje prethodno definisanih ciljeva preduzea respektujui
uticaj faktora iz eksternog i internog okruenja. Adekvatna organizacija je preduslov koherentne
i uspene strategije. Strategija utice na organizaciju, ali i organizacija utie na strategiju.
Strategijom se opredeljuje [1]:
- odnos prema okruenju,
- struktura poslovnog i portfolia kompetentnosti,
- ponaanje prema konkurenciji,
- metode i
- poeljni nivo i vrsta fleksibilnosti.
Osnovna uloga strategije ogleda se u aktivnom kombinovanju resursa preduzea i
ograniavajuih faktora okruenja u cilju pronalaenja najboljeg naina za ostvarenje misije i
ciljeva preduzea. U savremenim uslovima poslovanja preduzee se suoava sa turbulentnim
promenama iz okruenja, to namee potrebu ili da se zadri postojei nivo aktivnosti ili da se
menadment preduzea usmeri na razvoj, to implicira potrebu da se ispitaju permanentne
mogunosti preduzea i njihovo usklaivanje sa trinim promenama.
3. FORMULISANJE STRATEGIJE
Formulisanje strategije predstavlja fazu procesa strategijskog menadmenta. Formulisanje
strategije ukljuuje meusobno usaglaavanje ansi i pretnji u eksternom okruenju i internih
mogunosti i namera. Preko procesa formulisanja strategije pokazuje se [1]:
- kako je preduzee ocenilo anse i opasnosti,
- razumelo strategijske situacije i
- identifikovalo naine i metode.
Prema tome, proces formulisanje strategije treba da ukljui strategijsku analizu okruenja i
mogunosti preduzea, iz koje treba da rezultira identifikovanje strategijske situacije, kao i
istraivako kreativnu fazu. Proces formulisanja strategije se vri na osnovu SFO pristupa.
To je konceptualni okvir u kojem se na bazi SFO trougla dovode u vezu anse i opasnosti, odnos
preduzea prema njima i pravci i metodi konkretnog delovanja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
796
Slika 4. Formulisanje strategije prema SFO pristupu
4. VRSTE STRATEGIJA
Postoji mnogo razliitih podela strategija, ali mi emo u ovom poglavlju dati prednost podeli
strategija na [2]:
- Strategije intezivnog napora
a. mogue strategije rasta
b. strategija penetracije trita
c. strategija razvoja trita
d. strategija razvoja proizvoda
- Strategije diversifikacije
a. strategija povezane diversifikacije
b. strategija nepovezane diversifikacije
- Strategija stabilizacije i povlaenja
- Generike strategije za nivo biznisa
a. strategija preduzea
b. strategija biznisa
STRATEGIJA PREDUZEA
Strategija preduzea pokriva vie trita ili vie grana delatnosti. Fokus strategije preduzea je
na bilansiranom korienju resursa i mogunosti preduzea kako bi se maksimirala vrednost
(sinergetski efekat). Osnovni kriterijum pri izboru strategije je komparativna prednost.
Komparativna prednost je posledica kontrole trokova, a kontrola trokova se postie kontrolom
jeftinijih resursa, poloajnom rentom, superiornom tehnologijom i dobrim menadmentom.
Razvoj strategije je postupan i kontinuelni proces, s tim da postoji preklapanje izmeu faza
strategijske analize i strategijske implementacije. Prema tome, ovo moe da podrazumeva
eksperimentisanje, uenje i konsalting za one koji su ukljueni u promene. Preduzee mora da
raste da bi preivelo. Rast je uslov njegovog opstanka. Kao primarni cilj, rast zahteva od
preduzea stalno iznalaenje novih mogunosti za rast. Prema tome, rast moe da bude zdrav,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
797
trom i kancerogen. Zdrav rast je samo onaj rast koji stvara vrednost. Kontinualan rast
podrazumeva poveanje prodaje i priliku da se iskoriste prednosti efekata ekonomije trokova,
da bi se smanjili trokovi po jedinici proizvoda i na taj nain ostvario dobitak i uveala vrednost.
Svakoj strategijskoj poslovnoj jedinici koja konkurie na odreenom tiitu ili trinom
segmentu stoji na raspolaganju neogranien broj strategija. Strategija podrazumeva nezavisne
aktivnosti u borbi sa konkurentima, dobavljaima, kupcima i supstitutima. Konkurentsko
okruenje preduzea predstavlja grana ili industrija. Grana predstavlja grupu preduzea iji su
proizvodi slini ili meusobno povezani. Atraktivnost odreene grane meri se prosenim
rentabilitetom. Prema M. Poteru na rentabilitet grane utiu tzv. konkurentske snage. Najvei
profit se ostvaruje u granama sa umerenim delovanjem konkurentskih snaga, dok grane sa
ekstremnim delovenjem konkurentskih snaga pate od krize rentabiliteta. Na osnovu prikazane
slike 2. moe se uoiti da konkurentske snage u jednoj grani ine, pored postojeih uesnika i
proizvoai, supstituti, kupci, dobavljai kao i sva preduzea koja imaju nameru da uu u
odreenu granu.
Slika 2. Konkurentske snage grane
Osnov za odreivanje relativne pozicije preduzea u grani predstavlja trajna konkurentska
prednost. Postoje dva osnovna izvora konkurentske prednosti [2]:
- niski tokovi i
- diferenciranje.
Strategija koja se bazira na pomenutim izvorima konkurentske prednosti nazivaju se generike
zbog toga to ih moe primenjivati svako preduzee nezavisno do veliine i performansi,
ukljuujui i neprofitne organizacije. Na strategiju takoe utie i konkurentska obuhvat tj. irina
ciljnih trita (masovno trite ili uska meta). Prednosti u trokovima i diferenciranje su
posledica sposobnosti preduzea da se na bolji nain suoi sa konkurentskim snagama od svojih
konkurenata.
STRATEGIJA NISKIH TROKOVA
Trokovi su vaan faktor koji opredeljuje ostvarenje konkurentske prednosti i na bazi cena i na
bazi diferenciranja. Prema tome, niski trokovi predstavljaju jedan od izvora konkurentske
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
798
prednosti preduzea. Prilikom izbora strategije svaki konkurent mora da vodi rauna o svojoj
relativnoj trokovnoj poziciji. Niski trokovi su pretpostavka stvaranja vrednosti ime se
smanjuju pretnje koje prouzrokuju konkurentske sile. Postoji mnogo razloga zato razliiti
konkurenti proizvodei isti proizvod imaju razliite trokove, a neki od njih su [2]:
- razlika u veliini kapaciteta koji prouzrokuje efekat ekonomije obima,
- efekat krive uenja,
- poloajna renta i
- tehnoloka promena.
Na ekonomiju trokova presudni uticaj ima organizaciona struktura, menadment koncept i
sistem nagraivanja. Prema ovoj strategiji trokovi se prate preko pokretaa trokova (engl. cost
drivers). Oni predstavljaju strukturne determinante koje utiu na trokove jedne aktivnosti.
Prednosti u trokovima ima ono preduzee koje ima niu kumulantu trokova aktivnosti iz lanca
vrednosti u odnosu na svoje neposredne konkurente.
Glavni pokretai trokova [3]:
- Ekonomija obima odnosi se na smanjenje jedininih trokova koje preduzea postiu
poveanjem broja aktivnosti. To su one ekonomije koje odreuju u kom pravcu
preduzee moe da rasporedi trokove, fiksne i prekobrojne, na vie stvari i gde skala
aktivnosti doputa preduzeu da uiva u drugim prednostima (uspenije cenkanje sa
dobavljaima).
- Ekonomija poslovanja realizuje se tamo gde kompetencije firme odgovaraju onima
koje su potrebne prema broju trita proizvoda.
- Prednosti iskustva preduzea koja imaju relativno visoki udeo na tritu, na osnovu
sakupljenog iskustva, bre stvaraju prednosti od svoje konkurencije.
- Efikasnost rukovoenja preduzea koja nisu podlona jakim pritiscima konkurencije
mogu patiti od tzv. X-neefikasnosti. X neefikasnost se odnosi na poveanje trokova
koje se moe desiti ako je preduzee zatieno od punog naleta konkurentnog trita.
Javlja se takoe i tamo gde preduzea imaju skoro monopolsku poziciju dobavljaa.
- Nivo niskih trokova pojedina preduzea imaju mogunost da uivaju u prednostima
manjih trokova nad konkurencijom jer imaju pristup jeftinijim sirovinama. Mnoge
prednosti zavise od lokacije, niih trokova radne snage, jeftinije energije, niih
socijalnih davanja.
Postoje tri koraka u analizi trokova [2]:
- Prvi korak u analizi pokretaa trokova je alociranje sredstava i trokova poslovanja na
aktivnosti u lancu vrednosti. Svaka aktivnost u lancu vrednosti povezana je sa
trokovima i sredstvima preko obrtnih sredstava i kapitalnih ulaganja.
- Drugi korak je dezagregiranje generikih aktivnosti lanca vrednosti na diskretne
aktivnosti zahteva respektovanja. Dezagregiranje se vri sve dok se ne doe do situacije
jedna aktivnost, jedan pokreta trokova.
- Trei korak, alociranje trokova i sredstava na diskretne aktivnosti. Alociranje sredstava
se vri preko knjigovodstvene vrednosti ili preko trokova zamene. Alokacijom trokova
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
799
i sredstava na aktivnosti dobija se lanac vrednosti koji pokazuje distribuciju trokova.
Potrebno je razdvojiti trokove svake aktivnosti na: sirovine i repromaterijal, radnu
sangu i kapitalna ulaganja.
Slika 3. Distribucija trokova po aktivnostima
Prednost u trokovima se ostvaruje ukoliko je kumulanta trokova svih aktivnosti u lancu
vrednosti manja od kumulante trokova konkurenata. Strategijska vrednost prednosti u
trokovima postoji ukoliko je ona trajnog karaktera. Prema tome, trajnost prednosti u trokovima
postoji ukoliko su izvori prednosti u trokovima neuobiajni ili ukoliko su teki za imitiranje.
Strategija niskih trokova ima i nedostatke [4]:
- Prevelika usmerenost na jednu ili nekoliko aktivnosti iz lanca vrednosti u svim
aktivnostima u lancu vrednosti treba preispitati trokove i nastojiti da se organizaciono
uslovljeni trokovi smanje ili eliminiu.
- Svi konkurenti nabavljaju iste inpute.
- Strategiju mogu primeniti i drugi konkurenti ovo e uzrokovati intezivnu konkurenciju
na istom tritu za isti obim tranje.
- Manjak prioriteta po osnovi diferencijacije ostvarivanje prednosti niskim trokovima
pretpostavlja i primenu strategije diferencijacije koja se sastoji u stvaranju rizika u
proizvodu koje potroai ocenjuju kao poseban kavalitet
- Umanjivanje prednosti kada kupci steknu uvid u strukturu prodajnih cena uvid kupaca u
komponente prodajnih cena i strukturu trokova moe uzrokovati smanjenje tranje tog
proizvoda.
Relativna trokovna pozicija je posledica relativne pozicije u vezi sa pokretaima trokova svake
aktivnosti u lancu vrednosti i strukturom lanca vrednosti u odnosu na konkurente. Strategija
smanjenja trokova moe se ostvariti na dva naina:
- Kontrolom pokretaa trokova primenjuje se princip izuzetka u kontroli, u smislu da se
kontrola obavlja samo u vezi sa pokretaima trokova koji utiu na aktivnosti u lancu
vrednosti.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
800
- Rekonfiguracijom lanca vrednosti promene lanca vrednosti treba da omogue utede u
trokovima po pojedinanim aktivnostima bez uticaja na vrednost za kupca.
STRATEGIJA DIFERENCIRANJA
Strategija diferenciranja je strategija za nivo biznisa kojom se nastoji ostvariti konkurentska
prednost poveanjem stepena dodatne vrednosti u odnosu na ostale konkurente. Diferenciranje
vodi konkurentskoj prednosti i nadprosenoj stvarnoj vrednosti. Ova strategija omoguava
postizanje nivoa cena iznad prosenih trokova. Postizanje trajne konkurentske prednosti
zahteva da je diferenciranje neuobiajno i da njeno imitiranje zahteva visoke trokove. Prema M.
Poteru osnova diferenciranja su karakteristike [2]:
- karakteristike proizvoda,
- veze izmeu poslovnih funkcija,
- tajming,
- lokacija,
- proizvodni program,
- veze sa drugim preduzeima i
- reputacija.
STRATEGIJA FOKUSIRANJA
Dok su strategije vostva u trokovima i diferenciranja usmerene na ostvarenje ciljeva na tritu
grane, strategija fokusiranja je usmerena na odreeno sueno trite koje preduzee namerava da
dobro opslui. Sve funkcionalne strategije u preduzeu su definisane imajui to u vidu. Bazina
pretpostavka strategije fokusiranja je da je preduzee sposobno da opsluuje usko trite
efektivnije i efikasnije nego ona preduzea koja konkuriu na celom tritu. Preduzee to
ostvaruje bilo diferenciranjem da bolje zadovolji potrebe ili niim trokovima u opsluivanju
trita ili na oba naina. Strategija fokusiranja znai da preduzee koristi svoju sutinu
kompetentnosti da opslui potrebe posebne grupe potroaa u jednoj grani. Konkurentska
prednost se stvara na ciljnom trinom segmentu iako preduzee ne poseduje konkurentsku
prednost u grani u celini. Kao i kod strategija vostva u trokovima i diferenciranja preduzee
mora da bude u stanju da kompletira neke primarne i podravajue aktivnosti na konkurentno
superiorniji nain kada primenjuje strategiju fokusiranja [5].
Sve tri generike strategije nose neke rizike. Kod ove strategije rizici su:
- trokovi diferenciranja izmeu konkurenta koji ide na iroko i onog koji ide na usko
trite se proiruju, tako da se eliminie prednost u trokovima u opsluivanju uskog
trita ili umanjuje diferenciranje ostvareno strategijom fokusiranja,
- razlika u eljenim proizvodima ili uslugama izmeu uzanog trita i celog trita se
suava i
- konkurenti nalaze podtrita u okviru ueg ciljnog trita i bolje se usredsreuju od
preduzea.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
801
Preduzee mora da prouava atraktivnost pojedinih trinih segmenata. Njihova atraktivnost se
obino procenjuje prema veliini, stopi rasta, intenzitetu pet konkurentskih snaga na trinom
segmentu, rentabilitetu segmenta, znaaju segmenta za ostale glavne konkurente, kao i
usklaenosti izmeu sposobnosti preduzea i potreba segmenta. Jako je znaajno da segment
nije od posebne vanosti za druga preduzea, kao i da je preduzee obezbedilo odgovarajuu
lojalnost potroaa.
5. STRATEGIJA NISKIH TROKOVA U FUNKCIJI OSTVARENJA
EKONOMSKOG USPEHA PREDUZEA
U uslovima razvoja nove tehnike i tehnologije, sve vee konkurencije, globalizacije poslovanja
itd., nain na koji preduzee nabavlja sirovine, ostvaruje nie trokova i vei profit se menjaju.
Postoje razliiti metode i tehnike koje se primenjuju u poslovnoj analizi i utvrivanju osnove za
ostvarivanje niskih trokova, a sve u ciju ostvarivanja rezultata preduzea.
U ekonomiji kao drutvenoj nauci, jedan od osnovnih problema moe biti utvrivanje veze
izmeu promenljivih veliina, za razliku od prirodnih nauka koje se sa ovim problemom ne
suoavaju. Upravo zboga toga se u navedenim naunim disciplinama, moraju primenjivati
razliite statistike metode koje mogu odrediti promene jedne veliine izazvane promenom neke
druge veliine, ali i zavisnost izmeu navedenih veliina. Regresiona i korelaciona analiza
upravo mere veze ovakvog tipa.
U ovom delu rada bie prikazana primena regresione i korelacione analize. Analiza e se
zasnivati na stvarnim podacima poslovanja jednog proizvodnog preduzea u periodu od 2009. do
2012. godine.
Uloga strategije niskih trokova moe biti naroito znaajna ukoliko se ima u vidu da trokovi
(poslovni rashodi) direktno utiu na visinu poslovne dobiti koju e preduzee ostvariti.
Meutim, na poslovnu dobit, pored poslovnih rashoda, utiu i poslovni prihodi. Upravo je ovo i
osnovni razlog zato se panja posveuje ovim kategorijama.
S obzirom da se radi o proizvodnom preduzeu, u razmatranje e biti uzeti trokovi materijala,
kao trokovi koji imaju najvee uee u strukturi poslovnih rashoda, i prihodi od prodaje, iz
istog razloga. Na primeru e biti prikazan odnos izmeu trokova materijala, prihoda od prodaje
i poslovne dobiti kao mere uspenosti poslovanja preduzea, ali i utvivanje zavisnosti izmeu
poslovne dobiti (kao zavisne promenljive) i trokova materijala (kao nezavisne promenljive),
ukoliko ona zaista i postoji.
Tabela 1. Podaci o trokovima materijala, prihodima od prodaje i poslovnoj dobiti proizvodnog
preduzea X u periodu 2009 2012. godine (u 000 dinara)
Godina Prihodi od prodaje Trokovi materijala Poslovna dobit
2009. 2.051.744 1.410.966 189.480
2010. 3.133.305 2.547.359 61.655
2011. 3.958.800 3.533.838 -254.173
2012. 4.914.170 3.759.390 313.584
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
802
Izvor: Agencija za privredne registre, Republika Srbija
Slika 4: Bilans uspeha preduzea X na bazi regresione analize
Na osnovu slike 4. moemo zakljuiti da prihodi od prodaje i trokovi materijala utiu na
poslovnu dobit u svim godinama posmatranja. U svakoj godini posmatranja poslovna dobit je
bila pozitivna, osim u 2011. godini u kojoj je i pored veih prihoda od prodaje od trokova
materijala ostvaren poslovni gubitak. Na osnovu ovog moemo zakljuiti da trokovi materijala i
prihodi od prodaje jesu veoma bitan faktor ija promena utie na visinu poslovne dobiti
(gubitka), ali nisu i iskljuivo i jedini, to najbolje potvruje 2011. godina.
Kao to smo videli iz prethodnog primera, poslovna dobit pokazuje najveu zavisnost od
promene trokova materijala i prihoda od prodaje. Upravo zbog toga je bitno da se preduzee
vodi strategijom niskih trokova, koji e znaajno uticati na visinu poslovne dobiti. Naime, to
su trokovi materijala nii, poslovna dobit e biti vea i obrnuto. Meutim, postoje situacije kada
i pored niih trokova preduzee ostvaruje istu ili manju poslovnu dobit, ili ak poslovni gubitak
(u konkretnom primeru 2011. godina). U takvim situacijama, visina poslovne dobiti nije
preovlaujue pod uticajem trokova materijala i prihoda od prodaje nego nekih drugih
kategorija, kao npr.: pad ostalih poslovnih prihoda i rast ostalih poslovnih rashoda (trokova
amortizacije, trokova zarada itd). Zavisnost poslovne dobiti od trokova materijala, u
konkretnom primeru, se moe izraunati putem koeficijenta korelacije na sledei nain [6]:
( ) ( )
214 , 0
2 2 2 2
=
=
y n y x n x
y x n y x
r
i i
i i
Izraunati koeficijent korelacije pokazuje slabu i negativnu zavisnost izmeu posmatranih
obeleja. Slaba korelaciona veza se pojavljuje iz razloga to na visinu poslovne dobiti utiu,
pored trokova materijala, i ostala pomenuta obeleja. S druge strane, negativna korelacija se
javlja zbog inverznog odnosa izmeu posmatranih obeleja (rast trokova materijala utie na pad
poslovne dobiti i obrnuto).
-1000000
0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
2009. 2010. 2011. 2012.
(u 000 rsd)
Godine
Bilans uspeha preduzea "X"
Prihodi od prodaje
Trokovi materijala
Poslovna dobit
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
803
6. ZAKLJUAK
Uticaj strategije na odriv rast i razvoj preduzea, na njegov stepen konkurentnosti, posebno u
nestabilnim i kriznim uslovima privreivanja,veoma je znaajan iz razloga to su starategije
podlone preispitivanju i prilagoavanju zavisno od vrste, stepena i intenziteta promena. Neka
reenja koja govore o uticaju strategije na konkurentnost preduzea delegiraju stratekom
menadmentu kljunu odgovornost za postizanje i ouvanje odrive konkurentnosti. Stalno
praenje i preispitivanje stanja u kontekstu, analiziranje uticaja, preispitivanje namere kako bi
izvren izbor strategije bio potvren ili izabrana druga adekvatna strategija koja ukljuuje
reavanje problema nastalih usled nestabilnosti i promena, uslov su uspenosti projektovane
segmentacije i izgradnje realistinog stava preduzea o svojoj budunosti. Bazirajui se na
strategiju niskih trokova u proizvodnom preduzeu X doli smo do zakljuka da poslovna
dobit u najveoj meri zavisi od promene trokova materijala i prihoda od prodaje.
Reference
1. J. Todorovi, D. uriin, S. Janoevi, Strategijski menadment, Beograd, 2003, p. 266
270.
2. D. uriin, S. Janoevi, D. Kalianin, Menadzment i strategija, Beograd, 2010, p. 332
369.
3. K. Bouman, Strategija u praksi, Novi Sad, 2003, p. 56.
4. K. Jakovevi, Upravljanje trokovima, Ekonomski fakultet Subotica, 2008, p. 352 -354.
5. J. Vonovi, he effect of strategy on the development of an enterprise, II International
Conference Industrial Engineering and Environmental Protection 2012 (IIZS 2012),
Tehniki fakultetMihajlo Pupin Zrenjanin, 2012, p. 379.
6. L. Filipovi, N. Papi Blagojevi, Kvantitativne metode, Alfa graf NS, Novi Sad, 2013.
7. Zvanina internet stranica Agencije za privredne registre, http://www.apr.gov.rs, Pogledano:
12.05.2013.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
804
OPPORTUNITIES FOR TOURISM DEVELOPMENT IN BOSNIA AND
HERZEGOVINA
Adriana Radosavac, Jelena Premovi, Zoran Milievi
adrianaradosavac@gmail.com, jelena.premovic@gmail.com, zoran.milicevic@pr.ac.rs
Abstract
Tourism is one of the fastest growing industries in the international market. The share of tourism
in GDP of the world is about 10%, through tourism is implemented over 6% of total world's
exports and around 30% of world trade in services.
The World Tourist Organization marked Bosnia and Herzegovina as a country which is
projected to achieve the fastest growth in tourism by 2020 year.
The aim of this paper is to point out the need to restructure existing tourist systems in order to
increase the attractiveness of Bosnia and Herzegovina and positioned itself as a notable tourist
destination of South East Europe.
Federation adopted a Tourism Development Strategy for the period 2008-2018. year, which
opens new perspectives for the improvement of the tourism sector in the region.
As the key objectives which should be achieved by the 2018th year, are determined: 1. increase
in the number of tourists to 924,000 with a growth rate of 4% and 2. reaching the number of
nights of 3.262 million with a growth rate of 8%.
Keywords: economic development, tourism, resources, environment, sustainable development.
MOGUNOSTI RAZVOJA TURIZMA U FBiH
Adriana Radosavac, Jelena Premovi, Zoran Milievi
Izvod
Turizam predstavlja jednu od najbre rastuih privrednih grana na meunarodnom tritu.
Uee turizma u BDP sveta je oko 10%, posredstvom turizma se realizuje preko 6% vrednosti
ukupnog izvoza u svetu i oko 30% svetske trgovine uslugama.
Svetska turistika organizacija je oznaila Bosnu i Hercegovinu kao zemlju za koju se predvia
da e ostvariti najbri rast turizma do 2020 godine.
Cilj ovog rada je da ukae na potrebu restrukturiranja postojeeg turistikog sistema kako bi se
poveala atraktivnost i BiH pozicionirala kao prepoznatljiva turistika destinacija Jugoistone
Evrope.
Federacija BiH je usvojila Strategiju razvoja turizma za period 2008-2018. godine koja otvara
nove perspektive za unapreenje turistikog sektora na ovom podruju.
Kao kljuni ciljevi koje treba ostvariti do 2018. godine, odreeni su: 1. porast broja turista na
924.000 sa stopama rasta od 4% i 2. dostizanje broja noenja od 3.262.000 sa stopom rasta od
8%.
Kljune rei: ekonomski razvoj, turizam, resursi, okolina, odrivi razvoj.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
805
1. UVOD
Turizam predstavlja jednu od najbre rastuih industrijskih grana na meunarodnom tritu.
Uee turizma u BDP sveta je oko 10%, posredstvom turizma se realizuje preko 6% vrednosti
ukupnog izvoza u svetu i oko 30% svetske trgovine uslugama. Turistika delatnost se po
izvoznim prihodima nalazi na etvrtom mestu, iza naftne, hemijske industrije i autoindustije.
Turistiko trite je specifino u odnosu na klasina, robna trita, jer je predmet razmene na
turistikom tritu specifian proizvod turistiki proizvod. Za realizaciju takvog proizvoda, u
savremenim uslovima se klasian koncept 4P (proizvod, cena, promocija, distribucija) marketing
miksa dopunjuje sa jo 3 elementa (ljudi, prostor i proces pruanja usluga) i dobija se novi
koncept - 7P. [1]
Elastinost turistike tranje i neelastinost turistike ponude su najznaajnija obeleja
turistikog trita. U globalnom okruenju dananjice organizovanje turistike ponude i razvoja
ukupnog turizma, podrazumeva maksimalno uvaavanje i izuavanje ekolokih, ekonomskih i
sociokulturnih principa. Ekoloka orijentacija razvoja turizma podrazumeva zatitu i ouvanje
prirode (deponije smea, divlja gradnja, arhitektura i graevinski materijal) dobijanje energije
koje uva resurse, zatita od negativnog delovanja buke i socijalna svest o odgovornosti.
Navedeni negativni uticaji nisu produkt samo subjekata na strani ponude, nije odgovornost samo
na njima, ve i korisnici usluga-turisti moraju uvaavati eko principe. [2]
2. ZNAAJ TURISTIKOG SEKTORA ZA EKONOMSKI RAZVOJ F BIH
Prema procenama Centralne banke Bosne i Hercegovine, Svetskog ekonomskog foruma (World
Economic Forum) i Svetske turistike organizacije (UNWTO-World Tourism Organization), F
BiH ostvaruje prihode od turizma priblino 420 miliona evra, dok domai turizam uestvuje u
prihodima turizma F BiH sa priblino 37,5%.
Prema dostupnim podacima, u ugostiteljstvu F BiH u 2007. godini bilo je zaposleno 15.656 ljudi
ili 3,8% od ukupnog broja zaposlenih. Broj leajeva se u Federaciji iz godine u godinu
poveava, a u razdoblju od 2003 do 2007. godine poveao se za 27%, pa je u 2007. godini F
BiH raspolagala sa 13.667 turistikih leajeva. to se tie strukture, od ukupnog broja leajeva
ak 83% se nalazi u hotelima i/ili motelima, to ukazuje na visok kvalitet smetajnih kapaciteta
po strukturi. Znaajan deo smetajnih kapaciteta nalazi se i u malim porodinim hotelima,
motelima i pansionima.
Svetska turistika organizacija je svrstala BiH u zemlje za koje se predvia najbri rast u
predstojeem periodu. Ona e biti 3. zemlja na svetu, po pitanju rasta turizma, do 2020. godine.
Ovim optimistikim predvianjima svakako je doprineo i podatak da se BiH nalazila na 35.
mestu od 125 zemalja na listi zemalja sa najbrim rastom od 1995-2005. godine.
Turizam je u F BiH ostvario rast od 61% u broju turista i 46% u broju noenja, u periodu od
2000 do 2008. godine. U samoj strukturi turistikih aktivnosti dominantnu poziciju imaju dolasci
i noenja stranih turista (rast dolazaka od 97% i noenja od 79% u odnosu na 2000. godinu), dok
je uoljiv nizak udeo i dinamika dolazaka i noenja domaih turista (rast dolazaka od 26% i
noenja od 11%).
Globalna finansijsko-ekonomska kriza uticala je na pad optih makroekonomskih agregata svih
drava. Opta recesija je uticala i na pad turistikog prometa u BiH. Tako je ukupan broj
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
806
turistikih dolazaka u F BiH u prvih osam meseci 2009. godine pao za 9,5% u odnosu na isti
period 2008. godine, a broj noenja je u padu od 12,6%.
Bruto domai proizvod Federacije BiH u 2010. godini iznosio je 15.712.296, u 2009. godini
iznosio je 15.277.726, dok je u 2008. godini iznosio 15.688.444. [3]
Tabela broj 1. Bruto domai proizvod Federacije BiH [3]
Federacija (BDP u hiljadama KM)
Godina: BDP:
2008. 15.688.444
2009. 15.277.726
2010. 15.712.296
Po klasifikaciji delatnosti KD/hoteli/restorani
Godina: Po delatnosti:
2008. 359.794 (uee 2,29 % u ukupnom BDP)
2009. 343.893 (uee 2,25 % u ukupnom BDP)
2010. 378.001 (uee 2,41 % u ukupnom BDP)
Federacija
(KM) 2008
Index
(2009/2008) 2009
Index
(2010/2009) 2010
ukupan BDP 15.688.444
-2.62
15.277.726
2.84
15.712.296
po KD 359.794 -4.42 343.893 9.92 378.001
Tabela broj 2. Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine u 2007. godini [3]
Pri (mi U) PRIHODI %
UKUPNO: 420,00 100,00
STRANCI: 262,50 62,50
DOMAI: 157,50 37,50
Turizam u BDP F BiH= 5,6% (procenjena vrednost)
U politikama ekonomskog razvoja u F BiH turizam ima znaajno mesto kao faktor razvoja i
restrukturiranja povezanih delatnosti. Imajui u vidu izraen multiplikativni karakter turistikog
sektora, grupa autora sa Ekonomskog instituta iz Sarajeva je analizirala uticaj turistikog sektora
F BiH na privredne i vanprivredne delatnosti zemlje, to je predstavljeno u Tabeli broj 3. Taj se
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
807
uticaj ostvaruje putem aktiviranja ljudskih, prirodnih i materijalnih resursa razvoja,
zapoljavanja i poboljanja platnog bilansa zemlje. Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u
eksternim efektima koje turizam ima na niz delatnosti u ekonomiji i drutvu.
Tabela broj 3. Uticaji turizma na ekonomske sektore [4]
Ekonomski sektori Utjecaji turizma na ekonomske sektore
NIZAK SREDNJI VISOK
1. Poljoprivreda +++
2. Proizvodnja hrane i pia +++
3. Elektroenergetika ++
4. Auto industrija ++
5. Graevinarstvo +++
6. Nekretnine +++
7. Drumski promet +++
8. Zrani promet +++
9. eljezniki promet +
10. Telekomunikacije +++
11. Maloprodajni lanci trgovine ++
12. Bankarske usluge ++
13. Usluge osiguranja ++
14. Druge financijske usluge ++
15. Marketing agencije ++
16. Ugostiteljstvo +++
17. Hotelijerstvo +++
18. Industrija zabave +++
19. Kultura i umjetnost ++
20. Razvoj malih i srednjih poduzea ++
21. Sportski dogaaji +++
22. Edukacija (srednja i univerzitetska) +++
23. Zaposlenost +++
24. Platni bilans +++
25. Investicije +++
26. ivotni standard +++
Na razvoj turizma u F BiH etiri grupe faktora imaju kljuan uticaj:
1. faktori okoline: globalne, evropske i regionalne okoline, kao i okoline koju ini sistem
u BiH i F BiH,
2. trini faktori u zemlji i ciljnim emitivnim tritima,
3. preduzetniki faktori i njihove snage i motivacije za delovanje u sektoru turizma, i
4. vlada koja treba da stvori podsticajan ambijent i osigura javne resurse za razvoj
turizma.
Vano je imati u vidu injenicu da pomenuti faktori razvoja turizma moraju delovati
istovremeno i sinhronizovano, kako bi se ostvarilo unapreenje turizma u F BiH. Jedino na taj
nain, integrisanim aktivnostima, stvaraju se neophodni (pred)uslovi za profitabilno delovanje
turistikog sektora i uspeno turistiko pozicioniranje drave.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
808
3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA U F BIH
Bosnu i Hercegovinu ine dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, kao
i Distrikt Brko BiH. Federacija Bosne i Hercegovine (F BiH) prostire se na povrini od 26.110
km
2
i ima ukupno 2.325.018 stanovnika. Na turistikoj karti sveta FBiH pripada Juno-
Mediteranskoj subregiji, odnosno ire gledano Sredozemlju.
World Economic Forum je analizirao konkurentnosti putovanja i celokupnog turistikog sektora
pojedinih zemalja. U 2008. godini je od ukupno 130 zemalja Federacija BiH zauzela 105 mesto.
Za razliku od F BiH, bive jugoslovenske zemlje se nalaze u daleko boljoj poziciji. Tako je
Hrvatska rangirana na 34, Slovenija na 36, a Crna Gora na 59. mestu.
Imajui u vidu ove podatke, cilj ovog rada je da ukae na potrebu restrukturiranja postojeeg
turistikog sistema kako bi se poveala atraktivnost i BiH pozicionirala kao prepoznatljiva
turistika destinacija Jugoistone Evrope.
Budunost razvoja turizma F BiH zasniva se, pre svega, na jedinstvenoj resursnoj osnovi.
Potencijali za turistiku valorizaciju prirodnih resursa su, u celini posmatrano, izuzetno vredni,
budui da Bosna i Hercegovina ima raznovrsne prirodne resurse izvanredne lepote.
Naime, BiH se prema svom geografskom poloaju nalazi na granici dva velika klimatska
pojasa na zapadnom delu Balkanskog poluostrva i protee se na povrini od 51.209,2 km
2
, od
ega kopno obuhvata 51.197 km
2
, a more 12,2 km
2
. Reljef Bosne i Hercegovine je preteno
breuljkast i planinski, a samo 8% povrine drave nalazi se ispod 150 metara nadmorske visine.
Najvei deo Bosne i Hercegovine hidrografski pripada crnomorskom slivu, odnosno poreju
reke Save. Sava svoje najvee pritoke prima upravo iz Bosne. Manji hercegovaki prostor
odvodnjava se prema Jadranskom moru, a najvea reka Neretva je i najvea pritoka Jadranskog
mora. U Hercegovini se nalazi najvea ponornica Trebinjica, koja veinu voda dobija iz krajeva
koji se ubrajaju u padavinama najbogatije krajeve Evrope. Bosna i Hercegovina nema veih
prirodnih jezera, a najpoznatija su Plivska jezera kod Jajca, Blidinje i Borako jezero.
Klima je preteno kontinentalna, na jugu mediteranska. Susret mediteranske i kontinentalne
klime daje poseban mozaik razliitih klimatskih tipova na veoma malom prostoru. U
kontinentalnom delu zemlje klima je slina klimi centralne Evrope topla leta, prohladna
prolea i jeseni, te hladne zime s obilnim snenim padavinama. Mediteranska i kontinentalna
klima susreu se u sredinjem delu zemlje, stvarajui jedan od najraznovrsnijih ekosistema
Evrope. Planine stvaraju svoju klimu koja se javlja iznad 1700 metara nadmorske visine na
planinskim terenima visokih Dinarida. Zime su hladne i traju due od est meseci, sa
temperaturama znatno ispod nule. [3]
Ekoloka heterogenost prostora Federacije Bosne i Hercegovine, geomorfoloka i hidroloka
raznolikost, specifina geoloka prolost te diverzitet ekoklime uticali su na posebno bogat ivi
svet na ovom podruju. Flora i fauna Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije
u itavoj Evropi, a visok stepen endeminosti daje joj znaaj na polju globalne bioloke
raznolikosti.
Na geografski malom prostoru, kao retko gde u Evropi, egzistira vie razvojnih endemnskih
centara, u kojima se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Posebnu specifinost
predstavljaju brojni kanjoni i klisure reka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka
u izvorinom delu i gornjem toku Bosne).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
809
Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka ima odreen stepen endeminosti, to floru
Federacije Bosne i Hercegovine ini jednom od posebnih i jedinstvenih u Evropi. Izraen
diverzitet insekata (naroito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisara ini faunu FBiH
prepoznatljivom u evropskim razmerama, a prema nekim vrstama (peinski organizmi i ribe u
krakim ponornicama) osobenom za itav svet.
Kao osnovni faktori diverziteta Federacije Bosne i Hercegovine mogu se navesti:
- diverzitet terestrinih stanita kroz: prisustvo stena razliite geoloke starosti, raznolikost
matinog supstrata, tipova zemljita, unikatnih i raznovrsnih formi reljefa, te diverzitet
klimatskih uslova;
- diverzitet vodenih stanita kroz: bogatu i raznovrsnu hidroloku mreu (planinska jezera,
izvori, planinski potoci, reice, reke, ponornice, bare, movare, podzemne vode,
termalni izvori, bocatne vode i more);
- dugotrajni procesi antropogeneze;
- raznoliki procesi etnogeneze.
Zbog svojih prirodnih karakteristika i bogate kulturno-istorijske batine, vizija turizma F BiH za
2018. godinu je postati posebna, prijateljska, doekuje Vas otvorena srca: autohtona, prirodna,
razliita i tako blizu.
Ta vizija poiva na ve uspostavljenim odnosima na turistikom tritu, optoj percepciji ovog
podruja od strane potencijalnih turista i isticanju specifinosti, prepoznatljivih elemenata u
odnosu na konkurenciju. [3]
Potrebno je, dakle izvriti restrukturiranje postojeeg turistikog sistema i raditi na razvijanju i
unapreivanju odrivog turizma, za koje postoje komparativne prednosti. Sve sa osnovnim
ciljem da se komparativne prednosti pretvore u konkurentske i da se BiH i Federacije BiH
pozicioniraju kao prepoznatljive turistike destinacije ze podruje evropskog turistikog trita.
Jer, BiH ima odreene prirodne prednosti u odnosu na razvijene turistike zemlje Evrope poput
Nemake, Danske, Holandije, Belgije, Francuske, Italije, V. Britanije. Najznaajnije od ovih
prednosti su:
- Blizina Jadranske obale i njenih odmaralita, iz kojih moe da se organizuje izletniki
turizam, jer je obala Hrvatske i Crne Gore blizu,
- Prekrasni i ouvani tokovi rijeka: Una, Sana, Vrbas, Drina, Neretva, Pliva, Ugar, Buna,
Fojnica, Krivaja, ali je slabost to su ove prednosti i destinacije Evropi i dalje nepoznati,
treba ih promovisati i napraviti turistiku ponudu istih,
- Veoma raznovrsni i ljekoviti banjski izvori i banje: Mljeanica, Laktai, Slatina, Kulai,
Vruica, Srpske toplice, Dvorovi, Ilida, Guber, Kiseljak i druge,
- Popularna planinska izletita o odmaralita sa zimskim turizmom, koji se moe porediti
sa svjetskim: Jahorina, Sutjeska, Vlai, Kozara, Ozren, Gorica i druge,
- Stanita i odmorita ptica selica: barski kompleks Hutovo blato, Bardaa,
- Manastiri i svetita svih vjera i naroda, od koji je samo Medjugorje valjano
promovisano i posjeeno turistima iz itavog svijeta,
- Gradovi koji su poznati po muzejima, tvravama, spomenicima, vjerskim objektima i sl.
Doboj, Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Travnik, Foa, Jajce, Trebinje i drugi,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
810
- Nove destinacije koje mogu biti atrakcija i turistiki bum: Titova peina u Bugojnu koja
predstavlja pravi podzemni grad, Piramide kod Visokog, podzemni aerodrom kod
Bihaa, svetite u Meugorju i sl. [3]
4. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U F BIH ZA PERIOD 2008-2018. GODINA
Federacija BiH je usvojila Strategiju razvoja turizma za period 2008-2018. godine koja otvara
nove perspektive za unapreenje turistikog sektora na ovom podruju.
U Strategiji razvoja turizma u F BiH u razdoblju 2008-2018. godina istie se sedam osnovnih
ekonomskih funkcija turizma:
1. Konverzijska funkcija sa potencijalima turizma da pretvara neprivredne resurse u privredne
(na primjer, neiskoritene prirodne ljepote pretvara u turistiku atrakciju koja donosi prihod)
2. Induktivna funkcija pokree proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma (na primjer
proizvodnja organske hrane za potrebe stranih turista)
3. Multiplikativna funkcija turizam pokree skoro sve grane domae ekonomije i tako stvara
multiplikatore rasta GDP, zaposlenosti i investicija
4. Akceleratorska funkcija turizam omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja bre
od bilo koje druge grane
5. Izvozna funkcija turizam pospjeuje devizni priliv i omoguava poboljanje platne bilance
zemlje
6. Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja turizam je esto djelatnost koja moe
pokrenuti razvoj nerazvijenih podruja koje nije mogao pokrenuti klasini industrijski razvoj
(primjer opine Meugorje, Kupres, Trnovo, Fojnica)
7. Funkcija zapoljavanja turizam je radno intenzivna, ali u novije vrijeme i na znanju
zasnovana djelatnost, koja trai obuen personal i visoke radne, ekspertne i upravljake
vjetine. [3]
U kljune ciljeve koji su definisani Strategijom i koje treba ostvariti u predstojeem
desetogodinjeg periodu spadaju:
- porast broja turista u 2018. godini na 924.000 sa stopama rasta od 4% i dostizanje
broja noenja od 3.262.000 sa stopom rasta od 8%.
Tabela broj 4. Projekcije broja dolazaka i noenja2007.* 2018. Stopa rasta
2007. 2008. Stopa rasta
Dolasci: 600.000 924.000 4%
Noenja: 1.400.000 3.262.000 8%
- Broj leajeva trebalo bi da se povea sa 36.000 u 2007. na 64.000 u 2018. godini, uz
istovremeno podizanje kvaliteta smetaja u hotelima, vilama i pansionima.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
811
Tabela broj 5. Broj leajeva u F BiH
2007. 20018. Stopa rasta
LEAJEVI 36.000 64.000 6%
Tabela broj 6. Broj izletnika i projekcije za 2018. godinu
- Trebalo bi da se povea doprinos turizma rastu GDP i zaposlenosti sa udelom u GDP
od 9,3% u 2018. godini sa 5,6% u 2007. godini.
Drutveni proizvod turizma, kao najznaajniji pokazatelj ostvarenja ukupnih ekonomskih ciljeva
razvoja, iznosio je 2008. godine 7,95 mlrd evra, a predvia se da e za deset godina 2018.
godine, ostvariti rast po stopi od 6% i nominalno iznos od 14,8 mlrd evra.
Tabela broj 7. Doprinos turizma BDP F BiH za period do 2018. godina
2008. 2018. Stopa rasta
BDP F BiH 7,95 mlrd. evra 14,8 mlrd. evra 6%
BDP F BiH per capita* 3.412 evra 6.405 evra 6%
BDP turizam 442,5 mil. evra 1,4 mlrd. evra 11%
Udio turizma u BDP
u FBiH
5,6% 9,30%
* procene su izvrene uz pretpostavku nulte promene broja stanovnika na podruju F BiH
** procene, prema pokazateljima za 2007. godinu, uz rast od 6%
- Ukupna ulaganja u razvoj turizma trebalo bi da dostignu oko 1,5 mld evra, od ega na
ulaganja u fizike investicije infrastrukture i smetaja iznose 1,212 miliona evra, a 255
miliona u atrakcije i usluge. To je direktno povezano sa poveanjem atraktivnosti F
BiH kao turistike destinacije i razvijanjem marketinkih sadraja koji zadovoljavaju
turistu sutranjice koji u F BiH oekuje nova iskustva, uitak i saznanja. Pored stvarnog
unapreenja turistikih sadraja, komunikacija, odnosno turistika promocija uz
korienje svih instrumenata marketing miksa postaje faktor od kritinog znaaja za
integrisani razvoj turizma u F BiH.
- Polazei od procenjene stope zaposlenosti u 2007. godini od priblino 20.000 osoba
ini se realnim planirati stopu rasta zaposlenosti u turizmu od 3% godinje, to bi 2018.
godine rezultiralo sa predvienih 28.000 osoba zaposlenih u turizmu I povezanim
delatnostima. Predviena stopa rasta zaposlenosti, u odnosu na stope rasta drugih
pokazatelja, upuuje da je za oekivati i poveanje proizvodnosti po zaposlenom. U
kontekstu zaposlenosti i porasta proizvodnosti rada nuno treba istaknuti potrebu
kontinuirane edukacije na svim nivoima zaposlenih u turizmu F BiH. [3]
2007. 20018. Stopa rasta
1.300.000 1.612.000 2%
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
812
Realizacijom Strategijom definisanih ciljeva, poveae se produktivnost i profitabilnost
preduzetnikog delovanja u turistikoj industriji Federacije i, konano, poveae se atraktivnost
F BiH kao prepoznatljive turistike destinacije.
5. ZAKLJUAK
Mogunosti razvoja turizma F BiH zasnivaju se, pre svega, na jedinstvenoj resursnoj osnovi.
Atraktivnost turistike destinacije F BiH temelji se na specifinim obelejima prirodnih i
antropogenih resursa. U celini posmatrano, potencijali za turistiku valorizaciju prirodnih
resursa su izuzetno vredni, imajui u vidu da Federacija Bosne i Hercegovine ima raznovrsne
prirodne resurse.
U politikama ekonomskog razvoja u F BiH, turizam ima znaajno mesto kao faktor razvoja i
restrukturiranja povezanih delatnosti. Rastua konkurentnost na globalnom, svetskom
turistikom tritu i pozicioniranje novih turistikih destinacija, nameu nunost upravljanja F
BiH kao turistikom destinacijom i svakim segmentom njene turistike ponude na optimalan
nain. To treba da bude zadatak pojedinaca na svim nivoima upravljanja od najvieg
menadmenta do najniih operativnih izvrilaca. Meutim, veini ovih turistikih ponuda
nedostaju adekvatni i atraktivni turistiki sadraji koji bi turiste zadrali due vreme. Problem
nedovoljnog strunog znanja zaposlenih u turizmu se esto istie kao jedan od kljunih
ograniavajuih faktora unapreenja turistikog sektora F BiH na putu njenog pozicioniranja kao
prepoznatljive turistike destinacije Jugoistine Evrope.
Reference
[1] S. Milenkovi, Turizam i ekonomija, monografija, Univerzitet u Kragujevcu- Ekonomski
fakultet Kragujevac, 2009, 3.
[2] S. Vujovi, M. Milanovi i R. Mrkalj R., Problemi odrivog razvoja turizma - indirektni
trokovi stvaranja materijalne osnove turizma kao genarator problema odrivog razvoja,
Tematski zbornik Mediteranski dani Trebinje, 27-29. mart 2009, Repubika Srpska, Trebinje,
65.
[3] Strategija razvoja turizma u F BiH za period 2008-2018. godina, Federalno ministarstvo
okolia i turizma, Sarajevo, 2008.
[4] Grupa autora, Sistem podrke razvoju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ekonomski
institut Sarajevo, Sarajevo, 2009.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
813
SUSTAINABLE DEVELOPMENT AS A MANAGEMENT CONCEPT OF
TODAY
Jelena Premovi, Ljiljana Arsi, Slavoljub Vujovi
e-mail: jelena.premovic@gmail.com, ljiljana.arsic@pr.ac.rs, kelovic1967@yahoo.com
Abstract
Production era and anthropocentric point of view are the main characteristics of the period from
the fourteenth up to the end of the twentieth century, which had a negative impact on nature and
the environment. On the other hand, increase in production volume raises awareness of the
necessity of establishing a sustainable development as a new management approach for solving
global social, economic and environmental problems.
On the current level of social development is widely recognized need for integration of
environmental requirements and basic environmental standards in specific national development
policy and global international development policy.
The simplest understood, sustainable development is refer to enabling the development over
time. Sustainable development should ensure the harmonization of potentially conflicting
objectives of different sectoral policies and socio-economic factors.
Debate on sustainable development is based on the assumption that it is necessary to establish a
balance between the three types of capital-economic, social and natural. These three types of
capital are taken as the three pillars of sustainable development, and the purpose of sustainability
is to maximize the benefits of development in all three areas.
Keywords: development, environment, ecology, sustainable development.
ODRIVI RAZVOJ KAO MENADMENT KONCEPT DANANJICE
80
Jelena Premovi, Ljiljana Arsi, Slavoljub Vujovi
Izvod
Proizvodna era i antropocentrini pogled na svet predstavljaju osnovne karakteristike perioda od
XIV pa sve do kraja XX veka, to je negativno uticalo na prirodu i ovekovu ivotnu sredinu. Sa
druge strane, poveanje fizikog obima proizvodnje je uslovilo poveanje svesti o neophodnosti
uspostavljanja odrivog razvoja kao novog menament pristupa u reavanju globalnih
drutvenih, ekonomskih i ekolokih problema.
Na dananjem nivou razvoja drutva, opte je prihvaen stav o neophodnosti integracije
ekolokih zahteva i osnovnih ekolokih standarda u konkretne nacionalne razvojne politike i u
globalnu meunarodnu razvojnu politiku.
80
Rad je deo istraivanja na projektu 046001 finansiranom od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnolokog
razvoja Republike Srbije
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
814
Najjednostavnije shvaen, odrivi razvoj se odnosi na omoguavanje razvoja tokom vremena.
Odrivi razvoj treba da omogui harmonizaciju potencijalno konfliktnih ciljeva razliitih
sektorskih politika i drutveno-ekonomskih inilaca.
Rasprava o odrivom razvoju se zasniva na pretpostavci da je potrebno uspostaviti ravnoteu
izmeu tri vrste kapitala-ekonomskog, drutvenog i prirodnog. Ove tri vrste kapitala se uzimaju
kao tri stuba odrivog razvoja, a svrha odrivosti je da maksimizira benefite razvoja u sve tri
oblasti.
Kljune rei: razvoj, ivotna sredina, ekologija, odrivi razvoj.
1. UVODNE NAPOMENE
Proizvodna era i antropocentrini pogled na svet predstavljaju osnovne karakteristike perioda od
XIV pa sve do kraja XX veka, to je negativno uticalo na prirodu i ovekovu ivotnu sredinu. Sa
druge strane, poveanje fizikog obima proizvodnje je uslovilo poveanje svesti o neophodnosti
uspostavljanja odrivog razvoja kao novog menament pristupa u reavanju globalnih
drutvenih, ekonomskih i ekolokih problema.
Stanje pojedinih prirodnih resursa na planeti Zemlji, pored brojnih, ilustruju i sledei podaci:
- godinje se oko 15,2 miliona hektara poumljenog zemljita u tropskim zemljama prokri
i promeni namenu, unitavaju se ume kao ekosistem;
- degradacijom zemljita obuhvaeno je oko 3600 miliona hektara od ukupne svetske
kopnene povrine koja iznosi 13.041.713.000 hektara;
- vie od 16% poljoprivrednog zemljita je ugroeno procesom degradacije;
- oko 24% (1130) kimenjaka i 12% (1183) vrsta ptica se trenutno smatraju ugroenim;
- vie od dve milijarde ljudi se svakodnevno suoava sa problemima vezanim za
nedostatak vode a procenjuje se da e 2025. godine taj broj biti oko 3,5 milijarde;
- oko 75% morskih riba je ugroeno i to u situaciji kada skoro 1 milijarda stanovnika
zavisi od ribarstva kao primarnog izvora hrane, i sl.;
- na preranu smrt ili bolesti koje su povezane sa rizicima u ivotnoj sredini otpada oko
20% smrtnosti ili bolesti u zemljama u razvoju;
- u svetu vie od 34 000 dece umire dnevno od gladi i raznih bolesti;
- vie od 1,5 milijardi ljudi u svetu ima manje od 1 dolara dnevno za ivot, dok vie od 2,5
milijardi ima manje od 2 dolara dnevno
Karakteristike ekolokih problema danas, ukazuju da se radi o problemima koji ugroavaju ivot
stanovnitva u budunosti. Moe se rei da veinu problema podstie sukobljavanje
ekonomskih, ekolokih i sociokulturnih-kroz prizmu etike, principa. [1]
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KONCEPTA ODRIVOG RAZVOJA
Na dananjem nivou razvoja naune misli, opte je prihvaen stav o neophodnosti integracije
ekolokih zahteva i osnovnih ekolokih standarda u konkretne nacionalne razvojne politike i u
globalnu meunarodnu razvojnu politiku. U osnovi koncepta odrivosti, kljuno mesto pripada
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
815
upravo ivotnoj sredini i korienju njenih kapaciteta u funkciji daljeg ljudskog napretka, ali na
takav nain da ivotna sredina ne bude ugroena i potpuno unitena.
Odrivi razvoj podrazumeva formiranje novog pogleda na svet i funkcionisanje savremene
globalne civilizacije, a tretiranje ekoloke modernizacije kao integralnog dela ukupnih
modernizacijskih procesa, razvijena ekoloka svest zasnovana na anticipaciji dugoronih
ekolokih posledica ovekovih aktivnosti, te promenjeni odnos oveka prema prirodi, sastavni su
deo tog novog pogleda na svet. [2]
Osnovni razlog nastanka odrivog razvoja kao novog drutveno-ekonomskog pristupa je
stvaranje efikasanijeg sistema eksploatacije postojeih prirodnih resursa i njihove distribucije,
imajui u vidu da ovi resursi nisu neogranieni i u potpunosti obnovljivi, ve da postoje realne
granice njihove regenerativne sposobnosti.
Da bi ciljeve odrivog razvoja bilo mogue ostvariti, neophodna je promena, pre svega, svesti i
odnosa celokupnog drutva prema prirodi i njenim resursima, to zahteva promenu postojee i
uspostavljanje nove drutveno-ekonomske paradigme. U skladu sa drutveno-ekonomskim
promenama i globalnom ekolokom krizom, u razvoju nacionalnih ekonomija dananjice
preovlauje koncepcija odrivog razvoja koja objedinjuje ideje i konkretne aktivnosti kako bi se
postigli ekoloki, socijalni i ekonomski ciljevi drutva na svim nivoima, od lokalnog i
nacionalnog do regionalnog i meunarodnog nivoa, ne umanjujui pri tome anse buduih
generacija da zadovolje svoje ciljeve. [3]
Zahtev da zemlje moraju da prate programe i kreiraju nacionalne razvojne politike u skladu sa
odrivim razvojem ili odrivou, postao je jasan mnogima tokom protekle tri decenije.
Nekoliko kljunih dogaaja je pomoglo da ovo pitanje izae iz usko akademskih krugova i pree
u sferu praktinih politika: Bruntlandov izvetaj (WCED, 1987), Samit planete Zemlje (1992),
Svetski samit (2002), Konferencija o klimatskim promenama (2009) i, poslednji takav dogaaj,
Konferencija Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju u Rio de Janeiru (2012).
Uticaj na formiranje koncepta odrivog razvoja nesumnjivo su imale i ideje iznete u knjigama
Tiho prolee (Carson 1952), Cena ekonomskog rasta (Mishan 1967), Energetska osnova oveka
i prirode (Odam 1954), Zatvoreni krug (Commoner 1972), Jedna planeta je opljakana (Grul
1985), Zemlja planeta naa jedina (Vord and Dibo 1976), Trei talas (Tofler 1983), ali i mnoge
druge. [4]
Svi ovi i brojni drugi radovi i dogaaji doprinosili su uobliavanju pojma odrivog razvoja,
isticali su neophodnost, ali u isto vreme, postajalo je jasno da se radi o kompleksnom konceptu
koji sa sobom nosi i niz kontradiktornosti.
Prvi put odrivi razvoj se pominje i definie kao integracija ouvanja i razvoja kako bi se
osiguralo da promene na Planeti stvarno obezbede opstanak i blagostanje za sve ljude. Razvoj se
definie kao modifikacija biosfere i primena ljudskih, finansijskih, ivih i neivih resursa u cilju
zadovoljenja ljudskih potreba i unapreenja kvaliteta ljudskog ivota (World conservation
strategy: Living resource conservation for sustainable development 1980, Izvor: [4]).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
816
Tabela broj 1: Hronoloki tok aktivnosti i dogaaja vezanih za ivotnu sredinu
ISTORIJSKI PREGLED
GODINA DOGAAJ
1971 Granice rasta, knjiga naruena od strane Rimskog kluba (NVO) Zemlja je suvie
optereena
1972 U Stocholmu je odrana I Svetska konferencija o ivotnoj sredini (ECO I) pod
pokroviteljstvom UN-a. Po prvi put je na visokom, meunarodnom nivou, ukazano na
opasnosti koje naoj planeti prete od zagaenja ivotne sredine na globalnom nivou.
1973 Prva naftna kriza u Svetu
1979 Prva svetska konferencija o klimi u enevi
1982 U Najrobiju je odrana druga po redu konferencija Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini.
Tada je upozoreno na nekontrolisani industrijski razvoj i eksplataciju prirodnih resursa i
posledice koje ostavljaju na ivotnu sredinu.
1985 Otkrivena ozonska rupa nad Antarktikom
1986 Nuklearna katastrofa u ernobilu
1987 Izvetaj pod naslovom Our Common Future (Naa zajednika budunost), poznatiji
pod nazivom Brundtland izvetaj. Izvetaj sadri definiciju odrivog razvoja. Nakon
objavljivanja izvetaja Generalna skuptina UN-a zakljuuje da je potrebno odrati
Konferenciju o zatiti ivotne sredine i razvoju.
1987 Protokol iz Montreala o tvarima koje potiu razgradnju ozonskog omotaa
1992 Konferencija o zatiti ivotne sredine i razvoju u Rio de Janeiro (po prvi put ukazano na
povezanost razvoja i zatite ivotne sredine) - najvei svetski skup o zatiti ivotne sredine
na kome su se okupili predstavnici iz 179 zemalja. Donosi se Konvencija o klimi sa
namerom da se do 2000. godine smanje emisije tetnih plinova u atmosferu, te da se
dovedu na nivo emisija iz 1990. godine. Donosi se AGENDA 21, kao opirni plan i
program delovanja za odrivi razvoj u 21. veku.
1997 Potpisana Konvencija o klimi u Kjotu poznatija pod nazivom Kjoto protokol. Definiu se
ciljevi za smanjenje emisija tetnih plinova u atmosferu. Do 2012. godine potrebno je
smanjiti emisije za 5,2 % u odnosu na emisije iz 1990. godine
1997 U New Yorku je odrana Konferencija o zatiti ivotne sredine i razvoju (Rio+5).
Zakljueno je da je postignuto vrlo malo u odnosu na zakljuke iz Ria 1992. tj. da je u
zatiti nae Planete postignut mali napredak.
2002 U Johanesburgu je odran sastanak na vrhu o odrivom razvoju (Rio+10). Bio je to prvi
put da se ceo svet okupio radi jednog cilja-odrivog razvoja Zemlje. Osmiljen kao najvei
samit Ujedinjenih nacija, na samitu je uestvovalo vie od 60.000 delegata, aktivista
ekolokih organizacija, predstavnika velikih svetskih kompanija i preko 170 svetskih
lidera. Donose se mnogobrojni zakljuci sa temama o pitkoj vodi, razvojnoj pomoi, Kjoto
protokolu.
2010 Stokholm, planira se novi protokol kojim e se ograniiti emisije za sve drave potpisnice,
a ne samo za najvee zagaivae, kao to je bio sluaj sa Kjoto protokolom.
2012 Konferencija Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju u Rio de Janeiru. Usvojeni ciljevi
konferencije poznatiji pod nazivom Samit Planete zemlje 2012 i Rio+20.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
817
3. TERMINOLOKO ODREENJE POJMA ODRIVOG RAZVOJA
Najjednostavnije shvaen, odrivi razvoj se odnosi na omoguavanje razvoja tokom vremena.
Pojam odrivog razvoja postaje sastavni deo vokabulara u praksi razvojnog planiranja i
politikog odluivanja, nakon to je upotrebljen u izvetaju Naa zajednika budunost (Our
Common Future) Svetske komisije za razvoj i zatitu ivotne sredine 1987. godine (WCED
1987). U ovom izvetaju, poznatijem kao Bruntlandov izvetaj, odrivi razvoj se iroko
definie kao razvoj kojim se ide u susret potrebama sadanjosti, tako da se ne ugroava
mogunost buduih generacija da zadovolje svoje sopstvene potrebe(WCED 1987, 43).
Postoje brojni pokuaji definisanja i interpretiranja pojma odrivog razvoja. Neki od
najupeatljivijih su sledei:
- Sr ove forme razvoja je stabilan odnos prirode i ljudskih aktivnosti, koje ne ugroavaju
mogunost buduih generacija da iskuse bar kvalitet ivota kakav je dananji. Mnogi
smatraju da je parcipativna demokratija, koja nije pod uticajem interesnih grupa,
neophodan uslov za postizanje odrivog razvoja (Mintzer).
- Osnovna pravila jesu zajednika briga o Planeti i injenica da ljudi moraju deliti meu
sobom. ovek ne sme uzeti vie od prirode nego to priroda moe da nadoknadi. Ovo
znai usvajanje stila ivota i razvojnog puta koji potuje i funkcionie u okviru granica
prirode. To moe biti uraeno bez odricanja od mnogih benefita modernih tehnologija,
pod pretpostavkom da tehnologija funkcionie u okviru granica prirode. [5]
- Meu predstavnicima futuristike elite visoko razvijenih zemalja pod odrivim razvojem
se podrazumeva odravanje nivoa proizvodnje i potronje resursa na savremenom nivou
kako bi se zaustavila prekomerna potronja prirodnih resursa i odralo stanje ivotne
sredine. Time bi se, u sutini, odralo stanje ekonomskih odnosa u svetu i konzervirao
status povlaenih nacija steen jo u vreme velikih kolonijalnih imperija.[6]
- Odrivi razvoj podrazumeva ravnoteu izmeu potronje resursa i sposobnosti prirodnih
sistema da zadovoljavaju potrebe buduih generacija. Drugim reima, odrivi razvoj
znai odravanje kapaciteta Zemlje da omogui ivot svakom njenom sadanjem kao i
jo neroenom stanovniku. [7]
- Odrivi razvoj kao usklaen, kontinualan, uravnoteen, odnosno trajno mogu razvoj
treba da izrazi drutvenu i ovekovu potrebu za razvojem koji bi obezbedio vee
blagostanje, ali ne bi dovodio do naruavanja ekoloke ravnotee u ivotnoj sredini na
nain da budue generacije imaju manje anse za opstanak od sadanjih. To je razvoj koji
omoguava unapreivanje tehniko-tehnoloke osnove rada, porast drutvenog bogatstva
i blagostanja ljudi uz istovremeno ouvanje ivotne sredine za opstanak sadanjih i
buduih generacija.[8]
- Odrivost predstavlja pokuaj kreiranja ekvilibrijuma izmeu naizgled suprotstavljenih
strana, prirode i ljudskih aktivnosti... To je skup ideja i odgovornosti za pronalaenje
drutvenih uzroka i posledica ljudskih aktivnosti. [9]
- U najirem ekonomskom smislu, odrivi razvoj znai sposobnost drutva da postigne i
ostvari ekonomski prosperitet uz zatitu ovekove ivotne sredine i zadovoljavanje sve
raznovrsnijih ljudskih potreba kako sadanjih tako i buduih generacija. Samo u tom
sluaju mogue je doi do prihvatljivog odgovora na pitanje kako je mogue
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
818
transformisati ekonomski rast u drutveni razvoj i, potom, u taj razvoj ukljuiti to je
mogue vei broj drutava. [2]
Bez obzira na razlike, moe se zakljuiti da je zajedniki imenitelj ovih, ali i brojnih drugih
definicija, analiziranje i razumevanje prirode odnosa oveka i ivotne sredine, i sve one
pokuavaju da se postave u odnosu na zajedniki problem konkretizovan u pitanju: kako
obezbediti da se rezultati razvoja koriste u budunosti i kroz generacije?
Kada se bavimo definisanjem pojma odrivog razvoja, neophodno je naglasiti razliku izmeu
pojma odrivog rasta i odrivog razvoja, koji se neretko poistoveuju i koriste kao sinonimi.
Odrivi rast se definie kao kontinuirani rast u posmatranom periodu, dok je odrivi razvoj - iri
pojam i obuhvata, pored ekonomskog napretka, i netrine aspekte. Ova dva pojma mogu biti
suprotstavljena ukoliko proces rasta zanemaruje netrine aspekte blagostanja (npr. stanje
ivotne sredine, zdravlje i bezbednost ljudi). Odrivi razvoj treba da prui osnovu za podsticanje
rasta koji pored ekonomskog blagostanja, podstie ili bar ne ugroava netrine aspekte
blagostanja. [9]
Iz svega ranije navedenog moemo sumirati: odrivi razvoj je:
- konceptualni okvir- usvajanje holistikog i izbalansiranog shvatanja sveta;
- proces- nain primene principa integracije, kroz prostor i vreme, na sve odluke.
- krajnji cilj- identifikovanje i reavanje konkretnih problema vezanih za smanjenje
resursa, socijalnu inkluziju, siromatvo, nezaposlenost, itd. [10]
4. SISTEM ODRIVOG RAZVOJA
Odrivi razvoj se zasniva na etikom pristupu i kao takav predstavlja izlaz iz destruktivne i
unitavajue aktivnosti savremene civilizacije, pa se moe rei da za glavni cilj ima
preivljavanje. Ovaj koncept treba da obezbedi dalji napredak ljudske civilizacije, uz umereno
troenje resursa i prostora. Sutina je pronai adekvatnije razvojne programe koji bi omoguili
zatitu prirodne sredine sa jedne, i ostvarenje optimalnih ekonomskih rezultata, sa druge strane.
Koncepcija odrivog razvoja bazira se na tri osnovna principa:
1. principu ekoloke odrivosti, koji obezbeuje da razvoj bude kompatibilan sa
odravanjem vitalnih ekolokih procesa, bioloke raznovrsnosti i biolokih resursa;
2. principu socijalne i kulturne odrivosti, koji obezbeuje da razvoj bude kompatibilan sa
kulturom i tradicionalnim vrednostima ljudskih zajednica i doprinosi jaanju njihovog
identiteta;
3. principu ekonomske odrivosti, koji obezbeuje da razvoj bude ekonomski efikasan i da
se resursima upravlja na nain da njih mogu uspeno da koriste i budue generacije
(www. naela odrivog razvoja).
Odrivi razvoj treba da omogui harmonizaciju potencijalno konfliktnih ciljeva razliitih
sektorskih politika i drutveno-ekonomskih inilaca. Smisao odrivog razvoja je usklaenost
tendencija razvoja kako ne bi dolo do favorizovanja jednih ciljeva u odnosu na druge i do
neravnotee u jednoj ili vie sfera ljudskog ivota. [11]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
819
Rasprava o odrivom razvoju se zasniva na pretpostavci da je potrebno uspostaviti ravnoteu
izmeu tri vrste kapitala-ekonomskog, drutvenog i prirodnog. Ove tri vrste kapitala se uzimaju
kao tri stuba odrivog razvoja, a svrha odrivosti je da maksimizira benefite razvoja u sve tri
oblasti.
Slika broj 1. Sistem odrivog razvoja [12]
Neusklaenost ekonomske, ekoloke i drutvene dimenzije odrivog razvoja nastala je kao
posledica dominacije neoliberalne ekonomije, koja je uticala na pojavu globalnih strukturnih
nejednakosti izmeu pojednih regiona i drava. Naroito je izraena disproporcionalnost u
razvoju pojedinih zemalja i regiona, o emu svedoi podatak Svetske banke da se jaz izmeu 20
najbogatijih i 20 najsiromanijih zemalja sveta udvostruio za samo tri godine, a broj ljudi koji
preivljava sa manje od jednog dolara na dan popeo se na jednu milijardu. Sa druge strane,
nauno-tehnoloki napredak je praen stalnim zahtevima za poveanjem produktivnosti i
kvaliteta proizvoda, usluga i procesa, skraivanjem ivotnog veka proizvoda i tehnologije, to je
dodatno uticalo na produbljivanje ve postojeih regionalnih razlika. [13]
Realna pozicija odrivog razvoja je u injenici neophodnosti uveanja blagostanja svih ljudi na
svetu. Blagostanje oveka podrazumeva zdrav ivot, visok kulturno-civilizacijski nivo i
posedovanje dovoljne koliine materijalnih dobara. Sve ove tri komponente blagostanja svaka za
sebe ine sastavnicu kvaliteta ivljenja, pa bilo koja od njih ako nedostaje ne moe se govoriti o
kvalitetnom ivotu. [6]
5. OPRAVDANOST KONCEPTA ODRIVOG RAZVOJA
Koncept odrivosti je nastao kao alternativa dosadanje prakse savremenog ekonomskog sistema
koja je generisala rast i razvoj koji, namenjen oveku, u isto vreme poinje da ga ugroava.
Kritiari koncepta odrivog razvoja negiraju ovaj pristup pod sloganom da preti da ogranii i
zaustavi neophodan ekonomski rast i razvoj. Tano je da rast proizvodnje znai i veu potronju
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
820
prirodnih resursa. Meutim, ako se potronja prirodnih resursa ogranii, to ne mora da znai
automatski i pad proizvodnje, a svakako ne znai njeno zaustavljanje. Vea kontrola nad
korienjem prirodnih resursa znai pronalaenje novih, efikasnijih naina za ekspolataciju istih
i uvoenje substituta. Eksterni trokovi, kao to su trokovi zagaenja, naruavanja zdravlja,
ugroavanja stanita i sl., polako premauju koristi starog naina poslovanja. Sa druge strane,
otvara se novo polje delovanja biznisa. Sve vie investicija odlazi u projekte razvoja novih
zelenih tehnologija, proizvodnju substituta prirodnih resursa i drugih podruja koja posluju u
skladu sa konceptom odrivosti.
Jedan od prioriteta za neposredne akcije u strategijama odrivog razvoja svake kompanije je, po
miljenju grupe autora [14] odriva potronja i proizvodnja. Ove strategije odreuju kako se
dalje sprovodi odrivost, kroz mere promocije:
- Bolji proizvodi i usluge, koji smanjuju uticaj na ivotnu sredinu prouzrokovan
korienjem energije, resursa, ili opasnih materija;
- istiji, efikasniji proizvodni procesi, koji jaaju konkurentnost; i prelazak u potronji na
dobra i usluge sa manjim uticajem na ivotnu sredinu.
Opravdanost evolucije paradigme ekonomije i ekologije od ili ivotna sredina ili rast ka i
priroda i rast lei u jakim razlozima:
1. moralni razlozi nepisana obaveza dananjih generacija da potomstvu ostave
neumanjene mogunosti za razvoj. Generacije koje dolaze treba da imaju podjednako
pravo na ivot u zdravom okruenju koje nee imati ulogu ograniavajueg faktora daljem
napretku.
2. ekoloki razlozi tokom razvoja ljudske civilizacije ovek je postepeno od podanika
prirodi prerastao u njenog gospodara i postoji osnovan strah da e poslednja faza ovog
procesa biti vlast oveka nad ovekom. Da bi se to spreilo, treba razviti svest da je ovek
samo deo prirode i nema pravo da je ugroava, zagauje ili menja. Pored naglaavanja
odnosa sadanjih prema buduim generacijama, naglaava se i njihov odnos prema ostalim
ivim biima, kao i prirodi u celini (voda, vazduh, zemlja).
3. sa aspekta privrede najvaniji, ekonomski razlozi odrivi razvoj je efikasniji.
Efikasnost se postie manjim rasipanjem resursa i energije, uvoenjem novih (eko ili bio)
proizvoda u proizvodni program, poboljanjem imida, davanjem novih krila funkciji
istraivanja i razvoja, razvojem novih delatnosti ili grana privrede. [9]
Naglasak je na moguem i realno ostvarljivom drutvu, slobodnom da reava probleme sa
kojima se suoava u svom razvoju... Odrivi razvoj je nespojiv sa krutim verovanjem u
predodreenost drutvenog razvoja. Ne samo da je nemogue doi do apsolutnog znanja o
drutvenoistorijskim zakonima, nego su i drutveni uslovi dugorono neprojektabilni, pa je stoga
potrebno izbegavati, kako pokazuje Karl Poper, stroga deterministiko-istoricistika objanjena
drutvenog razvoja koja na teorijsko-metodolokom planu vode u dogmatizam, a na drutveno i
politikom u totalitarizam (Izvor: [2]).
Odrivi razvoj i dalje ostaje kao gotovo jedini suvisli planetarni koncept uravnoteenog razvoja
u budunosti. Model odrivog razvoja nas podsjea da je ekonomija jedan podskup u eko-sferi i
da je ograniena produktivnim kapacitetima te eko-sfere. Ukoliko porast populacije ili
ekonomski rast i potronja postanu isuvie veliki, eko-sfera nee biti u stanju da podnese ljudski
ivot. Zato sadanji stilovi ivota treba da se upute u pravcu odrivosti. [15]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
821
Zbog toga, prihvatanje ovog modela razvoja koji reava dugogodinju dilemu: ouvanje prirode
ili zadovoljavanje materijalnih potreba, nametnula je i potrebu redefinisanja vrednosnih sistema,
u kojima prvo mesto treba da zauzmu potovanje ivota i zadovoljavanje autentinih ljudskih
vrednosti, uz postojanje svesti o mestu, ulozi i odgovornosti oveka u svetu koji ga okruuje, a
ne profit i posedovanje materijalnih dobara. [8]
6. ZAKLJUAK
Koncept odrivosti je nastao kao alternativa prakse drutveno-ekonomskog sistema sa kraja XX
veka, po kojoj je generisan rast sutinski dihotomnog karaktera namenjen oveku ekonomski
rast, u isto vreme, poinje da ga ugroava.
Kao skup ideja i odgovornosti za pronalaenje drutvenih uzroka i posledica ljudskih aktivnosti,
odrivost predstavlja zaokret u nainu na koji se oveanstvo odnosi prema prirodi i okruenju u
kojem egzistira. Odrivi razvoj i odrivost predstavljaju pokuaj uspostavljanja skladnog odnosa
izmeu naizgled suprotstavljenih strana prirode i ljudskih aktivnosti. Dalje analize i izuavanja
odrivog razvoja davae preciznije odgovore na konkretna pitanja. Ali, sam koncept treba
shvatiti kao opti menadment koncept i svojevrsni vodi za praktine politike koje se odnose na
ekonomsku aktivnost, ivotnu sredinu i socijalna pitanja dananjice.
Jer, kako zakljuuje profesor Agne Boljevi: Izmeu ekologije i ekonomije ne postoji sukob.
Tradicionalno ekonomsko trojstvo: profit, mo i presti se zamenjuje novim: efikasnost,
ekonominost i ekologija. [9]
Reference
[1] S. Vujovi, M. Milanovi i R. Mrkalj, Problemi odrivog razvoja turizma - indirektni
trokovi stvaranja materijalne osnove turizma kao genarator problema odrivog razvoja,
Tematski zbornik Mediteranski dani Trebinje, 27-29. mart 2009, Repubika Srpska, Trebinje,
62-63.
[2] Z. Magdaleni, Ka sociolokom razumevanju odrivog razvoja, Socioloki pregled, 1(2010),
Beograd, 2010.
[3] V. Miltojevi, Odrivi razvoj i kultura mira na Balkanu, Teme 2(2011), 641.
[4] J. Premovi, Lj. Arsi, A. Boljevi, Ekoloka ekonomija u funkciji odrivog razvoja,
Ecologica, 67(2012), 466-470.
[5] IUCN, Carring for the Earth, 8.
[6 M. Ljeevi, B. Mihajlovi, R. uulovi, Strateki programi odrivog razvoja lokalnih
zajednica. Glasnik Srpskog geografskog drutva 4(2010), 159.
[7] P. Jovanovi, R. Dubonji i S. Pokrajac, Industrijski menadment, Beograd, Fakultet
organizacionih nauka, 1998.
[8] V. Miltojevi, Odrivi razvoj i kvalitet ivota, Teme 3(2006), 438.
[9] A. Boljevi, Odrivi razvoj u funkciji zatite ivotne sredine, Anali Ekonomskog fakulteta u
Subotici, Univerzitet u Novom SaduEkonomski fakultet Subotica, 20(2008).
[10] T. Strange i A. Bayley, Sustainable Development, OECD Insights, Linking Economy,
Society, Environment, 2008, OECD Publishing.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
822
[11] D. Miljanovi, Neka pitanja integrisanja ekoloke problematike u strategije odrivog
razvoja, Glasnik srpskog geografskog drutva, Beograd, 2006, 209.
[12] S. Milutinovi, Politike odrivog razvoja, Univerzitet u NiuFakultet zatite na radu, Ni,
2009, 174.
[13] J. Premovi, LJ. Arsi, Uticaj evropskih integracija na regionalni razvoj Srbije, Zbornik
radova sa meunarodnog naunog skupa: Drutveni izazovi evropskih integracija Srbija i
uporedna iskustva, USEE- Unija fakulteta jugoistone Evrope, Fakultet za pravne i poslovne
studije, Novi Sad, 2010, str. 497-514.
[14] N. Petrovi, D. Slovi i M. irovi, Indikatori ekolokih performansi kao smernice ka
odrivosti, Menadment, 64(2012), 7.
[15] D. Bulatovi, Ekoturizam u zatienim podrujima Republike Crne Gore (doktorska
disertacija), Ekonomski fakultet Subotica, 2011.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
823
ENHANCING INNOVATION AND RESEARCH THROUGH STRUCTURAL
FUNDS OF EUROPEAN UNION PROBLEMS OF INNOVATION
INITIATIVES STATE FUNDING THROUGH INNOVATION FUND AND
COMPETITION OPERATIVE PROGRAM IN BULGARIA AND
MODELING AN EFFECTIVE SCHEME FOR INNOVATION EU FUNDS
ORGANIZATION
Galena Slavova
Sofija University, Bulgaria
Abstract
Presentation explores basic problems of state distribution of EU funds for implementing
innovation practices in real business.
The presentation observes practices for funding innovations by state during pre-accession period
till 2007 and these with structural funds funding for innovations during 2007 2014 in Bulgaria.
The presentation outlines state funding problems of innovation initiatives through structural
funds for the period 2007 2012, and attempts to solve them in 2012 in respect to performance
of funds utilization. The presentation shows also a structural innovation/competition fund
organization, applicable for countries of West-Balkans for escaping organizational problems.
Keywords: Innovations, research, business, state funding
1. INTRODUCTION
Operational Program Competitiveness 2007-2013" is one out of seven operational programs funded
by Structural EU finds. Program is funded by the European Regional Fund and also local co-funding
is required. Total amount of available funding for innovations through it amounts to 1.1 bln Euro for
entire programming period (2007 2014).
The Operational Program contains strategic priorities and directions for Bulgarian economic
development after EU accession. It was to help overcome basic problems and hinders in economic
development of Bulgaria and envisages measures and activities that would stimulate meeting
objectives for development of successful management of Common Market in EU challenges. It also
aims development of Bulgarian economy strengths through innovations and to turn Bulgaria into
modern technological member of the EU. However these were the intentions before the crisis arise.
What has changed in this recently?
General objective of Operational Program Competitiveness is outlined on paper as development of a
dynamic economy in Bulgaria, its competitiveness on European and world market. It is defined in
basic documents that meeting this objective would be done through stimulating the knowledge and
innovation economy, development of competitive enterprises, increasing the investments and export
and creating suitable business environment. Examples of this package of legislative acts could be
found here:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
824
European legislative acts: http://www.opcompetitiveness.bg/module3.php?menu_id=70
Local legislative acts: http://www.opcompetitiveness.bg/module3.php?menu_id=71
However legal issues are rather boring to be presented in details and I also think that if interested the
audience here could find and peruse them. So I provide you here some so called useful links and it
is your turn whether to use them if necessary or not. The practice however is more interesting than
expected.
Skipping the detail discussion of regulating legislation I would like just to comment one basic
observation: you have seen that there are too many acts regulating the activities, however the
dominance of the legislative acts, concerning the funds distribution is on EU acts side. The mere
problem here however is not whether there are too many acts but if they are correctly implemented
on local basis in Bulgaria. Unfortunately I should assume that it is too hard for Bulgarian economy,
administration and executive bodies to read them correctly and effectively implement them in local
legislation and governing documents. This problem stays in Bulgaria since its access into EU and
will not be solved for the current programming period. Three are the sources of problems that hinder
Competition funds absorption in Bulgaria:
1. Lack of administrative capacity especially in expert competence
2. Inconsistency in administrative structuring of the Operational program managing unit part
of a special administration or part of the ministry.
3. Informal pressure of economic actors to reserve the program funds for their companies.
Following the third point above organizing structures and bodies for management and control in
administrative means could be governed in many ways. Why not thing of social and national aspect
of it like these sample structures:
You see that socially neither Serbia, nor Bulgaria seemed to be interesting example for authors of
this funny chart. Or are we like our Balkan-fellows Romanians?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
825
Innovations were not funded only after the EU accession of Bulgaria. The pre-accession period in
Bulgaria also provided opportunity for innovation initiatives funding with EU funds through the so
called Innovation Fund, taken over by the same authority mentioned above the Small and Medium
Size Enterprises Enhancing Agency at the Ministry of Economy. In difference from the pre-
accession funds utilized now in Serbia and other Western Balkan countries is under the IPA
mechanism, in Bulgaria five years ago were three pre-accession mechanisms PHARE, SAPARD
and ISPA. Innovations were funded through PHARE mechanism. One comment should be done
here that PHARE funds were pretty small compared to two other mechanism ISPA and SAPARD.
And also it should be said that PHARE was used not only for innovations but for all administrative
strengthening activities and innovations share was really a tiny one from total PHARE funds.
Nevertheless there were many problems in its absorption.
Even in structuring Operational Program bodies a pre-accession funds governing directorate in
Agency for Small and Medium Enterprises found in 2007 was used. It was called then PHARE
directorate. At that time the PHARE directorate had good established practices in funds for
innovations distribution and politics decided to keep to the working model further and to provide
sustainability of activities that way. But this way following organizational problems were not
considered:
Development and appraisal of the operational program (development of the Operational Program
ruling documents, contracting the program with European authorities/Commission, identifying and
defining target groups, defining the tools for implementation (operations, schemes, etc.), program
monitoring, changes in the operational program, sub-programing (developemnt of detailed
descriptions and activities of separate operations of the program common selection criteria,
harmonization with EU regulations and local legislation, defining target group and admission
requirements for candidate, time and financial framework of operationsimplementation, organizing
of coordination of operational program appraisal, monitoring and reporting the utilization of OP
development of data base for control/monitoring of program, collecting reporting and appraisal of
data on project level and program level, development of and annual plan etc.)), secretariat of
Monitoring Committee of the OP.
management and control of operational Agreements with the intermediate Unit, projects
management and coordination for capacity building on Technical Assistance priority,
organizing and conduct of specialized training for Managing unit and Intermediate unit
(including informational support), support of IT data base and software, PR campaigns on
national level.
provision of correlation with the EU politics in sphere of competitiveness, public
procurement, environmental issues and equality. Control over Intermediate Unit for correct
tender organization, development of specific criteria for project proposals evaluation and
their submission to the monitoring Committee, system coordination for project development,
tender announcements coordination , participation in evaluation committees control and on-
site visits if necessary (Regulation 1083/2006),PR campaigns coordination, guidelines for
contracting development.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
826
provision in accordance to principles of transparency and good financial conduct funds
administration (budget management) payment requests submission and costs declaration to
payment authority (periodically and finally), preparation of budget forecasts, cash flow
documentation, payment registration and control, payment registration and control receipt of
payment requests, costs verification, payments, maintenance of separate accounting system
and adequate account booking of all transactions connected with financial support, and return
of irregularities paid.
Here with these rather dull and administrative outlines I presented main requirements for structuring
managing of EU funding for innovation structure Yet all these were not needed in pre-accession
innovation funding structure. And following the principle of sustainability between administrative
units colleagues from the Ministry of Economy missed to build these options for the recent years
since 2007 in the Managing unit of program for funding innovations. You are probably surprised
why the pre-accession structure differs so much from the after-accession ones. The answer is simple
in pre-accession period all these control issues were conducted by the Representative office of the
European Commission in Bulgaria. As is the case now in Serbia. In Bulgaria this office ceased to
function after 1.01.2007 and then these structures were to be available in Bulgarian administrative
units managing the innovations funds. And they were not effectively built.
Unfortunately you see how complicated are structures that EU requires to be build in order to have
good management and control systems for funds distribution. And EU has not considered that
innovation sphere is too risky and flexible itself to be further pressed by heavy administrative
burdens. Thus these detailed requirements in fact hinder the funds for innovation utilization.
Nevertheless the burden of appraisal and control were taken from the European Commission in pre-
accession period, the results were not good for innovations! 4 millions Bulgarian leva (2 mln. Euro)
were contracted for innovations for the period 2006 2010. And procedures were rather slow,
payments delayed and sums not enough. All know that innovations are tricky economic
phenomena and strict financial forecasts are hard to be done for them. Due to this last year 2011
the Bulgarian government provided some 5 mln more Bulgarian Leva (2.5 mln Euro) own funds to
reimburse innovation activities already done for contracts to the pre-accession Innovation Fund.
Which could just mean that this funding mechanism was not effective either. What else to say for a
practice declared as innovational and four years not to be effectively funded! It is simply impossible
to implement the idea for innovational product and its life cycle.
It should be mentioned here that almost 50% of submitted proposals were drawn away after some
months waiting for evaluation to finish. The main reason declared for this draw is change of
economic and financial circumstances. However the initial economic circle influence was not strong
the new political situation rearranged the power sources. The absorption rates still stayed terribly
low at the middle of the programming period. You see that unfortunately these funds for stimulation
of innovations do not work properly and effectively especially at crisis time.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
827
Unfortunately recent data present good support for this assumption:
All you see that neither of these years the absorbed sum for innovation reaches the normal sum
dedicated for innovation 1 bln per year. It also should be said that the really aborbed funds are
more than two times smaller than real sum. The crucial moment also is that payments started more
intensively in 2010. Which means that there were too many innovation activities ut to that moment
endangered to be in bankruptcy rather to be developed between the periods of 2007 2010.
The share of activities / priority operations funded by this program Competitiveness provides
following outline:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
828
You see here that main share is not for real innovation implementation but for improving the
efficiency of enterprises (51.10%) Which means that although the program Competitiveness is
declared as innovation funding one, in fact it provides rather scarce funds for this fragile economic
sector.
However the absorption bump in 2010 is not due to real absorption. The warning of the European
Commission for freezing Competitiveness funds resulted in fast creation of the Jeremy Fund
mechanism, that hosted funds expiring in N + 2 rule to the end of 2010. The Jeremy Fund transitions
then were used as hidden tool for reporting good absorption rates when no absorption is available on
the program. The
However the main obstacles that are evident for funding innovations through EU funds are rather
evident now:
- Rather clumsy administrative structures that are not working efficiently
- Lack of administrative capacity for good management and control of funds
- Unequal distribution of share for innovations compared to other competitiveness
activities.
- Complicated EU legislation not well harmonized locally
- Economic pressure of local oligarchs to keep programs funds for their companies
projects.
All Balkan accessing countries should be aware of these threats to their internal policies for funding
innovations through EU funds. EU does not seem to change their attitude designed from the crisis
requirements.
However hope dyes last and the newly nominated minister of economy presented in his portfolio
announced on March 21, 2012 that he aims to absorb around 1 blln Bulgarian leva for the
Competitiveness Operational Program through this year. Which should mean that these figures are
arranged to be used for innovations in Bulgaria. However, we shall see an attempt of another trick
for reporting absorption where there is none. And to be prepared to pay much from your state budget
funds for innovations if you follow strictly the strange EU requirements for management and control
of EU funds provided for this to Serbia and other pre-accession countries and allow your local
oligarchs to dictate everything to come to accounts of just restricted list of companies..
Thank you for your attention, you are welcomed to ask any questions, concerning state funding of
innovations through European funds in Bulgaria.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
829
OBRAZOVANJE U FUNKCIJI UNAPREENJA KONKURENTNOSTI
REPUBLIKE SRBIJE
Dubravka kunca
Visoka kola modernog biznisa, Beograd
Izvod
Nivo konkurentnosti pokazuje kako nacionalne privrede i preduzea upravljaju svojim ukupnim
kompetencijama da bi ostvarili prosperitet ili profit. Osposobljavanje ljudskih resursa za razvoj i
primenu novih tehnologija nalazi se u samom vrhu prioriteta globalnih nacionalnih strategija i
politika socijalnog, ekonomskog i tehnolokog napretka. Savremeni tehnoloki procesi se
baziraju na visoko obrazovanoj populaciji koja moe da koristi svu raspoloivu tehnologiju.
Razvijena drutva tee ka stvaranju to veeg broja obrazovanih strunjaka. Efekti obrazovanja
se ne odraavaju samo na pojedince, ve i na drutvo u celini i znanje postaje osnovni razvojni
faktor. Karakteristika politike obrazovanja je njen izrazito dugoroan strateki karakter. Da bi se
iz statusa zemlje u tranziciji dolo do nivoa razvijenih zemalja, celokupno drutvo u Republici
Srbiji se mora okrenuti stvaranju i primeni znanja uz intenzivno korienje svetskih iskustava u
razliitim oblastima.
Kljune rei: konkurentnost, obrazovanje, obrazovni sistem, strategija obrazovanja, odliv
mozgova.
EDUCATION IN THE PURPOSE OF IMPROVING COMPETITIVENESS
OF REPUBLIC OF SERBIA
Dubravka kunca
Abstract
Level of competitiveness shows how national economies and enterprises manage their ultimate
competencies in order to achieve prosperity or profit. Making human resources capable for
development and implementation of new technologies is in the top of the priorities of global
national strategies and social, economy and technological progress policies. Modern
technological processes are based on high educated population that is able to use all given
technology. Developed societies are streaming to create more educated experts. Educational
effects are not reflecting only on individuals, but on the society as a whole and knowledge
becomes basic development factor. Characteristic of educational policy is their distinctively
long-term strategic character. In order to transfer from transitional economy to a status of
developed country, society as a whole in the Republic of Serbia has to turn to creation and
implementation of knowledge, with intensive usage of world experiences from different areas.
Keywords: competitiveness, education, education system, education strategy, brain drain
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
830
1. HIGHER EDUCATION IN EX-YUGOSLAVIA
Serbia signed the Bologna declaration in 2003. This document was signed by 29 countries in
Bologna (Italy) in 1999 at ministerial level, with the aim of creating a European Higher
Education Area (EHEA). The basic characteristics of the Bologna Process are mobility of
students and teachers, the establishment of a European Credit Transfer and Accumulation
System (ECTS), the adoption of a system essentially based on two main cycles undergraduate
and graduate and comparable degrees.[1] The first accreditation process (assigning new work
licences) for all institutions of higher education in Serbia according to the already mentioned
Law on Higher Education and the Bologna Process started in 2007.
The Bologna Process represents the way for the establishment of modern higher education
systems. As well as Serbia, all the other countries of ex-Yugoslavia - Bosnia and Hercegovina,
the Former Yugoslav Republic of Macedonia, Montenegro, Croatia and Slovenia, have signed
the Bologna Declaration.
In Bosnia and Hercegovina, the curricula has been reformed and the European Credit Transfer
System (ECTS) has been introduced for all the new study programs. In July 2006, the National
Assembly of the Republika Srpska adopted the new Law on Higher Education, although eight of
the ten cantons in the Federation of Bosnia and Herzegovina have adopted their respective laws
on higher education.[4]
One of the most important things in the area of higher education in Macedonia is adoption of a
new Law on higher education in March 2008. The most significant reform in the higher
education system is the implementation of the country's strategy for opening higher education
units of dispersed studies in almost every town in the country, and the ultimate aim is to increase
the number of graduates in the country and bring Universities closer to the rural areas.[6]
Montenegro stated the implementation of the Bologna process to be overseen by the National
Team of Bologna experts. Working groups are set up within the team and their aim is to provide
counselling to higher education institutions in the three Bologna priorities - quality assurance,
three-cycle system and recognition. Quality assurance is the highest priority in the area of higher
education development policy.[2] The Law on Scientific Research Activities was adopted in
2006, while the Strategy for Scientific Research Activities for the Period 2008-2016 was
adopted in June 2008.[7]
The main developments in the Bologna Process in Croatia were connected to Amendments to
the Act on Scientific Activity and Higher Education, which introduced two significant changes
to the system of incentives for investments from enterprises into the higher education sector. The
definition of persons and legal entities who can apply for state funding of scientific projects was
broadened and the system of tax reductions in which scientific research allows for a reduction of
tax obligations was introduced. These incentives encourage the collaboration between higher
education institutions, research institutes and private enterprises. This also facilitates the
commercialization of scientific research and the entry of private funding into higher
education.[5]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
831
In Slovenia, Amendments to the Higher Education Act, adopted in June 2008, set the ground for
establishing an international alliance of universities on the basis of a written agreement between
at least one Slovene and one foreign university. In the academic year 2008/09, more than one
half of undergraduate and one third of postgraduate study programmes executed were Bologna
programmes.[8]
2. OECD RESEARCH
The Organization for Economic Co-operation and Development (OECD) has issued Reviews of
national policies for education in South Eastern Europe Volume 2, in which the situation in
Serbia is described in the field of education.[9] The findings of this study are more than
interesting.
Serbian teachers have been influenced by a highly politicized regime since the late 1980s.
For example, school principals were appointed by the Minister. Thus they were in the
service of the political leadership. This system did not necessarily guarantee that the best
managers and educational leaders were selected. Consequently, it created an atmosphere in
which Serbian teachers have been for a long time under close control not only by their
chiefs in schools but also by the government inspection system.
A common feature of teacher preparation in Serbia, similarly to other republics in the
region, is the predominance of subject knowledge over pedagogic understanding of how to
develop lessons that enable students to learn and comprehend. All pre-service teacher
training is considered to be heavily content-oriented, focusing on the delivery of the
curriculum. There is little or no emphasis on students' learning, or on developing an
understanding of child psychology or different learning styles suitable for students of
different personalities or levels of ability.
Usually, trainee teachers first obtain a university degree or teaching certificate in their
chosen subject. However, these study programs do not include practical training in schools.
In some cases, brief introductions are given to the topics of educational psychology, child
development and teaching. Issues such as curriculum planning, learning assessment, social
psychology or special educational needs are not included in these courses. The current pre-
service training system in Serbia does not prepare teachers adequately for their work in
schools and classrooms.
There is a striking discrepancy in Serbia between what can be called good schools and those
in a very bad condition. Obviously, the physical conditions in which teachers give their
lessons play an important role in the overall quality of education. Most schools in urban
areas function in two, three or even four shifts and classes are over-crowded with students.
Generally speaking, educational facilities are in poor condition or lacking. In addition, the
salary level of those in the teaching profession is so low that it has led to decreasing morale
and sense of social status in schools.
In large classes, students (as their parents often notice) feel that they do not have
opportunities to learn and understand. For this reason, they hire private tutors to teach them
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
832
properly after normal school hours. Many teachers working in schools also give private
lessons to students to improve their income and help the students to achieve their goals. It is
some kind of a vicious circle: the fewer opportunities there are in regular schools for
students to learn, the more markets exist for private tuition.
Teachers have pointed out that the over-loaded teaching programs and heavy focus on
mathematics and natural sciences are the biggest problems in Serbian schools today. An
inspection system that still functions primarily as a control mechanism is a formidable
regulative threat against teachers doing anything that is beyond the official curriculum.
According to what the team observed, many schools had broken windows, inappropriate
heating and sanitation facilities and very old furniture and equipment. The discrepancies of
infrastructure and facilities have other consequences as well. The so-called "good" teachers
move from poorer schools to the better ones, and thus there is a "the rich get richer and the
poor get poorer" syndrome. There is also a remarkable mobility among the students as they
look for better learning opportunities, especially in upper secondary schools.
Teacher training prior to service is weak. Some comments can be found to the effect that "the
initial teacher training system is practically non-existent". As mentioned above, the emphasis on
educational and practical pedagogical studies is very weak in pre-service training programs; the
entire Serbian teacher-training system is not harmonized; and standards for the professional
training of teachers are lacking. There is a huge disparity between the theoretical content of
subjects and pedagogical skills training at university level and in teacher-training institutions.
Teachers, students and parents have little opportunity to participate in the decision-making
regarding their school. For historical reasons, it is sometimes difficult for individuals to see how
they cana be involved. Many teachers seemed to welcome more choice in their work regarding
curriculum and teaching arrangements. It was also reported that schools as communities should
have more active roles in assessing the achievements of students and the quality of teaching.
Teachers also need to be much more aware of the different learning styles of their students, and
shift their main focus from "delivering the curriculum" to ensuring that their students really do
learn and develop basic competences in the best possible way.
Significant regional differences can be identified in the number of pre-school institutions
which are found mainly in big cities, urban areas, and municipal communities. There are
few in rural areas. More than one child can be enrolled per child place; and there are
regional differences in this also.
Due to the fact that school-based curriculum processes have no tradition in Serbia, teachers
continue to look for central management and decision-making in curriculum design and
development. It seems that in ten years of totalitarian regime and international isolation,
personal and local initiative almost disappeared: there is a lack of enthusiasm and personal
commitment to change.[9]
Students are not encouraged to express their own opinions and engage in debate. They are
rarely involved in discovery activities, problem-solving, classroom interaction, group work,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
833
individual or group projects. Many teachers are willing to change, but lack the training.
Teachers need to assume the role of facilitators, thus enabling students to learn according to
their own interests and rhythms. At the same time, many students lack the initiative to
engage in their own learning and in developing a "school culture".
The quality of departments and faculties has been measured only against the academic
achievement of their best students. Little attention or no attention has been paid to the
average student's performance, or to the teaching-learning environment. Students have not
been involved in evaluating the performance of their university teachers. Evaluation
methods are needed in order to enhance curriculum development, improve teaching
techniques, develop communication with the scientific community, etc.
3. RECOMMENDATIONS FOR UPGRADING EDUCATION AND
COMPETITIVENESS
Serbia would be able to significatly improve it's competitiveness by upgrading educatioal
system. Only by investing in primary education can better results be achieved in all areas of
higher education. This is very important, because of the need to involve Serbia in achieving the
European average in technology. It should be mentioned that a work-orientated upbringing,
which is crucial for the later attitude of the employee towards his or her job and the general
development of the perception of the necessity of work placement, is not incorporated in any of
the segments of education at the national level. A work-related upbringing, starting from the
kindergarden, is given significant attention in developed countries. In Serbia there is also a
problem in primary education as regards an inadequately qualified work force that, against the
law, is teaching in primary education, because of the lack of appropriate staff.
In the area of primary education, the number of students per class should be reduced, especially
in urban areas. It is crucial to accomplish the project of providing computers to classrooms
for all primary schools in the country, considering that in primary schools in southern
Serbia there is on average one computer to every 80 students and that there are still a certain
number of primary schools which do not have a single computer. High school education
should be improved by providing training for education leaders and school principals. Also, it
would be important to create a comprehensive strategy for teacher training and to improve
professional networking and exchange of ideas and experiences.
4. CONCLUSION
The existing systems of education can be seen as obstacles on the road to economic growth
and, especially, to technological progress. The reason is that the current educational systems
are unable to accept and change themselves in response to the demands of the changing
world environment. Importance of primary and high school education in the creation of
future experts is more visible every day. A change in the mode of education delivery is also
needed. Advances in communication and multimedia technology, including the Internet,
offer new ways of teaching and delivering course materials to students. New disciplines
should emerge which will present new methods of forecasting, valuation, assessment and
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
834
decision-making. Finally, we can conclude that very important issues for Serbias
improvement in competitiveness will depend on better education.
References
1. Bologna seminar Joint programmes and student mobility, Chelyabinsk, 16-17 March,
Chelyabinsk, Russia, 2009
2. Bologna seminar Recognition of Prior Learning, Quality Assurance and the Implementation
of Procedures, Amsterdam, 11-12 December 2008
3. M. Porter, The Competitive Advantage of Nations, Free Press, New York, 1998
4. National Report on Higher Education for Bosnia and Hercegovina
5. National Report on Higher Education for Croatia
6. National Report on Higher Education for FYR Macedonia
7. National Report on Higher Education for Montenegro
8. National Report on Higher Education for Slovenia
9. Reviews of National Policies for Education South Eastern Europe: Volume 2: FYROM,
Moldova, Montenegro, Romania, Serbia, Organization for Economic Co-operation and
Development, Paris, 2003
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
835
UTILITY OF MULTIVARIATE STATISTICAL TECHNIQUES IN
SURFACE WATER QUALITY EVALUATION CASE STUDY: THE
DANUBE RIVER
-
Danijela Voza
--
, Milovan Vukovi
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department, Vojske Jugoslavije
12, Bor, Serbia
Abstract
The application of different multivariate statistical methods for displaying complex data matrix
provides a better insight in water quality and ecological status of studied system, allows the
identification of possible sources that affect water bodies and provides a valuble tool for reliable
management of water resources, as well as rapid solution for the pollution problem.
The aim of this article is evaluating the quality of Danube River on its course through Serbia and
demostrating possibilities of using two statistical methods: Principal Component Analysis (PCA)
and Cluster Analysis (CA) in the surface water quality management. Given that the Danube is an
important trans-boundary river, thorough water quality monitoring by sampling at different
distances during shorter and longer periods of time is not only ecological, but also a political
issue. Monitoring was carried out at monthly intervals from January to December 2011, at 17
sampling sites. Obtained data set was treated by multivariate techniques in order to identify the
similarities and differences between sampling periods and locations, recognize variables that
affect the temporal and spatial water quality changes and present the anthropogenic impact on
water quality parameters.
Keywords: The Danube River, water quality, multivariate techniques, Cluster Analysis,
Principal Component Analysis
-
Prepared as a part of the project Sustainability of the Identity of Serbs and National Minorities in the Border Municipalities of
Eastern and Southeastern Serbia (179013), conducted at the University of Ni Faculty of Mechanical Engineering, and
supported by the Ministry of Science and Technological Development of the Republic of Serbia.
--
Contact e-mail: dvoza@tf.bor.ac.rs
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
836
PRIMENA MULTIVARIJANTNIH STATISTIKIH TEHNIKA U
ODREIVANJU KVALITETA POVRINSKIH VODA - STUDIJA
SLUAJA: REKA DUNAV
-
Danijela Voza
--
, Milovan Vukovi
Izvod
Primena razliitih multivarijantnih metoda za prikazivanje kompleksnih matrica podataka
obezbeuje bolji uvid u kvalitet vode i ekoloki status sistema koji se prouava, doputa
identifikovanje moguih izvora koji utiu na vodna tela i prua vredan alat za pouzdano
upravljanje vodnim resursima, kao i brza reenja problema zagaenja.
Cilj ovog rada jeste posmatranje kvaliteta reke Dunav na delu toka kroz Srbiju i dokazivanje
mogunosti primene dve statistike metode, analize glavnih komponenti (Principal Component
Analysis PCA) i klaster analize (Cluster Analysis CA) u upravljanju kvalitetom povrinskih
voda. S obzirom na to da je Dunav znaajna prekogranina reka, temeljno praenje kvaliteta
vode uzorkovanjem na razliitim relacijama tokom kraih i duih vremenskih perioda
predstavlja ne samo ekoloko, ve i politiko pitanje. Monitoring je vren u mesenim
intervalima, od januara do decembra 2011. godine, na 17 mernih mesta. Dobijeni set podataka
je obraen tehnikama multivarijantne analize radi utvrivanja slinosti i razlika izmeu perioda i
lokaliteta na kojima su merenja obavljena, identifikovanja varijabli zaslunih za vremenske i
prostorne promene kvaliteta vode i prikazivanja uticaja antropogenih faktora na parametre
kvaliteta vode reke Dunav na njenom toku kroz Srbiju.
Kljune rei: Dunav, kvalitet vode, multivarijantne metode, klaster analiza, analiza glavnih
komponenti
1. UVOD
Ljudi su jo od praistorijskih vremena gradili svoje zajednice uz plodne rene aluvijume. Reka, osim
toga to predstavlja izvor ivota za mnoge biljne i ivotinjske vrste, oduvek je pruala oveku
mogunosti za bavljenje delatnostima koje obezbeuju njegov opstanak i razvoj. Uprkos tome,
kvalitet voda u renim tokovima danas je na veoma niskom nivou. Zbog brige da e u budunosti
pijaa voda postati redak resurs ocena kvaliteta vode je, u veini zemalja, postala znaajan problem
poslednjih godina. S obzirom na to da reke predstavljaju glavni vodni resurs za potrebe
domainstava, industrije i navodnjavanja, kao imperativ se postavlja zatita i kontrola njihove
zagaenosti i posedovanje pouzdanih informacija o kvalitetu vode radi efikasnog upravljanja [1]. U
cilju reavanja ovog problema, EU je 2000. godine ustanovila Water Framework Directive koji
zahteva zajedniko delovanje zemalja lanica u pogledu zatite, obnove i unapreenja vodnih tela
[2]. Ipak, znaajniji pomaci u tom pogledu jo uvek nisu dostignuti. Ogromne koliine
-
Pripremljeno u okviru projekta Odrivost identiteta Srba i nacionalnih manjina u pograninim optinama istone i jugoistone
Srbije (179013), koji se izvodi na Univerzitetu u Niu Mainski fakultet, a finansira ga Ministarstvo za nauku i tehnoloki
razvoj RS.
--
Kontakt osoba: dvoza@tf.bor.ac.rs
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
837
industrijskog, kanalizacionog i poljoprivrednog otpada i dalje zavravaju u rekama i jezerima to
onemoguava uspostavljanje ravnotee ovih ekosistema.
Na kvalitet povrinskih voda utiu, istovremeno, prirodni (koliina padavina, atmosferski procesi i
erozija zemljita) i antropogeni (urbane, industrijske i poljoprivredne aktivnosti, rastua eksploatacija
vodnih resursa) faktori [3]; [4]. Kvalitet vode se odreuje na osnovu njenih fizikih, hemijskih i
biolokih odlika. Monitoringom vode tokom dueg vremenskog perioda i na velikom broju mernih
mesta nastaju obimni i komplikovani setovi podataka sainjeni od raznovrsnih parametara tekih za
analizu i interpretaciju i dobijanje sveobuhvatnih informacija [5]. Primena razliitih multivarijantnih
pristupa (cluster analysis, principal component analysis, factor analysis and discriminant analysis) za
prikazivanje kompleksnih matrica podataka obezbeuje bolji uvid u kvalitet vode i ekoloki status
sistema koji se izuava, doputa identifikovanje moguih faktora/izvora koji utiu na vodna tela i
prua vredan alat za pouzdano upravljanje vodnim resursima, kao i brza reenja problema
zagaivanja [6];[7];[1];[8];[9];[10].
Cilj ovog istraivanja jeste posmatranje kvaliteta vode reke Dunav na delu toka kroz Srbiju. S
obzirom na to da je Dunav znaajna prekogranina reka, temeljno praenje kvaliteta vode
uzorkovanjem na razliitim lokacijama tokom kraih i duih vremenskih perioda, predstavlja ne
samo ekoloko, ve i politiko pitanje. Monitoring je vren na mesenom nivou, od januara do
decembra 2011. godine, na 17 mernih mesta. Obimni setovi podataka su obraeni tehnikama
multivarijantne analize radi utvrivanja slinosti i razlika izmeu perioda i lokaliteta na kojima su
merenja obavljena, identifikovanja varijabli zaslunih za vremenske i prostorne promene kvaliteta
vode i prikazivanja uticaja prirodnih i antropogenih faktora na parametre kvaliteta vode reke Dunav
na njenom toku kroz Srbiju.
2. EKSPERIMENTALNI DEO
Oblast monitoringa
Dunav kroz Srbiju tee duinom od 588 km, od Bezdana do Prahova. Protee se jugoistonim
pravcem, od tromee Srbije, Maarske i Hrvatske do ua Timoka, na tromei Srbije, Bugarske i
Rumunije. Najvee pritoke Dunava u Srbiji su reke Tisa, Tami i kanal Dunav-Tisa-Dunav sa leve, a
Drava, Sava, Velika Morava i Timok sa desne strane. Takoe, na njenim obalama nalaze se i dve
hidroelektrane erdap I i erdap II.
Kvalitet vode Dunava u Srbiji se, uglavnom, moe opisati kao umereno zagaen, dok pojedine
pritoke i delovi u donjem toku ne dostiu ovaj nivo zagaenosti [11]. U strukturi registrovanih
zagaivaa na Dunavu dominira industrija, zatim poljoprivreda, naselja, energetika i ostali [12]. Na
obalama Dunava u Srbiji smetena su dva velika grada: Beograd (koji sa 1,7 miliona stanovnika
predstavlja trei po veliini grad na ovoj reci) i Novi Sad (300,000 stanovnika), kao i mnotvo
manjih gradova (Apatin, Baka Palanka, Panevo, Smederevo, Donji Milanovac i Kladovo) i sela.
Pritom, nijedno od ovih naselja ne poseduje adekvatan sistem preiavanja otpadnih voda.
Stanice i period uzorkovanja
Analiza kvaliteta vode reke Dunav kroz Srbiju polazi od fonda podataka RHMZ Srbije za 2011.
godinu. Istraivanjem stanja kvaliteta vode reke Dunav obuhvaeno je sedamnaest hidrolokih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
838
mernih stanica (slika 1) na odreenom rastojanju od ua du toka reke: Bezdan - ulazni profil
(1.425,59 km), Apatin (1.401 km), Bogojevo (1.367,4 km), Baka Palanka (1.298,6 km), Novi Sad
(1.254,98), Slankamen (1.215,5 km), enta (1.189 km), Zemun (1.174 km), Panevo (1.154,6 km),
Beograd-Vina (1.145,5 km), Smederevo (1.116 km), Banatska Palanka (1.076,6 km), Veliko
Gradite (1.059,2 km), Dobra (1.021 km), Tekija (956,2 km), Brza Palanka (883,8 km), Radujevac -
izlazni profil (852 km).
Slika 1. Merne stanice na toku Dunava kroz Srbiju
Parametri kvaliteta vode mereni su na mesenom nivou, u periodu od januara 2005. do decembra
2011. godine.
Analizirani fiziko-hemijski parametri vode
Uzorci sa mernih stanica su podvrgnuti analizi 11 parametara: temperatura (T), pH vrednost vode,
suspendovane msterije (SM), rastvoreni kiseonik (RK), amonijum (NH
4
), nitrati (NO
3
), ortofosfati
(PO
4
), silikati (SiO
2
), sumpor IV oksid (SO
4
), hloridi (Cl
-
) i biohemijska potronja kiseonika (BPK
5
).
Statistika obrada podataka
Mogunost primene multivarijantnih tehnika u analizi kvaliteta vode dokazana je u vie navrata
[1];[10];[12];[13];[14]. U ovom istraivanju, multivatijantna analiza podataka obavljena je pomou
klasterske analize (CA) i metode glavnih komponenti (PCA) i faktorske analize (FA). Za obradu
podataka korien je softverski paket SPSS Statistics V. 17.0.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Rezultati merenja parametara kvaliteta vode na 17 mernih stanica, tokom 2011. godine, dati su
u tabeli 1. Poreenjem srednjih vrednosti posmatranih parametara sa maksimalnim dozvoljenim
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
839
vrednostima propisanim od strane EU [15], uoava se prekoraenje dozvoljenih maksimalnih
vrednosti (25mg/l) samo u sluaju suspendovanih materija i to na mernim stanicama Baka
Palanka i Panevo. Srednje vrednosti ostalih parametara kvaliteta vode Dunava na mernim
stanicama u Srbiji tokom 2011. godine kreu se u granicama dozvoljenih vrednosti. Dalje, uz
manja odstupanja, uoava se opadanje srednjih vrednosti pojedinih parametara (pH, NO
3
-N,
PO4-P, BPK
5
) udaljavanjem od ulaznog profila (Bezdan) Dunava u Srbiju. to dovodi do
zakljuka da se kvalitet vode Dunava u Srbiji nizvodno poveava [11].
Tabela 1. Srednje vrednosti i vrednosti standardne devijacije parametara kvaliteta vode sa 17
mernih stanica na Dunavu
Merna stanica T SM RK pH NH4 NO3 PO4 SiO2 Cl
-
SO4 BPK5
Bezdan Mean 12,69 15,00 11,37 8,25 0,047 1,557 0,041 6,783 24,742 41,42 2,508
Std.dev 7,977 4,632 2,278 0,265 0,042 0,463 0,024 2,53 6,327 8,426 1,533
Apatin Mean 13,26 15,55 11,19 8,26 0,049 1,702 0,046 6,8273 24,663 41,818 2,491
Std.dev 8,824 5,973 2,466 0,157 0,039 0,562 0,025 2,261 6,485 11,188 1,617
Bogojevo Mean 12,96 21,4 10,81 8,18 0,052 1,606 0,049 7,54 23,57 38,5 2,10
Std.dev 9,30 13,41 2,42 0,181 0,034 0,589 0,027 1,523 5,119 11,058 1,365
Baka P. Mean 13,33 25,22 10,11 8,133 0,054 1,584 0,050 8,033 21,933 38,000 1,722
Std.dev 9,300 19,273 1,952 0,122 0,041 0,501 0,015 1,580 5,487 7,566 0,734
Novi Sad Mean 13,69 16,75 9,83 8,03 0,097 1,528 0,046 5,883 22,300 39,917 2,527
Std.dev 8,596 7,629 1,958 0,206 0,041 0,519 0,022 3,11 5,30 8,273 0,674
Slankamen Mean 13,44 13,800 10,09 8,14 0,089 1,494 0,042 6,033 21,743 36,667 2,980
Std.dev 9,188 9,052 2,078 0,117 0,039 0,453 0,018 1,250 6,559 9,647 3,19
enta Mean 13,71 19,556 10,28 8,18 0,068 1,485 0,044 6,467 21,957 36,333 2,000
Std.dev 9,267 8,172 2,157 0,132 0,043 0,430 0,021 2,25 6,175 7,146 0,729
Zemun Mean 15,19 24,181 9,255 8,08 0,152 0,782 0,057 5,420 22,373 37,727 1,746
Std.dev 7,889 35,858 2,530 0,133 0,074 0,402 0,056 1,589 7,421 8,200 0,710
Panevo Mean 13,00 29,80 9,78 8,11 0,080 1,232 0,051 8,344 24,750 41,700 1,778
St.dev 9,676 25,223 1,914 0,160 0,043 0,294 0,022 2,956 4,855 6,075 0,438
Bgd.Vina Mean 15,81 16,55 9,85 8,19 0,128 0,736 0,037 4,740 20,882 34,546 1,755
Std.dev 8,216 22,065 2,301 0,178 0,063 0,266 0,014 0,944 5,141 6,023 0,789
Smederevo Mean 15,72 16,64 9,24 8,07 0,257 0,682 0,041 4,540 21,782 33,636 1,946
Std.dev. 8,418 25,378 2,426 0,127 0,396 0,352 0,016 1,094 6,475 5,608 0,848
Banatska P Mean 14,77 20,90 9,27 7,88 0,141 1,270 0,046 6,882 24,436 38,818 1,782
Std.dev 8,905 11,318 2,082 0,147 0,043 0,321 0,015 2,341 4,909 10,722 0,586
V.Gradite Mean 15,17 6,33 9,26 8,09 0,314 0,617 0,050 5,858 19,833 35,333 2,150
Std.dev 8,446 5,015 2,323 0,239 0,668 0,374 0,028 1,972 4,783 8,500 0,632
Dobra Mean 14,93 6,42 10,13 8,15 0,100 0,567 0,053 5,444 19,833 36,727 1,925
Std.dev 8,541 5,534 2,188 0,224 0,068 0,303 0,028 2,688 3,786 12,823 0,422
Tekija Mean 15,28 4,89 9,78 8,22 0,112 0,600 0,051 5,489 22,333 36,917 1,842
Std.dev 8,785 5,422 2,591 0,233 0,082 0,316 0,025 3,253 3,985 10,501 0,500
Brza P. Mean 15,04 4,23 9,40 8,13 0,081 0,625 0,041 5,033 21,000 34,167 1,908
Std.dev 8,934 5,238 2,208 0,230 0,060 0,644 0,027 1,427 3,075 10,071 0,545
Radujevac Mean 14,29 8,13 9,05 7,79 0,095 0,625 0,137 5,717 20,500 36,833 1,958
Std.dev 9,073 7,404 2,413 0,156 0,054 0,387 0,112 1,389 4,275 8,569 0,523
T temperatura; SM suspendovane materije; RK rastvoreni kiseonik; BPK5 bioloka potronja kiseonika
Klaster analiza
Radi definisanja grupa slinosti izmeu mernih stanica primenjena je klaster analiza. Kao
rezultat, dobijen je dendogram (slika 2), prema kome se 17 mernih stanica moe grupisati u tri
statistiki znaajna klastera pri distanci povezanosti (D
link
/D
max
)-100. Klastiranje je izvreno
prema Wards metodi, sa kvadratnom Eucledian distancom [1];[10];[16].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
840
Slika 2. Dendogram koji prikazuje hijerarhijsko klastiranje mernih stanica na reci Dunav u Srbiji
Klaster 1 ini 7 mernih stanica na Dunavu u Srbiji (Apatin, Bezdan, Bogojevo, enta, Baka
Palanka, Novi Sad i Slankamen), klaster 2 obuhvata dve merne stanice (Banatska Palanka i
Panevo), dok je trei klaster sainjen od 8 mernih stanica (Bgd Vina, Dobra, Zemun, Brza
Palanka, Tekija, Smederevo, V.Gradite i Radujevac). Lokaliteti u okviru istog klastera imaju
sline karakteristike i poreklo izvora zagaenja. Stoga, za brzu procenu kvaliteta voda dovoljan
je samo jedan lokalitet iz svakog klastera, koji moe posluiti kao dobar prostorni pokazatelj
kvaliteta vode cele grupe. Na osnovu toga, zakljuujemo da su merne stanice iz klastera 1
locirane u oblastima srednje zagaenosti. Dalje, klaster 2 i sve njemu pripadajue merne stanice
oznaavaju oblasti visoke zagaenosti. Konano, klaster 3 se moe svrstati u regiju niske
zagaenosti vode Dunava u Srbiji.
PCA/Faktorska analiza
Analiza glavnih komponenti (Principal Component Analysis) predstavlja monu tehniku koja se
koristi za prepoznavanje obrazaca kojima se moe objasniti varijansa obimnog seta meusobno
povezanih varijabli i pretvoriti ih u manje setove nezavisnih varijabli (glavne komponente, engl.
principal components). Glavne komponente pruaju informacije o najznaajnijim parametrima,
kojima se redukcijom podataka opisuje celokupan skup sa minimalnim gubitkom originalnih
informacija [17];[18].
Analiza glavnih komponenti/Faktorska analiza izvedena je na normalizovanim podacima radi
poreenja obrazaca hemijskog sastava izmeu uzoraka vode i identifikovanja faktora koji imaju
meusobni uticaj. PCA celokupnog seta podataka otkriva da etiri glavne komponente objanjavaju
68,95% ukupne varijanse skupa podataka o kvalitetu vode.
Prva glavna komponenta (PC1), kojom se objanjava 33,1% ukupne varijanse, ima jaka pozitivna
optereenja (>0.75) za rastvoreni kiseonik (RK), Cl
-
i SO
4,
i jaka negativna za temperaturu (). Kod
NO
3
-N uoava se srednje, a SiO
2
slabo pozitivno optereenje. Ova grupa se moe interpretirati kao
mineralna komponenta rene vode [1]. Zajedniko poreklo ove varijable, najverovatnije, vode od
raspada krenjaka i gipsanog zemljita [17]. U drugoj PC (PC2), kojom se objanjava 16,04%
ukupne varijanse, primeuje se srednje pozitivno optereenje za pH vrednost i BPK
5
, a srednje
Tree Di agram for 17 Cases
Ward`s method
Squared Eucli dean di stances
0 20 40 60 80 100 120
(Dl ink/Dmax)*100
Radujevac
V_Gradi te
Smederevo
Tekij a
Brza_Palanka
Zemun
Dobra
Bgd_Vina
Panevo
Banatska_Pal anka
Sl ankamen
Novi_Sad
Baka_Pal anka
enta
Bogoj evo
Bezdan
Apati n
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
841
negativno za ortofosfate. Da se zakljuiti da se PC2 vezuje se za antropogene izvore zagaenja [17],
koji proistiu iz primene ubriva u poljoprivrednim aktivnostima. PC3 (10,43% ukupne varijanse)
ima jako pozitivno optereenje za suspendovane materije, srednje pozitivno za SiO
2
i slabo pozitivno
optereenje za NO
3
-N. Faktor sa velikom koliinom estica vodi poreklo od slivanja otpadnih voda
sa njiva i aktivnosti vezanih za odlaganje otpada [1]. Konano, glavnu komponentu PC4, koja
uestvuje sa 9,4% u ukupnoj varijansi, karakterie jako negativno optereenje amonijuma i slabo
pozitivno optereenje nitrita to, takoe, dovodi do izvora zagaenja antropogenog porekla.
Tabela 2. Optereenja eksperimentalnih varijabli (11) u znaajnim glavnim komponentama (sa
Varimax rotacijom) za set podataka reke Dunav
Component
1 2 3 4
T -,901 ,093 -,139 ,161
SM -,033 ,142 ,836 -,090
RK ,870 ,291 ,100 -,058
pH ,188 ,725 -,200 ,206
NH4N ,117 -,110 ,056 -,893
NO3N ,527 -,021 ,432 ,407
PO4P -,158 -,736 -,111 ,199
SIO2 ,304 -,366 ,610 ,049
Cl ,840 ,083 ,026 ,029
SO4 ,851 -,059 ,008 -,011
BPK5 -,126 ,585 ,021 ,126
Rezultati dobijeni PCA/FA ukazuju na to da se promene u kvalitetu voda, uglavnom, deavaju pod
uticajem rastvorljivih soli (prirodni) i organskih polutanata (antropogeni) i nutrijenata. S obzirom da
je 11 od prvobitno izabranih 17 varijabli i dalje potrebno za objanjavanje 69% ukupne varijanse
podataka, da se zakljuiti da faktorska analiza nije dovela do znaajnije redukcije podataka.
4. ZAKLJUAK
Ovim istraivanjem prikazana je korisnost primene multivarijantnih statistikih
metoda, pre svega klaster analize (CA), analize glavnih komponenti (PCA) i faktorske analize
(FA), u analizi i interpretaciji sloenih skupova podataka o kvalitetu vode. Takoe, zahvaljujui
ovim tehnikama omoguena je identifikacija i raspodela izvora zagaenja, ali i bolji uvid u
vremenske i prostorne promene kvaliteta povrinskih voda.
Primena gore pomenutih metoda na podacima o kvalitetu vode Dunava na toku
kroz Srbiju, dovela su do sledeih zakljuaka:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
842
1. Analiza rezultata deskriptivne statistike za korieni set podataka pokazala je da
su se srednje vrednosti svih polutanata tokom 2011. godine kretale u granicama
dozvoljenih vrednosti, osim u sluaju koliine suspendovanih materija;
2. Prostorna klaster analiza grupisala je 17 mernih stanica na Dunavu u tri klastera
koji se mogu podeliti na grupu mernih stanica sa niskim, srednjim i visokim
stepenom zagaenja;
3. PCA/FA izdvojila je etiri najznaajnija faktora zasluna za promene u kvalitetu
voda, zahvaljujui kojima, kao glavne izvore zagaenja reke Dunav u Srbiji,
prepoznajemo mineralne soli (prirodno poreklo), organsko zagaenje i nutrijente
(antropogeno poreklo).
Prostorne i vremenske slinosti kvaliteta vode reke Dunav u Srbiji omoguavaju efikasniju
organizaciju mree mernih stanica i prikupljanja podataka, to predstavlja preduslov kreiranja
optimalne strategije uzorkovanja i smanjenje prateih trokova. Primena multivarijantnih
statistikih metoda na monitoring podacima prua prikupljanje novih tipova informacija o
uzorkovanju i hemijskoj strukturi vodnog tela.
Reference
1. K.P. Singh, A. Malik, D. Mohan, S. Sinha, Multivariate statistical techniques for the
evaluation of spatial and temporal variations in water quality of Gomti River (India) a
case study, Water research 38 (2004) p. 39803992.
2. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000
establishing a framework for community action in the field of water policy: 2000
http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html [pristupljeno
5.03.2013]
3. S.R. Carpenter, N.F. Caraco, D.L. Corell, R.W. Howarth, A.N. Sharpley, V.H. Smith,
Nonpoint pollution of surface waters with phosphorous and nitrogen, Ecological
Applications 83 (1998) p. 559-568
4. H.P. Jarvie, B.A. Whitton, C.Neal, Nitrogen and phosphorous in east-coast British rivers:
speciation, sources and biological significance, The Science of the Total Environment
2210/211 (1998) p. 79-109
5. X. Zhang, Q. Wang, Y. Liu, J. Wu, M. Yu, Application of multivariate statistical techniques
in the assessment of water quality in the Southwest New Territories and Kowloon, Hong
Kong, Environment Monitoring and Assessment 173 (2011) p. 17-27
6. V.Simeonov, J.A. Stratis, C. Samara, G. Zachariadis, D.Voutsa, A. Anthemidis, M. Sofoniou,
T. Kouimtzis, Assessment of the surface water quality in Northern Greece, Water
Research 37 (2003) p. 4119-4124
7. P. Simeonova, V. Simeonov, G. Andreev, Water quality study of the Struma River Basin,
Bulgaria, Central European Journal of Chemistry 1 (2003), p. 121-136
8. F.C. Iscen, . Emiroglu, S. Ilhan, N. Arslan, V. Yilmaz, S. Ahiska, Application of
multivariate statistical techniques in the assessment of surface water quality in Ulabat
Lake, Turkey, Environment Monitoring and Assessment 144 (2008) p. 269-276
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
843
9. S.Han, E. Kim, S. Kim, The water quality Management in the Nakdong River Watershed
using Multivariate Statistical Techniques, KSCE Journal of Civil Engineering (2009)
13(2): 97-105
10. M. Varol, B. Gkot, A. Bekleyen, B. en, Water quality assessment and apportionment of
pollution sources of Tigris river (Turkey) using multivariate statistical techniques a
case study, River Research and Applications 28 (2012), p. 1428-1438.
11. I. Mladenovi-Ranisavljevi, Viekriterijumska analiza kvaliteta vode Dunava u Srbiji,
doktorska disertacija, mentor: Milovan Vukovi, Univerzitet u Beogradu, Tehniki
fakultet u Boru, Beograd: 2012
12. A. Milanovi, J. Kovaevi-Majki, M. Milivojevi, Analiza kvaliteta vode Dunava u Srbiji
problemi zagaenja i zatite, Glasnik srpskog geografskog drutva 2 (2010), p. 47-68
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32000L0060:EN:NOT
[pristupljeno 16.03.2013]
13. D.A. Wunderlin, M.P. Diaz, M.V. Ame, S.F. Pesce, A.C. Hued, M.A. Bistoni, Pattern
recognition techniques for the evaluation of spatial and temporal variations in water
quality. A case study: Suquia river basin (Cordoba, Argentina), Water Research 35
(2001) p. 2881-2894
14. R. Reghunath, T.R. Murthy, B.R. Raghavan, The utillity of multivariate statistical techniques
in hydrogeochemical studies: an example from Karnataka, India, Water Research, 36
(2002) p. 2437-2442.
15. Directive 75/440/EEC of the European Parliament and of the Council of the 16 June 1975
concerning the quality required of surface water intended for the abstraction of drinking
water in the Member States: 1975
16. A.H. Pejman, G.R. Nabi Bidhendi, A.R. Karbassi, N. Mehrdadi, M. Esmaeili Bidhendi,
Evaluation of spatial and seasonal variations in surface water quality using multivariate
statistical techniques, International Journal of Environmental Science and Techniques
(2009), 6(3): 467-476
17. M. Vega, R. Pardo, E. Barrado, L. Deban, Assessment of seasonal and polluting effects on
the quality of river water by exploratory data analysis, Water Research (1998) 32(12):
3581-3592
18. B. Helena, R. Pardo, M. Vega, E. Barrado, J.M. Fernandez, L. Fernandez, Temporal
evolution of groundwater composition in an alluvial aquifer (Pisuerga River, Spain) by
principal component analysis, Water Research (2000) 34(3): 807-816
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
844
THE USE OF ELECTRONIC SERVICES AND BARRIERS TO ADOPTION
OF E-GOVERNMENT SERVICES AMONG BUSINESS ENTITIES
Jasmina Pavlovi, Danijela Lali, Slavica Cicvari-Kosti, Darko Stefanovi, Jovanka
Vukmirovi
Mrakovika 37, Beograd
Abstract
The rapid development and progress of information and communication technology (ICT) have
enabled the public administration reform and development of electronic public services for
citizens and business entities. Contemporary technologies have enabled the more efficient
operation of civil services, reducing the cost of communication and better coordination between
the public administration authorities. This paper presents the main results of the research, which
aims to determine the extent of acceptance by companies of the public administration services
provided electronically, as well as the basic reasons for not using public electronic services.
Research is focused primarily on the level of individual usage of e-government and obstacles
identified by business subjects. The authors deal with the issues whether the use of electronic
public administration services is positively correlated with the size of the company and its
dependence on the sector where the company belongs.
Hypotheses have been tested using data collected through a survey on a sample of small,
medium and large enterprises in the region of Vojvodina and Belgrade.
The practical implications of this study are expected to be in the need of increased awareness
among business entities about the importance and benefits of using electronic public
administration services, in promoting electronic services as a safe and effective means of
communication with the government, and the implementation of measures to support adoption of
public administration by the business sector. The relationship between companies and e-
government is particularly important for the government and economic policy makers, because
small and medium enterprises in most economies are one of the main drivers of economic
development.
Keywords: electronic services, e-government
1. INTRODUCTION
The development and usage of information and communication technologies(ICT),particularly the
Internet,have changed the way of doing business for the last twenty years,providing the whole range
of new opportunities to improve innovation and competitiveness. Nowadays,modern ICT industry is
widely considered as being the crucial basis of the social development,in which a special role
belongs to the concept of e-Governance.
Combining business and government (B2G) perception,e-Governmentcould be defined as:the
application of information and communication technology aiming to improve,transform and/or
redefine any form of resources and the exchange of information(transactions and contracts)between
all parties involved,such as companies and various government agencies and their
customers,suppliers and other partners, committed to the development and maintenance of the inter-
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
845
organizational systems,as well as arrangements related to virtual organizations and (inter)national
institutional arrangements [30].
The relationship between the state and business sector is very delicate one.It is quite
understandable,that the government is deeply interested in the safety and stability of the large
companies,because of their wider economic importance,as well as supporting small and medium-
sized enterprises,which in many ways are the key drivers of economic development in any
country.On the other hand,an indispensable role of government is to act as a regulator of the
company activities,by enacting and consequently implementing various laws,rules and
regulations,which should provide conditions for fair competition and creating of sound business
environment (climate).E-government could be a potential way to promote cooperation with the
business users of digital resources,but it could also be a way of monitoring and regulating the
business sector[18].
Interest in e-Governancehas rapidly grown over the past ten years,as e-Governanceis being seen as
an important instrument in an attempt to change an outdated bureaucracy,creating progress in terms
of efficiency and effectiveness of the public services,improving services related to citizens and
businesses,as well as the promotion of democracy[7].During the early stages of the development of
digital administration,major investments have been mainly focused on the technology that supports
the development of electronic communication with various stakeholders,but as of lately,considering
the fact that the low level of the e-services acceptance becoming the main problem in general,the
focus of all serious investments has been shifted onto users.According to the results of the previous
studies,it was concluded,that all relevant groups of users play an important role in ensuring the long-
term success of the e-Government[6].
The main problem of e-Government as a public service,which must be in compliance with all its
obligations,is that,it is not in the position to easily and quickly give up on usage of paper-based
procedures(i.e. use of securities),as soon as there is a possibility for application-offering online
services.Therefore,expected benefits of any e-Government services,according to what was
previously stated,could not be immediately materialized (become visible).Benefits,such as an
increased efficiency and transparency of the administration,could only be achieved,when the
possibility of conducting the majority of interaction with the government via the Internet,became
available[10].
This research is divided into several sections.The first section provides an overview of the literature
about the e-Government with a particular focus on business customers and the state of development
of the e-Government in Serbia.Considering the importance of this work for further study of the e-
Governance,the methodology and research results have been presented including discussions on
certain limitations,as well as discussions on future research directions.
In order to get a better insight into the usage of e-services and barriers to adoption of the e-
Government among the business users,a particular research has been conducted so as to answer the
following research questions:RQ1.To what extent are e-Governmentservices accepted by the
business sector in Serbia?RQ2.Is there a positive correlation between the level of the e-
Governmentusage and the size of the company?RQ3.Is the sector of the business entities activity
affected by the extent of the e-Governmentusage?RQ4.What are the most important barriers to
further adoption of the internet public services from the perspective of the businesses?
As the emerging result of the previously stated research questions,it could be concluded,that the
main objective of this study is to theoretically and practically analyze the usage,and the factors that
can influence the degree of the e-Governmentacceptance by the business organizations.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
846
Literature Review
E-government certainly has a considerable potential to change the way of interaction between the
government and the citizens,however,there are a few studies that focus on the question of how
businesses use the e-Governmentservices.Majority of the research activities are mainly focused on
citizens as users(stakeholders),or are directed to internal users within the e-
Governmentitself(employees in the government sector).There is very little literature and research
that focuses on how business users are experiencing issues related to e-Governmentand its
services,and any problems they possibly encountered.This is an extremely important question for all
governments,because it is widely accepted,that the small and medium-sized enterprises are the main
drivers of the economic growth,innovation and job creation, in any single economy [18].
Although the method of the internet and e-commerce adoption by the users has been thoroughly
investigated[2], only a small number of the academic reviews are specifically related to the question
of the e-Governmentservices adoption by the business users[10].Overall,a constant lack of the
systematic research when it comes to demands and needs of different stakeholders,causing a difficult
situation for the government,because it is unable to get proper information on how to direct its efforts
and financial resources in this particular area of interest.Therefore it is beyond surprise that
Accenture[1]in their study of the e-Governmentconcludesthat governments when bringing decisions
to invest in the e-Governmentdevelopmenthave no proper idea about the real effects of that
investment.
Necessity to understand and determine the value and impact of the investment in the E-
government,has resulted in a growing interest in the evaluation of the e-Government,through the
development of benchmarking methodologies,or through the research of the factors which mostly
affecting the e-Governmentadoption by the citizens[7]. Many previous studies pointed out to the
fact,that there is a huge gap between the interest of potential users and the actual usage of the e-
Governmentinformation and services.However the crucial factors that bear the biggest influence on
this gap is still not fully explained and understood.Kunstelj work [9] trying to determine the real
driving forces related to the demanding side of the e-Governmentitself,while at the same time
explores the factors that influence the public electronic services acceptance.
Vaidya,Yu,Soar and Turner [24]point out precise objectives of the G2B relationship,which among
others include the increased availability of financial resources,the creation of an open market
available to all subjects,as well as improved efficiency of the procurement cycle,while observing all
legal norms.
Mitrovic,Z&BythewayA. [13] came to conclusion,that despite claims about certain success when it
comes to usage of the e-Government services,many small-sized businesses are not aware of the
availability of the online information and services,and the benefits they can get by using it.
Sambasivan et al. [14] explored certain factors that significantly affect the use of the electronic
public procurement,as an important element of the G2B model.The results of this study revealed that
perceived usefulness,simplicity of usage,reliability of service,quality of the web-design and
facilitation of the business conditions,represent a significant influence upon bringing
decisions,whether some company will use electronic public procurement or wont.Governments in
developing countries invest millions of dollars in order to succeed in implementation of the E-
government,but all those investments could be considered as useful,only if the rate of the e-service
usage is pretty high.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
847
The development of the e-Government in Serbia
As a candidate for the EU membership,Serbia is obliged to implement and achieve objectives of the
Lisbon Strategy and the 2010 InitiativeA European Information Society for economic growth and
employment [5]whereby one of the priorities is the promotion of the Information Society,by
establishing a comprehensive set of E-administration oriented towards citizens and business
environment.Therefore,the strategy for the development of electronic communications and
information society in the Republic of Serbia emphasizes as the chief priority,further development
and strengthening of the E-government[21].
The Republic of Serbia has made a significant progress over the last ten years,both in the
development of information technology(funded by the European Union),and in its subsequent
implementation in the public administration.Additionally,Serbia has adopted a significant number of
crucial policy documents and legislation that enable further development in this area[22].According
to the United Nations study of the e-Government development in the whole world,the results have
been published in March 2012,Serbia was highly ranked,more precisely,Serbia was one of the three
countries that have made the biggest progress in the area of E-government developing during the
past two years[23].
Despite those results achieved in the development of e-Government,general level of the electronic
public services usage is still pretty low in Serbia.Essential role of the E-government in Serbia is to
obtain certain information about public administration services,for instance(which authorities are in
charge,which document is exactly needed)as well as downloading of necessary files and documents
from the web-sites(level 1 and 2).However,a possibility to conduct the whole administrative work
via electronic service,is almost not worthy of any mentioning[23].
There are a small number of academic studies dealing with the development of e-Government in
Serbia,but without paying more attention to the actions and conditions under which business entities
accept and adopt e-Governmentservices.All previous studies have been primarily focused on the
models and development as well as implementation of the e-Government[3] [12] [16], then
assessment of the current state of the e-Government in Serbia[11] [25] [20],analysis of the strengths
and limitations of the e-Government[27],and also the importance of the marketing approach within
e-Government[29], but without reviewing economic entities,in context of electronic services usage
and barriers to its adoption.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
848
Table 1:An overview of selected studies which explore different aspects of e-Governmentin Serbia
authors year Goal of the certain study
Markovi N. et al. 2008. Assessment of the current state of e-Government in Serbia
Bobar V. 2010. Implementation of E-procurement
Mazinjanin . 2010.
Infrastructure management model of E-service city
government
Veinovi M. et al. 2010.
Quantitative analysis of e-Government in Serbia and
region
Vidas-Bubanja M. 2011.
Analysis of the strengths and limitations of e-Government
in Serbia
Veljkovi N. et al. 2011. Concept of creation of an e-Government index of openness
Njegu A. Grubor
G.
2011.
Problem of e-Government and its doing within the cloud
environment
Vukmirovi J. et al. 2012. Importance of the marketing approach to e-Government
Paroki M. 2012.
Model and Implementation of the e-Government rapid
development
Sreji J. 2012.
Presentation of the e-Government application within e-
business of the local government units
2. RESEARCH METHODS
This study analyzing a sample of 43 businesses in the area of Vojvodina and Belgrade.This research
is mainly focused on small,medium and large enterprises.The large number of micro-
enterprises(with up to ten employees) has been excluded from this sample.These enterprises
currently facing a lot of problems such as:constant fragmentation followed by large number of such
enterprises,high frequency of liquidation and establishing of new enterprises,instability in the core
business and employment rate [19].According to Tung and Rieck [10] in terms of acceptance e-
Governmentservices,those businesses are much more akin to private individuals,than to large
business organizations.
Respondents were selected by using a convenient sample.The research has been conducted during
March and April this year(2013).The main research instrument was a questionnaire,and all the
answers were completely anonymous.Most of the given responses were obtained in direct
communication between the interviewer and the examiner,while a smaller number of questionnaires
have been distributed via E-post.Accordingly all participants received basic information about
research,and clear and detailed instructions for completing the questionnaires either orally,or in
conjunction with the given address that enabled access to the survey.Upon collecting data, it was
completely clear that a large number of organizations have refused to take part in this survey,while at
the same time it was noticed,that organizations from the public sector were much more willing to
cooperate and participate in the survey.
The methodology used in this survey was based on the development of the questionnaire which was
mostly relied on previous studies and researches of e-Government,conducted by the authors
M.Kunstelj[8] in Slovenia.However,the particular questionnaire has been to a great extent modified
and adapted to the conditions and the current state of E-government development in Serbia.Upon
analyzing all responses given within this pilot-study,it was necessary to do minor corrections on
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
849
several questions and issues.These modifications include the clarification of certain terms, necessity
to expand offered and possible answers,paying attention to adequate sequence of questions,and
clarification of certain research objectives.It is also vital to stress that this study does not emphasize
differences between central,provincial and local(city,municipal) authorities.
The first part of the questionnaire consisting primarily of socio-demographic questions such as
gender of the respondent,level of education,occupied position of the respondent,work experience at
the given position,and finally general characteristics of the business entities such as,size of the
company(number of employees),precise sector of activity and location(region).The second part of
the questionnaire consists of the questions that mainly focus on different aspects of the usage of the
E-public administration services.The third part of the questionnaire is focused on collecting
information about the respondents attitude towards barriers which hinder the using of the e-
Government services.
During the research a standardized questionnaire has been used as the main instrument in collecting
needed data.The same questions of the so called structured (closed)type(multiple choice possible
answers) have been set to all respondents.In the first and the second part of the questionnaire,all
participants in the survey have been giving their answers by circling one, or more than one offered
answering possibility depending on how it was requested,or they had a possibility to answer by
using binary response format.The second part of the questionnaire contains so called polytomous
items-attitudes,scaled from one to five.Categories range from completely negative attitude,through
neutral,to a more positive attitude-agreement in each of the items (categories 4 and 5).
Within this particular study the statistical methods for quantitative analysis have been
used.Quantitative analysis of the given results was performed by utilizing the statistical software
package SPSS.SPSS matrix has been formed considering the basis of the
questionnaires.Also,analysis of descriptive statistics for editing and grouping of data have been
used,as well as non-parametric tests such as:Spearmans rank correlation coefficient(or correlation of
the range),to calculate the association between two variables,more precisely,to which extent is the
value-modification of the one variable associated with the modifications in the value of the other
one,and the Mann-Whitney test(or rank sum test)for testing the difference(test of
significance)between the two independent sets.
3. FINDINGS
Description of the sample-characteristics of the subjects
The survey of empirical nature has been conducted among the small,medium and large
enterprises,with participants in the decision-making process on issues related to the problem of e-
Government.
With regard to gender,the particular sample comprised 48.8% of men and 51.2% of women.This
study identified the educational structure,the position of respondents and the level of work
experience at the given position.The largest proportion of respondents within the particular sample
have completed high school (41.9%), belong to the operating management level(37.2%)and have
over ten years of working experience at their current position(46.5%).Regarding the characteristics
of the companies surveyed,related presence of the smaller(41.9%) and medium(44.2%) enterprises
within the sample is quite balanced,while the presence of the large companies(14.0%)is at the lowest
level.This survey includes business subjects from Vojvodina(48.8%)and Belgrade(51.2%),which
were divided into two groups:public sector enterprises(44.2%)and private sector companies(55.8%).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
850
Statistical methods for data processing and interpretation of findings
The method of descriptive statistics has been used in order to display the distribution of the
responses with regard to assessing to which extent the e-Government services are being used.This
review has showed that the most common channels of communication between companies and the
state administration are:telephone(79.1%),post office(48.9%) and Email(41.9%).Considering the
total number of the surveyed companies,most of them use at least two or more than two of the e-
Government services(74.5%),while all of the remaining companies(25.5%)use at least one of the e-
Government,mostly for obtaining information and downloading certain files(83.7%),followed by the
online submission of certain documents(41.9%)and the lowest percentage of the companies
comprised by this survey(18.6%)use e-Government services for various transactions,complete
processing of certain data and variety of subjects,followed by online payment services.More than
half of the companies(65.1%) pay visit to public administration web-sites at least once a week or
once a month,but the web-sites mostly visited are:IRS web-site(46.5%),and the National Bank of
Serbia at the same percentage,then followed by the National Employment Service(41.9%),the
Agency for Business Registers(39.5%)and finally web-sites of various Ministries and
Secretariats(39.5%).
The given results show that the majority of businesses use access to public electronic database-
registers(77%),nearly half of the companies surveyed use electronic banking(52%),43% participate
in the public procurement by using electronic services,and finally only a quarter(24%) use digital
(electronic)certificates in e-commerce transactions and electronic commerce.
If we analyze the correlation between the number of e-Government services used by the
companies,with the exact size of the company,according to the Spearman rank correlation
coefficient,we are free to conclude that there is a statistically significant correlation between the
observed variables(p=0,354,p=0,02).
Table 2:Differences within the particular sector with regard to usage of the e-Government
services,especially determined by the Mann-Whitney test
Mann-
Whitney U
Wilcoxon WZ p
Score of number of visited sites 221.000 521.000 -.224 .823
Number of services used by companies 188.000 488.000 -1.045 .296
frequency of use 135.000 435.000 -2.369 .018
Table 3:Descriptive statistical indicators for the variables upon which a significant difference
has been determined
Arithmetic mean Median Standard deviation N
Public sector 2.32 2.00 .75 19
Private sector 1.50 2.00 1.22 24
Analysis of the differences within the particular sector regarding the usage of the E-government
services,when it comes to the companies surveyed,has been based upon the application of the
Mann-Whitney test.At the level of the given scores,especially regarding the score related to the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
851
frequency of the e-Government services usage,a significant difference between public and
private sector companies has been determined(Z=-2.369,p=0.018).Public companies more
frequently use e-Government services(the average value within the public sector was 2,32 while
in the private sector it was 1,5).
Table 4:Descriptive statistical indicators of the evaluation of the barriers to adoption of the e-
Government services,from the perspective of the business subjects,on a five point Likert scale
Arithmetic
mean
Median Standard
deviation
Some e-Governmentservices tend to be unnecessary. 2.7 3,0 1.7
There is a strong tendency(habit)to implement services in
a traditional(usual)way.
3.5 4,0 1.3
Electronic service might be of any benefit to the
company.
2.2 1,0 1.8
Employees within the company are not sufficiently
capable of using e-Governmentservices
3.6 4,0 1.3
E-government services are not being used because of the
performance of such services by the third parties outside
the company.
2.9 3,0 1.3
Public services are not properly acquainted with all the
services of the public administration (the entire range of
the e-Government).
4.0 4,0 1.0
Upon usage of the e-Governmentservices, an issue of
security and data protection might come up, especially
considering the necessity of leaving personal data on the
internet.
3.2 3,0 1.3
There is not a possibility to conduct a particular service
online (certain procedures still require the exchange of
paper, mail or personal contact).
3.6 4,0 1.4
In order to perform more complex procedures, the
additional information are needed through certain
consultations among the employees within the
administration.
3.8 4,0 1.2
Business entities expressing doubt about proper
performance of the e-services, because of the certain lack
of confidence in the internet.
3.6 4,0 1.5
Some e-services are not adjusted to the specific needs of
certain users.
3.1 3,0 1.3
The user interface of the e-Governmentsystem is not
adequate.
3.6 4,0 1.9
Electronic procedures might be overcomplicated and
require too much time.
2.3 2,0 1.2
Within the table number 4 descriptive statistical data have been shown regarding the claims,
related to the noticed obstacles when it comes to the problem of the e-Governmentservices usage,by
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
852
the various business entities.All given responses have been coded by using Likert scale,ranging from
1(strong disagreement)to 5(strong agreement).All given results show thatthe lack of familiarity with
the e-services offered by the public administration,is the biggest obstacle from the perspective of the
enterprises surveyed(M=4.0),then the necessity to obtain an additional information through the
consultation with the employees,especially in terms of performing much complex
procedures(M=3.8),insufficient training of the employees in the business sector when it comes to the
problem of using e-Government services(M=3.6),the inability to fully perform services via
internet(M=3.6),uncertainty that the e-services are performed in the correct manner(M=3.6)and
finally the inadequacy of the user interface of the e-Government system(M=3.6).
4. CONCLUSION
The development of the e-Government is one of the biggest challenges when it comes to further
development of the public administration system.Considering that almost all kinds of interaction
between the government and the various stakeholders have tendency to be conducted by electronic
means,there is of no surprise that the governments necessity to explore and assess different aspects
of the e-Government use,becoming extremely increased.
The results of this study bear a considerable significance for several reasons.As it was previously
noted,there are very few academic studies which focus on various business entities and their use of
the e-Government services. Also,the widest possible sector of the small and medium-sized
enterprises representing the chief driving force of the successful economic development,while the e-
governance at the same time is the easiest way for creating a favorable business surroundings.The
results of this study point to a variety of facts,which are pretty important for the further development
of the e-Governmentin Serbia. In the first place it is necessary to stress that,there is a relatively
satisfactory level of the e-Government services acceptance by the business subjects in Serbia, which
is an answer to the first research question. However, when it comes to structure of that usage,it is
quite easy to notice, that the majority of these services are related to getting information and
downloading various files. The given results show that only 26% of the companies surveyed, use
web-sites as the most common channel of communication with the public administration, which is a
much smaller percentage in comparison to most dominant channel of communication, and that is-by
phone. Secondly, research shows that there is a strong correlation between the use of the e-
Government services and the size of the company, which simply gives confirmation to previous
studies, which claim that large companies are much more willing to provide their support to using of
the modern information and communication technology, especially in comparison with small and
medium-sized companies in any single country[4].The next important conclusion is, that public
sector companies in comparison to private sector companies are much bigger users of the e-services,
what purports the findings of the researches conducted by several number of scientists in Slovenia,
more precisely M. Vintar et al. [28] (the largest number of public sector organizations use three or
more e-Government services).
The reasons for the relatively slow adoption of the e-Government services have been analyzed in
several studies [1] [17]. Those studies show that the main reasons for lack of e-Government services
usage lay in various problems such as question of data security, lack of computer skills-computer
literacy, as well as problems emerging during the process of the implementation of the necessary
organizational changes. The results show that the biggest obstacle to the use of the e-Government
services is frequent ignorance of its existence. As Cegarra Navarro [4], concluded, in spite of the fact
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
853
that the most companies have access to the internet, there is a lack of awareness that such offering by
the public administration exists, what also means that business sector is not capable of understanding
the value of the use of such systems.
Although the relatively small surveyed sample does not allow results to be generalized, hat survey
points out the certain problems with which the business enterprises are encountered, in their attempt
to perform electronic communication with the administration. Greater publicity regarding the
usefulness of e-services, and considerable savings that come from, could greatly contribute to
increasing awareness about e-services existence and the benefits they usually produce,what
consequently may increase the number of possible users[10].The results of this research might be
used by the policy makers as a sort of guideline,in an attempt to analyze certain errors made in the
process of the e-services implementation,as well as the recognizing of the most effective measures
which could promote and encourage the adoption of the e-services,by the various business entities,to
the extent possible.
Reference
[1] Accenture, Leadership in Customer Service: New Expectations, New Experiences,
Accenture, Toronto, 2005.
[2] Alawneh, A., and Hattab, E. E-Banking Diffusion in the Jordanian Banking Services Sector:
An Empirical Analysis of Key Factors, International Journal of Actor-Network Theory and
Technological Innovation, 1(2), April-June (2009) p. 50-65
[3] Bobar V., Kratak vodi za eProcurement, Zbornik radova meunarodna konferencija
eTrgovina 2010, 21-23.04, Pali, Srbija, 2010. p. 56-61.
[4] Cegarra Navarro, J. G, Frank W. Dewhurst and Antonio Juan Briones Pealver, Factors
affecting the use of e-government in the telecommunications industry of
Spain, Technovation 27.10 (2007): 595-604.
[5] European Commission, i2010 - A European Information Society for growth and
employment, Communication from the Commission to the Council, the European Parliament,
the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions COM(2005)
229 final, Brussels, 1 June 2005
[6] Flak, L.S. and S. Nordheim, Developing Commitment for Horizontal G2G Integration: A
Stakeholder Governance Approach, Proceedings of the 6th European Conference on e-
Government (ECEG 2006), April 27 - 28, Marburg, Germany, 2006.
[7] Jennifer Rowley, E-Government stakeholders - Who are theyand what do they
want? International Journal of Information Management, 31 (2011) 53-62.
[8] Kunstelj, M., Juki T. i Vintar M., How to fully exploit the results of e-government user
surveys: the case of Slovenia, International Review of Administrative Sciences, 75, (2009), 117-
149.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
854
[9] Kunstelj, M., Jukic, T. & Vintar, M., Analysing the demand side of e-government: What can
we learn from Slovenian users? Lecture Notes in Computer Science, Volume4556, (2007).
p.305-317.
[10] Lai Lai Tung and Olaf Rieck, Adoption of electronic government services among business
organizations in Singapore, Journal of Strategic Information Systems, vol. 14, no. 4, (2005) pp.
417-440.
[11] Markovi N. Stoimenov L. Vojinovi O. Milentijevi I., E-Uprava u Srbiji: Pregled
postojeeg stanja javnih servisa, Telekomunikacioni forum (TELFOR 2008), 25-27. novembra,
Beograd, Srbija, 2008, pp. 49-52.
[12] Mazinjanin ., Model upravljanja infrastrukturom javnih servisa graana u elektronskom
poslovanju gradske uprave, doktorska disertacija, Fakultet za poslovne studije, Megatrend
univerzitet, Beograd, 2010.
[13] Mitrovic, Z. & Bytheway, A., Awareness of e-Government Related Small Business
Development Services in Cape Town, The Electronic Journal of Information Systems in
Developing Countries, Vol 39, 4, (2009), p. 1-14.
[14] Murali Sambasivan, George Patrick Wemyss, Raduan Che Rose, User acceptance of a G2B
system: a case of electronic procurement system in Malaysia, Internet Research, Vol. 20 Iss: 2,
(2010) pp.169 187.
[15] Njegu A., Grubor G., Poslovanje elektronske uprave u cloud computing okruenju, 8.
nauni skup Sinergija 2011., 25.03.,Bijeljina, R. Srpska, 2011, pp. 87-100.
[16] Paroki M., Modeliranje i implementacija ubrzanog razvoja elektronske uprave, doktorska
disertacija, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2012
[17] Reddick, C.G., A two-state model of E-Government growth: theories and empirical
evidence for US cities, Government Information Quarterly 21, (2004) 5164.
[18] Reddick, Christopher G., Roy, J., Business perceptions and satisfaction with e-government:
Findings from a Canadian survey, Government Information Quarterly, Vol. 30, Issue 1, (2013),
p.1.
[19] RZS, Preduzetnici u Republici Srbiji, u 2009. godini, Broj 72, Republika Srbija
Republiki zavod za statistiku, radni dokument, Beograd, 2010. str. 5.
[20] Sreji J., Elektronsko poslovanje u jedinicama lokalne samouprave, master rad, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2012.
[21] Strategija razvoja informacionog drutva u Republici Srbiji do 2020. godine, Slubeni
glasnik RS, br. 51/2010.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
855
[22] Ugljea Mrdi, Razvoj e-Uprave u Srbiji, Skup: e-Uprava u slubi graana i privrede, 10-
12. oktobar, Srebrno jezero, Srbija, 2012.
[23] United Nations, "The United Nations E-Government Survey 2012: E-Government for the
People, 2012.
[24] Vaidya, K., Yu, P., Soar, J. & Turner, T., Measuring the Performance of e-Procurement
Implementations in the Australian Public Sector. In N. Cerpa and P. Bro (Eds.), Building Society
through e-Commerce: e-Government, e-Business and e-Learning, University of Talca, Talca,
Chile, 2003, pp. 47-61.
[25] Veinovi M. Stojadinovi S. Kvantifikacija rezultata E-uprave u Srbiji i zemljama u
okruenju, Singidunum revija, vol. 6, no. 2 (2010) str. 82-91.
[26] Veljkovi N., Bogdanovi-Dini S., Stoimenov L., Od e-uprave 1.0 do otvorene uprave:
aktuelne inicijative za dalji razvoj e-uprave (YUINFO 2011), 6-9.3, Kopaonik, Srbija, 2011, pp.
1-6.
[27] Vidas-Bubanja M., Prednosti i ogranienja izgradnje e-uprave u Srbiji, asopis za
ekonomiju i trine komunikacije, 1 (2011) str. 73-88.
[28] Vintar, M. et al., Measuring E-government User Satisfaction, Extended Summary,
University of Ljubljana, Faculty of Public Administration, Institute for Public Administration
Informatisation, November, 2006.
[29] Vukmirovi J., Cicvari Kosti S., Vlastelica Baki T. Marketing approach in e-
government, Proceedings of the XIII International Symposium SymOrg 2012: Innovative
Management and Business Performance, 5-9. jun, Zlatibor, Srbija, 2012, pp. 1120-1125.
[30] Wassenaar, A., E-Governmental value chain models- E-Government from a business
(modelling) perspective. Proceedings of the 11th International Workshop on Database and
Expert Systems Applications, September 4-8, London, United Kingdom, 2000. pp.289-293.
Acknowledgments
This article has been produced as part of a research projects: no. 47028 Advancing Serbia's
competitiveness in the EU accession process and TR-35050 Development of software for the
repair management and assembly of rail car brake system supported by the Ministry of
Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia for the period
2011th-2014th year.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
856
POGODNOSTI I OGRANIENJA VIRTUELNIH RADNIH MESTA
Rade Stankovi, Vlado Radi, Slaana Vujii
V PEP Beograd, Bulevar M. Pupina 163/32, Beograd, Srbija
e-mail: pep.stankovic@gmail.com
Izvod
Zahvaljujuci brzom napretku komunikacionih i informacionih tehnologija, virtuelna radna
mesta su definitivno promenila sliku zaposlenosti u svetu. Virtuelna (mobilna, fleksibilna) radna
mesta zamenjuju tradicionalni kancelarijski ambijent i poslovne objekte i omoguuju
pojedincima da rade sa bilo kog mesta i u bilo koje vreme, bez obzira na geografske granice.
Virtuelni rad prua mnogobrojne pogodnosti organizacijama. Meutim, da bi se ostvario uspeh,
postoje i znaajne prepreke koje se moraju paljivo analizirati i reavati. Takoe, vei broj
autora, pre svega sociologa, istie da socijalni izazovi interneta nisu nigde tako izraeni kao kada
su u pitanju virtuelna radna mesta. U radu je izvrena analiza pogodnosti i ogranienja virtuelnih
radnih mesta i dati predlozi za reavanje osnovnih prepreka.
Kljune rei: virtuaelna radna mesta, socijalni izazovi, prepreke
BENEFITS AND LIMITATIONS OF VIRTUAL WORKPLACES
Rade Stankovic PhD, Vlado Radic PhD, Sladjana Vujicic MSc
Abstract:
Due to the rapid progress of communication and information technologies, virtual workplaces
have definitely changed the worldwide view of the employment. Virtual (mobile, flexible)
workplaces are replacing the traditional office environment and businesses facilities and are
allowing individuals to work from anywhere and at any time, regardless of geographic
boundaries.
Virtual work provides organizations with many benefits. However, in order to achieve success,
there are significant obstacles that must be carefully analyzed and overcome. Also, a number of
authors, notably sociologists, points out that the social challenges of the Internet are not
anywhere as expressed as when it comes to virtual jobs.
This paper presents an analysis of the benefits and limitations of virtual workplaces and gives
suggestions for overcoming the main obstacles.
Keywords: virtual workplaces, social challenges, obstacles
1) Prof. dr Rade Stankovi, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd,
pep.stankovic@gmail.com
2) Prof.dr Vlado Radi, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd, vlado.radic@vektor.net
3) Slaana Vujii MSc, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd,
sladjana.vujicic@vspep.edu.rs
1. UVOD
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
857
Virtuelni timovi se koriste sve vie u preduzeima i drugim organizacijama u cilju smanjenja
putovanja, preseljenja, kancelarijskog prostora i trokova nekretnina, poslovnih i drugih trokova itd.
Virtuelni timovi se definiu kao grupe ljudi koji prvenstveno sarauju preko raunarske
komunikacijske mree i sistema. Na taj nain se povezuju fiziki udaljeni lanovi i postiu
zajedniki ciljevi. Samo povremeno i po potrebi mogu da komuniciraju "licem-u-lice". Timovi se
mogu formirati za reavanje jednog poslovnog problema ili biti stalno angaovani oko razliitih
poslova. Postoje i virtueni timovi koji trajno postoje. (http://sr.wikipedia.org/sr). Slinu definiciju
daje i businessdictionary.com: To su timovi iji lanovi uglavnom komuniciraju putem elektronske
komunikacije. lanovi virtuelnog tima mogu biti u istoj zgradi ali i preko kontinenata.
(www.businessdictionary.com).
Otvaranje virtuelnih radnih mesta je jedna od savremenih mogunosti za smanjenje trokova,
unapredenje poslovnih rezultata i poveanje konkurentske pozicije u globalnoj ekonomiji.
Zahvaljujui brzom napreduju komunikacionih i informatikih tehnologija, virtuelna radna mesta su
definitivno promenila lice amerike zaposlenosti. U Zelenoj knjizi Evropske Komisije [4] smatra se
da je neophodan preokret sa rigidnog proizvodnog sistema na fleksibilan, neogranien proces
organizacijskog razvoja, proces, koji prua nove mogunosti za uenje, inovaciju, poboljanja i stoga
omoguuje poveanu produktivnost. Ovaj novi koncept kontinuiranog preokreta se ponekad
oznaava kao fleksibilno preduzimanje, u kom radna mesta poivaju na jakom poverenju i
visokim kvalifikacijama...
Evolucijua razvoja elektronske pote omoguila je prilagoavanje dokumenata, brzi transport
multimedijalnih sadraja i konano novi naini komuniciranja. Sve je ovo omoguilo da organizacije
formiraju nove modele radnih mesta i radnih timova. Kompanije nastoje da poveaju svoju
konkurentsku prednost u sloenom globalnom okruenju jer im uspena primena novih modela
omoguuje sledee:
- Angaovanje najboljih strunjaka bez obzira na geografsku udaljenost,
- Smanjenje trokova poslovanja,
- Lake traenje odgovara na promenljive zahteve trita
- Obezbeuje konkurentnosti izmeu razliitih privrednih jedinica
- Poveanje produktivnosti, fleksibilnosti rada,
- Radni dan u ovakvoj organizaciji moe da traje 24 asa itd.
U izvetaju [28], zasnovanog na istraivanju skoro 6.000 radnika iz multinacionalnih kompanija
navode se sledei zakljuci:
80% ispitanika je izjavilo da su bili deo tima sa ljudima na razliitim lokacijama.
63% ispitanika je navelo da je skoro polovina njihove ekipe bila izvan matine zemlje.
60% je izjavilo da su njihovi virtuelni timovi bili uspeni ili veoma uspeni, a 40% veruje da su bili
donekle uspeni ili neuspeni.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
858
Ispitanici tvrde da je rad u virtuelnim timovima izazovniji nego licem u lice timovima u
upravljanju konfliktom (73%), donoenju odluka (69%), izraavanju miljenja (64%). Oni su takoe
izjavili da su dostavljanje kvalitetne tampe (48%) i generisanje inovativnih ideja (47%) bili vei
izazov u virtuelnom okruenju.
Prvih pet izazova sa kojima su se suoavali tokom sastanaka virtuelnih timova bili su nedovoljno
vremena da izgrade odnose (90%), brzina donoenja odluka (80%), razliiti stilovi vostva (77%),
nain donoenja odluka (76%).
Kada su ispitanici rangirali najvanije karakteristike dobrog virtuelne saigraa, oni su rangirali (1)
spremnost da deli informacije, (2) aktivno bavljenje, i (3) sposobnost za saradnju.
Rezultati ankete u SAD [3] su pokazali da u 40 odsto ispitanih firmi najmanje 40 odsto zaposlenih
radi u virtuelnim timovima, a u 21 odsto ispitanih kompanija 61 odsto ili vie zaposlenih radi u
virtuelnim timovima. U anketiranim kompanijama se oekuje e se virtuelno uee u velikoj meri
poveati.
Trend ka sve veem rastu broja virtuelnih radnih mesta omoguio je intenzivan razvoj
kompjuterskih i komunikacionih tehnologija kao to su pametni telefoni, lap-top raunari, internet,
snani serveri, mogunosti jeftine i brze organizacije video konferencija i sl. Na tritu postoje i
specijalizovani sistemi za upravljanje radom na virtuelnim radnim mestima, kao rto na primer
Managed Virtual Workplace and Infrastructure-as-a-Service for Workplace sistem [25]. Veliki
broj kompanija se suoava sa novim izazovima da se uspeno izbore sa zahtevima novih modela
rada u takvom okruenju, novih organizacionih struktura, novim modelima razvoja organizacione
kulture itd. Smatra se da da e zbog pridravanja zastarele tradicije koje zahtevaju da svi pilii
budu u kokoinjcu mnoge kompanije izgubiti trku za mladim talentima sa kompanijama koje
koriste savremene tehnologije i razvijaju fleksibilni pristup organizacije.
Virtuelna (mobilna, fleksibilna) radna mesta zamenjuju tradicionalni ambijent, kancelarijske ormane
i poslovne objekate. Ona omoguuju pojedincima da rade sa bilo kog mesta i u bilo koje vreme, bez
obzira na geografske granice. Tehnologija omoguuje da se vie virtuelnih radnih mesta poveu,
tako da zaposleni imaju mogunosti da komuniciraju, sarauju i rade bez obzira na njihovu trenutnu
poziciju u svetu. To omoguuje formiranje virtuelnih multikulturalnih timova iz razliitih sredina
sveta. Takvi, globalni virtuelni timovi se definiu kao kulturno raznolike, geografski distribuirane
radne grupe koje komuniciraju preko elektronskih sistema [12].
Treba naglasiti da se u praksi koristi vie modela zapoljavanja na virtuelnim radnim mestima, tako
da fleksibilnost nije jednoznana pojava. Najee se u literaturi razlikuju funkcionalna, numerika i
finansijska fleksibilnost. U funkcionalnoj, jezgro (core) zaposlenih ima sigurno zaposlenje, u
zamenu za pravo uprave da ih slobodno rasporeuje po radnim zadacima i aktivnostima kako
zahteva proizvodnja i trite. Numerika znai mogunost da se menja broj zaposlenih u skladu sa
potranjom, tako da postoji tana usklaenost izmeu potrebnog i stvarnog broja zaposlenih. U
finansijskoj, plate i drugi trokovi reflektuju stanje ponude i potranje na spoljanjem tritu radne
snage. Drugi autori vre podelu na eksternu numeriku (fleksibilnost otputanja i upoljavanja),
unutranju numeriku (radni sati, prekovremeni rad, part-time), funkcionalnu (vieuposlenost:
multy-employability) i fleksibilnost plata (prema rezultatima rada) [15].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
859
Uspenost rada globalnim virtuelnih timova zavisi od sposobnosti lanova da efikasno komuniciraju
i sarauju bez obzira na jezike, kulturne i druge razliitosti. Zato je potrebna edukacija i razvijanje
vetina zaposlenih za rad na virtuelnim radnim mestima. Rezultati istraivanja su pokazali da obuka
treba da se vri vrlo rano [5]. Dokazano je da se edukacijm i obukom virtuelnih timova znaajno
utie na efikasnost njihovog funkcionisanja [22].
I univerziteti su prepoznali jaz izmeu klasine visokokolske proizvodnje i zahteva novih
performansi tehnoloki sofisticiranih radnih mesta. Uoena je potreba za edukacijom i razvijanjem
sposobnosti studenata na fakultetima za uspeno reavanje potekoe u radu preko vremenskih zona,
jezika, komunikacionih stilova, kultura itd. Novi nastavni planovi i programi omoguuju realizaciju
nastave i vebi iz oblasti virtuelne saradnje grupa i upotrebu savremenih tehnologija. O problemu
edukacije za virtuelna radna mesta su vrene brojne analize, kako je prikazano u literaturi [23.
2. POGODNOSTI VIRTUELNIH RADNIH MESTA
Virtuelni rad nudi mnogobrojne pogodnosti organizacijama. Najznaajnije i istraivanjima
potvrene pogodnosti su:
Smanjenje trokova, pre svega smanjenjm potreba za obezbeenje kancelarijskog prostora i
opreme, smanjenjem putovanja i sl. Za mnoge organizacije je poslovni prostor znaajan troak.
Sa poveanjem broja virtuelnih radnih mesta kompanije smanjuju trokove zakupa ili vlasnitva
prostora i obnavljanja amortizovane opreme. Rezultati ankete u SAD [3], su pokazale da su
osnovni motivi kompanija za usvajanje virtuelnog rada dva kritina podruja: suzbijanje
trokova (61 posto) i regrutovanja talentovanog kadra (59 posto).
Poveanje angamana i produktivnosti zaposlenih. Brojna istraivanja pokazuju da se
produktivnost na virtuelnim radnim mestima znaajno poveava. To se objanjava time da rad
van tradicionalne kancelarije nudi zaposlenima veu slobodu u izboru vremena rada u
poslovnom sistemu i reavanju svakodnevnih privatnih obaveza, mogunosti bre i lake
saradnje sa lanovima tima i sl. Smatra se da zaposleni na virtuelnom radnom mestu imaju veu
odgovornost, da razviju samopouzdanje i samodisciplinu u cilju lakeg prevazilaenja prepreka i
reavanja poslovnih problema. Globalna istraivanja pokazuju da su zaposleni angaovaniji i
uspeniji kada se podstiu da preuzmu odgovornost za rezultate svoga rada. Zbog toga je rad na
virtuelnim radnim mestima pokreta znaajnijeg angaovanja kojim se ostvaruje vea
produktivnost organizacije.
Iz rezultata istraivanja prikazanih u literaturi [17] moe da se uoi da je zalaganje zaposlenih
koji imaju pristup fleksibilnosti vee u odnosu na one bez fleksibilnosti. Veoma slian efekat je
uoen u smanjenju stresa. Oko 50 posto se smanjenje stres za ene i mukarce koji imaju pristup
fleksibilnosti, u odnosu na one bez fleksibilnosti.
Privlaenje i zadravanje talentovanjih kompetentnih kadrova. Preko virtelnih radnih mesta
je svet, kako za poslodavce, tako i za potencijalne radnike, bukvalno na dohvat ruke. Zaposleni
su osloboeni stega geografije i mogu da rade i ive gde god ele. Zato kompanije mogu da
zaposle kvalitetne kompetentne talente bez obzira na mesto njihovog boravka. Kao primer se
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
860
navodi IBM korporacija u kojoj su skoro svi menaderi (94 posto) potvrdili pozitivne uticaje
fleksibilne radne opcije na sposobnost kompanije da zadri talentovane profesionalce. Obzirom
da su istraivanja potvrdila jaku vezu izmeu fleksibilnosti i zadravanja zaposlenih talenata
IBM promovie fleksibilnost kao strategijsko opredeljenje.
Razvoj kreativnosti i inovativnog rada zaposlenih. Postoje realne mogunosti formiranja
kvalitetnih i perspektivnih radnih timova koji mogu da napreduju kroz saradnju, kreativan i
inovativan rad, bez geografskih ogranienja mesta stanovanja, u razliitim vremenskim zonama.
Kreativnost i inovacije imaju mnogo bolje anse da napreduju kada organizacije formiraju
timove korienjem potencijala talenata iz globalnog bazena, i stvaranjem uslova i perspektiva
za njihov razvoj.
3. OSNOVNE PREPREKE VIRTUELNIH RADNIH MESTA
Iako virtuelna radno mesta nude mnoge prednosti, postoje i znaajne prepreke koje se moraju
paljivo analizirati i reavati da bi se ostvario uspeh. Osnovne prepreke virtelnih radnih mesta su:
Drutvenost, nedostatak neposrednog kontakta zaposlenih moe da dovede do smanjenja
timskog duha, poverenja i produktivnosti. Ljudi su socijalna bia i zbog toga praktino usamljeniki
rad moe kod nekih lanova tima negatino da utie na nivo kreativnosti i produktivnosti rada. Zato
treba da se nae nain povezivanja zaposlenih na virtuelnim radnim mestima. Kompanije moraju da
prilagode svoje poslovne strategije za stvaranje mogunosti za povremene socijalne interakcije meu
zaposlenima, da uspostavi interaktivne mogunosti rada za zaposlene (ukljuujui i "virtuelne
timove"), kao i da razvijaju bolje on-line nadzore i mentorstva. U izvetaju [28] se navodi da 46%
ispitanika nikada nije upoznalo druge virtuelne lanove tima licem u lice, a 30% se srelo samo
jednom godinje.
Poveana osetljivost na komunikacije, zbog multikulturnih, interpersonalnih, jezikih, tehnikih i
drugih faktora. U izvetaju [28] vremenske zone su predstavljene kao najvea prepreka za rad
virtuelnih timova (81%), zatim jezik (64%); praznici, lokalni zakoni i obiaji (59%) i tehnologija
(43%). U istom izvetaju se navodi da su najvei lini izazovi sa kojima su se ispitanici suoavali:
nemogunost da proitaju neverbalne signale sagovornika (94%), nedostatak kolegijalnosti (85%),
tekoe uspostavljanja odnosa i poverenja (81%), tekoe da vide celu sliku (77%), oslanjanje na e-
mail i telefon (68%) i oseaj izolovanosti (66%).
Liderstvo. Javlja se problem voenja timova iji su lanovi smeteni na razliitim destinacijama
regiona, kontinenta ili ak sveta, razvijanja i negovanja timskog duha meu ljudima koji se moda
nikada nee videti, monitoringa itd. Lideri moraju da korienjem simulacija, video-snimaka,
grupnog poduavanja i drugih oblika treninga razvijaju sposobnosti da dizajniraju i upravljaju
globalnim timovima na nain da podstie saradnju, poboljavaju komunikaciju unutar timova, grade
koheziju lanova timova sa brojnim kulturnim, jezinim i drugim raznolikostima.
Upravljanje Global virtuelnih timova je jedan-od-naturi, akcija zasnovan program koji e vam
pokazati kako da upravljaju geografski rasutih i kulturno razliitih timova i postigne maksimalni
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
861
efekat. Kroz korienje simulacije, okvira, video-snimao vebi i grupne poduavanje ete razviti
sposobnost da dizajniraju i upravljaju globalni tim na nain da podstie saradnju, poboljava unutar
tim komunikaciju, gradi koheziju i poluge kulturne raznolikosti vaeg tima.
Fokusiranje lanova timova na kvalitetno i odgovorno izvravanje zadataka bez odstupanja i pored
injenice da se ne mogu videti lino. U tom smislu ciljevi, rokovi i odgovornosti moraju biti veoma
jasno definisani.
Izbor lanova timova. Prilikom izbora lanova i formiranja timova javlja se ozbiljan problem
izbora zaposlenih koji e ostvariti timski produktivan rad u uslovima virtuelnih radnih mesta.
Takoe se javlja problem treninga i obezbeenja timskog rada.
Promene organizacionih struktura. Virtuelna radna mesta uzrokuju znaajne promene kojima
organizacije moraju da se prilagode i obezbede potrebne protokole, tehnologiju i modele upravljanja
timovimaa iji je rad orijentisan na rezultate.
Organizaciona kultura. Promene u modelu razvoja organizacione kulture - normi i vrednosti koje
definiu odgovarajue ponaanje u organizaciji sa virtuelnim radnim mestima, stvaranje
meusobnog poverenja, kao i poverenje u lidere i kvalitet rukovoenja predstavljaju ozbiljne
prepreke za koje kompanije treba da nau reenja.
Socijalni problemi virtuelnih radnih mesta. Prema navodima u literaturi [26], zemlje lanice
Evropske unije (EU), kao i same EU, suoavaju se sa "duplom obavezom", koja se moe sumirati sa
fleksibilnostno-bezbednosne take. S jedne strane, postoji potreba za poveanjem fleksibilnosti u
cilju jaanja konkurentnih snaga i performansi preduzea, sektora, zemalja i EU u celini. Sa druge
strane, inteziviraju se procesi socijalne iskljuenosti, segmentacije, savremenog siromatva i
ugroenosti socijalne integracije i kohezije. Ugroena je sigurnost radnih mesta, bezbednost plata i
zapoljavanja. Na osnovu iroke meunarodne uporedne studije, [14] zakljueno je sledee:
"Fleksibilizacija trita rada dovela je do znaajne erozije prava radnika u osnovim vanim oblastima
koje se tiu njihove zaposlenosti i bezbednost prihoda i (relativno) stabilnosti njihovih radnih i
ivotnih uslova. to se tie kompromisa koji proizilaze iz fleksibilnosti pregovaranja, nije bilo
pokuaja da se drastino promene sadanje paradigme ekonomske i socijalne politike".
Takoe, vei broj autora, pre svega sociologa istie da nigde socijalni izazovi Interneta nisu tako
izraeni kao na virtuelnim radnim mestima. Prema [15] treba imati u vidu iri drutveni kontekst u
kome je fleksibilnost toliko poeljna, a to su: savremeni globalizacijski procesi, recesija, ciklusi
uspona i padova ekonomija razvijenih zemalja sveta, poveanje nejednakosti u razvijenim zemljama,
permanentno siromaenje nerazvijenih.
Problem odnosa fleksibilnosti i sigurnosti kao nove dileme organizacije rada formulisan je i u
Zelenoj knjizi [4], na to ukazuju sledei delovi Zelene knjige: Takve promene ne trebaju do budu
posmatrane kao pretnja socijalnoj sigurnosti: Fleksibilne organizacione forme mogu da budu korisne
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
862
kako po evropsku privredu, tako i za pojedinanog radnika. Stoga radna snaga ne treba da bude
kanjena, kada se implementiraju ovi novi oblici rada.....
Neki od sociologa teoretiara istiu da organizacija ne moe da bude produktivna i odriva u
uslovima kada se radnici oseaju nesigurno i strepe za budunost. Ako je cilj fleksibilnosti vea
produktivnost (to sigurno jeste sa stanovita vlasnikog i upravljakog dela drutva, a i sa stanovita
onih nad kojima se upravlja ukoliko oni u tome vidi nain da poveaju svoje prihode i dobiju vei
deo "kolaa"), diskutabilno je da li ona dovodi do poveanja produktivnosti, naroito ako se stvari
posmatraju sa dugoronog aspekta (long-term aspect). Ispada da je fleksibilnost diskutabilna ak i sa
stanovita golog profita. Manfred Fuks [7], je naroito istakao sledee negativne strane
fleksibilnosti: nestajanje socijalne kohezije, za ije postojanje je potrebna trajnost i sugurnost odnosa
i radne organizacije, polarizacija i diferencijacija izmeu radnika, kako unutar iste, tako i izmeu
razliitih firmi itd.
Sa stanovita dileme fleksibilnost ili sigurnost, najvanije je napraviti distinkciju izmeu fleksibilne
organizacija rada, i fleksibilnog trita radne snage [15]. Fleksibilnost na tritu radne snage je
zapravo tip eksterne, numerike fleksibilnosti, koja se manifestuje u lakoi otputanja i
zapoljavanja. Njena glavna rezultanta je redukovanje prava radnika i oslabljena pregovaraka
pozicija u odnosu na kapital. Ovaj problem nije jednako izraen u zemljama EU. U radu [26]
Towards flexicurity?: balancing flexibility and security in EU member states prikazan je
problem odnosa fleksibilnosti i sigurnosti u Belgiji, Holandiji, Danskoj i Nemakoj. Istraivanja,
prezentovana na ovom skupu, su pokazala da je u Belgiji prisutna fordistika sigurnost i
fleksibilnost, da je u Nemakoj sigurnost iznad fleksibilnosti, u Holandiji su kretanja u pravcu
fleksigurnosti, dok je u Danskoj situacija najperspektivnija, i fleksibilnost i sigurnost su visoki, pa
ova zemlja moe i treba da poslui kao orijentir za razvoj fleksigurnosti i drugima. Iz navedenog
proizilazi da se problem ne moe prepustiti stihijnosti trita i globalizacijskih procesa ve da je
potrebna odreena intervencija zajednice.
4. ZAKLJUAK
Broj preduzea sa virtuelnim radnim mestima se kontinuirano poveava, to znai da virtuelni
timovi imaju obeavajuu budunost u organizacijama koje ele da iskoriste prednosti koje
ovakav model prua.
Prepreke virtuelnih timova nisu nepremostive. Pravilan izbor i obuku virtuelnih timova talenata,
izbor odgovarajuih tehnologija (i obuka za upotrebu tih tehnologija) i podsticajna izvrna
podrka virtuelnm timovima moe pretvoriti prepreke u mogunosti i prednosti. U tom smislu su
potrebna istraivanja u realnim uslovima iji e rezultati dati reenja za prevazilaenje brojnih
probleme i barijera i poveanje produktivnosti i efikasnosti rada virtuelnih timova.
Nuan je razvoj novih modela upravljanja, razvoja organizacione kulture preduzea, uenja,
benchmark pojedinanih stilova liderstva i treninga menadera u cilju uspenog prevazilaenja
problema i efikasnog korienja mogunosti.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
863
Reference
1. A Survey Brief by WorldatWork, Telework Trendlines 2009, WorldatWork,
(www.worldatwork.org)
2. Bekker S., Wilthagen T., (2008), Europes Pathways to Flexicurity: Lessons Presented from
and to the Netherlands, www.researchgate.net/...Flexicurity...Europea.
3. Bullock Ch., and Jennifer Tucker Klein J., (2011), Virtual Work Environments in the Post-
Recession Era, Brandman University Carpenter J.L, Building Community in the Virtual
Workplace, http://cyber.law.harvard.edu/fallsem98/final_papers/Carpenter.html
4. European Comission (1997), Das Grunbuch, Eine Neue Arbeitsorganisation im Geiste der
Partnerschift, European Comission, Brussels
5. Fiol, C.M., and OConnor, E.J. (2002), Identification in Virtual Teams: From Imported to
Homegrown
6. Friedman D.E., (2002), Workplace Flexibility: A Guide for Companies, When Work Works,
www.whenworkworks.org.
7. Fuchs M., (2001), Polarization and Differentiation of Employment Relations and New
Organizational Models, Critical Menagment Studies Conference,11-13. July 2001, UMIST,
Mancheseter
8. Harrington J.S., Santiago J., (2006), Organizational Culture and Telecommuters Quality of
Work Life and Professional Isolation, Communications of the IIMA, Volume 6 Issue 3
9. Hofstede G., Hofstede J.G., Minkov M., (2010), Cultures and Organizations: Software of
the Mind, Third Edition, McGraw-Hill books.
10. Holloway S.F., Jones T.M.,(2012), HRS ROLE IN MANAGING THE VIRTUAL
WORKPLACE, University of Cincinnati, gDepartment of Psychology
11. Innovative Workplace Flexibility Options for Hourly Workers | Executive Summary
Corporate Voices for Working Families, http://www.cvworkingfamilies.org
12. Massey, A. P., Hung, Y.T. C., Monotoya-Weiss, M., & Ramesh, V. (2001). When culture
and style aren't about cloths: Perceptions of task-technology "Fit" in global virtual
13. Morganson J.M, Major A.D., Oborn L.K., Verive M.J., Heelan P.,M., (2010), Comparing
telework locations and traditional work arrangements, Journal of Managerial Psychology
Vol. 25 No. 6, 2010, pp. 578-595
14. Ozaki, M. (ed.) (1999) Negotiating flexibility. The role of the sociale partners and the State.
15. Popov Z., (2004-2005), Dilema savremene organizacije rada: Fleksibilnost ili sigurnost,
Radovi Filozofskog fakulteta, Br. 6-7, str. 529-547
16. Pruchno, R., Litchfield, L., Fried M. (2000), MEASURINGTHEIM PACT OF
WORKPLACE FLEXIBILITY, Boston College Center for Work & Family
17. Richman A., Johnson A., and Noble K.,,( 2011), Business Impacts of Flexibility: An
Imperative for Expansion, http://www.cvworkingfamilies.org
18. Sarrafzadeh M., Williamson D. K., (2012, Multicultural, Virtual Work Places: Opportunities
and Challenges for LIS Educators, International Journal of Information Science and
Management, IJISM Vol. 2, No. 1 (Vol. 10, No. 1)
19. technology-mediated work at a distance, Social Science Computer Review, Vol. 25, pp.
27-47.
20. Thompson Ch., and Caputo P., (2009), The Reality of Virtual Work: Is Your Organization
Ready?, Aon consulting.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
864
21. Thomson, P., McHugh,D. (1990), Work Organisations, A Critical Introduction, Macmillan,
Basingstoke
22. Warkentin, M., and Beranek, P. (1999), Training to Improve Virtual Team Effectiveness,
Information Systems Journal, Volume 9, Issue 4, 271289.
23. Webster J. and Wong W.K.P., (2008) Comparing traditional and virtual group forms:
identity, communication and trust in naturally occurring project teams, The International
Journal of Human Resource Management, Vol. 19, No. 1.
24. We-ness, paper presented at the Academy of Management Meetings, Denver, CO.
25. White Paper Issue: Virtual Workplace, (2009), Copyright Fujitsu Technology Solutions
GmbH.
26. Wilthagen T., Tros F., Lieshou H., (2003): Towards flexicurity?: balancing flexibility and
security in EU member states, http://ssrn.com/abstract=1133940
27. Workplace Flexibility in the 21st Century (2009): Meeting the Needs of the Changing
Workforce, the Society for Human Resource Management (SHRM), 2009.
28. The Challenges of Working in Virtual Teams VIRTUAL TEAMS SURVEY REPORT
2010, http://rw-3.com/VTSReportv7.pdf
29. Dorr M., Kelly K., (2011), Developing Real Skills for Virtual Teams,
www.execdev.unc.edu
30. A report by WorldatWork February 2011 Survey on Workplace Flexibility, WorldatWork,
www.worlddatawork.org
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
865
ORGANIZACIONA KULTURA PREDUZEA SA VIRTUELNIM RADNIM
MESTIMA
Rade Stankovi, Vlado Radi, Saveta Vukadinovi
Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd, Bulevar M.Pupina 163/32,
Beograd, Srbija; e-mail: pep.stankovic@gmail.com
Izvod
Otvaranje virtuelnih radnih mesta omoguuje smanjenje trokova, unapreenje poslovnih
rezultata i poveanje konkurentske pozicije u globalnoj ekonomiji. Savremene kompanije se
suoavaju sa izazovima i zahtevima novih modela rada u takvom okruenju, promenjenih
organizacionih struktura, novih modela razvoja organizacione kulture itd.
Upravljanje virtuelnim radom predstavlja jedan od kljunih izazova upravljanja, jer virtuelna
radna snaga ima velika odstupanja od uobiajenog naina poslovanja, izgraenih stavova,
organizacione kulture i sl. Zbog toga je potrebno da kompanije pripreme i sprovedu
sveobuhvatne planove za upravljanje promenama, koji mogu da pomognu u obezbeenju
dugorone i uspene implemantacije virtuelnog rada u organizaciju. U radu su predloena neka
reenja problema razvoja organizacione kulture u ovim uslovima.
Kljune rei: organizacija, organizaciona kultura, virtuelna radna mesta
ORGANIZATIONAL CULTURE OF ENTERPRISES WITH A VIRTUAL
WORKPLACES
PhD Rade Stankovi
1)
, PhD Vlado Radi
2)
, MA Saveta Vukadinovi
3)
Abstract
Opening of virtual workplaces can help reduce costs, improve business performance and
increase competitive position in the global economy. Modern companies are faced with the
challenges and requirements of new ways of working in such an environment, changed
organizational structures, new models of organizational culture development, etc.
Managing virtual work represents one of the key challenges of management, because the virtual
workforce has a large deviation from the usual way of doing business, consisting attitudes,
organizational culture, etc. Therefore, it is necessary that companies prepare and implement
comprehensive plans for the management of changes, which can help in providing long-term and
successful implementation of virtual work in an organization.
In this paper, we have proposed some solutions to problems of developing organizational culture
in these conditions.
Key words: organization, organizational culture, virtual workplaces
1) prof. dr Rade Stankovi, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd,
pep.stankovic@gmail.com
2) Prof.dr Vlado Radi, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd, vlado.radic@vektor.net
3) Saveta Vukadinovi MSc, Visoka kola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd,
savetavukadinovic@yahoo.com
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
866
1. UVOD
U praksi prihvaen "potencijal" novih tehnologija, trend stalnog poveavanja virtuelnog rada u
cilju ostvarivanja konkurentske prednosti kroz nove modele zapoljavanja, uzrokovao je pojavu
novog organizacionog razmiljanja i pojavu novih struktura, procesa i sl. Sve vei broj
virtuelnih radnika, njihov znaaj za nove trendove u ekonomiji i specifini izazovi sa kojima se
menaderi suoavaju pokazuju da se moraju osmisliti novi modeli za upravljanje ovim novim i
rastuim fenomenom. Potrebne su nove teorije, strategije, stavovi i koncepti za razumevanje i
opis nove prakse, jer promene u percepciji lanova organizacije koje proizilaze iz virtuelnog
rada moe imati znaajne organizacione implikacije. Radnici na virtuelnim radnim mestima se
nalaze u specifinom odnosu prema kompaniji. Virtuelni rad poveava izolaciju zaposlenih i
nezavisnost. Postoji potreba virtuelnih radnika za pripadnou, jaom organizacionom
identifikacijom i socijalnom podrkom.
U radovima Baruh [1] i [4], je istaknuto da je nedovoljno istraivan uticaj virtuelnog rada na
potencijalne promene u organizacionoj kulturi i uticaj kulture na kvalitet rada virtuelnih radnika.
U radu Harrington J.S., Santiago J., (2006) [4], je navedeno da ne samo da kultura utie na
kvalitet primene i uspeh daljinskih aranmana, ve poveana izolacija i nezavisnost virtuelnih
radnika moe uticati na kulturu udaljenih radnika u okruenju i stvoriti organizacionu
subkulturu.
2. ORGANIZACIONA KULTURA
Nacionalna kultura sa svojim simbolima, herojima, ritualima, vrednostima, verovanjima i sl. ima
uticaj na organizaciju, njenu praksu, vrednosti, oekivanja, ponaanje menadera i zaposlenih
itd. [5,8]. Prema House, Wright i Aditya (1997) [9], kultura je kolektivno orjentisani fenomen,
odnosi se na zajednika znaenja, a kulturne norme se manifestuju u obliku artefakta. Kulturne
varijable imaju uticaj na socijani aspekt jer lanovi kolektiva dele set vrednosti i socijalni
identitet, a pored toga, stavovi imaju snanu asocijaciju sa kulturnim, profesionalnim i
obrazovnim poreklom zaposlenih, a oni su ukorenjeni u drutvu kom zaposleni pripadaju.
Organizaciona kultura je osnovna dimenzija i okvir svakog organizacionog ambijenta. Postoje
brojne definicijama organizacione kulture: organizaciona kultura je sie vanih zakljuaka,
izmiljenih, otkrivenih ili razvijenih od strane date grupe dok se suoavala sa problemima
spoljne adaptacije i unutranje integracije, formulisanim dovoljno dobro da se mogu smatrati
vrednim i kao takvi prenositi novim lanovima organizacije, kao ispravan nain percepcije,
razmiljanja i oseanja za iste probleme [19], Organizaciona kultura odnosi se na obrazac
verovanja, vrednosti i nauenih naina postupanja sa iskustvom koji su se razvili kroz
organizacionu istoriju i koji se manifestuju kroz materijalne objekte kao i ponaanje lanova
organizacije. [3]. Profesor Janiijevi, (1997) organizacionu kulturu definie kao sistem
pretpostavki, verovanja, vrednosti i normi ponaanja koje su lanovi jedne organizacije razvili i
usvojili kroz zajedniko iskustvo, koji su manifestovani kroz simbole i koji usmeravaju njihovo
miljenje i ponaanje. Organizaciona kultura se moe definisati i kao nain na koji su stvari
ureene u organizaciji ili nain na koji preduzee vidi sebe i svoje okruenje, Hofstede kulturu
naziva softverom uma koji razlikuje lanove jedne organizacije od lanova druge. Organizaciona
kultura je povezana sa brojnim organizacionim ishodima u preduzeu [9], a jedan od ishoda je
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
867
zadovoljstvo poslom. Za Henry Mintzberga organizaciona kultura je dua organizacije -
verovanja, vrednosti i nain na koji se ispoljavaju. Organizaciona struktura se doivljava kao
skelet, meso i krv organizma a kultura je dua koja dri sve ove stvari na okupu i koja daje ivot
organizmu. Pored ovih, postoje jo mnoge definicije organizacione kulture, ali svima njima je
zajedniko da kultura ima: sadraj, socijalni karakter, efekte na organizaciju i njene lanove,
nain nastanka, stabilnost i odravanje i jedinstvenost, odnosno specifinost (Prema [12]).
Termin organizaciona kultura nastao je u Americi i vrlo brzo je prihvaen u celom svetu.
Obino se kae da organizaciona kultura predstavlja jedan od onih mistinih menaderskih
pojmova, teko merljivih, ali vrlo vidljivih dolaskom u svaku organizaciju bez obzira na njenu
veliinu. Ula je u iu naune i strune javnosti 80-tih godina prolog veka kada su je lansirala
japanska preduzea svojim velikim ekonomskim bumom na svetskom tritu. Bitna
karakteristika svake organizacione kulture jeste da se stvara postepeno, a ostaje na snazi vrlo
dugo ak i posle odlaska iz organizacije njenih idejni tvoraca.
Svaka organizacija mora u skladu sa organizacionom kulturom da postavi smernice za rad
zaposlenih na osnovu definisane politike organizacije. Na taj nain zaposleni se motiviu da rade
bolje i dobiju priznanja za svoj rad. Ne postoje dve organizacije koje imaju istu organizacionu
kulturu pa je organizaciona kultura neto po emu se organizacije prepoznaju.
Organizaciona kultura je znaajna iz vie razloga. Odreuje znaenja koja lanovi organizacije
pridaju onome to se deava u organizaciji i van nje, utie na njihovu interpretaciju realnosti,
utie na sve odluke, akcije i interakcije, kako menadera tako i ostalih lanova organizacije i
utie na poslovne rezultate preduzea. Ona na mnogo naina utie na uspenost organizacije, od
kojih su najznaajniji: uticaj na donoenje stratekih odluka, uticaj na promene prilagoavanja
okruenju, uticaj na koordinaciju u organizaciji, uticaj na mehanizme kontrole ponaanja
zaposlenih, uticaj na smanjenje konflikata u organizaciji i uticaj na motivaciju [12].
Najintrigantnije i najinteresantnije pitanje o organizacionoj kulturi koje ima i etiku konotaciju
jeste da li menadment moe da upravlja organizacionom kulturom, da li moe da je menja
prema zahtevima okruenja? Autori Obradovi K., Cvijanovi J.M., Lazi J.M. (2003), [17]
istiu da je organizaciona kultura socijalni fenomen koji nastaje i menja se kroz interakciju
zaposlenih, meusobno i sa okruenjem. Analiza uticaja nacionalne kulture na funkcionisanje
organizacije (pa i na organizacionu kulturu) predstavlja deo ireg shvatanja organizacija kao
otvorenog sistema i podrazumeva znaajan uticaj okoline na unutranje organizacione procese.
Kada organizacije prilagoavaju svoje strukture i prakse zahtevima okruenja one se, u stvari,
prilagoavaju aspektima okruujue kulture. Na ovaj nain, kulturni elementi iz okruenja se
unose u organizacije i mogu uticatina njihove kulture [21].
Nastanak i razvoj organizacione kulture su procesi koji zahtevaju dui vremenski period. To
znai da tek osnovana preduzea nemaju izgraenu specifinu organizacionu kulturu ve ona
nastaje i menja se tokom njegovog postojanja, pratei njegov ivotni ciklus. Nastanak i razvoj
organizacione kulture odnose se pre svega na njen kognitivni sadraj kao bazu na kojoj se
formira simbolistiki sadraj. Glavne grupe uticajnih faktora okruenja u kojem nastaje
organizaciona kultura su nacionalna kultura, karakteristike biznisa i uticaj menadmenta.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
868
Ukratko, kultura ili potkulture u jednom drutvu mogu imati potencijalni uticaj na organizacione
oblike i procese:
1. Zbog toga to akteri iz okruenja postavljaju kulturna ogranienja za organizaciju;
2. Zbog toga to vladajue elite u organizaciji dizajniraju i redizajniraju ivot organizacije
na osnovu kulturno datih modela organizovanja i
3. Zato to se i sami lanovi nezvanino organizuju i kontra-organizuju na naine koji su
izvedeni iz njihovih potkultura [14].
3. ORGANIZACIONA KULTURA VIRTUELNIH TIMOVA
Virtulni rad se uglavnom odvija u virtuelnim timovima. Broj kompanija koje formitaju virtuelne
timove, kao broj timova i virtuelnih radnika se neprekidno poveava. Tim predstavlja posebnu
vrstu grupa ljudi, koji su izdvojeni sa odreenim ciljem da bi obaviljali zadatatke koji ne moe
pojedinac sam da realizuje. Timski rad je nain preko kojeg se ostvaruju mnogi oblici uenja i
razvijaju delotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, miljenja i
pogleda. U timovima se stvaraju mogunosti za kreiranje i razvijanje novih ideja i postie vea
efikasnost u odnosu na rad pojedinca, s obzirom da je i najproduktivnijem pojedincu potrebno
znatno vie vremena nego jednom usaglaenom timu. Psihosocijalne osnove timskog rada prema
[2] su: kontinuirana interakcija, ravnopravnost, tolerancija razliitosti i participacija, uee svih
lanova u procesima i reavanju problema. Timski rad doprinosi boljem ostvarivanju
profesionalnog razvoja zaposlenih u ustanovi, pod uslovom da se odvija po principima koji
obezbeuju uzajamnu usaglaenost i produktivnost.
Virtuelni timovi se razlikuju od drugih modela timova po tome to lanovi meusobno
komuniciraju uz upotrebu savremenih elektronskih komunikacionih ureaja (elektronske pote,
video-konferencije, web stranice, internet mrea, pametnih mobilnih telefona i sl.) umesto u
direktnom susretu. lanovi tima mogu biti u razliitim delovima sveta a ipak raditi kao tim. Sva
su predvianja da e e sve vei broj kompanija koristiti ovakav model organizacije i da e rasti
broj virtuelnih timova.
Rezultati istraivanja pokazuju da se virtuelnim radnim mestima i virtuelnim timovima mogu
ostvariti povoljni finansijski efekti, poveati produktivnost rada, zaposliti i zadrati talentovani i
kompetentni ljudi iz bilo kog mesta u svetu bez promene prebivalita itd. To je meutim mogue
samo ako se uspeno ree brojni problemi meu kojima su dominantne jezike, kulturoloke,
socijalne i druge barijere. Poznato je da je formiranje, funkcionisanje i razvoj tima dinamian
proces i da se timovi neprestano nalaze u stanju promena. Prema Bjeki [2] promene se mogu
posmatrati kroz etiri faze:
1. Faza formiranja tima, koju karakteriu nesigurnost, nedovoljno jasna uloga, odgovornost
i oekivanja lanova tima;
2. Faza krize u kojoj se javlja otpor lanova prema novinama, potreba za dokazivanjem,
sumnja u realizaciju, uvoenje procedura rada i sl;
3. Faza normalizacije kada se vri meusobno usklaivanje lanova, preuzimanje
odgovornosti, dobra komunikacija u timu, prevazilaenje raskoraka izmeu
individualnog ka timskom radu;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
869
4. Faza stvaranja kada zajedniki ciljevi postaju ciljevi svakog lana, uvaavanje,
usklaivanje, samopouzdanje lanova, konkretno ostvarivanje zadataka.
Upravljanje virtuelnim timovima sa multinacionalnim lanovima je u navedenim fazama
sigurno mnogo sloenije, pre svega zbog fizike disperzije lanova tima i razliitim kulturama
koje inae imaju razliite predispozicije za timski rad. Prema Hofstede-u povoljnije su za timski
rad: (1) kolektivistike kulture, (2) kulture sa niskim izbegavanjem neizvesnosti, (3) kulture sa
visokom distancom moi i (4) kulture usmerene ka kvantitetu ivota. Nepovoljnije su (1)
individualistike kulture (2) kulture sa visokim izbegavanjem neizvesnosti, to podrazumeva da
pripadnici nacionalne kulture izbegavaju promene, neizvesnost, rizik, nejasnoe i razliitosti, (3)
kulture sa veom distancom moi u kojima se nejednaka distribucija moi u drutvu smatra
normalnom te je vrlo teko da se oni koji imaju mo prilagode timskom radu i (4) kulture koje
istiu kvalitet ivota.
Hofstedeov okvir je proistekao iz studije o osoblju svetske kompanije IMB. Vie od 110.000
ljudi koji rade u IMB u 40 zemalja odgovorilo je na 32 pitanja. Na osnovu tih odgovora, danski
psiholog Gert Hofstede (1980) istraivao je etiri elementa kulture [16].
Individualizam nasuprot kolektivizmu. Identifikuje da li kultura odrava pojedince ili grupu.
Biznis u individualistikim kulturama stavlja odgovornost za donoenje odluka na odgovornog
pojedinca. U kolektivistikim kulturama, sramotu zbog donoenja loe odluke dele lanovi
grupe. Prema Hofstedeovoj skali stanovnici SAD tee individualizmu au Srbiji kolektivizmu.
Distanca moi. Opisuje stepen nejednakosti meu ljudima razliitih zanimanja. U kulturama sa
veom distancom moi, voe i nadzornici uivaju posebne privilegije. U kulturama male
distance moi presti i nagrade se ravnopravnije dele izmeu rukovodilaca i obinih radnika.
Distanca moi stanovnika SAD je niska a stanovnika Srbije visoka.
Izbegavanje neizvesnosti. Identifikuje spremnost jedne kulture da prihvati neizvesnost u vezi sa
budunou. Kultura koja izbegava neizvesnost obino ima manju "frekvenciju promena"
zaposlenih, vie formalnih pravila za regulisanje ponaanja zaposlenih i vie tekoa u uvoenju
promena. Organizacije u kulturama koje prihvataju rizik otvorene su za iskustva drugih kultura,
ali imaju i veu "frekvenciju promena" zaposlenih. Izbegavanje neizvesnosti stanovnika SAD je
nisko a stanovnika Srbije visoko.
Kvantitet nasuprot kvalitetu ivota. Kulture usmerene ka kvantitetu ivota naglaavaju uspenost
kao mo, bogatstvo i status. Kulture koje istiu kvalitet ivota generalno imaju oputeniji stil
ivota; ljudi su vie okrenuti razvijanju odnosa i optem blagostanju drugih.
Smatra se da prouavanja ljudskih resursa u okviru multinacionalnih virtuelnih timova, kao
savremenog i praktino bez granica zajednikog modela timskog rada, mnogo zaostaju za
tehnologijom koja se veoma brzo razvija. U preteno amerikim studijana o virtuelnim
timovima, samo nekoliko autora kao to su O'Hara - Devereauk i Johansen, Odenvald i Duarte i
Tennant Snajder, obratili su posebnu panju na injenicu da pripadnici multinacionalnih
virtuelnih timova moraju da se bave meukulturnim disperzijama, ili kulturnim varijabilnostima
u okviru domaih timova.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
870
Multinacionalne kompanije su kompanije koje posluju u najmanje dve drave i koje
prilagoavaju svoje proizvode potrebama potroaa u svakoj zemlji i na taj nain ostvaruju
prednost. Ove kompanije imaju najvei broj virtuelnih timova. Poveanje multinacionalnog
poslovanja podrazumeva i sve veu multikulturalnost unutar samih organizacija, tj. sve eu
interakciju izmeu zaposlenih i menadera iz razliitih kultura. Poveani multikulturalizam
neminovno zahteva i nove strategije za organizacije. Komunikacija izmeu organizacione
kulture ovih kompanija i posebnih nacionalnih kultura odvija se na vie nivoa. Kao prvo,
multinacionalne kompanije, u cilju osvajanja trita, nastoje da se prilagode zahtevima i
potrebama nekog nacionalnog trita, koje posmatraju kao deo globalnog trita. To
prilagoavanje potrebama trita ne treba, meutim, shvatati kao prilagoavanje vrednostima
nacionalne kulture. Osim toga, pojedine, odgovarajue vrednosti nacionalne kulture se, esto
izdvajaju i koriste u marketinke svrhe da bi omoguile uspean prodor tih kompanija na trite i
to due zadravanje na njemu. Multinacionalne kompanije, izdvajaju odreene, za njih najbolje
elemente razliitih nacionalnih kultura i implementiraju ih u svoju organizacionu kulturu,
zahvaljujui kojoj, u znaajnoj meri, uspeno posluju i dominiraju na tritu. Samo u tom
kontekstu bi se ove kompanije mogle smatrati nadnacionalnim. Sa druge strane, tako formirana
organizaciona kultura multinacionalnih kompanija ignorie sve ostale nepreuzete obrasce
nacionalnih kultura (ili celokupne nacionalne kulture), nameui im se tako kao superiorna,
odnosno kao jedina koja omoguuje poslovni uspeh.
U ovim uslovima se za stanovnitvo drava u kojima posluju multinacionalne kompanije koje,
kako je naglaeno, najee i koriste model virtuelnih timova, javlja potreba reavanja pitanja
kao to su:
- Na koji nain bi trebalo organizacije iz jedne kulture da se prilagode kulturnom
okruenju i zaposlenima iz druge kulture?
- Kako domaa kultura moe na najbolji nain da usvoji organizacione postupke
spoljne kompanije?
- Koje su to organizacione prakse koje su uspeno primenljive iz jedne u drugu kulturu?
Otvoreno, globalno (svetsko) trite podrazumeva mnotvo razliitih, pa i suprotstavljenih
sistema vrednosti, u okvirima kojih se uspostavlja i odvija komunikacija izmeu preduzea i
njegove okoline. Globalizacija, dakle, nije samo ekonomski proces, nego se u njenim okvirima
deava i politika i kulturna transformacija drutava. Jedan od aspekata, moda najvaniji,
kulturne transformacije je spontano i (ili) namerno (organizovano) nastojanje da se raznoliki
vrednosni sistemi homogenizuju, pri emu se ta homogenizacija pokazuje kao, uglavnom,
jednosmeran proces. Vrednosti najrazvijenijih kapitalistikih drutava se nastoje proiriti
(razliitim sredstvima: medijima, kroz obrazovne sisteme i sl.) na ostala
drutva, sa ciljem olakavanja komunikacije, pre svega, njihovih kompanija sa tritem.
Meutim, taj proces se ne odvija bez tekoa i otpora, usled ega esto rezultira neuspehom ili,
pak, kompromisom izmeu globalnih i lokalnih vrednosti [15].
Procesi globalizacije u kulturi, koje C. Hamelnik naziva kulturnom sinhronizacijom, trebalo
bi, po miljenju Dragana Kokovia, da oznaavaju masovni i jednosmerni tok proizvoda kulture
iz centra prema periferiji, bez obzira na to da li se kultura dobrovoljno prima ili je rezultat
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
871
nametanja (kulturnog imperijalizma). Ovi spoljanji uticaji potkopavaju i rue sistem
nacionalnog (regionalnog) identiteta i stvaralatva [10].
U skladu sa navedeni, neizbeno e i lanovi virtuelnih timova morati da u odreenoj meri
odstupaju od svojeg kulturnog ponaanja i prilagoavati se novim zahtevima virtuelnog tima. To
je inae teko i u klasinim timovima a mnogo tee u virtuelnim timovima koji ne komuniciraju
direktno licem u lice. Takvim kulturnim sinhronizacijama, tenzije izmeu kulturnih
ogranienja mogu da se smanje a novonastalo ponaanjo moe da se uravnoteava u odreenoj
meri smanjivanjem varijabilnosti ponaanja. Vremenom lanovi tima mogu da se prilagode
zajednikom obrascu, usvoje nova pravila i norme, razviju rutine za obradu informacija,
koordiniraju radne procese i poveavaju efikasnost rada. Lideri i lanovi virtuelnih timova bi
trebali tee uspostavljanju oekivanog nivoa odgovornosti u procesima donoenja odluka,
odgovornosti za kvalitetno ispunjavanje zadataka u zadatim rokovima, odgovornosti za
blagovremene povratne informacije itd. To jr mogue jer se kultura ne prenosi bioloki sa jedne
na drugu generaciju, ve se ljudi ue kulturi.
Opta tenja bi trebala da vodi ka razvijanju treeg naina rada, traenju novih tehnika rada i
interakcija koje ne forsiraju jedan kulturni pristup u odnosu na drugi. To bi bila tenja ka
stvaranju virtuelne kulture koja bi trebala da se sinhronizacije sa korporativnom kulturom i
strategijama organizacije. Da li je to mogue ako se zna da igru vode multinacionalne
kompanije preko svojih lidera? Mada prof. Janiijevi postavlja dilemu da li lideri utiu na
organizacionu kulturu ili kultura deluje na lidere [11], ini se da e to sve vie biti uzajamno
delovanje sa trendom promena svih ali sa razliitim intenzitetima.
4. ZAKLJUAK
Virtuelnim radnim mestima i virtuelnim timovima mogu se ostvariti povoljni finansijski efekti,
poveati produktivnost rada, zaposliti i zadrati talentovani i kompetentni ljudi iz bilo kog mesta
u svetu bez promene prebivalita itd. Zbog toga je sve vei broj kompanija koje ele da iskoriste
pogodnosti koje prua model organizacije virtuelnih timova sa multinacionalnim lanovima, a
time se i broj virtuelnih timova, lao i virtuelnih radnih mesta kontinuirano poveava.
U virtuelnim timovima se nuno odvijaju procesi kulturnih sinhronizacija, u kojima se
uglavnom nameu vrednosni stavovi kompanija u okviru kojih virtuelna radna mesta
funkcioniu. Taj proces se ne odvija uvek bez tekoa i otpora, pa su, da bi se izbegli neuspesi
mogui kompromisi izmeu globalnih i lokalnih vrednosti.
Reference
1. Baruch, Y. (2001). The status of research on teleworking and an agenda for future research.
International Journal of Management Reviews, 3(2), 113-129
2. Bjeki D. (1999). Profesionalni razvoj nastavnika, Uiteljski fakultet, Uice
3. Brown, A . Organizational Culture, Pitman Publishing, London, 1995..
4. Harrington J.S., Santiago J., (2006), Organizational Culture and Telecommuters Quality of
Work Life and Professional Isolation, Communications of the IIMA, Volume 6 Issue 3
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
872
5. Hofstede, G. (1984): National cultures and corporate cultures. In L.A. Samovar & R.E.
Porter (Eds.), Communication Between Cultures. Belmont, CA: Wadsworth.
6. Hofstede, G. (1991): Cultures and organizations: software of the mind. McGraw-Hill,
London, New York.
7. Hofstede, G. (1998): Attitudes, Values, and Organizational Culture: Disentangling the
Concepts. Organization Studies. 19(3), 477-493.
8. Hofstede, G. (2001): Culture's Consequences, Comparing Values, Behaviors, Institutions,
and Organizations Across Nations Thousand Oaks CA: Sage Publications.
9. House, R., Wright, N.S., Aditya, R.N. (1997): Cross-cultural research on organizational
leadership: A critical analysis and proposed theory. In P.C. Early, M. Erez (Eds.) (535-625).
New Perspectives on International Industrial/Organizational Psychology San Francisco, CA:
Lexington Press.
10. Kokovi D. Kultura kao inilac tranzicije i modernizacije. Teme, br. 1-2, 2000: 47-64.
11. Janiijevi N., (2011), UTICAJ ORGANIZACIONE KULTURE NA LIDERSTVO U
ORGANIZACIJI, asopis EKONOMSKE TEME, XLIX, br. 4, 2011, str. 619-632
12. Janiijevi, N., (2008), Organizaciono ponaanje, DATASTATUS, Beograd.
13. Janijevi, N. (1997), Organizaciona kultura, Ulixes, Novi Sad, Ekonomski fakultet,
Beograd.
14. Lammers, D. J. Hickson (Eds.), Organizations Alike and Unlike: International and Inter-
Institutional Studies in the Sociology of Organizations, London: Routledge & Kegan Paul.
15. Moji D., (2007), ORGANIZACIJE I NACIONALNA KULTURA, SOCIOLOGIJA, Vol.
XLIX, N 4
16. Obradovi S., Raki B., api S., (2011), KULTUROLOKE RAZLIKE KAO FAKTOR
EKONOMSKOG USPEHA, asopis EKONOMSKE TEME, XLIX, br. 4, 2011, str. 619-
632
17. Obradovi K., Cvijanovi J.M., Lazi J.M. (2003), Organizaciona kultura kao kljuni faktor
internog okruenja preduzea, Industrija 3 - 4, 51-68.
18. Redding S. G. 1994. Comparative Management Theory: Jungle, Zoo or Fossil Bed?
Organization Studies, Vol. 15, No. 3, pp. 323-359.
19. Schein, E.H. (1985), Organizational Culture and Leadership: A Dynamic View. San
Francisco: Jossey-Bass Publishers, USA.
20. Schein, E..H., (1992). Organizational Culture and Leadership, Second Edition, Jossey-Bass,
San Francisko.
21. Trice, H. & Beyer, J. (1993), The Cultures of Work Organizations, Prentice Hall, New
Jersey.
22. Vukonjanski J., (2013), Relacije dimenzija organizacione kulture i razliitih organizacionih
ishoda u preduzeima u Srbiji, Doktorska disertacija, Tehniki fakultet Mihajlo Pupin
Zrenjanin
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
873
PRAVO POTROAA NA OBAVETENOST KAO CILJ TRGOVINSKE
POLITIKE
Danijela Gluac, Milica Stankovi, Marija Lazarevi, Dragana Gaevi
Visoka poslovna kola strukovnih studija u Novom Sadu,
Vladimira Peria Valtera 4, Novi Sad
Izvod
Da bi se potroai zatitili, potrebno je sprovesti niz vrlo razliitih aktivnosti kao to je izmeu
ostalih i obavetenje potroaa o onome to moe imati uticaja na njihov poloaj na tritu.
Napred navedeno je mogue samo ako postoje pravna pravila kojima je cilj zatita potroaa.
Imajui u vidu znaaj zatite prava potroaa za funkcionisanje zajednikog trita , organi
Evropske unije formirali su jedinstvenu zajedniku politiku u cilju zatite potroaa i korisnika
proizvoda i usluga. Sa inteziviranjem procesa evropske integracije Srbije, ubrazavaju se i
reforme u svim oblastima drutvenog i ekonomskog ivota. U tom procesu i oblast zatite
potroaa doivljava ozbiljne reforme, a sve u cilju prilagoavanja domaih standarda,
regulative i trgovinske politike onima u Evropskoj uniji. Donoenjem Zakona o zatiti potroaa
2010. godine uveden je u Srbiju opti pravni okvir zatite potroaa. Cilj njegovog donoenja bio
je da potroa u Srbiji dobije isti nivo zatite i prava kao i potroa u EU. Pored mnogih vanih
prava, propisano je i pravo potroaa na obavetenost, koje podrazumeva raspolaganje tanim
podacima neophodnim za razuman izbor ponuene robe i usluga. Na znaaj ovog prava ukazano
je analizom relevantnih odredbi iji je cilj jaanje zatite potroaa kao efikasan odgovor na
razvoj trita.
Kljune rei: potroa, zatita prava potroaa, obavetenost
THE CONSUMERS RIGHT ON INFORMATION AS A GOAL OF TRADE
POLICY
Danijela Gluac, Milica Stankovi, Marija Lazarevi, Dragana Gaevi
Abstract
In order to protect consumers, it is necessary to perform numerous different activities such as,
among others, information about what can have an impact on consumers position in the market.
The foregoing is only possible if there are legal rules aimed at protecting consumers. Given the
importance of consumer protection for the functioning of the common market, the European
Union authorities have formed a unique common policy to protect consumers and users of
products and services. With the intensification of European integration of Serbia, reforms in all
spheres of social and economic life are accelerating. In this process and the protection of
consumers has experienced serious reforms, with a goal to adapting national standards,
regulations and trade policies to those in the European Union. The Consumer Protection Law
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
874
from 2010 was introduced in Serbia as a general legal framework for the protection of
consumers. The goal of its addoption was that consumer in Serbia gets the same level of
protection and rights as consumer in the EU. Besides many important rights, it is provided the
right of consumer to be informed, which means to possess the true facts which are necessary for
reasonable choice of offered goods and services. We pointed out the importance of this right by
analysis relevant laws that aimed at strengthening consumer protection as an effective response
to the markets development .
Keywords: consumer, protection of consumer, information
1. UVOD
U cilju potpunog razumevanja zatite potroaa neophodno je razmotriti i dosadanji razvoj
zatite prava potroaa koji je doveo do sadanjih reenja. Sve do 20. veka pravo nije
prepoznavalo potroaa kao lice u ijem interesu bi trebalo ograniiti dejstvo principa
privrednog liberalizma. Ovaj princip je pravno uoblien u Francuskoj 1791. godine, takozvanim
Alarovim dekretom. Njime se prua mogunost svim licima da se slobodno bave trgovinom,
zanatima i drugim zanimanjima, uz uslov da se ponaaju u skladu sa odreenim propisima.
Uesnicima ekonomskog ivota se daje sloboda da se posvete privrednim aktivnostima po svom
izboru (sloboda preduzetnitva), da vode svoje poslove i da upravljaju svojim preduzeem kako
najbolje znaju i umeju (sloboda obavljanja privredne aktivnosti). Smatralo se da je princip
privrednog liberalizma garant ostvarenja individualnog blagostanja i da drava treba da se uzdri
od bilo kakvog uticaja na prirodni tok funkcionisanja trita. Poev od 19. veka dejstvo ovog
principa se ograniava isticanjem shvatanja da je potrebno moralizovati metode konkurencije,
zatititi konkurente od nelojalne prakse. Uz pomo sudske prakse, a kasnije i pravila lojalne
konkurencije otpoinje se, na indirektan nain, sa pruanjem zatite potroaima. Do direktne
zatite potroaa dolazi se donoenjem pravila o zatiti ivota i zdravlja graana, a time i
potroaa [1] . Jedan od najvanijih dogaaja koji je imao istorijsku vanost uvrivanja
temelja na kojima e se izgraditi koncept zatite potroaa je obraanje amerikog predsednika
Dona Kenedija amerikom Kongresu 1962. godine u kome je govorio o loem pravnom
poloaju potroaa i neophodnosti zatite potroaa. Kao jedno od osnovnih prava on navodi
pravo potroaa da bude obaveten. Tokom osamdesetih godinama dolazi do institucionalnog
jaanja prava zatite potroaa putem Jedinstvenog evropskog akta koji istie da Komisija mora
obratiti panju na visok nivo zatite potroaa prilikom usvajanja predloga u vezi sa unutranjim
tritem. Ugovorom iz Mastrihta, 1992. godine se potvruje obaveza Evropske zajednice o
pruanju pravne zatite potroaima, to je kasnije razvijeno i u Ugovoru iz Amsterdama i u
Ugovoru iz Nice. Treba pomenuti i Lisabonski ugovor koji istie znaaj zatite potroaa u
Evropskoj uniji [2].
2. POLITIKA ZATITE POTROAA
Definisanje politike i glavnih stratekih inicijativa za unapreivanje u ostvarivanju prava i zatite
interesa potroaa u Srbiji treba posmatrati upravo u kontekstu integracije Srbije u Evropsku
uniju koja je poela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju iz aprila 2008.
godine. U tom smislu, Srbija ve due vreme aktivno radi na izgradnji sistema zatite potroaa
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
875
koji e biti usaglaen sa propisima Evropske unije. To, meutim, zahteva da se ukae na pitanja
koja e zahtevati odgovarajue odluke i pravce reavanja nekih problema od posebnog znaaja.
U buduem periodu razvoja Srbije, zatita potroaa je od izuzetne vanosti s obzirom na
injenicu da se mnoga pitanja u ovoj oblasti mogu pogorati kao posledica otvaranja i razvijanja
trgovinskih veza sa svetom. Srbija se nalazi u fazi zakljuivanja velikog broja bilateralnih
ugovora o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama (susedima i drugim) koje su mnogo vie
uradile u pogledu regulisanja zatite potroaa. Ova injenica sama po sebi dovoljno opominje i
ukazuje na rizik pojave nebezbednih i opasnih proizvoda na domaem tritu jer se kao takvi
povlae ili izbacuju iz prometa i upotrebe u ovim zemljama.
Stoga okvir zatite potroaa u Srbiji treba da obuhvati vie strategijskih ciljeva i pravaca, kao
to su:
- Obezbeenje osnovnih prava potroaa;
- Unapreivanje informisanosti i obrazovanja potroaa u cilju razvijanja svesti potroaa o
njihovom stvarnom poloaju i ulozi na tritu;
- Definisanje i usklaivanje zakonskih i drugih propisa iz ove oblasti;
- Razvijanje odgovarajue institucionalne strukture nadlene za pitanja potroaa;
- Aktivno ukljuivanje potroaa u reavanje potroakih problema;
- Formiranje i obezbeivanje adekvatnog funkcionisanja savetodavnih centara na nivou
lokalne samouprave;
- Stalno poboljavanje kvaliteta i bezbednosti proizvoda i usluga;
- Pokretanje i promovisanje potroakog informatora i dr. [11]
Ministarstvo spoljne i unutranje trgovine i telekomunikacija pokrenulo je u martu mesecu javnu
raspravu u cilju pribavljanja miljenja strune i ire javnosti o Nacrtu strategije zatite potroaa
za period 2013-2018. godina. Taj petogodinji strateki dokument prua osnovu za sprovoenje
inicijativa usmerenih na potroae i poveava legitimitet mera koje e se sprovoditi, sa ciljem da
se zatite potroai na tritu Srbije. U cilju 5 navedene strategije se kae da graani moraju biti
bolje informisani o svojim potroakim pravima, kao i o institucijama koje pruaju potroake
savete i informacije. Predloene mere u tom cilju su:
- Organizovanje aktivnosti i kampanje podizanja svesti o kljunim pitanjima u oblasti zatite
potroaa.
- Organizovanje dogaaja kojima se obeleava Svetski dan prava potroaa (15.mart).
- Podrka aktivnostima udruenja za zatitu potroaa u skladu sa pravilima njihove
reprezentativnosti i odreenim kriterijumima.
- Unapreenje internet stranice kojom upravlja Odeljenje za zatitu potroaa kao platforme za
pruanje informacija potroaima, trgovcima i drugim akterima, kao i sredstvo za
interaktivnu komunikaciju.
- Uvoenje emisija o zatiti prava i interesa potroaa u televizijske i radijske programske
eme . [10]
3. PRAVO POTROAA NA OBAVETENOST KAO DEO TRGOVINSKE POLITIKE
EU
Jedan od osnovnih ciljeva EU je stalno unapreivanje statusa potroaa i zatite prava potroaa
kao dela trgovinske politike. Svi propisi EU mogu imati posredne ili neposredne efekte po
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
876
zdravlje i bezbednost potroaa, pa je neophodno posebnu panju obratiti na njih. Svaka zemlja
koja tei da postane lanica EU mora svoje propise u ovoj oblasti uskladiti sa evropskim.
Politika zatite potroaa je jedna od osnovnih politika bez koje ne moe funkcionisati
jedinstveno trite EU. Zatita potroaa se odnosi na skup propisa i institucija koje su
namenjene zatiti zdravlja, bezbednosti i imovinskih interesa potroaa. Vano je pomenuti da je
bitan momenat u razvoju zatite potroaa i ostvarenje dva osnovna cilja: podizanje i osiguranje
visokog nivoa zatite potroaa i otklanjanje prepreka slobodnom kretanju roba i usluga na
zajednikom tritu. Svaka od drava lanica Evropske unije treba da uskladi svoje nacionalne
politike sa politikama EU. Jedna od najznaajnijih politika koju je neophodno usaglasiti jeste
politika zatite potroaa. Upravo zbog toga je preko potrebno usklaivanje obimnog
zakonodavstva i svih propisa zemalja lanica sa zakonodavstvom i propisima usvojenim na
nivou Evropske unije. Drave koje jo uvek ekaju u redu za ulazak u EU, meu kojima je i
Srbija, imaju zadatak da usklade svoje politike zatite potroaa sa zajednikom politikom u
ovoj oblasti na nivou EU. Zemlje koje ostvare ovaj zadatak, na korak su blie Evropskoj uniji
[3] . Prvim Zakonom o zatiti potroaa u Srbiji donetim 2005. godine je uveden opti pravni
okvir zatite potroaa. Neophodno je postepeno usklaivanje sa odgovarajuim propisima EU u
ovom segment. U Srbiji su dugi niz godina zapostavljana prava potroaa. Harmonizacija
zakonodavstva Srbije i EU zahteva unapreenje kadrovskih kapaciteta i podizanje svesti o
znaaju zatite prava potroaa u Srbiji. U narednoj fazi usaglaavanja je neophodno podizanje
oblasti zatite potroaa na strateki nivo. Donoenje novog zakona 2010. godine nastalo je kao
rezultat da se zakonski urede sledee oblasti:
- bvz trgvc d infrmiu ptr pr dluk kupvini;
- spcifinsti rzliitih vrst ptrkih ugvr
- pitnj zknsk grnci bz bzir n prirdu prizvd;
- prnnj trt dkz s ptr n trgvc;
- krktristik ptrkih sprv
- uvnj nvih institucija i instrumnt ztit ptr
- prvzilnj neprimenljivosti pstih zknskih rnj usld ndrnsti i
nsn.
Dakle, dunost obavetavanja potroaa je veoma vaan deo trgovinske politike u EU.
Informisanje potroaa u Evropskoj uniji nastoji da omogui potroaima da uporede cene istog
proizvoda unutar zemlje i izmeu zemalja lanica.
Pravo potroaa da bude obaveten predstavlja jedno od njegovih najvanijih prava, a s druge
strane jednu od najvanijih obaveza koju trgovac mora da ispotuje. Pravno regulisanje ovog
instituta, pre svega pod uticajem komunitarnog prava, postalo je nesporno, ak i u onim
dravama koje su do skoro negirale bilo kakvu mogunost postojanja jedne ovakve obaveze
trgovca. Sutina postojanja ovakve obaveze jeste da samo propisno obaveteni potroa moe da
bude poten i efikasan uesnik na tritu [1] .
Vano sredstvo informisanja i zatite potroaa je oznaavanje cene na proizvodima [4] .
Direktiva 98/6/EZ o isticanju cena predvia pravo potroaa na obavetenost, kao pravo na
raspolaganje tanim podacima koji su neophodni za izbor meu ponuenom robom i uslugama.
Nejednaka informisanost utie na nejednakost u odnosu izmeu trgovca i potroaa. S tim u vezi
je predviena obaveza trgovca da pre zakljuenja ugovora obavesti potroaa o detaljima koje su
znaajne za njegov izbor proizvoda ili usluge. Re je o optoj obavezi obavetavanja. Pored
opte obaveze obavetavanja, postoje i posebne obaveze obavetavanja pri zakljuenju pojedinih
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
877
ugovora. Precizirano je da trgovac treba da na razumljiv, itljiv i lako uoljiv nain obavesti o
cenama roba ili usluga koje prua na precizno definisan nain. vim prpism Evropske unije
dtln rzrn dunst bvtvnj ptr svim pdinstim pr zklunj
ugvr:
- pdcim ki s dns n snvn bl rb ili uslug,
- o cni k ukluu i prz i trkv,
- o izvrnju drugih ugvrnih bvz,
- o pstnju prv ptr n dnstrni rskid ugvr kd prpisn zknm,
- o pstnju pstprdng srvis i ugvrn grnci,
- o minimlnm trnju ugvrn bvz ptr i bvz plgnj dpzit ili drugg
srdstv bzbnj [5] .
Potroa ima pravo da bude informisan o svim karakteristikama proizvoda koje kupuje ili
uslugama koje koristi, kao i o nainu korienja proizvoda i opasnostima do kojih moe doi
usled neadekvatne potrebe [6]. Potroa treba biti upoznat sa svojim pravima i obavezama pri
kupovini proizvoda i usluge, te u tu svrhu od trgovca mora dobiti sve potrebne informacije.
Dunost obavetavanja potroaa obavezuje trgovca kako u predugovornom tako i u procesu
ispunjavanja ugovora. Zakonom o zatiti potroaa su ureeni sluajevi u kojima su trgovci
duni da daju potroau relevantne informacije. Trgovac je svakako duan da obavesti potroaa
o svim uslovima prodaje proizvoda ili usluge. Pored osnovnih informacija, trgovac je duan da
obavesti potroaa i o nekim posebnim pravima i obavezama koje potroa ima na osnovu
ugovora [7]. Na osnovu pregleda odredbi Zakona o zatiti potroaa koje se odnose na pravo
potroaa na obavetenost, moe se zakljuiti da je zakonska osnova dobro postavljena, odnosno
da su pokrivene sve relevantne informacije koje potroau moraju biti prezentovane kako bi
napravio pravi izbor pri kupovini. Dobro informisan potroa moe biti veoma vredan i trgovci
sve vise postaju svesni te injenice. Potroa svojim idejama i inventivnou moe pomoi
trgovcima da poboljaju kvalitet svoje ponude i steknu konkurentsku prednost na tritu.
Komunikacija izmeu trgovca i potroaa je od kljunog znaaja, kako bi trgovci prilagodili
svoju ponudu eljama i potrebama potroaa. Na osnovu dobre komunikacije mogue je da
trgovci uvek idu korak napred u odnosu na svoju konkurenciju. Zakljuujemo da je kontinuirano
i kvalitetno informisanje zapravo dvosmeran proces koji prua niz prednosti za obe strane, i za
potroae i za trgovce.
4. PRAVO NA OBAVETENOST KAO MEHANIZAM PRAVNE ZATITE
POTROAA
Pravo na obavetenost je Zakonom o zatiti potroaa predvieno kao jedno od osnovnih prava
gde se u lanu 2 definie obavetenost kao raspolaganje tanim podacima koji su neophodni za
razuman izbor ponuene robe i usluga. Stoga, pravo na obavetenost predstavlja nuan uslov za
ostvarivanje ostalih prava kao to su: izbor, obrazovanje, uee potroaa u sprovoenju
politike zatite potroaa, pravna zatita i bezbednost. Vano je upoznati potroaa sa njegovim
pravima, nainom kako da ih ostvari i ako doe do povrede, kako da ih zatiti, jer esto potroai
nisu svesni svojih prava. Imajui u vidu napred navedeno, zakonodavac je obavetavanju
potroaa posvetio itavu drugu glavu Zakona o zatiti potroaa. Najpre je propisana obaveza
trgovca da na nedvosmislen, itak i lako uoljiv nain, u valuti koja je zakonito sredstvo plaanja
u Republici Srbiji istakne:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
878
- prodajnu cenu robe ili usluge, ukljuujui prateu robu koja se isporuuje u vezi sa
pruanjem usluge;
- jedininu cenu robe;
- jedininu cenu usluge, ako se cena usluge rauna po jedinici mere pruene usluge;
- cenu po asu ili drugoj jedinici vremena, ako se cena usluge rauna po asu pruene usluge;
- dodatne trokove u vezi s pruanjem usluge.
Ako trgovac prodaje robu ili prua usluge po umanjenoj ceni duan je da na nedvosmislen, lako
uoljiv i itak nain istakne cenu koja se primenjivala pre umanjenja i umanjenu cenu [8] .
Napominjemo da je odredba o dunosti trgovca da istakne cenu robe, odnosno usluge, na jasan,
nesumnjiv, lako uoljiv, itljiv nain sadrana i u Zakonu o trgovini. Cena mora biti istaknuta na
mestu gde se usluga prua kao i cenovniku, odnosno tarifniku usluga [8] . Posebno je Zakonom
regulisana obaveza davaoca usluge trajnog snabdevanja strujom, gasom, centralnim grejanjem ili
vodom putem cevovoda, da u ponudi, odnosno oglasu, jasno istakne:
- jedininu cenu potroene struje ili centralnog grejanja, ukljuujui poreze i dabine;
- jedininu cenu potroene vode ili gasa, ukljuujui poreze i dabine.
Trgovac je duan da osim jedinine cene iz stava 1. ovog lana jasno istakne cene koje se ne
raunaju prema potroenoj mernoj jedinici, ukljuujui cenu koja se plaa za prikljuenje na
distributivnu mreu [8] .
Dalje, trgovac je duan da jedinine cene goriva istakne na nain kojim se licu koje upravlja
motornim vozilom u pravcu benzinske stanice omoguava da cene lako i blagovremeno uoi.
Trgovac koji nudi prostor za parkiranje motornih vozila odnosno zakup parking mesta u
garaama je duan da na ulazu istakne cenovnik, kojim se licu koje upravlja motornim vozilom
u pravcu parkiralita omoguava da cene i broj slobodnih mesta lako i blagovremeno uoi [8].
Zakonom je regulisana i obaveza lica koja pruaju ugostiteljske usluge da istaknu cenu za svaku
od usluga koju pruaju u ugostiteljskom objektu. Trgovac je duan da prilikom oglaavanja
navede ukupnu prodajnu cenu robe i/ ili usluge i jedininu cenu robe i/ ili usluge, osim ako je
jedinina cena i/ ili usluge jednaka ukupnoj ceni. Dunost je trgovca da potroau izda raun
koji e da sadri osnovne podatke o:
- nazivu, adresi i podacima koji su znaajni za utvrivanje identiteta trgovca;
- prodatoj robi, odnosno pruenoj usluzi;
- konanoj prodajnoj ceni;
- datumu izdavanja rauna.
Raun iz stava 1. ovog lana mora sadrati i ostale podatke u skladu sa posebnim propisima [8] .
Kontrolu izvravanja ovih dunosti trgovca vri nadleni inspektor koji, ako uoi nepravilnosti u
vezi sa isticanjem cene, odnosno izdavanjem rauna, moe izrei kaznu za prekraj u iznosu od
300.000 do 2.000.000 dinara. S obzirom da se obaveza obavetavanja potroaa smatra
sutinskim elementom efikasne zatite prava potroaa, Zakonom je posebno regulisana dunost
trgovca da pre zakljuenja ugovora o prodaji robe ili pruanja usluga, potroaa na jasan i
razumljiv nain, obavesti o: osnovnim obelejima robe ili usluge; adresi i drugim podacima koji
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
879
su od znaaja za utvrivanje identiteta trgovca, kao to su naziv trgovca ili naziv drugog trgovca
u ije ime taj trgovac postupa; prodajnoj ceni ili nainu na koji e se prodajna cena obraunati
ako se zbog prirode proizvoda prodajna cena ne moe utvrditi, kao i o svim dodatnim
potanskim trokovima i trokovima transporta i isporuke i mogunosti da se ti trokovi mogu
staviti potroau na teret; nainu plaanja, nainu i roku isporuke, nainu izvrenja drugih
ugovornih obaveza, kao i nainu na koji se postupa po pritubama potroaa; postojanju prava
potroaa na jednostrani raskid ugovora pod uslovima koji su propisani ovim zakonom; podrci
koju trgovac prua potroau posle prodaje, ugovornim garancijama i uslovima pod kojima
potroa ima pravo na ugovorne garancije; vremenu na koje je ugovor zakljuen ako je
zakljuen na odreeno vreme, a ako je ugovor zakljuen na neodreeno vreme o uslovima za
raskid ugovora; minimalnom trajanju ugovorne obaveze potroaa ako je potrebno odrediti njeno
trajanje; obavezi potroaa da prui bilo koji oblik obezbeenja na zahtev trgovca i o uslovima
pod kojima ta obaveza postoji. U sluaju spora, trgovac je duan da dokae da je regularno i
uredno ispunio svoju obavezu obavetavanja potroaa. Ukoliko trgovac tu svoju obavezu nije
valjano izvrio, potroa ima pravo da zahteva ponitenje ugovora, nezavisno da li je trgovac
imao nameru da ga navede na zakljuenje ugovora time to je propustio da mu predoi sve
Zakonom propisane podatke. Pravo da se zahteva ponitaj ugovora prestaje istekom godinu dana
od dana zakljuenja ugovora [8] .
Potroa nije duan da plati dodatne potanske trokove i trokove transporta i isporuke ako
trgovac nije obavestio potroaa o dodatnim potanskim trokovima i trokovima transporta i
isporuke ili se dodatni potanski trokovi i trokovi transporta i isporuke ne mogu unapred
obraunati ukoliko trgovac nije obavestio potroaa da se dodatni potanski trokovi i trokovi
transporta i isporuke mogu staviti potroau na teret. [8] Ako trgovac obavesti potroaa da se
plaanje moe izvriti posredstvom banke ili pote, smatra se da je plaanje izvreno kada banka
odnosno pota primi nalog potroaa za plaanje ili uplatu dugovanog iznosa ili nalog treeg lica
koje vri plaanje u ime ili za raun potroaa [8] .
Pored ovih zajednikih odredbi kojima se trgovac, bilo da prodaje robu ili prua usluge,
obavezuje da potroaa uredno, istinito i blagovremeno obavesti o svim podacima znaajnim za
njegovu odluku, zakonodavac posebno u glavi osam regulie pitanje zatite potroaa u
ostvarivanju prava iz Ugovora o pruanju usluga. Propisano je da je davaoc usluge duan da bez
odlaganja obavesti potroaa o tome da je utvreno da s obzirom na cenu, vrednost ili drugo
obeleje usluge, usluga oigledno ne odgovara potrebama potroaa, ili da je cena usluge
znaajno visa od iznosa koji bi potroa razumno mogao da oekuje. Ako je spreen da mu u
primerenom roku prui sve informacije ili ako potroa ne uputi neophodna uputstva, trgovac je
duan da obustavi pruanje usluge, osim ako se osnovano moe pretpostaviti da potroa ima
nameru da se pruanje usluge nastavi. U suprotnom, smatrae se da pruena usluga nije
saobrazna ugovorenoj usluzi [8] .
Posebno je Zakonom regulisano pruanje usluga od opteg ekonomskog interesa, a to su usluge
iji kvalitet, uslove pruanja, odnosno cenu, ureuje ili kontrolie dravni organ ili drugi nosilac
javnog ovlaenja, naroito, zbog velike vrednosti poetnih ulaganja, ogranienosti resursa
neophodnih za njeno pruanje, odrivog razvoja, drutvene solidarnosti i potrebe za ujednaenim
regionalnim razvojem, a u cilju zadovoljenja opteg drutvenog interesa (elektronske
komunikacije, snabdevanje elektrinom energijom i gasom, komunalne delatnosti i slino).
Pored obavetavanja iz lana 16. ovog zakona, trgovac uslugama od opteg ekonomskog interesa
duan je da potroaa pre zakljuenja ugovora o pruanju usluga od opteg ekonomskog interesa
obavesti o:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
880
1) pravu da potroau usluge od opteg ekonomskog interesa odreenog kvaliteta moraju da
budu pruene po pristupanoj ceni;
2) iznosu tarife koja obuhvata naknadu za prikljuenje na mreu, vrstama naknada za korienje
i odravanje ako trgovac nudi i uslugu odravanja u kojoj su navedeni svi standardni popusti na
koje potroa ima pravo i posebni tarifni stavovi, odnosno elementi, kao i o propisanom roku za
prikljuenje na distributivnu mreu;
3) nainu na koji se moe pristupiti vaeim tarifama i cenama odravanja;
4) pravu potroaa da promeni pruaoca usluge od opteg ekonomskog interesa bez naknade;
5) nainu ostvarivanja prava na naknadu odnosno povraaj uplaenog iznosa ako pruena usluga
ne odgovara ugovorenom kvalitetu [8] .
Trgovac je duan da potroaa obavesti o promeni cena najkasnije mesec dana pre poetka
primene promenjenih cena, osim ako posebnim zakonom nije drugaije propisano. Trgovac je
duan da javno i blagovremeno informie potroaa o planiranoj izmeni tarifnog sistema i optih
uslova ugovora [8] .
Posebna panja je posveena korisnicima turistikih usluga, pri emu je Zakonom precizno
odreeno o emu je trgovac duan da obavesti potroae pre zakljuenja ugovora o turistikom
putovanju. Predugovorno obavetavanje se mora izvriti bez naknade i u odgovarajuoj formi i
tie se svih neophodnih podataka i informacija o turistikom aranmanu kao to su ukupna cena
i ostali iznosi plaanja pre putovanja, svojstva prevoza, vreme i plan putovanja, smetajni
objekat i jedinica, eventualni izleti, osiguranje, neophodni dokumenti, uslovljavanje realizacije
putovanja i podaci o trgovcu [12]. Kada je u pitanju ugovorno obavetavanje, na osnovu odredbi
Zakona o zatiti potroaa kada doe do promene podataka trgovac je u obavezi da o tome
blagovremeno obavesti potroaa na nain propisan zakonom kao i da u ugovoru izriito navede
svaku promenu podataka koja nastane u periodu od obavetavanja potroaa do zakljuenja
ugovora.
5. ZAKLJUAK
Zatita prava potroaa namee se kao vrlo vaan segment pravnog ureenja drave. Pravo
potroaa da bude obaveten o svim pitanjima znaajnim za pravilan izbor robe predstavlja
osnovu za sva ostala prava potroaa te je od velike vanosti da pitanje obavetenja potroaa
bude na kvalitetan nain ureeno, te u tom cilju regulisanju odnosa izmeu trgovca i potroaa u
domenu pruanja relevantnih informacija, kako u predugovornoj i ugovornoj fazi, tako i u fazi
izvrenja ugovora, kao i ureenja pitanja odgovornosti i sankcija u naem Zakonu o zatiti
potroaa posveena je znaajna panja. Svakako da se mora raditi na podizanju svesti potroaa
o njegovim pravima i nainu na koji ih moe zatiti. Samo ako graani kao potroai raspolau
odgovarajuim informacijama, moi e da donose racionalne odluke. Bez utvrivanja i zatite
prava potroaa nema trine konkurencije koja se javlja kao pretpostavka investicione
aktivnosti domaih i stranih lica -ulagaa. Dalje, ona predstavlja preduslov i jaanju konkurentne
sposobnosti proizvoaa. Sa ulaskom u Evropsku uniju sve je izraeniji zahtev da potroai
moraju svuda biti zatieni na isti nain, jer se radi o jedinstvenom tritu. S tim u vezi je i
implementacija propisa Evropske unije u nae pravo koja je i izvrena u oblasti potroakog
prava donoenjem Zakona o zatiti potroaa.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
881
Reference
1. M. Miovi, Zatita prava potroaa, Pravni fakultetu u Kragujevcu, Kragujevac, 2009, p.
18.
2. M. urovi, , Pravo i drutvo- asopis za pravnu i politiku kulturu, 3 ( 2010) p. 122-123,
127.
3. D. Gluac, M. Stankovi, Majska konferencija o strategijskom menadmentu, 25.-27. maj,
Bor, Republika Srbija, 2012, p. 1064.
4. D. Simi Antonijevi, Zbornik radova, 3 (2009) p. 87.
5. V. Meak, Vodi kroz EU politike- Trgovina, Evropski pokret u Srbiji, Beograd, 2011, p.
113-114, 125-128.
6. R. ivkovi, Ponaanje i zatita potroaa u turizmu, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2012, p. 225.
7. D. Milenovi, Pravo i privreda, 7-9 (2011) p. 211.
8. Zakon o zatiti potroaa, Sl. glasnik RS, br. 73/2010, lanovi 6 ,9 ,10, 11, 15, 16, 17, 18, 73,
87, 88. preuzeto sa: http://paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_potrosaca.html
9. J. Savi, Zbornik radova Pravo i usluge (2012), p. 75.
10. Nacrt strategije zatite potroaa za period 2013-2018, p. 30. preuzeto sa:
http://civilnodrustvo.gov.rs/media/2013/03/NACRT-STRATEGIJE-ZASTITE-
POTROSACA-ZA-PERIOD-2013-2018-godine-SA-AKCIONIM-PLANOM.pdf
11. S. Lovreta, Strategija i politika razvoja trgovine Republike Srbije, Univerzitet u Beogradu,
Ekonomski fakultet, Beograd (2008), p. 322, 323.
12. N. Lazarevi, M. urovi, M. Lazarevi, M. ini, Studija potroake politike u Srbiji ka
evropskom nivou zatite potroaa u Srbiji, Centar za evropske politike, Beograd, 2013, p.
32.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
882
ZATITA PRAVA POTROAA IZ TURISTIKIH UGOVORA KAO CILJ
TRGOVINSKE POLITIKE
Danijela Gluac, Marija Lazarevi, Dragana Gaevi, Milica Stankovi
Visoka poslovna kola strukovnih studija u Novom Sadu, Vladimira Peria Valtera 4, Novi Sad
Izvod
Pravo u turizmu je relativno mlada grana prava jer je i u oblasti turizma kao i svakoj drugoj
drutvenoj oblasti neophodna pravna zatita. Zatita potroaa generalno, pa i u samom turizmu
je proces koji je u Evropskoj uniji daleko odmakao. Evropski propisi o putovanjima i paket
aranmanima uspostavili su visoke standarde zatite potroaa - turista, a turoperatere uinili
odgovornim za manjkav odmor. Usklaivanje regulative u oblasti zatite potroaa kao jedne od
osnovnih podruja trgovinske politike predstavlja neminovnost u procesu integracija Srbije u
Evropskoj uniji. Osnovni korak u pravcu zatite potroaa u naoj zemlji bio je donoenje
Zakona o zatiti potroaa 2010. godine. Jasno je da samo donoenje propisa nije dovoljno da
obezbedi potpunu i sigurnu zatitu potroaa, a ono to je vano to je da postojanje ovakvih
propisa kod potroaa stvara oseaj sigurnosti, jer potroa ima oseaj da drava brine za njega,
odnosno da moe ostvariti zatitu svojih prava. Polazei od pretpostavke da zatita korisnika
usluga u turizmu ima svoje specifinosti istrauju se i utvruju specifinosti turizma relevantne
za zatitu potroaa. U radu se ispituje i analizira stepen zatite koji se potroaima garantuje u
turistikim ugovorima.
Kljune rei: zatita prava potroaa, Evropska unija, direktiva, turizam
CONSUMER PROTECTION LAW IN TOURIST CONTRACTS AS A
GOAL OF TRADE POLICY
Danijela Gluac, Marija Lazarevi, Dragana Gaevi, Milica Stankovi
Abstract
The law of tourism is a relatively young branch of law and as well as any other social areas and
in tourism it is necessary to establish legal protection. Consumer protection in general, and in
tourism is a process that in the European Union has made progress. EU regulations on travel and
package tours have established high standards of consumer protection - tourists, and tour
operators became responsible for the disadvantages of holiday. Harmonization of regulations in
the area of consumer protection as one of the main areas of trade policy is inevitable in the
process of integration of Serbia into the European Union. The basic step towards the protection
of consumers in our country was the adoption of Consumer Protection Law from 2010. It is clear
that the enactment of regulations is not enough to provide a complete and secure protection of
the consumer, and what is important is that the existence of such legislation makes consumers
feel safe, because consumer has the feeling that the state cares for him, that he could obtain
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
883
protection of his rights. Starting from the assumption that the protection of service users in
tourism has its specific features, we explore and identify specificity of tourism relevant to
consumer protection. This paper examines and analyzes the level of protection for consumers
which is ensured in travel contracts.
Key words: protection of consumer rights, the European Union, directive, tourism
1. UVOD
U procesu globalizacije, sve vea integracija ekonomije i drutva u svetu rezultira veoma brzom
ekspanzijom tercijarnog sektora. Iako se usluna delatnost tretira kao rezidualni sektor privrede,
u savremenom ekonomskom okruenju ova delatnost dobija sve vie na znaaju. S tim u vezi
sve ee se pojavljuju izrazi usluno drutvo i usluna ekonomija. Jedno od podruja u
okviru uslune delatnosti gde pravo nalazi iroku primenu je oblast turizma. [2]
Unkovi i Zeevi navode da je turizam skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i
boravka posetilaca nekog mesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s
takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna delatnost.[3].
Pravo u turizmu je relativno nova i kompleksna grana prava koja se bavi regulisanjem
turistike delatnosti. Pravnim ureivanjem ove oblasti formirana je osnova za rad kako u
turistikim agencijama, tako i u turistikim privrednim drutvima.
U dananje vreme pitanje zatite potroaa postaje sve aktuelnije a proces zatite prava potroaa
je u Evropskoj uniji daleko odmakao. Usklaivanje regulative u ovoj oblasti kao jedne od
osnovnih podruja trgovinske politike predstavlja neminovnost u procesu integracija Srbije u
Evropskoj uniji.
Evropska povelja o zatiti potroaa definie potroaa kao svako fiziko lice koje na tritu
nastupa van okvira svoje delatnosti, poslovanja ili profesije i koji nabavlja robe i usluge za
sopstvene potrebe. [5] Evropski sud pravde potroaa definie kao svako fiziko lice koje
svoja prava na tritu roba i usluga ostvaruje van svoje trgovake, poslovne i profesionalne
delatnosti. [5]
Osnovni naini pravne zatite potroaa u oblasti turizma u Republici Srbiji regulisani su
Ustavom Republike Srbije, Zakonom o zatiti potroaa i Zakonom o turizmu.
Ustav Republike Srbije kao najvii pravni akt dotie se pitanja zatite prava potroaa u lanu 90
u kom se navodi da Republika Srbija titi potroae. Posebno su zabranjene radnje usmerene
protiv zdravlja, bezbednosti i privatnosti potroaa, kao i sve neasne radnje na tritu. [8]
Zakon o turizmu ureuje uslove i naine razvoja turizma, turistike organizacije za promociju
turizma, turistike agencije, ugostiteljsku delatnost, nautiku delatnost, lovnoturistiku delatnost,
usluge u turizmu, takse, naknade i penale u turizmu, registar turizma i druga pitanja od znaaja
za razvoj i unapreenje turizma. [7]
Konano, novim Zakonom o zatiti potroaa iz 2010. godine ureuju se osnovna prava
potroaa, naini ostvarivanja tih prava, zatita prava potroaa i primena etikih naela. Ovaj
Zakon definie potroaa kao fiziko lice koje na tritu pribavlja robu ili usluge u svrhe koje
nisu namenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj delatnosti. [6] Pojam potroaa je
proiren obuhvata i fiziko lice koje koristi turistiko putovanje u okviru svoje poslovne
delatnosti, profesije ili zanata, odnosno na osnovu ugovora izmeu trgovca i treeg lica, koji je
zakljuio taj ugovor u njegovu korist ili je na njega preneo ugovorenu uslugu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
884
U okviru zakona o zatiti potroaa posebno se razmatra zatita potroaa u ostvarivanju prava iz
ugovora o turistikom putovanju i vremenski podeljenom korienju nepokretnosti (tajm ering).
Odredbe ovog zakona kojima se ureuje zatita potroaa u ostvarivanju prava iz ugovora o
turistikom putovanju i vremenski podeljenom korienju nepokretnosti primenjuju se i na prava
potroaa iz ugovora o boravku uenika ili studenta u porodici u inostranstvu ili drugom
odgovarajuem smetaju uz redovno pohaanje nastave u koli ili na fakultetu u trajanju duem
od tri meseca ili uz saglasnost ugovornih strana u kraem trajanju, kao i radi redovnog
pohaanja odreene obuke. [6] uristiko putovanje (paket aranman), koji po pravilu ukljuuje
prevoz, smetaj i druge turistike usluge, jeste pripremljena kombinacija dve ili vie turistikih
usluga koju je utvrdio trgovac samostalno ili po zahtevu potroaa, u trajanju duem od 24 asa
ili u kraem trajanju koje ukljuuje jedno noenje, kao i viednevni boravak koji ukljuuje samo
uslugu smetaja u odreenim terminima ili odreenom trajanju bez obzira na izdvojeni obraun
ili naplatu pojedinanih usluga. [6]
Da bi zatita potroaa u turizmu bila delotvorna potrebno je prvenstveno celovito, planski
utvrditi njene ciljeve te mere i aktivnosti potrebne za njihovo ispunjenje. Pri tom je nuno
pronai optimalna reenja kojima e se koristi, ali i teret zatite ravnomerno rasporediti na sve
nositelje zatite u svrhu postizanja zajednikog cilja koji je svima u interesu. Preduslovi za to su:
saradnja izmeu razlitih nositelja zatite, komplementarnost mera zatite i koordinirano
delovanje svih nositelja zatite. [14]
2. POLITIKA ZATITE POTROAA U TURIZMU
Zakonom o zatiti potroaa izvreno je transponovanje direktiva Evropske unije u cilju
harmonizacije srpske politike u oblasti zatite potroaa sa evropskom politikom zatite prava
potroaa. Prilikom izrade Zakona o zatiti prava potroaa 2010. godine uzete su u obzir:
direktiva 90/314/EEC o paket aranmanima i 2008/122/EC o vremenski podeljenom korienju
nepokretnosti (tajm ering), koja je stupila na snagu 23. februara 2011. U EU je u toku je
rasprava o neophodnim izmenama Direktive 90/314/EEC. U radu na ZZP uzet je u obzir tok te
rasprave, kao i relevantne odluke Evropskog suda pravde.
Dalje, u Strategiji razvoja turizma iz 2005. godine ciljevi razvoja turizma Republike Srbije i
interesi Republike Srbije u turizmu su sledei:
1) podsticanje privrednog rasta, zapoljavanja i kvaliteta ivota stanovnika putem razvoja
inostranog turizma;
2) obezbeenje razvoja sopstvene pozitivne meunarodne slike;
3) obezbeenje dugorone zatite i integrisanog upravljanja prirodnim i kulturnim resursima, to
je u interesu odrivog razvoja turizma;
4) obezbeenje meunarodnih standarda kvaliteta zatite turistikih potroaa saglasno
savremenoj evropskoj praksi. [16]
Uz ove osnovne ciljeve, Republika Srbija treba da podstie razvoj pozitivnog imida na
svetskom tritu, obezbedi zatitu i odrivo korienje prirode i kulturnog naslea kao resursa za
razvoj turizma, pobolja kvalitet ivota stanovnitva i obezbedi zatitu turistikih potroaa,
saglasno iskustvima razvijenih evropskih zemalja. [16]
Zakljuujemo da zatita potroaa u turizmu predstavlja strateko pitanje neophodno ra razvoj
turizma, kao sektora u kome je identifikovan najvei ekonomski potencijal. [15]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
885
3. UGOVOR O TURISTIKOM PUTOVANJU
Pri zatiti potroaa u ostvarivanju prava iz ugovora o turistikom putovanju polazi se od
predugovornog obavetavanja koje se mora izvriti bez nakande i u odgovarajuoj formi i tie se
svih neophodnih podataka i informacija o turistikom aranmanu. Trgovac je duan da u
primerenom roku pre zakljuenja ugovora o turistikom putovanju, potroaa obavesti o:
1) ukupnoj ceni turistikog putovanja, ukljuujui sve poreze i dodatne trokove, kao to su
luke i aerodromske takse za ukrcavanje ili iskrcavanje ili boravine takse;
2) ukupnom iznosu sredstava koji je potroa duan da plati pre otpoinjanja turistikog
putovanja i rasporedu dospea i iznosu obronih otplata;
3) odreditu, sredstvima, karakteristikama i kategorijama prevoza, datumima, vremenu i mestu
polaska i povratka;
4) vremenu i mestu privremenog zaustavljanja, vrsti prevoza i svojstvima prevoznog sredstva i
opremljenosti i stepenu udobnosti prevoznog sredstva i usluga u prevoznom sredstvu;
5) smetajnom objektu (lokacija, vrsta, kategorija i sadraj turistikog objekta prema vaeim
propisima drave u kojoj se objekat nalazi), smetajnoj jedinici (soba, apartman, studio,
opremljenost, nivo udobnosti i druge karakteristike);
6) broju, rasporedu, vrsti, karakteristikama i nainu usluivanja obroka;
7) posetama, izletima i drugim uslugama koje su ukljuene u ukupnu cenu turistikog putovanja;
8) mogunosti osiguranja koje pokriva trokove otkaza turistikog putovanja od strane potroaa
u sluaju nesree ili bolesti ili trokove pomoi i povratka sa turistikog putovanja;
9) podacima potrebnim za realizaciju turistikog putovanja i dokumentima i rokovima
neophodnim za pribavljanje viza, kao i sa carinskim, graninim i administrativnim
formalnostima;
10) potpunim i vaeim zdravstvenim uslovima koji se zahtevaju za turistiko putovanje i
boravak uz detaljne zdravstvene preporuke;
11) uslovljavanju realizacije turistikog putovanja, broju prijavljenih putnika i roku za
obavetavanje potroaa o raskidu ugovora o turistikom putovanju u sluaju nedovoljnog broja
prijavljenih putnika;
12) nazivu, poslovnom imenu i seditu trgovca radi dostavljanja pismena u sudskom postupku.
Obavetenje o lokalnom predstavniku ili lokalnoj agenciji trgovca od koje po potrebi moe da
zatrai pomo, broju telefona za hitne sluajeve i drugim podacima radi neposrednog kontakta sa
trgovcem, trgovac je duan da potroau dostavi prilikom zakljuenja ugovora o turistikom
putovanju, a najkasnije pre otpoinjanja turistikog putovanja.
Obavetenje o obavezi dostavljanja podataka koji omoguavaju neposredan kontakt sa
maloletnikom koji putuje ili boravi u inostranstvu bez pratnje roditelja ili staratelja, kao i o
imenu, adresi i broju telefona lica odgovornog za maloletnika u mestu boravka u inostranstvu,
trgovac je duan da potroau dostavi pre zakljuenja ugovora o turistikom putovanju, a
najkasnije 14 dana pre otpoinjanja turistikog putovanja. [6] Trgovac je duan da potroaa na
jasan i razumljiv nain obavesti o navedenim podacima i to:
1) bez naknade;
2) u pismenoj formi ili drugom trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu) koji je lako dostupan
potroau;
3) tekstom koji je ispisan simbolima iste veliine kao u ugovoru.
Ako potroa putem sredstava komunikacije na daljinu rezervie turistiko putovanje, trgovac
mora omoguiti da ovo obavetenje bude dostupno potroau za vreme trajanja rezervacije. [6]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
886
Teret dokazivanja ispunjenja obaveze snosi trgovac.
U sluaju oglaavanja turistikog putovanja, trgovac je duan da obavesti potroaa o pravu da
dobije obavetenje o navedenim podacima i nainu na koji moe da dobije te podatke. Ako
trgovac nudi potroau da zakljue ugovor o turistikom putovanju prilikom odreenog
promotivnog ili prodajnog dogaaja, duan je da jasno istakne komercijalnu prirodu tog
dogaaja i da omogui potroau obavetavanje o navedenim podacima za vreme trajanja
promotivnog ili prodajnog dogaaja. [6] Ugovor o turistikom putovanju zakljuuje se u
pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu). Trgovac je duan da posle
potpisivanja ugovora o turistikom putovanju potroau preda najmanje jedan primerak
potpisanog ugovora. U sluaju zakljuenja ugovora o turistikom putovanju, navedeni podaci,
postaju njegov sastavni deo, obavezuju trgovca i ne mogu se menjati, osim ako ugovorne strane
izriito ugovore drugaije ili ako promene nastanu usled vie sile. Trgovac je duan da obavesti
potroaa o svakoj promeni podataka u primerenom roku pre zakljuenja ugovora o turistikom
putovanju, u pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu) koji je lako
dostupan potroau.
Ako je potroa putem sredstva komunikacije na daljinu rezervisao turistiko putovanje, trgovac
je duan da obavesti potroaa o svakoj promeni podataka u primerenom roku pre zakljuenja
ugovora o turistikom putovanju sredstvom komunikacije na daljinu kojim je potroa izvrio
rezervaciju.
Trgovac je duan da u ugovoru o turistikom putovanju izriito navede svaku promenu u
podacima zakona koja nastane u periodu od obavetavanja potroaa o pojedinostima do
zakljuenja ugovora.
Osim navedenih podataka ugovor o turistikom putovanju mora da sadri:
1) posebne zahteve potroaa sa kojima se trgovac saglasio; 2) adresu, postupak i rok za
ulaganje pritubi potroaa, kao i rok za reavanje pritubi potroaa; 3) naziv i adresu trgovca,
potroaa i osiguravaa; 4) datum i mesto zakljuenja ugovora o turistikom putovanju i potpise
ugovornih strana; 5) uslove pod kojima potroa ima pravo da odustane od ugovora. Ako
trgovac zakljuuje ugovor o turistikom putovanju preko zastupnika odnosno posrednika, naziv i
adresa zastupnika odnosno posrednika moraju da budu izriito navedene u ugovoru. [6]
Ako pre ugovorenog dana otpoinjanja turistikog putovanja trgovac utvrdi da je prinuen da
izmeni pojedine bitne odredbe ugovora (npr. cenu, destinaciju, prevozno sredstvo, karakteristike
ili kategoriju prevoza, datum otpoinjanja turistikog putovanja, vrstu, lokaciju, kategoriju ili
nivo udobnosti smetaja), duan je da izmene bez odlaganja saopti potroau, u pismenoj formi
ili na trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu) koji je lako dostupan potroau. Ako je
potroa sredstvom komunikacije na daljinu rezervisao turistiko putovanje, trgovac je duan da
izmene iz dostavi potroau sredstvom komunikacije na daljinu kojim je izvrio rezervaciju.
Potroa moe da prihvati izmene ugovora, ukljuujui izmenu ukupne cene turistikog
putovanja ili da bez naknade raskine ugovor o turistikom putovanju. Potroa je duan da bez
odlaganja obavesti trgovca o odluci u pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa (trajnom
medijumu) ili sredstvom komunikacije na daljinu kojim je izvrio rezervaciju. [6]
Zakon previa blagovremeni i neblagovremeni odustanak od ugovorenog putovanja. Potroa
moe pre otpoinjanja turistikog putovanja odustati od ugovora, potpuno ili delimino. Ako
potroa pre pre otpoinjanja turistikog putovanja odustane od ugovora u primerenom roku koji
se odreuje s obzirom na vrstu turistikog putovanja (blagovremeni odustanak), trgovac ima
pravo na naknadu administrativnih trokova, koji ne mogu biti vei od 5% od vrednosti
turistikog putovanja. U sluaju neblagovremenog odustanka od ugovora, trgovac moe od
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
887
potroaa zahtevati naknadu u odreenom procentu ugovorene cene koji se utvruje srazmerno
periodu preostalom do otpoinjanja turistikog putovanja i koji mora biti ekonomski opravdan.
Ako potroa odustane od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbei ili otkloniti i koje bi
da su postojale u vreme zakljuenja ugovora predstavljale opravdan razlog da ne zakljui
ugovor, kao i u sluaju ako potroa obezbedi odgovarajuu zamenu ili zamenu pronae trgovac,
trgovac ima pravo iskljuivo na naknadu administrativnih trokova. [6] Ako pre ugovorenog
datuma otpoinjanja turistikog putovanja potroa raskine ugovor ili ako trgovac iz bilo kog
razloga raskine ugovor izuzev ukoliko je za to odgovoran potroa, potroa ima pravo izbora:1)
da prihvati zamenu ugovorenog turistikog putovanja drugim putovanjem istog ili boljeg
kvaliteta i plati razliku u ceni; 2) da prihvati zamenu ugovorenog turistikog putovanja drugim
putovanjem slabijeg kvaliteta i naknadu za razliku u ceni; 3) da zahteva povraaj uplaenih
sredstava po osnovu ugovora o turistikom putovanju. Trgovac je duan da potroau naknadi
trokove nastale raskidom ugovora, osim u sluaju: 1) raskida ugovora zbog nedovoljnog broja
prijavljenih putnika, ako je pre zakljuenja ugovora obavestio potroaa da je izvrenje
turistikog putovanja uslovljeno brojem prijavljenih putnika i da rok za obavetavanje potroaa
o raskidu ne moe biti krai od pet dana od dana otpoinjanja turistikog putovanja; 2)
prestanka ugovora zbog nemogunosti ispunjenja ugovornih obaveza za koji nisu odgovorne
ugovorne strane, pri emu se veliki broj prijavljenih putnika ne smatra kao nemogunost
ispunjenja. [6]
4. UGOVOR O VREMENSKI PODELJENOM KORIENJU NEPOKRETNOSTI
(TIME - SHARING)
Tajm ering jeste ugovor kojim se trgovac obavezuje da potroau da na korienje u dva ili vie
navrata jednu ili vie nepokretnosti u kojima se moe prenoiti, a potroa se obavezuje da mu
za to plati naknadu i zakljuuje se na rok od najmanje godinu dana ili sa mogunou preutnog
produenja. [6]
Kada su u pitanju tajm ering ugovori veoma su este zloupotrebe s obzirom na sloenost ovih
ugovora i nejednakost ugovornih strana. Da bi se zatitila prava potroaa veoma je bitno postii
ravnoteu ugovornih strana ograniavanjem slobode ugovaranja.
U naem pravu ogranienja slobode ugovaranja mogu se grupisati po razliitim kriterijumima:
ogranienja putem ustanove javnog poretka, ogranienja slobode u pogledu zakljuenja ugovora,
ogranienja u pogledu sadrine i forme ugovora, kao i ogranienja u pogledu pravila o
nepovredivosti ugovora. [1]
U cilju zatite prava potroaa propisuje se i obaveza obavetavanja kao i pravo potroaa na
pokajanje. Kada je korisnik turistikih usluga u potpunosti informisan o svim aspektima
turistike ponude bie u mogunosti da sam sebe pravno zatiti od bilo kakvih manipulacija.
Jedno od osnovnih prava potroaa je pravo na obavetenost, odnosno pravo na raspolaganje
tanim informacijama u vezi sa ponudom.
S tim u vezi, ponuai su zakonom obavezani da informiu potroaa. Pravila informisanja
sastoje se iz dve grupe normi ijom se kombinacijom postie efikasna zatita potroaa. Prva
grupa normi koja ima preventivno dejstvo odnosi se na obavezu predugovornog i ugovornog
obavetavanja. Druga grupa koja se odnosi na sankcije u sluaju propusta u informisanju ima a
posteriori dejstvo.
Predugovorno obavetavanje kada je re o tajm eringu podrazumeva informisanje potroaa -
korisnika turistikih usluga putem standardnih informativnih obrazaca. Na predlog ministarstva
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
888
nadlenog za poslove zatite potroaa i ministra nadlenog za poslove turizma, Vlada propisuje
sadrinu standardnih informativnih obrazaca. Pri tome ova obavetenja trgovac je duan da
dostavi potroau bez naknade, u pismenoj formi ili na trajnom medijumu i to blagovremeno, tj.
u primerenom roku pre zakljuenja ugovora. [6]
Trgovac je duan da u primerenom roku pre zakljuenja ugovora potroaa izriito obavesti o:
1) pravu potroaa na jednostrani raskid ugovora;
2) roku u kome trgovac moe da jednostrano raskine ugovor;
3) zabrani plaanja cene unapred pre isteka roka u kome trgovac moe da jednostrano raskine
ugovor. [6]
Kada je u pitanju ugovorno obavetavanje, na osnovu odredbi Zakona o zatiti potroaa kada
doe do promene podataka trgovac je u obavezi da o tome blagovremeno obavesti potroaa na
nain propisan zakonom kao i da u ugovoru izriito navede svaku promenu podataka koja
nastane u periodu od obavetavanja potroaa do zakljuenja ugovora. [6]
Prilikom ugovornog obavetavanja trebalo bi voditi rauna o tome da se izbegne hipertrofija
dunosti obavetavanja. To znai da je potrebno pronai pravu meru informisanja kako bi se
izbegao moralni hazard. Ovaj pojam odnosi se na situaciju kada postoji preveliki nivo zatite
koji moe da podstakne potroae da ne izvravaju ugovorne obaveze sa dunom panjom. Ti
podaci zakljuenjem ugovora postaju njegov sastavni deo, i mogu se menjati samo izuzetno i to:
ako ugovorne strane to izriito ugovore, ili ako promene nastanu usled vie sile. U tim
situacijama, trgovac je duan da potroaa obavesti o svim okolnostima koje su od znaaja za
izvrenje ugovora. [1]
Drugom grupom normi koje se odnosi na propuste u informisanju propisuju se sankcije za
neizvravanje predugovornog i ugovornog obavetavanja. Sankcije mogu biti graanskopravne i
prekrajne. Graanskopravna sankcija se sastoji u mogunosti da potroa zahteva ponitenje
ugovora u roku od godinu dana od dana njegovog zakljuenja, nezavisno od toga da li je trgovac
imao nameru da ga proputanjem obavetavanja navede na zakljuivanje ugovora. Sa druge
strane, prekrajna kazna podrazumeva novanu kaznu podrazumeva novanu kaznu predvienu
za trgovca. [1]
Kao to je u prethodnom delu rada pomenuto u cilju zatite prava potroaa propisuje se i pravo
potroaa na pokajanje.
Ovo pravo podrazumeva jednostrani raskid ugovora u zakonski predvienom roku. Jednostrani
raskid ugovora moe se ostvariti jednostranom izjavom volje ili utanjem, odnosno
neizvravanjem prava da se osnai zakljueni ugovor. To znai da potroa moe raskinuti
ugovor bez navoenja razloga za raskid, bez naknade trokova i bez obaveze da plati usluge koje
su mu pruene pre korienja prava na odustanak. [1] Zakonski rok za jednostrani raskid
ugovora je 14 dana od dana prijema zakljuenog ugovora. Protekom ovog roka za
predomiljanje, ako se ne izvri pravo na pokajanje, formiranje ugovora se zavrava. Odnosno,
ukoliko se iskoristi pravo na pokajanje kao pravna posledica javlja se prestanak obaveze
ugovornih strana da izvre ugovor. Ako trgovac nije dostavio potroau obrazac za jednostrani
raskid ugovora u pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu), potroa
moe jednostrano da raskine ugovor odnosno predugovor o vremenski podeljenom korienju
nepokretnosti u roku od godinu i 14 dana od dana prijema zakljuenog ugovora odnosno
predugovora. Ako trgovac dostavi potroau obrazac za jednostrani raskid ugovora o vremenski
podeljenom korienju nepokretnosti pre isteka godinu dana od dana kada je potroa primio
primerak zakljuenog ugovora odnosno predugovora, rok za jednostrani raskid ugovora rauna
se od dana kada je potroa primio obrazac za jednostrani raskid ugovora. Ako trgovac ne
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
889
obavesti potroaa o potrebnim podacima u pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa
(trajnom medijumu), potroa ima pravo da jednostrano raskine ugovor odnosno predugovor o
vremenski podeljenom korienju nepokretnosti od tri meseca i 14 dana od dana kada je primio
primerak zakljuenog ugovora odnosno predugovora. Izjava kojom potroa jednostrano raskida
ugovor o vremenski podeljenom korienju nepokretnosti proizvodi pravno dejstvo ako je data u
pismenoj formi ili na trajnom nosau zapisa (trajnom medijumu). [6] Svrha ovog prava je da se
potroa zatiti od nepromiljenih odluka. Jednostranim raskidom ugovora odnosno predugovora
o vremenski podeljenom korienju nepokretnosti prestaju obaveze ugovornih strana da izvre
odnosno zakljue ugovor. Potroa ima pravo da jednostrano raskine ugovor bez naknade
trokova i nije duan da plati usluge koje su mu pruene pre jednostranog raskida ugovora
odnosno predugovora o vremenski podeljenom korienju nepokretnosti. [6]
Pravo na pokajanje nije predvieno kao opte pravilo prilikom zakljuivanja bilo kog
potroakog ugovora ve se odnosi samo na izuzetne situacije u kojima je u znaajnoj meri
izraena opasnost od naruavanja ravnopravnosti potencijalnih strana ugovornica. Moglo bi se
postaviti pitanje koje su to izuzetne situacije koje omoguavaju primenu prava na pokajanje.
Jedna od takvih situacija jeste sluaj kompleksnih transakcija u kojima proseni potroa zbog
nedovoljne strunosti, nedovoljnog znanja ili neiskustva esto nije u mogunosti da pravilno
shvati smisao i domaaj ugovornih odredbi. Druga situacija odnosi se na stanje u kome se
nalaze potroai prilikom zakljuivanja ovih ugovora. Ovde se pre svega misli na izloenost
potroaa uticaju marketing strategija i kreativnih promotivnih kampanja iji je cilj podsticanje
na zakljuenje ugovora. Svi ovi razlozi idu u prilog primene ovog prava.
Sa druge strane kada je u pitanju pravo na pokajanje esto se javljaju velike zloupotrebe od
strane potroaa budui da oni nisu u obavezi da navedu razloge zbog kojih raskidaju ugovor.
Moe se zakljuiti da pored brojnih negativnih efekata primene prava na pokajanje oni pozitivni
ipak preteu budui da se njihovom primenom obezbeuje efikasna zatita potroaa, stimulie
konkurencija meu trgovcima, poboljava kvalitet roba i usluga koje nude i istovremeno
eliminiu nesavesni trgovci iz trine utakmice. [1]
5. MEHANIZMI ZATITE PRAVA POTROAA
Zakonodavac je razvio nekoliko mehanizama u cilju sveobuhvatne zatite potroaa. S tim u
vezi odredbom lana 118. kod ugovora o vremenski podeljenom korienju nepokretnosti
zabranjeno je ugovaranje plaanja, pruanja sredstava obezbeenja, izriitog priznanja duga ili
drugog izvrenja obaveze prema trgovcu ili treem licu pre isteka roka za jednostrani raskid
ugovora. Kod ugovora o pomoi prilikom preprodaje, zabranjeno je ugovaranje plaanja,
pruanja sredstava obezbeenja, izriitog priznanja duga ili drugog izvrenja obaveze prema
trgovcu ili treem licu pre zakljuenja ugovora o vremenski podeljenom korienju
nepokretnosti, odnosno pre nego to trgovac na drugi nain ispuni obaveze iz ugovora o pomoi
prilikom preprodaje. [6] Zabrana plaanja cene unapred je u funkciji ostvarivanja prava na
pokajanje. Ono je zabranjeno jer bi u suprotnom usporio proces odustanka potroaa iz ugovora.
Ukoliko potroa nije znao za to pravo, a platio je cenu, ugovor nee ni nastati, a trgovac e biti
duan da vrati potroau ugovornu cenu. Trgovac e pritom biti duan i da plati novanu kaznu
propisanu zakonom. Zakonom je predviena solidarna odgovornost odreenih lica prema
potroau kako za izvrenje tako i za neizvrenje ugovornih obaveza. S tim u vezi u lanu 123.
propisano je da trgovac, lica koja po nalogu trgovca uestvuju u prodaji vremenski podeljenog
korienja nepokretnosti, lica kojima je trgovac poverio obavljanje odreenih poslova iz ugovora
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
890
o prodaji vremenski podeljenog korienja nepokretnosti, ostali trgovci koji uestvuju u prodaji
usluga vremenski podeljenog korienja nepokretnosti, kao i posrednici u prodaji usluga
vremenski podeljenog korienja nepokretnosti, solidarno su odgovorni potroau za izvrenje i
za pravne posledice neizvrenje ugovornih obaveza. [6] Solidarna odgovornost na strani dunika
predviena je kao imperativno pravilo koja ima viestruke koristi za potroaa, jer mu je
omogueno da po svom izboru zahteva ispunjenje obaveze od svakog dunika.
Zakonom su razraena i pravila o saobraznosti turistikog putovanja onome to je ugovoreno:
trgovac odgovara za saobraznost usluge, ukljuujui usluge koje je potroau pruilo tree lice.
Za eventualnu nesaobraznost nakon otpoinjanja putovanja potroa moe zahtevati druge
usluge ili opravdano zahtevati naknadu trokova nastalih kao posledica izmene. Zahtev za
srazmernim umanjenjem cene opravdan je ukoliko nisu otklonjena odstupanja od ugovora na
zahtev potroaa, a zahtev za povraaj uplaenih sredstava potroa moe zahtevati ukoliko to
odstupanje od ugovora predstavlja krenje kvaliteta i obima ugovornih obaveza. Ako trgovac u
primerenom roku ne otkloni nesaobraznost u turistikom putovanju potroa moe da raskine
ugovor. U sluaju da doe do nemogunosti ispunjenja ugovora za koji nisu odgovorne
ugovorne strane, prestaju i obaveze potroaa, a trokovi se dele shodno Zakonu. Odgovornost
za nastalu tetu snosi trgovac ili tree lice koje je imalo obavezu da izvri ugovornu obavezu, a
potroa ima pravo da zahteva naknadu tete. [13] ZZP propisuje dunost trgovca da potroau
prui neposrednu pomo u sluaju nesaobraznosti potom ureuje obim odgovornosti trgovca za
tetu nastalu usled nesaobraznosti - to u skladu sa praksom Evropskog suda pravde obuhvata i
moralnu tetu i propisuje pravilo da potroa gubi pravo da zahteva snienje cene ako nesavesno
propusti da ukae na nesaobraznost pruenih usluga onome to je ugovoreno. Trgovac je duan
da prui dovoljne garancije potroau da e, u sluaju neizvrenja ugovora o turistikom
putovanju usled trgoveve nesposobnosti za plaanje, potroau biti vraena cena turistikog
putovanja koju je platio i da e u tom sluaju biti pokriveni trokovi njegovog povratka u
ugovoreno mesto. [12] Garancija se prua: 1) osiguranjem nesposobnosti plaanja trgovca; ili 2)
bankarskom garancijom na prvi poziv. [6]
Potroa stie neposredan i bezuslovan zahtev prema osiguravau (ili banci). Ne mogu mu se
uskratiti prava iz ugovora o osiguranju od nesposobnosti plaanja zbog toga to trgovac nije
platio dospele premije osiguranja. Trgovac moe da zahteva ili prihvati isplatu cene turistikog
putovanja pre potpunog izvrenja svojih ugovornih obaveza samo ako potroau preda ispravu o
osiguranju ili garanciji. [12]
Zatita prava potroaa ostvaruje se na razliiti naine a jedan od najvanijih jeste i inspekcijski
nadzor koji se vri preko turistikih inspektora. Oni na direktan ili indirektan nain, primenjujui
prava i obaveze iz zakona tite prava putnika, odnosno gosta (potroaa u turizmu). [11]
U cilju zatite prava potroaa kao korisnika turistikih usluga veoma vanu ulogu ima i
Turistika inspekcija koja svojim aktivnostima utie na poveanje opteg nivoa kvaliteta usluga
u oblasti turizma. Poslovima inspekcijskog nadzora bave se turistiki inspektori i na taj nain
kontroliu primenu o Zakona.
Rad turistikih inspektora zasniva se na godinjem Planu rada kao i operativnim kvartalnim i
mesenim planovima. Tom prilikom sprovode se redovne kontrole koje podrazumevaju stalni
nadzor nad radom pravnih i fizikih lica koja korisnicima pruaju usluge. Pored redovnih
kontorola, u skladu sa aktuelnim i sezonskim potrebama u veim turistikim centrima vre se i
tematske akcijske kontrole uz uee inspektora iz vie odeljenja. Najzad, kontrola se vri i po
primljenim prijavama za uoene nepravilnosti od strane graana-korisnika turistikih usluga. [4]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
891
Njvei broj prijv grn, koje su tokom 2012. godine podnosili n rd turistikih gencij,
odnosio se n neizvrenje ili nepotpuno izvrenje uslug obuhvenih progrmom putovnj od
strne orgniztor putovnj. Od ukupno 495 prijva n rd turistikih gencij, inspekcij je
utvrdil d su 222 (44,85%) prijve osnovne jer turistike gencije nisu izvrile sve ugovorene i
nplene usluge i u 95 (42,79%) slujev postigl d su gencije oteenim putnicim vrtile
iznos srzmern neizvrenim uslugm u ukupnoj vrednosti od 3.943.115,00 dinr. Revjui
ostle oprvdne prijve, u kojim nije postignut dogovor izmeu turistike gencije i putnik
odnosno gde turistik gencij nije u propisnom roku vrtil putniku novc z ugovorene i
neizvrene ili nepotpuno izvrene usluge, inspektori su podneli zhteve z pokretnje
prekrjnog postupk. [9]
6. ZAKLJUAK
Sloenost ugovora iz turizma u kombinaciji sa ekonomskom i informativnom neravnopravnou,
prouzrokovala je potroaima brojne probleme u praksi. S tim u vezi i potroa je bio nemoan
da se putem privatnopravne zatite izbori za svoje interese. Stoga je bilo potrebno razviti sistem
zatite potroaa koji e tititi potroaa od zloupotreba na tritu. U cilju zatite potroaa
politiku zatite potroaa treba se usmeriti ka stvaranju drutvenog, politikog i pravnog
okruenja koji e omoguiti potroaima da budu zadovoljeni i zatieni. Osnovni korak u
pravcu zatite potroaa je uinjen donoenjem Zakona o zatiti potroaa ali jasno je da samo
donoenje nije dovoljno da obezbedi potpunu i sigurnu zatitu potroaima, ali sigurno je da
postojanje ovih propisa stvara oseaj sigurnosti potroaima. I u Evropskoj uniji napori idu u
pravcu ustanovljavanja osnovne zakonske regulative koja ima za cilj da uz pomo niza mera u
oblasti informisanja i obrazovanja, na vii nivo podigne svest o vanosti zatite potroaa. Bez
utvrivanja i zatite prava potroaa nema trine konkurencije koja se javlja kao pretpostavka
investicione aktivnosti domaih i stranih lica - ulagaa. Dalje, ona predstavlja preduslov i
jaanju konkurentne sposobnosti proizvoaa. Sa ulaskom u Evropsku uniju sve je izraeniji
zahtev da potroai moraju svuda biti zatieni na isti nain, jer se radi o jedinstvenom tritu. S
tim u vezi je i implementacija propisa Evropske unije u nae pravo koja je i izvrena u oblasti
potroakog prava donoenjem Zakona o zatiti potroaa. Zatita turistikih potroaa saglasno
evropskoj poslovnoj praksi ima cilj privlaenje inostranih turista. Legislative u ovoj oblasti kod
nas o zatite prava potroaa ne nedostaje, radi se o tome da se ona pone primenjivati u punom
obimu.
Reference
1. A. Miovi, Nauni skup Pravo i usluge ,3.-4.maj, Kragujevac, Srbija, 2012, p. 332, 336,
337, 338, 339, 340.
2. D. Gaevi, M. Lazarevi, Meunarodna konferenciju o drutvenom i tehnolokom razvoju
(STED), 28.-29. septembar, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 2012, p. 26.
3. D. Gluac, D. Drini, N. Krneta, Majska konferencija o strategijskom menadmentu, 25-27.
maj, Bor, Republika Srbija, 2012, p. 916.
4. M. Galetin, V. Jovovi, Poslovna ekonomija, godina IV, 1 (2007) p. 111.
5. S. Salai, D. Boidarevi, Marketing istraivanje, Ekonomski fakultet Subotica, Subotica,
2009, p. 220.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
892
6. Zakon o zatiti potroaa, Sl. glasnik RS, br. 73/2010, preuzeto sa:
http://paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_potrosaca.html, lanovi 4 stav 1,5, 93, 94, 96, 98,
99, 100, 108, 111, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 123.
7. Zakona o turizmu, Sl. glasnik RS, br. 36/2009, 88/2010, 99/2011 - dr. zakon i 93/2012, lan
1, preuzeto sa:
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_turizmu.html
8. Ustav Republike Srbije, Sl. glasnik RS, br. 98/2006, preuzeto sa:
http://www.parlament.gov.rs/upload/documents/Ustav_Srbije_pdf.pdf
9. Izvetaj ministarstva finansija i privrede, Izvetaj o radu sektora turistike inspekcije za
2012. godinu, preuzeto sa:
10. http://www.turizam.mfp.gov.rs/images/stories/turisticka%20inspekcija/Izvestaj-2012.pdf
11. N. Tanjevi, Zatita potroaa u turizmu, Visoka turistika kola, Beograd, 2007, p. 66.
12. M. Karaniki Miri, Prezentacija novih reenja u Zakonu o zatiti potroaa i dalji koraci u
njegovoj implementaciji, 23. decembar, Beograd, Republika Srbija, 2010 p. 73.
13. N. Lazarevi, M. urovi, M. Lazarevi, M. ini, Studija potroake politike u Srbiji ka
evropskom nivou zatite potroaa u Srbiji, Centar za evropske politike, Beograd, 2013, p.
33.
14. A. Peuti, Acta turistica (2008), p. 98. preuzeto sa: www.hrcak.srce.hr/file/113264
15. S. Lovreta, Strategija i politika razvoja trgovine Republike Srbije, Univerzitet u Beogradu,
Ekonomski fakultet, Beograd (2008), p. 330.
16. Strategija razvoja turizma Republike Srbije, Sl. glasnik, br. 91/2006, p. 1, 6. preuzeto sa:
http://www.turizam.mfp.gov.rs/images/stories/strategija/Strategija%20razvoja%20turizma,ci
r.pdf
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
893
VIRTUAL ONLINE UNIVERSITY AS A DIGITAL EDUSYSTEM -
WORKING CONCEPT AND STRATEGY FOR FURTHER
DEVELOPMENT
Ramona Markoska
Abstract
At the beginning of the 21st century, the dispersion of Internet technology in all spheres of
human activity, radically changing the way of life. A new virtual world appears, who inherited
the forms and links from reality we live in, at the same time it gives them a whole new
dimension and manifestation. The education process follows the trends of virtualization, using
of modern ICT solutions. In This paper is presented the working experience of participation in
an online university, giving the description of an innovative business concept used in this
real online university. Strategy of development is dominantly based on the use of open source
platforms, as well as voluntary sharing of existing human and information resources. Also,
according the experience, the strategy of further development of virtual educational institutions
is presented.
Keywords: e-learning, virtual university, digital edusystem
VIRTUELNI ONLINE UNIVERZITET KAO DIGITALNI EDU-SISTEM -
RADNI KONCEPT I STRATEGIJA
DALJEG RAZVOJA
Ramona Markoska
Izvod
Poetkom 21 stolea, disperzija internet tehnologija, u svim sferama ljudskih aktivnosti, menja
korenito nain ivota. Pojavljuje se jedan virtuelni svet, koji nasleuje obrazce i linkove
realiteta u kome ivimo, ali daje im sasvim nove dimenzije i manifestacije. Proces edukacije
prati trendove virtuelizacije, korienjem savremenih ICT solucija. U ovom radu, opisana su
iskustva participacije u jednom online univerzitetu, opisan je njegov inovativni radni
koncept realnog online univerziteta. Strategija razvoja je u velikoj meri zasnovana na
korienju open source platforma, kao i dobrovoljnom sherovanju postojeih ljudskih i
informacijskih resursa. Takoe, na bazi prikupljenih iskustava, data je strategija daljeg razvoja
virtuelnih edukacijskih institucija.
Klune rei: e-learning, virtual university, digital edusystem
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
894
1.UVOD
Digitalizacija sveukupnih baza znanja i savremene ICT solucije koje se koriste u procesima
razmena informacija na raznim nivoima, donose intenciju korenitih promena samih edukacijskih
procesa. U virutalnom svetu, po analogiji na digitalne biznis ekosisteme, mogue je
posredstvom menadmenta korienja ICT tehnologija kreiranje i virtualnih edukacijskih
sistema. Postoje razni nivoi analize paradigme jednog digitalnog edukacijskog sistema, u
zavisnosti od toga, kakva je sloenost samih hardverskih i sofverskih solucija za podrku samog
edukacijskog procesa, koje mere sigurnosti se sprovode, kako je reena meusobna
komunikacija, i koji su nivoi formalne i neformalne online i ofline komunikacije u korelaciji sa
standardima bezbednosti i regulaciju autorskih i intelektualnih prava. U ovom trudu opisana su
radna iskustva sa jednog viruelnog online univerziteta. Dati koncepti i primenjena reenja nisu
jedina mogua i njihovo prezeniranje je vie u smislu razluivanja celog spektra mogunosti.
Ovaj rad je pregled pionirskih realnih iskustvava u oblasti online edukacije, pa sam redosled
rada je drugaiji u odnosu na radove koje su teoriski koncepti koji trebaju biti provereni u praksi.
To je razlog to su pri citiranju korienih materijala, u velikoj meri navedeni online sadraji.
2. KONCEPT VIRTUALNOG ONLINE UNIVERZITETA KAO DIGITALNOG
EDUKACIJSKOG SISTEMA
Virtualni univerziteti kao paradigma mogu se nakratko opisati kao digitalno organizovana
distribucija i disperzija digitalhnih informacija, u cilju ostvarivanja obrazovnih aktivnosti.
Realni su jedino, studenti i profesori, koji mogu odabrati i ugovoriti u okviru svojih realnih
specifika, vremenske intervale svoje meusobne online ili ofline komunikacije, na jedan veoma
uinkovit i fleksibilan nain[1].
Na globalnom svetskom nivou vodee ICT kompanije daju inicijalnu kapislu u konceptualnom
razvoju digitalnih edukacijskih sistema. One uglavnom samoinicijativno veoma esto doniraju
korienje svojih resursa, obezbeujui time, potrebnu ICT infrastrukturu kao i programsku
podporu, predstavljajui jedan vid katalizatora komunikacije izmeu potencijalnih studenata,
njihovih edukatora i profesora, kao i raznih sponzora, i sam biznis sektor, u cilju osuguranja
ordivosti [1],[2]. Virtualni online univerzitet, kako jedan digitalan edukacijski sistem, po
analogiji i adekvatno obrazovnim potrebama informacijske zajednice, i samim digitalnim biznis
ekosistemima, obedinjuje u svom radu koncepte digitalne edukacije i adekvatnih sistema za
njenu organizaciju.
2.1. Metafora digitalne edukacije
Digitalna edukacija, moe se razmatrati kao jedan vid digitalnog odgovora na realne biblioteke i
iskustva radnih laboratorija. Digitalna edukacija podrazumeva koricenje digitaliziranih varijanta
sistematiziranih baza podataka koje su esto organizovane kao multimedijalne sadraje. U fazi
razmatranja same metafore digitalne edukacije, sasvim je irelevantno koji se medium koristi za
distrubuciju u disperziju znanja. Ali sama evolucija naina prezentacije, koja ide uporedno za
razvojem ICT solucija koje se koriste za edukativne svrhe [3], predstavljna osnovu za evoluciju
korienih sistema za potrebe same edukacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
895
2.2. Metafora digitalnog edukacijskog sistema
U zavisnosti od toga kakav je stadijum razvoja i korienja ICT solucija za tu namenu, sam
proces korienja digitalnih baza znanja prolazi kroz nekolku raznih stanja:
- Prvi multimedijalni sistemi za osobno korienje, koji su upotrebljavani za pojedinanu
samoedukaciju, sa kompletnom slobdom u odabiru sadraja i tajminga.
- Mreno korienje, posredstvom LAN mrea u jednom kratkom vremenskom intervalu pre
ekspanzije interneta u domenu edukacije.
- Internet bazirana online edukacija, koja podrazumeva savremene ICT sisteme, i samim tim
uvodi vei stepen slobode i omoguava selekciju i pretraivanje raznih sadraja. Ovo je
trenutak velikog obogaenja edukacijskih sadraja, na globalnom nivou.
- Napredni sistemi za online edukaciju, koji su jedan vid dopune internet online bazirane
edukacije, time to u novije vreme, poveavaju disperziju time to doputaju fiziku
dislokaciju sudionika u edukacijskom sistemu, a to je osnova nastanka online virtuelnih
univerziteta.
Treba napomenuti da su sve nabrojane faze vertikalno meusobno kompatibilne, i samim tim
pojava svake nove, samo nadopunjava prethodnu, i one u stvari predstavljaju stupnjeve evolucije
jednog digitalnog edukacijskog sistema.
2.3. Evolutivno- izvrna okolina digitalnog edusistema
Analogno digitalnim biznis ekosistemima, evolutivno izvrsna okolina je radna okolina jednog
digitalnog edukacijskog sistema, koja omoguava izvrenje svih radnih taskova. Ovu okolinu
sainjavaju zajedno ICT potpora, menadment ljudskih resursa, menadment diseminacije i
disperzije edukacijskih informacija na bilo kojoj razini, i sve ove kategorije su u jednoj
konstantnoj intetrakciji i procesu neprekidnog razvoja usoglaavanja. Najvei dinamik razvitka
je osavremenjavanje ICT infrastrukture, ali ponekad taj primat preduzimaju organizacijske
procedure, menadment humanih resursa, kao i finansijski aspekti koji se moraju uzeti u obzir
kako faktor odrivosti i razvoja [3],[4]. Evolutuvno izvrna okolina se ipak, u najveoj meri
moe sasvim dobro opisati na dva nivoa [5]:
- Nivo fizikih konekcija - u ovoj kategoriji potencijalno spadaju sveukupna internet mrea i
jazli komunikacije. U korelaciji sa trenitnim potrebama, ova konfiguracija nije fiksna ve se
moe interaktivno izmenjivati i nalazi se u fazi postojane evolucije. Tako, ovde se mogu
ubrojiti sledee kategorije relevatnih fizikih delova: disperzirane servere sa reguliranim
pristupom, na kojima je smeten sav softver od znaaja, servere kompanija koje doniraju
svoje produkte (podatone baze, softver za download, virtuelne radne platforme), servere na
kojima je hostiran sajt edukacijskog sistema, t.e. virtuelnog univerziteta, na koje se sa
odreenim pravama i privilegijama pristupa spajaju svi potencijalni sudionici tog digitalnog
biznis ekosistema. Prema potrebi i nainu realizacije, mogu ali ne moraju postojati virtuelne
privatne mree.
Veoma esto, po primeru nastajanja i funnkcioniranja vrtuelnih kompanija, i sami virtuelni
univerziteti mogu prema potrebi spajati i disperzirati svoje resurse, kreirajui samim tim,
jednu veoma fleksibilnu mreu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
896
U zavinosti od fizike lokacije potencijalnih participanata, kao to su studenti, i profesori, i
u zavisnosti od toga dali se na jednoj lokaciji nalaze pojedinani participanti ili vie njih,
mogue je prilagoivanje mrenih konekcija u intervalu od pojedinanih konekcija do
spajanje celih virtuelnih mrea ( ukoliko resursi ili participatni su smeteni na zajednikoj
lokaciji i povezivanje je preku LAN t.j. VPN mrea tih lokacija).
- Nivo softverskih aktivnostiOva razina se svodi na sofvterske servise koje u zavisnosti od
sadraja, aktivno omoguavaju edukativne aktivnosti ili istima daju logistiku podporu. Tu
spadaju sledee kategorije:
a. Sajt i platforma globalne komunikacije u ije okvire je sama organizacija rada
edukacijskog sistema, u vidu raznih korisnikih usluga i servisa.
b. Softver za izradu raznih edukacijskih sadraja
c. Donacije usluga i servisa raznih uglavnom softverskih kompanija
d. Softver za podrku komunikacije koji je veoma vana kategorija unutar koje je reen
sam interfejs, i gde spadaju reenja za korienje raznih grupa i foruma, sofvter za
testiranje i organizaciju online testova, kako i video konferencijski sofvter, koji
moguava grupni rad i konsultacije.
3. VIRTUELNI ONLINE UNIVERZITET KAKO DIGITALNI EDUSISTEM
Treba napomenuti da postoje vie alternative kreiranja i organizacije jednog viruelnog
univerziteta. Sledi kratak pregled korienih reenja kod Open Engineering University kroz
proces uspostavljenih analogija sa digitalnim edukacijskim sistemom.
1. Mreni servisi u sluaju ovog univerziteta su najjednostavni i najjeftiniji mogui. Oni se
svode na postojeu mrenu infrastrukturu izmeu dva noda. Ova situacija podrazumeva
da je praktino sva zatita edukativnih sadraja i procedura, na strani servera.
2. Zajednika infrastruktura- sa gledne take korienih infrastruktura, svodi se na
interoperabilnost korienih platform ime se obezbeuje interkonektivnost, po principu
peer to peer povezivanja i na menadment arhitekture softverskih servisa [3]. Imajui u
vidu standardizaciju opreme za online komunikaciju, kao sa take hardvderskih reenja
tako i sa take softvertskih solucija, kao inicijalni uslov da dalje korienje digitalnog
edukacijskog sistema, potrebno je usaglaavanje sa strane svih sudionika u digitalnom
edukativnom procesu. Za tu svrhu uobiajeno postoje odreene preporuke i standardi
koje je potrebno slediti i ispuniti.
3. Softverski servisi i aplikacije- u ovom razmatranom sluaju ova kategorija je najvanja, i
bie detaljno opisana.
4. Svaki Virtualni online edukativni resurs, u svom radu obedinjuje ove kategorije. Razlika
je u tome koja su izabrana reenja. Moe se rei da je stoga na sl.1., data funkcionalna
ema jedne evolutivno izvrne okoline kod digitalnog edusistema.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
897
Slika 1. Digitalni Edu-sistem
3.1. Open Engineering University organizacija i nain rada
Open Engineering University je pionerski primer rada jednog od jednostavnijih online www
univerziteta. Kao to je prethodno naglaeno, u njegovom radu softverski servisi i aplikacije
su od presudnog znaaja. Sledi pregled najvanijih korienih solucija i opis same organizacije
univerziteta:
- Radni concept- Online Univerzitet nema radne prostorije i kancelarije. Glavni medijski
sponsor je Google, koji donira i u nekim sluajevima organizuje donacije u radnim
platformama, softverskim servisima, [8] koje se koriste u ovom reenju. Uprava univerziteta
menadira i donacije koje omoguuju izgradnju fizikih reenja ( robote, elektronske
platfome, preostali hardver u razvoju i slino). Biznis interes ove donacije je promocija
korienja nejgovih servisa i usluga. U prvoj instanci dovoljno je imati google akaunt, a
kajsnije potrebna je najava i odobrenje da bi se koristili specijalizovani fakultetski resursi.
- Finansiranje fakulteta Ova se kategorija moe razmatrati na dva nivoa:
Donacije u radnim okolinama i radim alatima, a to su prethodno opisani grant pristup
u radnom konceptu, i
Participacija u raznim natprevarima sa ciljem promocije, ali pre svega i finansiskim
benefitima od osvojene nagrade. Treba napomenuti da nakon dobivanja potencijalne
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
898
nagrade, sledi jedan dopunski elemenat interesa sa strane drugih i veih sponzora
koji mogu u budunosti biti investitori u realnom finansijskom kapitalu.
- Menadment humanih resursa Fakultet ima svoje forume i grupe, postirane i kreirane na
Google platformi. Unutar njih, personal i profesori fakulteta komuciciraju tematski
medusobno, a isto tako u okviru raznih nastavnih kurseva komuniciraju sa potencijalnim
studnetima. Veliki broj angairanih profesora koji su dominantno sa stalnim zaposlenjem na
nekim drugim realnim univderzitetima, ve imaju svoje online resurse[7]. U tom sluaju sa
reguliranim pravama pristupa, studenti virtuelnog online univerziteta se mogu najaviti i
koristiti te resurse. Sve informacije za potrebne aktivnosti lokalizirane su na univerzitetskom
sajtu.
- Sajt Univerziteta domen za hostiranje je doniran, upotrebljene su donirane ili slobodne
open source alatke.Inicijalne informacije su postirane na sajtu univerziteta ija je namena da
uputi budue participante u concept i nain rada [6].
Slika 2. Organizacija digitalnih resursa
- Online i ofline internet interkomunikacija- Svi participanti u Digitalnom Edukacijskom
Sistemu, mogu komunicirati u realnom vremenu, online, koristei razne platforme kao
primer chat ili video conferensing koji omoguuje multitasking komunikaciju vie
korisnika. Za tu svrhu, organizacija je putem servisa Google Hangout. Meutim, razline
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
899
vremenske zone, nalau da je nekad efektivnije i bolje kominicirati unitar raznih radnih
foruma i grupa, na kojih su hostirani sadraji koji se odnose na razne kurseve i koje kako je
prethodno reeno, moderirane su i organizovane su sa definiranim pravama i privilegijama.
- Hostiranje edukativnih sadaja- Kako je prethodno reeno u kontekstu menadmenta
humanih resursa, edukativni sadraji mogu biti hostirani na sopstvenim sajtovima, ili u
okvirima nekog zajednikog resursa, radi boljeg menadmenta pristupa i odravanja samih
sadraja, kako to je Coursera [7]. Za one edukatore i profesore koji ele da unaprede svoje
resurse ili kreiraju nove, tu je slobodna Google platforma sa kompletnom korisnikom
podrkom Google Course Builder.
4. SWOT ANALIZA VIRTUELNOG ONLINE UNIVERZITETA
Radna iskustva i njihovo sistematiziranje omoguavaju dobru kvalitativnu procenu ovih sistema.
Sa ciljem boljeg razumevanja kompleksnosti razmatrane problematike, radna iskustva mogu se
sistematizirati u jednu okvirnu SWOT analizu.
- Dobre strane, t.e. sile koncepta- U ovoj kategoriji mogu se nabrojati :
. Male investicije za start virtuelnog univerziteta
. Fleksibilnost i otvorenost za promene
. Mogunost timskog rada
. Open source platforme za rad, suradnja i disperzija rezultata
. Promtne reakcije i praenje relevantnih informacija
- anse koncepta- Ovde se mogu razvrstati oni benefiti koji su karakteritini i veoma
izraeni:
Besplatan grant pristup novim tehnologijama, naroito, softverskim platformama.
Mogunost upoznavanje novih suradnika na svetskom nivou
Samoevaluacija radnih ideja
Mogunost plasiranja svojih sopstvenih ideja i regrutaciju saradnika koji bi radili
timski na njihovu realizaciju.
Vie stupnjeva slobode u kreiranju univerziteta, kao i pri daljoj nadgradji, u odabiru
radnih reenja i kreiranju evolutivno iyvrne okoline.
- Slabe strane koje su konstatirane u random procesu su:
Nemogunost preciznog definiranja i dimenzioniranja uloga unutar radnih timova, u
samim projektima i procesima moderiranja sadraja.
Razlika u vremenskim zonama kao prepreka efektivnom timskom radu
Konkretni model finansiranja je veoma zavisan od donacije i sponzorstva.
Diskutabilna i mala motivacija rada na due periode.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
900
Nedostatak realnih komunikacija zato to skoro i ne postoje ivi kontakti.
- Zakane koje se mogu odraziti na opstanak vakvih digitalnih resursa:
Nemogunost regulacije autorskih prava na sadraje i rad, posebno kad su
participanti iz vie drava irom sveta.
Izrada nastavnih programa i njihova evaluacija
Verifikacija dobijenih sertifikata i diploma
Tekoe u pronalaenju kompanija i suradnika za potrebe praktinih aktivnosti, koje
su vezane za izradnju odreenih neophodnih fizikih delova projekata.
Odrivost bilo koje vrste je potekoa, imajui u vidu u osnovi neprofitalbini
karakter, kako i finansiranje putem sponzorstva.
Imajui u vidu da sve nabrojane specifike, opisuju radno funkcionalno stanje razmantranog
universiteta, one se mogu uzeti kako okvir u formulaciji saetih zakljuaka u procesu jedne
inicijalne evaluacije.
5. ZAKLJUAK
Virtiuelni online univerziteti predstavljaju edukativni realitet koji prati sveukupne trendove
digitalizacije i stoga se mogu razmatrati kako posebna dimenzija samih Digitalnih Biznis
Ekosistemima. Po svome nainu organizacije, Virtualni Online Univerziteti u potpunosti prate
trendove digitalne ekonomije, po kojih je sama informacija radni material koji postaje kapital
nakon procesiranja, ija vrednost privlai potencijalne klijente, suradnike i investitore. ak i
sam nain finansiranja u velikoj meri je organiziran putem sponzoriranja ili osvajanjem nagrada
i grantova. Ovaj nain rada omoguuje globalizaciju samih edukacijskih procesa, ime se
postie velika disperzija i diseminacija znanja, ali javlaju se i odreeni problemi povezani sa
razliitim zakonskim regulativama i procesima verifikacije diploma, kako i sa usaglaavanjem
nastavnih sadraja. Za sada, kao i u ovom konkretnom razmatranom primerum, ovaj nain
edukacije nije mnogu zastupljen, a angaman sudionika u edukatuvnim procesima je na
volonterskoj bazi, kad su u pitanju edukativne usluge i asovi. Tu su i otvorena pitanja autorskih
intelektualnih prava. Jedno je izvesno, a to je da su kako nain suradnje u akademskim
krugovima veoma pogodni za razne projektne aktivnosti, a studente educiraju, stimuliu i
pripremaju za novo digitalno doba, koje je radna neminovnost. Kao koncept, posebno su
pogodne za zemlje u razvoju, tranziciji i posttranziciji, zato to daju mogunost relativno evtine
edukacije. Data SWOT analiza moe se koristiti kako ulazni podatak u nekim buduim
analizama u okvirima projektiranja virtuelnih edukacijskih resursa.
Reference
[1] Anderson., T (2004) Theory And Practice of Online Learning , Center for Distance
Learning, ISBN: 0-919737-59-6
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
901
[2] Douma, M., Ligierko, G. (2011) Creating Online Mind Maps and Concept Maps, Institute
for Dynamic Educational Advancement(IDEA), www.idea.org
25
th
. Annual Conference for Distance Learning and Teaching
www.uwex.edu/disted/conference/Resource_library/
[3] Pappas., N, & (2007) A Knowledge Management Platform for Supporting Digital Business
Ecosystems based on P2P and SOA technologies ,DEST Conference 2007, ISBN: 1-4244-
0470-3
[4] Mansour.,A. Al-Sheri (2004) A virtual university- A proposed model, www.ksu.edu.sa
[5] Telesca, L. (2007) "Open Negotiation Environment: An Open Source Self-Learning
Decentralised Negotiation Framework for Digital Ecosystems . DEST Conference 2007.
Inaugural IEEE-IES. IEEE, 2007.
[6] Open Engineering University materials
www.openengineeringuniversity.net
[7] Courcera
www.courcera.org
[8] Google Services, Google Course Builder
https://code.google.com/p/course-builder/
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
902
IMPORTANCE OF SECURITY MANAGEMENT IN SPORT
Milan V. Mihajlovi
1
, Milanko Muibabi
2
1- University Metropolitan, Belgrade, Serbia
2- Faculty of sport science, Pan European University Apeiron
Banja Luka, The Republic of Srpska
Abstract
The indispensable factor of sports competitions is the audience. Through its massive presence,
supporting, cheering, applauding and whistling, disapproval, shouting, sets the tone for sporting
events. What kind of audience attending sporting events depends on the type of competition, the
tastes and preferences of the audience, its cultural and educational level, and some other value
criteria.
Mass meetings during sporting events can be used to realize certain goals. During sporting
events there were examples of hooliganism and even terrorism.
Create the conditions to held events safely has always been an imperative, but especially since
the terrorist attacks during the Olympic Games in Munich in 1972 and Atlanta in 1996, and most
recently in the Boston Marathon in April 2013.
Thus, this aspect of sports events paying increased attention, which resulted in the increase of
the total expenditure of sporting event.
Keywords: security management, sport
ZNAAJ BEZBEDNOSNOG MENADMENTA U SPORTU
Milan V. Mihajlovi
1
, Milanko Muibabi
2
Izvod
Nezaobilazni akter sportskog takmienja jeste publika. Ona svojim masovnim prisustvom,
podravanjem, bodrenjem, aplaudiranjem, navijanjem, ali i zvidanjem, negodovanjem,
povicima, daje poseban ton sportskim takmienjima. Koja vrsta publike prisustvuje sportskim
takmienjima, zavisi od vrste takmienja, ukusa i sklonosti publike, njenog kulturnog i
obrazovnog nivoa i nekih drugih vrednosnih kriterijuma.
Masovna okupljanja tokom sportskih dogaaja mogu biti iskoriena za realizaciju odreenih
ciljeva. Tokom sportskog dogaaja zabeleeni su primeri huliganizma, pa ak i terorizma.
Stvoriti uslove da se sportski dogaaj odri bezbedno bio je oduvek imperativ, ali posebno
nakon teroristikih napada tokom Olimpijskih igara u Minhenu 1972 i Atlanti 1996, a u
najnovije vreme tokom Bostonskog maratona u aprilu 2013.
Tako se na ovaj aspekt sportskog dogaaja obraa poveana panja, a to je uticalo na poveanje
ukupnog rashoda sportskog dogaaja.
Kljune rei: upravljanje bezbednou, sport
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
903
1. UVOD
Sport ima znaajno mesto u drutvu, a na drutvenom znaaju posebno dobija nakon Drugog
svetskog rata. Od tog perioda se posebno pokazuje povezanost sporta sa ekonomijom i
politikom, a sve je to uticalo na poveanje znaaja bezbednosti sportskih dogaaja. Neki narodi
sportske uspehe svoje zemlje smatraju pokazateljem sopstvene politike, ekonomske i vojne
nadmoi, a neki meunarodni sport smatraju ratom bez korienja sredstava rata [5]. Tako sport
i sportska takmienja postaju kopija globalne svetske utakmice u nadmoi jednih u odnosu
prema drugima i zato smo doli u situaciju da se preko sporta ostvaruju drutveni, ekonomski i
politiki ciljevi [4].
2. ANALIZA POJMA BEZBEDNOSNI MENADMENT U SPORTU
Izraz bezbednost se esto izjednaava sa terminima sigurnost i zatita, iako je re o meusobno
slinim, ali sutinski razliitim pojmovima. Bezbednost (security) karakterie odsustvo namerno
ili sluajno izazvanih opasnosti po lica i imovinu. Sigurnost (safety) u osnovi ima isto znaenje
kao i bezbednost, ali se taj izraz koristi i kao stav, ubeenje. Takoe, bezbedan je onaj koji je
osiguran od opasnosti, zatien. Zatita (protection) je skup mera, odnosno postupaka koji imaju
za cilj odreeni nivo bezbednosti.
Kao stanje i proces, bezbednost predstavlja zatienost neke vrednosti, a ostvaruje se
preventivnim (proaktivnim) i represivnim (sanacionim) merama [19]. Prema tome, bezbednost je
stanje onoga koji je bezbedan, onog to je bezbedno. Kao organizacija, tj. mehanizam zatite,
bezbednost moe da ima razliite organizacione oblike i odgovarajue organe sa ovlaenjima i
aktivnostima, sve zasnovane i regulisane pravnim propisima.
Bezbednosni menadment (security managment) u svom najirem znaenju predstavlja
upravljanje resursima usmereno ka postizanju utvrenih ciljeva bezbednosti. Resursi
bezbednosnog menadmenta su ljudski, materijalni i informacioni. U poslove bezbednosnog
menadmenta spadaju: planiranje, organizovanje, rukovoenje i kontrolisanje. Planiranje u sebi
sadri utvrivanje objekata zatite, identifikaciju pretnji i opasnosti, utvrivanje moguih
posledica, zatim izbor nivoa, mera i prioriteta zatite, kao i definisanje politike zatite.
Organizovanje podrazumeva oblikovanje organizacione strukture koja e posluiti kao sredstvo
za postizanje cilja. Rukovoenje i kontrola su funkcije u menadment procesu ije su
nadlenosti da organizuju proces realizacije i nadziru da se on odvija na nain koji e obezbediti
efikasnost i efektivnost mera zatite.
Menaderi bezbednosti su pojedinci koji obezbeuju optu efikasnost tekueg procesa
bezbednosti. To su lica koja unutar sportskih organizacija, preduzea, ustanova i drugih
subjekata uspostavljaju i rukovode sitemom obezbeenja lica i imovine, odnosno lica ovlaeno
i osposobljena da planiraju, organizuju, kontroliu i sprovode poslove i zadatke bezbednosti.
Funkcije menadera su izraz osnovne podele rada u organizaciji i spadaju u korpus
organizacionih funkcija. U savremenoj teoriji definisano je est primarnih funkcija, i to:
komercijalna, tehnika, finansijska, raunovodstvena, administrativna i bezbednosna [20].
Adekvatnim bezbednosnim menadmentom u sportu, pojave huliganstva i nedolinog ponaanja
na sportskim takmienjima i manifestacijama, kao i na ulicama i javnim mestima, mogu se svesti
u drutveno prihvatljive okvire[16].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
904
3. BEZBEDNOST SPORTSKOG DOGAAJA
Nezaobilazni akter sportskog takmienja jeste publika. Ona svojim masovnim prisustvom,
podravanjem, bodrenjem, aplaudiranjem, navijanjem, ali i zvidanjem, negodovanjem,
povicima, daje poseban ton sportskim takmienjima. Koja vrsta publike prisustvuje sportskim
takmienjima, zavisi od vrste takmienja, ukusa i sklonosti publike, njenog kulturnog i
obrazovnog nivoa i nekih drugih vrednosnih kriterijuma.
Masovna okupljanja tokom sportskih dogaaja mogu se iskoristiti radi sprovoenja razliitih
ciljeva, koji se iskazuju u formi demonstracija, huliganizma, pa ak i terorizma [2, 3, 14, 21 ,22].
Stvoriti uslove da se sportski dogaaj odri bezbedno bio je oduvek imperativ, ali posebno
nakon teroristikih napada tokom Olimpijskih igara u Minhenu i Atlanti, napada 11. septembra
2001. godine u Njujorku, bostonskog maratona 2013, na ovaj aspekt sportskog dogaaja se
obraa poveana panja, a to je uticalo na poveanje ukupnog rashoda sportskog dogaaja
(tabela 1).
Tabela 1. Rashodi koji se odnose na bezbednost Olimpijskih igara, 1984-2012 [12]
Olimpijske igre Rashod,
iskazan u
milionima US$
Rashod
po jednom sportisti,
iskazan u US$
Los Aneles, 1984 79,4 11.627
Seul, 1988 111,7 13.312
Barselona, 1992 66,2 7.072
Atlanta, 1996 108,2 10.486
Sidnej, 2000 179,6 16.062
Atina, 2004 1.500,0 142.897
Peking, 2008 6.500,0 607.022
London, 2012 1.997,0 x 181.545 x
x procenjena vrednost
Huliganizam se razvio kao savremeni oblik nasilja vezanog za sport. U objanjavanju uslova
koji su doveli do pojave huliganizma, treba poi od socijalne strukture navijakih grupa,
odnosno socijalnog porekla navijaa, kako bi se utvrdili motivi, uzronici sklonosti nasilju,
drutveno-istorijski uslovi u kojima je nastao huliganizam i u kojima je dolo do njegovog
irenja [13]. Mediji su ukazivanjem na postojanje problema i davanjem publiciteta ovoj vrsti
nasilja izazvali, nasuprot oekivanom, eskalaciju huliganizma, doprineli njegovom razvoju
osavremenjivanju i opstajanju, odnosno mediji su nainom svog izvetavanja uticali na pojavu
spiralnog efekta poveanja ove vrste nasilja. Zapravo, u nekim sluajevima neprofesionalni
odnos novinara prema javnosti ostavio je veoma ozbiljne politike i socijalne posledice [11].
Istovremeno odreeni drutveni uslovi u zemljama u kojima se javlja problem huliganizma
doveli su do pojave nasilja sportske publike sa izrazitom rasistikom i nacionalistikom
obojenou, naroito vidljivim na meunarodnoj sportskoj sceni. Dunning [18] smatra da nasilje
u sportu, posebno u fudbalu, nije nova pojava, a da su mu podsticaj posebno dali mobilnost
navijaa, rivalstvo meu dravama i klubovima. Smatra ak da je nasilje u sportu klasni
fenomen koji je svojstven jednom polu i koji opstaje zahvaljujui socijalnom sastavu ljudi koji
dolaze na utakmice.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
905
Mnogi od onih koji su nosioci ovakvog ponaanja, u stvari uopte i nisu zainteresovani za sam
sportski dogaaj, tako da ponekad posle zavretka utakmice i ne znaju rezultat [15]. Njihovi
ciljevi sastoje se u razliitim vidovima asocijalnog ponaanja kojima se ozbiljno ugroava lina i
imovinska sigurnost graana, a koji se manifestuju u: izazivanju nereda; prekidu odravanja
sportskih susreta; meusobnim fizikim obraunima sa navijaima protivnikih ekipa; fizikim
napadima na graane, igrae, slubena lica i pripadnike policije; nasilnim ulaenjem na teren,
oteenju sportskih objekata i opreme na njima; oteenju motornih vozila sredstava javnog
saobraaja, ugostiteljskih i trgovinskih objekata oko sportskih terena na pravcima kretanja i
krae iz istih; unoenju i korienju pirotehnikih i drugih sredstava podesnih za napad ili
ometanje odvijanja sportskih susreta i sl. Ovakvo nasilje uglavnom ispoljavaju maloletna lica, a
stalno stiu nove generacije mladih koji se dokazuju kroz sve tee oblike nasilja. Posebno
zabrinjava injenica da u naoj zemlji i pored donoenja Zakona o spreavanju nasilja i
nedolinog ponaanja na sportskim priredbama, ekstremni navijai nastavljaju sa izazivanjem
nereda i nasilnim ponaanjem na sportskim takmienjima i manifestacijama.
Huligansko ponaanje publike je mnogo puta dovelo do traginih posledica. U argenstinskom
derbiju izmeu Boka juniorsa i River Plate, igranom na stadionu Monumental, 23.juna 1968.
godine, poginuo je 71 navija, a 113 ih je bilo ozbiljno povreeno [10]. Tada su navijai River
Plate napali navijae Boke koji su, branei se, poeli da upaju drvene klupe na kojima se
sedelo, da ih pale i sa njima gaaju. Delove tribina je zahvatila vatra, navijai su krenuli ka
izlazu sa brojem 12, ali je on bio zatvoren i posledice su bile tragine.
U Briselu je poginulo 33 navijaa Juventusa i 6 navijaa Liverpula, a preko 600 je povreeno,
pred poetak finala Evropskog kupa, 29. maja 1985. godine na stadionu Hejsel. Zbog nereda se
sruio zid severne tribine stadiona [7]. Nakon toga je Savet Evrope, 19.avgusta 1985. godine, po
prvi put doneo konvenciju u oblasti kaznenog prava, a da se odnosi na sport: Evropska
konvencija o nasilju i nedolinom ponaanju gledalaca na sportskim priredbama, posebno na
fudbalskim utakmicama.
Slina tragedija se mogla dogoditi na zagrebakom Maksimiru (stadion FK Dinama) 1990
godine, na neodigranoj utakmici izmeu FK Dinama i FK Crvene zvezde, kada je moglo
doi do krvavog sukoba izmeu zagrebakih Bed blu bojsa i beogradskih Delija, jer se
pokazala nesposobnost u adekvatnom odravanju reda na stadionu. Stvarnom ratu je prethodio
rat navijaa na tribinama. Rat nije poeo zbog dogaanja na ovoj sportskoj utakmici, meutim
ona su nagovestila ono to je poelo 1991. godine [8].
Na utakmici izmeu FK Partizan i FK Crvena zvezda, odigranoj 10. decembra 1999. godine,
na stadionu FK Partizan, poginuo je navija Crvene zvezde, Aleksandar Radovi koga je
pogodila raketa, koju je sa june tribine stadiona, ispalio jedan od voa grupa navijaa Partizana,
Alkatraz [9].
Tragedija u Port Saidu se desila u februaru 2012. godine kada je najpoznatiji fudbalski klub u
Egiptu, Al-Ahti izgubio od Al-Masrija sa 3:1. Poginulo je 74 ljudi, a povreeno preko 400 [1].
Prostor sportskog stadiona, gde ve postoji podeljena politika populacija na nae i njihove,
navodi ljude na netolerantno ponaanje, na mi i oni, nai i njihovi. Mi smo dobri, a
oni loi. Na taj nain, nove politike i biznismenske elite koje su imale jednostavno reenje
za sve probleme - nismo krivi mi nego oni, mi smo najbolji, a oni zato to su loi iskvarie i nas i
prema njima ne treba imati milosti - vrlo lako su prenele netrpeljivost i nasilje na stadione [17].
Poseban problem koji se odnosi na bezbednost uesnika u sportu jesu relacije izmeu navijaa,
s jedne i uprava klubova i igraa, s druge strane. Drastian primer je vezan za Andreasa
Eskobara, kolumbijskog fudbalera, koji je ubijen u Medeljinu. Motiv za ovo ubistvo nije poznat,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
906
ali je najverovatnije povezan sa autogolom koji je Eskobar postigao na Svetskom prvenstvu
1994, poto je taj gol doneo velike kladioniarske gubitke nekolicini mafijakih bosova. Eskobar
je na utakmici protiv fudbalske reprezentacije Sjedinjenih Amerikih Drava 22. juna 1994.
godine, pokuavajui da izbaci loptu upuenu amerikom igrau, poslao loptu u svoju mreu.
SAD su pobedile sa 2:1, a Kolumbija je eliminisana. Eskobar je ubijen 2. jula 1994, na parkingu
nonog kluba El Indio, koji se nalazio u predgrau Medeljina. Prema svedoenju Eskobarove
devojke, ubica je viknuo gol! za svaki od 12 metaka kojima je pogodio Eskobara [6].
Sportski dogaaj su vezani za napade i pretnje terorista skoro za svake Olimpijske igre.
Navodimo nekoliko novijih primera:
- Tragian dogaaj se desio tokom jedanaestog dana trajanja Olimpijskih igara u Minhenu
1972. godine, kada je organizacija zvana Crni septembar, upala u olimpijsko selo 5.
septembra, ubila dvoje izraelskih sportista, a devetoricu uzeli za taoce. Na minhenskom
aredoromu, posle neuspele akcije spaavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih
sportista, petorica terorista i jedan nemaki policajac. Igre su nakon prekida od trideset i
etiri sata i emotivnog govora Everi Brendida, nastavljene sa reima: The Games must
go on ... (Igre moraju da se nastave ...). Igre su morale da se nastave kako bi se
pokazala snaga Meunarodnog olimpijskog komiteta i olimpijskog pokreta uopte.
- U Olimpijskom parku u Atlanti je 27.07.1996. godine, tokom trajanja Olimpijskih igara
eksplodirala bomba. Poginula je jedna osoba, druga je umrla od posledica infarkta, a 111
je ranjeno.
- Sidnej 2000, sumnjalo se u mogunost otmice aviona koji bi se sruio na stadion tokom
otvaranja Olimpijskih igara (http://www.jethire.com.au/jet-hire-articles/2001/9/20/jet-
crash-on-stadium-was-olympics-nightmare/),
- Atina 2004, dogodio se bombaki napad na policijsku stanicu u Atini sto dana pred
poetak Olimpijskih igara (http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3686379.stm) tako da je
tokom igara koriena najnovija antiteroristika oprema i tehnologija,
- Peking 2008, etiri dana pred otvaranje Olimpijskih igara, u bombakom napadu je
ubijeno 16 i ranjeno 16 policajaca u zapadnoj Kini
(http://www.telegraph.co.uk/sport/olympics/2496900/Beijing-Olympics-security-fears-
as-terror-attack-kills-16-Chinese-policemen.html). Procenjuje se da je oko 4,7 milijarde
ljudi televizijski posmatralo otvaranje i zatvaranje Olimpijskih igara to se smatralo kao
izazov za teroriste,
- London 2012, jedan dan nakon odluke da London dobije organizaciju Olimpijskih igara,
07.07.2005. godine, u seriji samoubilakih akcija u Londonu, ubijeno je 53 i ranjeno
preko 700 ljudi (http://www.official-
documents.gov.uk/document/hc0506/hc10/1087/1087.pdf), to je dovodilo u opravdanu
sumnju o ponovnom napadu.
Bombaki napad na Bostonski maraton dogodio se 15. Aprila 2013. godine u blizini cilja
maratona, u samom centru Bostona. U razmaku od 12 sekundi eksplodirale su dve bombe koje
su bile udaljene oko 170 metara jedna od druge. Od posledica eksplozije poginulo je troje ljudi,
ukljuujui osmogodinjeg deaka, dok je 183 povreeno. Nakon eksplozija pronaena je jo
najmanje jedna, a po nekim izvorima i tri neeksplodirane naprave. Svi ovi primeri ukazuju na
potrebu razvoja bezbednosnog menadmenta u sportu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
907
4. ZAKLJUAK
Sportski dogaaji su mesta okupljanja velikog broja ljudi i oduvek su postojali rizici i pretnje
razliitih formi. Vezivani su za bojkot, prekomerno troenje budeta, korupciju, doping, prirodne
katastrofe itd. Drastini primeri su vezani za huliganizam i teroristike napade tokom sportskih
dogaaja.
Organizatori sportskog dogaaja moraju identifikovati i predvideti uticaje koje odreen dogaaj
moe da ima. Potrebno je maksimizirati pozitivne i minimizirati negativne efekte. Nasilje na
sportskim dogaajima ima dalekosene posledice na sport, publiku i sportiste.
Stalne bezbednosne procene stepena rizika od nastajanja incidenata, terorizma, praenjem i
predupreivanjem namera ekstremnih pojedinaca, navijaa i grupa, njihovom izolacijom i
efikasnom intervencijom - uz uee i koordiniranu saradnju sportskih organizacija, nadlenih
dravnih organa (policija, pravosue), te vaspitno-obrazovanih ustanova i medija, pojave
huliganstva i nedolinog ponaanja na sportskim takmienjima i manifestacijama, kao i na
ulicama i javnim mestima, mogu se smanjiti u drutveno prihvatljive okvire.
Reference
1. Abdel-Rahman, H.: Egypt football match violence: dozens dead and hundreds injured. The
Guardian, 2 February 2012
2. Australian Society for Sports History (1992): Crowd violence at Australian sport. ASSH
Studies in Sports History N. 7
3. Boyle, P.; Haggerty, K.D. (2009): Spectacular Security: Mega-Events and the Security
Complex. International Political Sociology, 3, 257274
4. Boovi, R. (2007) Agresija i nasilje u sportu. Socioloka lua, Filozofski fakultet Niki, 1 /
2, 100-112
5. DeWeese, B.H. et all (2013): Revising the Definition of Periodization: Merging Historical
Principles with Modern Concern. Olympic Coach Magazine, Vol.24, Issue 1, 5-19
6. Drezner, D.W. (2006): The Soccer Wars. The Washington Post, June 4).
7. Dunning, E. (2000): Towards a Sociological Understanding of Football Hooliganism as a
World Phenomenon. European Journal on Criminal Policy and Research, Vol.8, N.2, 141-
162
8. orevi, I. (2009): Umeju li antropolozi da igraju fudbal? Sport i identitet u savremenoj
Srbiji. Antropologija, 9, 89-103
9. urevi, N. (2010): Krivina odgovornost za nasilje i nedolino ponaanje na sportskim
priredbama u Republici Srbiji. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 47, 2, 285-308
10. Gaffney, C.T. (2008): Temples of the earthbound gods : stadiums in the cultural landscapes
of Rio de Janeiro and Buenos Aires. University of Texas Press, Austin
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
908
11. Gudovi, Z. (2005): Sportsko novinarstvo i nacionalizam. Socijalna misao, 12(2-3), 165-180
12. Houlihan, B.; Giulianotti, R. (2012): Politics and the London 2012 Olympics: the
(in)security Games. International Affairs, 88: 4, 701717)
13. Kova, M. (2005): Nasilje u sportu - huliganizam kao oblik nasilja sportske publike. Zbornik
Instituta za kriminoloka i socioloka istraivanja, 24(1-2), 347-374
14. Migdalovitz, C. (2004): Greece: Threat of Terrorism and Security at the Olympics. CRS
Report RS21833
15. Mihajlovi, M. (2005), Menadment sportskih organizacija, Fakultet za menadment u
sportu Univerziteta "Braa Kari", Beograd.
16. Miloevi M.; Teofilovi N. (2005), Huliganizam u sportu, I Meunarodna konferencija
Menadment u sportu (zbornik radova), Beograd, 2005, str. 200-206
17. Peji, D. (2003): Vie od igre. Poslovna politika, 32(1), 61-64
18. Rees, C.; Miracle, A. (1986): Sport and Social Theory. Champaign, Ill., Human Kinetics
Publishing
19. Rodi B.; orevi, G. (2004), Da li ste sigurni da ste bezbedni, Produktivnost ad. Beograd.
20. Sajfert, Z.; Vasi, . : Menadment, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
21. Toohey, K. et al. (2003): The FIFA World Cup 2002: The Effects of Terrorism on Sport
Tourists. Journal of Sport Tourism 8(3), 167185
22. Zekulin, M. (2009): Olympic Security: Assessing the Risk of Terrorism at the 2010
Vancouver Winter Games. Journal of Military and Strategic Studies, Vol. 12, 1, 1-25
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
909
CAREER MANAGEMENT AND CAREER SUCCESS
Sneana Uroevi
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department
Vojske Jugoslavije 12, 19210 Bor, e-mail: surosevic@tf.bor.ac.rs
Abstract
Modern understanding of career differs from the understanding of career 20 years ago. Today,
the career is not limited to a decision made by the employee once in his youth. On the contrary,
it is a process that promotes and shapes as long as the employee develop professionally. Career
development is a comprehensive term that is primarily related to career management in a given
organization. We're talking about permanent, life-long process that assists in learning and
achieving higher goals during his career. Includes the acquisition of educational qualifications
and certification, fulfillment of personal potential shift careers and career growth, family life,
achievements and awards. With the increasing level of education, career becomes all the more
important for a lot of employees, it becomes the center of events and relationships of exchange
between the individual and the organization, determining the degree to which individuals are
tied to the organization. An important role in career planning and development is immediate
manager. Manager has a special responsibility for career management people managed. It should
identify the organization's needs and aspirations of employees to act supportive and advisory, to
evaluate the results and direct career path. Conducted research aims to demonstrate that long-
term career management process that involves personal development (the value of education and
training), career planning, building personal profiles, selecting the right labor organizations and
others.
Keywords: career, career development, career management, human resources
UPRAVLJANJE KARIJEROM I USPEH U KARIJERI
Sneana Uroevi
Izvod
Moderno shvatanje karijere umnogome se razlikuje od shvatanja karijere od pre 20 godina.
Danas se karijera ne svodi samo na odluku koju su zaposleni doneli jednom u mladosti.
Naprotiv, to je proces kojim se unapreuje i oblikuje sve dok se zaposleni profesionalno
razvijaju. Razvoj karijere je sveobuhvatni pojam koji se pre svega odnosi na upravljanje
karijerom u datoj organizaciji. Govorimo o permanentnom, doivotnom procesu koji prua
pomo u uenju i dostizanju viih ciljeva tokom karijere. Obuhvata sticanje obrazovnih
kvalifikacija i sertifikacija, ispunjenje linih potencijala, smenu karijera i rast karijere, porodini
ivot, dostignua i priznanja. Sa poveanjem obrazovnog nivoa, karijera postaje sve vanija za
veliki deo zaposlenih, ona postaje veza i centar zbivanja razmene izmeu pojedinca i
organizacije, odreujui stepen u kojem se pojedinci veu za organizaciju. Bitnu ulogu u
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
910
planiranju i razvoju karijere ima neposredni rukovodilac. Rukovodilac ima izuzetnu odgovornost
za upravljanje karijerom ljudi kojim rukovodi. On treba da identifikuje potrebe organizacije i
aspiracije zaposlenih, da deluje podsticajno i savetodavno, da procenjuje rezultate i usmerava
profesionalni put. Sprovedeno istraivanje ima za cilj da pokae da je upravljanje karijerom
dugotrajan proces koji podrazumeva lini razvoj (vrednost obrazovanja i strunog usavravanja),
planiranja karijere, izgradnju linog profila, izbor prave radne organizacije i dr.
Kljune rei: karijera, upravljanje karijerom, razvoj karijere, ljudski resursi
1. UVOD
Svaka organizacija razmilja o svom poloaju u grani i vrednosti svijih proizvoda i usluga na
strateki nain. Taj strateki fokus pomae organizacijama da ostanu konkurentne i profitabilne. Da
bi odrale svoju konkurentnost na tritu, shvataju da su im potrebni zaposleni koji redovno
procenjuju svoja radna interesovanja, vrednosti i vetine. Ljudi, po pravilu, rade na vie razliitih
poslova u toku (svog) radnog veka. Posledice ovih stalnih promena su i promene u karijerama
zaposlenih.
Danas se karijera ne svodi samo na odluku koju su zaposleni doneli jednom u mladosti. Naprotiv, to
je proces kojim se unapreuje i oblikuje sve dok se zaposleni profesionalno razvijaju.
Doivotno obrazovanje je vaan faktor pri razvoju i napredovanju u karijeri svakog oveka u
savremenom drutvu. Obrazovanjem se razvijaju potrebne sposobnosti za ukljuivanje u drutvene
procese, koje iziskuju ubrzane promene u novom dobu. Zbog toga karijera predstavlja razvoj
pojedinca u uenju i radu tokom ivota.
Danas ni u jednoj organizaciji nema tradicionalnih karijera, koje su zasnovane na hijerarhijskom
napredovanju prema planiranim osnovama organizacije. U ovim karijerama kljuno je bilo znati
kako, a u savremenim karijerama zaposleni jo moraju znati zato i znati kome. Dananje
organizacije su fleksibilne, pokretljive, s nepredvidljivom budunou i ne nude dugorono
napredovanje u karijeri nagradu za posveenost poslu, kao to je to bio sluaj u tradicionalnim
organizacijama. Zaposleni se u planiranju svoje karijere ne mogu vie oslanjati samo na
organizaciju, ve treba sami da upravljaju svojim razvojem i svojom karijerom.
Koncept karijere sve vie zamenjuje koncept posla. Posao je kratkorona vremenska perspektiva
koji odreuje organizacija radi zadovoljenja organizacijskih potreba, dok je karijera dugorona
(ivotna) vremenska perspektiva koju odreuje pojedinac i koja u sebi ujedinjuje individualne i
organizacijske interese i potrebe. Karijera i njen razvoj znaajni su, ne samo za zaposlene, ve i za
organizaciju. Koncept karijere zahteva od organizacije da se ona vie bavi individualnim interesima i
ciljevima zaposlenih radi ostvarenja organizacione uspenosti i razvoja. Individualni ciljevi karijere
moraju da budu povezani sa strategijskim ciljevima razvoja organizacije. Organizacija treba da
uskladi svoju infrastrukturu tako da njene vizije, misije i ciljevi razvoja budu vidljivi i jasni svakom
njenom pojedincu. Ona treba da pokazuje interes za planiranje i razvoj karijere zaposlenih i da
razume njihove potrebe. Zaposleni u takvoj organizaciji stavljaju svoj profesionalni razvoj i karijeru
na prvo mesto i ostaju u njoj sve dok ostvaruju eljeni razvoj [15].
Razvoj organizacija u velikoj meri zavisi od kadrova. Uloga pojedinca u upravljanju karijerom i
njenom razvoju je veoma velika i po mnogo emu nezamenjiva. Na pojedincu je da organizaciju
upoznaje sa svojim potrebama i ambicijama i trai prostor za njihovo zadovoljavanje. Kao to
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
911
organizacije razvijaju planove i strategije o brzom, jeftinijem i uspenom dolaenju do najboljih
kandidata, tako i kandidati treba da prave planove i osmiljavaju strategiju za dolaenje do najboljih
poslova u najboljim organizacijama. Za razvoj karijere potrebno je da postoji podrka izmeu
poslovnog i rukovodeeg kadra. Ovaj proces ima izuzetno motivaciono dejstvo ukoliko su struktura i
tok procesa poznati svakom zaposlenom.
2. TEORIJSKE OSNOVE FENOMENA KARIJERA I PERCEPCIJA KARIJERE
Moderno shvatanje karijere umnogome se razlikuje od shvatanja karijere od pre 20 godina.
Napredovanje u hijerarhiji jednog preduzea vie nije dovoljno kako bi pojedinac sebe smatrao
osobom sa karijerom. Tradicionalne lestvice po kojima se razvija karijera danas su prolost, a od
organizacije se vie ne moe oekivati da preuzme potpunu odgovornost za razvoj pojedinca.
Karijere su postale sloeni lavirinti, a na zaposlenima je da odrede svoje ciljeve i nain na koji e ih
ostvariti.
Takoe, karijera i menadment karijere sve vie su preputeni pojedincu. Kako bi tu karijeru uspeno
vodio pojedinac mora biti upoznat sa osnovnim principima menadmenta karijere, kao i sa faktorima
koji na karijeru utiu. Mora da uspostavi pravi odnos sa radnom organizacijom, kako bi dobio
pravovremenu i prikladnu podrku za taj razvoj, te mora da sebi stvara mogunosti i anse za razvoj.
Prema Donaldu Superu, jednom od najpoznatijih teoretiara iz domena razvoja karijere, termin
razvoj karijere nije ni postojao pre 40 godina [5]. Tokom prve decenije 21. veka mnogi autori su
objavljivali radove na temu razvoja karijere, prvenstveno obraajui panju na to kako su se karijere
menjale tokom 20. veka, kao i na pravac kretanja razvoja karijera u budunosti. Ovi autori se mogu
podeliti u dve grupe u jednu grupu spadali bi oni koji misle da karijere i dalje imaju tradicionalan
razvojni put; drugu grupu inili bi oni koji smatraju da su se nain i put razvoja karijere promenili.
Organizacije danas imaju ravnije strukture, fleksibilnije su i prilagodljivije nego u prolosti.
Tendencija daljeg prilagoavanja naroito je vidljiva u predhodnih nekoliko godina (sa pojavom
globalne ekonomske krize budunost organizacije postala je jo neizvesnija i ekonomski
nestabilnija).
Pojedinac se takoe morao prilagoditi ovakvoj situaciji na tritu, i to na taj nain to e sopstvenu
karijeru nainiti fleksibilnijom, zatim tako to e proiriti svoju paletu poslova i to e izraditi
sopstvenu portfolio karijeru. To pre svega znai da karijera sve manje predstavlja ono to je ranije
predstavljala, te da je dobila vie dimenzija.
Takoe i menaderi se ne mogu vie oslanjati na organizaciju u planiranju svoje karijere i moraju
nauiti da upravljaju sami sobom i svojim radom, kao to rade mnogi profesionalci. Oni, posebno,
moraju graditi portfolija (porfolious) svojih dostignua i sprosobnosti, razvijati mree, stvarati sebi
ime i moraju se ponuditi tritu u odgovarajuem industrijskom sektoru, a ne samo organizaciji u
kojoj trenutno rade [14].
Savremene organizacije, a posebno slube za ljudske resurse, sve vie se bave karijerom i njenim
razvojem. Znaaj karijere proizilazi i iz injenice da se preko nje najjae i najoiglednije povezuje i
objedinjuju individualni i organizacioni ciljevi i interesi. Planiranje karijere je proces pomou kojega
pojedinac identifikuje i primenjuje korake i aktivnosti neophodne za postizanje ciljeva karijere. Da bi
se karijera mogla izuavati, planirati i razvijati, neophodno je preciznije da se odredi ta se pod
karijerom podrazumeva.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
912
Karijera se moe definisati kao niz radnih uloga (work roles). Tradicionalno se ova re odnosila
samo na osobe koje obavljaju menaderske ili profesionalne poslove, ali se ova re sve vie koristi u
optem smislu, da bi se opisale radne uloge zaposlenih. Re karijera je takoe koriena da oznai
kretanje navie i napredovanje u radnim ulogama [14].
Termin karijera ima nekoliko znaenja dok u svakodnevnoj upotrebi moe da znai napredovanje.
Moemo je definisati kao sekvencu poloaja koji je jedna osoba imala tokom radnog veka. Pod
karijerom se obino podrazumeva profesionalni tok razvoja nekog pojedinca u toku radnog veka.
Razvoj karijere ukljuuje planiranje karijere, razvoj moguih pravaca karijere, aktivnosti treninga i
razvoja, promociju, formalne kadrovske politike, kriterijume promocije, procenu, savetovanje i
podsticanje mentorskog rada.
Karijera je onaj oncept koji najjae i najeksplicitnije povezuje i ujedinjuje individualne i
organizacione interese i potrebe. Razlika izmeu posla i karijere najbolje izraava konstataciju da je
posao neto to osoba radi na radnom mestu da bi donela kui novac, dok karijera znai plodnu,
istraivaku aktivnost koja donosi zadovoljstvo.
Slika 1: Pojedinac u razvoju karijere [6]
Slika 1. potvruje da:
- svaki pojedinac ima karijeru;
- danas karijera nije pravolinijska zapoljavanje (poetak karijere), rad, rad, rad,
penzionisanje (gotova karijera);
- karijera traje itav ivot poinje, praktino, od polaska u kolu i obuhvata sve
aktivnosti i kolovanje, i posao, i kurseve i obuke, i volonterske aktivnosti, i hobije, i
iskustvo u organizacijama itd.);
- karijera je dinamina i promenljiva to znai da se procesi rada i procesi obrazovanja
mogu smenjivati [6].
Karijera moe da se definie kao razvoj pojedinca u uenju i radu tokom ivota. To je niz radnih
uloga pojedinca pod kojim podrazumevaju individualni profesionalni usponi i padovi tokom radnog
veka. Karijera je produetak slike o nama. Dobra biografija nije ona sa impresivnom listom titula
koja govori o napredovanju, ve ona koja sadri mnogo poslovnih aktivnosti koje nisu samo u vezi
sa poslom [1].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
913
Karijera obuhvata ceo ivotni vek u toku kojeg ovek preko pola svojih budnih sati provodi na poslu.
Karijera svakog lica najee ujedinjuje individualne i drutvene interese i potrebe. Razvoj karijere
je proces niza meuzavisnih i usklaenih individualnih i organizacionih aktivnosti u kojima se
pojedinac i organizacija javljaju kao partneri [3].
Karijera se moe i ire definisati kao razvoj pojedinca u uenju i razvoju tokom ivota i stoga
podrazumeva i volonterski rad kao i druga ivotna iskustva [14]. Dessler [4] posmatra zaposlene kao
kapital koji je neophodno podsticati, usmeravati, stvarati mu mogunosti za razvoj i istie da je
obuka na radnom mestu jedan od najpopularnijih vidova razvoja menadmenta. Torington, Hal i
Tejlor [14] smatraju da zaposleni moraju upravljati svojom karijerom u skladu sa ciljevima karijere,
koji predstavljaju poimanje sopstvenih talenata, vrednosti i potreba pojedinca. ajn [13] je prouavao
razvoj karijere kroz povezivanje individualnih i organizacionih potreba.
Razvoj karijere se moe shvatiti kao proces permanetnog obrazovanja i stalne promene zaposlenja.
U literaturi se sve ee naglaava da pojedinac mora uzeti aktivnu ulogu kada je u pitanju voenje
karijere. Uzimajui u obzir ove elemente samo-voenja, nadlenosti pojedinca u vezi sa karijerom
mogu se posmatrati kao celina sa menadmentom karijere, odnosno samo-upravljenjem karijerom.
Primarni cilj razvoja karijere je ostvarivanje aktuelnih i buduih potreba organizacije i pojedinca na
poslu, to sve vie podrazumeva razvoj mogunosti zaposlenja, tj.razvoj sposobnosti za
zapoljavanje. Opta korist koju razvoj karijere prua organizaciji je sledaa:
- ini da organizacija bude atraktivnija za potencijalne radnike,
- jaa imid organizacije, prepoznajui potrebe zaposlenih,
- podstie posveenost zaposlenih,
- podstie motivaciju zaposlenih,
- utie na prepoznavanje potencijala radne snage.
Otuda, karijerni razvoj nije samo privatno dobro, to je takoe javno dobro i predstavlja vrednost za
celu zemlju. Razvoj karijere vaan je za efikasno uenje. Ako su pojedinci dobro informisani i doneli
su odluku o tome ta ele da ue to je povezano sa njihovim interesima, kapacitetima i njihovim
tenjama, i veruju da u realnim uslovima mogu da primene naueno onda e njihova radna uspenost
biti bolja to je u direktnoj povezanosti sa uloenim javnim novcem u obrazovanje i obuku.
Takoe, razvoj karijere je znaajan za efikasno trite rada. Koristei svoje potencijale u
pravcu zadovoljenja ciljeva zaposleni e biti motivisaniji i usled toga i produktivniji ime se
poveava i nacionalno blagostanje. Razvoj karijere ima znaajan doprinos za socijalnu jednakost,
jednake mogunosti i podrava promovisanje socijalne inkluzije. Naglaena trina dinamika,
pritisak od rastue konkurencije i brzi odgovori na promene u poslovanju modifikovali su svet iz
industrijske ekonomije u ekonomiju znanja koja uspostavlja nova pravila poslovanja. Stoga je razvoj
zaposlenih permanentan proces i investicija za budunost mnogih organizacija.
3. UPRAVLJANJE KARIJEROM
Planiranje karijere je proces pomou kojega pojedinac identifikuje i primenjuje korake i aktivnosti
neophodne za postizanje ciljeva karijere. Da bi se karijera mogla izuavati, planirati i razvijati,
neophodno je preciznije da se odredi sta se pod karijerom podrazumeva.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
914
Razvoj karijere ukljuuje planiranje karijere, razvoj moguih pravaca karijere, aktivnosti treninga i
razvoja, promociju, formalne kadrovske politike, kriterijume promocije, procenu, savetovanje i
podsticanje mentorskog rada. Pored planiranja karijere kao procesa pomou kojeg pojedinac
indetifikuje, preduzima i usmerava neophodne mere i aktivnosti za ostvarivanje profesionalnih
ciljeva.
Upravljanje karijerom je proces u kojem menadzment organizacije planski i organizaciono prati,
ocenjuje, rasporedjuje, usmerava i razvija zaposlene i njihove potencijale, radi obezbedjivanja
potrebnog broja kvalifikovanih ljudi i optimalne iskoriscenosti njihovih znanja, vestina i sposobnosti,
u cilju ostvarivanja organizacionih i individualnih interesa i ciljeva [10]. Planiranje i upravljanje
karijerom podrazumeva koordiniranu aktivnost menadera, pojedinaca i strune slube za razvoj
ljudskih resursa.
Planiranje i razvoj karijere pokazuje interes organizacije za potencijale zaposlenih i ima znaajno
motivaciono dejstvo. Organizacija na taj nain bolje koristi potencijale pojedinaca i neposredno utie
na smanjenje fluktuacije i apstenizma. Sa organizacionog aspekta, planiranje karijere predstavlja
ciljno usmeren i osmiljen plan sledbenika na svim hijerarhijskim nivoima preduzea. Radi se o
prevashodnoj funkciji menadmenta ljudskih resursa, koja treba da uskladi samostalne potrebe i
planove karijere sa potrebama organizacije i podrazumeva:
- procenu sposobnosti i potencijala zaposlenih,
- definisanje moguih linija kretanja u poslu,
- napore da se kanaliu individualni interesi vezani za karijeru u pravcu koji je
kompatibilan s buduim poterbama organizacije za ljudskim resursima.
Tradicionalno su karijere opisivane na vie naina. Na primer, lan univerzitetskog osoblja moe biti
na poziciji asistenta, saradnika ili profesora. Karijera je isto tako opisana i u kontekstu pokretljivosti
u organizaciji. Na primer, inenjer moe poeti karijeru kao deo injenjerskog tima. Kako se
poveava njegova strunost, iskustvo i uspenost on se moe kretati kroz poziciju savetodavnog
inenjera, vieg inenjera, zatim prei na vie tehnike poloaje. Konano, karijera je opisana kao
karakteristika zaposlenog. Karijera svakog zaposlenog sastoji se od razliitih poslova, pozicija i
iskustava. Novi se koncept karijere esto naziva fleksibilnom karijerom. To je karijera koja se esto
menja na temelju promena osobnih interesa, sposobnosti i vrednosti i promena u radnom okruenju.
Nastaje kretanjem pojedinca kroz razliita zanimanja, tokom vremena, preuzimanjem line
odgovornosti za sopstveni razvoj [2]. Za razliku od tradicionalne karijere, zaposleni ovde preuzimaju
najveu odgovornost za upravljanje svojim karijerama. Fleksibilna karijera se razvila pod uticajem
promena u psiholokom ugovoru izmeu organizacije i zaposlenog. Psiholoki ugovor predstavlja
oekivanja koja poslodavci i zaposleni imaju jedni od drugih.
Razvoj karijere predstavlja proces kojim prepoznajete sebe, odreujete ta elite da postignete i
spram toga definiete reenja kojim ete ostvariti postavljeni cilj karijere. Zato se proces razvoja
karijere moe definisati kroz tri kljuna koraka kako je i prikazano na slici 2.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
915
Slika 2: Koraci u razvoju karijere [9]
Razvoj karijere je dinamian proces koji traje tokom celog ivota u kojem se razlikuje pet faza, koje
karakteriu razliiti ciljevi.
Pojedine faze u razvoju karijere su kritine za njen tok. To su, pre svih, druga faza u kojoj se
pojedinac prvi put zapoljava, kada direktno iz kolskog ulazi u organizaciono okruenje. Obino
mladi ljudi imaju velika oekivanja o organizaciji, poslu, uslovima, pa se u ovoj fazi najee
suoavaju sa prvim razoarenjima.
Uspeh u karijeri moe da se definie kao ostvarivanje linih ciljeva u vezi sa poslom, a u okviru
doprinosa organizacije i to: organizacija postaje atraktivnija za potencijalne kandidate i dobija na
imidu, poveava se posveenost poslu od strane zaposlenih i jaa njihova motivacija. Pri tome,
zaposleni daju bolje rezultate u radu i crpi se sav njihov potencijal [11].
Prouavanja pokazuju da ljudi najee slede karijeru koja najvie odgovara njihovim interesima.
Karijera je produetak slike o nama samima i utie na stvaranje ove slike. Orijentacija zaposlenog
(preduzetnika, umetnika itd.) i njegove line potrebe (ukljuujui potrebu za moi i ostvarenjem)
utie na izbor karijere [8].
Ako prihvatimo stav da karijera traje tokom itavog ivota, upravljanje njome je kontinuirani proces,
kome se nee posvetiti panja samo u odreenim, po neemu vrlo bitnim trenucima na primer,
kada se bira i upisuje srednja kola ili fakultet, ve se odnosi na sve profesionalne i line odluke
vezane za sve karijerne situacije u ivotu pojedinca.
Manje je poznato kako i zato ljudi biraju pojedine organizacije. Jedan od inilaca je svakako
raspoloivost posla u trenutku kada oni tragaju za njim. Koliina informacije o raspoloivim
alternativama je takoe vaan inilac. Nezavisno od ovih pitanja, ini se da ljudi biraju organizaciju
kad opaaju da klima u istoj pogoduje njihovim linim osobinama [12].
Karijerni lanac je osnova procesa upravljanja karijerom kao celoivotnog procesa istraivanja
resursa koji omoguavaju postizanje karijernih ciljeva. Upravljanje karijerom nije jednokratni
dogaaj ve kontinuirani proces neophodan da bi se pojedinac adaptirao na stalne promene
ekonomije XXI veka.
Proces upravljanja karijerom ine etiri sutinske komponente:
- upoznati sebe;
- prikupiti potrebne informacije;
- donositi odluke;
- napraviti plan.
Ovako kompleksan proces karijernog planiranja omoguavaju sledee vetine:
- Uspostavljanje odnosa prema radu,
Proceniti
sebe
Postaviti
cilj
Razviti
plan
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
916
- Vetine samoprocene (proces uenja o sebi i karijernim kvalitetima),
- Vetine informisanja,
- Planiranje linih profesionalnih koraka (akcioni planovi),
- Upravljanje linim kampanjama traenja posla lino prezentovanje.
Kako su ovo kljune vetine kojima pojedinac upravlja razvojem svoje karijere, vano je da on
poznaje sebe, svoje line vrednosti i sprecifine karijerne oblasti kako bi napravo dobar izbor.
Da bi to uradio, pojedinac treba da ima informacije i spoznaje:
- sebi kao tipu linosti, interesovanjima, vrednostima, sposobnostima, vetinama i
ciljevima;
- sopstvenim interesovanjima, vrednostima, sposobnostima, vetinama i ciljevima;
- karijernim mogunostima, traenju posla i razvoju linog stava.
Pojedinac treba da ima naviku da stalno prikuplja informacije, donosi odluke i pravi planove, a
potom ih preispituje i, po potrebi, stvara nove, prilagoavajui se promenama u okruenju (u
ekonomiji, na tritu rada, u drutvenoj zajednici, porodici), ali i unutranjim promenama (sticanje
novih znanja, otkrivanje novih interesovanja, menjanje sistema vrednosti i prioriteta) [6].
Za upravljanje karijerom i njen razvoj odgovorni su pojedinci, a ne organizacija. Njena uloga u
ovom sluaju je samo podravajua. Iz ove perspektive, veoma je teko razdvojiti razvoj karijere od
treninga, uenja i razvoja. Uspeh u karijeri se moe definisati kao satisfakcija zaposlenog prilikom
ostvarivanja linih ciljeva, pri ijem ostvarenju istovremeno doprinosi i ostvarenju organizacionih
ciljeva [7].
4. DISKUSIJA REZULTATA ISTRAIVANJA O PERCEPCIJI KARIJERE I USPEHU
U KARIJERI
Istraivanje koje je sprovedeno pokazuje empirijske rezultate veze izmeu pojedinih varijabli, kao
to su temeljno obrazovanje i vetine, dodatno obrazovanje, motivacija na poslu i percepcija karijere
na razvoj karijere i zadovoljstvo na poslu. S' obzirom na to to je istraivanje sprovedeno u
proizvodnim preduzeima na teritoriji Republike Srbije i te kako je istraivanje obuhvatilo ukupno
544 ispitanika (22,08% ili 125 ispitanika su enskog, a 77,02% ili 419 ispitanika su mukog pola)-
dobijeni su relevantni podaci iz sfere koja kod nas nije dovoljno dobro istraena i razvijena. U svetu
mnogi autori, pa ak i vlade pojedinih drava, istiu znaaj ulaganja u razvoj karijere i razvijanja
svesti o karijeri. Ovo istraivanje potvruje da i kod nas takva potreba postoji.
U naoj zemlji se jo uvek prisutno zastarelo shvatanje karijere, tako da su ene na neki nain u
podreenom poloaju kada je re o karijeri u odnosu na mukarce. Primeuje se trend da poslodavci
od dva kandidata potpuno istih karakteristika radije zapoljavaju mukarce. Naime, pretpostavlja se
da e ena veoma rano praviti pauzu u karijeri kako bi osnovala porodicu. Druga negativna
karakteristika graenja karijere iz enskog ugla je ta da ena mora da se posveti i poslovima koji se
obaljaju kod kue. Naravno, takva situacija nije prisutna u svokoj porodici, ali u veini jeste.
Hipoteza koju ovde ispitujemo mora se ispitati dvostepeno najpre potrebno je istraiti koliko
procenata ena uopte sebe shvata kao osobu sa karijerom, a zatim koliko su tom karijerom
zadovoljne. Od 125 ispitanica koje su uestvovale u istraivanju, svega 4,80% (6 ispitanica) sebe
shvata kao osobu sa karijerom. Sve ene koje su odgovorile da sebe vide na taj nain su
visokoobrazovane, dok je samo jedna ispitanica sa SSS odgovorila da sebe smatra osobom sa
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
917
karijerom (vlasnica privatnog preduzea). Ovo je izuzetno mali procenat, a jo je manji kada se
posmatra ukupan broj ispitanika u okviru ovog istraivanja. Od 419 ispitanika mukog pola 20,04%
(84 ispitanika) sebe vidi kao osobu sa karijerom. U ispitanike mukog pola koji su odgovorili na ovaj
spadaju oni razliite strune spreme (ak ima i dva ispitanika koji rade kao NKV) - iz ovoga se moe
izvui zakljuak da oni smatraju, ukoliko su napredovali u hijerarhiji jednog preduzea da su
izgradili karijeru.
Potrebno je izvriti opsenije psiholoko istraivanje kako bi se utvrdilo koji faktori utiu na
zadovoljstvo karijerom kod odreenog pola (s' obzirom na Superov model ivotnih uloga), ipak u
svrhu ovog istraivanja davoljno je izvui zakljuke o tome koliko su jedni, a koliko drugi
zadovoljni karijerom, odnosno odrediti koliko koji demografski faktor utie na to zadovoljstvo.
to se tie starosti ispitanika, pojedinci koji se nalaze u poznijim stadijumima karijere (na primer u
fazi odravanja) trebalo bi da imaju uspostavljen sistem vrednosti, utvrenu poziciju u okviru
preduzea, trebalo bi da imaju izgraene interpersonalne odnose, itd. Na osnovu svega ovoga moe
se zakljuiti da takvi pojedinci treba da imaju razvijenu karijeru i da budu zadovoljniji na poslu.
Jedna od grupa pitanja koja je postavljena ispitanicima u ovom istraivanju se odnosila kako
pojedinci, zaposleni u naoj zemlji razmiljaju o karijeri, koliko su svesni sebe kao osobe sa
karijerom, i ta zapravo smatraju karijerom. Grupa pitanja koja se odnosila na Percepciju karijere se
sastoji od tri pitanja na koja se odgovara zaokruivanjem ponuenih odgovora (mogue je izabrati
vie ponuenih odgovora) a ima za cilj utvrivanje percepcije karijere koju pojedinac ima. S
obzirom na to to se kod nas ne posveuje dovoljno panje na razvoju karijere i pojedinci ne
shvataju sebe kao osobe sa karijerom (ukoliko nemaju u svom dosijeu napredovanje u hijerarhiji
preduzea ili ukoliko nemaju visokokolsko obrazovanje) vrlo je bitno utvrditi ta oni tano
podrazumevaju pod terminom karijera.
Na postavljeno pitanje ta se pod pojmom karijera podrazumeva, ispitanici su odgovorili na sledei
nain 37,01% (185 ispitanika) smatra da je karijera napredovanje u hijerarhiji jednog preduzea,
45,04% (245) da je to stalno poveanje plate; 11,03% (60 ispitanika) smatra da je stalno uveanje i
raznovrsnost obima radnih zadataka karijera; 0,92% (5 ispitanika) pod karijerom podrazumeva
stalno obrazovanje; dok 6% (49 ispitanika) je dalo kombinovane odgovore. Najvie iznenauje
odgovor 45% ispitanika da smatraju da je karijera konstantno uveanje plate. Ovo se moe
protumaiti na taj nain to se kod nas vrednuju zaposleni samo na osnovu visine njihovih primanja,
te da ostali zaposleni smatraju da su vredniji oni koji su vie plaeni i samim tim se oseaju
inferiorno u odnosu na takve radnike. Samim tim, smatraju da zaposleni kojima se uveavaju
primanja (makar oni ne dobijali nove radne zadatke i/ili sticali nova znanja i napredovali u
hijerarhiji) imaju karijeru, u poreenju sa njima koji je nemaju. Ipak, ovo je izuzetno interesantan i
neoekivan podatak. Ukupno gledano manje od 20% populacije ima donekle pravilnu percepiju
karijere, kao procesa koji se odvija tokom itavog ivota i koji se sastoji od permanentnog
obrazovanja, setova radnih zadataka, uveanja primanja itd. Dakle, jako malo ispitanika karijeru vidi
kao kompleksan proces.
Na sledee postavljeno pitanje, da li sebe smatrate osobom koja ima karijeru, 25% (136 ispitanika)
odgovorilo je da sebe smatra osobom koja ima karijeru; dok je 75% (408 ispitanika) odgovorilo da
sebe ne smatra takvom osobom. Ponovo se javlja izvesna polarizacija skoro svi ispitanici sa VS
sebe smatraju osobom sa karijerom, u zavisnosti da li obavljaju trenutno posao koji je u skladu sa
svojim kvalifikacijama; dok svi ispitanici sa visokom strunom spremom i eventulano titulom
magistra ili doktora nauka, sebe apsolutno smatraju osobom koja ima karijeru; ujedno ovi ispitanici
imaju i pravilniju percepciju karijere od ostalih ispitanika. Meutim, stariji ispitanici koji su blizu
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
918
zavretka svog radnog veka, esto sebe smatraju osobom koja ima karijeru, zato to su u toku svog
radnog veka imali priliku da napreduju u hijerarhiji organizacije, te da se njihovi radni zadaci
pomeraju od fizikih ka administrativnim.
Na sledee postavljeno pitanje: Da li ste sebi postavili ciljeve u karijeri, i koji su to ciljevi, ak
83,82% (456 ispitanika) odgovorilo je da nije postavilo sebi ciljeve u karijeri; 8,09% (44 ispitanika)
postavlja napredovanje u hijerarhiji preduzea u kome je trenutno zaposleno kao cilj karijere; dok isti
toliki procenat sebi postavlja viestruke ciljeve. Ovi viestruki ciljevi su u preko 90% sluajeva
kombinacija napredovanja u hijerarhiji i permanentnog obrazovanja.Veoma je mali broj ispitanika
koji ima bilo kakve ciljeve, a jo manji je broj onih koji postavljaju pravilne ciljeve - ciljevi karijere
trebalo bi da budu vezani za lini razvoj, a ne za kadrovska pitanja preduzea. Ukoliko pojedinac
sebi postavlja cilj napredovanje u hijerarhiji u mnogim preduzeima je to, prvo neostvarivo zbog
same strukture - vrlo je esto potrebno da nadreeni napusti radno mesto iz bilo kod razloga kako bi
napredovanje bilo mogue, a drugo zato to to nije cilj koji mi sami ostvarujemo, ve njegovo
ostvarivanje zavisi od nekog drugog.
5. ZAKLJUAK
Meu najznaajnijim faktorima koji imaju uticaja na karijeru svakako je to razvijena svest o
karijeri i o sebi kao pojedincu koji ima karijeru, uticaji iz radnog okruenja, zainteresovanost
radne organizacije za razvoj karijere zaposlenih, ali najvei uticaj svakako ima radno
okruenje, interpersonalni odnosi u njemu i zainterovanost pojedinca za menadment karijerom.
Ono to je ovo istraivanje svakako potvrdilo jeste, da veina ispitanika jo uvek ima iskrivljenu
predstavu o tome ta je karijera te ne mogu ni da je razvijaju na pravi nain. Na svim ovim
spektrima mogue je raditi edukacijom zaposlenih i osnaivanjem njihovih potencijala za
upravljanje karijerom.
Reference
[1] Adamson S., Doherty N. and Viney C., The meanings of carer revisited, Implacions for
theorz and practice, British Journal od Management, 1998, p.256.
[2] Briscoe J.P., Hall D.T., Frautschy DeMuth R.L., Protean and Boundaryless careers: An
Empirical Exploration. Jornal of Vocational Behovior, 2006, p.30.
[3] amilovi S. Vuji V., Osnove menadmenta ljudskih resursa, Tekom, Beograd, 2007.
[4] Dessler G. Osnovi menadmenta ljudskih resursa, Data Status, Beograd, 2007.
[5] Freeman C.S., Donald Super: A Perspective a Career Development, Journal of Career
Development, Vol, 19 (4) 1993. p. 255-264.
[6] http://lokalnirazvoj.rs/assets/files/Baza_znanja/Vodic%20za%20karijerne%20savetnike.pdf
[7]http://digis.edu.rs/pluginfile.php/970/mod_resource/content/1/%D0%9F%D0%B5%D1%82%
D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%
D0%B5.pdf
[8] http://www.obuka.fon.rs/download/Kadrovski%20menadzment.pdf
[9] orevi Boljanovi J., Draeta L., Babi L., Dobrijevi G., Razvoj karijere i poslovnih
vetina, Uninerzitet Singidunum, Beograd 2013.
[10] Kuli ., Upravljanje ljudskim potencijalima, Radnika tampa, Beograd, 2005.
[11] Loji R., Planiranje i razvoj karijere, Vojno delo 2/2009, str.174 175.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
919
[12] Rhodes and Doering M., An Integrated Model of Career Change, Academy of Management
Review, 8/1983, pp. 631-637.
[13] Schein E., Career Dynamics: Matching individual and organization needs, Reading, mass.:
Addison-Wesley. 1978.
[14] Torrington D., Hall L., Taylor S., Menadment ljudskih resursa, Data Status, Beograd,
2004.
[15] Uroevi S., Razvoj karijere, Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet u Boru, 2012.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
920
MAILING LIST - SUPPORT THE EDUCATIONAL PROCESS IN HIGHER
EDUCATION
Nada Staleti, Dragoljub Martinovic, Aleksandar Simovi, Predrag Staleti
Visoka kola elektrotehnike i raunarstva, Beograd
e-mail: nada.staletic@gmail.com, asimovich@gmail.com, predrag.staletic@gmail.com
Apstract
This paper discusses the genesis and development of web services capabilities mailing list. The
service is created with the emergence of the Internet, but did not experience the fate of other
services capabilities (Gopher; Telnet), which are missing or have been integrated (web; social
networks). Join our mailing list maintained its place among Internet services due to their
applicability and usefulness compared to other Internet services. Mailig list is an Internet service
that has, in the user context, set up online communities (user groups) who have
volunteered to participate in communications and exchange views on specific topics of life and
work. Join our mailing list is a closed community and its contents can be traced members
through e-mail service (in real time) or via the web (and archive messages). The voluntary
consent of the membership of the list is very important for a full understanding of this service. In
addition, mailing lists, gather a small Internet community. No limitation to the number of
members of the list. But how about the people who are connected to an interest in a particular
topic, it is known to be of interest (such as various hobbies) is very specific, and hence conclude
that the mailing list does not gather millions or tens of thousands of members, but before order
of hundreds or possibly thousands of members.
Through Internet mailing lists is clearly shown as an important aid in the overall process of
education of man. The process of learning is nothing else than learning from your mistakes and
from others' experiences. Join our mailing list today are very applicable to higher education in
the world, at the level of the study program (Department). In modern terms, the mailing lists,
the closest is a social network for professionals - Linkendin.
Over mailing list members have the opportunity to be better informed on the topics of the list of
addresses. I can respect the list and may be out, when assessing the content being downloaded
will not benefit. Special types of mailing lists are newsletters. Members are in a position to
receive the list, but not to participate in the creation of posts (the practice of newspaper and
radio broadcasting facilities).
This paper presents the case study mailing list E-business degree program at the College
eketotehnike and Computing in Belgrade. The list is based on the server Yahogroups
(elektronskoposlovanje@yahoogroups.com) 2003rd year and represents oldest and most active
list on one higher education institution in our country. The focus of the work will focus on the
period 2011- 2012. years. Membership, activities, categorized by topic posts, reprimands
members to delete from the list, and check the access list. You will be explicated methodologies
concerning the list, primarily through the hierarchy and the rights of membership, starting with
the founder of the law, through the moderator, the ordinary members.
Keywords: mailing lists, newsletters, education, membership, post, join
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
921
1. INTRODUCTION
Internet is a leading information and communication technologies of our time and it is a
powerful tool in the dissemination of information and education of modern time. More than two
and a half billion people in mid-2012 have access to the Internet. Since the beginning of
commercial exploitation (1993) to the present day Internet is constantly changing. Internet is
changing picture of today's world, free of particularism and localism. Vision was Marshall
McLuhan (1967) on "the world as a global village" where friendships easily acquire and
establish communication with people living in remote regions of the world (which we may never
meet), to the end is simplified.
In a word, it is the information revolution. With the emergence and predominance of the Internet
as a carrier of information and communication at a distance, nothing is the same.
Internet is achieved through a set of different services. At the beginning of development, a large
number of Internet services, which are functionally designed in a client-server architecture: web,
email, mailing lists, newsgroups, gopher, telnet, irc. Over time, a number of services are turned
off, because for them there was no interest (telnet; gopher; irc). Some services are integrated into
the web (mail in webmail; web news in the forums). With the innovations integrated in Web
applications concept Web 2.0, numerous services have become an integral part of the Facebook.
Mailing list (electronic mailing lists) is a service that was created with the Internet and kept up to
date because of its originality, functionality and, in general, the usefulness. Mailing list makes it
closed communities (user groups) whose members voluntarily agreed to participate in the
Internet written communication and to exchange views on certain issues.
Most Internet users today following one or more mailing lists. Filling of the contract during the
implementation of the new software is usually accompanied by an active field for consent to
receiving mailing lists by manufacturers. Internet users and owners of email accounts are often
not aware of the messages which they have received from the companies whom they gave trust,
is a mailing list.
According to the options that are available to the list members, we distinguish between two
types of mailing lists [1]:
- Discussion lists. Allow users to receive and send posts (messages) files, as well as to
carry out other types of two-way Internet communication. Interactivity is for this type of
mailing list, a key feature.
- Newsletters. Type of mailing list that is designed to allow one-way communication: the
sender (server, including server software Majordomo for fast processing of all users who
have subscribed to the list). This type of mailing lists is used by media companies.
Newspaper B92 (www.b92.net) first introduced to us this way of informing members of
the Internet community (1996).
Discussion lists usually bring together members on a particular topic. The education is used as a
tool to contribute to better informing participants of the educational process and the deepening
of knowledge, because the process of acquiring new knowledge and skills is nothing but learning
from your mistakes and other people's experiences.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
922
Bulletins (newsletters) are the most common email marketing channel, which is geared to the
target audience - buyers of products, or users of services, who have agreed to receive the
newsletter. From the standpoint of the company that manages the newsletter, is about
communication CRM - customer relationship after the sale. Bulletin is one of the channels to the
client maintaining relationships with. For recipients, the list is way to timely inform about new
products and their functionalities, to company where they gave confidence [2].
2. YAHOO GROUP, THE GENESIS, DEVELOPMENT AND OPERATION
Yahoo Inc. is a multinational company in the field of IT services, established early in 1994 with
headquarters located in Sunnyvale, California. The company owns the most visited web portal in
the world, on the website: www.yahoo.com. Within the portal (as primary Internet domain) are
run many popular subdomains: Mail, Finance, Weather, Flickr, Search, Travel, News, Groups,
Messenger and TV. The largest numbers of Internet companies Yahoo products are now
available to users in thirty languages. Yahoo domain positioned fourth in traffic on the global
network, according to Alexa web analytics [3]. The prestigious, fourth place on the global
network allows Yahoo to high traffic and large number of links that lead to Yahoo's (1804470).
Yahoo is the most popular site in Taiwan (first place for the number of visitors) and USA (fourth
place). According to Alexa Analytics, 20% of visitors to the Web in the last three months are
ordinarily resident in the Yahoo domain or subdomains. The social network for professional
users Linkedin published the information that the Internet site (main, domain and subdomains,
the web and mobile Internet platforms billion people a month visit (June, 2012). [4]. The final
financial report for 2011 corporation has made 4.98 billion in revenue. Simultaneously, the
company over the time period, employed 11,400 people. Yahoo! Inc. was one of 100 companies
in the IT sector, whose operations affect the generation of the NASDAQ stock market index.
Yahoo Groups is the common name for an Internet service that company had launched on the
Internet in 1998. Service connects two popular Internet services discussion (before the advent of
the web 2.0): mailing lists and Internet forums. Members can respect and read messages through
email service or through their email accounts. However, the group is designed to allow members
additional functionality, if they decide to follow the events in the group via the web.
Members can choose whether to receive daily posts, or posts will be downloaded in the form of
the package posts per week or per month. Administrator and moderator of the group can be
optimized for one-way messaging, in the form of newsletter or electronic bulletin boards.
Design server software had significant changes in the period 2005 to 2012 year. Provided is an
advanced archive search of published posts, chat with other group members who are currently on
the Internet, as well as other features that are Internet forums.
The privileges of members are closely spaced. Administrator and moderators are persons
engaged in the administration of the group. The group administrator is its founder, which has top
level privileges. The administrator may decide to close the group. Moderator monitored
members appointed posts, occasionally react if group members deviate from the topic, for which
the group was founded. The moderator can warn or suspend a member of the group for illegal
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
923
behavior (banning). Moderator may also permanently delete a group member. Admission of new
members means that the requirement to distribute a brief summary moderator, who will decide
whether to grant permission to join a new member. This feature is very important barrier against
the entry of a group of individuals who make their spamming actions could quickly undermine
the meaning of its existence. Administrators group can manually enter email addresses to ten
new members daily to the base member.
Yahoo Groups Members have access to the following options: set of posts, with or without file
attachments; replicas to the posts, access to the group via the web; archive search messaging,
setup file to store the total size to 100 MB in any format, setting for the electronic survey voting,
which will be offered to members of the group access list of group members, without the
possibility of their transformation.
Internet users move from the Yahoo Groups web site: groups.yahoo.com, choosing one of the
following areas: Business and Finance, Computers and Internet, culture and society,
Entertainment and Arts, family and household, Government and politics, Health, Hobby, sport
and recreation, regions, religion, romance and friendship, Education and Science Education.
Maintenance group is free. The service is funded by the sale of advertising space on the web
interface, as well as advertising at the bottom of e-mails. Not set upper and lower limits on the
number of members. Group goes off it due to its inactivity for a period of six months.
According to the Yahoo Groups Analytics, in August 2008 had been registered nine million
groups, with 113 million members. A text conversation took place on the twenty-two foreign
languages.
American web site for the global web analytics Quantcast [5] published in its report that the
service Yahoo Groups had in the 2009, 915 thousand visitors a day. According to the same web
analytics, visitor numbers in January 2011 was increased to 933 thousand. During the reporting
period, the number of visitors has been increased by 1.96%. This document doesnt cover groups
of visitors who access the service via e-mail.
In September 2010 Yahoo Corporation has confirmed that it has 10 million registered groups,
which together have 115 million members. The average number of members per group is
registered: 11.5 [6].
3. YAHOO GROUP SERVICE FEATURES OF THE STUDY PROGRAMME E-
BUSINESS
Internet service Yahoo Groups registered in December 2001. Full functionality has from October
2003 when it became the official discussion list of teaching staff and students at the Department
of Electronic Business, the College of Electrical Engineering School in Belgrade (since 2007,
School of Electrical Engineering and Computer Science Applied Studies).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
924
Figure 1. Newsgroups Electronic Business (admin. panel).
Discussion group has members who are interested in the speed and quality information about
events in the direction of the Internet. Topics related to the study, exam requirements,
references, test questions, term papers, pre-exam in certain subjects, events, promotion of
graduates, the events published on the Internet within the area of e-business, student standard
(health, transport), applications of students, topics for theses, and other issues. Yahoo Gropus
direction of E-business is monitored via the web:
http://groups.yahoo.com/group/elektronskoposlovanje/
and services through electronic mail (e-mail address used to register on the group). The
discussion group has 760 members. Students, teachers and staff have found interest in the
application list. A number of graduates checked out after graduation. However, there are
graduates who continue to follow the list. Occasionally there are involved in discussion, so the
list serves as a sort of alumni. Of particular importance is the web page on the website of the
study program - http://www.eposlovanje.org, which contains brief information about the group
and registration link. Every application for registration to the group shall be explained (who
directed him, what are his motives and expectations). Moderator decide on the request, thus the
reduced the risk of spammers and other Internet users who have other interests than the interests
of the members of the discussion group.
During the period of ten years, the list set 6,441 posts on the topic related to the course and study
process. If some members try to publish spam on a list for marketing purposes, moderator warn
them, and if such practice continues, there were banned from the list (temporarily disabled).
Misconduct and insulting other members also face sanctions banning or removal from the
newsgroup. The average monthly number of posts is 56, which is almost two a day. Overview of
the number of posts occurrence list to date is shown in Figure 2:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
925
Figure 2. Distribution of posts in E-business Group with inception of April 2013. [7]
The data published in the table in Figure 2 can be drawn the following conclusions:
- Operating frequency as most of the period since 2006 to 2008. This can be explained by
the fact that in this period of study in the department was the most enrolled students (the
student population boom that was felt in higher education in the Republic). The impact of
electronic mail as a form of electronic communication via the Internet was higher than
today. The impact of global social networks that occur after the 2004 was not sufficiently
affecting the target group gathered around the newsgroups. In the following years the
impact of Facebook on the generation connected to a discussion group recorded a
constant growth. Facebook takes a number of websites and other Internet services,
resulting in a slight decrease of interest in the discussion group (time period 2009 to
2012).
- July and August are the months with the lowest number of posts listed in this period.
Group members - students, teachers and staff in this period are on spring break.
- Most of the posts were published before or during the examination period (January,
February, October, November and December), from which it is concluded that the
activities in this period related to the preparation of exams in the examination terms.
Post content published on the list can be sorted into several categories. In Chart 1 shows the
frequency content of the posts, sorted by category in the period 2010 to 2012.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
926
Chart 1. Classification and frequency of published posts (2010 to 2012).
In the period 2010 to 2012 there were 1448 published posts. The average number of posts per
month is 40. Posts can be classified into eight thematic areas: Questions and Answers; Debates,
Official information; Marketing; Useful Links; Events; and uncategorized posts, held under the
Other.
Category Posts Q & A accounts 27 percent of the messages. It is about respect for students,
faculty and staff engaged in teaching in the department or school. Debates are the posts with
responses that take place between at least two members. This type of announcement has 16
percent of the total statistical weight. Official information represented the largest extent in posts
in the time period (22%). These are the posts that ask teachers and staff about the events at the
Department, including posts with attached files (results of the exam schedule examination;
multimedia presentations; patterns; schedule classes; delay classes, etc.). Posts that have
marketing content messages include 6 percent in the period. Links pointing users to the web
addresses that contain information relevant to the events in the department. Posts Category
Events represented with 7%. Posts information about the various events, such as events in school
(forums; lectures of visiting professors; events in the city or at other higher education
institutions, global events in the world of e-business and information technology, and others).
Finally, uncategorized content posts (SPAM and other messages that typically publish students)
are 14% of the content.
4. CONCLUSION
Yahoo Groups discussion group is designed as a hybrid of mailing lists and online forums. Study
program E-business has formed a special group of students, teachers and assistants, as well as
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
927
interactive Internet service that simultaneously monitors the web and email. The aim of the
group is to better inform its members about the study process in the department, the distribution
of different files and other material in digital form for the preparation of pre-exam requirements,
term papers and examinations, declaration of group members through surveys on specific issues
in the department, as well as other issues raised by the members of the group.
Interest in the group, the number of members, number of posts and a wide range of topics, and
more, in this time period shows that the group has its own meaning and purpose.
Internet technologies have made progress at the beginning of the millennium, with the advent of
the concept web 2.0. Users have the opportunity to create their own user interface, and more.
Wiki concept and Facebook are the typical products. Regardless of their popularity, the
discussion group E-business continues to be of interest to students, teachers and assistants, as
evidenced by the number of members and the number of posts today.
Through time, a large membership and topics discussed and other facilities that are available to
users, discussion group shows an important tool to study process of Electronic Commerce
degree program.
References
1. H. Bidgoli, The Internet Encyclopedia, John Willey & Sons. Inc. Hoboken, New Jersey, 2004.
2. V. Podobnik, K.Trzec, G.Jezic, Agent-Based B2C Electronic Market in the Next-Generation
Internet, Encyclopedia of E-Business Development and Management in the Global economy,
Western Illinois University, 2010.
3. http://www.alexa.com/search?q=www.yahoo.com&r=home_home&p=bigtop/
4. http://www.linkedin.com/company/yahoo/
5. https://www.quantcast.com/
6. http://en.wikipedia.org/wiki/Yahoo_groups#cite_note-34/
7. http://groups.yahoo.com/group/elektronskoposlovanje/
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
928
ZNAAJ PREDUZETNIKOG MENADMENTA ZA RAZVOJ
BORILAKIH SPORTOVA S POSEBNOM OSVRTOM NA RAZVOJ
KJOKUINKAI KARATEA U REPUBLICI SRBIJI
Vojkan Bii
e-mail: vbizic@yahoo.com
Izvod
U ovom radu objasniemo pojam preduzetnitva u sportu. Specifinosti preduzetnitva u sportu
u odnosu na klasian pristup preduetnitvu koji sreemo u privredi. Koje su to sve specifinosti
preduzetnitva. Posebno emo pokuati da objasnimo sve specifinosti preduzetnitva u
borilakim sportovima sa posebnim osvrtom na kyokushinkai karate. Koliko je preduzetnitvo
danas znaajno za savremeni sport i sportski menadment. Koliki se znaaj danas daj
preduzetnitvu u sportu kod nas.
Kljune rei: kyokushinkai karate, preduzetnitvo, sportskim menadment, borilaki sportovi
THE IMPORTANCE OF ENTREPRENEURIAL MANAGEMENT IN
DEVELOPMENT OF MARTIAL ARTS WITH SPECIAL ATTENTION ON
KJOKUINKAI KARATE IN REPUBLIC OF SERBIA
Vojkan Bii, graduate manager in sports
Abstract: In this paper, we explain the concept of entrepreneurship in the sport. Specifics of
entrepreneurship in the sport compared to the classical approach preduetnitvu who meet in the
economy. What are all the specifics of entrepreneurship. In particular, we try to explain all the
specifics of entrepreneurship in martial arts with a focus on Kyokushin karate. How
entrepreneurship is still important for modern sports and sports management. What is the
significance of a let entrepreneurship in the sport in this country.
Keywords: Kyokushin karate, entrepreneurship, sports management, martial arts
1. POJAM MENADMENTA I PREDUZETNITVA U SPORTU
Dananji savremeni sport karakterie visok stepen komercijalizacije i profesionalizacije, uz stalnu
pojavu novih trendova, koji pred sportsku organizaciju (njene rukovodioce i zaposlene) postavljaju
nove izazove. Da bi ostale konkukretne, sportske organizacije moraju neprestano da istrauju nove
tehnologije, zakone, odnose, da budu u korak sa njima i pre svega da naue, kako na najbolji nain
iskoristiti prednosti koje im one pruaju.Naruito je vano za sport kakav je kyokuinkai karate.U
dananje vreme, skretanje panje na sebe, svoje aktivnosti ili upoznavanje ire javnosti sa onim to
se smatra drutveno vrednim (korisnim) postalo je jedan od kljunih faktora prilikom merenja
"uspenosti" sportske organizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
929
U ekonomiji preduzetnitva ne samo to svi pojedinci treba da se preduzetniki ponaaju, bez obzira
na to da li su samozaposleni, vlasnici, ili zaposleni u preduzeu, ve i sve organizacije, bez obzira na
karakter delatnosti, takoe treba da se preduzetniki ponaaju i implementiraju osnovne postulate
preduzetnitva u svoju organizacionu strukturu.
Galbrajt smatra da dobro funkcionisanje privatnog preduzetnivra zahteva potrebu za postojanjem
niza javnih delatnosti. S druge strane, ustanove iz sektora javnih usluga, zbog znaajnih promena u
privredi, kao i promena u postulatima uspenog ponaanja savremene organizacije, treba da kreiraju i
sprovode inovacije, koje prihvataju rizik u poslovanju, kao i princip odgovornosti svakog pojedinca
za doprinos poslovanju organizacije.
Dananje vreme zahteva ne samo uspene menadere neko preduzetnike u savremenom sportu koji
je danas sve vie biznis. Uspean preduzetnik sportski radnik u ovom sluaju je linost koja
prepoznaje ansu, koja ima znanja, iskustva i vetine da kreira efikasnu organizaciju koja e tu ansu
da iskoristi i materijalizuje. Preduzetnik, sportski radnik je hrabar, odluan, spreman da preuzme
rizik i da se suoi sa izazovima koje donosi vreme.
Inovator, lider, menader koji ima proaktivan stav prema buduim dogaajima, koji ima izraenu
tenju za velikim ostvarenjima i sposobnost da se nadmee sa konkurencijom kako u zemlji tako i u
svetu.
Sportska industrija predstavlja sloenu, jedinstven u, ali skladnu kompilaciju pravno zasnovanih i
poslovno orijentisanih menaderskih sportskih aktivnosti, praktinih vetina i obiaja Istorija sporta
je ta koja sudi i svedoi o stepenu sloenosti menadmenta u sportu. U poslednjih nekoliko stotina
godina svi elementi koji ine strukturu menadmenta u sportu, primerenu datom istorijskom
trenutku, obezbeuju i omoguavaju organizovanje sportskih dogaaja na nain koji zadovoljava
potrebe i elje uesnika takmiara, sponzora i gledalaca. Mnogobrojne drutvene promene i pitanja
iz razliiih oblasti industrije sporta, kroz istoriju sporta razvile su: klupski sistem, liga sistem i
turnirski sistem sportskog takmienja.Svaka od navedenih menadment struktura kroz evoluciju
pokazuje da menaderi moraju biti kreativni u organizovanju takmienja, praenju i razumevanju
sportova. Takoe, moraju biti svesni da odreena menadment struktura (npr. liga sistem) ne mora
apriori biti primenljiva u svim situacijama i okolnostima, to najee i nije. Praenje razvoja ovih
struktura dokazuje da menaderi, koji imaju fleksibilna shvatanja i koji lako prihvataju promene,
mogu imati znaajnu ulogu u opstanku i unapreivanju odreene sportske grane.
Ekspanzija i dominacija sporta zahvatila je ceo svet, bez obzira na verske, kulturne ili ekonomske
razlike izmeu naroda i nacija. Njegova uloga je toliko dominantna da nijedan drugi aspekt kulture
ne privlai toliko panje kao sport. Sportistima se prua prilika da lake uu u svet preduzetnitva,
politike ili zabave ou biznisa.
Ne postoji univerzalna prihvaena definicija ili model koji objanjava ko je preduzetnik,
ta radi i po emu se razlikuje od drugih.
Naunici su poeli da naglaavaju stvaranje organizacija kao (sutinu) osnovu
preduzetnitva.
2. POJAM I KARAKTERISTIKE KYOKUSHINKAI KARATEA KAO BORILAKOG
SISTEMA
Kyokuinkai karate je jo uvek malo poznat i raspostranjen na prostoru Srbije, i malo ljudi znaju
njegovu specifinost u odnosu na druge stilove karatea. Posebnu popularnost, kao efikasni sistem
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
930
borbe namanjen svim uzrastnim kategorijama oba pola, stekao je na zapadu. Stil karatea Kjokuinkai
spada u novije borilake sisteme, a svojom sutinom predstavlja rezultat dugogodinjeg rada i
iskustva njegovog osnivaa Masutacu Ojame. Tragajui za to realnijim metodama golorukog
borenja, Ojama je iskoristio svoje prethodno poznavanje BUDO (borilakih) disciplina kako bi 1951.
godine zvanino oformio svoj pravac.
Ovaj stil karatea je nastao povezivanjem go-u-ryu i otokan stila, dok je u nonim tehnikama
prisutan uticaj koreanskog tae kwon do sistema.
Kyokushinkai je sastavljenja od tri japanske rei ''kyoku'' (krajnje, ekstremno), ''shin''
(stvarnost ili unutranja istina), i ''kai'' to znai sastaviti, pridruiti.U nastavku emo dati osnove
karakteristike kyokuinkai karatea kao stila i znaaj promocije za prikaz i promociju ovog stila kod
mladih.
U ovom radu emo pokuati da objasnimo i prikaemo osnovne karakteristike kjokuinkai karate
stila kao borilakog sistema.
Stil karatea Kjokuinkai spada u novije borilake sisteme, a svojom sutinom predstavlja rezultat
dugogodinjeg rada i iskustva njegovog osnivaa Masutacu Ojame. Tragajui za to realnijim
metodama golorukog borenja, Ojama je iskoristio svoje prethodno poznavanje BUDO (borilakih)
disciplina kako bi 1951. godine zvanino oformio svoj pravac.
Osim tehnike postavke i mentalne spremnosti, Kjokuinkai zahteva izraenu fiziku spremu, s
obzirom da se udarci izvode sa punim kontaktom.
Pravila borbe ovog sistema su jasno odreena. Pobednik je takmiar koji ''ostane na nogama'', s tim
to su strogo zabranjeni udarci rukom u predelu glave, kao i udarci u genitalije i lea. Ukoliko se
desi da se borba ne zavri nokautom, sudija odreuje pobednika po broju osvojenih poena.
Kjokuinkai karate danas u svetu prema podacima svetske kjokuinkai organizacije veba preko 12
miliona ljudi u 130 zemalja. Nakon Ojamine smrti 1994. dolazi do raskola u svetskoj kjokuinkai
organizaciji I.K.O. (International Karate Organization).
Ubrzo nastaju tri meunarodne organizacije i to :
I.K.O. 1, koju vodi okei Macui Svetski prvak 1987. godine
I.K.O. 2, koju vodi Keni Midori Svetski prvak 1991. godine
I.K.O. 3, koju vodi Joikazu Macuima 9. dan jedan od glavnih Ojaminih asistenata.
Prvo svetsko Kjokuinkai prvenstvo odrano je 1975. godine. Na njemu je uestvovalo 37 zemalja.
Od tada, svake etvrte godine ovo prvenstvo se tradicionalno odrava u Tokiju.
Masutacu Ojama je roen 27. Jula 1923. godine u Junoj Koreji, a kasnije se preselio u Japan.
U devetoj godini ivota poeo je da se bavi borilakim vetinama. Uio je prvobitno vetinu kineske
pesnice, da bi potom nastavio da se bavi udoom.
Godine 1938. godine, u petnaestoj godini, poee da ui otokan karate kod uitelja Giina
Funakoija.
Meutim, nezadovoljen borilakom formom otokan karatea, Ojama e krenuti u potragu za
sopstvenim borilakim nainom 1947. godine, Ojama e vrlo intenzivno uiti gou-ryu karate sa
uiteljem Gogen Jamaguijem. Ta praksa e bitno uticati na kasnije formulisanje njegove vetine
borenja.
Ojamino bavljenje karateom imalo je specifian karakter i umnogome se razlikovalo od
vidova borbe veine tadanjih majstora.Voen buntovnim duhom i neutaivom tenjom za
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
931
usavravanje karate-doa, Ojama je sebe podvrgnuo elinoj disciplini i asketskom ivotu. Poznata je
injenica da je u vie navrata odlazio na usamljene planinske zabiti zbog potvrivanja izabranog
borilakog puta.
U danima samoe i rigoroznog treninga, Masutacu Ojama je tragao za dubokim korenima
borilakog umea. Rezultat takvog naina ivota bilo je stvaranje stilske kreacije pod imenom
kjokuinkai karate-do.
Uobliivi borilaki koncept, Ojama se vratio u civilizaciju i svetu demonstrirao zauujuu vetinu i
snagu svog karatea.Uputivi se misionarskom stazom, on je odrao oko 270 javnih demonstracija
karate vetine irom Amerike, Kanade, Kube, Meksika. esto je morao da dokazuje svoju vetinu
borei se protiv izazivaa, poznavalaca raznih vetina, od profesionalnih boksera do majstora udoa,
iu icu. Nije proputao priliku da pobedi.Uz borbe, Ojama je demonstrirao i tehniku tamaeivari,
lomei vie santimentara debele grede, kamenje, pivske boce i dr. Posebno spektakularne bile su
borbe sa bikovima, gde je pokazao kako goloruk ovek moe da savlada ove snane i goropadne
ivotinje. Svet je tada zaista bio u prilici da vidi veliku snagu Ojame i njegovog karatea.On se
uspeno dokazao i na japanskim prvenstvima (1947. godine) pobeujui svoje protivnike bez mnoge
muke.
Masutacu Ojama je 1985. godine bio pozvan od strane FBI i amerike vojne akademije Vest Point
da odri niz predavanja i seminara na temu kjokuinkai karate-doa.
[Simic:284] Pored takmienja, seminara i predavanja, Ojama se bavio i pisanjem.
Autor je nekoliko interesantnih i bogato ilustrovanih knjiga u kojima on i njegovi sledbenici
demonstriraju tajne karate vetine ( ta je karate, Esencijalni karate, Ovo je karate, Kjokuin put).
ivot i delo ovog uitelja su svedoanstvo o tome kako disciplinovani duh i jaka borilaka
sigurnost pomeraju granice fizikih i psihikih mogunosti oveka. Napornim treningom i sloenom
mentalnom praksom, Ojama je demonstrirao svoj nepopustljiv karakter, borilaki duh, otru tehniku
i ubitanu mo karate udarca.On i njegovi sledbenici, neguju sopstvenu stilsku kreaciju,
KJOKUINKAI KARATE-DO, predstavljaju uspenu sintezu hrabrosti, upornosti i discipline
sjedinjene sa sjajnim borilakim umeem.[Simic:284]
Termin kumite, u svom izvornom znaenju, odnosi se na borbu izmeu dva suprostavljena
protivnika. Karate borba je realna borba. U njoj se u datom momentu suprostavljaju dva znanja, dve
ideje, dva hobitusa. U psiholokom smislu, realnost borbe zasniva se na ostvarenju line
superiornosti i dominacije nad namerama i strategijama protivnika. Nametnuti protivniku svoj ritam i
nain rasuivanja nije lako, ali majstorstvo na borilakom putu, upravo zahteva takvu vrstu podviga.
U karate borbi, pojedinac, demonstrirajui borbenu vetinu kroz telesne pokrete, takoe demonstrira
vetinu svog duha. Mir unutar sopstvenog duha je ono to poraava protivnika, dok je tehniki
momenat pratilac mentalnih aktivnosti i instiktivnih reagovanja. Rastrzan i isfrustriran borac, u ijem
umu je nespokoj obitava, u borbi je izgubljen i na samom poetku poraen.
Dubina borevog mira odreuje konani ishod borbe. Stanje duha i mirnoa uma su nadgradnja koja
istinskog majstora karatedoa odvaja od mnotva drugih individua.
Ne razmiljajui o pobedi ili porazu, ne razmiljajui o udarcu ili zahvatu, bez ideje i svesne
namere, borac se preputa instinktivnom reagovanju, nastalom kao proizvod obuke i iskustva. Kroz
takav vid borbe, on ostvaruje sebe u stanju visoke sabranosti i uvebanosti, a sam protivnik gubi
vanost.Zapravo, protivnik je tu kao sredstvo pomou koga e on demonstrirati svoje znanje steeno
kroz treniranje. Borba karate-doa je u fizikom smislu je borba golim rukama i nogama.Karate-do je
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
932
kompleksna vetina. Ona osim tehnike uvebanosti zahteva visok nivo morala pojedinaca. Udarci
rukama i nogama ine snana oruija, a njihova nekontrolisana primena moe izazvati niz neeljenih
efekata. Zbog te injenice, sledbenici karaze vetine moraju biti nenasilno orijentisani i ispunjeni
opreznim i zdravim rasuivanjem.
Specifinost kjokuinkai stila se ogleda se i u test borbi sa velikim brojem protivnika. Borba sa 40,
50 i 100 protivnika koji se jedan za drugim smenjuju, predstavlja test vrhunske izdrljivosti borca.
Odmorni i utrenirani borci predstavljaju ogroman izazov za pojedinca, koji je na svom putu
borilakog umea odluio da upozna sebe sa svojim snagama, slabostima i manama. Nepokolebljiv
karakter, vrst duh i visok stepen kondicionih i fizikih sposobnosti, uz jaku tehniku bazu i
borilaki instinkt, ine osnovni sadraj neophodan za uspenu realizaciju testa.
Poreklo ovog naina provere vlastitih sposobnosti datira jo iz vremena uvenog japanskog
maevaoca Mijamoto Musaija (1582-1645). Postoji predanje koje ukazuje da je Musai u jednom
od svojih brojnih okraja bio izazvan i suoen sa celom maevalakom kolom Joioka. Musai se
sam borio protiv sto maevalaca. Krajnji ishod borbe bio je katastrofalan po kompletno lanstvo
maevalake kole Joioka.
Borba sa sto protivnika je najtea kjokuinkai disciplina gde se borac bori po 2 minuta punim
kontaktom do nokauta u 100 uzastopnih rundi sa razliitim borcima. Borac mora da pobedi preko 60
borbi, a ukoliko neku borbu izgubi nokautom ne moe da nastavi da se takmii. Treba istai da
ovakav metod borilake izdrljivosti nije namenjen irem broju uenika i da zbog svoje sloenosti
zahteva samo izuzetno fiziki i mentalno spremne pojedince.
Zabeleno je da samo esnaestorica uspeno odradilo ovaj test. Masutacu Ojama je imao 300 borbi
u roku od 3 dana.
Ovaj deo treninga i vebanja su ve davno izbaeni iz mnogih drugih karate stilova zbog toga to su
veoma teki i potrebno je mnogo vremena da se oni dobro uvebaju. Kjokuinkai je jedan od retkih
stilova koji je tameivari zadrao od prvog pojasa pa sve do najviih majstorskih nivoa. Test
tameivari nije samo bitan za polanje ve on predstavlja i sastavni deo takmienja. Tameivarijem se
proverava se prodornost i jaina udarca kjokuinkai karatiste. Da bi karatista moga da radi tehniku
tamaivarija mora dobro uvebati tehniku i dobro pripremiti (ojaati, ovrsnuti) odreeni deo tela
kojim se tehnika izvodi. Tehnika tameivarija se najee izvodi rukom, nogom ili glavom (atemi).
Daske koje se lome na polaganjima napravljene su od borovine duine 33 cm, irine 21cm, i 24 mm
debljine. Na polaganju za majstorsko zvanje kandidat lomi 5 ploa.U sluaju da je opeka (crep) lomi
se 12 crepova. Ploe se lome u 4 razliite tehnike:
1. seiken-stisnutom pesnicom
2. shuto- ruka ispruena, blago savijena sa pravim i vrsto stegnutim prstima
3. hiji-lakat
4. sokuto-peta
Posle izvoenja tehnike karatista seda u poloaj seiza. Lomnjenje glavom
radi samo ako karatista eli odnoso ako smatra da je dovoljno dobro ojaao tu udarnu povrinu
(atemi). Masutatsu Oyama je rekao'' karate tehnika bez tameivaria isto je to i voka koja ne donosi
plod''. I zaista glavna odlika i prepoznavanje kjokuinkai karatista je po tehnikama
tameivarija.Pored ovih standardnih naina izloenja rade se jo u praksi lomnjenje drvenih palica,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
933
lomnjenje grlia od pivske flae a da se flaa i nepomeri. Masutatsu Oyama je radi tamaivari
odkidanjem biku roga udarcem uto, i lomljenje cigala.
3. POJAM PREDUZETNITVA U BORILAKIM SPORTOVIMA NA PRIMERU
FULL CONTACT KYOKUSHINKAI SAVEZA SRBIJE
Uspean preduzetnik je linost koja prepoznaje ansu, koja ima znanja, iskustva i vetine da
kreira efikasnu organizaciju koja e tu ansu da iskoristi i materijalizuje. Preduzetnik je hrabar,
odluan, spreman da preuzme rizik i da se suoi sa izazovima koje donosi vreme. Inovator, lider,
menader koji ima proaktivan stav prema buduim dogaajima, koji ima izraenu tenju za
velikim ostvarenjima i sposobnost da se nadmee sa konkurencijom. Preduzetnik je i motivator,
koordinator, organizator. Preduzetnik, po Piteru Drakeru (Peter Drucker), trai promene, reaguje
na njih i koristi ih kao mogunosti. Dakle, onpravovremeno i efikasno reaguje na promene, ali ih
i kreira.Bez obzira da li je re o preduzetniku vlasniku biznisa ili preduzetnicima koji realizuju
svoje ideje unutar velikih poslovnih sistema, uspean preduzetnik jesvakako osoba koja poseduje
sposobnost iznalaenja novih poslovnih mogunosti takvi ljudi su danas na elu Full contact
kyokushinkai saveza Srbije.
Preduzetnitvo ima za glavni cilj stvaranje nove vrednosti pokretanjem i razvojem novih
preduzea i predstavlja bitan faktor proizvodnje, tako da je teko zamisliti razvijeno drutvo bez
ljudi koji vode i organiziraju ekonomski ivot. Preduzetnitvo ukljuuje sve delatnosti usmerene
na ulaganje i kombinaciju potrebnih resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih proizvoda,
novih potroaa, novih tehnologija i tehnolokih reenja. Preduzetnitvo je u neposrednoj vezi sa
raspoloivim resursima, jer od raspoloivih resursa, ljudske kreativnosti i inovativnosti, zavisi
nivo proizvodnje odreenih proizvoda i usluga, kao i nivo zadovoljenja ljudskih potreba.
Moderna definicija preduzetnitva opisuje preduzetnitvo kao sposobnost kretanja i stvaranja
vizije praktino ni iz ega, kao ljudski i kreativan in, kao primenu energije za iniciranje i
izgradnju preduzea ili organizacije i kod preduzetnita je bitno:
Prilika za kreiranje vlastite sudbine - posedovanje sopstvenog preduzea omoguava
preduzetnicima nezavisnost.
Prilika za razliitost - preduzetnici pokreu vlastito poslovanje, jer vide priliku za stvaranje
razliitosti u stvarima vanim za njih.
Prilika za postizanje sopstvenog punog potencijala preduzetnicima njihov posao postaje
instrument za igru i samodokazivanje.
Prilika za ubiranje visokih profita - iako novac nije primarna vodilja veine preduzetnika,
profit koji oni svojim poslovanjem mogu ostvariti predstavlja vaan motivacioni faktor.
Prilika za doprinos drutvu i priznanje za vlastite napore - vlasnici preduzea esto su meu
najuglednijim lanovima u svojoj zajednici.
Prilika za rad na onom to vole i to ih zabavlja mnogo vlasnika malih preduzea uspeh su
ostvarili iz razloga, jer rade ono to vole i to ih zanima.
Sve gore navedene stvari ako su dobro isplanirane mogu je brzo i efikasno primeniti u praksi i dati
dobre rezultate.Na Zakon o sportu takoe definie preduzetnitvo kao: Preduzetnici u sistemu sporta
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
934
Pravni poloaj preduzetnika u sistemu sporta regulisan je odredbama lanova 95. do 97. Zakona o
sportu (Sl.glasnik RSbr.24/2011,99/2011).
Na samostalno obavljanje sportske delatnosti primenjuje se Zakon o privrednim drutvima
(Sl.glasnik RSbr.36/2011,99/2011), ako zakonom o sportu nije drugaije predvieno. Prema lanu
13. Zakona, vrhunski sportista (rangiran kao takav u skladu sa Nacionalnom kategorizacijom
sportista) moe se profesionalno baviti sportskim aktivnostima i delatnostima u individualnim
sportovima odreenim ifrom 93.19, prema Uredbi o Klasifikaciji delatnosti, pored ostalog, i kao
samostalni profesionalni sportista-preduzetnik.Preduzetnik u sistemu sporta moe se, kao i sportsko
privredno drutvo, baviti poslovima posredovanja prilikom prelaska sportiste iz jedne u drugu
sportsku organizaciju ako ispunjava uslove za obavljanje ove delatnosti, propisane lanom 96.
Zakona.Preduzetnik iz lana 97. Zakona o sportu dobit ostvaruje obavljanjem, kao pretene,
delatnosti sportskog osposobljavanja, sportskog usavravanja i omoguavanja sportskog vebanja
treim licima, odreene ifrom 85.51, prema Uredbi o Klasifikaciji delatnosti (kole tenisa, fudbala,
fitnes centri, kampovi i sl.). i u poslovnom imenu (nazivu) ne moe koristiti re klub ili savez.
Veliki broj autora smatra da se preduzetnitvo vezuje za poslovne aktivnosti sa visokom
dozomr i z i k a . Preduzetnici iz rizika koji prihvataju uvek oekujuodredjenu satisfakciju i
nadoknadu u vidu profita. Prema tome preduzetnitvo mora biti zasnovano na svrsihodnim
inovacijama.
U takvim situacijma, rizik je vaan kao faktor budueg biznisa je kontrolisan i sveden na najmanju
moguu meru. Preduzetnik koji pokree sopstveni biznis,baziran na iskustvu iz iste privredne grane
ili iste drutvene oblasti, ima velike anse da stekne konkurentsku prednost na tritu. Zato, nije
sluajno to ljudi iz sporta, po pravilu bivi sportisti, u najveem broju sluajeva pokreu
preduzetnike biznise, upravo, u industriji sporta. I u naoj praksi, vlasnici novosagraenih sportskih
objekata, balon hala, spa i rekreativnih centara, teretana, sportskih kola i posebnih sportskih
programa su, uglavnom, nekadanji sportisti, treneri ili sportski radnici. Svaki od ovih
preduzetnikih poduhvata je, umnogome, baziran i na autentinom sportskom iskustvu.
4. ZAKLJUAK
Biti konkurentan na globalnom tritu znai izai maksimalno u susret potroau po pitanju
kvaliteta proizvoda i usluge, i to bre od ostalih rivala sa trita. U novim i znatno izmenjenim
uslovima poslovanja ne postoji jedno pravo i univerzalno ponaanje za sve uesnike na tritu,
ve se od menadmenta ocekuje da na bazi temeljne analize kriticnih faktora poslovanja definie
strategiju koja je u datim okolnostima dobitna.
Iako je prolo vie od jedne decenije od njegove smrti, Kjokuinkai karate sistem je, uprkos
podelama, nastavio da se razvija, zadobijajui na popularnosti. Posebnu popularnost, kao
efikasni sistem borbe namanjen svim uzrastnim kategorijama oba pola, stekao je na
zapadu.Kjokuinkai karate zahteva kontinuirano uenje ukoliko elimo da napredujemo, dan za
danom, godinu za godinom da bi postali pravi kjokuinkai majstori. Majstorstvo se ne pokazuje
samo na strunjaama ve i u svakom drugom segmentu ivota. Nadam se da smo uspeli da sam
bar malo pokaemo kako kjokuinkai karate nastao kao borilaki sistem i dobro osmiljno
preduzetitvo utie na njegovo irenje i razvoj ovog borilakog sistema kod nas.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
935
Reference
1. Kastratovi, E.(2006): Osnove menadmenta sa menadmentom u sportu, FMS,
Beograd
2. Oyama, M.(1972): Kyokushinkai Way, Tokyo.
3. Oyama, M.(1979): Karate, Mladost, Zagreb.
4. Oyama, M.(1972): Kyokushinkai Way, Japan Publications, INC,Tokyo.
5. Oyama, M.(2005): Kyokushinkai put, Beograd, Metaphysica.
6. Simi, N (2005): Karate do, SIA, Beograd
7. Stoner, D.A.F.,Friman,R.E.,Gilbert,Jr.D.R ( 2001):Menadment; elnid, Beograd
8. Tomi, M. (2002): Marketing u sportu, Astimbo,Beograd
9. Tomi, D.(2003): PR u sportu, SIA, Beograd
SAJTOVI:
http://www.masutatsuoyama.com/thoughts.htm
http://www.masutatsuoyama.com/100mankumite.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Kyokushin
http://en.wikipedia.org/wiki/100_man_kumite
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
936
RANGIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA GAMZIGRADSKE BANJE
MSc Biljana Ilic, PhD Dragisa Stanujkic, Mr Neboja Simeonovi
Faculty of management, Zajecar, Park forest Kraljevica, 19000
biljana.ilic@fmz.edu.rs
Apstrakt: Rangiranje projekata, odnosno razvojnih pravaca predstavlja sloen zadatak
poslovnih poduhvata i operacija. Stalne promene u okruenju dovode do toga da se projekti sve
vie posmatraju kao strateke aktivnosti organizacije, to zahteva odgovarajui pristup u
upravljanju istim. Polazei od injenice da se u svakoj organizaciji ralizuje vei broj projekata,
dananje shvatanje upravljanja sve vie je usmereno ka strategijskom projektnom menadmentu.
Posmatran kao novi pristup u razvoju projektnog menadmenta, projektni menadment uvodi
potrebu da se projektom upravlja u skladu sa strategijom organizacije, sa ciljem da se
realizacijom projekta doprinese ostvarenju optih ciljeva organizacije. Metode
Viekriterijumskog Odluivanja (MCDM) se esto koriste kao podrka projektnom
menadmentu. U radu je akcenat stavljen na rangiranje strategijskih projekata za razvoj
Gamzigradske banje, turistikog mesta u Istonoj Srbiji. Projekti su rangirani ELECTRE
metodom, kao glavnom i AHP metodom prilikom odreivanja teine kriterijuma, kao
pomonom metodom Viekriterijumskog Odluivanja.
Kljune rei: rangiranje projekata, MCDM, ELECTRE metoda, AHP metoda, Gamzigradska
banja.
RANKING DEVELOPMENT PROJECTS OF GAMZIGRAD SPA
Abstract: Choosing and ranking projects are complex tasks in business operations. Constant
changes in the surroundings cause the projects be more increasingly considered as strategic
activities of a company, which demands appropriate approach to managing the project. Having
in mind the fact that each company realizes a certain number of projects, current consideration
of project managing is being increasingly directed to strategic project managment. Ranking of
projects considers Multiple-Criteria Decision Making (MCDM) as a very popular way to support
project management. The paper deals with proposed projects for development of the tourist
resort of Gamzigrad spa in Eastern Serbia and its thermo-mineral wells. The projects are ranked
by application of the ELECTRE method, as major method and by application of the AHP
method, as ancillary method to determine the weights of criteria.
Key words: project ranking, MCDM, ELECTRE I method, AHP method, Gamzigrad spa.
1. INTRODUCTION
Management is the sum of the activities of management team, that are used to direct the projects
activities from the begining of process to final goals, inother word consumers (users, customers,
clients) in a way to make a profit. Modern management encompasses all aspects of modern business,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
937
and also involves good managing at all levels of business processes. If we take into account the fact
that human activity in the past few decades has undermined the natural balance, modern
management should be the one that properly and sustainably manage natural resources. Great
potential for development of both managing and protection of natural values lies in using up
renewable energy resources|1|. Tha Gamzigrad spa is one of the important Serbian tourist
destination. The paper presents the possibility of finding adequate solutions for strategic selection
between several projects for development strategies of Gamzigrad spa, applying the ELECTRE
method, as major and AHP method as ancillary method to determine the weights of criteria.
2. MULTI-CRITERIA DECISION MAKING - ELECTRE METHOD
Multi Criteria Decision Making (MCDM) is one of the most well known branches of decision
making|2|. According to many authors, such as Zimmerman, MCDM is divided into Multi-
Objective Decision Making (MODM) and Multi-Attribute Decision Making (MADM) . MODM
studies decision problems in which the decision space is continuous. MADM concentrates on
problems with the discrete decision spaces. Besides Zimmerman many authors have discussed
MCDM methods in the papers and example of that are reviews include: [3-7] The concept of
MCDM refers to situations when there is making a number of conflicting criteria. However, MCDM
has its bad side, that is the need to use much more complex mathematical models for solving multi-
criteria problems |8|. The ELECTRE method (ELimination and ET Choice Translation REality)
was made up by Bernard Roy, 1971. There are a few versions of this method |9|. ELECTRE I is
used for determining partial order of alternatives, while the ELECTRE II method is used for
complete arrangement of the assembly of alternatives. The ELECTRE III and IV are the methods of
higher rank. To select the ELECTRE I method for evaluating the projects for development of
Gamzigrad spa, a number of specific factors were influental. For the start, preferences in ELECTRE
methods are modelled by using binary outranking relations, S , whose meaning is at least as good
as. Considering two actions b and a , four situations may occur |10|:
1. aSb and not bSa , i.e., aPb ( a is strictly preferred to b ).
2. bSa and not aSb , i.e., bPa ( b is strictly preferred to a).
3. aSb and not bSa , i.e., aIb ( a is indifferent to b ).
4. Not aSb and not bSa , i.e., aRb ( a is incomparable to b ).
At the very begining of a process of ELECTRE method, it is necessary to define the initial decision
matrix. The general form of the initial decision matrix is shown on table 1. Beyond that, it should be
quantified matrix via the linear scale. The linear scale usually has values ranging from 0 to 10 for
estimating the importance of criteria. In the paper, the following grades of criteria are used: 1- very
low , 3 low, 5 average, 7 -high and 9 very high. The first step involves calculating normalized
decision matrix via adequate formulas (3, 4) by which normalized elements are calculated. The
formula 3 is applied to the attribute of type max, while the formula 4 is applied to the attribut of type
min. Each element of a vector columns from the normalized decision matrix, is divided by its
norm|11|.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
938
=
=
m
j
ij
ij
ij
x
x
n
1
2
(3)
=
=
m
j
ij
ij
ij
x
x
n
1
2
1 (4)
The second step involves calculated weighted normalized matrix, where the decision-maker actively
participates in the procedure of solving the problem by determining the preference, that is the weight
of users criterion (formula 5) |8|.
N T TN - = (5)
In the paper, it is the section where the Analytical Hierarchical Process (AHP) method is applied, so
that by comparing in pairs, on the basis of opinion of three experts, it is possible to get more exact
determination of criteria weights. The AHP method was developed at the start of the 1970s, by
Thomas Saaty (Saaty, 1980). It is a useful tool in decision-making analyses at solving problems in
which a pretty large number of decision-makers participate. The third step of the ELECTRE method,
there are determined the assemblies of agreement and disagreement. This step compares all pairs of
the analyzed actions on the basis of value of elements from weighted normalized matrix|11|. There,
we compare the pairs of actions p and r . Firstly, it is determined the assembly of agreement
pr
S for
the actions
p
a and
r
a
(actions mark the alternatives), made up of all criteria, for which the action, or
alternative
p
a is more desirable than the alternative, or action
r
a , that is shown in formula|8|.
{ } xrj xpj j S
pr
> = (6)
{ } xrj xpj j S J NS
pr pr
< = = (7)
Then, it is formed the complementary assembly of disagreement
pr
NS , by using the following
formula 7. In the fourth step, it is defined the matrix of agreement on the basis of the assembly of
agreements. The elements of the matrix of consent are the indices of agreement, and they are
calculated as a sum of weights of criteria belonging to certain assemblies of agreement. Based on the
assembly of agreement, it is determined the matrix of agreement MS. For calculating the values of
the matrix, it is used the formula 8 |8|. The fifth step refers to determining the disagreement matrix
on the basis of the assembly of disagreements. The elements of the matrix are the indices of
disagreement, determined by the formula 9 |8|.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
939
e
=
Spr j
j pr
t S (8)
| |
| |
rj pj
J j
rj pj
NSpr j
pr
tn tn
tn tn
ns
=
e
e
max
max
(9)
In the sixth step it is determined the matrix of agreement domination, on the basis of the value of
so-called threshold of agreement index (the average index of consent) - which can be also
defined as average index of agreement - PIS (10) |11|.
r p where
m m
s
PIS
pr
m
p
m
r
=
= =
) 1 (
1 1
(10)
The matrix of disagreement domination (step seven) is calculated on the basis of the average
index of disagreement, as it is analogous to the matrix of agreement domination |8|. First, it is
calculated the average index of disagreement PINS (11) |11|
r p where
m m
ns
PINS
pr
m
p
m
r
=
= =
) 1 (
1 1
(11)
The step eighth determines the matrix of aggregate domination. The elements of this matrix are
equal to the product of the elements on definite position in matrices of agreement and
disagreement domination (12) |11|.
pr pr pr
mnsd msd mad - = (12)
Finally, in the ninth step, less desirable actions are eliminated, while one or more alternatives
is/are sorted out as most desirable. The matrix of aggregate domination gives partial preferred
order of actions. Therefore, the ELECTRE method I provides a partial order of actions.
4. THE ELECTRE METHOD IN PROJECTS RANKING OF GAMZIGRAD
Gamzigrad spa is the little village of termomineral well, settled in Eastern Serbia. Taking into
consideration degree of utilization of the existing facilities, we should point the fact that business
operations of Gamzigrad spa is based on relatively modest capacities of a hotel Kastrum.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
940
Table 1.2 - Values of criteria and project
Criterias F SD SC RM EN
Project min min max min max
Healthy
(P
1
)
200,000 250,000 high average v. high
Sports
(P
2
)
70,000 90,000 v. high average high
Recreative
(P
3
)
60,000 70,000 v. high low v. high
Country
(P
4
)
120,000 140,000 high low high
Congress
(P
5
)
40,000 60,000 high low v. high
The paper emphasizes the choice of the best alternatives at making adequate decisions for the
development of the geo-thermal well, as a renewable energy resource. To make good possibilities for
future development of the Gamzigrad spa, a group of experts made up a list of projects, that could be
acceptable relating to financial and other criteria. The table 1.2 shows the values of five projects and
five criteria that were using for selecting optimum development project of Gamzigrad. The following
five development projects have been defined and accepted: Health tourism, Sport tourism,
Recreational tourism,Rural tourism,Congress tourism. Each project or the alternative for future
development strategy, was defined by its attributes, that is, appropriate criteria. After talk with the
Management team, the following five criteria (with some attributes shown in brackets) were defined
for evaluation of the projects:
1. FI financial investments;
2. EN (the environment)
3.. SD (solution delivery);
4. SC (strategic contribution);
5. RM (risk management) it is necessary to lessen risk to its minimum.
Majority of criteria were divided into simpler measures of well-defined attributes, combined in the
way that a result for each project and each criterion could be obtained. On the basis of the table 1.2, it
was created the initial decision matrix, shown on table 1.3.
Table 1.3 - Initial decision matrix
Criterias F SD SC RM EN
Project min min max min max
P
1
200,000 250,000 7 5 9
P
2
70,000 90,000 9 5 7
P
3
60,000 70,000 9 3 9
P
4
120,000 140,000 7 3 7
P
5
40,000 60,000 7 3 9
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
941
Table 1.4 - Normalized decision matrix
Applying the formulas 3 and 4 |11|using the data from the table 1.3, it was obtained the
normalized decision matrix, shown on table 1.4. Applying the formula 5|11|, it is calculated the
weighted normalized matrix -TN. In the case of the Gamzigrad, three experts (ecologist,
sociologist, economist) were consulted to calculate the weights of criteria. By using of arithmetic
mean for the final weights, the mean values of criteria were found, and the same are shown in
tables 2.1, 2.2, and 2.3.
Table 2.1 - Weights of criteria Expert 1
Consistency Ratio (CR) =7,39%
Table 2.2 - Weights of criteria Expert 2
Consistency Ratio (CR) =9,30%
F SD SC RM EN
P
1
0.790 0.800 0.398 0.570 0.487
P
2
0.275 0.286 0.511 0.570 0.380
P
3
0.236 0.222 0.511 0.341 0.487
P
4
0.472 0.445 0.398 0.341 0.380
P
5
0.157 0.190 0.398 0.341 0.487
F EN RM SC SD Cr Wt
F 1 1/7 1/3 1 1 F 0.072
EN 7 1 5 7 7 EN 0.580
RM 3 0.200 1 3 3 RM 0.188
SC 1 0.143 0.333 1 0.333 SC 0.061
SD 1 0.143 0.333 3 1 SD 0.099
F EN RM SC SD Cr Wt
F 1 1/7 1 5 1 F 0.136
EN 7 1 3 7 7 EN 0.539
RM 1 0.333 1 5 3 RM 0.190
SC 0.200 0.143 0.200 1 0.333 SC 0.042
SD 1 0.143 0.333 3 1 SD 0.093
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
942
Table 2.3.- Weights of criteria Expert 3
Consistency Ratio (CR) =9,50 %
The final values of criteria weights, obtained by calculating the arithmetic mean for each
criterion, are shown in table 2.4.
Table 2.4 - Arithmetic mean - weights of criteria
Cr Wt
F 0.100
SD 0.094
SC 0.049
RM 0.194
EN 0.563
E 1
The weighted normalized matrix TN, is shown on the table 2.5.
Table 2.5 - Weighted normalized matrix - TN
Applying the formulas 6 and 7 it is determining the assemblies of agreement - S and
disagreement - NS (table 3). Matrix of agreement MS, for definite values of index is calculated
applying formula 8 and it is shown on table 4. The matrix of disagreement MNS is calculated
applying formula 9. It is shown on table 5. Matrix of agreed domination - MSD is shown on
table 6. It is calculated applying formula 10.
F EN RM SC SD Cr Wt
F 1 1/7 1/3 3 1 F 0.091
EN 7 1 5 7 7 EN 0.569
RM 3 0.200 1 5 3 RM 0.204
SC 0.333 0.143 0.200 1 0.333 SC 0.045
SD 1 0.143 0.333 3 1 SD 0.091
F SD SC RM EN
P
1
0.078 0.074 0.020 0.110 0.274
P
2
0.028 0.026 0.025 0.110 0.213
P
3
0.024 0.021 0.025 0.066 0.274
P
4
0.047 0.042 0.020 0.066 0.213
P
5
0.016 0.018 0.020 0.066 0.274
W
Cr
0.100 0.094 0.049 0.194 0.563
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
943
Table 3 - Assemblies of agreement (S) and disagreement (NS)
Assemblies of agreement S Assemblies of disagreement
NS
S
12
= 1,2,4,5 NS
12
= 3
S
13
= 1,2,4,5 NS
13
= 3
S
14
= 1,2,3,4,5 NS
14
= -
S
15
= 1,2,3 NS
15
= 4, 5
S
21
= 3,4 NS
21
= 1,2,5
S
23
= 1,2,3,4 NS
23
= 5
S
24
= 3,4,5 NS
24
= 1,2
S
25
= 1,2,3,4 NS
25
= 5
S
31
= 3,5 NS
31
= 1,2,4
S
32
= 3,5 NS
32
= 1,2,4
S
34
= 3,4,5 NS
34
= 1,2
S
35
= 1,2,3,4,5 NS
35
= -
S
41
= 3 NS
41
= 1,2,4,5
S
42
= 1,2,5 NS
42
= 3,4
S
43
= 1,2,4 NS
43
= 3,5
S
45
= 1,2,3,4 NS
45
= 5
S
51
= 3,5 NS
51
= 1,2,4
S
52
= 5 NS
52
= 1,2,3,4
S
53
= 4,5 NS
53
= 1,2,3
S
54
= 3,4,5 NS
54
= 1,2
Table 4 - Matrix of agreement - MS
Table 5 - Matrix of disagreement - MNS
0 0.757 0.563 0.612 0.612
0.437 0 0.049 0.806 0.049
1 1 0 1 0.806
0.437 0.757 0.194 0 0.243
1 0.951 0.951 1 0
0 0.840 1 0.725 1
1 0 1 1 1
0 0 0 0 1
1 0.045 1 0 1
0 0.092 0.708 0 0
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
944
Table 6 - Matrix of agreed domination - MSD
Table 7 - Matrix of disagreed domination - MNSD
The matrix of disagreed domination MNSD is shown on the table 7. The elements of the
matrix are calculated by formula 11. The next step is determining the aggregate domination
matrix MAD (matrix of aggregate domination). In this case, the matrix has the values, shown
on table 8. The final and last step of the ELECTRE method, matrix of aggregate domination is
calculated applying formula 12.
Table 8 - Matrix of aggregate domination - MAD
The last step, by eliminating less desirable projects, led us to the following reccommended
projects |12|, that are shown in table 9. In the case of ranking projects of Gamzigrad, it has been
allocated that the projects P
1
and P
2
do not dominate, while the project P
4
dominates under the
project P
2
. However, projects P
3
and P
5
, dominate under the projects P
1
, P
2
and P
4
, which means
that these two projects, P
3
and P
5
, are the approepriate.
Table 9 - Final ranks of projects
P
3
P
1,
P
2
, P
4
Dominate under P
1,
P
2,
P
4
P
5
P
1,
P
2
, P
4
Dominate under P
1
, P
2,
P
4
P
2
Do not dominate
P
4
P
2
Dominate under P
2
P
1
Do not dominate
0 1 0 0 0
0 0 0 1 0
1 1 0 1 1
0 1 0 0 0
1 1 1 1 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
1 1 0 1 0
0 1 0 0 0
1 1 0 1 0
P
1
0 0 0 0
0 P
2
0 0 0
1 1 P
3
1 0
0 1 0 P
4
0
1 1 0 1 P
5
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
945
5. CONCLUSION
At the end, it can be said that the application of the ELECTRE method, as a pilot method, for
ranking smaller projects for development of Gamzigrad spa, was relative successful. The whole
process could be called a kind of test of common sense. It means that the decision makers
accepted both the process of ranking and the issue. Approach of the ELECTRE method, besides
the ranking project, also separates objective components from subjective ones. The
performances influences of each project on five criteria are objective and should be
separated from the preferances of the decision makers. The further question can be defined on
the next way: between the two projects that have applied in the ELECTRE method as
acceptable, which one is better? If we take into account the Financial criterion, then the
development strategy of Gamzigrad spa should be based on Congress tourism, because the
investments in this project are lower than the investment of the project Recreative tourism.
Therefore, the project of Congress tourism is economically better than the others. In the experts'
opinion and on its rank in the selected method, beside the least investment, this project, requires
the shortest time of realization. But, the problem of final ranking of these two projects can be
disscused in some other research, with different aspects of the scientific method.
References
|1|Magdalinovi N. (2007), Upravljanje prirodnim resursima, Bor, 2007
|2| Zimmermann, N. E., & Kienast, F. (1999). Predictive mapping of alpine grasslands in
Switzerland: species versus community approach. Journal of Vegetation Science, 10(4), 469-
482.
|3|Pohekar, S. D., and M. Ramachandran. "Application of multi-criteria decision making to
sustainable energy planningA review." Renewable and Sustainable Energy Reviews 8.4
(2004): 365-381.
|4|Mendoza, G. A., and H. Martins. "Multi-criteria decision analysis in natural resource
management: a critical review of methods and new modelling paradigms." Forest ecology and
management 230.1 (2006): 1-22.
|5|Ananda J., and G. Herath. "A critical review of multi-criteria decision making methods with
special reference to forest management and planning." Ecological Economics 68.10 (2009):
2535-2548.
|6|Hobbs B. F., and Graham TF Horn. "Building public confidence in energy planning: a
multimethod MCDM approach to demand-side planning at BC gas." Energy policy 25.3 (1997):
357-375.
|7|Adler N., L. Friedman, and Z. Sinuany-Stern. "Review of ranking methods in the data
envelopment analysis context." European Journal of Operational Research 140.2 (2002): 249-
265.
|8|Nikoli M. (2009), Metode odluivanja, Univerzitet u Novom Sadu, Tehniki fakultet
,,MihajloPupin, Zrenjanin
|9|Roy B. (1968), Classement et choix en prsence de critres multiples (la mthode
ELECTRE), RIRO, 8, 57-75.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
946
|10|Lahdelma R., Pekka Salminen, and Joonas Hokkanen. "Using multicriteria methods in
environmental planning and management." Environmental management 26.6 (2000): 595-605.
|11|Mitevska N. (2005), Teorija odluivanja, Teh. fakultet, Bor
|12|Cupic M., Tummala R. (1997), Savremeno odluivanje: metode i primena, Fak.
Organ.nauka, Beograd
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
947
STRATEGIJSKI MENADMENT VANREDNIH SITUACIJA
Dusko M.Tomic
Fakultet primenjene bezbednosti,Univerzitet Educons Sremska Kamenica
Izvod
Upravljanje je ciljno usmereno ureenje drutvenih odnosa i sukoba koji se nalaze u njihovom
temelju pomou pouzdanih i trajnih mera i institucija, umesto neposredne primene moi i sile.
Upravljanje je poeljno ako neureeno ponaanje ima posledice koje su tetne za interese veine
uesnika, ili za interese treih. Upravljanje je u sutini usmereno ka etiri cilja koji su izgraeni
u demokratskim dravama blagostanja u sledeem istorijskom sledu: na unutranji i spoljanji
mir (bezbednost), na civilno konstituisan oseaj zajednike pripadnosti koji omoguava politiku
dravu (identitet), na demokratsku proceduru odluivanja (legitimitet) i na od svih strana
prihvaenu ravnoteu izmeu ekonomske efikasnosti i pravinosti raspodele (socijalno
blagostanje).
Savremene politike institucije i ureenja, dakle instrumenti upravljanja, odnose se u najveem
broju, i sada kao i ranije, na nacionalnu dravu. Jo uvek se o drutvu i dravi misli, i oni se
organizuju i ive kao da su podudarni. To dovodi do smanjenja dravne sposobnosti
upravljanja, tj. do razgradnje sposobnosti dolaska do politiki poeljnih stanja putem nacionalnih
mera: od spoljanjeg ugroavanja bezbednosti sve manje se moe odbraniti i sve manje se moe
zastraivati preko napora oko nacionalne odbrane. Ni dalja proizvodnja nuklearnog oruja, ni
razaranje ozonskog sloja, ni otopljavanje klime ili organizovani kriminal ne spreavaju se
stacioniranjem novih raketa sa vie bojevih glava, niti poveanom preciznou pogaanja cilja.
Teko bi bilo uspeno i kejnzijansko upravljanje privredom preko dravno pokrenutog
istraivanja s obzirom na visoke spoljno trgovinske kvote i osetljiva finansijska trita.
Stoga ovladavanje aparaturom politikog odluivanja u vanrednim situacijama, koji sve vise
trazi kreativnost, umesto nametanja reenja, izrodio je novi pristup vanrednim situacijama koji
moemo determinisati kao strategijski menadment vanrednih situacija.
Kljune reci: vanredne situacije,upravljanje,bezbednost,integrisani odgovor
1. RAZVOJ I KARAKTERISTIKE STRATEGIJSKOG MENADMENTA
VANREDNIH SITUACIJA
Evolucija menadment sistema tokom XX veka odvijala se u etiri razliita nivoa u sklopu
sagledavanja prevencije vanrednih situacija :
1. Menadment sistem pomou kontrole, koji odgovara poznatoj uobiajenoj i stabilnoj
promenljivosti sredine. Promena je spora, a budunost predstavlja ponavljanje prolosti. Finansijsko
planiranje i kontrola, sa kratkoronom orijentacijom, usmereni su na preduzimanje menadment
kontrolnih aktivnosti, posle injenice da se neto dogodilo. Ovaj sistem odgovara stabilnom nivou
turbulentnosti sredine organizacije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
948
2. Menadment sistem pomou ekstrapolacije koristi se u uslovi-ma kada je promenljivost sredine
organizacije predvidljiva ekstrapolacijom prolosti. Smatra se da su budunost i dogaaji u
budunosti predvidljivi ekstrapolacijom trendova prolosti. Ovaj sistem odgovara drugom
reaktivnom nivou turbulentnosti okruenja organizacije. Promene su bre (period 1930-1960. g.), ali
menadment organizacija ima pozitivan stav prema prolosti, probleme reava kao ranije, na stari
nain, a na budunost gleda kao nastavak, tj. ekstrapolaciju prolosti. Glavni predstavnik ovog
menadment sistema je dugorono planiranje (Long range planning).
3. Menadment sistem pomou anticipacije promena odgovara bezbednosnom okruenju drave,
odnosno organizacije, ija se budunost moe predvideti. Javljaju se diskontinuiteti u razvoju i
funkcionisanju. Diskontinuiteti u razvoju i poslovanju organizacija su jo uvek spori i poznati, tako
da dozvoljavaju vremensko predvianje eksternih faktora, tj. ansi i pretnji i adekvatan odgovor na
takve izazove i promene. Kao menadment sistemi pomou anticipiranja promena navode se:
periodino strategijsko planiranje (Periodic strategic planning) i upravljanje strategijskim pozicijama
(Strategic posture management).
4. Menadment sistemi koji se zasnivaju na fleksibilnom/brzom odgovoru pojavljuju se kao reakcija
na poveanje frekvencija promena u okruenju preduzea i uslove u kojima se mnoge promene
razvijaju suvie brzo da bi se moglo primeniti klasino vremensko predvianje. Radi se o takvim
promenama u osamdesetim i devedesetim godinama XX veka, koje oznaavaju potpune (nove)
diskontinuitete u odnosu na prolost. Takvim nivoima turbulentnosti okruenja, gde je mogue samo
delimino predvideti anse na bazi istraivanja i kreativnosti menadment tima, ili ak kada se
javljaju nepredvidljiva iznenaenja, odgovaraju razliiti menadment sistemi, odnosno koncepti
strategijskog menadmenta, re je o pravovremenim (real-time) konceptima strategijskog
menadmenta:
1. kontingentno (vievarijantno) planiranje,
2. upravljanje strategijskim pitanjima,
3. strategijsko upravljanje pomou slabih signala i
4. upravljanje iznenaenjima.
Osim navedenih pravovremenih (blagovremenih) menadment sistema, I. Ansoff govori i o tzv.
pozicioniranim sistemima koji odgovaraju, uslovima i organizacijama ije se okruenje i budunost,
tj. promene mogu anticipirati (predvideti). Predstavnici pozicioniranih menadment sistema su:
dugorono planiranje, povremeno, tj. periodino strategijsko planiranje, i upravljanje strategijskom
pozicijom.
Budui da okruenje postaje sve kompleksnije i manje predvidljivo, inovativne (progresivne)
organizacije razvile su razliite menadment sisteme koji omoguuju njihovu poveanu spremnost
na takve promene. Dugorono planiranje kao menadment sistem koji se zasnivao na ekstrapolaciji
prolosti u budunost danas nema upotrebnu vrednost i vie se ne koristi u praksi organizacija.
U daljem radu izloie se sutina koncepta strategijskog planiranja i strategijskog upravljanja
pozicijom, kao i pravovremenih sistema strategijskog menadmenta koji odgovaraju viim nivoima
turbulencije i kompleksnosti sredine u kojoj organizacije obavljaju svoju iru drutvenu misiju.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
949
1.2. Strategijsko planiranje
Strategijsko planiranje nastalo je ezdesetih godina XX veka, neto manje od 10 godina posle
dugoronog planiranja. Moe se rei daj e podsticaj za nastanak ovog koncepta menadment
sistema bio u saturaciji i padu rasta jednog broja preduzea. Zasienost i opadanje rasta u to
vreme nisu bili najbolje razumljivi. Radilo se o ubrzanju promena, organizacije su ule u doba
diskontinuiteta u kojem prolo iskustvo nije vie bilo dovoljno pouzdan vodi za budunost.
Georg A. Steiner, veoma znaajan autor u oblasti planiranja, predloio je da se strategijsko
planiranje posmatra i opisuje sa razliitih aspekata da bi se u potpunosti shvatilo.
Prvo, strategijsko planiranje predstavlja donoenje sadanjih odluka u svetlu njihove budunosti.
Strategijsko planiranje ne znai pravljenje buduih odluka. Odluke se mogu praviti samo u
sadanjosti. Sutina formalnog strategijskog planiranja je u sistematskoj identifikaciji ansi i
pretnji koje lee u budunosti. anse i pretnje u kombinaciji sa drugim relevantnim podacima
(snagama i slabostima) organizacije predstavljaju osnovu za pravljenje boljih odluka za
iskorienje ansi i izbegavanje pretnji.
Drugo, strategijsko planiranje je proces koji poinje sa utvrivanjem organizacionih ciljeva,
tanije, usmeravanjem organizacije putem: vizije, misije i razvojnih ciljeva. Prema njima se
definiu politike i strategije za njihovo dostizanje (ostvarenje), i razvoj detaljnih planova koji e
osigurati da se strategije implementiraju kako bi se ostvarili ciljevi i misija organizacije.
Tree, strategijsko planiranje predstavlja i nain ivota (way of life). Posveenost strategijskom
planiranju znai vie od misaonog procesa, intelektualne vebe, vie od propisanog seta procesa,
procedura, struktura ili tehnika. Za postizanje najboljih rezultata menaderi i osoblje (staff) u
organizaciji i dravi moraju verovati i moraju eleti to da rade u skladu sa svojim
mogunostima.
etvrto, formalno strategijsko planiranje predstavlja sistem povezanosti tri glavne vrste planova:
strategijskog plana, srednjoronih programa i kratkoronih budeta i operativnih planova. U tom
smislu G. A. Steiner definie strategijsko planiranje kao sistematski i vie ili manje formalizovan
napor sistema na utvrivanju osnovne svrhe, ciljeva, politike i strategije sistema, kao i razvoj
detaljnih planova za implementiranje politike i strategije i ostvarenje ciljeva i osnovne svrhe
kompanije.
Strategijsko planiranje orijentisano je na:
preciznu identifikaciju i ocenu ansi i pretnji iz okruenja,
identifikaciju i ocenu snaga i slabosti organizacije,
identifikaciju postojeih i potencijalnih komparativnih prednosti u odnosu
na konkurenciju
definisanje: misije, svrhe, ciljeva, politika i konzistentnosti strategija.
U ravni iznetog strategijski menadment vanrednih stanja u sebi uvek mora implementirati:
1. nadgledanje promene sredine (eksterne i interne u svim glavnim aspektima tako daleko
koliko kompanija razmilja),
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
950
2. identifikacija ansi iz okruenja kako bi se iskoristile, i opasnosti da bi se izbegle,
3. analiza snaga i slabosti sistema, vana pri formulisanju i oceni strategija,
4. formiranje misije i ciljeva,
5. identifikacija strategijskih programa za dostizanje ciljeva bezbednosti sistema,
6. ocena strategijskih programa i izbor onih koji e biti implementirane, i
7. utvrivanje svih neophodnih menaderskih procesa potrebnih za pravljenje pouzdanih
strategija podesnih za implementaciju.
Strategijsko planiranje postaje nunost na nivou turbulencije, kada se promene i izazovi u
budunosti ne deavaju u kontinuitetu ve se deavaju diskontinuiteti u odnosu na prolost ali
takvi diskontinuiteti koji su predvidljivi. Nivo nemira (turbulencije) u okruenju organizacije je
veliki i znaajan, ali se istraivakim aktivnostima menadera mogu predvideti anse i pretnje za
njen dalji razvoj.
U strategijskom planiranju jedan od kljunih kriterijuma u strategijskoj selekciji bio je da nove
konkurentske strategije u istorijskom, kao i novim poslovnim podrujima, moraju da odgovaraju
istorijskim snagama drave. I zato je analiza slabosti i jakih strana jedne drave ostala prvi korak
u strategijskom planiranju.
Istraivake studije pokazuju da nije dovoljno imati kvalitetnu strategijsku analizu i strategijski
izbor, to je predmet strategijskog planiranja, ve je potrebno i ostvariti strategijsku promenu.
Studije su pokazale da se otpor deava kada preduzee napravi diskontinualnu promenu u svojoj
strategiji i da se otpor priznaje u spajanju izmeu nove strategije i istorijske sposobnosti
menadmenta. Javlja se potreba za strategijskim reagovanjem i upravljanjem sve ubrzanijim
promenama. I. Ansoff je tvorac novog koncepta, tanije koncepata koji to omoguuju. To je
strategijski menadment, kako smo ve ranije istakli. Jedan od poetnih koncepata strategijskog
menadmenta je upravljanje strategijskim pozicijama (Strategic posture management).
1.2.1. Upravljanje strategijskim pozicijama
Koncept upravljanja strategijskim pozicijama spada u tzv. pozicionirane menadment sisteme.
On odgovara razvoju i poslovanju sistema u uslovima diskontinuiteta koji su predvidljivi
(poznati). Ovim konceptom obezbeuje se upravljanje sistemom pomou anticipiranja promena.
Okruenje drave je etvrtog nivoa turbulentnosti, koji ipak prua mogunost istraivanja i
predvidljivosti pretnji i ansi za dalji uspean razvoj.
Drugim recima, strategijska pozicija treba da odgovara nivou turbulencije. Strategijska pozicija
sistema opredeljuje se prema raznim parametrima: trino uee, finansijska snaga, tehniko-
tehnoloki nivo, ulazne barijere, frekvencija promena, i dr.
Prema tome, u strategijskom menadmentu planiranje sposobnosti (funkcionalnih i opteg
menadmenta) promenama strategijskih pozicija sistema dodaje se strategijskom planiranju.
Strategija i sposobnosti su vrsto povezani i moraju jedno drugo da podravaju. Koncept
planiranja sposobnosti pojedinih funkcija je dosta poznat i korien, dok se opta sposobnost
menadmenta odreuje za sledeih pet meusobno povezanih komponenata:
1. Kvalifikacije i mentalitet kljunih menadera,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
951
2. Drutvena klima (kultura) unutar sistema,
3. Snaga strukture,
4. Sistemi i organizaciona struktura, i
5. Sposobnost opteg (generalnog) menadmenta da obavlja menaderske poslove.
Prema tome, koncept upravljanja strategijskim pozicijama, pored strategijskog planiranja
(strategijska analiza i strategijski izbor), ukljuuje i strategijsku promenu, ija efikasnost zavisi
od planiranja sposobnosti pojedinih funkcija i opteg menadmenta.
1.2.2. Kontingentno (vievarijantno) planiranje
Sa poveanjem turbulentnosti i kompleksnosti okruenja preduzea, tj. poveanjem frekvencija
promena i smanjenjem predvidljivosti budunosti, drave su radile na izgradnji upravljakih sistema
koji e doprineti da se uspeno odgovori takvim izazovima, obezbedi uspeh i osiguraju se od
iznenaenja. Razvijali su se razliiti koncepti menadment sistema koji obezbeuju pravovremene,
fleksibilne i brze odgovore.
Kontingentno (vievarijantno) planiranje zasniva se na menadment pristupu kontingentne teorije
(contingency theory). Kontingentna ili situaciona teorija predstavlja menadment pristup koji je
fokusiran na adaptiranje menadment ponaanja prema posebnim okolnostima organizacije i svakoj
datoj situaciji.
Situacioni pristup (contingency approach) menadmentu naglaava da ono to menaderi rade u
praksi u velikoj meri zavisi od datog niza okolnosti, tj. od situacije. To znai da se na razliite
situacije mora reagovati na razliite naine, a ne na jedan standardan nain. U sutini, ovaj pristup
istie ako-tada odnose, tj. ako postoji situaciona varijabla, tada je ovo akcija koju bi menader
verovatno preduzeo.
Kontingentno planiranje se odnosi na promene koje se mogu desiti u budunosti. Ovaj menadment
sistem koristi scenario metod, odnosno nastojanje da se izvri identifikacija seta moguih budunosti
koje su zasnovane na razliitim pretpostavkama o kretanju i promenama kljunih faktora sredine
organizacije u budunosti. To znai da nam kontingentno planiranje omoguava da stvorimo vie
varijanti plana za razliite scenarije budunosti. Kontingentni planovi, kao proizvod kontingentnog
planiranja, omoguuju menaderima i organizacijama da imaju fleksibilan i brz odgovor na promene
kritinih faktora u poslovanju organizacija. Vrlo bitno je proceniti verovatnou da li e se neki
dogaaj desiti ili ne.
Kontingentnim planiranjem stvaraju se planovi za razliite scenarije, tj. situacije, i na taj nain
menadment organizacije zna koje menadment akcije treba preduzeti u razliitim stvarnim
situacijama, koje donose promene. Na taj nain se ostvaruje fleksibilan i brz odgovor na promene i
izazove koje nosi budunost.
Proces kontingentnog planiranja podrazumeva primenu Sokratovog pristupa, tj. da se postavljaju
pitanja: ta ako...?
Razvojem adekvatnih softverskih programa, kao podrke, stvorile su se pretpostavke za uspenije
kontingentno (vievarijantno) planira-nje. koje je nalo svoju primenu u praksi mnogih organizacija.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
952
Ovim menadment sistemom ostvaruje se postavka bolje je biti priblino taan, nego precizno
pogrean.
1.2.3. Upravljanje strategijskim pitanjima
Ve sredinom sedamdesetih godina XX veka, s poveanjem promenljivosti u okruenju, s jedne
strane, i smanjenjem predvidljivosti budunosti, s druge, dolo se do zakljuka da ni kontingentni
(vievarijantni) planovi nisu dovoljni za takvu budunost. Drave su poele da koriste novi koncept
strategijskog menadment sistema koji je nazvan upravljanje strategijskim pitanjima (Strategic issue
management).
Upravljanje strategijskim pitanjima je pravovremeni (realtime) sistem. Ovaj strategijski menadment
sistem je jednostavan za uvoenje i korienje i ne zalazi u postojee strukture i sisteme.
Upravljanje strategijskim pitanjima predstavlja sistematsku proceduru za rano identifikovanje i
brzi odgovor na iznenadne promene unutar i izvan sistema.Sastoji se iz:
1. Kontinuirane prismotre koja je uvedena nad sredinom biznisom tehnolokim ekonomskim
drutvenim politikim trendovima.
2. Uticajni i urgentni trendovi procenjeni su kao kljuna strategijska pitanja od strane top
menadmenta na estim sastancima i kad god je primeena neka nova bitna pretnja ili ansa.
3. Zajedno sa osobljem za planiranje, top menadment sortira pitanja u jednu od kategorija:
Veoma hitna pitanja sa dalekosenim efektima koji zahtevaju hitnu panju.
Osrednje (manje) hitna pitanja sa dalekosenim efektima koja mogu da se ree u toku sledeeg
ciklusa planiranja.
- Pitanja koja nisu uopte urgentna, ali zahtevaju kontinuirano nadgledanje (monitoring).
- Pitanja koja su lana uzbuna (false alarm) i mogu biti kap za kasnija razmiljanja.
4. Hitna pitanja dodeljuju se na prouavanje i reavanje bilo postojeim organizacionim jedinicama,
ili kad god je potreban brz odgovor, specijalnim privremenim (operativnim) grupama.
5. Top menadment reava pitanja nadgledanjem strategijskih i taktikih implikacija.
6. Top menadment stalno dri aurirane preglede liste pitanja i njihove prioritete.
Kao to se vidi, koncept upravljanja strategijskim pitanjima, kao strategijski menadment sistem,
vrlo je jednostavan, mnogo jednostavniji od koncepta strategijskog planiranja ili upravljanja
strategijskim pozicijama.
4.2.4. Upravljanje pomou slabih signala
Pitanja koja se identifikuju prismotrom, nadgledanjem sredine organizacije, razlikuju se po
koliini informacija koje sadre. Neka pitanja se identifikuju odmah kao vidljiva i konkretna, pa
ih oznaavamo kao jaki signali (strong signal issues). Takvi, jaki signali pruaju dravama
mogunost da naprave specifine planove kao odgovor i akciju na te signale.
Druga pitanja sadre netane i nedovoljne indikacije u vezi s dogaajima koji e imati uticaj na
razvoj i poslovanje organizacije. Ona sadre slabe signale (weak signals). Slabi signali vremenom
sazrevaju i postaju jaki signali.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
953
Problem se javlja kada je nivo turbulentnosti i kompleksnosti sredine organizacije izuzetno visok.
tj. kada promene ponu da se deavaju jo bre. Ukoliko organizacija eka da slabi signali postanu
jaki. postoji opasnost da ne reaguje racionalno i da izgubi svoju strategijsku poziciju. To je razlog
to se u takvim uslovima visokog nivoa turbulencije i poremeenosti javlja potreba da organizacija
pone sa traenjem odgovora dok su signali sredine jo slabi.
1.2.5. Menadment iznenaenja
Budunost uvek nosi i neizvesnost. Kao posledica toga neke stvari, uprkos najboljim znanjima i
vetinama menadmenta organizacije, pro-maknu i postaju strategijska iznenaenja. Radi se, dakle,
o nepredvidljivim iznenaenjima. Krajem sedamdesetih godina XX veka, koristei rezultate iz
studija o vojnim iznenaenjima, organizacije su poele da koriste novi menadment sistem:
upravljanje strategijskim iznenaenjima (Strategic surprise management): Ukoliko organizacije
oekuju da e turbulentnost njihove sredine biti visoka, potrebno je da izgrade menadment sistem:
upravljanje strategijskim iznenaenjima.
Strategijska iznenaenja znae:
1. Stvari se deavaju iznenada: neoekivano.
2. Nametanje novih problema u kojima drava ima malo prethodnog iskustva.
3. Nemogunost odgovora implicira glavni finansijski preokret ili gubitak glavne anse.
4. Odgovor je hitan (urgentan) i normalni sistemi i procedure ne mogu da se bave time.
Sistem upravljanja strategijskim iznenaenjima ima sledee bitne elemente:
a) plan mree komunikacija u sluaju opasnosti, tj. iznenaenja (emergency
communication network).
b) plan odgovornosti top menadmenta u sluaju iznenaenja,
c) plan operativnih (privremenih taktikih) grupa i njihove strategijske mree (Strategic
taskforce network).
Karakteristike koncepta upravljanja strategijskim iznenaenjima sastoje se u sledeem:
1. Kada doe do strategijskih iznenaenja mrea komunikacija u sluaju opasnosti dolazi do
punog izraaja. Ova mrea prelazi normalne granice organizacije i ostvaruje brzu komunikaciju
unutar cele organizacije.
2. U okviru ove mree odreenje centar za dodeljivanje i evaluaciju informacija. Ovaj centar
procenjuje ulazne informacije i prenosi ih na delove mree koji su odgovorni za reenja.
3. Odgovornost menadmenta za vreme trajanja opasnosti su sledee:
a) Jedna grupa posveuje panju kontroli i odranju morala u organizaciji.
b) Druga grupa zagovara kontinuiranost biznisa kao obino uz minimalne smetnje.
c) Trea grupa preuzima odgovornost da odgovori na iznenaenja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
954
4. U poslu sa iznenaenjima strategijska operativna mrea utie da:
a) Lideri lanovi operativne grupe prelaze normalne organizacione linije i stvaraju
strategijske akcione jedinice (ne samo planiranje).
b) Komunikacija se direktno ostvaruje izmeu operativnih i centralne top menadment
grupe.
c) Top menadment formulie sveobuhvatnu strategiju, odreuje odgovornosti za
implementaciju i koordinira implementacijom.
d) Decentralizovane operativne grupe implementiraju njihove komponente nove
strategije.
e) Moe da se stvori nekoliko mrea unapred: jedna za bavljenje iznenaenjima na
tritu, drugu za tehnoloka iznenaenja, a treu za politika iznenaenja, itd.
5. lanovi operativnih grupa i mree komunikacija obueni su za brzo donoenje odgovora na
nove probleme, koji podrazumeva-ju kreativnost, analitike tehnike i timski rad.
6. Mree su vebe u uslovima kada nema krize u adresiranim strategijskim pitanjima, ako ona
nisu iznenaenja.
Ovaj koncept upravljanja strategijskim iznenaenjima ini sutinu, ali u vrlo skromnoj literaturi
iz ove oblasti postoje i drugaiji slini pristupi.
1.2.6. Civilno planiranje za vanredne situacije
Civilno planiranje za vanredne situacije definie se kao podruje koje pokriva irok spektar
delatnosti: pripremu za kontinuirano funkcionisanje drutva u sluaju vanrednih situacija nieg
stepena ili drastinih katastrofa, ukljuujui i rat. Njen cilj je spreavanje tehnikih katastrofa
(katastrofa izazvanih od strane oveka), umanjivanje posledica prirodnih nesrea, zatita
stanovnitva, nacionalnog bogatstva i okoline.
Termin Civilno planiranje za vanredne situacije CEP tei da bude opte prihvaen i
sveobuhvatan, tj. da u sebi inkorporira civilnu odbranu i njenom uem i irem znaenju.
Izvorno je uloga CEP-a, da obezbedi kontinuirano funkcionisanje upravljanja dravom i
drutvom u vreme rata, nakon pada Berlinskog zida proirena tako da sada ukljuuje zatitu
stanovnitva i materijalnih vrednosti u vanrednim mirnodopskim situacijama katastrofama i
pomo u kriznim situacijama.
Od tada, a pogotovo od osnivanja Partnerstva za mir, pojam CEP-a se intenzivno koristi
vidljivo se irei
Danas, sistem CEP-a se svuda tretira kao instrument bezbednosne politike drave. Deo je
sveobuhvatne i fleksibilne bezbednosne kooperacije. Izvan nacionalnih granica se bazira na
bilateralnoj ili multilateralnoj saradnji, a njegovi instrumenti mogu biti korieni u pruanju
pomoi za vreme katastrofa irom sveta.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
955
Osnovni nain delovanja i rada sistema CEP-a zasniva se na principu da su institucije odgovorne
za javno funkcionisanje neke delatnosti u normalnim okolnostima takoe odgovorne za pripreme
te delatnosti u vanrednim situacijama.
U organizovanim drutvima delovanje CEP-a realizuje se u tri etape:
1. prevencijom (otklanjanjem uzroka i motiva svih ugroavanja u miru i ratu);
2. odgovorom na nastala ugroavanja (kurativnim i operativno-planskim merama i
postupcima;
3. asanacijom i revitalizacijom nastalih posledica svih vrsta ugroavanja.
Sistem CEP-a se ostvaruje na svim nivoima organizacije drutva. Najvii dravni organi
zakonodavno reguliu osnovne principe organizacije, prava i obaveze svih uesnika, a
ostvarivanje njegovih osnovnih funkcija sprovodi se na niim nivoima organizacije drutva,
odnosno na nivou lokalne samouprave.
3.1. CILJEVI CEP-a
iri koncept bezbednosti, prihvaen u veini drava nakon politikih promena krajem
osamdesetih godina prolog veka, promovisao je dva potpuno nova cilja CEP-a:
jaanje sposobnosti drutva da se uspeno nosi s ozbiljnim vanrednim situacijama u
vreme mira i
stvaranje uslova za upotrebu resursa civilne odbrane u meunarodnim humanitarnim
zadacima i zadacima promocije mira.
Dakle, teite pripremanja CEP-a premeteno je s ratnih prilika ka reavanju mirnodopskih
kriznih situacija.
Ciljevi CEP-a su razliito formulisani, ali se oni uglavnom svode na:
zatitu civilnog stanovnitva u sluaju rata i u vanrednim mirnodopskim situacijama;
ouvanje vitalnog snabdevanja stanovnitva i oruanih snaga neophodnim proizvodima
u vreme katastrofa i rata;
obezbeenje kontinuiranog funkcionisanja vlasti i drutva u vreme rata i u
mirnodopskim kriznim situacijama;
obezbeenje kontinuiranog funkcionisanja slubi javnih delatnosti (zdravstva, socijalne
zatite, obrazovanja, informisanja, kulture i slinih);
umanjenje tetnih efekata katastrofa i rata;
snienje ranjivosti, odnosno povredljivosti infrastrukture i vitalno vane industrije u
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
956
svim oblicima pretnji i ugroenosti;
zatitu i unapreenje kvaliteta ivotne sredine;
doprinoenje miru i bezbednosti u svetu.
Ciljevi CEP-a mogu biti formulisani i na osnovu sledeih parametara:
81
U odnosu na izvore ugroenosti u opasnosti pred politikim organima rukovodjenja postavljaju
se dva cilja:
da doprinosi ouvanju mira, odnosno da rat uini manje vero-vatnim,
da doprinosi iskorenjivanju i neutralisanju izvora ugroenosti i opasnosti.
Oba ova cilja imaju u stvari isto znaenje prevenciju, odnosno otklanjanje izvora svih
opasnosti na koje je mogue preventivno delovati.
U pogledu bezbednosti pred politikim establimentom stoje dva cilja:
poveati otpornost ljudi i drutva na ugroavanja i opasnosti,
poviavati i odravati bezbednost ljudi, materijalnih i kulturnih dobara, drave i
drutva.
I ovde je re o preventivnim ciljevima, kojima se doprinosi da opasnosti, i u sluaju da se
pojave, ne postiu razorne efekte koje bi inae postizale. Do toga se dolazi pre svega dobrim
preventivnim pripremama stanovnitva, dravnih organa i organa lokalne samouprave,
privrednih institucija i optimalnom organizovanou svih uesnika sistema civilne odbrane.
U pogledu odbrambeno-zatitnih priprema cilj je osposobiti stanovnitvo i drutvo za efikasnu
prevenciju i uspenu odbranu, spasavanje i asanaciju.
Osnovni ciljevi u vezi sa ostvarivanjem civilne odbrane jesu:
stvoriti najpovoljnije uslove za zatitu od potencijalnih opasnosti,
postii maksimalne efekte u savladavanju ispoljenih opasnosti, kao i u otklanjanju tetnih
posledica. Konano, osnovni cilj je da se sauva to vie ljudi, materijalnih u kulturnih
dobara u zatiti ivotna sredina.
4. ZAKLJUCAK
Drave su uglavnom izgubile mogunost kontrolisanja i upravljanja transnacionalnom
komunikacijom i sa njom povezanom razmenom informacija. Globalno irenje novih
informativnih i komunikativnih tehnologija nije do danas, kao to je predvideo Dord Orvel
(Orvvell) u 1984, ojaalo dravu u odnosu na individuu, ve individuu u odnosu na dravu. Ili,
81
B. Javorovi: Savremeni sistemi civilne obrane (Pregledna studija), Otvoreno sveuilite, Zagreb. 1992.
str. 26.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
957
da to izrazimo recima Komisije za globalno upravljanje (Commission on Global Governance
1995, str. 62): Informativna i komunikativna revolucija su doprinele tome da se mo, koju su
hijerarhijske strukture esto nagomilavale u malim grupama, podari celokupnom drutvu i da se
uz to pobolja sposobnost komuniciranja grupa koje nisu vezane za neko mesto . Tako se, na
primer, pomou digitalnih tehnologija kodiranja mogu posredovati velike koliine informacija
bez mogunosti dravne intervencije.
U takvoj ravni svaka odgovorna drava mora imati izgraen sistem strategijskog menadmenta
vanrednih situacija koji u sebi ne nosi vanost politike vlasti, nego njenu odgovornost da
adekvatno se bori sa razliitim tipovima vanrednih situacija,adekvatno obrazovan i profilisan
kadar koji nee robovati klieima, ve e biti inventivan, progresivan, savremen i svovremen.
Reference
1. Adler, Emanuel/Haas, Peter M. 1992: Conclusion: Epistemic Communities, World
Order, and the Creation of a Reflective Research Program, in: International Organization
46:1, 367-390.
2. Albrow, Martin 1996: The Global Age. State and Society Beyond Modernity, Cambridge
(Deutsche Ubersetzung: Abschied vom Nationalstaat, Frankfurt a. M. 1998).
3. Anderson, Jeffrey J. 1998: Die soziale Dimension" der Strukturfonds: Sprungbrett oder
Stolperstein?, in: Leibfried, Stephan/ Pierson, Paul (Hg.): Standort Europa. Europaische
Sozialpolitik, Frankfurt a. M., 155-195.
4. Anderson, Perry 1994: The Invention of the Region 1945-1990, European University
Institute, Working Paper No. 94/2.
5. Florenz. Archibugi, Daniele 1993: The Reform of the UN and Cosmopolitan Democracy:
A Critical Review, in: Journal of Peace Research 30:3, 301-315.
6. Armingeon, Klaus 1994: The Capacity to Act: European National Governments and the
European Commission, masch.
7. Bernstein, Peter L. 1997: Wider die Gotter. Die Geschichte von Risiko und
Risikomanagement von der Antike bis heute, Miinchen.
8. Betz, Hans-Georg 1994: Radical Right-Wing Populism in Western Europe, Basingstoke.
9. Benhabib, Seyla 1996: Democracy and Difference. Contesting the Boundaries of the
Political, Princeton, NJ. Bemauer, Thomas/Moser, Peter 1995: Sind groBe Staaten
politische Dinosaurier? Wirtschaftliche Globalisierung und das Paradox der politischen
Zersplitterung, in: Neue Ziircher Zeitung 216:132, 31-32.
10. Bienen, Dirk/Rittberger, Volker/Wagner, Wolfgang 1996: Democracy in the United
Nations Cosmopolitan and Communitarian Principles, in: Mayer, Pe-ter/Nielebock,
Thomas/ Schimmelfennig, Frank (Red.): Sovereignty, International Democracy, and the
United Nations, Tubinger Arbeitspapiere zur Intemationalen Politik und Friedensforschung
26, Tubingen, 19-37.
11. Chayes, Abram/Chayes, Antonia Handler 1995: The New Sovereignty. Compliance with
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
958
International Reglatory Agreements, Cambridge, MA.
12. Coakley, John 1992a: Conclusion: Nationalist Movements and Society in Contemporary
Western Europe, in: ders. (Hg.): The Social Origins of Nationalist Movements. The
Contemporary West European Experience, London, 212 bis 230.
13. Cohen, Josua/Sabel, Charles 1997: Directly-Deliberative Polyarchy, masch. Ms.,
Cambridge, MA.
14. Faist, Thomas 1997: International Migration and Transnational Social Spaces. A New
Theoratical Approach and a Case Study, Paper presented at the Migration Conference,
Liege/Belgique, November, 5-7, 1997, Bremen.
15. Putnam, Robert D./Henning, C. Randall 1989: The Bonn Summit of 1978: A Case Study
in Coordination, in: Cooper, Richard/Eichengreen, Barry/Henning, Rendall C./Holtham,
Gerald/Putnam, Robert D. (Hg.): sa Nations Agree? Issues in International Economic
Cooperation, Washington, D. C, 12-140.
16. Traxler, Franz/Schmitter, Philippe C. 1995: The Emerging Euro-Polity and Organized
Interests, in: European Journal of International Relations 1:2, 191 bis 218.
17. Victor, David 1998: The Operation and Effectiveness of the Motnreal Protocol's Non-
Compliance Procedure, in: Victor, David/Rausliala, Kal/Skolnikoff, Eugene B. (Hg.): The
Implementation and Effectiveness of International Environmental Commitments,
Cambridge, MA, 137-176.
18. Victor, David/G./Lanchberry, John/Greene, Owen 1994: An Empirical Study of Review
Mechanisms. Environmental Regimes, International Institute for Applied System
Analysis, Working Paper 94:115, Laxenburg.
19. Victor, David/Rausliala, Kal/Skolnikoff, Eugene B. (Hg.) 1998: The Implementation and
Effectiveness of International Environmental Commitments, Cambridge, MA.
20. Vogel, David 1995: Trading up. Consumer and Environmental Regulation in a Global
Economy, Cambridge, MA. Vogel, David 1997: Trading Up and Governing Across.
Transnational Governanceand Environmental Protection, in: Journal of European Public
Policy 4:4, 556-571.
21. Wagschal, Uwe 1997: Direct Democracy and Public Polcymaking, in: Journal for
Taggart, Paul 1995: New Populist Parties in Western Europe, in: West European Politics
18:1, 34-51.
22. Tarrow, Sidney 1994: Power in Movement. Social Movements, Collective Action and
Politics, Cambridge. Taylor, Michael 1987: The Possibility of Cooperation, Cambridge.
23. Taylor, Paul 1993: International Organization in the Modem World. The Regional and
the Global Process, London.
24. Thomson, Janice E. 1994: Mercenaries, Pirates and Sovereigns. State-building and
Extraterritorial Violencein Early Modem Europe, Princeton, NJ.
25. Thomson, Janice E./Krasner, Stephen D. 1989: Global Transactions and the Consolidation of
Sovereignty, in: Czempiel, Ernst Otto/Rosenau, James N. (Hg.): Global Changes and
Theoretical Challenges. Approaches to World Politics for the 1990s, Lexington, MA., 195-
210.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
959
26. Solomos, John 1995: Racism and Anti-Racism in Great Britain: Historical and
Contemporary Issues, in: Bowser, Benjamin P. (Hg.): Racism and Anti-Racism in World
Perspective, London, 157-180.
27. Sorensen, Georg 1993: Democracy and Democratization. Processes and Prospects in a
Changing World, Boulder, CO.
28. Sorensen, Georg 1996: Individual Security and National Security. The State Remains the
Principal Problem, in: Security Dialogue 27:4, 371-386.
29. Sorensen, Georg 1997: An Analysis of Contemporary Statehood: Consequnces for
Conflict and Cooperation, in: Review of International Studies 23:3, 253-269.
30. Spruyt, Hendrik 1994a: Institutional Selection in International Relations: State Anarchy
as Order, in: International Organization 48:4, 527-557.
31. Spruyt, Hendrik 1994b: The Sovereign State and its Competitors. The Analysis of
Systems Change, Princeton, NJ.
32. Spybey, Tony 1996: Globalization and World Society, Cambridge.
33. Stalker, Peter (Hg.) 1995: States of Disarray. The Social Effects of Globalization,
London.
34. Streeck, Wolfgang (Hg.) 1995b: Staat und Verbande, Opladen.
35. Streeck, Wolfgang 1997: Offentliche Gewalt jenseits des Nationalstaates? Das Beispiel
der Europaischen Gemeinschaft, in: Fricke, Werner (Hg.): Globalisierung und
institutionelle Reform. Jahrbuch fur Technik und Wirtschaft 1997, Bonn, 311-325.
36. Streeck, Wolfgang/Schmitter, Philippe C. (Hg.) 1985: Private Interest Government,
Beyond Market and State, London.
37. Swaan, Abram de 1988: In Care of the State. Health Care, Education and Welfare in
Europe and the USA in the Modem Era, Cambridge.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
960
ORE DEPOSIT EVALUATION BY USING COMPROMISE
PROGRAMMING
Gabrijela Popovic, Dragisa Stanujkic, Nedeljko Magdalinovic
Faculty of Management Zajecar, Megatrend University Belgrade
e-mal: gabrijela.popovic@fmz.edu.rs
Izvod
The main task for decision maker in mine exploitation is ore deposit evaluation, which is very
important from technical as well as from economic point of view. This is one of the Multiple
Criteria Decision Making (MCDM) problems because decision makers are faced with different
alternatives and a number of conflicting criteria. This paper proposes Compromise Programming
for ore deposit evaluation and ranking. The criteria weights are> determined by using Entropy
Method. This methodology is demonstrated with real case study involving 4 alternative ore
deposits and 6 evaluation criteria.
Keywords: Compromise Programming, Entropy Method, ore deposit.
1. INTRODUCTION
Many authors have proposed different analytical models as aid in solving conflict management
problems. One of the most popular methods certainly belongs to the Multi Criteria Decision
Making (MCDM). Duckstein and Opricovic (1980) said that MCDM may be considered as a
complex and dynamic process including one managerial level and one engineering level. The
managerial level includes defining goals and selecting an optimal alternative, while engineering
level defines alternatives and indicate the consequences of selecting any one of them [1]. Belton
and Stewart (2002) define MCDM as an umbrella term to describe a collection of formal
approaches which seek to take explicit account of multiple criteria in helping individuals or
groups explore decisions that matter [2].
MCDM methods have been classified in many different ways. One of the basic categorizations
makes a distinction between multi-objective decision making (MODM) and multi-attribute
decision making (MADM). The main distinction between them is based on the number of
alternatives under evaluation. MADM methods are intended for election discrete alternatives.
MODM methods are more appropriate for multi-objective planning problems, when there is the
problem of simultaneous maximization or minimization of several objectives subject to a set of
constrains [3, 4, 5, 6].
Application of the MCDM methods can be found in many papers that consider decision making
process in different fields such as transportation problems, supplier and vendor selection,
investment analysis and others [7-11]. MCDM methods are very useful for solving decision
making problems in the field of natural resources management and become very popular in
recent years. These methods are mostly used in the field of renewable resources such as water
resources [12-15], forest resources [16-18], sustainable energy management [19-22] etc.
Attention is mainly concentrated on previous mentioned fields, but decision making in mineral
resources management is somewhat neglected.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
961
Usually, authors consider mining method selection by using MCDM methods. The examples
could be found in the papers of Alpay and Yavuz (2007), Samimi Namin et al. (2008)
Naghadehi et al. (2009), and Azimi et al. (2011) [23-26]. Also, sustainable development of
mining sector and impacts on the environment in combination with using MCDM methods are
very common theme in the papers. Examples are reviews include [27-31]. But, before selection
of mining method and assessment of environmental impacts, managers should choose
appropriate ore deposit for exploitation which characteristics should be optimal from every point
of view, such as economic, technical and ecological.
This paper proposes Compromise Programming (CP) for ore deposit evaluation and selection,
based on technical aspects of exploitation. Entropy Method is used for determining the criteria
weights. The paper is organized as follow: in section 2 the CP and Entropy Method is
represented; section 3 presents a framework for ore deposit evaluation; in section 4 the
numerical example based on real data is given; and section 5 contains conclusions.
2. METHODOLOGIES
In the following sub-sections 2 MCDM methods, which are integrated in this research, are
discussed. They are: CP method, that is used for evaluation and ranking of the alternatives and
Entropy Method, which is used for determination of criteria weights.
2.1. Compromise Programming
CP is developed by Zeleny (1973) and Yu (1973) [32, 33]. It relies on the concept of distance to
analyze multi-objective problems. There is no limitation of distance to the geometric sense of
distance between two points. A proxy is used for measuring degrees of human preferences. CP
selects alternative that has the least distance from the ideal point [32]. Compromise solution that
is achieved by using this method can be viewed as minimizing a regret of decision maker (DM)
for not obtaining the ideal solution [34].
The distance measure used in CP belongs to the family of
P
L metrics and expressed as:
( )
p
n
j
p
ij j
p
j i p
x x w L
/ 1
1
*
,
min
)
`
=
=
, (1)
where
i p
L
,
is distance metric of th i alternative for a given parameter , p
j
w is the weight of
th j criterion,
*
j
x is the most desirable value of th j criterion, respectively,
ij
x is
performance ratings of th i alternative on th j criterion, m i ,..., 2 , 1 = and . ,..., 2 , 1 n j =
In order to avoid scale effects and to make all criteria values commensurable formula (1) is
complemented and written as follows:
, min
/ 1
1
*
*
,
p
n
j
p
j j
ij j p
j i p
x x
x x
w L
|
|
.
|
\
|
=
=
(2)
where
j
x is the most undesirable value. This normalization process guarantees that equation
will have values between 0 and 1.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
962
Parameter p represents balancing factor which reflects the attitude of the DM with respect to
compensation among deviations [35]. Different aspects of CP algorithm is caused by different
values of . p If 1 = p than all deviations from
*
j
x are taken into account in direct proportion to
their magnitudes. If 2<p<, than the largest deviation has the greatest influence. Value of p
depends on the type of problem and desired solution [33]. Possible compensation is smaller
when the conflict between DM is greater [36, 37].
2.2. Entropy Method
Entropy was first introduced to information theory by Shannon 1948 [38, 39]. This method
demonstrates that a broad distribution represents more ambiguity than a sharply peaked one [40],
and has been widely used in many different fields such as engineering, economy, etc. In this
paper the criteria weights are determined by the Entropy Method which is highly reliable and
easy to use. Determination of the criteria weights is performed by following formula:
( )
,
1
1
1
=
n
j
j
j
j
e
e
w (3)
where . ,..., n j =
The output entropy
j
e of the th j factor is calculated as:
( )
( ), ln
ln
1
1
ij
n
j
ij j
r r
m
e
=
= (4)
where . ,..., n j = .
Criteria weights determined in the shown way should satisfy the term: 1
1
=
=
n
j
j
w .
3. A FRAMEWORK FOR ORE DEPOSIT EVALUATION
The procedure for ore deposit evaluation can be expressed using the following steps:
Step 1. Determine key evaluation criteria and alternatives which will be ranked. Available
alternatives and most important criteria should be identified.
In this case, data are taken over from the paper entitled Ore deposit selection by using TOPSIS
and AHP method [41] and they are slightly modified. Compared ore deposits from Central
Serbia are:
A
1
- Juzni revir - Majdanpek district
A
2
- Severni revir - Majdanpek district
A
3
- Borska reka - Bor district
A
4
- Cerovo - Bor district
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
963
A small number of criteria are used to forming a simple framework, and nature of these criteria
is only technical, but they are sufficient for showing the applicability of this method. The criteria
are followed:
C
1
-Copper content in ore (%). The ore deposit with higher copper content has the
advantage.
C
2
-Silver content in ore (g/t). The ore deposit with higher silver content has the
advantage.
C
3
-Gold content in ore (g/t). The ore deposit with higher gold content has the advantage.
C
4
-Examination of balance reserves. Explored masses of the minerals in the deposit or
part of the deposit which can be rationally and economically used with present techniques
and technologies of exploitation and processing. Better examined deposits have the
advantage.
C
5
-Location. Geospatial position of the ore deposit and transport infrastructure. The ore
deposit which has better position and which is closer to the major highways is desirable.
C
6
-Mining-geological conditions of exploitation. Mining-geological conditions include
many characteristics of ore deposit, such as: shape of ore body, depth, contact with the
surrounding rocks and others that are very significant for selection of exploitation method
and have influence on the exploitation costs [41].
In the mentioned paper, which example is used, information about ore deposits are retrieved
from study that is a part of extensive study entitled Potentials of economic development of
Timocka Krajina and from Field guide. [42, 43].
Step 2. Forming the decision-making matrix. The Table 1 represents the decision-making
matrix [44].
Table 1. The decision-making matrix
Alternatives
Criteria
1
C
2
C
j
C
1
A 11
x
12
x
j
x
1
2
A
21
x
22
x
j
x
2
. . . . .
i
A
j
x
1
2 n
x
ij
x
W
1
w
2
w
j
w
where
i
A A A ,..., ,
2 1
represent possible alternatives among which DM have to choose,
j
C C C ,..., ,
2 1
are criteria with which alternative performance are measured,
ij
x is the rating of
alternative
i
A with respect to the criteria
j
C ,
j
w is the weight of the criteria
j
C , , ,..., 1 m i = m is
number of alternatives, and , ,..., 1 n j = n is number of criteria [45].
Transformation of the qualitative criteria into quantitative is performed using the numerical scale
shown in Table 2:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
964
Table 2. Transformation of qualitative into quantitative values
Qualitative value
Quantitative value
benefit - max cost - min
Very high 9 1
High 7 3
Average 5 5
Low 3 7
Very low 1 9
Step 3. Determine the criteria weights. The criteria weights are very important for the MCDM
models. In this paper the criteria weights are determined using Entropy Method and formula (3).
Step 4. Determining the most acceptable alternative, by using formula (2). The most
acceptable solution has the least distance from the ideal point.
4. NUMERICAL EXAMPLE
Table 3 shows four ore deposit
3 2 1
, , A A A and
4
A which are evaluated against six evaluation
criteria
6 3 2 1
,..., , , C C C C , which are already mentioned.
Table 3. Raw data
Copper
content
%
Silver
content
g/t
Gold
content
g/t
Examination
of balance
reserves
Location
Mining-
geological
conditions of
exploitation
max max max max min max
Juzni revir 0.335 1.260 0.188 high average high
Severni
revir
0.306 2.001 0.263 high average high
Borska
reka
0.620 1.920 0.240 average
very
low
very low
Cerovo 0.340 1.800 0.110 high low low
Transformation of qualitative criteria into quantitative is performed by using numerical scale
given in Table 2 and it is presented in Table 4.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
965
Table 4. Initial decision-making matrix
Criteria
1
C
2
C
3
C
4
C
5
C
6
C
Alternatives
Copper
content
%
Silver
content
g/t
Gold
content
g/t
Examination
of balance
reserves
Location
Mining-
geological
conditions of
exploitation
max max max max min max
1
A 0.335 1.260 0.188 7 5 7
2
A
0.306 2.001 0.263 7 5 7
3
A 0.620 1.920 0.240 5 9 1
4
A
0.340 1.800 0.110 7 7 3
The criteria weights, which are calculated using formula (3), are given in Table 5.
Table 5. The criteria weights
Criteria
j
w
1
C 0.1356
2
C 0.0428
3
C 0.1368
4
C 0.0276
5
C 0.0929
6
C 0.5643
Based on data from Tables 4 and 5, using formula (2) for = = = p p p and 2 , 1 , the overall
performance indexes are calculated and shown in Table 6. The ranking order is also given in
Table 6.
Table 6. Ranking results
Alternatives
CP
1 = p
Rank
2 = p
Rank
= p
Rank
1
A 0.2330 2 0.1466 2 0.2330 2
2
A
0.1356 1 0.1356 1 0.1356 1
3
A 0.6824 3 0.5723 4 0.6284 3
4
A
0.6920 4 0.4209 3 0.6920 4
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
966
As can be seen from Table 6, the best ranked alternative is
2
A . In the case when 2 = p
the ranking order is different from the other two, but
2
A alternative is in the first place in all
three cases.
5. CONCLUSION
The model, which is presented in this paper, uses CP for ore deposit evaluation. It is necessary to
consider the impact of multiple-criteria on the decision process, and CP method provides an easy
and understandable procedure for that matter. Entropy Method is used for determining the
criteria weights to avoid subjectivity in decision making. In this case only technical aspects of
exploitation are reconsidered. Integrated model, which would take into account economic and
social aspects of exploitation besides technical, would be more reliable.
DM in mining companies could make appropriate decisions about starting exploitation of ore
deposits by using the proposed framework which enables them to evaluate available alternatives
against a number of conflict criteria. But, MCDM methods are still insufficiently used in mineral
resources management.
References
1. L. Duckstein, S. Opricovic, Multiobjective optimization in river basin development, Water
Resources Research, 16 (1980) 14-20.
2. V. Belton, T. J. Stewart, Multiple criteria decision analysis, an integrated approach, Kluwer
Academic Publishers, Massachusetts, 2002.
3. E. Ballestero, C. Romero, Multiple criteria decision making and its applications to economic
problems, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 1998.
4. P. Korhonen, H. Moskowitz, J. Wallenius, Multiple criteria decision support, a review,
European Journal of Operational Research, 63(1992) 361-375.
5. K. Hayashi, Multi-criteria analysis for agricultural resource management: a critical survey
and future perspectives, European Journal of Operational Research, 122 (2000) 486-500.
6. G. A. Mendoza, H. Martins, Multi-criteria decision analysis in natural resource
management, a critical review of methods and new modeling paradigms, Forest Ecology
and Management, 230 (2006) 1-22.
7. CC. Chou, A fuzzy MCDM method for solving marine transshipment container port
selection problems, Applied Mathematics and Computation, 186 (2007) 435-444.
8. Y. Deng, F.T.S Chan, A new fuzzy dempster MCDM method and its application in supplier
selection, Expert Systems with Applications, 38 (2011) 9854-9861.
9. Y. Peng, G. Kou, G. Wang, Y. Shi, FAMCDM: A fusion approach of MCDM methods to
rank multiclass classification algorithms, Omega, 39 (2011) 677-689.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
967
10. J. Liang Yang, H. Neng Chiu, GH. Tzeng, R. Huei Yeh, Vendor selection by integrated
fuzzy MCDM techniques with independent and interdependent relationships, Information
Sciences, 178 (2008) 4188-4183.
11. L. Ustinovichius, E.K. Zavadskas, V. Podvezko, Application of a quantitative multiple
criteria decision making (MCDM-1) approach to the analysis of investments in construction,
Control and Cybernetics, 36 (2007) 251- 268.
12. R. Hmlinen, E. Kettunen, M. Marttunen, H. Ehtamo, Evaluating a framework for multi-
stakeholder decision support in water resources management, Group Decision and
Negotiation, 10 (2001) 331-353.
13. K. Srinivasa Raju, L. Duckstein, C. Arondel, Multicriterion analysis for sustainable water
resources planning: a case study in Spain, Water Resources Management, 14 (2000) 435-
456.
14. S. Opricovic, A compromise solution in water resources planning, Water Resources
Management, 23 (2009)1559-1561.
15. M. Zarghami, F. Szidarovszky, Stochastic-fuzzy multi criteria decision making for robust
water resources management, Stochastic Environmental Research and Risk Assessment, 23
(2009) 329-339.
16. J. Kangas, A. Kangas, P. Leskinen, J. Pyklinen, MCDM methods in strategic planning of
forestry on state-owned lands in Finland: applications and experiences, Journal od Multi-
Criteria Decision Analysis, 10 (2001) 257-271.
17. J. Kangas, A. Kangas, Multiple criteria decision support in forest management-approach,
methods applied, and experiences gained, Forest Ecology and Management, 207 (2005)
133-143.
18. J. Ananda, G. Herath, A critical review of multi-criteria decision making methods with
special reference to forest management and planning, Ecological Economics, 68 (2009)
2535-2548.
19. K. Prasad Vadrevu, A. Eaturu, K.V.S. Badarinath, Fire risk evaluation using multicriteria
analysis a case study, Environmental Monitoring and Assessment, 166 (2010) 223-239.
20. S.D. Pohekar, M. Ramachandran, Application of multi-criteria decision making to
sustainable energy planning A review, Renewable and Sustainable Energy Reviews, 8
(2004) 365-381.
21. E. Lken, Use of multicriteria decision analysis methods for energy planning problems,
Renewable and Sustainable Energy Reviews, 11 (2007) 1584-1595.
22. H. Polatidis, D.A. Haralambopoulos, G. Munda, R. Vreeker, Selecting an appropriate multi-
criteria decision analysis technique for renewable energy planning, Energy Sources, Part B:
Economics, Planning, and Policy, 1 (2006) 181-193.
23. J. Terrados, G. Almonacid, P. Prez-Higueras, Proposal for a combined methodology for
renewable energy planning. Application to a Spanish region, Renewable and Sustainable
Energy Reviews, 13 (2009) 2022-2030.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
968
24. S. Alpay, M. Yavuz, A decision support system for underground mining method selection,
Lecture Notes in Computer Science, 4570 (2007) 334-343.
25. F. Samimi Namin, K. Shahriar, M. Ataee-pour, H. Dehghani, A new model for mining
method selection of mineral deposit based on fuzzy decision making, The Journal of the
Southern African Institute of Mining and Metallurgy, 108 (2008) 385.
26. M. Z. Naghadehi, R. Mikaeli, M. Ataei, The application of fuzzy analytic hierarchy process
(FAHP) approach to selection of optimum underground mining method for Jajarm bauxite
mine, Iran, Expert Systems with Applications, 36(2009) 8218-8226.
27. R. Azimi, A. Yazdani-Chamzini, M. Majid, F. Edmundas, K. Zavadskas, M. Hossein Basiri,
Ranking the strategies of mining sector through AHP and TOPSIS in a SWOT framework,
Journal of Business, Economics and Management, 12 (2011) 670-689.
28. B.T. Nuong, KW. Kim, L. Prathumratana, A. Lee, KY. Lee, TH. Kim, Sustainable
development in the mining sector and its evaluation using fuzzy AHP (Analytic Hierarchy
Process) Approach, Geosystem Engineering, 14 (2011) 43-50.
29. F. Pavloudakis, M. Galetakis, Ch. Roumpos, A spatial decision support system for the
optimal environmental reclamation of open-pit coal mines in Greece, International Journal
of Mining, Reclamation and Environment, 23 (2009) 291-303.
30. A.H. Bangian, M. Ataei, A. Sayadi, A. Gholinejad, Optimizing post-mining land use for pit
area in open-pit mining using fuzzy decision making method, International Journal of
Environmental Science and Technology, 9 (2012) 613-628.
31. B. Kommadath, R. Sarkar, B. Rath, A fuzzy logic based approach to assess sustainable
development of the mining and minerals sector, Sustainable Development, 20 (2012) 386-
399.
32. M. Zeleny, Compromise programming, Multiple Criteria Decision Making, eds: J. Cochrane
L. & M. Zeleny, University of South Carolina Press, Columbia, SC, 1973, p. 262-301.
33. P.L. Yu, A class of solutions for group decision problems, Management Science, 19 (1973)
936-946.
34. B. Poff, A. Tecle, D.G. Neary, B. Geils, Compromise programming in forest management,
Journal of the Arizona-Nevada Academy of Science, 42 (2010) 44-60.
35. D. Stanujkic, N. Magdalinovic, A model for evaluation e-commerce web sites based on
fuzzy compromise programming, Proc. Contemporary issues in business, management and
education2012, Selected papers, Vilnius Gediminas Technical University, Lithuania, 2012,
p. 532-544.
36. M. Zeleny, Aconcept of compromise solutions and the method of the displaced ideal,
Computers and Operations Research, 1 (1974) 479-496.
37. M. Zeleny, Multiple Criteria Decision-Making, McGraw-Hill Book Company, New York,
1982.
38. C.E. Shannon, W. Weaver, The mathematical theory of communication, Urbana, The
University of Illinois Press.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
969
39. C. Shannon, A Mathematical Theory of Communication, Bell System Technical Journal, 27
(1948) 379423 and 623656.
40. H. Deng, CH. Yeh, R.J. Willis, Inter-company comparison using modified TOPSIS with
objective weights, Computers & Operations Research, 27 (2000), 963-973.
41. G. Popovic, D. Stanujkic, R. Jovanovic, Ore deposit selection by using combined TOPSIS
and AHP method, Rudarski radovi, 3 (2012) 203-213.
42. Group of authors, Potentials of economic development of municipality of Majdanpek,
Faculty of management Zajecar, 2011 (in Serbian).
43. R. Jelenkovi, M. Banjesevi, V. Cvetkovi, A. Paevski, Field guide, A filed conference,
Rtanj Balasevic Motel, Bor Area, 2007.
44. T. Gwo-Hshiung, H. Jih-Jeng, Multiple attribute decision making methods and applications,
Taylor& Francis Group, Boca Raton USA, 2011.
45. G. R. Jahanshahloo, F. Hosseinzadeh Lotfi, and M. Izadikhah, An algorithmic method to
extend TOPSIS for decision-making problems with interval data, Applied Mathematics and
Computation, 175 (2006) 1375-1384.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
970
ISTRAIVANJE ULOGA U PROCESU KUPOVINE I POTRONJE
PROIZVODA
Trandafilovi Igor, Mihajlovi Milena
Fakultet za menadment Zajear
Izvod
Poznavanje uloga u procesu kupovine pomae preduzeima da postave najbolje marketing
strategije usmerene prema razliitim lanovima porodice, odnosno, njihovim ulogama. Kroz
ovaj rad najpre se navodi koje su to uloge u procesu kupovine (inicijator, uticajna osoba,
donosilac odluke, kupac, korisnik) i njihove karakteristike. Nakon toga su prikazani rezultati
istraivanja koje je sprovedeno kako bi se otkrile uloge koje pojedinci imaju u procesu kupovine
konkretnih proizvoda (kafe, bezalkoholnih napitaka, alkoholnih pia, hrane, sredstava za
odravanje kue, televizora, nametaja, automobila) u odnosu na demografske parametre (pol,
godine).
Kljune rei: uloge, kupovina, ponaanje potroaa, marketing, istraivanje
RESEARCH ROLES IN THE PROCESS OF BUYING AND
CONSUMPTION
Trandafilovi Igor, Mihajlovi Milena
Abstract
Knowing the role of the purchasing process helps companies to set up the best marketing
strategy directed toward different individuals regarding their roles. In this paper, it is first stated
what roles of the purchasing process there are (initiator, influential person, the decision maker,
customer, user) and then their characteristics. After that, it shows the results of the research
conducted to discover the roles that individuals play in the process of purchasing specific
products (coffee, soft drinks, alcoholic drinks, food, resources for home maintenance,
televisions, furniture, cars) in relation to demographic parameters (gender, age).
Keywords: role, shopping, consumer behavior, marketing, research
1. OPENING REMARKS
Shopping is everyday part of most people's lives. Rarely a day can pass without going to the store.
Depending on the product that is being purchased and the degree of interest of an individual to
purchase a particular product is different a role in the purchasing process. For example, women play
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
971
a major role in the purchase of food, clothing and funds for the maintenance of the house, while a
decision about buying a car belongs to men. Shared decision making is characteristic is the more
expensive products, where prices plummet (house, furniture, etc..). The family is often made
decisions together, but it depends on the product category, whose buying decisions are made.
It used to be a consumer decides to purchase, but more often it is a process that involves more than
one person. Companies often explore the attitudes and behavior of a family member who is
considered to be a key decision maker of purchase. In addition, we investigated the attitudes and
behavior of a person who is deemed to be the primary
user of the product or service.
For example, in the case of men's perfume, women often buy for their husbands and sons,
unmarried, it is necessary to explore the opinions and user - the consumer (eg, husband, son) and the
customer (women). Seizing the behavior of customers and potential customers, the researcher gets a
complete picture of the process of consumption. [1, p.136]
After identifying market segments, marketing managers decide which one provides the best
opportunities - to their target markets. For each of them, the company develops market offer, which
will be positioned in the minds of target customers. [2, p.10]
According to Kotler, there are five roles in the buying process: initiator, influential person, the
decision maker, buyer and user.
The initiator is the person who first proposed the idea of buying a particular product or service.
Initiating the purchase of a product arises from a desire to satisfy certain needs. The initiator can be
the person who buys and makes a decision on the purchase, but also a family member who has the
need to buy a product, but he can`t make a decision on purchasing. For example, the initiators buying
toys are the children, who are also the users, but they can not decide on the purchase, but they do it
by their parents, who are mostly doing their shopping. Initiators of purchase will change depending
on the type of product you purchase.
Influential person is someone whose opinion or advice influences the decision to buy the product.
Influential person can be a family member, but also an environment which opinion decision maker
respect.
A large number of purchasing decisions consumer brings independently, which means that buying is
not influenced by any other person to the consumer. It also has a large number of buying decisions
that are not only influenced by the consumer, but also influenced by a number of persons who are
not consumers purchased goods and services. The behavior of such person becomes the subject of
research by the marketing manager of the company, as a person of influence on customer choice,
which may conflict with the company's interests. [3, p.139]
According to Voblen, desires and human behavior is largely influenced by the current group they
belong to a group which seeks.
On the influence of the family on the decision to buy a lot has been written. The goal is to classify
families according to a person who has the most significant influence on the purchase decision. Such
classifications to the good number of the author are not considered reliable, because some studies
indicate that the impact of individual family members varying with the product or service on which
purchase makes decision. [4, p. 183-184]
The decision maker is the person who decides on each component purchasing decisions. He
decides what to buy, whether to buy a particular product, how will be buy and where to buy. For
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
972
marketing is very important to know the person who decides to program marketing activities could
reasonably be formulated. Consumer decision making varies depending on the type of purchase
decisions. Decisions about buying a toothbrush, ball, computer and new cars is very different.
Complex and expensive item purchases require greater consideration of the customer and more
participants.
The buyer is the person who performs the act of buying. It is anonymous person who selects and
buys products in a particular store. The customer can be defined as any person who buys a particular
product or service. It means someone who is interested in buying certain products and intention to
purchase the same or buy.
Distinguish the actual and potential customers:
- The real buyers are the ones who actually buy certain products or services.
- Potential buyers are those who could buy certain products and services, but not to do that for
various reasons.
The task of marketing is to translate potential into actual buyers of products and services. [5, p. 43]
The user is the person who using a particular product or a particular service to satisfy his own needs.
The user does not have to be a customer. The user is the person or institution who occasionally uses
a product or a service, no matter he is not the actual buyer. The user typically does not own the
goods or services. Most users occurring in durable goods and services. For marketing companies is
significant to determine if the user decides or participate in the process or purchasing products and
services. [5, p. 44]
The person who buys the product is not always the user, or the buyer is not always the person who
makes the decision to buy. For example: A mother can buy toys for the children (who are users), she
can buy food for dinner (and to be one of the user) and she can buy a bag (and being the only user).
She can buy a magazine that is looking to be the daughter or with her houseband to buy a car that
they are both selected. [6]
2. BASIC RESEARCH SETTING
In order to investigate the role that the individual has in the purchasing process, conducted a study on
a sample of 100 respondents from the municipality of Brus. The survey was conducted between 25
April to 10 May 2012. years and was aimed to reveal the role in the process of buying specific
products.
The first part of the survey related to the structure of respondents, while the second part was to
determine the role of the purchase different types of products. The survey contained eight types of
products from those that are frequently purchased, to those who are buying less and whose purchase
is necessary to allocate a large sum of money.
The structure of the sample: respondents consist of several segments: gender, age, level of education
acquired, work activities, marital status and family size. Gender - The analysis of the survey
revealed that from the total number of respondents was 50% male and 50% female. Age - Based on
the data on the age structure of the respondents came to the conclusion that a majority of respondents
aged 46-55 years, up 25%, 21% of respondents aged 36-45 years, 21% of respondents aged 26-35
years , 16% of respondents aged 15-25 years, 13% of respondents aged 56-65 years and the lowest
percentage of respondents aged over 65 years, only 4%. The acquired level of education - In the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
973
world there has been an upward trend in the level of education. The level of education is much
higher in industrialized countries than in less developed and developing countries. Organizations that
operate in the less developed and developing countries need to know the literacy rate of population
in certain areas, and consistent with her adapt products, packaging, advertisements and so on. [7,
p.182] When it comes to the acquired level of education, the highest percentage of respondents has a
high school diploma, as much as 62%, 16% of respondents have completed primary school, 16% of
respondents had a university degree, and 6% of respondents have a higher education. Work activity
- The largest percentage of respondents are employed, 42%, 41% are unemployed, 10% retired and
7% of the respondents are students. Marital Status - Processing data related to the marital status of
the respondents revealed that 61% of them are married, while 39% were not married. Family size -
Among respondents, the highest percentage living in a household that consists of 4-6 members, as
much as 53%, in the household of 1-3 live 44% of respondents, in a household with more than 6
members live only 3% of respondents.
3. RESULTS OF RESEARCH
Respondents were asked questions about their roles in the process of buying eight types of products:
coffee, soft drinks, alcoholic drinks, food, resources for home maintenance, televisions, furniture and
cars. The research results obtained by the analysis of the responses and their crosses with the gender
and age structure.
Starring when buying coffee. When choosing and buying coffee, the largest percentage just done
shopping, 40%, and 20% of them influential. Users, decision makers and initiators have equally,
with 11% and 5% of those who do not have any role.
Figure 1. Buying coffee-gender Figure 2. Buying coffee-age
Looking at the gender structure (Figure 1) leads to the conclusion that males are mostly influential
persons, or people do not have any role, while females have most of the buyers, decision-makers and
initiators.
The analysis by age (Figure 2) concluded that persons aged 15-25 years mostly just doing their
shopping or they are initiators, persons 26-35 years doing their shopping or they are influential
persons, persons 36-45 years doing their shopping or make a decision to buy, persons of 46-55 years
are mostly influential persons or buyers, people from 56-65 years doing their shopping or influential
persons, while people over 65 years are mostly doing shopping of coffee.
Starring when purchasing soft drinks. As for the purchase of soft drinks, the highest percentage
done shopping, 39%, affecting of the purchase 22%, makes a decision on the purchase 16% of the
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
Men
Women
Men 6% 26% 8% 36% 16% 8%
Women 16% 14% 14% 44% 6% 6%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
20%
40%
60%
80%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 25% 13% 0% 31% 18% 13%
26-35 10% 19% 14% 29% 14% 14%
36-45 5% 10% 14% 61% 5% 5%
46-55 12% 32% 16% 28% 12% 0%
56-65 8% 22% 8% 46% 8% 8%
More then 65 0% 25% 0% 75% 0% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
974
respondents, only 9% of respondents used the product, 8% of respondents did not have any of these
roles, while only 6% are the initiators.
Figure 3. Buying soft drinks-gender Figure 4. Buying soft drinks-age
The analysis of the gender structure (Figure 3) concluded that males are most influential people,
customers and users, while the majority of females that initiate or do not have any role. Both genders
are equal decision makers.
Looking at the age structure (Figure 4) leads to the conclusion that people from 15-25 years old are
most influential persons or buyers, persons 26-35 years are buyers or decision makers, people of 36-
45 years are mostly buyers or influential persons, people aged 46-55 years are influential persons or
buyers, people from 56-65 years old are most buyers either do not have any role, while people over
65 years mostly just doing their shopping soft drinks.
Starring when purchasing alcoholic drinks. When asked about the roles of the purchase of
alcoholic drinks, 3% of respondents identified themselves as initiators, 18% as influential, 16% as
decision makers, 28% as buyers, 7% as users, and 28% of respondents said that they dont have no
one of these roles when purchasing alcoholic drinks.
Figure 5. Buying alcoholic drinks-gender Figure 6. Buying alcoholic drinks-age
When analyzing the data by gender structure (Figure 5) concluded that males are most buyers,
decision makers, influential and initiators, while females are mostly just users either do not have any
role in the purchase of alcoholic drinks.
The analysis of the data by age (Figure 6) leads to the conclusion that people aged 15-25 years
generally do not have any role or just doing their shopping, people from 26-35 years most of doing
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
Men
Women
Men 4% 24% 16% 42% 10% 4%
Women 8% 20% 16% 36% 8% 12%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
20%
40%
60%
80%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 12% 38% 0% 25% 19% 6%
26-35 5% 14% 33% 43% 0% 5%
36-45 0% 24% 9% 58% 9% 0%
46-55 8% 28% 20% 24% 8% 12%
56-65 8% 0% 8% 46% 15% 23%
More then 65 0% 25% 25% 50% 0% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
Men
Women
Men 4% 20% 22% 38% 4% 12%
Women 2% 16% 10% 18% 10% 44%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
10%
20%
30%
40%
50%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 7% 12% 12% 25% 0% 44%
26-35 5% 24% 19% 33% 0% 19%
36-45 5% 10% 9% 33% 19% 24%
46-55 0% 24% 24% 16% 4% 32%
56-65 0% 15% 15% 39% 8% 23%
More then 65 0% 25% 0% 25% 25% 25%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
975
shopping or influential persons, persons aged 36-45 years doing shopping or do not have any role,
people of 46-55 years do not have any role or influential persons and decision makers, persons 56-65
years doing shopping or do not have any role, while those over 65 are equally affected by the
shopping, doing shopping , use or do not have any role.
Starring when purchasing food. The largest percentage of respondents performing food shopping,
as much as 44%, 30% influence the purchase, 19% make buying decisions, 4% of the initiators, only
3% of users. None of the respondents do not have any role in the process of purchasing food.
Figure 7. Buying food-gender Figure 8. Buying food-age
The analysis of the gender structure (Figure 7) shows that males have most of the decision-
maker, and users, while females are mostly buyers and initiators. Both genders are equally
influential.
Looking at the role when buying food by age structure (Figure 8) shows that the majority of
persons 15-25 years are buyers and influential persons, persons 26-35 years decision-makers and
buyers, persons 36-45 years are mostly buyers or influential persons, persons aged between 46-
55 years are the most influential persons and users, persons 56-65 years are mostly buyers or
influential persons, while people over 65 years, mostly buyers.
Starring the purchase resources for home maintenance. When it comes to buying resources
for the home maintenance, the largest percentage just buying, as much as 43%. Much smaller
percentage of users (13%), the decision makers (14%), influential people (9%), initiator (10%)
and those who do not have any role in the process of purchasing funds for the home maintenance
(11%).
Figure 9. Buying resources for home Figure 10. Buying resources for home
maintenance-gender maintenance-age
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
Men
Women
Men 2% 30% 22% 42% 4% 0%
Women 6% 30% 16% 46% 2% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
20%
40%
60%
80%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 13% 31% 19% 31% 6% 0%
26-35 5% 19% 38% 33% 5% 0%
36-45 0% 29% 14% 57% 0% 0%
46-55 4% 40% 16% 40% 0% 0%
56-65 0% 31% 7% 55% 7% 0%
More then 65 0% 25% 0% 75% 0% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
Men
Women
Men 8% 4% 10% 36% 20% 22%
Women 12% 14% 18% 50% 6% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
20%
40%
60%
80%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 12% 19% 6% 25% 19% 19%
26-35 9% 5% 24% 48% 5% 9%
36-45 0% 14% 14% 63% 9% 0%
46-55 12% 4% 20% 36% 12% 16%
56-65 8% 8% 0% 46% 23% 15%
More then 65 50% 0% 0% 25% 25% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
976
Speaking to gender structure (Figure 9), while purchasing resources for home maintenance,
males are most users either do not have any role, while females are initiators, influential,
decision-makers and buyers.
Looking by age (Figure 10), persons aged 15-25 years were most buyers, persons 26-35 years
are buyers and decision makers, persons 36-45 years mostly doing their shopping, people from
46-55 years most doing shopping or decision makers, people from 56-55 years old are mostly
buyers and users, while persons over 65 years are mostly initiators.
Starring when buying TV. When purchasing a TV, an equal percentage of decision-makers and
influential persons, 23%. A somewhat smaller percentage make buyers (19%) and users (17%),
while the least initiator (10%) and those who do not have any role (8%).
Figure 11. Buying TV-gender Figure 12. Buying TV-age
According to the gender structure point of view (Figure 11) when buying TVs, males are mostly
decision makers and buyers, while females are influential persons, or do not have any role. Both
genders are equally initiators.
The analysis by age (Figure 12) shows that persons aged 15-25 years, most users either do not
have any role, persons 26-35 years are decision-makers and users, persons of 36-45 years are
mostly influential persons and customers, persons aged 46-55 years are most decision makers
and buyers, persons 56-65 years are decision-makers and influential persons, while people over
65 years mostly just users.
Starring when buying furniture. When buying furniture, most of those who influence the
decision, 32%. The approximate percentage of decision makers (23%) and buyers (22%), while
the lowest users (11%), initiator (9%) and those who do not have any role (3%).
Figure 13. Buying furniture-gender Figure 14. Buying furniture-age
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Men
Women
Men 10% 18% 34% 22% 10% 6%
Women 10% 28% 12% 16% 24% 10%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 6% 13% 6% 13% 37% 25%
26-35 0% 14% 38% 14% 24% 10%
36-45 19% 38% 14% 24% 5% 0%
46-55 8% 24% 28% 28% 12% 0%
56-65 15% 23% 31% 8% 8% 15%
More then 65 0% 25% 0% 25% 50% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Men
Women
Men 10% 26% 22% 28% 10% 4%
Women 8% 38% 24% 16% 12% 2%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 7% 40% 0% 13% 33% 7%
26-35 18% 18% 32% 18% 9% 5%
36-45 14% 38% 14% 29% 5% 0%
46-55 0% 40% 32% 28% 0% 0%
56-65 8% 23% 38% 15% 8% 8%
More then 65 0% 25% 0% 25% 50% 0%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
977
Looking by gender structure (Figure 13), males are most buyers, initiators or do not have any
role, while females are most influential, decision-makers and users.
Looking by age (Figure 14) shows that persons aged 15-25 years are most influential persons,
persons 26-35 years are decision-makers, persons aged 36-45 are most influential persons or
buyers, people from 46-55 years influential persons and decision makers, persons 56-65 years
are majority decision-makers, while persons over 65 years are mostly users.
Starring when buying a car. When it comes to buying a car, 9% of respondents initiate a
purchase, 14% influence the purchase, 22% make buying decisions, 15% of their buying, 12%
use only, do not participate in the purchase, and 28% of respondents did not have any role in
buying a car.
Figure 15. Buying a car-gender Figure 16. Buying a car-age
Analyzing the role when purchasing a car to gender structure (Figure 15), it can be concluded
that males are most decision makers, buyers and initiators, while females users, influential
persons or they do not have any role.
Analysis of the role by age (Figure 16) shows that persons aged 15-25 years generally have no
role in the purchase of cars, persons 26-35 years are decision makers or influential persons,
people from 36-45 years mostly doing shopping, people from 46-55 years generally do not have
any role, people of 56-65 years are most decision makers and initiators, while people over 65
generally have no role.
4. CONCLUSION
Based on the results obtained in this study leads to the following conclusion:
Initiators of coffee purchases are mostly females (16%), which are also purchasing decision makers
(14%), while males are influential persons (26%). Seen by age, initiators are people aged 15-25 years
(25%), decision-makers are people of 46-55 years (16%), which are mostly and influential people
(32%).
When it comes to buying soft drinks, initiators are mostly females (8%), influence the purchasing
decision males (24%), while they making buying decisions together (by 16%). By age, persons aged
15-25 years are most initiators (12%) and influential (38%) while persons 26-35 years are decision-
makers (33%).
When purchasing alcoholic drinks, the initiators are mostly males (4%), which are also influential
(20%) and decision makers (22%). Looking at the age structure, the initiators are the persons aged
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Men
Women
Men 14% 10% 32% 24% 4% 16%
Women 4% 18% 12% 6% 20% 40%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
15-25
26-35
36-45
46-55
56-65
More then 65
15-25 12% 7% 7% 12% 12% 50%
26-35 5% 29% 33% 14% 5% 14%
36-45 5% 14% 19% 24% 14% 24%
46-55 8% 12% 20% 12% 16% 32%
56-65 23% 8% 38% 8% 8% 15%
More then 65 0% 0% 0% 25% 25% 50%
Initiator
Influential
person
The
decision
maker
Buyer User
None of
the roles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
978
15-25 years (7%), while buying decisions are made by 46-55 years (24%). People over 65 years
influence in deciding to purchase alcoholic drinks (25%).
Purchase of food initiate females (6%), while decision makers are male (22%). Both genders are
equally affected by the decision on the purchase of certain types of food (by 30%). Initiators are
mostly people aged 15-25 years (13%), decision-makers are from 26-35 years (38%), while the most
influential people of 46-55 years (40%).
Buying funds for home maintenance initiated by females (12%), and that made the decision to buy
(18%) and affecting the purchase (14%). Initiators purchase funds to maintain the house are people
over 65 (50%), while decision makers are from 26-35 years (24%). Influence the decision to
purchase the majority of persons aged 15-25 years (19%).
Both genders are equally initiators when buying TVs (by 10%), while the majority of buying
decisions made by males (34%). Influence the purchase are females (28%). The initiators are the
persons of 36-45 years (19%), decision-makers are from 26-35 years (38%), and the most influential
people of 36-45 years (38%).
Initiators buying furniture are male (10%), while the influential are females (38%), and that made the
decision to buy (24%). The initiators are the people of 26-35 years (18%), influential persons 36-45
years and 15-25 (40%), and the decision makers are persons 56-65 years old (38%).
When it comes to buying a car, male are initiators (14%) and purchasing decision makers (32%),
while females are influential persons (18%). Initiators are mostly people from 56-65 years (23%),
who are also decision makers (38%), and influential persons are 26-35 years (29%).
Reference
[1] Raki B., Raki M., 2007,Ponaanje potroaa, Megatrend Univerzitet, Beograd
[2] Kotler P., Keller K., 2012, Marketing management, 14th edition, Pearson education Inc,
New Jersey
[3] Milanovi Golubovi V., 2004, Marketing menadment, Megatrend univerzitet primenjenih
nauka, Beograd
[4] Milosavljevi M., 1980, Marketing, Savremena administracija, Beograd
[5] ivkovi R., 2011, Ponaanje potroaa, Univerzitet Singidunum, Beograd
[6]http://www.scribd.com/doc/96187302/1283804055PONA%C5%A0ANJEPOTRO%C5%A0
A%C4%8CA-skripta (18.06.2012)
[7] Raki B., 2005, Marketing, Megatrend univerzitet primenjenih nauka, Beograd
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
979
ISTRAIVANJE UTICAJA SNIENJA CENA NA PONAANJE
POTROAA
Trandafilovi Igor, Damnjanovi Sanja
1-Fakultet za menadment Zajear,
2-Otrelj, 19210 Bor
Izvod
Pravilno formiranje cena u vreme ekonomske krize je problematino zbog toga to smanjivanje
potranje, viak ponude i vea osetljivost na poskupljenja upuuju na neophodno sniavanje
cena. Cena mora da se upotrebi da privue kupce i prui im zadovoljstvo. Visoka cena moe da
simbolizuje i robu visokog kvaliteta, ali i da bude posledica neefikasne proizvodnje ili prometa.
Niska cena moe da izraava niski status robe, ali i efikasniju proizvodnju, a snienja mogu da
ohrabre kupce na kupovinu. Istraivanje je izvreno sa ciljem sticanja uvida u to koliko snienje
cena utie na ponaanje potroaa i na njihovu kupovinu. Marketing istraivanje je sprovedeno
na teritoriji optine Bora i Zajeara i obuhvatalo je 100 ispitanika razliite polne, starosne i
obrazovne strukture.
Kljune rei: ponaanje potroaa, marketing, cena, popust, kupovina, istraivanje
THE STUDY OF THE INFLUENCE OF PRICE CUTS ON
CONSUMER BEHAVIOR
Trandafilovi Igor, Damnjanovi Sanja
Abstract
Proper pricing in a time of economic crisis is problematic because the reduction in demand,
excess supply and greater sensitivity to price increase necessarily point to decrease in
prices. Price must be used to attract customers and provide them with satisfaction. High price
may represent high-quality goods, but it can also be the result of inefficient production or
trade. Low price may express a low status of goods, but also efficient production, and sales can
encourage customers to buy. The research was carried out with the aim of gaining insight into
how much price reductions affect consumer behavior and their purchases. The marketing
research was conducted on the teritories of Bor and Zajear and included 100 respondents of
different gender, age and education.
Keywords: consumer behavior, marketing, price, discount, purchase, research
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
980
1. INTRODUCTION
Research and satisfying customers' needs are the basis of the whole of modern marketing. Needs are
the essence of marketing concept. The key to survival, profitability and growth of an organization in
a highly competitive environment is its ability to identify and meet the unmet consumer needs, better
and faster than the competition. [1]
Price is the one element of the marketing mix that produces revenue. Price also communicates to the
market companys intended value positioning of its product or brand. Traditionally, price has
operated as the major determinant of buyer choise. Although nonprice factors have become more
important in recent decades, price still remains one of the most important elements determining
market share and profitability. Consumers and purchasing agents have more access to price
information and price discounters. Consumers put pressure on retailers to lower their prices.
Retailers put pressure on manufactures to lower their prices. The result is a marketplace
characterized by heavy discounting and sales promotion. [2]
In economics, demand is analysed by the relationship between price and demand. In marketing, the
demand is influenced by price and product, distribution channels and promotions. The fact is that
demand is the function of price. The concept of the elasticity of demand makes it easy to define the
relation between the changes in demand and changes in the factors that affect its alteration. The
coefficient of elasticity of demand with respect to prices, the coefficient of elasticity of demand with
respect to income and cross elasticity coefficient of demand discuss the effects of price, income and
product on demand. [3]
The decision to reduce the price of a product should be made if the increase in total revenue
influenced by the increase in the number of customers is bigger then the reduction of the total
income influenced by price reductions. The amount of a products price increase or decrease is a
known variable, and the number of consumers who will refrain from buying certain products, or in
some cases an increased number of consumers, can be identified thanks to the concept of price
elasticity of demand for a given product. [4]
Price is too often taken as a reason for a particular purchasing activity. Not everyone buys the
cheapest, and those who do so may behave this way because they cannot find the product that
satisfies their requirements on the market. Price is simply a measure of value determined by the
buyer for the material and non-material component purchases. [5]
Consumers use price as an indicator of quality if they have little information or little confidence in
their own capability to choose products / services on the basis of other factors. When consumers are
familiar with a brand or have experience with the product / service / organization / retailers, the
importance of price as a factor in the evaluation and purchase of the product decreases. [1]
Since the price is often considered as an indicator of quality, some ads deliberately emphasize the
high cost of the product in order to verify the manufacturer's claim about quality. One of the dangers
of price reductions for retailers is that the cheaper products can be interpreted as a lower
quality. Therefore, it is important to take into account other data related to the perceived quality
(such as a brand and information on specific properties) in order to prevent any perception of weaker
quality due to lower prices. [6]
One of the more important strategies of a company is its pricing strategy. The company makes
strategic pricing decisions when pricing a new product and in short-and long-term price
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
981
changes. Since pricing and price changes are influenced by many factors, a variety of strategies to
modify the price are being applied. [7]
Many sellers belive that prices should and in an odd number. Research has shown that consumers
tend to process prices in a left-to-right manner rather than by rounding. Price encoding in this
fashion is important if there is a mental price break at the higher, rounded price. Another
explantation for 9 endings is that they convey the notion of a discount or bargain, suggesting that if
a company wants a high-price image, it should avoid the odd-ending tactic. Prices that end with 0
and 5 are also common in the marketplace as they are thought to be easier for consumers to
process and retrieve from memory. Sale signs next to prices have been shown to spur demand, but
only if not overused: Total category sales are highest when some, but not all, items in a category
have sale signs; past a certain point, use of additional sale signs will cause total category sales to fall.
[2]
Most consumers are well aware of methods to reduce cash costs. These include coupons to make
discount, discount for buying in cash, discount for buying in bulk, seasonal discounts, promotional
prices (for example, temporary price reductions) and segmental price list (for example, different
prices depending of the geographical location). Cash prizes and incentives for the purchase of a
product can take many forms, such as rebates, discounts, discounts for cash payment and price
adjustment. The purpose of all this is that consumers will be rewarded because they have adopted the
proposed behavior. Some of these awards are fairly "tame", while others are quite bold. [8]
Price is too often taken as a reason for purchasing a particular activity. Not everyone buys the
cheapest, Customers often question the motivation behind price changes. A price cut can be
interpreted in different ways: The item is about to be replaced by a new model; the item is faulty and
is not selling well; the item is in financial trouble; the price will come down even further; the quality
has been reduced. A price increase, which would normally deter sales, may carry some positive
meanings to customers: The item is hot and represents an unusually good value. [2]
Predictability and planning are not being improved in relation to consumer behavior. The so-called
rational types that is consumers who plan purchases, or go shopping for comparison, as well as the
so-called emotional types - consumers who buy impulsively and primarily pointlessly are mixed
now, they are the same person. The only thing that remains is the knowledge that women, because of
better information about products and services, are classified as rational types, and men, due mostly
to the amateur attitude, as emotional. [9]
An experiment was made concerning price: three bundles of absolutely the same shirts were placed
side by side on the same shelf. They did not differ in anything, even appearance, except in price. The
first bundle was offered at a low price, the medium cost medium price, and the third was at a very
high price. The shirts from the middle stack sold first. And not, as one might think, the cheapest
ones. Since they did not see any difference, the customers thought as follows: "There must be a
reason why these shirts are offered at a low price. Let's be careful. On the other hand, these
expensive shirts do not look prettier or better sewn than the others. So, I will choose the medium
price, it is the safest." [10]
2. BASIC RESEARCH PRINCIPLES
The study was conducted using a survey as a measurement instrument, made in the form of a
questionnaire. The questions in the survey allow the respodent to choose one answer, and one
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
982
question allows ranking with numbers, with the smallest number 1 representing the most essential
item for the person surveyed, and the largest number presents the least important item for the
respondent. The data obtained are presented in diagrams, calculated into percentage and below each
one there is a comment given.
The research was carried out on the territory of Bor and Zajear, from 20th April to 30th April
2012. The sample consists of 100 respondents, 42 men and 58 women. The research was carried out
with the aim of gaining insight into how much price reductions affect consumer behavior and their
purchases.
The research results have been obtained by a general analysis of the respondents opinion, and for
some categories particularly in comparison to other categories. Thus, some questions were analyzed
separately according to gender, age, education, employment status and monthly income.
All of the respondents were divided into four age groups. The first group consists of respondents of
21 to 30 years of age, 29% of whom are male and 45% female. The second group consists of
respondents age 31 to 40, 19% men and 5% women. The third group consists of respondents age 41
to 50, 21% male and 17% female. And the fourth age group consists of interviewees of over 50 years
of age, 31% of whom are men and 33% women.
Of the 42 interviewed men 78% are employed, 17% students, and at least 5% unemployed. Of the 58
women interviewed, 64% are employed, 24% students and 12% are unemployed.
Of the 42 surveyed men 64% completed secondary school, 21% four-year higher education, 10%
two-year higher education and 5% primary school. Of the 58 surveyed women most have secondary
education 66%, 15% have two-year higher education, 14% four-year higher education and 5%
primary school.
As for the monthly income of the respondents, 7% women and 5% men have income up to 10,000
RSD. Both 19% men and women have income from 10,001 to 30,000 RSD. 33% male and 22%
female respondents have income from 30,001 to 50,000 RSD. 33% of men and 24% of women earn
more than 50,000 RSD. 19% of women have no income. 10% of men and 9% of women did not
want to specify their income.
3.RESEARCH RESULTS
Do you purchase on sale? The answers in this chart are obvious, namely 83% of both men and
women said that they sometimes buy on sale if they run into something interesting. 14% of women
and 5% men always buy on sale, and 12% of men and 3% of women do not buy on sale.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
983
Chart 1. Do you purchase on sale?
What do you typically perceive at a discount? This question shows that 40% of women and 21%
men mostly see clothes at a discount. Also, 5% women see cosmetics. 29% of men and 22% of
women pay attention to food. Only 14% of men see home appliances and 3% of them see travel on
discount. 33% of women and 21% of men have circled all the listed answers. Only 12% of men
chose none of these.
Chart 2. What you typically perceive at a discount?
If you could choose, what would you buy at a discount tomorrow? 17% of men and 10% women
chose a car. 24% of women and 21% of men would buy clothing. Food would be chosen by 12% of
men and 9% of women. 14% of men and 10% women would buy home appliances. 20% of women
and 10% of men would pay for traveling. Everything that is at a discount would be bought by 24%
women and 17% men, and none of the listed by 9% of men and 3% of women.
Chart 3. If you could choose, what would you buy at a discount tomorrow?
Methods of payment while purchasing - 55% of men and 62% of women voted for cash, 24% men
and 16% of women pay by administrative bans, while credit/debit cards are used by 21% of men and
12% women. Only 10% of women pay by checks.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
984
Which discounts can you not resist? The same percentage of men and women cannot resist 50%
discount. Only 2% of men opted for a discount of 30%, buy one get one free 14% of women and
7% of men, for every specified purchase free opted 5% of men and 4% of women. Discounts do not
affect 26% of men and 22% of women.
Chart 4. Which discounts can you not resist?
How much do discounts affect your purchase? Discounts on purchases sometimes affect,
sometimes not 60% of men and 55% of women, they very much affect 12% of men and 17%
women. Discounts often influence purchases of 17% of men and 19% women, rarely affect 2% of
men and 7% of women, and do not affect 9% of men and 2% of women.
What do you think of first when you see goods at a discount? Most of the respondents when they
see goods at a discount believe that the previous price was inflated, 64% of them male and 67%
female. 19% of men and 14% of women believe that the goods at a discount appreciate the difficult
financial situation of consumers. The choice is followed by 10% of men and of women who believe
that the goods are of lower/damaged quality. Finally, 7% of men and 9% of women believe that the
due date of the goods at a discount has expired.
Chart 5. What do you think of first when you see goods at a discount?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
985
If you know that you will get a discount by purchasing in a certain store, will you buy
there? The survey showed that 64% of men and 69% of women will buy where they can get a
discount. 36% of men and 31% of women will buy regardless of the discount.
Can "discount" force you to buy something you have not planned? Discounts can make 48% of
men and 76% of women buy something they have not planned. 52% of men and 24% of women
cannot be forced by discounts to buy something they have not planned.
Which discounts do you most come across? 40% of men and 52% of women answered that it says
it is a discount, but it is still expensive. At a discount of 30% was answered by 33% male and 14%
female, while the 50% discount is valid for 3% of men and 5% of women, then buy one at a
discount, and get one free is seen by 7% of men and 12% women. And finally 17% of both women
and men rarely come across a discount.
Chart 6. Which discounts do you most come across?
If you make a large monthly purchase, when does this happen? 71% of men and 69% of women
sometimes make large monthly purchases. From 1
st
to 5
th
day of a month - 8% of men and 7% of
women, from 6
th
to 10
th
of a month only 2% of women, from 11
th
to 15
th
of a month 2% of men and
5% of women, from 16
th
to 20
th
of a month 15% male and 10% female, from 21
st
to 25
th
of a month
only 2% of men, while in the period from 26
th
to 31
st
of a month 2% of men and 7% of women make
large purchases.
How much money on average do you spend on season sales? Most of the respondents, 38% of
men and 62% of women, spend between 1,001 and 5,000 RSD on season sales. Up to 1,000 RSD is
spent by 17% of men and 12% women, from 5,001 to 10,000 RSD is spent by 26% of men and 21%
women, then 12% of men and 3% of women spend between 10,001 and 15,000 RSD. Finally, 7% of
men and 2% of women spend over 15,000 RSD.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
986
Chart 7. How much money on average do you spend on season sales?
Do you have a habit of making a grocery list when you go shopping? Most of the respondents
79% of men and 81% of women make a grocery list when they go shopping, while 21% of men and
19% of women do not make such a list.
Do holidays have an influence on a higher level of consumption? Yes, the holidays do have an
influence on higher consumption think 95% of women and 83% men. 17% men and 5% of women
do not think so.
At what time of day do you buy the most? This study showed that 41% of women and 36% men
buy in the afternoon and 10% of men and 19% of women buy in the morning. 12% of men and 7%
of women buy in the evening. And for 42% of men and 33% of women the time for shopping is not
important.
On which occasions do you visit supermarkets? 40% of men and 57% of women purchase
everyday at supermarkets, while 20% of men and 24% women visit supermarkets for large montly
shopping. 40% of men and 19% of women rarely visit supermarkets.
Do you buy to make you feel better? Women buy and do not buy to feel better, because opinions
are equal - 50%. 67% of men do not buy to feel better, while 33% buy to make them feel better.
What do you think is most important during purchase? When shopping, price and quality are the
most important for male respondents, and then come official guarantee and product appearance, and
helpfulness of staff and the least important is product advertising. When women are purchasing, as
well as men, the most important are price and quality, then an official guarantee, and helpfulness of
staff and the appearance of the product and the least important is product advertising.
Do you think that the season sales abroad are better than ours? The majority of both male and
female subjects - 69% believes the sales are better abroad, 5% of men and 2% of women do not
believe it is true, while 26% of men and 29% of women do not know.
If you could choose, what would you buy tomorrow at a discount - Age The influence of the
age of respondents in deciding what they would buy tomorrow at a discount showed the following
results. Most of the respondents aged 21 to 30 years have opted for clothing 34% and the smallest
percentage for food and home appliances 5%.
In the group of respondents between 31 and 40 years of age, most of them opted for clothes and cars
27%, and least for home appliances, summer holiday and everything on a discount 9%.
In the group of respondents between 41 to 50 years of age, 32% would buy everything on sale and
5% cars, home appliances and none of the above.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
987
Finally, in the age group of over 50, most respondents opted for home appliances and everything on
discount 25%, and only 5% for the summer holiday.
Chart 8. If you could choose, what would you buy tomorrow at a discount - Age
Which discount can you not resist? - Age The study showed that regardless of age, all of the
respondents cannot resist the 50% discount. Respondents between 21 and 30 can resist any free
purchase 3%. Discounts do not affect 36% of respondents between 31 to 40 years of age. 5% of
respondents between 41 and 50 opted the least for free purchase, and 3% of respondents of over 50
chose pay one get one free and discount of 30%.
How much money on average do you spend on season sales? - Monthly Income - The chart
shows how much influence monthly income has on consumption during season sales. The research
has shown that regardless of monthly income, all the respondents spend on season sales on average
between 1,001 and 5,000 RSD and in the least over 15,000 RSD.
Chart 9. How much money on average do you spend on season sales? - Monthly Income
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
988
At what time of day do you buy the most? - In which occasions do you visit supermarkets? The
research has shown that 46% of respondents visit supermarkets in the afternoon every day, while
45% at the same time of the day go for a large monthly shopping. Only 5% visit supermarkets in the
evening for large monthly purchases and in the least 10% in the morning for everyday
purchases. Respondents who rarely visit supermarkets shop at unspecified time of the day.
Chart 10. At what time of day do you buy the most? - In which occasions do you visit supermarkets?
4. CONCLUSION
Price is gaining importance. Since everything is available and changeable, the price comes down to
the fundamental question: How much is what worth? The research has shown that people, above all,
want one thing: cheap products, that is - low prices. The price has become the easiest and most
reliable criterion for decision-making. Cheap becomes a synonym for "good." Generally when
respondents see the goods at a discount the first thing that comes to their mind is that the previous
price of the goods was too expensive. The attractiveness of low prices should not be
underestimated. Customers are always seeking to buy something for "good" price or that looks like a
"great deal". Price and quality are something that most consumers pay attention to while shopping.
Whether we want it or not, a whole industry of people is taking care that we spend money like
mad. Although we do not need most of the products, to buy a couple of items for the price of one is
more than enough reason to take advantage of such a unique opportunity. Since the opening of
supermarkets in our city, most people opt to purchase goods at a discount in those supermarkets, and
less in stores and drugstores. That is why there are huge crowds during holidays.
The research results have shown that most buyers have a shopping list, but when they enter a store
they are constantly ''bombed'' by advertisements from a huge range of the same products, which aim
to convince the customer that the product is quite necessary and in many cases they succeed,
although it is not something that is on the customers list.
The study has shown that most respondents prefer to buy at a discount of 50%, which is logical. The
discounts of 50% have become normal and customers, more and more accustomed to drastic
reductions, are totally unimpressed by discounts of 10%. Nowadays stores often raise real prices in
order to make discounts even more attractive. The result of such a practice of retailers is that the
customers have become more dependent of the discount and sellers are struggling to sell anything
close to full price.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
989
Customers today do not buy because they need something, but because they can. If you can buy,
then buy, and do it at affordable price. What is now exclusive and expensive and has the status of
luxury goods, tomorrow is a trivial item, expendable and changeable goods.
References
1. Raki M., Raki. B., Consumer behaviour, Megatrend university, Belgrade, 2010, p. 44,
172 (in Serbian)
2. Kotler P., Keller L.K., Marketing management, Prentice Hall, Upper Saddle River, New
Jersey, 2006, p. 431-432, 436, 458
3. Milanovi-Golubovi V., Marketing, Business school Megatrend, Belgrade, 2001, p. 202
(in Serbian)
4. Stojanovi I., Economics, Megatrend University of applied sciences, Belgrade, 2005, p.
82 (in Serbian)
5. McDonald M., Dunbar I., Market segmentation, Clio, Belgrade, 2003, p. 108-109
6. Schiffman G. L., Kanuk L.L., Consumer behaviour, library Gospodarska misao,
Zagreb, 2004, p. 149-150
7. Ili J. B., Pricing strategy in the conditions of discontinuity, Endowment Andrejevi,
Belgrade, 2001, p. 32 (in Serbian)
8. Kotler P., Roberto N., Lee N., Social marketing, Clio, Belgrade, 2008, p. 312, 319
9. Bosshatr D., Cheap, Clio, Belgrade, 2008, p. 167-168
10. Stoquart J., 187 ideas how to attract customer from around, National library of Serbia,
Belgrade, 2003, p. 41
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
990
THE HR ROLES OF STRATEGIC BUSINESS PARTNER AND
DEVELOPMENT OF HUMAN RESOURCE SYSTEMS AND THE
STRATEGIC FOCUS ON QUALITY AND SPEED: A SITUATION IN
MACEDONIA
(Econometrics approach) 1 part
Kristina Krsteska
BAS Institute of Management - Bitola
Abstract
The process of globalization and the exposure of competition are influencing the management in
every company, therefore the companies in Macedonia. Considering that, the HR management is
facing constant changes, especially if the company is a part of a group (corporate) environment.
The study described here examines the correlation between the time spent to HR roles:
Development of human resource systems and Strategic business partner and the strategic focus
on Quality and speed in 21 companies in Macedonia. The results indicate correlation between
the time spent to the HR role of Development of human resource systems and practices and
Quality and speed focus as well as between HR role of Strategic business partner and Quality
and speed focus using parametric tests.
Keywords: Strategic Business Partner, Development of human resource systems, Quality and
Speed.
1. INTRODUCTION
The globalization process and increased competition affects the companies elsewhere and in every
aspect, whether part of group or not. Considering the companies that are part of a group, Farndale at
al. (2010) conclude that in general, coordination complexities increase and there is emphasizing of
the dependence of subsidiaries on Head Quarter and interdependence among peer subunits and
between subunits and Head Quarter, as firms move from an international to multidomestic to
global to transnational strategy (p. 47). This is important because in Macedonia is becoming more
and more common for local companies to be merged or taken over form foreign corporations. On the
other hand, the HR function should be in compliance with the corporate strategy and HR can play
an important role in the formulation of strategy by making explicit the human capital resources that
are required to support various strategies and strategic initiatives, by playing a leadership role in
helping the organization to develop the necessary capabilities to enact the strategy, and by playing a
strong role in implementation and change management Lawler and Mohrman (2003) (p. 2).
Moreover, according to the conclusion of Savaneviciene and Stankeviciute (2011) the contribution
of human resources and their management to the overall achievement of organizational objectives in
dynamic business environment is increasingly acknowledged (p. 926) and therefore the time spent as
Business partner and the time spend on development of HR systems and practices is evident as
important, and it could be linked with the strategy in general.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
991
2. LITERATURE REVIEW
Distribution of HR-function time
The distribution of time spent to HR various roles might be influenced by the Strategic or Non-
strategic HR Management. Depending on the Head Quarter decision, the branch offices,
subsidiary or local business units (positioned in various locations all over the world) might be
involved at different levels in the design, communication and / or execution of the corporate
general strategy as well as in the HR corporate strategy. Consequently different HRM practices
might be found, although the companies might be a part of one group. In general, the non-
strategic HRM (Miller, 1991, cited in Ogunyomi at al., 2011) can be identified by a number of
characteristics; separate from the business; reactive and short-term; of no interest to the Board of
Director; constrained by a legalistic and institutional definition that focuses on lower-level
employees (p. 21). Therefore, the distribution of time that HR function is spending on various
HR roles could be influenced by the Head Quarter requirements (i.e. the number and / or
complexity of the applied and / or required HR practices, etc.).
Moreover, the time that HR function is spending on various roles, also, could be influenced by
external factors (i.e. changes of applicative laws - locally and internationally), and internal
factors within the specific business unit (i.e. the level of involvement of the managers that
execute part of those practices). In the research of Oladipo and Abdulkadir (2011), it is found
that the line managers that are involved in the execution of HR practices, on average have low
level of training given to them for performing HR practices which indicates that the transfer of
HRM knowledge to line managers is limited to some point. That indicates that HR people should
spend time also in training the managers, as to execute the HR processes more efficiently. In
addition, another internal factor affecting the time spent on various HR is the use IT. Haines and
Lafleur (2008) found that correlations between IT usage and the adoption of strategic roles are
consistent with their predictions that greater use of IT supported HR applications would be
associated with greater involvement in the strategic roles of business partner and change agent
(p.531-532). The conclusion is that the time that HR function is spending on different roles
could be influenced on various factors.
HR function and the strategic focuses
Mossholder et al, 2011 stated that by offering insights into HR system influences on helping
behavior, via a specific framework could be contributed to the understanding of how
organizations can become more adaptive via their human resources (p. 45).
On the other hand, if consider the strategy focuses (i.e growth, core business, quality and speed,
information-based strategies, knowledge based strategy and organizational performance)
(Lawler, at al., 2006) and moreover if consider the HR function as value-adding contributor,
than, the support the company in achieving goals within each company focus, could be
supported via HR permanent development of processes, practices and procedures. Therefore, the
intention of Haines and Lafleur (2008) could be found important, meaning that the central
function of HR should be considered as a protector and developer of human assets and
intellectual capital, and that its transformation from an administrative paper-handling entity
into a value-adding contributor is critically important (p.525). Specifically, when concerning
HR function separately and the efforts of HR managers, Payne (2010) states that regardless,
being responsible for benefits, compensation, recruiting, and labor relations, among others, may
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
992
have constrained less experienced HR managers' efforts to move from an administrative to a
strategic function(p. 10). Considering above, we can accept the conclusion of Mossholder et al
(2011) that the collaborative HR systems should involve organization - employee partnerships
in which contributions are elicited from those whose competencies and knowledge are
recognized as important resources for accomplishing organizational goals (p. 40).
Quality and speed
The link between the HR function and the focus on quality and speed could be found in
management of HR as factor of production (i.e. influencing the product cycle time, new product
innovation and quality, at design, operational or management level). Therefore, in the Hard
model, there is assumption that the supply of human resource mainly as a factor of production,
or a variable cost of doing business, should co-vary with the product market demand (Tichy et.
al.,1982, Fombrun et. al.,1984 and, Hendry and Pettigrew, 1986, cited in Nor Khomar et al.,
2011) (p. 214). The meeting of the market demand depends by the quality and speed as well.
Considering the increased requirements of market demands via focus on quality and speed leads
to development of various modes of engagement of employees, like nonstandard or outsourced
engagements. Therefore, according to Mossholder et al., 2011 the organization might seek
largely transactional but less transitional relationships with nonstandard employees (p. 40).
Besides the all previous mentioned, the quality and speed especially could be supported via
usage of talents. Therefore HRM should be informed about the strategies related to quality and
speed as to able to consider the potentials of employees and their talents, and could promote the
partnership model. Felin at al. (2009) also advice on partnership model, that could be seen as
targeted organizational form that more directly rewards effort and talent, and they also point out
that individuals creating value are assigned with ownership and associated rights and
consolidated with the partners (p. 562).
Therefore, It could be supported the broad accepted
conclusion that if employees are bond with ownership, there will be increased usage of their
talents, skills and abilities to enhance quality and speed strategies.
On the other hand, considering the HR function and the focus on HR quality and speed in the
study of Haines III and Lafleur (2008) about the IT usage across the areas (i.e., HR audits and
surveys, employee benefits, compensation and rewards, health and safety, performance
management, HR planning and career development, staffing, training and development, and
employee relations) there is conclusion that IT usage across the areas are generally associated
with the adoption of more strategic roles and more positive perceptions of technical and strategic
efficiency (p.530, 535).
Considering the all stated above, could be concluded that HR should be involved with the
design, implementation of strategies related with quality and speed, or at least informed as to
provide appropriate support for employees and company.
3. PURPOSE OF THE STUDY
The purpose of this research was to determine the distribution of time on Development of human
resource systems and Strategic business partner as HR roles in the practices in the companies in
Macedonia (FYR of), than to discover what is the level of the specific strategic focuses of
Quality and Speed. And, at the end, to discover whether the correlation exist between the
specific strategic focuses and the distribution of time on the HR roles.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
993
Therefore the following hypothesis will be tested:
H1
0
There is no association between the strategic focus on Quality and Speed and the time spent
of HR roles on Development of human resource systems. (Significance level of 0.05; 2 tailed
testing)
H2
0
There is no association between the strategic focus on Quality and Speed and the time spent
of HR roles on Strategic business partner. (Significance level of 0.05; 2 tailed testing)
4. METHOD
Participants
The questionnaire was distributed via e-mail to the private sector medium & large enterprises in
Macedonia (n=67), by random selection. The response rate was 31.3%. All types of industries
were included in the research.
Survey Instruments
A survey instrument that was used in this research is extended version (used in 2004) of initially
developed instrument by Mohrnman et al. in 1995 (cited in Lawler at al., 2006) to gather data
regarding the time spent on various HR roles. The following HR roles variables were considered
within the questionnaire:
- Development of human resource systems and practices (roles to: develop new HR
systems and practices)
- Strategic business partner (roles to: as a member of a management team involved with
strategic HR planning, organizational design and strategic change )
Moreover, it was considered the level of focus that companies have for the 19 strategies and
activities measured as variables of strategic focuses (using same approach in the first study of
Mohrnman et al. in 1995, cited in Lawler at al., 2006):
- Cycle time reduction, Acceleration new product innovation & Quality; representing the
Quality and speed focus
Offered response scale was: 1 Little or no extent, 2 Some extent, 3 Moderate extent, 4
Great extent and 5 Very great extent. The sum of all ranked data for each strategy and activity
within one focus represents the specific strategic focus measurement.
Procedure
The respondents were asked to state the percentage of time spent to these roles listed above, as
well as to identify (by their opinion) the level of focus that their companies have for the
strategies and activities determining the strategic focus, as described above.
Tests
Cronbach's alpha test is executed as to be determined if the scale used is reliable for the data set.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
994
For testing the assumption for normally distributed data it is used Shapiro-Wilk Test since the
sample is <50.
The data analysis is done by using Pearson correlation because of the normally distributed data
set.
The missing values are replaced with median and mean appropriately.
5. RESULTS AND DISCUSSION
Running the Cronbach's alpha test we get 0.792, which indicates an acceptable internal
consistency for our scale with this specific sample, meaning that we may continue with
examining the correlation. (see table 1)
Table 1. Cronbach's alpha test
Cronbach'sAlpha
Cronbach'sAlphaBasedon
StandardizedItems
,792 ,767
Moreover, we test the normality of data set. Running the Shapiro-Wilk Test we conclude that the
variables of: Development of human resource systems and practices, Strategic business partner
Quality and speed are normally distributed data, since the test results are above 0.05. (see table 2).
Since in our data set we have normally distributed data for all 3 variables of Development of human
resource systems and practices ((Skewness=-,221) and Kurtosis=,112)), Strategic business partner
((Skewness=,596 and Kurtosis=-,189)), and Quality and speed (Skewness= -,276) and Kurtosis=-
,622)) we use parametric test like Pearson correlation coefficient.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
995
Table 3. Pearson Correlations
Maintaining
records
Auditing
and
controlling
HR
service
provider
Development
ofHR
systemsand
practices
Strategic
business
partner
Quality
and
speed
Development of
HR systems and
practices
,404) ,130) ,292) 1 ,727
**
,487
*
Strategic
businesspartner
,442)
*
,335) ,317) ,727
**
1 ,482
*
Quality and
speed
,033) ,371) 0,093 ,487
*
,482
*
1
*.Correlationissignificantatthe0.05level(2tailed).
**.Correlationissignificantatthe0.01level(2tailed).
Here is determined Moderate positive correlation (using Pearson Correlation r=0,487*) between
variable representing the HR role of Development of human resource systems and practices and
variable representing the strategic focus of Quality and speed at level of significance at 0.05.
That means that we reject the H1
0,
and accept the
alternative hypothesis. There is also,
determined Moderate positive correlation (using Pearson Correlation r=0,482*) between variable
representing the HR role of Strategic business partner and variable representing one strategic
focus of Quality and speed at level of significance at 0.05. That means that we reject the H2
0,
and
accept the
alternative hypothesis.
5. CONCLUSION
The study initiation was to explore the situation in the companies operating in Macedonia. It is
used already developed approach for examining the association, but in this paper between the
variables of time spent to the role of Strategic business partner and the level of strategic focus on
Quality and speed. Also it is examined the association between the variables of time spent of HR
function of Development of HR systems and practices and the level of strategic focus on Quality
and speed. In our case time spent to HR role of Strategic business partner and variable
representing the level of strategic focus of Quality and speed is positively correlated. The reason
could be the HRM function is a strategic partner that in the same time supports the quality and
speed.
Moreover, in our case there is positive correlation between variable representing the time spent
on HR role of Development of human resource systems and practices and the level of Quality
and speed focus. That could be explained with the possibility that HR function in the examined
companies may spend little more time on the development of new HR systems and practices as
to be incompliance with the changes that companies do related with Quality and speed focus,
that in the same time affect the employees.
Furthermore, the fundamental achievement of the study is that this kind of study is conducted for
the first time in Macedonia to the authors knowledge and second achievement of the study is in
the conclusion that the HR function in the companies in Macedonia still have to work on getting
more involvement in the strategic roles of business partner, because the greatest benefits occur
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
996
when HR is a strategic business partner that fully participates in both the development and
implementation of strategy (Lawler and Mohrman study, 2003) (p. 20)
Limitations and Recommendations
Limitations
From a methodological point of view, a possible limitation of this study stems from the small
sample size of 21 participants, which reduces statistical power.
Recommendations
The HR function should be established on higher strategic level i.e. strategic business partner as
to be able to be much more involved in the quality and speed strategic focus demands that will
follow permanently and in the same time to adjust the HR systems and practices as to assist the
companies to keep up with the changes in the internal and external factors for achieving
competitive advantage.
References
1. Lawler, E.E. et al. (2006) Achieving strategic excellence: an assessment of human resource
organizations. Stanford: Stanford University Press, (p. 13-14, 18, 19 and 21)
2. Farndale, E. et al. (2010) Context-bound configurations of corporate HR functions in
multinational corporations. Human Resource Management, 2010 Wiley Periodicals, Inc.,
49, (1/ January/February), p. 45-66
3. Ogunyomi, O. P, et al., (2011), Current Trends and Future Directions of Human Resource
Management Practices: A Review of Literature. European Journal of Economics, Finance
and Administrative Sciences, (29), p. 19-26
4. Oladipo J. A. and Abdulkadir D. S., (2011) Strategic Human Resource Management and
Organizational Performance in the Nigerian Manufacturing Sector:An Empirical
Investigation. International Journal of Business and Management, 6 (9; September 2011),
p. 46-56
5. Haines III, V. Y. and Lafleur, G. (2008) Information technology usage and human
resource roles and effectiveness. Human Resource Management, 2008 Wiley Periodicals,
Inc., 47, (3/Fall), p. 525540
6. Lawler III, E. E. and Mohrman, S. A.(2003) HR as a Strategic Partner: What Does It Take
to Make It Happen?. CEO PUBLICATION G 03-2 (430), Center for Effective
Organizations Marshall School of Business University of Southern California, Los
Angeles, January 2003
7. Mossholder, K. W. at al. (2011), Human resource systems and helping in organizations: a
relational perspective. Academy of Management Review, 36 (1) p.3352.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
997
8. Payne, M.-L. (2010) A Comparative Study of HR Managers' Competencies in Strategic
Roles. International Management Review, 6 (2), p. 5-12
9. Lin , L.-H. (2011) Electronic human resource management and organizational innovation:
the roles of information technology and virtual organizational structure. The International
Journal of Human Resource Management, 22 (2/ January), p. 235257
10. Nor Khomar at al. (2011) The association between hard and soft human resource
management orientations in the malaysian hotel organizations. International Journal of
Business and Social Science, 2 ( 22/ December) p. 213-220
11. Felin, T. at al., (2009) The knowledge economy: emerging organizational forms, missing
microfoundations, and key considerations for managing human capital. Human Resource
Management, 2009 Wiley Periodicals, Inc., 48(4/JulyAugust), p. 555570
12. Colbert, B. A. (2004) The complex resource-based view: implications for theory and
practice in strategic human resource management. Academy of Management Review, 29
(3), p. 341358
13. C. Heimerl and R. Kolisch (2010) Work assignment to and qualification of multi-skilled
human resources under knowledge depreciation and company skill level targets.
International Journal of Production Research, 48 (13/July) p. 37593781
14. Collins, C. J. and Clark, K. D. (2003) Strategic human resource practices, top management
team social networks, and firm performance: the role of human resource practices in
creating organizational competitive advantage, Academy of Management Journal, 46 (6),
p. 740751
15. Caldwell, C. at al. (2011) Strategic Human Resource Management as Ethical Stewardship.
Journal of Business Ethics, 98 : p. 171182
16. Abdullah, A. H. et al . (2011) The Development of Human Resource Practitioner
Competency, Model Perceived by Malaysian Human Resource Practitioners and
Consultants: A Structural Equation Modeling (SEM) Approach. International Journal of
Business and Management 6 (11/November), p.240-255
17. Roberts R. and Hirsch P. (2005) Evolution and revolution in the twentyfirst century: rules
for organizations and managing human resources. Human Resource Management, 2005
Wiley Periodicals Inc., 44 (2 / Summer), p. 171176
18. Ployhart, R. E. and Moliterno, T. P. (2011) Emergence of the human capital resource: A
multilevel model. Academy of Management Review, 36(1), p. 127150.
19. Savaneviciene, A. and Stankeviciute, Z. (2011), Human resource management practices
linkage with organizational commitment and job satisfaction. Economics and
management, 16, p. 921-928.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
998
THE HR ROLES OF HUMAN RESOURCE SERVICE PROVIDER AND
AUDITING AND CONTROLLING AND THE FOCUS ON CORE BUSINESS
AND KNOWLEDGE BASED STRATEGIES: A SITUATION IN
MACEDONIA (ECONOMETRICS APPROACH) 2 PART
Kristina Krsteska
BAS Institute of Management - Bitola
Abstract
In this paper we will examine of the correlation that between the time spent to HR roles of
Auditing and controlling and the strategic focus of Core business and moreover we will examine
the correlation between the time spent to HR role of Human resource service provider and the
strategic focus of Knowledge based strategies. The research is conducted in 21 companies in
Macedonia. The results indicate correlation between the time spent to the HR role of Auditing
and controlling and the level of strategic focus on Core business, as well as correlation between
the time spent to the role of Human resource service provider and the level of strategic focus on
Knowledge based strategies using non-parametric tests.
Keywords: Human resource service provider, Auditing and controlling, Core business and
Knowledge based strategies
1. INTRODUCTION
The HR function can spend its time on various roles, but here we focus on the role of Human
resource service provider and Auditing and controlling since by its nature HR is service oriented
function that will have to support the other entire functions: core or supportive functions to the
core functions. In the same time HR function has the role of auditor and controller of many
internal operations prescribed by specific corporate polices or procedures, regulations local or
international that are applicable in the organization. At the end HR role is to control and revise
the legal and union requirements. On the other side, the company may have enhanced strategic
focus on specific areas, but in this paper we will focus on Core business strategic focus from one
side and the focus on Knowledge based strategies on the other side. We chose these because we
try to use 3 of the drivers of fit i.e. Corporate strategy (plans to gain advantage), the People
(skills and attitudes) and the Constraints (legal, institutional, internal etc) from the framework of
effective Organization design (Goold and Campbell, 2002) (p.30) in this paper.
2. LITERATURE REVIEW
The HR roles were described in the 1 part of this research; therefore we will focus on the both
strategic focuses as follow under.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
999
Core business
From the HR practitioners (Abdullah et al, 2011) it is expected to possess knowledge about the
business customers, company products or services etc. (p. 246). Furthermore, top managers
social networks might be important for business because where top managers have strong and
diverse external networks, there sales growth and stock price increases (Collins & Clark, 2003).
Not depending of the core business strategies (i.e. partnering or networking or reconsidering the
business domain), HR focus should be in maintaining positive and motivating climate, especially
when permanent exposure to global markets and competition is a reality, and where there might
be changes in the core businesses. The important moment is keeping up with those growth
changes via maintaining the organizational climate. Thus, for the core business (especially for
key people) is important to maintain developing relational climate which is characterized by
internal employment mode and long-term employment relationship; moreover the emergent
relational climate is found that is a function of the employment relationship and employment
mode, and the existing practices related to them (Mossholder et al, 2011). Moreover, considering
the core businesses and HR focus in creativity and innovation, Roberts & Hirsch (2005)
conclude that the most effective organizations that foster creativity and innovation deeply
implant what their company stands for, where it is going, and how it does business in the hearts
and minds of its employees. (p. 175). That means that HR function should be consulted in all
core business decisions, as to be able to design appropriate actions.
Knowledge-based strategies usually are focused on the people. Therefore the creation of an
organizational climate where especially talents and intellectual capital will be experiencing
developing HR function practices as individuals or as groups might be very important. With a
collaborative system (Mossholder et al, 2011), might be emerged an equality matching relational
climate, and HR system that is promising is most likely to sustain a communal sharing climate
(p. 35); than the knowledge based strategy concerning the climate, HR systems can be initiated
by advanced HR Professionals . Furthermore, Felin at al. (2009) address to the key challenge
that HR professionals are facing, and that is a design of appropriate organizational forms and
employment relations that will allow human capital to be fully unleashed and that will balance
both factors that drive knowledge creation (the individual and collective factor) (p. 567). To
design appropriate organizational forms and employment relations that will support the business
strategies a broad knowledge need to be implemented. According to Ogunyomi at al. (2011) the
future HR manager must be technically and quantitatively sound; must be able to use metrics to
drive home the points of being strategically relevant to the profitability objective of the
organization; moreover, an HR manager that will succeed in future will know more than HR;
sound business knowledge and its language will be one of the prerequisites for relevance and
survival of practitioners (p. 24).
On other side, the knowledge based strategies could be supported via various HR initiatives for
integrating the individual knowledge to a structured organizational knowledge (i.e. knowledge
about the processes and procedures or specific technical knowledge). According to Lin (2011)
the match between e-HRM and business strategy demands functional integration within and
across organizations, so that high degree of business efficiency can be achieved (p. 250).
Therefore HR role in the knowledge-based strategies is important, and HR professionals should
be consulted.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1000
3. PURPOSE OF THE STUDY
The purpose of this research was to determine the distribution of time on HR roles of Auditing
and controlling and Human resource service provider in the companies in Macedonia (FYR of),
than to discover what is the level of the strategic focuses of Core business and Knowledge based
strategies. Moreover to discover whether the correlation exist between the specific strategic
focus of Core business and distribution of time on HR role of Auditing and controlling. And, at
the end to discover whether the correlation exist between the specific strategic focus of
Knowledge based strategies and distribution of time on HR role of Human resource service
provider.
Therefore the following hypothesis will be tested:
H1
0
There is no association between the strategic focus on Core business and the time spent of
HR role on Auditing and controlling. (Significance level of 0.05; 2 tailed testing)
H2
0
There is no association between the strategic focus on Knowledge based strategies and the
time spent of HR role on Human resource service provider. (Significance level of 0.05; 2 tailed
testing)
4. METHOD
Participants
The questionnaire was distributed via e-mail to the private sector medium & large enterprises in
Macedonia (n=67), by random selection. The response rate was 31.3%. All types of industries
were included in the research.
Survey Instruments
A survey instrument that was used in this research is extended version (used in 2004) of initially
developed instrument by Mohrnman et al. in 1995 (cited in Lawler at al., 2006) to gather data
regarding the time spent on various HR roles. The following HR roles variables were considered
within the questionnaire:
- Auditing and controlling (roles to: ensure compliance with internal operations,
regulations, and legal and union requirements)
- Human resource service provider (roles to: assist with implementation and administration
of HR practices)
Moreover, it was considered the level of focus that companies have for the 19 strategies and
activities measured as variables of strategic focuses (using same approach in the first study of
Mohrnman et al. in 1995, cited in Lawler at al., 2006):
- Partnering / networking with other companies, Reducing the number of business that you
are in and Exciting businesses; representing the Core business focus
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1001
- Talent-being an employer of choice, Knowledge / intellectual capital management and
Human capital strategy for competitive advantage; representing the Knowledge-based
strategies focus
Offered response scale was: 1 Little or no extent, 2 Some extent, 3 Moderate extent, 4
Great extent and 5 Very great extent. The sum of all ranked data for each strategy and activity
within one focus represents the specific strategic focus measurement.
Procedure
The respondents were asked to state the percentage of time spent to these roles listed above, as
well as to identify (by their opinion) the level of focus that their companies have for the
strategies and activities determining the strategic focus, as described above.
Tests
Cronbach's alpha test is executed as to be determined if the scale used is reliable for the data set.
For testing the assumption for normally distributed data it is used Shapiro-Wilk Test since the
sample is <50.
The data analysis is done by using Spearman R and Kendall Tau since the data are not normally
distributed.
The missing values are replaced with median and mean appropriately.
5. RESULTS AND DISCUSSION
Running the Cronbach's alpha test we get 0.792, which indicates an acceptable internal
consistency for our scale with this specific sample, meaning that we may continue with
examining the correlation. (see table 1)
Table 1 Cronbach's alpha test
Cronbach's Alpha
Cronbach's Alpha Based on
Standardized Items
,792 ,767
Moreover we test the normality. Running the Shapiro-Wilk Test we conclude that the following
variables: Knowledge based strategies and Core businesses are normally distributed data, since
the test results are above 0.05. The other data for variables of Auditing and controlling and
Human resource service provider significantly deviate from a normal distribution, (see table 2)
since the test results are below 0.05 then the data significantly deviate from a normal
distribution.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1002
Table 2. Test of normality
Shapiro-Wilk
Statistic df Sig.
Auditing and controlling ,871 21 ,010
Human resource service provider ,761 21 ,000
Core business ,913 21 ,064
Knowledge based strategies ,940 21 ,222
Since in our data set we have not normally distributed data for all variables, for testing the
correlation between the variables Auditing and controlling (Skewness=,961 and Kurtosis=,311)
from one side and the strategic focuse of Core business (Skewness=,228 and Kurtosis=-1,043) )
it is used non-parametric correlation (i.e. Spearman R and Kendall Tau). Moreover, the same
approach is used for testing the correlation between the variables of Human resource provider
(Skewness=2,345 and Kurtosis=7,214) and Knowledge based strategies focus (Skewness=-,328)
and Kurtosis=-,313)). (See table 3)
Table 3. Kendall's tau_b and Spearman's rho Correlation coefficient
Auditing and
controlling
HR Service
provider
Core business
Kendall's tau_b correlation coefficient
Auditing and controlling 1 -,022) ,546
**
Core business ,546** 0,103 1
Knowledge Based strategies -,245) ,341
*
0,098
Spearman's rho correlation coefficient
Auditing and controlling 1 -,012) ,655
**
Core business ,655** 0,175 1
*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
**. Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
There is determined moderate positive correlation (using Kendall's tau_b r=0,546**and using
Spearman's rho r=0,655**) between Auditing and controlling and Core business at level of
significance at 0.01. That means that we reject the H1
0,
and accept the
alternative hypothesis.
There is also, determined weak positive correlation using Kendall's tau_b r=0,341* but using
Spearman's rho there is no determined correlation) between the variable of Human resource
service provider and Knowledge based strategies at level of significance at 0.05. That means that
we reject the H2
0,
and accept the
alternative hypothesis.
6. CONCLUSION
The study initiation was to explore the situation in the companies operating in Macedonia. It is
used already developed approach for examining the association, but in this paper between the
variables of time spent of HR professional of the role of Auditing and controlling and the level
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1003
of strategic focus of Core business, as well as the association between the variables of time spent
of HR function on role of Human resource service provider and level of strategic focus on
Knowledge based strategies. In our case, the positive correlation between the time spent to
Auditing and controlling and the level of the strategic focus on Core business exists but does not
have any logical explanation. Moreover, in our case the positive correlation between the time
spent to Human resource service provider and the level of focus on Knowledge based strategies
exists, and could be explained with that the companies are spending a little more time on HR
practices for Talent-being an employer of choice, Knowledge / intellectual capital management
and Human capital strategy for competitive advantage which is alright considering the global
competition exposure and the importance of people management especially for potential and
talented employees. To confirm this, additional research is needed.
At the end, the fundamental achievement of the study is that this kind of study is conducted for
the first time in Macedonia to the authors knowledge and the achievement is in the conclusion
that the HR function in the companies in Macedonia have to reconsider the amount of time and
effort they put in auditing and controlling and to relate that with the business real need.
7. LIMITATIONS AND RECOMMENDATIONS
Limitations
From a methodological point of view, a possible limitation of this study stems from the small
sample size of 21 participants, which reduces statistical power.
Recommendations
The HR professional activities should be in compliance with focus on core business activities
and knowledge based strategies as to assist the companies achieving the competitive advantage.
References
1. Goold, M. and Campbell, A. (2002) Designing Effective Organisations How to create
Structured Networks. San Francisco: Jossey Bass, A Wiley Company
2. Lawler, E.E. et al. (2006) Achieving strategic excellence: an assessment of human
resource organizations. Stanford: Stanford University Press, (p. 13-14, 18, 19 and 21)
3. Farndale, E. et al. (2010) Context-bound configurations of corporate HR functions in
multinational corporations. Human Resource Management, 2010 Wiley Periodicals, Inc.,
49, (1/ January/February), p. 45-66
4. Ogunyomi, O. P, et al., (2011), Current Trends and Future Directions of Human
Resource Management Practices: A Review of Literature. European Journal of Economics,
Finance and Administrative Sciences, (29), p. 19-26
5. Oladipo J. A. and Abdulkadir D. S., (2011) Strategic Human Resource Management and
Organizational Performance in the Nigerian Manufacturing Sector:An Empirical
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1004
Investigation. International Journal of Business and Management, 6 (9; September 2011), p.
46-56
6. Haines III, V. Y. and Lafleur, G. (2008) Information technology usage and human
resource roles and effectiveness. Human Resource Management, 2008 Wiley Periodicals,
Inc., 47, (3/Fall), p. 525540
7. Lawler III, E. E. and Mohrman, S. A.(2003) HR as a Strategic Partner: What Does It
Take to Make It Happen?. CEO PUBLICATION G 03-2 (430), Center for Effective
Organizations Marshall School of Business University of Southern California, Los Angeles,
January 2003
8. Mossholder, K. W. at al. (2011), Human resource systems and helping in organizations: a
relational perspective. Academy of Management Review, 36 (1) p.3352.
9. Payne, M.-L. (2010) A Comparative Study of HR Managers' Competencies in Strategic
Roles. International Management Review, 6 (2), p. 5-12
10. Lin , L.-H. (2011) Electronic human resource management and organizational
innovation: the roles of information technology and virtual organizational structure. The
International Journal of Human Resource Management, 22 (2/ January), p. 235257
11. Nor Khomar at al. (2011) The association between hard and soft human resource
management orientations in the malaysian hotel organizations. International Journal of
Business and Social Science, 2 ( 22/ December) p. 213-220
12. Felin, T. at al., (2009) The knowledge economy: emerging organizational forms, missing
microfoundations, and key considerations for managing human capital. Human Resource
Management, 2009 Wiley Periodicals, Inc., 48(4/JulyAugust), p. 555570
13. Colbert, B. A. (2004) The complex resource-based view: implications for theory and
practice in strategic human resource management. Academy of Management Review, 29 (3),
p. 341358
14. C. Heimerl and R. Kolisch (2010) Work assignment to and qualification of multi-skilled
human resources under knowledge depreciation and company skill level targets.
International Journal of Production Research, 48 (13/July) p. 37593781
15. Collins, C. J. and Clark, K. D. (2003) Strategic human resource practices, top
management team social networks, and firm performance: the role of human resource
practices in creating organizational competitive advantage, Academy of Management
Journal, 46 (6), p. 740751
16. Caldwell, C. at al. (2011) Strategic Human Resource Management as Ethical
Stewardship. Journal of Business Ethics, 98 : p. 171182
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1005
17. Abdullah, A. H. et al . (2011) The Development of Human Resource Practitioner
Competency, Model Perceived by Malaysian Human Resource Practitioners and
Consultants: A Structural Equation Modeling (SEM) Approach. International Journal of
Business and Management 6 (11/November), p.240-255
18. Roberts R. and Hirsch P. (2005) Evolution and revolution in the twentyfirst century:
rules for organizations and managing human resources. Human Resource Management,
2005 Wiley Periodicals Inc., 44 (2 / Summer), p. 171176
19. Ployhart, R. E. and Moliterno, T. P. (2011) Emergence of the human capital resource: A
multilevel model. Academy of Management Review, 36(1), p. 127150.
20. Savaneviciene, A. and Stankeviciute, Z. (2011), Human resource management practices
linkage with organizational commitment and job satisfaction. Economics and management,
16, p. 921-9
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1006
MANAGEMENT OF RETAIL SPACE AS A LIMITED RESOURCE IN
RETAIL ALLIANCES
Nemanja Damnjanovi, Borko Somborac
e-mail: dr.nemanja.damnjanovi@gmail.com , borko.somborac2009@gmail.com
Abstract
This article has a primary goal to present a way of association of retail businesses in order to
create a competitive advantage in the market, with particular emphasis on the efficient use of
shelf space. One of the key decisions that retailer has to make is to offer products to the targeted
consumers. All items that are offered on the shelves inside the retail facility are called the
product range. The importance of range is most visible in its primary mission to meet the
customers needs. Retail space has become expensive resource and that is way many producers
are struggling to secure their position for items on the shelves in retail businesses. One of the
key instruments in the management of retail business is the control of retail space as a critical,
strategic and limited resource. Also, the retail space becomes a new marketing ground with a
very strong effect of marketing messages on the consumers during the buying process. Create
and maintain a competitive advantage require that retailers has advantages that are not available
to its rivals in the target markets. Particularly important competitive advantage is based on
knowledge. This work also has aim to directs the future activities of retail companies in order to
efficiently respond to consumer demands and proper utilization of shelf space as a limited
resource. We will present the ways that retail businesses have to make, business decisions based
on business analysis and how they have to organize future activities and operations on the
market.
Keywords: Retail company, effective response to consumer demands, shelving space, limited
resources, supply, demand, commercial terms.
1. CONCEPT OF RETAIL ALLIANCE
1.1. Key steps in building a retail alliance
Management has to worry about the conditions of competition in the short-term (meet customer
needs) and on the long-term effectiveness of retail alliances. So strategic management must be
oriented in the way that the retail alliance is long-term effective. Now he has to prepare alliance
for a successful business in the future and to answer on the questions what was before and how it
should be developed in the future, in order to take competitive advantage in the market. Retail
Alliance is a newly formed system which strengthens the competitive position of local retailers
and local shops and the survival of many small and independent participants in the trading
process. Retail Alliance in the market is presented as a solvent partner in the store. Retail
Alliance members should respect each other in order to progress and improve work of stores.
Alliance membership exceeds the weaknesses that exist in terms of competitiveness of some
national retailers. Within it are exchanging a lot of knowledge and information, with the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1007
cooperation of members takes place in relation to joint contracting, strengthen purchasing
power, cooperation in the promotion, logistics, marketing and lobbying. So, retail alliance task is
strengthening every day.
Retail alliances objectives are:
strengthening and improving the position of the members;
belong to the group leading the market leaders in the sector of high-current products;
cover the entire (large) market;
creating a single system of retail stores i.e. unique functional and visual identity of the alliance;
made imporving partnerships with suppliers;
more flexible and longer payment currency and define additional rebates;
implementation of centrally coordinated marketing activities, sales promotion: Action sales and
promotional activities at point of sale;
joint public relations;
computerization of operations;
opportunity to develop products with trademarks of retail alliances.
Retail Alliances mission is to offer consumers high-quality goods and services for daily use,
with prices lower than the competition. Also their mission is to win market share and defend
against monopolies.
Retail stores gathered in the alliance have the opportunity to see for themselves that
"competition through cooperation" is association with providing benefits to all of the members.
Membership in this group overcome the weaknesses that exist in terms of competitiveness of
some traders, because they share a lot of information, knowledge and achieve a number of
advantages. Some of advantages are:
advantages in terms of supply chain management and procurement prices by defining lower
prices then competitors, as well as more flexible and longer payment currency;
the possibility of prepayment;
better meet the expectations of customers and suppliers;
reducing the total cost;
development of its own brands and expanding its image;
protection from takeovers;
transparent dissemination of business knowledge, information and experience;
advantages in carrying out promotional and other marketing activities;
a number of specific and short-term benefits (making action leaflets, secondary position).
Development stages of retail alliances can be defined as follows:
- defining business strategies and criteria for membership
- conducting interviews with prospective members and presenting ideas of business alliances,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1008
- Beginning of preliminary business discussions with suppliers,
- Definition of the Accession Treaty of Alliance
- signing a contract with the members and delivering of all necessary information on business
member
- continued negotiations with suppliers and the signing of new business cooperation contracts for
the year,
- implementing of defined strategy.
1.2. Primary criteria for membership in the alliance
The main criteria for membership in the alliance is their liquidity. It is essential that the potential
member is financially capable and that he was not blocked in the last two years. Financial
liquidity can be easily checked on the website of the National Bank of Serbia and sales through
suppliers in the field. The most important is that each member has to pay its dues payable to the
eventual tolerance, if it is defined in business cooperation agreement with suppliers. Upon
signing agreement, each member is required to submit, within 7 days, a turnover information for
a period of two years. The information must have the following data: annual sales by product
category, the financial turnover for products and suppliers, as well as sales volume. Retail
Alliance thus can predict your potential, ie. purchase power and on meetings with suppliers
negotiate new commercial terms for the new fiscal year.
1.3. Flexibility through alliance contracting in therms of commercial and financial
conditions
Retail Alliance during negotiations with suppliers as the main arguments for improving
commercial conditions point out three things:
Increased purchasing power
financial security, and
implementation of the agreed in all alliance network.
Conversations with suppliers would lead precisely to improve commercial conditions, which is
the purpose of the alliance. Agreed commercial terms would apply to every member of the
alliance, regardless of its fair game. Retail alliance should be seen as one entity. For example, if
the maximum rebate from a supplier to any member of the alliance was 11%, with increasing
and the unification of purchasing power, retail alliance will agree to a minimum of 12%, but the
vendors are required to pay quarterly Alliance 1% to finance the operations and management of
the alliance. So, total rebate will be13%.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1009
With screening competition prices it can be easily determine the rebate with competitors. The
purpose of the negotiations with suppliers is to provide similar commercial terms with other
retail systems in the market to competition. Retail Alliance's strategic goals should be set up in
each fiscal year with signed contracts with suppliers who have a stake in a maximum of 70% of
financial transactions. Why? Because this is the way in creating the flexibility in payments due
debts. If the alliance member is unable to make a payment to a supplier with whom the Retail
Alliance has a signed contract, he has the possibility that this money intended for suppliers who
makes up 30% of the turnover just redirect to the suppliers with which the contract was signed,
in order to respect the agreed currency and duration of the partnership with supplier. Conclusion
of this theory is that the vendors with which the alliance has signed contract are priority for
payment of due invoices. Through this flexibility alliance can survive for a long period without
significant problems that threaten its business.
1.4. Competitiveness concept among suppliers
Because of financial flexibility as a key strategy for the alliance, which introduces competition
among vendors, suppliers to the demands of the alliance should came out with positive thinking.
For example, if there are five manufacturers of soft drinks on the market, the retail alliance will
sign contracts with manufacturers that participate in the trade juice of about 70%.
Which vendors will sign contracts with retail alliance is depends on suppliers, their flexibility
and acceptance of the fact that improve commercial terms. Suppliers with which the alliance had
signed agreements would have the following benefits:
- defined amount per annum,
- defined marketing, payment security,
- defined positions in retail stores,
- defined range,
- the increase of turnover,
- a strategic partnership through the production of products under private brands.
1.5. Analysis and pricing strategies
Many economists believe that consumers are called price takers, ie. those who respond to
prices as they have no influence on them and accept them at "face value" or as a child. Marketers
recognize that consumers often actively process price information, interpreting rates based on
previous retail experience, formal communications (advertising, sales offers and brochures),
informal communications (friends, co-workers or family members) and the sources at the point
of sale or online sources. Purchasing decisions based on how consumers perceived prices and
what they consider the real cost of running - but not at the price quoted by marketers. They may
have a lower threshold price, and these lower prices are below may indicate poor or
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1010
unacceptable quality. Consumers may also have a ceiling price, a price above it can be seen as
too high. Important marketing priority is to understand how consumers come to the perception of
the some price.
1.6. Ratio of long-term and short-term interests of retail alliances and suppliers
Looking at the substance and relationships types of retailers and suppliers, the right question is
the practical feasibility of defining and securing the common goals of both sides trough the
strategic partnership. There is a tendency and growth trend of development of strategic
partnership in the channels, but with those entities where it is economically rational. It is a
partnership and cooperation are not imposed by force, but rather are the result of the need for
pooling and concentration of power. However, there is a great number of suppliers which
cooperates with retail and continuous trend is to increase this number, which indicates the
inability to establish the same level of quality relationships with all stakeholders in the supply
chain. On the contrary, retail achieves cooperative relations with various degrees of complexity,
which produce significantly different interests and results of operations.
Finally, specific fields of operational and strategic cooperation between suppliers and retail
alliances are:
Promotion planning
Management space
Management of new product development
Introduction of a new product
Costs and prices management to ensure fulfillment of the turnover volume that
generates the maximum profit
Orders management includes specific activities such as receiving orders,
processing and delivery of the goods
Transportation management involves a collaborative process of joint
transportation, handling, transfer and payments by the manufacturers, distributors and
retail
Stockpile management is aimed at improving the level of inventory control at all
stages of the supply chain and the optimization of the costs.
Unsold goods management not only involves a process in which are determined
by supply of uncompetitive goods but also preventive actions in order to to prevent the
occurrence of destroyed, damaged and goods of substandard quality.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1011
1.7. Improving market performance in cooperation with suppliers in the interests
of retail alliances
The subject and the main motive establishment of the strategic partnership may be to improve
market performance. In today's business environment, in which dominates enlarge and integrated
capital, significantly increased barriers to market entry. Powerful companies are trying in every
way to protect their position constantly raising barriers for new businesses subjects to join the
competition in a given industry. Sometimes this fact at an early stage, when considering whether
to enter into a business, can deflect and force the company to seek other opportunities. Strategic
partnership can serve as a factor at given moment to achieve critical power for engaging in
competitive processes. When the strategic partnership is established with the aim to improve
market performance of joint operations, critical decisions is related to the selection of partners.
Then you have to define clear criteria for evaluating the benefits and the final choice of partner.
Election of the members in the planning phase of the strategic partnership is a two-way process.
In fact, beside producers the question of traders is asked, and the choice of trade suppliers.
The main objective of the manufacturer when selecting retail is to ensure an adequate
distribution channel for their products to the consumer and in this sense to improve market
performance with new power of partnerships. In assessing retailers, manufacturers often can use
criteria such as market share, the number of retail outlets, the number of consumers who shop at
these facilities, financial strength, purchasing and negotiating power, representation competitor
in the retail portfolio and the level of cooperation with them, the future development of retail
network and the potential for new markets, the method of supply that retailer prefer, geographic
dispersion of retail stores and distribution center distance, reputation and image among
consumers that he has etc. Therefore it is in the interest of retailers to join forces in order to
increase the above criteria.
Retail Alliance with choosing the manufacturers as a strategic partners is to meet the availability
of products bundled offers the shelves of retail stores in accordance with the requirements and
needs of the final consumers. In this sense, the selection criteria of partners can be:
- brand strength,
- quality and performance of products from assortment
- market orientation and taking a global marketing campaign to support the sale,
- the willingness to accept return unsold products,
- reliability and efficient and accurate processing of orders ,
- timeliness of delivery,
- the presence of other products in the range of retail,
- supply conditions,
- complementary to existing range of retail,
- readiness of joint development of new products,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1012
- from the standpoint of convenience supporting private label projects and the
like.
There are many criteria for evaluating the potential partner benefits of establishing a strategic
partner, long term relationship of cooperation.
Finally, we conclude that the importance of individual selected criteria of selection directly
depends on the area in which he wants to achieve the improvement of market performance.
1.8. Financial strength of joint strategic partnership members
Inevitable motive in establishing the strategic partnership of suppliers and retail alliance is to
create a joint financial strength of suppliers members, especially the alliance. In developed
market conditions integration and concentration of capital are growing and becoming a necessity
and a critical factor in the survival of the market. In the pooling of resources partners see
opportunity to help overcome the barriers to entry into new markets that increasingly require
large investments, and facilitate negotiations with a management and implementation of the
agreed overall network of alliances. Financial strength can be expressed in two ways: by
increasing revenues and profitability on the one hand, and reducing administrative and other
operating expenses, on the other. Associated investments can provide growth in sales and profits
achieved, triggering a spiral of further growth of financial strength. Certain administrative and
operating costs can be divided be-tween partners or even reduced concerted activities and the
exchange of professional opinion about a possible optimization. Also, this should be considered
as an advantage and share the burden of the investment risk due to the combined financial
strength.
There is no need to analyze individual growth effects of financial strength which in itself
implies. There is a need to emphasize the possibility of using financial strength of associated
members partnership as a strong motive for entering certain entities in the partnership i.e.
alliance.
1.9. Technological development as a support service
Information technology is a necessary infrastructure for the functioning of modern strategic
partnerships. We can summarize that information technology is an important factor supporting
business concepts like retail alliances such as:
- quick and efficient response to consumer demand,
- integrated management,
- inventory,
- joint planning,
- forecasting and replenishment,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1013
- category management,
- Customer Relationship Management,
- Management shelf space,
- merchandising strategies etc.
2. CONCLUSION
Policy of range in the retail alliances should coordinate the interests of consumers, alliance and
producers. This means a balance between the needs and demands of consumers, on the one hand,
and real possibilities of producers, on the other hand. The above equilibrium can not be achieved
unless production and trading companies are not cooperating. Joint planning and production of
the best selling range reflects the unity production and commercial enterprises marketing. To
stumbled upon receipt of the consumer products, retail assortment structure of the alliance to
meet next looks, price and consumer demands in terms of quality. The first and the most
important task that needs to be addressed in the policy portfolio is to identify customer
requirements in terms of quality of product properties. It is, in fact, determine the quality of the
properties which will give consumers a priority. What product should mean for consumers?
What problems he needs to solve? Product purchasing decisions involve choices between a
number of functional, structural and aesthetic properties.
Retail Alliance has to produce products with the quality that market, or certain categories of
consumers are looking for. Therefore, management of retail alliances must procure and sell
quality products that meets their requirements. Gaps in structuring qualitative assortment
accompanied by frequent bargains, excessive inventories, and often permanently lost customers.
On the other hand, unnecessarily tying funds for goods with a low turnover ratio equals disaster.
The consumer may perceive the value that it provides retail in several dimensions: compliance
with requirements; the possibility of a wide selection of products; the price level and brand
image; services that add value; establishing relationships and creating experiences. As with any
business in general, there are certain risks associated with the operation of strategic alliances.
The primary issue for retail alliance is to achieve the greatest possible value, while maintaining
control, and how to choose members to achieve such a goal. There are two types of risks
associated with strategic alliances: risk refers to the probability that the partner will respect the
elements of a cooperation agreement, the environment risk is the amount of property that would
be directly affected by changes in political, economic and competitive environment.
References
- Barac N., "The role of managers in the company offers" monograph "Management in
transition economies", Economic issues, Economics Faculty, Nis, (1999)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1014
- Barac N., Goran Milovanovic, "Anatomy of competitive advantage," the book,
"Developing competitive advantage in Serbia in the European integration ", Faculty of
Economics, Nis, (2008)
- B. Berman, J. Evans, "Retail Management", Prentice Hall, Englewood Cliffs, New
Yersel, (2005)
- Borota Tima Ankica, "Management in Retail "Belgrade Business School, Belgrade,
(2006)
- Gullberg M., "Retail Supply Chain Management", Goterborg University, International
Management, (2003)
- P. Kotler and KL Keller, "Marketing Management", 12e, Pearson / Prentice Hall, NJ,
(2006)
- Ristic M., "Strategic positioning of retailing", CID, Faculty of Economics, Belgrade,
(2008)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1015
MENADERSKA REVOLUCIJA QUO VADIS SRBIJO
82
Radmilo Nikoli
1
, Vidoje Stefanovi
2
, Marija Stefanovi
3
1- Tehniki fakultet, Bor, 2- Prirodno-matematiki fakultet, Ni,
3- Nika Banja
Izvod
Ljudski resursi, posebno menaderi, predstavljaju dugoronu investiciju. Uspeni menaderi se
ne raaju, ve je neophodno da protekne mnogo vremena i osmiljenih napora da bi dolo do
odgovarajuih rezultata. U isto vreme neophodno je u potpunosti iskoristiti potencijale
postojeih menadera. Poznato je da su efikasna privredna reenja uslovljena i stepenom
angaovanja najsposobnijih, na odgovarajuim poslovima i radnim mestima.
Kljune rei: revelucija, menadment
Abstract
Human resources, especially managers, represent longlasting investment. Succefull managers
dont born, already its necessary for time to pass and many efforts to be done so the results will
be good. In the same time, its necessary to use full poteencial of existing managers. Its well
known that the effective economy solutions were conditioned by the degree of engagement the
most propriate and capable men, on the appropriate business and work places.
Keywords: revolution, management
82
Rad je radjen u okviru projekta 179013-Odrivost identiteta Srba i nacionalnih manjina u pograninim optinama
istone i jugoistone Srbije-koji finansira Ministarstvo nauke i prosvete.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1016
PERSPECTIVES OF TOTAL QUALITY MANAGEMENT IN TOURISM
EDUCATIONAL INSTITUTIONS IN WEST LIBYA
Salem Ali Abuaisha, Miroslav Lutovac
Singidunum University, Danijelova 32, Belgrade
e-mail: salahali173@yahoo.com
Abstract
Libya's economy is structured primarily around the nation's energy sector. Recently Libya made
some progress on economic reform as part of a broader campaign to reintegrate the country into
the international fold. Since the service sector accounts for roughly 60% of GDP, the tourist
sector is one of the most promising industries for improving Libya's economy.
Maintaining and improving the total quality management in tourism educational institutions is
fundamental to reaching the west and north Libya leading position as a destination in tourism
services and to increasing its market share. This paper investigates the current implementation
status of Total Quality Management (TQM) within the Libyan tourism educational institutions A
survey methodology has been applied using an intensive survey questionnaire to the targeted
educational institutions in west Libya.
The main hypothesis is that implementing total quality management in the university tourism
education institutions in west Libya is crucial for increasing the income from tourist sector. The
sub-hypothesis is that the administration of faculties and departments of tourism studies in the
Universities in the western area should adopt the philosophy of total quality management and to
continuous improve requirements of total quality management environment. Finally, the reality
of implementing TQM in the university tourism education institutions in west Libya and
beneficiary for Libya s economy are discussed.
Keywords: TQM, tourism education
1. INTRODUCTION
Total Quality Management (TQM) turned to gain a considerable concern in all the spheres of
modern life, particularly in the field of tourism whereas tourism services require to be sure to
obtaining the highest level of quality. Quality in the institutions of tourism education has many
dimensions. TQM is in increasing concern for various aspects, such as methodology and
continuous development. When we look at the applications of total quality management at the
university tourism education institutions, we find it to differ from one country to other. In the
advanced countries, universities consider this system as a basic condition for the distinguished
performance and an inevitable to avoid errors, problems and obstacles that may delay the
pedagogical and educational operation. The theories of quality were implemented in the sector
of education in the advanced countries such as United States, England, and Japan. Some Arabic
countries have started to implement quality management system for more than ten years.
However, the most of the Arabic countries, including Libya, are still relying on the traditional
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1017
methods in the management of educational institutions, even if some of the educational
institutions apply total quality management. Even more, they suffer from much difficulties and
obstacles [1].
From previous research [2] and administrative reports from higher educational institutions it
follows that TQM is not employed properly in many institutions. Starting from this position it
seems that only administrative regulation can improve the quality in higher educational
institutions. In this paper we consider the reality and perspectives of total quality management
implementation at the tourism education universities in western Libya.
2. BACKGROUND OF THE STUDY AND LITERATURE REVIEW
The tourism sector in Libya is also influenced by rapid development and globalized world
processes [1]. The tourist industry is naturally viewed in Libya as a sector with considerably
increased alternative income source. Therefore, government was expecting that tourist industry
can play a significant role in the economic activity. Unfortunately, this sector remained
neglected for long years and does not have the competitive ability that qualifies it to enter into
the world trade space. Libya acquired the 112 rank between 133 countries of the world about the
competitive tourism sector according to the classification of the world economic forum on 2009.
This very low rank came as lack of the high education in this field, insufficient scientific
research and absence of broader implementation of information technology, as well as the
disregarding technological innovations, electronic commerce and the modern communications.
Without full access of technology, the competitive position was not achieved in global tourist
industry. Main focus in education was at tourism training in order to develop and qualify the
national technical employees and at developing the infrastructure [3].
Libya is one of the developing countries and occupies a strategic location in North Africa on the
southern coast of the central Mediterranean. Libya goes deeply into the Great Sahara desert and
lies between latitudes 18 and 33 north and longitudes 9 and 25 east. Borders of Libya have
neighbors with Arabian and African countries. Regarding the climate of Libya, it is cold and
rainy in the winter and hot and dry in the summer [4]. Libya is the fourth biggest African
country. The economic position of any country depends on the human resources. In Libya, there
is no balance between an availability of human resources and the economic position. The human
resources position is weak, because Libya has limited population, but the growth rate of
population is significantly increased [5].
A center for TQM of high education institutions was created on 2006 that is too late compared to
the other countries. This center was then oriented to open total quality offices in the high
education establishments which was also late. After 2006 main office for TQM has been opened
in almost every university. The strategic objectives were to implement in students policies, the
standard of library services and information sources. It was expected that this will improve of
the quality of the scientific research, requirements of management quality at all levels, and also
transparency of financing sources, establishment infrastructure, interaction with society,
observance of the establishment to the local cultural and religious peculiarities for creation,
invention and renewal.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1018
There were attempts to develop experts of qualified and skilled managers for the tourism
education. But, it was evident that it is large insufficiency in the members of the teaching staff
specialized in the field of tourism and who are academically highly qualified, the section
(tourism and hospitality). It was opened at the academy of postgraduate studies in Tripoli grants
for the Master Degree. After ten study courses and even more, research thesis and also the study
of fifteen study courses without thesis are granted.
All those efforts were aimed to prepare experts with efficiency and skill in the field of tourism
hospitality and also to meet the needs of the labor market through apply the principles of
comprehensive quality.
The objective of all strategic decisions was to help improving economy in Libya through
scientific and practical research and analysis of case studies which would help to meet the needs
and desires of the beneficiaries of various segments of society. A special care was on statistic
related to the department of tourism and hotels of the academy of postgraduate studies in Tripoli
[6]-[8].
3. HISTORY OF LIBYAN UNIVERSITIES
The University of Libya was a public university based in Tripoli and Benghazi, Libya. The
university was established in 1955. It was consisting of the faculty of arts and education. The
faculty of economics and commerce was established in 1957, and the faculty of Law in 1962.
The branch of the university in Tripoli was inaugurated on 1957 with the faculty of sciences, and
several years later the faculty of agriculture was established in 1966. The faculty of technical
studies and the high school of teachers were appended to the Tripoli branch. Table 1 presents the
number of students at the University of Libya.
Table 1. Illustrates the Evolution of the numbers of students from 2003 to 2009
Year 2003 2006 2009
Gender Males Females Males Females Males Females
Number 135 704 127 479 156 259 136 873 110 274 190 689
Total 263 183 293 132 300 963
(The statistical book, 2009: 139)
The University of Libya was disestablished in 1973, when its colleges were split into two new
universities: the University of Tripoli (later Al Fateh University) in Tripoli, and the University of
Benghazi (later Garyounis University) in Benghazi.
The most significant difficulties of teaching TQM at higher education institutions in Libya are
according to [10]:
1) Traditional administrative structures and established cultural values.
2) Reliance on centralism and formalism.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1019
3) Strict following the administrative roles when weakness of efficiency of administrative
employees are noticed.
4) The employment of the traditional teaching methods. Education is still relying on
dictation and memorization instead of analyzing, reasoning and innovation.
5) Serving society in order to build public relations and improve the informal image of the
establishment.
The General Peoples Committee announced in 2007 a decision to reorganize the universities
and high institutions and to establish new organization structure. Quality management was
merged within universities. The decision was to implement new organization gradually and to
promote TQM of higher education.
The University of Libya starts with postgraduate and PhD study in order to promote TQM and
provide the required teaching staff in this field, especially at the departments for tourism.
Postgraduate studies are launched in Tripoli that grants the Master Degree. The number of
students was not very large, but sufficient for the planned goals. The special care was taken to
provide scientific and at the same time sufficient level of practical knowledge. The main goal
was to effectively contribute in the development of tourism as one of the most important
economic fields in Libya.
Colleges and Departments of Tourism in western Libya began effectively with education at the
beginnings of this century. The basic requirements were provided for specialization at the
national level in order to improve tourism sector in Libya. The schools were equipped with
theoretical knowledge and practical experiences and skills for the purpose of developing and
improving the work styles in this field. It was expected that teaching staff can provide adequate
scientific knowledge and that can provide a balance between educational requirements and needs
in tourism sector. The objective was to provide high quality in tourism sector by graduating
professional cadres. There was two type of studying, academic and applied. Two types of
subjects are issued (1) specialized subjects and (2) supporting subjects. The most of established
study programs are launched in last five years, and the number of students is between 18 and
300.
One of the largest problems was the insufficient number of teachers, especially for foreign
languages and history. The number of teachers at some Departments was no more than three.
Because of the small number of teachers, and not adequate knowledge, at some schools the
number of graduated students was between 12 and 64 students.
4. RESULTS
The Research is based on questioner that was distributed to individuals according to the
occupational status, academic qualification and years of experience. The most of the samples
individuals are from the teaching staff members (45.7%), while other are the administrative
employees (28.6%) and the third group is the deans of the faculties of tourism (25.7%). Most
participants that took part in answering questions have Master degree (48.6%), the second group
is with PhD (37.1%), while the third group of participants have B.Sc., Licentiate degree, or High
Diploma (14.3%). The largest group with working experience ranges from five to fifteen years
(45.7%), The second gropu of participants has less than five years of working experience (40%),
while the third group has more than 15 years of experience (15-25 years is 5.7%, and more than
25 years is 8.6%).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1020
Two methods of collect the data and information are used: personal interview and telephone
interview. Table 2 presents the number of questions.
The result of this study agrees with the result of the study of (Adel Magzeb, 2006) which
referred to the fact that implementation of total quality management in organizations became a
necessity under the auspices of subsequent new conditions and the political, economic, social
and cultural developments. This result also agrees what is attained by the study of (Barkat, 2003)
concerning the necessity to implement the systems of total quality in all the productive and
service organizations until these organizations are able to offer a typical product or service as its
implementation shall help in promoting high education and in the development of efficiency of
human cadres working in the various tasks of the field of high education. The other answers
agree and disagree with results presented by other researcher that will be reported in the PD
thesis.
Table 2. Number of the questions
Field Number of
questions
First field: the reality of adoption by the management of faculties tourism
studies in the Libyan universities of the philosophy of total quality
10
Second field: the prospects (or horizons) of the continuous improvement in the
faculties of tourism studies in the Libyan universities.
7
Third field: extent of provision by the management of the faculty of the total
quality environment
8
Fourth field: quality of concentration on the beneficiary 9
Total paragraphs of the questionnaire 34
By analyzing the data of the study, the following findings were attained:
1. Low level of actual application of Total Quality Management in Tourism Studies colleges in
Libyan universities.
2. The implementation of total quality management in the faculties of tourism studies in the
Libyan universities is of extreme significance and necessity under the auspices of subsequent
new conditions.
3. It appeared that there is decline in the level of culture and philosophy of total quality in the
personnel of the faculties of tourism education.
4. Flexibility of legal legislations and administrative regulations, the matter that ensures the
running of work with the efficiency (or adequacy) and efficacy required by the total quality
management.
5. The average of presence of an official administrative structure in the faculty is very weak
6. Concern of the administration of faculties of tourism studies in finding continuous contact
channels with society.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1021
7. Both study systems (study semester, study year) fulfill the requirements of total quality
management.
8. There is in the administrations of faculties of tourism education an appropriate proportion of
administrative democracy in all the operations and activities.
9. Lack of concern by the administration of the faculties of tourism studies to organize
conferences, symposiums and specialized courses.
10. Decline of the level of laying future plans for the training and promotion of abilities of
administrators and assistants thereof.
11. The faculties of tourism studies in Libya work towards encouraging the study institutions to
participate in seminars and workshops.
12. There is a clear policy for the admission of new students that befits the vision and notion of
total quality management.
13. Decline of the average of providing financial resources necessary for the promotion of the
educational operation as per the standards of total quality management.
14. Decline of the average of provision by the administration of the faculties of tourism studies
of labs, technical means, tools and audiovisual instruments.
15. Littleness of presence of university specialized libraries in the faculties of tourism studies
and even if they are available, they are deprived of the modern technology and specialized
sources of books, magazines and periodicals that serve the educational operation.
16. Weakness of the average of provision by the administration of university of theaters and
playgrounds, equipped halls for conferences, meetings and workshops and the halls of
various performances.
17. Weakness of the structure of the information system in the faculties of tourism studies and its
reliance upon traditional manners in its limited operations.
18. The faculties of tourism studies sought after the revision and promotion of scientific
curricula thereof in the light of connecting the educational operation with the most modern
international trends and necessities of development and labor market.
19. Decrease in the average of samples individuals who believe in the inexistence of deficit in
teaching staff members in number and specialization.
20. There is a link and coordination between the administration of the faculties of tourism
studies and the companies of tourism and aviation for the practical applications to help in the
training of students.
21. The findings of the study indicate that there is decrease in the level of foreign languages in
the students of the faculties of tourism studies.
22. Reliance upon the manner of lecture as university teaching manner in these faculties.
23. Weakness of the level of graduates of the faculties of tourism studies compared with the
requirements of labor market.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1022
5. STUDY PROPOSALS
In order to improve TQM at Departments of tourism studies in Libyan universities the following
actions are suggested:
-
It is necessity to activate departments of total quality management in the faculties of
tourism and to encourage employment of qualified teachers specialized in TQM.
-
Adoption and integration the strategic plan with a goal of spreading the culture and
philosophy of total quality management.
-
It is obligatory to provide the necessary financial resources that ensure the provision of
apparatus and laboratories as well as information systems, the audiovisual and library
advanced educational aids and other requisites of the quality of the educational operation.
-
To take special care of TQM in teaching foreign languages.
-
To activate the role of the faculties of tourism in teaching TQM and to identify the
requirements of the market at all levels, at the local level, regionally and internationally.
6. CONCLUSION
The significance of this study lies in tacking one of the most significant topics that occupy the
concern of officials at the local and international level, which is the subject of the total quality
management at tourism education. The need for the efficient human element increases in this
field under the auspices of international competition in the various domains and the significance
of this study lies in the following:
- Helping management at the departments of tourism studies in the Libyan universities to
understand the basic principles of application of total quality.
- Enable the Libyan universities to take advantage out of the study results when laying the
future plans of the total quality management.
- Provision by the study results of an important reference for the faculties and departments of
tourism studies in the Libyan universities in order to avoid the problems that they may face
during their application of total quality management.
- Contribution in enriching the scientific library with the study results.
- Enable planners at the departments of tourism studies in the Libyan universities to peruse the
modern global trends in this field and take advantage out of them.
Reference
[1] A. Almaghrabi, A philosophy of total quality management and constraints of the
application, Academy of Graduate Studies, Benghazi - Libya, 2002, p. 42.
[2] M. Lutovac and S. A. Abuaisha, Quality Management and Tourist Education in Libya,
May conference on strategic management, 2012, 25 - 27 May, Bor, Serbia, pp. 201- 207.
[3] S. Olimat, Total quality management in education institutions, Ramallah, Sunrise House,
2004, pp. 4-5.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1023
[4] General Authority for Information, Statistics Book, Tripoli, 2007.
[5] Central Intelligence Agency Report of Libya, Washington, 2010.
[6] Abugamja and Alnweri, Guide of the Faculty of Education, Faculty of Education,
Tripoli University, Libya, 2011, p. 182
[7] Academy of postgraduate studies, Guide of the Academy, Libya, 2011, pp 1-4.
[8] Tripoli University, Guide of the Faculty of Education, Department of Tourism studies,
2011.
[9] Statistical book, Annual publication issued by the National Institution for Information
and Documentation, Tripoli, Libya, 2009, p 139
[10] Altabal and Issa, Extent of implementation of total quality management in the
faculty of sciences in Al-Fatah University, Conference of Quality, Tripoli, Libya, 2008,
p. 2.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1024
MANAGERS VS. EMPLOYEES OCCUPATIONAL SAFETY
PERCEPTIONS ON CONSTRUCTION PROJECTS
Nenad Miliji, Ivan Mihajlovi
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department
Abstract
This paper presents the results of the safety climate analysis, or more precisely, the managers
vs. workers perceptions of safety in construction projects. The research is based on the
questionnaire metodology of data collection and it consists of 23 questions divided into the 8
groups, which was developed after several years of previous research. The survey was conducted
on a sample of 123 employees (15 managers and 108 workers) engaged in four construction
projects. The collected data were analyzed using the statistical methods, where the workers
safety climate perceptions were analyzed by key safety factors. Within research conclusions the
special emphasis is on those safety factors where the significant differences in managers vs.
workers perceptions were identified. These differences in perception of managers vs. workers
lead to the creation of a negative safety climate, so there are proposed the potential measures that
can reduce these differences and that would cause the creation of a more positive safety climate.
Keywords: perceptions, occupational safety, safety climate, construction projects
PERCEPCIJA BEZBEDNOSTI NA RADU MENADERA I IZVRILACA
NA GRAEVINSKIM PROJEKTIMA
Nenad Miliji, Ivan Mihajlovi
Izvod
U ovom radu su prezentovani rezultati analize klime bezbednosti, odnosno percepcije
bezbednosti na radu menadera i izvrilaca na graevinskim projektima. U istraivanju je
koriena metodologija upitnika za sakupljanje podataka, sastavljenog od 23 pitanja
rasporeenih u okviru 8 grupa, a koji je razvijen nakon prethodnih viegodinjih istraivanja.
Anketiranje je izvreno na uzorku od 123 zaposlena (15 menadera i 108 izvrilaca) u okviru 4
graevinska projekta. Prikupljeni podaci su obraeni statistikim metodama, gde je analizirana
percepcija klime bezbednosti od strane zaposlenih, a pomou kljunih faktora bezbednosti na
radu. U okviru zakljuaka istraivanja, poseban akcenat je na onim faktorima bezbednosti kod
kojih su ustanovljene znaajne razlike u percepcijama menadera i izvrilaca. Ovakve
nesaglasnosti percepcija rukovodilaca i radnika dovode do stvaranja negativne klime
bezbednosti, te su stoga predloene potencijale mere kojima se ove razlike mogu umanjiti, a to
bi uslovilo kreiranje pozitivnije klime bezbednosti.
Kljune rei: percepcija, bezbednost na radu, klima bezbednosti, graevinski projekti
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1025
1. UVODNA RAZMATRANJA
Graevinski projekti, kao i graevinarstvo uopte, predstavljaju privrednu delatnost sa izrazito
visokim stepenom rizika od povreivanja zaposlenih [1,2,3]. To potvruju statistiki podaci
brojnih svetskih institucija za zatitu zdravlja i bezbednosti zaposlenih na radu, kao i studije
brojnih istraivaa [1,3,4,5,6]. Posmatrano na globalnom nivou, graevinarstvo je delatnost koja
konstantno belei najvei procenat povreda i fatalnih ishoda u odnosu na sve druge delatnosti.
Meutim, broj povreda na radu u okviru graevinskih projekata je verovatno jo i vei kada se
ima u vidu praksa neprijavljivanja lakih povreda [1,7]. Ovakvo stanje bezbednosti je velikim
delom posledica prirode posla, odnosno skupa kompleksnih aktivnosti koje su uglavnom radno
intenzivne, esto na velikim visinama uz korienje mehanizacije, brojnih alata i sl. [8]. U takvoj
situaciji se nedvosmisleno namee potreba za istraivanjima koja bi za cilj imala otkrivanje
organizacionih faktora koji mogu uticati na poboljanje klime bezbednosti u graevinskoj
industriji, odnosno pronalaenje reenja primenljivih u praksi [9].
Klima bezbednosti se moe posmatrati kao percepcija zaposlenih u smislu vrednosti, stavova,
politika i procedura vezanih za bezbednost na radu u okviru organizacije [1,,10,11,12,13].
Kreiranje i negovanje pozitivne klime bezbednosti predstvalja klju poboljanja performansi
bezbednosti u okviru graevinskih projekata [3]. Brojni istraivai su dali doprinos u
pronalaenju naina poboljanja klime bezbednosti kako u industriji uopte, tako i kod
graevinskih projekata konkretno. Najei stav je da rukovodstvo ima kljunu ulogu pri
kreiranju pozitivne klime bezbednosti u okviru organizacije ili projekta [6,14]. Menaderi
svojim delovanjem utiu na odreena ponaanja zaposlenih, ime se protokom vremena vri
promena u percepcijama i stavovima, a to ishoduje popravljanjem klime bezbednosti u
organizaciji, odnosno povoljnijim performansama bezbednosti [15,16]. Sa druge strane, neki
istraivai sugeriu da je neophodno identifikovati kljune faktore bezbednosti koji pokazuju
slabosti, a potom pojedince ili grupe u organizaciji koje imaju uticaja na te faktore. Prema
njihovom miljenju, bez obzira da li su to menaderi ili izvrioci aktivnosti, to su osobe u okviru
organizacije koje mogu uticati na popravljanje klime bezbednosti i performansi bezbednosti
[17]. Potrebno je naglastiti da ti faktori ne moraju biti uniformni u razliitim svetskim
privredama (zbog uticaja kulturolokih razlika), te je fokus na unifomnosti percepcije zaposlenih
[18,19]. Stoga je u cilju formiranja pozitivne klime bezbednosti potrebno postii konsenzus
miljenja, stavova, shvatanja i konano percepcije bezbednosti kako izmeu menadera i
izvrilaca radnih aktivnosti, tako i meu lanovima razliitih strukovnih grupa na projektu
[2,20,21].
U ovom radu su prezentovani rezultati istraivanja klime bezbednosti i percepcije bezbednosti
na radu menadera, kao i izvrilaca zadataka na graevinskim projektima u centralnoj Srbiji.
2. METODOLOGIJA I REZULTATI ISTRAIVANJA
2.1. Prikupljanje podataka i uesnici ankete
U okviru istraivanja je primenjena metodologija upitnika za prikupljanje podataka. Upitnik je
razvijen od strane autora ovog rada tokom prethodnih istraivanja problematike bezbednosti na
radu u proizvodnim organizacijama [22,23], a na osnovu dostupne relevantne literature
[10,24,25,26,27]. Njegova primena je univerzalna, to je sluaj i sa veinom upitnika ovog tipa
(odreen broj upitnika koji se moe sresti u literaturi je dizajniran za primenu u konkretnoj
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1026
privrednoj delatnosti). Anketni listi se sastoji iz dva dela - prvi deo sadri 8 pitanja kojima se
dolazi do demografskih podataka, dok se drugi sastoji od 23 pitanja podeljenih u 8 grupa, a koja
su vezana za oblast bezbednosti na radu. Anonimno anketiranje je obavljeno meu zaposlenima
u graevinskom sektoru u okviru 4 nezavisna projekta na teritoriji centralne Srbije. Ispitanici su
bili menaderi i izvrioci projeknih aktivnosti (proizvodni radnici). Anketiranje je obavljeno na
skupu od 155 zaposlenih, od ega je prikupljno ispravno popunjenih anketnih listia 123, to
predstavlja 79.35 %. Za gradaciju odgovora ispitanika je koriena Likertova petostepena skala,
sa vrednostima od 1 do 5, gde 1 predstavlja najmanji znaaj (apsolutno se ne slaem sa datom
konstatacijom), a 5 predstavlja najvei znaaj (apsolutno se slaem sa datom konstatacijom).
Skup prikupljenih podataka je analiziran statistikim alatima pomou softverskog paketa SPSS
18.0 [28]. Deskriptivne informacije o uesnicima ankete su prikazani u tabeli 1.
Tabela 1. Deskriptivne informacije o uesnicima ankete
Menader Izvrilac aktivnosti
Pozicija na projetu
Graevinski radnik 93 (86.1%)
Voza, bagerista... 15 (13.9%)
Administrativni radnik
Menader 15 (100%)
Ukupno ispitanika 15 108
Pol
enski 4 (26.7%)
Muki 11 (73.3%) 108 (100%)
Ukupno ispitanika 15 108
kolska sprema
Osnovna kola 47 (43.6%)
Srednja struna sprema 1 (6.7%) 60 (55.6%)
Via struna sprema 5 (33.3%) 1 (0.8%)
Visoka struna sprema 9 (60.0%)
Ukupno ispitanika 15 108
Godine starosti
do 29 godina 41 (38.0%)
30 44 godine 2 (13.4%) 46 (42.5%)
45 54 godine 8 (53.3%) 14 (13.0%)
55 i vie godina 5 (33.3%) 7 (6.5%)
Ukupno ispitanika 15 108
Da li ste imali povrede na radu?
Da 57 (52.8%)
Ne 15 (100%) 51 (47.2%)
Ukupno ispitanika 15 108
2.2. Analiza pouzdanosti indikatora
U cilju utvrivanja pouzdanosti i validnosti prikupljenih podataka i na osnovu njih dobijenih
rezultata, obavljena je ocena interne konzistentnosti instrumenta za prikupljanje podataka
korienjem Cronbach alpha testa i SpearmanBrown testa [29,30]. Cronbach alpha koeficijent
se koriti kada su odgovori na pitanja ocenjeni na osnovu stepena zadatih skala (kao to je na
primer Likertova petostepena skala) i predstavlja prosene vrednosti korelacija meu stavkama.
SpearmanBrown koeficijent predstavlja koeficijent pouzdanosti svih moguih kombinacija
podele pitanja u dva seta. Prema ovim testovima vrednosti koeficijenta , kao i Spearman
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1027
Brown koeficijenta vee od 0.70 predstavljaju dobru mogunost modelovanja rezultata ankete
kod razmatrane populacije [31]. Na osnovu dobijenih Cronbach alpha koeficijenata interne
konzistentnosti grupacija pitanja u okviru upitnika (P1 P8), kao i cele populacije (GP), a
takoe i SpearmanBrown koeficijenata svih kombinacija podele pitanja u dva seta, kako po
grupama (P1 P8), tako i cele populacije (GP), dokazana je validnost upitnika, tj. pravilnost
formiranih grupa pitanja u okviru istog (Tabela 2.).
Tabela 2. Koeficijenti interne konzistentnosti grupacija pitanja u upitniku
Grupa pitanja Broj stavki u
okviru grupe
Cronbach alpha
koeficijent
SpearmanBrown
koeficijent
P1 5 0.908 0.854
P2 4 0.882 0.919
P3 3 0.912 0.907
P4 2 0.822 0.832
P5 3 0.707 0.761
P6 2 0.793 0.794
P7 2 0.627 0.631
P8 2 0.901 0.908
GP 23 0.823 0.895
2.3. Mera adekvatnosti uzorka
2.3.1. KaiserMeyerOlkin (KMO) test
Merenje adekvatnosti uzorkovanja je uraeno pomou KaiserMeyerOlkin (KMO) testa.
Vrednost KaiserMeyerOlkin indikatora je 0.897 to pokazuje da su podaci prikupljeni u ovom
istraivanju adekvatni i pogodni za primenu faktorske analize [32].
2.3.2. Faktorska analiza
Faktorskom analizom je ustanovljena jednodimenzionalnost svih grupa pitanja u okviru upitnika,
poto se najvie vrednosti loading faktora nalaze u istoj grupi. Najvie vrednosti loading faktora
u okviru svih grupa pitanja su vee od 0.3 (sa izuzetkom P8), to se smatra minimalnom
prihvatljivom vrednou. Na taj nain je potvren visok stepen interne konzistentnosti meu
stavkama upitnika, odnosno pravilnost odabranog modela [33,34,35]. Izvrenom faktorskom
analizom nad prikupljenim podacima izdvojena su etiri zajednika faktora koja ine 70.17%
varijanse (Tabela 3.).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1028
Tabela 3. Rezultati faktorske analize
Pitanja Factor loading
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3 Faktor 4
P1-1 .786 -.186 .363 -.132
P1-2 .816 -.156 .327 -.070
P1-3 .811 -.097 .286 -.081
P1-4 .812 -.006 .283 .048
P1-5 .576 -.169 .381 .177
P2-1 .720 -.151 .240 -.236
P2-2 .870 -.034 .008 -.065
P2-3 .787 .000 .093 -.237
P2-4 .691 -.235 .043 .029
P3-1 .372 .712 -.107 -.346
P3-2 .384 .796 -.186 -.265
P3-3 .427 .729 -.249 -.262
P4-1 .874 -.040 -.035 .125
P4-2 .774 .155 -.065 .034
P5-1 .188 .640 .198 .481
P5-2 -.369 .524 .484 .194
P5-3 -.089 .656 .420 .279
P6-1 .581 .040 -.481 .408
P6-2 .702 .016 -.308 .397
P7-1 .675 .031 -.141 .013
P7-2 .699 -.047 -.158 .139
P8-1 -.715 .158 .261 -.035
P8-2 -.850 -.012 .178 -.052
2.4. Uticaj demografskih faktora na percepciju bezbednosti zaposlenih
Kako bi se ustanovile razlike ili slinosti u stavovima i percepciji bezbednosti na radu kod
zaposlenih, a na osnovu njihovih pozicija na projektu (menader ili izvrilac aktivnosti),
korien je T test. Takoe je razmatran uticaj doivljenih povreda na radu na stavove i
percepciju predmetne oblasti kod lanova projektnih timova.
Pozicija na projektu i doivljene/nedoivljene povrede su demografski faktori koji mogu imati
samo jednu od dve mogue vrednosti (0 ili 1), to je usov primene T testa. Kao najbolji od
varijanti T testa, za podatke obraivane u ovom radu, korien je Independetn - Samples T Test.
Vrednosti demografskih faktora su koriene kao grupiue, dok su odgovori ispitanika na
pitanja po grupama korieni kao test promenljive. Na taj nain je odreen uticaj grupiuih
promenljivih na svaku od test promenljivih [36,37], odnosno uticaj pomenutih demografskih
faktora na odgovore ispitanika na pitanja iz oblasti bezbednosti na radu, a koji reflektuju njihove
stavove i percepcije. U tabeli 4. su prikazani rezultati T testa.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1029
Tabela 4. Rezultati T testa uticaj pozicije na projektu i doivljenih/nedoivljenih povreda na radu
na odgore na pitanja iz ankete
Na osnovu rezultata T testa uoava se da pozicija na projektu vri snaan uticaj na stavove i
percepcije bezbednosti na radu kod lanova projektnih timova, jer postoji statistii znaajan
uticaj ovog demografskog faktora na odgovore na veinu pitanja iz ankete (p<0.05). Izuzetak su
grupe pitanja P3 (organizaciona okolina) i P6 (mere bezbednosti) (p>0.05). Doivljene povrede
na radu takoe vre statistiki znaajan uticaj na odgovore na veinu pitanja iz ankete. To znai
da doivljene povrede utiu na formiranje stavova i percepcije bezbednosti na radu kod
zaposlenih. Potrebno je naglasiti da ovaj demografski faktor direktno utie na razliitu
percepciju predmetne oblasti kod menadera i izvrilaca na projektu, te je stoga i razmatran
(menaderi nisu doivljavali povrede na radu, dok je ak 52.8% izvrilaca na projektu doivelo
neku vrstu povrede).
2.5. Rezultati merenja percepcije bezbednosti zaposlenih
U tabeli 5. su prikazani sistematizovani odgovri ispitanika na pitanja iz ankete. Takoe su date i
standardne devijacije u odgovorima, kako kod menadera, tako i kod izvrilaca aktivnosti na
projektima. Primetna je daleko vea devijacija u odgovrima izvrilaca aktivnosti.
Stavke u okviru
upitnika
Pozicija na projektu
(menader/izvrilac)
Doivljene/nedoivljene
povrede na radu
Sig. (2-tailed) Sig. (2-tailed)
P
1-1
0.002 0.011
P
1-2
0.004 0.001
P
1-3
0.012 0.005
P
1-4
0.006 0.033
P
1-5
0.039 0.104
P
2-1
0.000 0.000
P
2-2
0.000 0.001
P
2-3
0.000 0.029
P
2-4
0.001 0.001
P
3-1
0.832 0.473
P
3-2
0.308 0.934
P
3-3
0.954 0.747
P
4-1
0.018 0.004
P
4-2
0.004 0.061
P
5-1
0.000 0.636
P
5-2
0.011 0.456
P
5-3
0.006 0.389
P
6-1
0.740 0.174
P
6-2
0.660 0.192
P
7-1
0.011 0.010
P
7-2
0.109 0.356
P
8-1
0.000 0.001
P
8-2
0.001 0.000
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1030
Tabela 5. Srednja vrednost i standardna devijacija odgovora ispitanika
Menader Izvrilac aktivnosti
Pitanja N
Srednja
vrednost
Std.
devijacija
N
Srednja
vrednost
Std.
devijacija
P1-1 15 5.00 .000 108 4.40 .723
P1-2 15 5.00 .000 108 4.40 .785
P1-3 15 4.87 .516 108 4.27 .882
P1-4 15 4.87 .352 108 4.18 .946
P1-5 15 4.67 .617 108 4.12 .983
P2-1 15 4.93 .258 108 3.61 1.167
P2-2 15 4.87 .516 108 3.78 1.147
P2-3 15 4.40 .828 108 3.26 1.105
P2-4 15 4.73 .594 108 3.81 1.069
P3-1 15 3.40 1.298 108 3.33 1.119
P3-2 15 3.73 1.387 108 3.39 1.198
P3-3 15 3.47 1.846 108 3.44 1.335
P4-1 15 4.93 .258 108 4.29 1.033
P4-2 15 4.80 .414 108 3.84 1.254
P5-1 15 1.40 .507 108 3.25 1.298
P5-2 15 1.40 .507 108 2.30 1.327
P5-3 15 1.73 .961 108 2.66 1.239
P6-1 15 3.87 1.302 108 3.75 1.269
P6-2 15 4.13 1.506 108 3.99 1.123
P7-1 15 5.00 .000 108 4.36 .952
P7-2 15 4.73 .594 108 4.38 .817
P8-1 15 1.53 .640 108 2.86 1.180
P8-2 15 1.20 .414 108 2.49 1.444
U cilju lake analize odgovora menadera i izvrilaca aktivnosti, odnosno poreenja srednjih
vrednosti njihovih odgovora, na slici 1. je dat njihov komparativni grafiki prikaz. Primetno je
da su menaderi na sva pitanja, kod kojih maksimalna ocena (5) predstvalja poeljno stanje,
davali proseno viu ocenu. Sa druge strane, na pitanja kod kojih minimalna ocena (1) prestavlja
poeljno stanje, menaderi su davali niu prosenu ocenu.
Slika 1. Srednje vrednosti odgovora ispitanika na pitanja iz ankete
1
2
3
4
5
P1-1 P1-2 P1-3 P1-4 P1-5 P2-1 P2-2 P2-3 P2-4 P3-1 P3-2 P3-3 P4-1 P4-2 P5-1 P5-2 P5-3 P6-1 P6-2 P7-1 P7-2 P8-1 P8-2
Pitanja
O
d
g
o
v
o
r
i
Menader Izvrilac aktivnosti
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1031
3. DISKUSIJA REZULTATA
Merenje vrednosti, stavova i percepcija bezbednosti na radu menadera i proizvodnih radnika u
graevinskoj industriji, odnosno analiza klime bezbednosti, bio je osnovni cilj ovog istraivanja.
Analizom prikupljenih podataka je dokazano da se percepcija bezbednosti zaposlenih, kao i
klima bezbednosti mogu pouzdano izmeriti pomou upitnika sastavljenog od 23 pitanja,
koncipiranih na osnovu 8 faktora bezbednosti: svenost o bezbednosti i kompetencija,
komunikacija o bezbednosti, organizaciono okruenje, podrka rukovodstva, ocena rizika, mere
bezbednosti, obuka iz oblasti bezbednosti i nivo bezbednosti radnog mesta. Rezultati obraenog
uzorka su pokazali da stavke u okviru upitnika o bezbednosti na radu imaju prihvatljivu
konzistentnost unutar grupa pitanja, kao i u celini, a takoe imaju i prihvatljivu validnost
rezultata merenja klime bezbednosti.
Dobijeni rezultati pokazuju znaajne razlike u percepciji bezbednosti rukovodeeg osoblja na
graevinskim projektima u odnosu na percepciju bezbednosti radnika (izvrilaca aktivnosti).
Ovakvo stanje se objanjava visokim stepenom doivljenih povreda na radu kod izvrilaca
graevinskih aktivnosti (52.8% je doivelo neki vid povrede), dok sa druge strane, kod
menadera nisu evidentirane povrede. Prema Bemu, stavovi zaposlenih i njihove percepcije su
odraz ponaanja i deavanja prouzrokovanih njima [38].
Rezultati sprovedenog istraivanja pokazuju visok nivo svesnosti i kompetentnosti iz oblasti
bezbednosti kod svih ispitanika - menaderi (Mean = 4.88), proizvodni radnici (Mean = 4.27).
Meutim, i pored ove injenice stepen povreda na radu je veoma visok. Takvo stanje je
najverovatnije odraz svesnog nepotovanja svih tehnikih, organizacionh i ostalih mera
bezbednosti prilikom obavljanja radnih aktivnosti [39]. Kako bi se planirane bezbednosne mere i
procedure realizovale, neophodna je adekvatna komunikacija o bezbednosti na relaciji
menaderi izvrioci aktivnosti [18]. Na osnovu odgovora ispitanika, postoji primetna
nesaglasnost izmeu stavova menadera (Mean = 4.73) i radnika (Mean = 3.61) po pitanju
kvaliteta kominikacije. Oigledno je na osnovu odgovora radnika na gradilitima da oni ne
dobijaju sve potrebne informacije koje bi im pomogle u ostvarivanju bezbednosnih ciljeva. Sa
druge strane, visoka ocena ovog faktora od strane menadera sugerie na mogunost da
informacije od strane izvora polaze, ali da dobar deo njih ne stie do primaoca (radnika), a
samim tim nema ni povratne informacije u sistemu komunikacije. Prema Zhangu i Fangu,
izostanak ovog elementa komunikacije u sistemu bezbednosti je jedan od kljunih uzroka
slabljenja klime bezbednosti to za posledicu ima poveanu stopu povreda na radu [40]. Kada se
razmatra organizaciono okruenje na osnovu odgovora ispitanika, postoji visok stepen
saglasnosti u stavovima menadera (Mean = 3.53) i izvrilaca projektnih aktivnosti (Mean =
3.38). Neadekvatno organizaciono okruenje moe drastino ugroziti stanje bezbednosti na radu
[39], a obzirom da su obe prouavane grupe ispitanika relativno niskom ocenom procenile ovaj
faktor bezbednosti, oito je da je to uzrok estih odstupanja od zahteva bezbednosti prilikom
realizacije projektnih aktivnosti.
Podrka rukovodstva bezbednosti na radu, kao i njegova posveenost ovoj oblasti od izuzetne su
vanosti u cilju postizanja pune bezbednosti zaposlenih [41]. Kada zaposleni prepoznaju ovakvo
ponaanje svojih pretpostavljenih, deava se snaan pozitivan uticaj na njihovu percepciju i
stavove, a to se posledino reflektuje na popravljanje stanja bezbednosti na radu [42,43].
Rezultati istraivanja su pokazali iznenaujue visoku ocenu podrke rukovodstva, kako sa
gledita samih rukovodilaca (Mean = 4.86), tako i od strane radnika (Mean = 4.06). Ovakav
rezultat je u nesaglasnosti sa loim stanjem bezbednosti na radu, to navodi na zakljuak da i
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1032
pored napora menadmenta koji je prepoznat od strane veine radnika, odreen broj njih ne
sprovodi tehnike i ostale mere line bezbednosti na radu.
Graevinarstvo je sektor sa radnim mestima koja se odlikuju visokim stepenom rizika od
povreivanja [16]. Prema odgovorima ispitanika u okviru ove studije bi se moglo zakljuiti
suprotno. Ocena rizika na skali od 1 do 5 od strane menadera (Mean = 1.51) i radnika (Mean =
2.73) ukazuje na prisustvo relativno prihvatljivog stepena rizika od povreivanja. Meutim,
ovakve ocene ispitanika sugeriu na neadekvatnu percepciju ovog elementa bezbednosti, to se
najverovatnije reflektuje na loe stanje bezbednosti. Kada je ocena mera bezbednosti u pitanju,
postoji prilicna saglasnost u odgovorima menadera (Mean = 4.00) i radnika (Mean = 3.87).
Ovakva percepcija ovog elementa bezbednosti od strane obe grupacije ispitanika potvruje
prethodno iznet stav da radnici zaista prepoznaju napore menadmenta u pogledu ostvarivanja
ciljeva bezbednosti.
Kada radnici smatraju da su njihovi rukovodioci posveeni ciljevima bezbednosti, oni e
iskazivati pozitivan stav po pitanju adekvatnosti i nunosti obuke iz bezbednosti. To e dalje
rezultirati boljim stanjem bezbednosti na radnim mestima i smanjenjem broja povreda na radu
[21]. Ovakav zakljuak Huanga i saradnika na osnovu rezultata njihovih istraivanja je
potrvren i u sluaju zaposlenih na graevinskim projektima, koji iznose veoma pozitivan stav
po pitanju poeljnosti obuke o bezbednosti; menaderi (Mean = 4.86), radnici (Mean = 4.37).
Konano, kada se posmatra percepcija nivoa bezbednosti radnog mesta na kome ispitanik radi,
postoji izvesna nesaglasnost u odgovorima menadera (Mean = 1.36) i radnika (Mean = 2.67)
to je i oekivano, meutim, slino oceni rizika, uoava se neadekvatan stav ispitanika po pitanju
ovog elementa (koriena je inverzna skala 1 predstvalja bezbedno radno mesto, a ocena 5
predstavlja nebezbedno radno mesto).
4. ZAKLJUAK
Graevinski projekti su deo privrednog sektora koji angauje obilje radne snage, mehanizacije i
kapitala, te stoga svaki njihov segment mora biti pazljivo planiran, voen i realizovan kako bi se
dostigli ciljevi. Jedan od tih segemata je svakako i bezbednost zaposlenih. Na osnovu rezultata
sprovedenog istraivanja na uzorku od 123 zaposlena na 4 projekta, moe se zakljuiti da je
klima bezbednosti relativno dobra. Otuda su stavovi i percepcije bezbednost na radu kod
zaposlenih prilino pravilne, sa odreenim odstupanjima. Percepcija rizika i bezbednosti radnog
mesta nije pravilna, kako kod rukovodeeg osoblja, tako i kod radnika. Ignorisanje postojanja
rizika na radnom mestu ne proizvodi pozitivne efekte, ve naprotiv, postaje uzrok poveanog
broja incidenata i povrda na radu. Percepcija komunikacije u oblasti bezbednosti kod menadera
i radnika pokazuje odreen stepen nesaglasnosti, to je potvrda neadekvatne komunikacije i
odsustvo pozitivne povratne informacije.
Nezadovoljavajui stav zaposlenih po pitanju ocene rizika i komunikacije o bezbednosti otkriva
slabosti u sistemu bezbednosti na graevinskim projektima. Pomenuti faktori u velikoj meri
utiu na slabjenje klime bezbednosti, pogoranje stanja bezbednosti i konano ishoduju
poveanim brojem povreda na radu. Kao mere poboljanja ovakvog stanja mogu se izvriti
ponovljene procene rizika na radnim mestima, kao i informisanje zaposlenih o rezultatima, a sa
ciljem preduzimanja adekvatnih mera line zatite svakog pojedinca. Pored toga, potrebno je
preispitati sistem komunikacije u cilju kvalitetnog protoka informacija, a tamo gde informacije
ne stiu do lica kojima su namenjene obezbediti potrebne elementu u cilju otklanjanja ovakvih
anomalija i konano, omoguiti kvalitetan prijem i analizu povratne informacije. Na taj nain, uz
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1033
sve kvalitetne elemente sistema bezbednoti koji funkcioniu na graevinskim projektima,
neminovno bi se postiglo unapreenje klime bezbednosti, percepcija bezbednosti kod zaposlenih
bi postala ipravnija, a konani rezultat bi bilo znaajno smanjenje povreda na gradilitima.
Reference
1. Ringen, K., Englund, A. (2006) The construction industry. Annals of the New York
Academy of Sciences 1076, 388393.
2. Cigularov, K.P., Adams, S., Gittleman, J.L., Haile, E., Chen, P.Y. (2013) Measurement
equivalence and mean comparisons of a safety climate measure across construction trades.
Accident Analysis and Prevention 51, 68 77.
3. Fang, D., Wu, H. (2013) Development of a Safety Culture Interaction (SCI) model for
construction projects. Safety Science 57, 138149.
4. Rubio-Romero, J.C., Gmez, M.C.R., Carrillo-Castrillo, J.A. (2013) Analysis of the safety
conditions of scaffolding on construction sites. Safety Science 55, 160164.
5. Lingard, H., Rowlinson, S. (2005) Occupational Health and Safety in Construction Project
Management. Spon Press, Oxon.
6. Zou, P.X.W., Sunindijo, R.Y. (2012) Skills for managing safety risk, implementing safety
task, and developing positive safety climate in construction project. Automation in
Construction, http://dx.doi.org/10.1016/j.autcon.2012.10.018
7. Probst, T., Estrada, E.X. (2010) Accident under-reporting among employees: testing the
moderating influence of psychological safety climate and supervisor enforcement of safety
practices. Accident Analysis and Prevention 42, 14381444.
8. Tam, C.M., Zeng, S.X., Deng, Z.M. (2004) Identifying elements of poor construction safety
management in China. Safety Science 42(7), 569586.
9. Mohamed, S. (2002) Safety climate in construction site environments. Journal of
Construction Engineering and Management 128(5), 375384.
10. Zohar, D. (1980) Safety climate in industrial organizations: theoretical and applied
implications. Journal of Applied Psychology 60(1), 96 102.
11. Griffin, M., Neal, A. (2000) Perceptions of safety at work: a framework for linking safety
climate to safety performance, knowledge, and motivation. Journal of Occupational Health
Psychology 5(3), 347358.
12. Clarke, S. (2010) An integrative model of safety climate: linking psychological climate and
work attitudes to individual outcomes using meta-analysis. Journal of Occupational and
Organizational Psychology 83, 553578.
13. Nahrgang, J.D., Morgeson, F.P., Hofmann, D.A. (2011) Safety at work: a meta-analytic
investigation of the link between job demands, job resources, burnout, engagement, and
safety outcomes. Journal of Applied Psychology 96, 7194.
14. Langford, D., Rowlinson, S., Sawacha, E. (2000) Safety behaviour and safety management:
its influence on the attitudes of workers in the UK construction industry. Engineering
Construction and Architectural Management 7(2), 133140.
15. Christian, M., Bradley, J., Wallace, J., Burke, M. (2009) Workplace safety: a meta-analysis
of the roles of person and situation factors. Journal of Applied Psychology 94, 11031127.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1034
16. DeArmond, S., Smith, A.E., Wilson, C.L., Chen, P.Y., Cigularov, K.P. (2011) Individual
safety performance in the construction industry: Development and validation of two short
scales. Accident Analysis and Prevention 43, 948954.
17. Biggs, H.C., Biggs, S.E. (2013) Interlocked projects in safety competency and safety
effectiveness indicators in the construction sector. Safety Science 52, 3742.
18. Ismail, Z., Doostdar, S., Harun, Z. (2012) Factors influencing the implementation of a safety
management system for construction sites. Safety Science 50, 418423.
19. Cheng, E.W.L., Ryan, N., Kelly, S. (2012) Exploring the perceived influence of safety
management practices on project performance in the construction industry. Safety Science
50, 363369.
20. Huang, Y-H., Verma, S.K., Chang, W.-R., Courtney, T.K., Lombardi, D.A., Brennan, M.J.,
Perry, M.J. (2012) Supervisor vs. employee safety perceptions and association with future
injury in US limited-service restaurant workers. Accident Analysis and Prevention 47, 45
51.
21. Huang, Y-H., Verma, S.K., Chang, W.-R., Courtney, T.K., Lombardi, D.A., Brennan, M.J.,
Perry, M.J. (2012) Management commitment to safety vs. employee perceived safety
training and association with future injury. Accident Analysis and Prevention 47, 94 101.
22. Miliji, N., Mihajlovi, I., Jovanovi, I. (2009) Statistika analiza rezultata ankete sa temom
bezbednosti na radu proizvodnih kompanija u Srbiji, V Majska konferencija o strategijskom
menadmentu - zbornik radova, 524-542.
23. Mihajlovi, I., ivkovi, ., Miliji, N. (2011) Importance of the safety climate
measurement at workplace in Serbia, The 3
rd
International scientific conference, Toyotarity
in the context of European enterprises improvement , Poronin koo Zakopanego 2-
4.12.2011 Poland, Chapter 5. in the Monography: Elements of the organizations mission,
pp.70-91. ISBN:978-966-1507-70-7. Editor Stanislaw Borkowski, Dorota Klimecka Tatar.
24. Lin, S.H., Tang, W.J., Miao, J.Y., Wang, Y.M., Wang, P.X. (2008) Safety climate
measurement at workplace in China: A validity and reliability assessment. Safety Science,
46, 1037-1046.
25. Zohar, D., Luria, G. (2005) A multilevel model of safety climate: Cross-level relationship
between organization and group-level climates. Journal of Applied Psychology 90(4), 616
628.
26. Hsu, S.H., Lee, C.C., Wu, M.C., Takano, K. (2008) A cross-cultural study of organizational
factors on safety: Japanese vs. Taiwanese oil refinery plants. Accident Analysis and
Prevention 40, 2434.
27. Seo, D.C., Torabi, M.R., Blair, E.H., Ellis, N.T. (2004) A cross-validation of safety climate
scale using confirmatory factor analytic approach. Journal of Safety Research 35, 427 445.
28. Pallant, J. (2008) SPSS Survival Manual: A Step by Step Guide to Data Analysis Using
SPSS for Windows, Open University Press, United Kingdom.
29. Allen, M.J., Yen, W.M. (2002) Introduction to Measurement Theory. Long Grove, IL:
Waveland Press.
30. Kupermintz, H. (2003) Lee J. Cronbachs contributions to educational psychology. In B.J.
Zimmerman and D.H. Schunk (Eds.). Uducational psychology: A century of contributions,
pp. 289-302. Mahwah, NJ, US: Erlbaum.
31. Nunnally, JM. (1994) Psychometric Theory, third ed. McGraw-Hill, New York.
32. Kaiser H.F. (1974) An index of factorial simplicity. Psychometrika 39, 3136.
33. Gorsuch, R.L. (1983) Factor Analysis. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1035
34. Velicer, W.F., Jackson, D.N. (1990) Component analysis versus common factor analysis:
Some issues in selecting an appropriate procedure. Multivariate Behavioral Research 25(1),
1-28.
35. Sheppard, A.G. (1996) The sequence of factor analysis and cluster analysis: Differences in
segmentation and dimensionality through the use of raw and factor scores. Tourism
Analysis, 1(Inaugural Volume), 49-57.
36. Altman, D.G., Gore, S.M., Gardner, M.J., Pocock, S.J. (1983) Statistical guidelines for
contributors to medical journals. British Medical Journal 286, 1489-1493.
37. Gardner, M.J., Altman. D.G. (1986) Confidence intervals rather than P values: estimation
rather than hypothesis testing. British Medical Journal 292, 746-750.
38. Bem, D.J. (1972) Self perception theory. An alternative interpretation of cognitive
dissonance phenomena. In: Berkowitz, L. (Ed.), Advances in Experimental Social
Psychology, Vol. 6. Academic Press, New York, pp. 162.
39. Lund, J., Aar, L.E. (2004) Accident prevention. Presentation of a model placing emphasis
on human, structural and cultural factors. Safety Science 42, 271324.
40. Zhang, M., Fang, D. (2012) A continuous Behavior-Based Safety strategy for persistent
safety improvement in construction industry. Automation in Construction,
http://dx.doi.org/10.1016/j.autcon.2012.10.019
41. Turner, N., Stride, C.B., Carter, A.J., McCaughey, D., Carroll, A.E. (2012) Job Demands
ControlSupport model and employee safety performance. Accident Analysis and
Prevention 45, 811 817.
42. Martnez-Crcoles, M., Gracia, F., Toms, I., Peir, J.M. (2011) Leadership and employees
perceived safety behaviours in a nuclear power plant: A structural equation model. Safety
Science 49, 11181129.
43. Eid, J., Mearns, K., Larsson, G., Laberg, J.C., Johnsen, B.H. (2012) Leadership,
psychological capital and safety research: Conceptual issues and future research questions.
Safety Science 50, 5561.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1036
POVEZANOST KONCEPTA UPRAVLJANJA PERFORMANSAMA
POSLOVNIH PROCESA SA FINANSIJSKIM POKAZATELJIMA
EFIKASNOSTI PREDUZEA PRIVREDE SRBIJE
Ernad Kahrovi
Dravni univerzitet Novi Pazar, e-mail: ekahrovic@np.ac.rs
Izvod
Osnovna svrha sprovedenog istraivanja jeste da ukae na znaaj povezanosti koncepata
upravljanja performansama poslovnih procesa sa finansijskim pokazateljima efikasnosti
preduzea privrede Srbije. Ciljistraivanja je determinisanje kontinuiranog unapreenja
performansi poslovnih procesa, sa elementima kao to su: planiranje unapreenja performansi
poslovnih procesa, determinisanje izvora unapreenja performansi poslovnih procesa,
sprovoenje unapreenja performansi poslovnih procesa, kontrolisanje unapreenja performansi
poslovnih procesa. Pored toga, u radu e biti prezentirani rezultati sprovedenog empirijskog
istraivanja, sa posebnim akcentom na deo koji se odnosi na uticaj koji unapreene performanse
procesa imaju na produktivnost,ekonominost i rentabilnost.
Kljune rei: poslovni procesi, performanse
Abstract
The main purpose of this research is to highlight the importance of relationship management
concepts, the performance of business processes with financial indicators of enterprise efficiency
of the Serbian economy. The aim of the research is determining the continuous improvement of
business process performance, with elements such as: planning performance improvement of
business processes, determining the sources of performance improvement of business processes,
the implementation of performance improvement of business processes, controlling business
processes to improve performance. In addition, the paper will present the results of an empirical
research, with special attention to the part that relates to the impact of improved process
performance have on productivity, efficiency and profitability.
Keywords: business processes, performance
1. UVOD
Zbog nedostataka vertikalne organizacije i funkcionalno-orijentisanog menadmenta javlja se
potreba za transformisanjem organizacije ka procesnoj organizaciji. To iziskuje iznalaenje naina
upravljanja performansama poslovnih procesa u cilju poveanja ukupne ekonomske uspenosti
preduzea. Upravljanje poslovnim procesima predstavlja ''condition sine qua non efikasnosti
upravljanja modernim preduzeima'' (8). Procesna orijentacija istie stav da se poslovne performanse
preduzea mogu unapreivati po osnovu planiranja, merenja, analize i unapreenja performansi
identifikovanih poslovnih procesa kroz ije realizovanje se ostvaruje funkcionisanje jednog
preduzea.Unapreene performanse poslovnih procesa mogu u odreenoj meri pozitivno uticati na
odgovarajue finansisjke pokazatelje. Tu se pre svega misli na produktivnost, ekonominost i
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1037
rentabilnost.Produktivnostjeuovomsluajuizraunatakaoodnosprihodaodprodajeiprosenogbrojazapo
slenih.Ekonominostjeizraunatakaoodnosukupnogprihodaiukupnograshoda,
dokrentabilnostsopstvenihsredstavapredstavljapokazateljzaraivakesposobnostisopstvenogkapitalai
utvrujesekaoodnosnetodobitkaisopstvenogkapitala.
2. DETERMINANTE KONTINUIRANOG UNAPREENJA PERFORMANSI
POSLOVNIH PROCESA
Izvetavanjeoperformansamaposlovnihprocesatrebadasluikaosvojevrsnaosnovavlasnici
maprocesaiprocesnimtimovimadaseosvrnunadosadanjerezultateidapoosnovutogarazmiljajuom
ogunostimaunapreenjaperformansiposlovnihprocesa.
Neophodnojepoznavatikorakekojejepotrebnopreduzimatiuokvirusprovoenjakontinuiranogunapr
eenjaperformansiposlovnihprocesa. Osnovnikoraciunapreenjajesu: planiranjeunapreenja,
determinisanjeizvoraunapreenja, sprovoenjeunapreenja,
kaoikontrolisanjeunapreenjaperformansiposlovnihprocesa.Menadmentpreduzeakojejeprocesn
oorijentisanotrebauvelikojmerisvojupanjudausmeravanakontinuiranounapreenjeperformansipr
ocesa, jerjetopreduslovpoboljanjaperformansipreduzeakaoceline. (1)
Analiziranjemperformansiprocesa, kaoinjihovimizvetavanjem,
vlasnicipojedinanihposlovnihprocesadeterminiuneodgovarajueperformanseposlovnihprocesa.
Tanije, utvrujuodstupanjaostvarenihodciljnihperformansiposlovnihprocesa. Satimuvezi,
kadaseradinaunapreenjuperformansi,
procesnommenadmentupreduzeanaraspolaganjustojedvemogunosti.
Jednajekorekcijaostvarenihperformansi, adrugajerevidiranjeciljnihperformansiposlovnihprocesa.
Kadaseodluujekojaeodmogunostiunapreenjabitiformulisanaiimplementirana,
neophodnojedaseprocesnimenadmentrukovodikoracimanavedenimnaslici1.
Slika1. Planiranjeunapreenjaperformansiposlovnihprocesa
Korekcija ostvarenih performansi poslovnih procesa se moe ostvariti na nekoliko naina:
promenom strategija i planova, akcionih planova, kao i kljunih faktora uspeha pojedinanih
poslovnih procesa neophodnih za sprovoenje unapreenja. Pored toga, korekcija se moe
izvriti promenom samih poslovnih procesa, kao i pojedinanih aktivnosti, operacija i zadataka
koji se odvijaju u njima. Jo jedan nain promena jeste promena odnosa prema zaposlenima, u
smislu promene naina motivisanja, kao i naina pruanja razliitih programa obuke i razvoja
zaposlenih.Kadajereorevidiranjuciljnihperformansiposlovnihprocesa,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1038
ondajeneophodnoistaidamoguirazlogodstupanjamoebitirezultatnerealnihciljnihperformansi.
Toznaidasuciljneperformansepostavljenenaprevievisokomiliprevieniskomnivou.
Utakvimsluajevima, promenesuneophodneuodnosunaciljne,
aneostvareneperformanseposlovnihprocesa. Menadmentpreduzea,
uzpomovlasnikapojedinanihposlovnihprocesaiprocesnihtimovajeuobavezidadefinienoveperfo
rmansezakojesesaveomverovatnoommoepotvrditimogunostostvarenja. (7
3. DETERMINISANJE IZVORA UNAPREENJA PERFORMANSI PROCESA
Ovajkorakpodrazumevadeterminisanjeodgovarajuihizvoraunapreenjaperformansiposlov
nihprocesa.
Osnovniciljsprovoenjaovogkorakajestedaseutvrdeizvorikorekcijeostvarenihperformansiposlovn
ihprocesa, kaoirevidiranjaciljnihperformansiposlovnihprocesa.
Istiesedaueriekonomijeznanjapostojeetiridominantnekategorijekojemogudasetretirajukaoizvori
unapreenjaperformansiposlovnihprocesa:(2)
obuavanjezaposlenih,unapreenjetehnologije,unapreenjenainaobavljanjaprocesaipromenakult
ure.
1.Jedanodbitnihizvoraunapreenjaposlovnihperformansijesukontinuiraneobukezaposlenih,
kakobinatoboljinainzadovoljilepotrebekupaca.
Obukasekoristidabisenovozaposleniililicakojaveradenauilivetinamakojesuimpotrebnezaboljer
ealizovanjedefinisanihperformansiposlovnihprocesa.Unapreujuinjihovevetinemoeseuticatina
poveanjeefikasnostiiefektivnosti, tj. naunapreenjeperformansi.
Potoueriekonomijeznanjapreduzeasvevienapredujuutehnolokompogledu, zaposlenimaje,
izmeuostalih, potrebnaobukauvetinamavezanimzasavremenuinformaciono-
komunikacionutehnologiju.(3)
2.Unapreenjetehnologijepodrazumevasistematskoznanjeirazumevanjeraspoloivog,
kojekontinuiranomoradabudeunapreivanouskladusapromenamauokruenju.
Dabisetomogloostvaritineophodnojeidentifikovatitehnologijukojajevanazarazvojiizvrenjesvak
ogposlovnogprocesapojedinano. Okvirzaocenutehnologije (znaaj, fokus,
fazauivotnomciklusu, konkurentskapozicijatehnologije) predstavljajusledeaetiripitanja: (4)
- Daliserazlikujeodkonkurentske, idaliobezbeujekonkurentskuprednost?
- Dalijeinovacijautehnologijivieusmerenanaredukcijutrokovaproizvodnjeilinaperformans
eproizvoda?
- Dalijetehnologijaufazizrelosti?
Dalieubudunostibitijoteerazvitiilizadratidiferentnuilikonkurentskuprednostputemov
etehnologije?
- Dalise, uporeenjusakonkurentima, prednjaiilizaostajeuprimeniodreenetehnologije?
Koimanajveeizglededastekneiliodriprednost?
3.Jojedanbitanizvorunapreenjaperformansiprocesajestepromenanainakakoseobavljajupo
jedinaniposlovniprocesi, kaoioperacije, aktivnostiizadaciuokvirunjih.
Nekeodaktivnostiunapreenjaupreduzeumoguukljuiti: (5) (a)
kreiranjenovognainaodvijanjaprocesailizamenapostojeegnainaodvijanjaprocesatakodagazapo
sleniprihvatekaokorisniji, (b)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1039
kreiranjenainaodvijanjaprocesakojiebitiprilagodljivpromenamauokruenju, (v)
kreiranjenainaodvijanjaprocesakojizaposlenimogubredashvate.
4.Promenakulturekaoizvorunapreenjaperformansiposlovnihprocesapodrazumevastvaranje
timskekulture.Ovakvakulturajestefokusirananaciljneperformansekojetrebaostvariti.
Sobziromdajekompetentnostizvrilacakljuzaunapreenjeperformansiposlovnihprocesa,
tosenjimamoradelegiratiznaajanautoritetzadonoenjeodluka.
4. SPROVOENJE UNAPREENJA PERFORMANSI POSLOVNIH PROCESA
Ovajkorakpodrazumevarealizacijudvaprimarnasegmenta,
kojieposluitikaoosnovazasamosprovoenjeunapreenjaperformansiposlovnihprocesa.
Sajednestrane,
neophodnojedamenadmentpreduzeakojejeprocesnoorijentisanoformiraposebantimkojikojiebit
izaduenzaunapreenjeperformansiposlovnihprocesa. Sadrugestrane, kadabudedefinisantim,
njegovanadlenostjedaradinaoceniizvora,
kaoiizborunajboljegpoosnovukogaeseuticatinaunapreenjeperformansiprocesa.
Timzaunapreenjeperformansipreduzeasesastojiodpojedinacakojiposedujurazliitaznanja,
informacije, perspektive,
tesuestosposobnidaobavezadatakkojisamvlasnikprocesanijeumogunostidaobavi.
Formiranjemovakvihtimovapostiesekoncentracijarazliitihkompetencijakojesuneophodnezarea
vanjekompleksnihproblema. Dabibiliefikasni, ovitimovitrebadaimajujasnodefinisanzadatak,
dasudobrostrukturiraniidanisuprevieglomazni.
Posleizvrenogunapreenjaperformansiodreenogposlovnogprocesa,
ovitimoviserasputajuilanovitimasevraajuuokviresvojihprocesnihtimova.(4)
Kadajetimizabran,
njegovaprvaiosnovnaobavezajestedaradinaoceniizvoraunapreenjaperformansiposlovnihprocesa,
kaoiizborunajboljegizvora. Izvoriseocenjujuuzavisnostiodalternativaplanaunapreenja. Tanije,
uzavisnostiodtogadalijereokorekcijiostvarenihperformansiposlovnihprocesailirevidiranjuciljnih
performansiposlovnihprocesa. Akojereoprvojalternativi, ondatrebapoiodstrategijeiplanova,
kaoikljunihfaktorauspehapojedinanihposlovnihprocesa. Sadrugestrane,
akojereorevidiranjuciljnihperformansiposlovnihprocesa,
ondatrebatraitivezuprevievisokihiliprevieniskihciljnihperformansiiobuavanjazaposlenih,unap
reenjatehnologije,unapreenjaprocesaipromenekulture. Stvaranjemovihpreduslova,
noveitekdefinisaneperformansemoguserealizovatiuodreenomvremenskomperiodu.
Menadmentpreduzeabitrebaodaodrediprobnivremenskiperiodzarealizacijuperformansi.
Tekkasnije, ukolikosekontrolomustanovidasuperformanseadekvatne,
trebaihukontinuitetukoristiti.
5. KONTROLISANJE UNAPREENJA PERFORMANSI POSLOVNIH PROCESA
Uovomkorakuseproveravakakavefekatjeostvarennakonsprovedenogunapreenja. Tanije,
kakvojestanjeprepreduzimanjakorektivneakcije.
Preduzeustojenaraspolaganjurazliitialatikojiseutesvrhemoguprimeniti.
Moguejeprimenitirazliitestatistikealate, kaoialatekvaliteta.
Naosnovuovihalatajemoguedatiocenuuticajaobuavanjazaposlenih,unapreenjatehnologije,unap
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1040
reenjaprocesaipromenakulturenaperformansepojedinanihposlovnihprocesa.
Moguejeutvrditikakavjenjihovuticajna:
smanjenjeduinetrajanjaisporukeodstranedobavljaa,smanjenjetrokovaskladitenjamaterijala,
poveanjebrojaponudaodpotencijalnihdobavljaa,
minimiziranjevremenaodprepoznavanjapotroaevihpotrebadoisporuivanjaproizvoda,
skraenjevremenapotrebnogdaseproizvedenovimiksproizvoda (unedeljama),
smanjenjeprocentapogrenoproizvedenihproizvoda, smanjenjetrokovamarketingkomuniciranja,
skraenjevremenatransporta, poveanjeindeksazadovoljstvapotroaapruenimservisomisl.
Takoe,
trebaistaidasekontrolisanjeunapreenjamoesprovoditiurazliitimvremenskimperiodima.
Satimuvezi, kontrolisanjemoebitipreventivnog, tekuegikorektivnogkaraktera.
Preventivnokontrolisanjeznaidaevlasniciposlovnihprocesakadgodtomogu,
nastojatidaspreemoguaodstupanjaodplaniranihunapreenjailiponavljanjaranijihgreaka.
Naelnoposmatrano,
preventivnokontrolisanjejeusmerenonaeliminisanjepotencijalnihproblemakojisemoguispoljititok
omobavljanjasameaktivnosti.
Tekuekontrolisanjeseprimenjujeusituacijamakadajeneophodnoizvesnekorekcijeizvestiutokusam
ogposlovnogprocesailiobavljanjaaktivnosti.
Korektivnokontrolisanjesevrinakonzavretkaodreenogposlovnogprocesailiaktivnosti.
Usmerenojenaocenupostignutihperformansiprocesa.
Ovuvrstukontrolevlasniciposlovnihprocesaprimenjujukakobiostvariliodreenaunapreenjaodgov
arajuimkorektivnimakcijama, ukolikosuonamogua.
Razultatovekontrolepredstavljautvrivanjeododstupanjaiuzrokaodstupanjarezultataodstandarda.
Korektivnokontrolisanjeslui, takoe,
ikaopodrkazaeventualnebudueakcijekakobisespreiloponavljanjeistihilislinihgreaka.
6. METODOLOGIJA I REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Empirijsko istraivanje o uticaju unapreenih performansi poslovnih procesa na
finansijske pokazatelje preduzea je realizovano u Republici Srbiji. U ovom segmentu e biti
izneti podaci o preduzeima koja su obuhvaena istraivanjem. U zavisnosti od mesta u kome
obavljaju svoju delatnost, moe se konstatovati da je u uzorku 22 preduzea iz grada Novog
Pazara (31,4%), osam preduzea je iz Beograda (13,3%), pet preduzea je iz optine Raka
(7,1%), tri preduzea su iz Novog Sada (5%), po dva preduzea su iz Kraljeva, Sjenice, Tutina,
Ivanjice, Zrenjanina i Majdanpeka (po 2,9%) i po jedno preduzee iz Aranelovca, Smedereva,
Paneva, Vrbasa, Subotice, Gornjeg Milanovca, apca, Kanjie, aka i itita (po 1,7%).
U uzorku je oko 86% preduzea iz oblasti preraivake industrije, 6,7% preduzea se bavi
graevinarstvom, 5% poljoprivredom, umarstvom i ribarstvom, i jedno preduzee se bavi
rudarstvom (1,7%). to se pravne forme anketiranih preduzea tie, najvei broj ispitanih
preduzea (njih 46) ima pravnu formu drutva sa ogranienom odgovornou (to je 76,7%),
deset je akcionarskih drutava (16,7%) i 6,7% je ostalih (gde su uglavnom zatupljeni
preduzetnici kao posebna forma).Kada je poreklo kapitala u pitanju, onda se uglavnom radi o
preduzeima kod kojih dominira domai kapital (50 preduzea 83,3%) i veinski domai
kapital (10 preduzea 16,7%) sa veoma malim ueem stranog kapitala. Kada je re o
prosenom broju zaposlenih u 2010. godini, to e biti osnova za dalju diferencijaciju u
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1041
istraivanju na mala, srednja i velika preduzea. Istraivanjem su obuhvaena 23 mala preduzea
(38,3%), 22 srednja preduzea (36,7%) i 15 velikih preduzea (25%).
S obzirom na poloaj koji zauzimaju u preduzeima, u istraivanju je uestvovalo 28,3%
samih vlasnika preduzea, 31,7% direktora raunovodstvenog (ili finansijskog) sektora, 13,3%
direktora marketinkog sektora, 8,3 % direktora prodajnog sektora, 10% direktora proizvodnog
sektora, 5% direktora komercijalnog sektora (nabavke) i 3,3% direktora tehnikog sektora
(pripreme).Istraivanje je sprovedeno u periodu od septembra 2011. do februara 2012. godine.
Upitnici su u elektronskoj formi prosleeni top menadmentu preduzea. Podeljeno je preko 300
upitnika preduzeima koja su rangirana kao najuspenija u 2010. godini po veliini ostvarenog
prihoda. Vraeno je 60 popunjenih upitnika. Za obradu podataka korien je statistiki softver
SPSS 17.0. Istraivanjem su postavljene hipoteze:
1. UnapreenePPP1 pozitivnoutiunaproduktivnost, ekonominostirentabilnost.
2. UnapreenePPP2pozitivnoutiunaproduktivnost, ekonominostirentabilnost.
3. UnapreenePPP3pozitivnoutiunaproduktivnost, ekonominostirentabilnost.
4. UnapreenePPP4 pozitivno utiunaproduktivnost, ekonominostirentabilnost.
5. UnapreenePPP5 pozitivnoutiunaproduktivnost, ekonominostirentabilnost.
Utabeli1jedatpregledsvihpreduzeauzavisnostiodtogadaliradenaunapreenjuperformansipr
ocesasnabdevanjaneophodniminputima (1), procesakreiranjaiproizvodeproizvoda (Proces 2),
procesaprodajeproizvodaimarketinkihaktinvosti (Proces 3), procesaisporuivanjaproizvoda
(Proces 4), kaoiprocesapruanjauslugapotroaima (Proces 5).
Tabela1. Unapreenjeperformansiposlovnihprocesasvihanketiranihpreduzea
P
Proces 1 Proces 2 Proces 3 Proces 4 Proces 5
1-
2 3
4-
5
1-
2 3
4-
5
1-
2 3
4-
5
1-
2 3
4-
5
1-
2 3
4-
5
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1042
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1043
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
Kadajeutvrenokodkojihpreduzeaseukontinuiteturadinaunapreenjuperformansiposlovnih
procesa, bilojeneophodnosastavititabeluukojojesegrafikimputem (strelicama)
predstavitidalijedolodorasta, padailistagnacijeodreenihfinansijskihpokazatelja,
izraunatihnaosnovupodatakadostupnihizfinansijskihizvetaja,
presvegabilansastanjaibilansauspehaza 2009. i 2010. godinu. (7)Tipokazateljisuproduktivnost,
ekonominostirentabilnostsopstvenihsredstava.
Inakraju,
moguejenapravitiparalelnuanalizuuparivanjaposlovnihprocesaijivlasniciradenaunapreenjuper
formansiionihukojimadolazidorastafinansijskihpokazatelja. Tojeprikazanoutabeli3.
Definisanehipotezeebitipotvreneukolikozadovoljesledeeuslove:
hipotezaebitiumalojmeripotvrenaukoliko 15-30 preduzea,
kojaradenaunapreenjuperformansikonkretnogposlovnogprocesa,
imajupozitivantrendproduktivnosti, ekonominostiirentabilnosti;
hipotezaebitiuvelikojmeripotvrenaukoliko 31
iviepreduzeakojaradenaunapreenjuperformansiposlovnogprocesaimajupozitivantrendfinansijs
kihpokazatelja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1044
Tabela2. Ocenatendencijefinansijskihpokazateljaposlovnihprocesa
Broj preduzea
(%)
koja rade na
unapreenju
performansi
poslovnih procesa
Produktivnost Ekonominost Rentabilnost
2009/200
8
2010/200
9
2009/200
8
2010/200
9
2009/200
8
2010/200
9
P1 46 19
+
39
++
25
+
28
+
16
+
23
+
% 39.50 81.25 52.08 58.33 33.33 47.92
P2 47 18
+
35
++
24
+
29
+
18
+
22
+
% 38.30 74.47 51.06 61.70 38.30 46.81
P3 48 18
+
41
++
26
+
28
+
20
+
22
+
% 37.50 85.42 54.17 58.33 41.67 45.83
P4 49 19
+
43
++
27
+
29
+
19
+
24
+
% 38.78 87.76 55.10 59.18 38.78 48.98
P5 48 17
+
42
++
25
+
30
+
18
+
24
+
% 35.42 87.50 52.08 62.50 37.50 50.00
Legenda:
P1...P5 identifikovaniposlovniprocesi
+ brojpreduzeakojipokazujerastodreenogpokazateljau ''malojmeri'' , tj. 15 do 30
preduzeapokazujurastpokazatelja
++ brojpreduzeakojipokazujerastodreenogpokazateljau ''velikojmeri'' , tj. 30
preduzeapokazujurastpokazatelja
%
ueeuodnosunaukupanbrojpreduzeakojaradenaunapreenjuperformansiidentifikovanogianaliz
iranogposlovnogprocesa
Naosnovupodatakaiztabelemoesekonstatovatisledee:
a) Kadajereoposlovnomprocesusnabdevanjaneophodniminputima, kod 46
preduzeaseradinaunapreenjuperformansiposlovnihprocesa. Odtogbrojakod 19 preduzea
(39.50%) u 2009/2008. godinidolazidorastaproduktivnosti, au 2010/2009.
godinibrojtakvihpreduzeajeporastaonaak 39 (81.25%). Ekonominostrastekod 25 preduzea
(52.08%) u 2009/2008, akod 28 preduzea (58.33%) u 2010/2009.
Rentabilnostsopstvenihsredstavarastekod 16 preduzea (33.33%) uprvom, akod 23 preduzea
(47.92%) udrugomperioduposmatranja.
Deohipotezekojiseodnosinaovajposlovniprocesjedokazan. Naime, kadaseradioproduktivnostiu
2009/2008, ekonominostiirentabilnostiuobaperioda(2009/2008 i 2010/2009)
dokazanjeumalojmeri. Meutim, deohipotezekojiseodnosinaproduktivnostu 2010/2009.
godinijedokazanuvelikojmerijerjeak 39 preduzea (81.25%)
dalopozitivanodgovorounapreenju, tj. imalopozitivnuocenuuticaja.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1045
b) Kadajereoprocesukreiranjaiproizvodnjeproizvoda, ondatrebaistaidasekod 47
preduzeaodukupno 60 anketiranih, radinaunapreenjuperformansiovogprocesa. Odtogbroja,
kod 18 preduzea (38.30%) u 2009/2008. godinii 35 preduzea (74.47%) u 2010/2009.
godinidolazidorastaproduktivnosti. Ekonominostrastekod 24 (51.06%) preduzeau 2009/2008,
doku 2010/2009. rastekodnjih 29 (61.70%). Rentabilnostrastekod 18
uprvomposmatranomperiodu, akod 22 preduzeaudrugomposmatranomperiodu.
v) Ispitaniciu 48 preduzeaodukupno 60
istraenihsupotvrdilidaradenaunapreenjuperformansiposlovnogprocesaprodajeproizvodaimarke
tinkihaktivnosti. Tounapreenjepozitivnoutienaproduktivnostkod 18 preduzea (37.50%) u
2009/2008., doku 2010/2009. jeimalopozitivnanuticajkod 41 preduzea (85.42%).
Ekonominostrastekod 26, odnosnokod 28 preduzea, respektivnopremaperiodimaposmatranja,
dokrentabilnostrastekod 20, odnosno 22 preduzea.
g) Performanseposlovnogprocesaisporuivanjaproizvodasupredmetunapreenjakod 49
preduzea. Tounapreenjeimapozitivanuticajnaproduktivnostkod 19 preduzea (odnosno
38.78%) u 2009/2008. godine. Zaperiod 2010/2009, tajbrojrastena 43 preduzea (odnosno
87.76%). Kadajereoekonominosti,
ondaunapreenjeperformansiprocesaisporuivanjaproizvodaimapozitivanuticajnaovajpokazateljk
od 27, odnosno 29 preduzea, respektivnopremaperiodimaposmatranja.
d) Inakrajukadajereoprocesupruanjauslugapotroaima,
trebaistaidapriblianbrojpreduzearadinaunapreenjuperformansiovogprocesa.
Tounapreenjeimapozitivanuticajnaproduktivnostkod 17, odnosno 42 preduzea. Zatim,
naekonominostimauticajkod 25 (52.08%), odnosno 30 (62.50%) preduzea,
doknarentabilnostimauticajkod 18, odnosno 24 preduzeauzavisnostiodperiodaposmatranja.
Naosnovurazmatranihpodatakasemoezakljuitidasuhipotezeoddokazanejerkodznatnogbroj
apreduzea (15 do 30 odonihkojiradenaunapreenjuperformansi)
postojipozitivanuticajnaproduktivnost, ekonominostirentabilnostsopstvenihsredstava. Moese,
takoe, konstatovatidajehipotezauvelikojmeripotvrenapopitanjuuticajanaproduktivnostu
2010/2009. godinijerkodsvakogposlovnogprocesauvieod 31
preduzeedolazidorastasvihposmatranihfinansijskihpokazatelja.
7. ZAKLJUAK I PREPORUKEZAMENADMENTPREDUZEA
Istraivanjem je utvreno da su menaderi preduzea privrede Srbije u zadovoljavajuoj
meri spoznali znaaj procesne orijentacije, tj. horizontalne organizacije i procesno orijentisanog
menadmenta. Kada je re o uticaju koji efikasno upravljanje poslovnim procesima ima na
unapreenje performansi, moe se istai da je on pozitivan. Ovo potvruje rezultat istraivanja
da je preko 30 preduzea ili 50% anketiranih istaklo da efikasno upravljanje svakim od
identifikovanih poslovnih procesa ima pozitivan uticaj na unapreenje njihovih performansi.
Zatim, kod vie od polovine preduzea je zastupljena praksa planiranja, merenja, analiziranja i
unapreenja peformansi poslovnih procesa. Unapreenje performansi poslovnih procesa ima
pozitivan uticaj na finansijske pokazatelje, kao to su produktivnost, ekonominost i rentabilnost
u oba analizirana perioda.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1046
Reference
Martin, F. (2008) ''A performance technologist's approach to process performance improvement'',
Performance Improvement, Vol. 47, No. 2, pp. 30-40
Martin, M., Kevin, S., Jesse, B. (2004)''Integrated Performance Improvement: Managing Change Across
Process, Technology and Culture'', Performance Improvement, Vol. 43, No. 10, pp. 23-26
Vermei, A.(2009) ''Defining the Perfect Process'', Performance Improvement, Vol. 48, No. 8, pp. 6-8
Smialek, M. (1998) ''Team empowerment: A simple and easy solution'', Quality Progress, Vol. 31, No. 9,
pp. 65-71
uriin, D., Janoevi, S., Kalianin. (2009)Menadment i strategija, CID Ekonomskog fakulteta u
Beogradu, Beograd.
www.compaid.com/caiinternet/ezine/West-SPI-2.pdf (01.08.2012.)
www.kvalitet.org.rs(28.07.2012.)
Kahrovi, E., (2012) Upravljanje performansama poslovnih procesa u funkciji poveanja efikasnosti
preduzea, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultetuNiu, Ni.
Novievi, B., (2012) Upravljanje bazirano na poslovnih procesima conditio sine qua non efikasnog
upravljanja modernim preduzeima,Nauka i svetska ekonomska kriza, pp. 251-257, Ekonomski
fakultetuNiu, Ni.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1047
AN EXAMINATION OF THE DETERMINANTS OF RETAIL
CUSTOMERS BEHAVIORAL INTENTIONS
Tamara Raji, Dejan Rizni, Nenad Miliji
Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet u Boru
Abstract
Due to rising competitive pressures across service industries academics and practitioners alike
have exhibited considerable interest in investigating the determinants of customer behavioral
intentions over previous two decades. However majority of previous studies have been
geographically concentrated in the U.S. and Western Europe, whereas developing economies
have largely been neglected. Therefore the aim of this study is to expand our understanding of
the influential factors determining customer behavioral intentions in a retail setting of an
emerging economy. Structural equation modeling performed on customer survey data indicate
satisfaction as the most significant determinant of customer behavioral intentions, followed by
service quality and servicescapes. Implications, limitations and areas for future research are
discussed.
Keywords: servicescapes, service quality, satisfaction, customer behavioral intentions, retailing
ISTRAIVANJE DETERMINANTI NAMERAVANOG PONAANJA
KORISNIKA USLUGA MALOPRODAJE
Tamara Raji, Dejan Rizni, Nenad Miliji
Univerzitet u Beogradu, Tehniki fakultet u Boru
Izvod
Intenziviranje konkurentskih pritisaka u razliitim uslunim delatnostima dovodi do porasta
interesovanja akademske i poslovne javnosti za istraivanje determinanti nameravanog
ponaanja korisnika usluga u protekle dve decenije. Meutim, veina prethodnih istraivanja
vrena je u kontekstu SAD-a i Zapadne Evrope, dok su uslune delatnosti zemalja u razvoju u
velikoj meri zapostavljane. Cilj ovog rada je stoga da proiri saznanja o uticajnim faktorima koji
determiniu nameravano ponaanje korisnika usluga maloprodaje u zemlji u razvoju. Rezultati
istraivanja sprovedenog primenom modelovanja pomou strukturnih jednaina na uzorku
korisnika usluga maloprodaje ukazuju na najznaajniji uticaj satisfakcije na nameravano
ponaanje korisnika, koju slede kvalitet usluga i usluni ambijent. U radu su razmotrene
implikacije koje proizilaze iz ovog istraivanja, kao i ogranienja i preporuke za budua
istraivanja.
Kljune rei: usluni ambijent, kvalitet usluga, satisfakcija, nameravano ponaanje korisnika
usluga, maloprodaja
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1048
1. UVOD
Usluni sektor poslednjih decenija ostvaruje znaajne performanse. O tome svedoe i podaci OECD-
a prema kojima uslune delatnosti, tradicionalno radno-intenzivne delatnosti, zahvaljujui sve
intenzivnijoj primeni savremene informacione tehnologije ostvaruju rast produktivnosti iznad
privrednog proseka, dok trgovina uslugama, iako u manjoj meri uestvuje u drutvenom bruto
proizvodu, belei stope rasta koje prevazilaze rast robne trgovine [1]. Danas sektor usluga uestvuje
sa 70% u ukupnoj novostvorenoj vrednosti i apsorpciji radno-aktivnog stanovnitva, emu su
doprineli brojni faktori na strani tranje, poput produetka oekivanog trajanja ivota, starenja
stanovnitva, promene stila ivota i rasta diskrecionog dohotka potroaa. Zahvaljujui liberalizaciji
trita, deregulaciji i primeni informaciono-komunikacione tehnologije uslune delatnosti, nekada
orijentisane na opsluivanje lokalnih i regionalnih trita, svoje korisnike nalaze i van nacionalnih
granica i suoavaju se sa intenzivnijim konkurentskim pritiscima na matinom tritu. U takvim
okolnostima menadment uslunih kompanija sve vei znaaj pridaje privlaenju i zadravanju
profitabilnih grupa potroaa.
Brojni autori ukazuju na znaaj isporuke kvalitetnih usluga i ostvarivanje satisfakcije za lojalnost
potroaa. Satisfakcija potroaa pozitivno utie na korporativni imid, vrednost potroaa za
kompaniju i njenu buduu profitabilnost [2]. Zadovoljstvo potroaa smanjuje trokove privlaenja
novih korisnika i pozitivno utie na finansijske performanse kompanija [3]. Isporuku kvalitetnih
usluga Zeithaml et al. (1996) smatraju esencijalnom strategijom za opstanak i uspeh kompanija u
globalnom konkurentskom okruenju, to potkrepljuju rezultatima studije sprovedene na primeru
razliitih uslunih delatnosti koji ukazuju na uticaj kvaliteta usluga na namere potroaa da se i u
budunosti snabdevaju iz istog izvora, na spremnost potroaa da ire pozitivnu usmenu propaganda
i plate i viu cenu za usluge one kompanije iju ponudu percipiraju kvalitetnom [4]. U uslovima
izraene konkurencije naroit znaaj se pridaje uslunom ambijentu kao faktoru privlaenja i
zadravanja potroaa. Uticaj uslunog ambijenta na ponaanje korisnika predmet je brojnih
istraivanja sprovedenih u razliitim uslunim delatnostima, poput zdravstva [5, 6, 7], finansijskih
usluga [8, 9], ugostiteljstva [10, 11, 12]. Najveu panju istraivaa ovaj koncept je privukao u
kontekstu trgovine, najpre trgovine koja se odvija u fizikom prostoru [13, 14, 15, 16], dok
poslednjih godina na aktuelnosti dobijaju istraivanja uticaja uslunog ambijenta na ponaanje
korisnika usluga elektronske trgovine [17, 18]. Pregled istraivanja ukazuje na najee razmatranje
uticaja pojedinanih elemenata uslunog ambijenta na evaluaciju i ponaanje korisnika. Rezultati
istraivanja koje su Dube et al. (1995) sproveli na primeru usluga banke ukazuju na uticaj prijatne
muzike u pozadini na spremnost klijenata da stupe u interakciju sa uslunim personalom [8]. Yalch i
Spangenberg (2000) u simuliranom ambijentu prodavnice odee ukazuju na due zadravanje
korisnika u maloprodajnom objektu usled izloenosti njima nepoznate, ali prijatne muzike, u
poreenju sa poznatom muzikom [14]. Kongruencija izmeu mirisa prisutnog u maloprodajnom
objektu i vrste robe koja je predmet ponude pozitivno utie na evaluaciju maloprodajnog objekta,
asortimana i kvaliteta robe, obim prodaje, vreme zadravanja korisnika u maloprodajnom objektu i
njihove namere da ponovo posete isti maloprodajni objekat [16]. Veina istraivanja sprovedena je
na teritoriji SAD-a, to ukazuje na neophodnost validacije zakljuaka i u drugaijim kulturalnim
kontekstima, uz uvaavanje holistikog pristupa uslunom ambijentu. Prema tekuim saznanjima
autora uticaj uslunog ambijenta na ponaanje korisnika usluga trgovine, koja je pokreta privrednog
rasta i razvoja, nedovoljno je istraena oblast u Srbiji.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1049
Stoga je cilj ovog rada istraiti uticaj uslunog ambijenta na ponaanje korisnika usluga maloprodaje
u Srbiji, uz uvaavanje kljunih koncepata evaluacije usluga. Na osnovu pregleda istraivanja u ovoj
oblasti formulisan je konceptualni model kojim su obuhvaene hipoteze istraivanja. Kauzalni
odnosi izmeu determinanti ponaanja korisnika usluga testirani su na osnovu modelovanja pomou
strukturnih jednaina, nakon ega su izloeni rezultati, ogranienja i preporuke za budua
istraivanja.
2. LITERATURNI PREGLED I DEFINISANJE HIPOTEZA
Koncept usluni ambijent meu prvima razmatra Kotler (1974) definiui ga kao svesno dizajniranje
enterijera i eksterijera uslune kompanije, upotrebom boje, zvuka, osvetljenja, opreme, s ciljem
izazivanja pozitivnih percepcija i emocionalnog odgovora potroaa koji e poveati verovatnou da
se obavi kupovina [19]. Usluni ambijent je prema ovom autoru od naroitog znaaja u maloprodaji i
na proces odluivanja potroaa veoma esto vri znaajniji uticaj od samog proizvoda koji je
predmet kupovine. Utoliko je znaajniji to je vii nivo konkurencije i to su manje razlike u
asortimanu i cenama meu maloprodavcima. Usluni ambijent je prema Donovanu i Rossiteru
(1982) multidimenzionalan koncept, pri emu su elementi uslunog ambijenta uslovljeni konkretnim
kontekstom koji je predmet istraivanja [13]. Pod pojmom usluni ambijent u maloprodaji
Mehrabian i Russell (1974) podrazumevaju opipljive i neopipljive elemente dizajna maloprodajnog
objekta koji oblikuju iskustvo potroaa [13]. Usluni ambijent se prema Kotleru (1974) oblikuje
pomou tri forme umetnikog izraavanja, arhitektonskog stila maloprodajnog objekta, internog
dizajna i ureenja izloga [19]. Prema Bitnerovoj (1992) dimenzije uslunog ambijenta ine
ambijentalni uslovi, koji ukljuuju faktore poput temperature, muzike, buke, kvaliteta vazduha,
sledeu grupu ine oprema, nametaj i njihov prostorni raspored, dok trea grupa ukljuuje znake,
simbole i artifakte [21]. Kao vid neverbalne komunikacije, koji utie na nain na koji potroa
procenjuje kompaniju, njene proizvode i usluge, usluni ambijent je izazvao znaajno interesovanje
istraivaa u razliitim uslunim delatnostima [22].
Empirijska istraivanja koja ukazuju na uticaj uslunog ambijenta na ponaanje korisnika usluga
maloprodaje inicirana su radom Donovana i Rossitera (1982). Oslanjajui se na paradigmu
stimulans-organizam-reakcija Mehrabiana i Russella (1974) ovi autori dokazuju uticaj ambijenta
maloprodajnog objekta na zadovoljstvo, odnosno afektivni odgovor potroaa, koje utie na
spremnost korisnika da se zadre u maloprodajnom objektu, ponovo posete maloprodajni objekat,
stupe u interakciju sa uslunim personalom, odnosno potroe veu sumu novca od inicijalno
planirane [13, 23]. U simuliranom maloprodajnom okruenju Baker et al. (1992) dokazuju uticaj
interakcije ambijentalnih faktora, muzike i osvetljenja, i socijalnog faktora, broja i stava prodajnog
osoblja, na zadovoljstvo korisnika, njihovu spremnost da obave kupovinu i preporue maloprodavca
[24]. Osim indirektnog, prema rezultatima ovog istraivanja usluni ambijent vri i direktan, dodue
dosta slabiji, uticaj na nameravano ponaanje korisnika. U istraivanju za ije potrebe su u
odabranim maloprodajnim objektima i okruenju trnog centra u okolini Londona instalirani
svetlosni displeji Dennis et al. (2010) dokazuju uticaj uslunog ambijenta na pozitivan afektivni
odgovor, odnosno zadovoljstvo korisnika, koje utie na njihovu spremnost da ponovo posete trni
centar [25]. Osim uticaja uslunog ambijenta na zadovoljstvo korisnika, Baker et al. (1994) u
simuliranom maloprodajnom okruenju dokazuju pozitivan uticaj uslunog ambijenta koji asocira na
presti na percipirani kvalitet robe i usluga, koji vre pozitivan uticaj na imid maloprodavca [26].
Usluni ambijent predstavlja neodvojiv element ponude uslune kompanije i s obzirom na
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1050
neopipljivost usluga, simultanost proizvodnje i potronje i stoga nemogunost korisnika da ocene
kvalitet usluge pre kupovine, usluni ambijent vri znaajan uticaj na formiranje oekivanja
korisnika pre kupovine, ali i percepcija kvaliteta nakon korienja usluge [21]. Na uzorku korisnika
bankarskih usluga i korisnika usluga restorana Reimer i Kuehn (2005) dokazuju uticaj uslunog
ambijenta na percipirani kvalitet usluga, to i Holder i Berndt (2011) potvruju na uzorku korisnica
usluga porodilita [27, 7]. Jang i Namkung (2009) na uzorku korisnika usluga restorana dokazuju
pozitivan uticaj elemenata uslunog ambijenta, prijatne muzike, osvetljenja, boja, dizajna enterijera i
prostornog rasporeda, na spremnost korisnika da preporue i ponovo posete restoran [11]. Iz
navedenih zakljuaka proizilaze i sledee hipoteze:
H1: Usluni ambijent vri pozitivan uticaj na satisfakciju korisnika usluga maloprodaje;
H2: Usluni ambijent pozitivno utie na percipirani kvalitet usluga maloprodaje;
H3: Usluni ambijent vri pozitivan uticaj na nameravano ponaanje korisnika usluga
maloprodaje.
Osim uslunog ambijenta, znaajan broj autora ukazuje na znaaj satisfakcije korisnika i
percipiranog kvaliteta usluga kao determinanti ponaanja korisnika. Na uzorku korisnika vie tipova
usluga, razliitih po nivou opipljivosti i znaaju uslunog personala, Cronin et al. (2000) dokazuju
uticaj satisfakcije na bihejvioralne namere korisnika [28]. Rezultati ovih autora govore u prilog i
znaajnog uticaja percipiranog kvaliteta na satisfakciju korisnika, dok je uticaj koji kvalitet vri na
nameravano ponaanje korisnika znaajan u sluaju usluga ija kupovina je motivisana
hedonizmom, ali ne i u sluaju obinih usluga. Lee et al. (2000) na uzorku korisnika razliitih tipova
usluga, predstavnika kapitalno i radno intenzivnijih usluga, dokazuju direktan uticaj percipiranog
kvaliteta na satisfakciju korisnika i uticaj satisfakcije na nameravano ponaanje korisnika usluga, tj.
spremnost korisnika da u narednom periodu ponovo koriste usluge iste kompanije i preporue
uslunog provajdera [29]. Istraivanja sprovedena u razliitim uslunim delatnostima i kulturalnim
kontekstima ukazuju na posredovanje satisfakcije u uticaju kvaliteta usluga na nameravano
ponaanje korisnika usluga [30, 31, 32]. Na uzorku korisnika usluga hotela Olorunniwo et al. (2006)
dokazuju i direktan uticaj percipiranog kvaliteta na namere korisnika da preporue hotel, ponovo
odsednu u istom hotelu prilikom naredne posete destinacije, odnosno koriste usluge istog lanca
hotela [31]. Direktan uticaj kvaliteta usluga na nameravano ponaanje korisnika dokazuju i Zeithaml
et al. (1996) na uzorku korisnika usluga maloprodaje, auto i ivotnog osiguranja, kao i poslovnih
korisnika raunarske opreme, to na uzorku korisnika usluga restorana brze hrane i usluga zabavnog
karaktera potvruju i Cronin et al. (2000) [4, 28]. Iz navedenog pregleda literature proizilaze i
sledee hipoteze:
H4: Satisfakcija uslugama vri direktan pozitivan uticaj na nameravano ponaanje korisnika;
H5: Percipirani kvalitet usluga vri direktan uticaj na satisfakciju korisnika;
H6: Percipirani kvalitet usluga vri direktan uticaj na nameravano ponaanje korisnika.
Konceptualni model kojim su obuhvaene hipoteze koje e biti testirane u nastavku rada
predstavljen je na Slici 1.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1051
Slika 1. Konceptualni model
3. METODOLOGIJA
Istraivanje je sprovedeno na uzorku korisnika usluga maloprodaje prehrambenih i ostalih artikala
namenjenih svakodnevnoj potronji u domainstvu. Ova kategorija maloprodaje je odabrana kao
vrsta usluga koja je u fizikom smislu dostupna irokoj kategoriji korisnika. Ispitivanje je korieno
kao metod prikupljanja primarnih podataka. Obavljeno je u periodu oktobar-novembar 2011 na
prigodnom uzorku korisnika usluga maloprodaje, korienjem strukturiranog upitnika. U terenskom
istraivanju uestvovala je grupa studenata Tehnikog fakulteta u Boru, sa zadatkom da nakon
pojanjenja svrhe istraivanja meu raspoloivim lanovima odabranih domainstava regrutuju lice
koje najee obavlja kupovinu za domainstvo. Zadatak ispitanika bio je da ocene maloprodajni
objekat, odnosno nivo satisfakcije i percipirani kvalitet usluga maloprodavca kod koga relativno
najvie troe. Nakon provere ispravnosti popunjavanja upitnika, ime je eliminisano 10% uzorka,
odgovori 284 ispitanika ukljueni su u dalju obradu.
Upitnik je formulisan na osnovu pregleda relevantne literature u kojoj su obraeni koncepti korieni
i u ovom istraivanju, kao i na osnovu smernica prikupljenih putem kvalitativnih istraivanja
sprovedenih putem grupnih diskusija na uzorku korisnika usluga maloprodaje. Tvrdnje koje se
odnose na latentne varijable merene su na sedmostepenoj Likertovoj skali. Koncept usluni ambijent
meren je pomou tvrdnji, odnosno atributa prilagoenih kontekstu istraivanja, a na iji znaaj
prilikom istraivanja uticaja uslunog ambijenta na evaluaciju usluga i ponaanje potroaa ukazuju
brojni autori [19, 21, 24, 26, 33]. Zadatak ispitanika bio je da ocene u kojoj meri smatraju da
maloprodavca kod koga se najee snabdevaju karakteriu moderno opremljen objekat, jasno
istaknute cene, atraktivan promo material na mestu prodaje, adekvatna lokacija, asortiman, ist i
uredan enterijer, prostorni raspored opreme za izlaganje proizvoda, parking prostor, ali i atmosferske
faktore poput temperature, mirisnih nota i ventilacije u maloprodajnom objektu. U literaturi iz oblasti
Marketinga opte je prihvaeno da je kvalitet usluga multidimenzionalan koncept [34], ali je po
ugledu na prethodna istraivanja [28] radi pojednostavljenja zahteva koji se postavljaju pred
ispitanike koncept meren u formi globalne ocene kvaliteta usluga maloprodavca. Pregled literature
ukazuje na definisanje satisfakcije kao kumulativne, globalne ocene zasnovane na sveukupnom
iskustvu sa uslunim provajderom, i transakcione ocene, prolazne post-kupovne ocene iskustva sa
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1052
provajderom [35]. U ovom radu merena je kumulativna satisfakcija adaptiranjem tvrdnji koje su
definisali Brady i Robertson (2001). Od ispitanika je traeno da naznae u kojoj meri ovaj
maloprodavac ispunjava njihova oekivanja, tj. u kojoj meri su zadovoljni uslugama maloprodavca.
Nameravano ponaanje mereno je po osnovu tvrdnji koje su definisali Zeithaml et al. (1996) i koje
su u veem broju kasnijih studija koriene kao indikator lojalnosti korisnika. Zadatak ispitanika bio
je da naznae verovatnou izraavanja pozitivnog stava o maloprodavcu, spremnost da prijatelju ili
lanu porodice preporue tog maloprodavca, odnosno verovatnou da e vei obim kupovine i u
budunosti obavljati kod istog maloprodavca.
Za obradu podataka koriene su tehnike multivarijacione analize. S obzirom na vei broj tvrdnji,
odn. atributa koji se odnose na usluni ambijent primenjena je analiza glavnih komponenti radi
njihovog objanjavanja pomou manjeg broja faktora. Testirana je interna konzistentnost grupa
tvrdnji koje se odnose na koncepte obuhvaene istraivanjem. Stepen i smer veze izmeu koncepata
utvreni su primenom modelovanja pomou strukturnih jednaina (SEM tehnika), pri emu je
ispotovana dvofazna procedura koju su definisali Anderson i Gerbing (1988), a koja podrazumava
najpre ocenu mernog modela, nakon ega sledi ocena strukturnog modela, ukoliko merni model
rezultira zadovoljavajuim indeksima fitovanja [36]. Podaci su obraeni primenom softverskih
paketa SPSS 18 i LISREL 8.80.
4. REZULTATI
Radi sprovoenja faktorske analize primenjen je Bartlett test i izraunat KMO (Kaiser-Meyer-
Olkin) indeks, ije vrednosti (
2
=1806.963, p<0.001; KMO=0.920) ukazuju na adekvatnost
uzorka za sprovoenje faktorske analize. Primenjena je analiza glavnih komponenti (PCA), sa
varimax metodom rotacije i ekstrakcijom faktora iji su karakteristini koreni vei od 1. Analiza
je rezultirala dvofaktorskom strukturom, prikazanom u Tabeli 1, koja objanjava 52% varijanse
u uzorku. Faktori su tumaeni na osnovu faktorskih optereenja, ali je u obzir uzeta i teorijska
osnovanost, te je tvrdnja koja se odnosi na parking prostor, iako ostvaruje vii nivo korelacije sa
faktorom F2, pridruena grupaciji F1. Izraunata je homogenost tvrdnji, odn. atributa koji
pripadaju pojedinim faktorima. Vrednosti Cronbach alpha koeficijenta koje iznose ,862 i ,837
prevazilaze minimalnu vrednost od ,70 koja ukazuje na internu konzistentnost [37], odnosno kvalitet
faktora, koji su na osnovu pripadajuih tvrdnji oznaeni kao Enterijer i eksterijer prodajnog objekta i
Atmosferski uticaji. S obzirom na vei broj atributa koje zamenjuje faktor Enterijer i eksterijer i u isto
vreme internu konzistentnost oba faktora, latentne varijable su konvertovane u manifestne varijable,
dobijene izraunavanjem prosenih vrednosti grupa tvrdnji, odn. atributa, koje u daljoj analizi zamenjuju
faktore Enterijer i eksterijer i Atmosferski uticaji.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1053
Tabela 1. Matrica rotiranih glavnih komponenti
Komponente
F1 F2
Enterijer i eksterijer
Moderno opremljen objekat ,719
Jasno istaknute cene ,791
Atraktivan promo material na mestu prodaje ,541
Lokacija ,445
irok asortiman ,599
ist i uredan enterijer ,652 ,424
Proizvodi izloeni na nain da ih je lako locirati ,693
Raspored rafova omoguava nesmetano kretanje kupaca ,589 ,376
Parking prostor ist, osvetljen i adekvatne veliine ,390 ,467
Atraktivan prilaz i spoljanjost prodajnog objekta ,517 ,503
Atmosferski uticaji
Prijatna temperatura u objektu ,683
Prijatne mirisne note ,810
Prijatna muzika ,774
Ugodno osvetljenje ,330 ,706
Odgovarajua kombinacija boja ,695
Cronbach alpha ,862 ,837
Eigenv. 6,522 1,322
% of Variance 43,478 8,815
Cumulative % 43,478 52,293
Pre testiranja strukturnih veza ocenjen je merni model, primenom konfirmatorne faktorske analize.
Za razliku od dimenzija uslunog ambijenta, koje su predstavljene kao manifestne varijable, kvalitet
usluga, satisfakcija i nameravano ponaanje predstavljeni su u modelu kao latentni koncepti. Indeksi
fitovanja i statistiki znaajna faktorska optereenja (t>1.96, p<0.05), prikazani u Tabeli 2, ukazuju
na adekvatno fitovanje modela. Konvergentna validnost, pokazatelj stepena u kome se indikatori
kojima se meri odreeni koncept zaista i odnose na taj koncept, i diskriminantna validnost,
pokazatelj stepena u kome se koncepti koji prema teoriji nisu identini zaista i razlikuju, ocenjene su
u skladu sa preporukama koje su definisali Fornell i Larcker (1981). Uee objanjenog
varijabiliteta indikatora vee od 50% (AVE>50%) ukazuje na konvergentnu validnost, to je u ovom
sluaju, o emu govore podaci sadrani u Tabeli 2, ispunjeno. Vrednosti AVE pokazatelja koje
prevazilaze korelaciju izmeu koncepata podignutu na kvadrat ukazuju na ispunjen uslov
diskriminantne validnosti. Korelacije izmeu koncepata obuhvaenih ovim istraivanjem prikazane
su u Tabeli 3.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1054
Tabela 2. Fitovanje mernog modela
2
2
/df GFI RMSEA RMR CFI NFI NNFI RFI IFI
2
=120,759; df=57
(p<.01)
2.119 .940 .063 .036 .978 .959 .970 .944 .978
Preporuene
vrednosti
<3 >.90 <.08 <.10 >.90 >.90 >.90 >.90 >.90
Sumarni prikaz
Koncepti
St.faktorska
optereenja
t-vrednosti AVE (%) Cronbach alpha
Kvalitete usl. .765 - .819 14.35 15.74 63 .892
Satisfakcija .858 - .892 19.29 20.82 76 .904
Nameravano
ponaanje
.764 - .923 17.07 25.29 76 .898
Tabela 3. Matrica korelacionih koeficijenata
Enterijer i
eksterijer
Atmosferski
uticaji
Kvalitet
usluga
Satisfakcija
Nameravano
ponaanje
Enterijer i
eksterijer
1
Atmosferski
uticaji
.669 1
Kvalitet
usluga
.620 .568 1
Satisfakcija .548 .507 .760 1
Nameravano
ponaanje
.521 .484 .698 .848 1
p<0.01
S obzirom na fitovanje mernog modela u narednom koraku testiran je strukturni model. Indeksi
sadrani u Tabeli 4 ukazuju na adekvatno fitovanje modela i ispunjenost uslova za tumaenje
strukturnih koeficijenata. Prema rezultatima istraivanja percipirani kvalitet usluga ne vri statistiki
znaajan direktan uticaj (t<1.96) na nameravano ponaanje korisnika usluga maloprodaje (|=.021,
t=0.23), ime se odbacuje hipoteza H6. Meutim, s obzirom na statistiki znaajan uticaj kvaliteta usluga na
satisfakciju korisnika (|=.810, t=10.82), ime se prihvata hipoteza H5, i statistiki znaajan uticaj satisfakcije
na nameravano ponaanje (|=0.937, t=10.46), ime se prihvata hipoteza H4, kvalitet usluga indirektno, preko
satisfakcije, utie na namere korisnika da izrazi pozitivan stav o maloprodavcu, lanu porodice ili prijatelju
preporui maloprodavca, odnosno da se i u budunosti snabdeva iz istog izvora. Usluni ambijent vri
statistiki znaajan direktan uticaj jedino na percipirani kvalitet usluga, preko svojih dimenzija Enterijer i
eksterijer (=.458, t=6.86) i Atmosferski uticaji (=.290, t=4.45), dok ove dimenzije ne utiu direktno ni na
satisfakciju niti na nameravano ponaanje korisnika usluga. Meutim, s obzirom na direktan uticaj dimenzija
uslunog ambijenta na percipirani kvalitet usluga, koji preko satisfakcije utie na nameravano ponaanje
korisnika, zakljuujemo da prijatan usluni ambijent indirektno utie na ponaanje korisnika usluga
maloprodaje.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1055
Tabela 4. Fitovanje strukturnog modela
2
2
/df GFI RMSEA RMR CFI NFI NNFI RFI IFI
2
=120,759; df=57
(p<.01)
2.119 .940 .063 .036 .978 .959 .970 .944 .978
Preporuene vrednosti <3 >.90 <.08 <.10 >.90 >.90 >.90 >.90 >.90
Strukturni koeficijenti
St.ocene
putanji
t-vrednosti Totalni efekat
H1a: Enterijer Satisfakcija .024 (0.38)
H1b: Atmosferski ut. Satisfakcija .032 (0.56)
H2a: Enterijer Kvalitet usluga .458 6.86
H2b: Atmosferski ut. Kvalitet usl. .290 4.45
H3a: Enterijer Nameravano pon. .023 (0.47) .383
H3b: Atmosf. Nameravano pon. .001 (0.02) .245
H4: Satisfakcija Nameravano pon. .937 10.46
H5: Kvalitet usl. Satisfakcija .810 10.82
H6: Kvalitet usl. Nameravano pon .021 (0.23)
5. DISKUSIJA I ZAKLJUAK
Cilj ovog rada bio je formulisanje i testiranje modela uticaja uslunog ambijenta na nameravano
ponaanje korisnika usluga maloprodaje u Srbiji. Rezultati istraivanja u skladu su sa tumaenjem
Donovana i Rossitera (1982) o multidimenzionalnosti koncepta usluni ambijent. Prema odgovorima
ispitanika izdvajaju se dve dimenzije, odnosno grupe atributa, ureenost i izgled enterijera i
eksterijera koje ine u veoj meri opipljive karakteristike uslunog ambijenta i dimenzija nazvana
atmosferski uticaji koja obuhvata krajnje neopipljive odlike okruenja, poput mirisa, temperature,
osvetljenja. Prema rezultatima ovog istraivanja usluni ambijent ne vri statistiki znaajan direktan
uticaj na nameravano ponaanje korisnika usluga, ali direktno utie na percepcije korisnika o
kvalitetu usluga maloprodavca. S obzirom na direktan uticaj kvaliteta na satisfakciju koja vri snaan
uticaj na nameravano ponaanje korisnika moe se zakljuiti da usluni ambijent, iako ne opredeljuje
ponaanje direktno, predstavlja indirektnu determinantu ponaanja korisnika. Putem veze sa
kvalitetom, i preko kvaliteta sa satisfakcijom, uticaj enterijera i eksterijera uslunog okruenja i
atmosferskih faktora na ponaanje korisnika iznosi .383 i .245, respektivno. Iz ovoga proizilazi i
snaniji uticaj grupe vie opipljivih faktora enterijera i eksterijera na ponaanje korisnika, nego to je
to uticaj atmosferskih faktora.
Rezultati ukazuju i na snaniji uticaj ureenja enterijera i eksterijera maloprodajnog objekta na
percipirani kvalitet usluga u poreenju sa uticajem atmosferskih faktora. Ovakav rezultat ne
predstavlja iznenaenje, s obzirom na to da je upravo ova dimenzija pandan, odnosno predstavlja
proirenu verziju dimenzije opipljive karakteristike, na ije postojanje ukazuju Parasuraman et al.
(1988) kreatori generikog instrumenta za merenje kvaliteta usluga, i koja se sa razliitim
varijacijama javlja i kod drugih skala, prilagoenih merenju kvaliteta usluga u konkretnim uslunim
delatnostima. Na prvi pogled iznenaenje predstavlja odsustvo statistiki znaajnog direktnog uticaja
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1056
dimenzija uslunog ambijenta na satisfakciju korisnika. Meutim, kao to je ranije napomenuto u
ovom radu merena je kumulativna satisfakcija, koja predstavlja globalnu ocenu o zadovoljstvu
uslunim provajderom, odnosno sumarni utisak donet na osnovu vie interakcija korisnika sa
uslunom kompanijom. U tom smislu mogue je da je kroz uticaj kvaliteta na satisfakciju ve
inkorporiran uticaj uslunog ambijenta. Jedan od interesantnih rezultata ovog istraivanja je
statistiki znaajan uticaj atmosferskih faktora na percepcije o kvalitetu. Prema Ezehu i Harrisu
(2007) ljudi ne percipiraju svesno atmosferske uticaje kada su oni na nivou onog to je prihvatljivo i
uobiajeno, ve ovi neopipljivi faktori imaju uticaja na evaluaciju i ponaanje korisnika tek kada su
izvan uobiajenog, kao to su to sve ee akcije proaktivnog menadmenta pekara u sklopu trnih
centara koji potenciraju emitovanje prijatnog mirisa svee peenog peciva kako bi uticali na
impulsivne odluke posetilaca trnih centara [39]. Prema tome, statistiki znaajan uticaj
atmosferskih faktora moe biti rezultat sve aktivnijeg delovanja menadmenta maloprodajnih
objekata u cilju kreiranja prijatnog ambijenta u kome e potroai eleti da se to due zadre i,
oekivano, potroe i vee sume novca.
Rezultati ovog istraivanje predstavljaju doprinos pre svega u teorijskom smislu, s obzirom na
primenjen holistiki pristup elementima uslunog ambijenta, dok je u fokusu veine prethodnih
studija razmatranje uticaja pojedinanih elemenata na ponaanje potroaa, poput boje, muzike,
mirisa, osvetljenja. Meutim, kao i veina studija sprovedenih u naune svrhe, i ovo istraivanje ima
ogranienja te rezultate ne treba generalizovati. Jedno od osnovnih ogranienja ovog istraivanje je
nain odabira ispitanika. Istraivanje je obavljeno na prigodnom uzorku korisnika usluga
maloprodaje, pri emu su ispitanici regrutovani prevashodno iz domainstava iz Istone Srbije.
Sugestija koja proizilazi iz ovog ogranienja je izvriti istraivanje u budunosti na
reprezentativnijem uzorku korisnika usluga maloprodaje u Srbiji. Istraivanje je obavljeno na
primeru usluga maloprodaje prehrambenih i ostalih artikala za domainstvo, s obzirom na to da su
usluge ovih maloprodavaca bar u fizikom smislu u veoj meri dostupne domainstvima
obuhvaenim istraivanjem, nego to su to usluge maloprodavaca specijalizovanih za pojedine robne
kategorije, kao to je npr. garderoba, nakit ili parfemi. Istraivanje bi stoga u budunosti trebalo
sprovesti i na primeru maloprodaje proizvoda koji se ne kupuju iz egzistencijalnih, ve hedonistikih
potreba. U takvom kontekstu bi naroito bilo interesantno istraiti uticaj elemenata uslunog
ambijenta na ponaanje korisnika, a pre svega na impulsivne kupovine. S obzirom na odreeni
vremenski gep koji je prisutan u ovom istraivanju izmeu trenutka poslednje posete maloprodajnog
objekta i momenta popunjavanja upitnika kao jedna od preporuka za budua istraivanja je i
sprovesti ispitivanje korisnika u maloprodajnom objektu, odnosno neposredno nakon naputanja
objekta. U takvim okolnostima sa veom verovatnoom se mogu oekivati utisci ispitanika koji
odgovaraju poslednjoj poseti maloprodajnog objekta, a ne zasnivaju se na nekom optem utisku o
maloprodavcu. Osim toga, u budunosti je potrebno sprovesti multi-grupnu analizu kojom e se
ispitati da li postoje razlike u jaini i prirodi veze izmeu koncepata evaluacije usluga i uticaja
uslunog ambijenta izmeu razliitih kategorija korisnika, u demografskom smislu, odnosno po
razliitim tipovima maloprodajnih formata. U savremenim konkurentskim uslovima neosporan je
znaaj segmentacije trita i prilagoavanja proizvoda zahtevima ciljne grupe potroaa. Preporuka
za menadment uslunih kompanija koja proizilazi iz ovog istraivanja je kreirati i usluni ambijent
u skladu sa preferencijama grupa potroaa najvrednijih za kompaniju.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1057
Reference
1. Wlfl, A., The Service Economy in OECD Countries OECD/Centre d'tudes prospectives et
d'informations internationales (CEPII), OECD Science, Technology and Industry Working
Papers, 2005/03, OECD Publishing, http://dx.doi.org/10.1787/212257000720, (pristupljeno:
04. 05. 2012)
2. Anderson, E.W., Fornell, C., Lehmann D. R., Customer Satisfaction, Market Share, and
Profitability: Findings From Sweden, Journal of Marketing, 58 (1994) pp. 53-66
3. Chi, C.G., Gursoy, D., Employee satisfaction, customer satisfaction, and financial
performance: An empirical examination, International Journal of Hospitality Management,
28 (2009) pp. 245-253
4. Zeithaml, V.A., Berry, L.L., Parasuraman. A., The Behavioral Consequences of Service
Quality, Journal of Marketing, 60 (1996) pp. 31-46
5. Lawson, B., Phiri, M., Wells- Thorpe, J., The Architectural Healthcare Environment and its
Effects on Patient Health Outcomes, The Stationery Office, Norwich, 2003
6. Department of Health (DOH) The effect of the built and natural environment of Mental
Heath Units on mental health outcomes and the quality of life of the patients, the staff and
the visitors, North Sydney, NSW, 2005
http://www.health.nsw.gov.au/pubs/2005/lit_review.html, (pristupljeno: 07. 05. 2012)
7. Holder, M., Berndt, A., The effect of changes in servicescape and service quality
perceptions in a maternity unit, International Journal of Health Care Quality Assurance, 24
(2011) 5, pp. 389-405
8. Dube, L., Chebat, J.C., Morin, S., The Effects of Background Music on Consumers' Desire
to Affiliate in Buyer-Seller Interactions, Psychology & Marketing, 12 (1995) 4, pg. 305
9. Hui, M.K., Dube, L., Chebat, J.C., The Impact of Music on Consumers' Reactions to
Waiting for Services, Journal of Retailing,73 (1997) 1, pp. 87-104
10. Hirsch, A.R., Effects of Ambient Odors on Slot-Machine Usage in a Las Vegas Casino,
Psychology & Marketing, 12 (1995) 7, pg. 585
11. Jang, S.C.S., Namkung, Y., Perceived quality, emotions, and behavioral intentions:
Application of an extended MehrabianRussell model to restaurants, Journal of Business
Research, 62 (2009) pp. 451460
12. Lam, L.W., Chan, K.W., Fong, D., Lo, F., Does the look matter? The impact of casino
servicescape on gaming customer satisfaction, intention to revisit, and desire to stay,
International Journal of Hospitality Management, 30 (2011) pp. 558567
13. Donovan, R.J., Rossiter, J.R., Store atmosphere: an environmental psychology approach,
Journal of Retailing, 58 (1982) 1, pp. 3457
14. Yalch, R.F., Spangenberg, E.R., The Effects of Music in a Retail Setting on Real and
Perceived Shopping Times, Journal of Business Research, 49 (2000) pp. 139147
15. Sharma, A., Stafford, T.F., The Effect of Retail Atmospherics on Customers' Perceptions of
Salespeople and Customer Persuasion: An Empirical Investigation, Journal of Business
Research, 49 (2000) 2, pp. 183-191
16. Spangenberg, E.R., Sprott, D.E., Grohmann, B., Tracy, D.L., Gender-congruent ambient
scent influences on approach and avoidance behaviors in a retail store, Journal of Business
Research, 59 (2006) pp. 12811287
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1058
17. Eroglu, S.A., Machleit, K.A., Davis, L.M., Empirical testing of a model of online store
atmospherics and shopper responses, Psychology & Marketing, 20 (2003) 2, pp. 139-150
18. Wang, Y.J., Hernandez, M.D., Minor, M.S., Web aesthetics effects on perceived online
service quality and satisfaction in an e-tail environment: The moderating role of purchase
task, Journal of Business Research, 63 (2010) pp. 935942
19. Kotler, P., Atmospherics as a Marketing Tool, Journal of Retailing, 49 (1974) 4, pp. 48-64
20. Mehrabian, A., Russell, J.A., An Approach to Environmental Psychology. MIT Press,
Cambridge, MA., 1974
21. Bitner, M.J., Servicescapes: The Impact of Physical Surroundings on Customers and
Employees, Journal of Marketing, 56 (1992) pp. 57-71
22. Liu, Y., Jang, S.S.C., The effects of dining atmospherics: An extended MehrabianRussell
model, International Journal of Hospitality Management, 28 (2009) pp. 494503
23. Donovan, R.J., Rossiter, J.R., Marcoolyn, G., Nesdale, A., Store atmosphere and purchasing
behavior, Journal of Retailing, 70 (1994) 3, pp. 283294
24. Baker, J., Levy, M., Grewal, D., An Experimental Approach to Making Retail Store
Environmental Decisions, Journal of Retailing, 68 (1992) 4, pp. 445-460
25. Dennis, C., Newman, A., Michon, R., Brakus, J.J., Wright, L.T. The mediating effects of
perception and emotion: Digital signage in mall atmospherics, Journal of Retailing and
Consumer Services, 17 (2010) pp. 205215
26. Baker, J., Grewal, D., Parasuraman, A., The Influence of Store Environment on Quality
Inferences and Store Image, Journal of the Academy of Marketing Science, 22 (1994) pp.
328339
27. Reimer, A., Kuehn, R., The impact of servicescape on quality perception, European Journal
of Marketing, 39 (2005) 7/8, pp. 785-808
28. Cronin, J.J.Jr., Brady, M.K., Hult, T.M., Assessing the Effects of Quality, Value and
Customer satisfaction on Consumer Behavioral Intentions in Service Environments, Journal
of Retailing, 76 (2000) 2, pp. 193-218
29. Lee, H., Lee, Y., Yoo, D., The determinants of perceived service quality and its relationship
with satisfact, Journal of Services Marketing,14 (2000) 3, pp. 217-231
30. Brady, M.K., Robertson, C.J., Searching for a consensus on the antecedent role of service
quality and satisfaction: an exploratory cross national study, Journal of Business Research,
51 (2001) 1, pp. 53-60
31. Olorunniwo, F., Hsu, M.K., Udo, G.J., Service quality, customer satisfaction, and
behavioral intentions in the service factory, Journal of Services Marketing, 20 (2006) 1, pp.
5972
32. Chou, J.S., Kim, C., A structural equation analysis of the QSL relationship with passenger
riding experience on high speed rail: An empirical study of Taiwan and Korea, Expert
Systems with Applications, 36 (2009) pp. 69456955
33. Puccinelli, N.M., Goodstein, R.C., Grewal, D., Price, R., Raghubir, P., Stewart, D.,
Customer Experience Management in Retailing: Understanding the Buying Process, Journal
of Retailing, 85 (2009) 1, pp. 1530
34. Parasuraman, A., Zeithaml, V., Berry, L., SERVQUAL: A Multiple-Item Scale for
Measuring Consumer Perceptions of Service Quality, Journal of Retailing, 64 (1988) pp. 12-
40
35. Vilares, M.J., Coelho, P.S., The employee-customer satisfaction chain in the ECSI model,
European Journal of Marketing, 37 (2003) 11/12, pp. 1703-1722
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1059
36. Anderson, J.C., Gerbing, D.W., Structural equation modeling in practice: A review and
recommended two step approach, Psychological Bulletin, 103 (1988) pp. 411423
37. Hair, J.F.Jr., Black, W.C., Babin, B.J., Anderson, R.E., Multivariate Data Analysis, 7th ed.,
Pearson Prentice Hall, 2009
38. Fornell, C., Larcker, D.F. Evaluating Structural Equation Models with Unobservable
Variables and Measurement Error, Journal of Marketing Research, 18 (1981) 1, pp. 39-50
39. Ezeh, C., Harris, L.C., Servicescape research: a review and a research agenda, The
Marketing Review, 7 (2007) 1, pp.59-78
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1060
REKLAMA, PROMOCIJA I PROPGANDA MORALNE DILEME I
ETIKI PROBLEMI
Apstrakt: Poslednjih godina u svim oblastima poslovanja intenzivno raste uloga etike i etikih
principa ime se svim uesnicima na tritu omoguava da ostvare maksimalnu korist. Na taj
nain se sa jedne strane preduzeima prua mogunost izgradnje i odravanja dugoronih,
partnerskih odnosa sa potroaima i ostalim stakeholderima, dok se sa druge strane etinim
ponaanjem umanjuju strah potroaa, kreira poverenje i doprinosi rastu njihove satisfakcije. U
tom smislu neophodno je sprovoditi nune promene u domenu promocije kako bi njena uloga u
razvoju i unapreenju odnosa sa potroaima dola do punog izraaja. Cilj rada je da se pre
svega razgranie pojmovi promocije, reklame i propagande koji se jo uvek neopravdano
smatraju sinonimima, pri emu veina ljudi uopte i ne razmilja o razlikama koje oslikavaju ove
pojmove. Takoe, bie izdvojene najee moralne dileme i etiki problemi sa kojima se susreu
kako potroai, tako i marketari te uticaj koji imaju na poverenje potroaa. U radu e biti
prikazani i rezultati istraivanja potroaa kao i njihova miljenja o promotivnim aktivnostima
kojima su svakodnevno okrueni, problemima sa kojima se sureu, stepenu njihovog poverenja
u promociju, kao i nainu na koji je mogue podii nivo etinosti u svim oblicima promocije.
Kljune rei: reklama, promocija, propaganda, etika, moralne dileme, etiki principi
ADVERTISING, PROMOTION AND POPAGANDA - MORAL
DILEMMAS AND ETHICAL PROBLEMS
In recent years, there is an intensive increase of the role of ethics and ethical principles in all
areas of business, which enables all market participants to achieve maximum benefit. On the one
hand, this gives companies the possibility of building and maintaining long-term partnerships
with customers and other stakeholders, while on the other ethical behavior reduces consumers'
fears, creates confidence and contributes to the growth of their satisfaction. Thus, it is mandatory
to implement the necessary changes in the field of promotion, thereby bringing to the fore its
role in the developing and improving of relations with consumers. The aim of this paper is
primarily to demarcate the concepts of promotion, advertising and propaganda which are still
unduly considered as synonyms, whereas most people do not even think about the differences
that reflect these concepts. Also, the most common moral dilemmas will be pointed out together
with the ethical issues faced by both consumers and marketers, as well as the impact they have
on consumer confidence. In addition to the results of consumer research, this paper will present
their opinions about promotional activities surrounding them every day, the etichal problems
they are facing, the degree of confidence in the promotion, as well as the manner in which it is
possible to raise the level of ethics in all forms of promotion.
Keywords: advertising, promotion, propaganda, ethics, moral dilemmas, ethical principles
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1061
1. UVOD
U savremenim uslovima poslovanja, u kojima se komunikacija preduzea sa potroaima odvija
putem velikog broja medija i sredstava, pri emu je Internet dodatno proirio mogunosti preduzea,
odluivanje ta je moralno ispravno, a ta pogreno dobija na kompleksnosti i teini. Naime, ono to
je moralno ispravno sa aspekta marketing strunjaka, ne mora se poklapati sa stavovima potroaa, i
upravo ovo mimoilaenje moe dovesti do nezadovoljstva potroaa i odbijanja da kupe odreene
proizvode, prate promotivne aktivnosti preduzea i sl. Stoga je neophodno sprovoditi nune promene
u domenu promocije kako bi njena uloga u razvoju i unapreenju odnosa sa potroaima dola do
punog izraaja.
Neki od kljunih problema sa kojim se suoavaju marketing strunjaci predstavljaju razliiti tipovi
moralnih dilema koje proizilaze iz veoma irokog spektra mogunosti koja im se pruaju u
komunikaciji sa potroaima.Ono to dodatno komplikuje situaciju odnosi se na shvatanje etike, te
ispravnog i pogrenog ponaanja, meu pripadnicima razliitih kultura, s obzirom da svaki pojedinac
ima svoje miljenje o tome ta smatra etikim, a ta neetikim u zavisnosti od vaspitanja, sopstvenih
vrednosti, ivotnog stila i iskustva. injenica je, dakle da moralne dileme nije lako razreavati, ali
upravo etika i etiki principi koji predstavljaju osnovne vrednosti i standarde ponaanja pruaju
pomo marketarima da se izbore sa nepoeljnim situacijama.Iako neetiko ponaanje moe doneti
kratkoroan uspeh, preduzea koja ele da zadre potroae i opstanu u trinoj utakmici dui
vremenski period moraju se ponaati u skladu sa moralnim naelima, s obzirom da su potroai
veoma osetljivi na neetike aktivnosti i veoma esto smatraju neprihvatljivim bilo kakav kontakt sa
takvim privrednim subjektima.
2. REKLAMA, PROPAGANDA, PROMOCIJA RAZLIKE I DODIRNE TAKE
Iako se pojmovi reklama, promocija i propaganda danas uglavnom smatraju sinonimima, neophodno
je istai da oni nisu isti po znaenju kao ni po emotivnom naboju koji sadre.
Istorijski posmatrano, reklama je prethodila propagandi i promociji i predstavlja jednuod
najpoznatijih rei uopte. Izraz reklama potie od latinske rei clamare", sa znaenjem: vikati,
odnosno glasno i vidljivo isticati svoj stav (odatle i aklamacija) i varijante ovog pojma,
reclamare (odjekivati), kao opisa onoga to su radili trgovci na starim rimskim pijacama: glasno,
nametljivo, hvalospevno izvikivanje karakteristike svoje robe [12]. Otuda je, po izvornom znaenju
pojma, reklama sinonim za vaarsko, kiasto, plitko i nametljivo promovisanje ponude.
Prema pojedinim autorima re reklama pojavila se veoma davno, jo u antikom dobu, a njena mo
dolazi do izraaja na prelasku iz XIX u XX vek. Upravo poeci trine privrede dali su reklami jedan
specifian karakter, poistoveujui je sa preteranim hvalisanjem, sajamskim izvikivanjem,
neistinitim i preteranim isticanjem kvaliteta, a u cilju to bre prodaje proizvoda. U strunoj
terminologiji marketinga, ovaj termin je uglavnom naputen upravo zbog diskreditovanosti njene
sutine (brza prodaja nekurentne robe, jednokratna prodaja, izvikivanje osobina proizvoda koje ne
odgovaraju stvarnosti i sl.)[7].Meutim, u svakodnevnom govoru ova re se jo uvek koristi kao
sinonim za ekonomsku propaganda.
Fenomen reklame je u veoma tesnoj vezi sa fenomenom propagande, pa se pojmovi koji im lee u
osnovi esto zamenjuju. Za razliku od reklame koja se odnosi na sferu potronje, propaganda je
mnogo iri fenomen za koji se moe rei da gotovo u potpunosti apsorbuje kategoriju kontrole, to
potrvuju sve definicije koje je odreuju kao smiljeno irenje ideja kroz konkretne akcije od strane
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1062
pojedinaca, grupa i institucija naizgled bez upotrebe gube sile.Osnova svake propagande je
prethodno i dugotrajno indoktrinirajue delovanje, a njen cilj, ujednaavanje miljenja i delanja
populacije u pogledu prihvatanja vladajue ideologije[11].Sa druge strane, fenomen reklame je
neraskidivo vezan za fenomen trgovine i u tom smislu predstavlja jedan od najupeatljivijih
fenomena drutvenog komuniciranja.
Pokuavajui ukazati na slinosti reklame i propagande, pre svega je neophodno napomenuti da ovi
termini istovremeno ukazuju na vrstu poruke koja se distribuira u masovnom komuniciranju, kao i
skup persuazivnih aktivnosti koje za krajnji cilj imaju odgovarajue ponaanje ljudi. Meutim,
prvom pojmu se veoma esto pridaje samo ekonomsko, a drugom samo politiko znaenje:
reklamira se roba, a propagiraju se ideje, ljudi i organizacije.
Takoe, propagandna poruka se od reklamne poruke razlikuje sloenou strukture. I reklamna i
propagandna poruka imaju dve funkcije: informativnu i persuazivnu, ali za razliku od reklame u
kojoj su informaciono jezgro poruke i vrednosni apel u njoj uoljivo razdvojeni, u kojoj je
persuazivni deo gotovo doslovan, struktura propagandne poruke predstavlja vrlo komplikovan sklop
informacije, redundanse i persuazivnih slojeva [13]. Jo jedan od termina koji ipak najvie
odgovara modernoj praksi oglaavanja jeste termin promocija. Re promovere oznaavala je
kretanje napred, napredovanje i njen derivat promocija esto se koristio (i dalje se koristi) da bi
se oznailo napredovanje nekoga u karijeri (promovisan je u...). Za potrebe marketinga, promocija
se tumai bilo kao sistem komercijalne komunikacije koja obuhvata jednu etvrtinu klasinog
marketing modela (Mekartijev model 4P) [12], pri emu su njeni osnovni ciljevida pomogne
preduzeu da potroai i potencijalni potroai prihvate vrednosti koje nudi firma i njeni proizvodi u
odnosu na konkurenciju.
Razlog zbog kojeg sva tri termina, i reklama i propaganda i promocija, veoma esto izazivaju
negativne konotacije u javnosti proizilazi iz injenice da se ovim pojmovima veoma esto pripisuje
karakter manipulativnosti. Oni obeavaju bolji kvalitet ivota, naglaavaju zadovoljstva, line
potrebe, uivanja, otklanjanje stresa, tj. istiu samo pozitivna svojstva proizvoda, najee
zanemarujui njihove negativne karakteristike. U tom smislu, danas se sve ee postavlja pitanje
istine u promotivnim porukama, kao neophodnog uslova koji mora biti ispunjen da na izbor ne bi bio pogrean zbog
neznanja ili jednostran zbog prevare.
injenica je da dobar deo promotivnih poruka, zalazi u onu sivu zonu aktivnosti preduzea u kojoj se
neetino ponaanje nagrauje, ili bar prata, jer moe da donese neke kratkorone koristi. Oglaivai
esto, u neprekidnoj trci za profitom i mestom na tritu, ne biraju sredstva kojima e se koristiti, pa
makar se ona zasnivala i na prevari potencijalnog kupca, bilo kroz samu informaciju bilo kroz
pritisak kojem ga na razliite naine izlae.Upravo u ovome i lee odreene slinosti izmeu
pojmova reklame i promocije. Meutim, pogreno je smatrati da promotivna poruka tei da promeni
nae stavove, budui da psiholozi ve dugo znaju da ponaanje nije linearna funkcija stave [1].Stoga,
ne treba smetnuti sa uma da potroai svoju panju usmeravaju na takve sadraje koji odgovaraju
njihovim trenutnom potrebama, te da samin tim nisu iskljuivo pasivna bia, ve i pokretai
aktivnosti, s obzirom da trae, zapaaju i primeuju predmete i sadraje koji e na najbolji mogui
nain zadovoljiti njihove potrebe.
3. ETIKI PRINCIPI I MORALNE DILEME
Razvijanje svesti o znaaju etike veoma je bitno za razumevanje etikih aspekata
promocije, kao i problema koji se u ovoj oblasti javljaju. Cilj izuavanja etike u oblasti
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1063
promocije je da upozna i ukae na etike standarde i profesionalizam koji se zahteva od
dananjeg poslovnog sveta, posebno onog koji se bavi oglaavanjem i kreiranjem promotivnih
poruka u kojima se daju nejasna obeanja pokuavajui na taj nain uticati na stavove potroaa
i promenu njegovog ponaanja.
Uloga etike i etikih principa u promociji
Etika spada u oblast filozofije koja se naziva aksiologija ili teorija vrednosti. Ona se bavi
izuavanjem morala i pojmovima dobrog i ispravnog, odnosno ona podrazumeva procenu i primenu
moralnih vrednosti, koje drutvo ili kultura prihvataju kao svoje norme[3]. U skladu sa tim, svaka
etika teorija sadri barem dve komponente onu koja odreuje ta je dobro ili vredno i onu koja
odreuje ta je ispravno.
Proirenje etikih principa pojedinaca na preduzea kao i celokupnu drutvenu zajednicu moe biti
teko, ali nije nemogue. Sve dok u preduzeima postoji pojedinac ili telo za donoenje odluka (kao
to je generalni direktor ili upravni odbor, ili vladino telo u drutvu) njihova odluka moe biti
procenjena prema razliitim etikim principima. U skladu sa tim, biti etian u marketingu, pa samim
tim i u promociji znai ispuniti prihvaene profesionalne standarde ponaanja [8].
Sve vea prisutnost promocije u ivotima potroaa prouzrokovala je nastanak novih i raznovrsnih
etikih situacija. Meutim, pojedinci i kompanije, razliite zemlje i njihove kulture na razliite
naine shvataju ta je dobro, a ta loe. Stoga je etika u samom srcu rasprave o promociji. Kako bi se
na neki nain pokuale umanjiti ove postojee razlike definisana su tri bazina etika principa: 1.)
Pouzdanost pojedinci i preduzea kao samostalni moralni agenti odgovaraju za sve aktivnosti koje
su preduzeli; 2.) Odgovornost pojedinci i preduzea treba da budu odgovorni drugima za posledice
preduzetih aktivnosti; 3.) Pravna odgovornost ovaj princip podrazumeva da politiki i
zakonodavni sistem pruaju mogunost pojednicima da nadoknade tetu prouzrokovanu od strane
drugih pojedinaca, sistema ili organizacija [5].
Pored tri osnovna etika principa, marketari bi se u cilju izgradnje dugoronih pozitivnih odnosa sa
potroaima, trebali pridravati i sledeih etikih principa koji imaju duboke korene u mnogim
kulturama [5]:
- Zlatno pravilo: Ne initi drugome ono to ne bi eleli da drugi ine vama. Stavljanjem sebe
na mesto drugih i razmiljanje o sebi kao subjektu odluke (potroau) moe pomoi da se
sagleda ispravnost donete odluke.
- Univerzalizam: Da bi se donela odluka da li je neka maksima koju je pojedinacspreman da
prihvati stvarno univerzalna, potrebno je zamisliti sebe na mestu drugog oveka i zapitati se
da li se onda moe prihvatiti kao pravilo koje upravlja ponaanjem drugih ljudi.
- Kolektivni utilitaristiki princip: Preduzeti aktivnosti koje stvaraju veu vrednost za celo
drutvo (najvea srea, najveeg broja).
- Averzija prema riziku: Preduzeti aktivnosti koje proizvode najmanju tetu i troak. Izbegavati
aktivnosti sa velikom verovatnoom neuspeha i izabrati one ije posledice nee biti
katastrofalne ak ako i doive propast.
- Nema besplatnog ruka: Ovaj princip podrazmeva da ako je neko stvorio neto korisno za
drugu osobu, onda to ima vrednost i treba pretpostaviti da kreator oekuje nadoknadu za taj
posao.
- New York Times test (Pravilo savrenih informacija): Ovaj princip polazi od stava da
prilikom donoenja odluka o predzimanju odreenih ativnosti donosioci treba da pretpostave
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1064
da e rezultati njihovih odluka biti predmet vodeeg lanka u New Yor Times-u. Pri tome je
potrebno postaviti pitanje: Hoe li reakcije itaoca biti pozitivne ili negativne? Veina
pojedinaca, ali i preduzea pretpostavlja nesavrenost informacija, pa smatraju da njihove
kriminalne ili neetike aktivnosti zbog toga nee biti otkrivene. Meutim, pri donoenju
odluka koje ukljuuju etike dileme poeljno je pretpostaviti da na tritu postoje savrene
informacije.
- Pravilo drutvenog ugovora: Svaki pojedinac treba sebi da postavi pitanje da li eli iveti u
drutvu u kojem e principi za koje se sam zalae postati principi celog drutva. Na primer,
moda smatramo da je odlino to se ilegalno na Internetu mogu preuzeti kopije muzikih
dela, ali ne elimo iveti u drutvu koje ne potuje autorska prava.
Nijedan od ovih principa na aslot nije apsolutni vodi s obzirom da se u realnim uslovima marketari
susreu sa brojnim izuzecima i logikim potekoama. Stoga su se u cilju minimiziranja neetikog
ponaanja u marketingu, pa samim tim i u promociji pojavili etiki kodeksi koji predstavlju takvu
kolekciju normi, koje iako se zasnivaju na pravnim regulativama, ipak su znatno opirniji,
konkretniji i blii praksi.
Pojam moralnih dilema i moralne dileme u promociji
Savremeni uslovi poslovanja, koje karakterie veoma tanka linija izmeu etikog i neetikog
ponaanja na tritu dovode menadment preduzea u niz situacija u kojima se postavlja pitanje da li
je odreeno ponaanje ispravno sa moralne take gledita. Marketing komuniciranje, odnosno
promocija, kao aktivnost koja predstavlja vezu izmeu preduzea i njegovih potroaa jo je
izrazitije proeta brojnim moralnim dilemama, s obzirom na njenu ulogu da ubedi potroae da je
proizvod konkretnog preduzea upravo ono to im treba da bi zadovoljili svoje potrebe.
Moralna dilema se moe tumaiti kao proces moralnog prosuivanja o ispravnosti ili pogrenosti
neke radnje, aktivnosti ili odluke neke institucije i/ili pojedinca, uz uvaavnje osnovnih moralnih
standarda i informacija o injenicama koje se tiu radnji o kojima se diskutuje. Ona uvek
podrazumeva sukob izmeu vlastitih potreba i potreba druge osobe ili osoba[1].
Moralne dilemevezana za promociju najee se odnose na upotrebu preuvelianih tvrdnji i
sakrivenih injenica, tj. pitanje istine kao neophodnog uslova da bi potroa mogao doneti ispravnu
odluku. Pri tome, u veini zemalja, dozvoljen je odreeni stepen preterivanja, poto se rauna na
inteligenciju potroaa.Preutno se pretpostavlja da e se potencijalni kupci opirati, te
zdravorazumski i racionalno oceniti tvrdnje o raznovrsnoj robi i uslugama i da nee sve prihvatiti
zdravo za gotovo[10]. Meutim, sa etike take gledita potroai imaju pravo na tanu i istinitu
informaciju, teizostavljanje vanih injenica iz poruke, moe da obmane potroae i da ostavi lani
utisak na auditorijum.
S obzirom da su potroai kako racionalna, tako i emocionalna bia, kao i da oseanja i emocije
imaju veoma znaajnu ulogu u svakodnevnom odluivanju jedna od znaajnih moralnih dilema
danas odnosi se na pitanje do koje mere je pravedno da promocija igra na kartu naih oseanja i
emocija da bi uticala na na izbor.Stoga bi preduzea trebala voditi rauna da se u kreiranju
promotivnih strategija rukovode visokim moralnim standardima i principima, kako bi promocija
zaista ispunila svoju ulogu i doprinela irenju ljudske slobode uveavajui obim i spektar izbora koji
ljudima stoje na raspolaganju i omoguava im da zadovolje svoje elje i poboljaju kvalitet ivota.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1065
4. NAINI PREVAZILAENJA I RAZREAVANJA MORALNIH DILEMA
Pojedinci i preduzea, kao i svi ostali uesnici na tritu se svakodnevno susreu sa situacijama u
kojima je neophodno doneti sud isprvnsti ili pgrnsti nk rdnj, ktivnsti ili dluk,
uvaavajui pri tome snvne mrlne stndrde i infrmcie injnicm k s tiu tih
pstupk.
Kada se marketari susretnu sa situacijom koja predstavlja etiku dilemu, postavlja se pitanje kako e
u datoj situaciji rezonovati. Da bi se olakalo odluivanje u ovakvim situacijama formulisano je pet
koraka koji mogu biti od velike pomoi [5]:
1. Identifikovati i jasno opisati injenice. U prvom koraku potrebno je doi do odgovora na
pitanja ko, ta, kome, gde, kada i kako. U najveem broju sluajeva dobijanjem odgovora na
ova pitanja dolazi do injenica koje direktno pomau u definisanju reenja.
2. Definisati sukob ili dilemu i identifikovati vrednosti vieg nivoa. Etika pitanja i dileme uvek
su povezane sa sistemom vrednosti pojedinaca i drutva. Pri tome, strane u sporu tvrde da
uvek streme potovanju viih vrednosti (sloboda govora, privatnost, zatita vlasnitva i sl.).
3. Identifikovati zainteresovane strana (stakeholders). Svako etiko pitanje ili problem ima svoje
stakeholder-e koji su zainteresovani za ishod i koji obino imaju svoje vlastito miljenje o
odreenoj situaciji. Potrebno je saznati njihove identitete kao i ta oni ele.
4. Identifikovati opcije koje se mogu preduzeti. Veoma esto identifikovane opcije ne mogu
zadovoljiti interese svih zainteresovanih strana, ali neke opcije e ipak dati bolje efekte od
drugih. Ponekad, etiko reenje podrazumeva da nije mogue izbalansirati interese svih
stakeholder-a.
5. Identifikovati potencijalne posledice izabranih opcija (aktivnosti). Pojedine opcije mogu biti
etiki ispravne, ali katastrofalno pogrene sa drugih taaka gledita. Druge opcije mogu biti
primenjive u jednom sluaju, ali ne i u drugim slinim sluajevima. Stoga je uvek potrebno
postaviti pitanje: ta e se dogoditi tokom vremena ako se izabere konkretna opcija?
Meutim, akcije i odluke koje ne mogu lako proi ove principe zasluuju posebnu panju i puno
opreza, jer neetiko ponaanje moe dovesti do gubitka potroaa i prouzrokovati mnogo tete
preduzeu.Centralno pitanje savremenog marketinga jeste marketing odnosa kojim se izgrauje
lojalnost potroaa. Preduzea, danas nastoje da dugorono zadre svoje potroae gradei odnose
koji se zasnivaju na dugoronom poverenju i privrenosti[8]. Meutim, izgradnja i odravanje
dugoronih, partnerskih odnosa zahteva od preduzea da uvaavaju etike principe prilikom
ostvarivanja kontakata sa potroaima.
5. ETIKI PROBLEMI U PROMOCIJI
Promocija danas ima za cilj da skrene panju na proizvod i da potroaa navede na
kupovinu, tako to e mu pri samom obraanju prodati predstavu o robi, robnoj marki ili o
njemu samom. Da bi se uspeno uticalo na potroaa, potrebno mu je pristupiti onako kako on
oekuje laskati mu, provocirati njegove najiskrenije elje, pruiti mu iluziju sopstvenog
dobrog miljenja o samom sebi, aktivirati potrebe kojih on nije ni svestan. Jezik oglaivaa hrani
nau elju za dramom, fantazijom i snovima na javi [6]. Promocija diktira nain ivota, stil
oblaenja, tip mukarca ili ene, na izgled i ponaanje, omiljenu marku parfema pa sve do
najintimnijih snova i planova za budue akcije[9].
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1066
Etika pitanja i problemivezani za promociju direktno se odraavaju na sliku koju
potroai stvaraju o kompanijama. Kompanija koja malo panje poklanja etikim pitanjima u
promociji najverovatnije e kod potroaa stvoriti veoma negativnu sliku o sebi. Efikasan
promotivni program podrazumeva de je neophodno uspostaviti delikatan balans izmeu
marketara i njihovih potroaa koji se zaniva na obostranom zadovoljstvu.
Promocija prua i potroaima i kompanijama itav niz povoljnosti. Meutim, u uslovima
kada su potroai svakodnevno izloeni uticaju promotivnih poruka mogu se ispoljiti odreeni
problemi ukoliko se dovoljno panje ne posveti etikim pitanjima, kao to su [4, 8]:
1. Iritacija: Velikom broju ljudi se ne dopada sve vea prisutnost agresivne prodaje i
promocijesa ciljem vrenja pritiska na potroae da brzo donesu odluku o npr. sloenoj
kupovini koja moe dovesti do velikog zaduivanja.
2. Nepravednost: Pojedinimarketari iskoriavaju impulsivne ili manje sofisticirane kupce. TV
kupovina i inforeklame u kojima su domaini slatkoreive osobe i u kojima se nude velika
snienja, mogu biti najvee zamke za lakoverne.
3. Prevare i obmane: Neki marketari dizajniraju potu sa tekstom koji kupce navodi na
pogrene zakljuke. Oni esto preuveliavaju veliinu proizvoda, tvrdnje o performansama ili
maloprodajnoj ceni. Isto tako problematine su preterane tvrdnje koje zloupotrebljavaju
neznanje potroaa ili vreaju njegovu inteligenciju.
4. Ugroavanje privatnosti: ini se da gotovo svaki put kada potroai narue proizvode
potom ili telefonom, uestvuju u nagradnim igrama, prijave se za kreditnu karticu ili
pretplate na asopis, njihova imena, adrese, kupovne navike mogu da zavre u bazama
podataka kompanija. Kritiari strahuju da bi marketari mogli da znaju i vie nego to je
potrebno o ivotima potroaa, kao i da bi im ovo saznanje moglo posluiti da iskoriste
potroae.Danas je izuzetno znaajno da kompanije i marketari uvaavaju politiku
privatnosti, te da sa panjom uvaju podatke i informacije prikupljene od potroaa. To
svakako podrazumeva da se jasno i precizno ukae na to koje e se informacije prikupljati,
kako e se one uvati i da li e se vrti razmena sa treim stranama.
- Marginalizacija u okviru drutva: Pitanje koje polazi od bojazni da e sve ira primena i
korienje Interneta dovesti do toga da samo najsiromaniji lanovi druta nee biti u
mogunosti da koriste pogodnosti online kupovine, poto ne mogu sebi priutiti kupovinu
raunara, a samim tim ni online kupovine.
- Neeljena pota: Neeljena pota ili junk mail predstavlja loe targetiranu potu koja esto
izaziva suprotan efekat od eljenog, odnosno deluje iritirajue. U trino razvjenim
privredama industrija direktnog marketinga postaje sve vie svesna ovog problema, pa se
targetiranje potroaa realizuje mnogo sofisticiranijim sredstvima.
Jedan od veoma prisutnih etikih problema u promociji, a kojem se posveuje izuzetno malo panje,
jeste veoma esta upotreba stereotipa. teta, koja proizilazi iz korienja stereotipa, jeste injenica da
to vodi u diskriminaciju i stvaranje predrasuda. Etika pitanja isplivavaju na povrinu im medijska
upotreba stereotipa postane toliko naglaena da neutralie kritiku sposobnost auditorijuma da
donosi ispravan sud o pojedinim lanovima drutva.Kritiari tvrde da mnoge reklame stvaraju
stereotipe koji se odnose na velike segmente drutva, naroito ene, manjinsko stanovnitvo i starije
graane [2]. Etika dimenzija promocije u stvaranju i brisanju stereotipa ukljuuje neprestanu borbu
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1067
da bi se naao balans izmeu komercijalne privlanosti i masovne drai nekih stereotipa nasuprot
vrednosti kao to su tano, pravedno prikazivanje i potovanje za pojedinane lanove drutva.
Danas marketari pokuavaju da pronau odgovor na ova pitanja i ree potencijalne probleme. Oni su
svesni da e zanemarivanje ovih i slinih problema dovesti do rasta negativnih stavova i
nezadovoljstva potroaa, niih stopa odgovora, kao i poveanih zahteva za preciznijim i
rigoroznijim dravnim propisima. Na kraju, marketari ele isto to i potroai poteno i dobro
osmiljene marketinke ponude, prilagoene i ciljane samo onim potroaima koji su za njih i
zainteresovani.
6. REZULTATI ISTRAIVANJA
Da bi se dolo do stavova potroaa o promotivnim aktivnotima kojima su svakodnevno okrueni, o
etikim problemima sa kojima se susreu, stepenu njihovog poverenja u promociju, kao i nainima
na koje je mogue podii nivo etinosti u promotivnim aktivnostima, pa samim tim i stepen
poverenja potroaa, tokom decemra 2012. i januara 2013. godine sprovedena je anketa kako bi se
dolo do odgovora na ova pitanja. Anketa je sprovedena na teritoriji grada Novog Sada, obuhvatala
je 200 ispitanika, od ega je 53% enskog a 47% mukog pola. Pri tome, obuhvaene sui sve
starosne grupe s obzirom da se u pojedinim pitanjima njihovi stavovi mogu znaajnije razlikovati.
Rezultati sprovedenog istraivanja bie prikazani u nastavku teksta.
Na pitanje koji vid promocije je najprihvatljiviji za proizvode iroke potronje, potoai su se u
veini opredelili za promociju na televiziji (48%), zatim sledi promocija putem Interneta (34%) i
oglasi u novinama i asopisima (18%), dok niko do ispitanika nije izabrao radio kao promotivni
medij. Meutim, ovo ne iznenauje s obzirom na injenicu da neka istraivanja govore da potroai
na gledanje televizije potroe oko 25 sati nedeljno, tako da je televizija jo uvek dominantan medij u
slanju promotivnih poruka. Sa druge strane, vano je napomnuti da je populacija mladih birala
promociju putem Interneta kao najprihvtljiviji nain komunikacije sa preduzeima i marketarima, to
opet ne izenauje ukoliko se ima u vidu ekspanzija drutvenih mrea, laka dostupnost informacija,
neograniena ponuda online igrica i sl., pri emu proseno vreme provedeno na internet iznosi 3,6h
dnevno, odnosno 28 sati nedeljno.
Na rast znaaja Interneta u distribuiranju promotivnih poruka ukazuje injenica da ak 85%
ispitanika koristi Internet kao sredstvo za pronalanje odreenih informacija, ime se
marketarima otvara mogunost da putem ovog medija imaju pristup irokoj masi potroaa, 24
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Putemradija
Promocijanateleviziji
Oglasu
novinama/asopisima
PromocijaputemInterneta
1830
3149
Vieod50
Kojividpromocijeje
zaVasnajprihvatljiviji
zaproizvodeiroke
potronje?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1068
sata dnevno, 7 dana u nedelji. Sa druge strane na pitanje kako ocenjuju Internet kao izvor
informacija 67% ispitanika ovaj medij ocenjuju odlinim, a 33% dobrim izvorom informacija.
Klasini mediji (televezija, radio, novine i sl.) su, meutim dobili neto drugaije ocene, pa 79%
potroaa ocenjuje ove medije dobrim, a svega 21% odlinim izvorom informacija. Ovakve
ocene mogu biti posledica iznoenja samo jednostranih argumnata i pozitivnih karakteristika
proizvoda u promotivnim porukama putem ovih medija, pri emu su potroai pasivni
posmatrai, dok se prilikom korienja Interneta potroai aktivno ukljuuju u pretraivanje
informacija, te mogu kontaktirati druge korisnike, razmeniti iskustva i slino.
Sledee pitanje odnosilo se na poverenje potroaa u istinitost informacija iznetih u promotivnim
porukama. U ovom sluaju 73% ispitanika bilo je stava da informacije u promotivnim
porukama ne odgovaraju realnosti, 21% nije sigurno da li je re o istini ili ipak manipulaciji,
dok svega 6% potroaa ima povrenje u promotivne poruke.Ovakvi stavovi posledica su
pripisivanja karaktera manipulativnosti i zavodljivosti promotivnim porukama. U prilog tome,
govore i odgovori na sledee pitanje gde ispitanici iznose stav da najvie veruju informacijama
koje dobiju od prijatelja i poznanika (35%) ,prodajnog osoblja (25%), informacijama koje
dobijaju putem Interneta (21%), i a kraju onima koje proitaju u novinama i asopisima (10%)
ili uju u porukama na televiziji (9%), ime se istie znaaj line komunikacije u kreiranju
poverenja potroaa.
Kada je re o etikim problemima u promociji sa kojima se susreu potroai, ono to im najvie
smeta jeste preuveliavanje i skrivanje istine u promotivnim porukama (27%), zatim veliki broj
promotivnih poruka (24%), prevare i obmane (22%), agresivna promocija (15%) i ugroavanje
privatnosti i korienje linih podataka (12%). Na osnovu ovih rezultata moemo zakljuiti da
svi navedeni etiki problem imaju podjednak znaaj za potroaa, te da bi preduzea trebala
voditi rauna o njihovom minimiziranju ukoliko ele na dugoronoj osnovi zadrati postojee i
privui nove potroae.
0
10%
9%
25%
21%
35%
Najvie verujete u informacije o proizvodima/uslugama koje:
Proitateunovinamaiasopisima
Viditeupromotivnimporukamanateleviziji
Dobijeteodprodajnogosobljanamestima
prodaje(prodavnicama)
ProitatenaInternetu
Dobijeteodprijateljaipoznanika
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1069
Prentrpanost promotivnim porukama, prikupljanje i korienje linih podataka bez znanja
potroaa, preuveliavanja karakteristika proizvoda, obmane od strane prodavaca i sl. samo su
neki od problema koji mogu ozbiljno ugroziti poverenje potroaa i podstai ih da izbegavaju
bilo kakav kontakt sa takvim preduzeem, kao i da se okrenu konkurentskim proizvodima. Da bi
izbegli ovakve situacije marketari se moraju u kontaktu sa potroaima pridravati etkih
principa kako bi sporne situacije sveli na najmanju moguu meru i izgradili dugoronu
satisfkciju u lojalnost.
7. ZAKLJUAK
Ostvarenje ekonomskog cilja (profita) i komunikacionog cilja preduzea (imida) u velikoj meri
zavisi od promotivnih sposobnosti preduzea. Organizacije svih vrsta, koje ele da zadre
postojee i osvoje nove potroae, moraju posebnu panju posvetiti integrisanju moralnih naela
u svoje promotivne aktivnosti. Etika i njena primena je, meutim jo uvek Ahilova peta kada
govorimo o promociji, bez obzira na veoma dug put koji je poimanje promocije prolo do njenog
poistoveivanja sa reklamom, pa do savremenog shvatanja promotivnih aktivnosti.
Sa jedne strane, stalni problem za marketare jeste donoenje odluka o nivou i obliku
komuniciranja sa okruenjem u situacijama koje predstavljaju moralnu dilemu, jer ono to je
etino sa njihove take gledita, ne mora da se poklapa sa potroaevim poimanjem etinosti. Sa
druge strane, dijapazon problema sa kojima se suoavaju potroai veoma je veliki i kree se od
iritacije i agresivne promocije, preko prevara i obmana, marginalizacije u drutvu, pa do
ugroavanja privatnosti i sl. Pri tome, marketari moraju imati na umu da svako krenje etikih
principa u promociji za posledicu moe imati naruavanje poverenja potroaa, o emu posebno
treba voditi rauna ukoliko se zna da je jednom prevaren potroa, zauvek izgubljen potroa.
Dakle, etikim ponaanjem marketari umanjuju strah potroaa, kreiraju poverenje i doprinose
rastu njihove satisfakcije. Upravo u tome se i ogleda znaaj etike za budui uspean razvoj
marketinga. Pri tome preduzee moe ostvariti prednost kroz razumevanje naina kako sa
postojeim potroaima komunicirati i realizovati prodaju uz puno uvaavanje etikih principa,
iz ega e obe strane ostvariti maksimalnu korist.
0
12%
22%
27%
15%
24%
ta Vam najvie smeta u promociji?
Ugroavanje privatnosti i korienje linih
podataka
Prevare i obmane
Preuveliavanje, skrivanje istine
Agresivna promocija
Veliki broj promotivnih poruka
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1070
Reference
1. Balj B., ukovi A., Breu A., Mari R.: Business ethics,Univerzity of Novi Sad, Faculty
of EconomicsSubotica, Subotica 2011. (in Serbian)
2. Campbell R.: Media and Culture: An Introduction to Mass Communication, New York:
St. Martin's, 1998.
3. Dej L. A.: Ethics in Media Communications, Cases and Controversies, Media centar,
Beograd, 2004. (in Serbian)
4. Kotler Ph., Keller K.L.: Marketing Management,Pearson Education Inc., Upper Saddle
River, New Jersey, 2006.
5. Laudon K.C., Traver C.G.: E commerce Business Tehnology Society, Addison Wesley,
2002.
6. Panti D: Psychology of Advertising: How do I say buy me?, downloaded from the
website: www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/13-
14/28/download_ser_lat 19.01.2013. (in Serbian)
7. Salai S., Hegedi I., Grubor A.: Marketing Communication,Univerzity of Novi Sad,
Faculty of EconomicsSubotica, Subotica, 2007. (in Serbian)
8. Salai S., Konar J.: Direct marketing,Univerzity of Novi Sad, Faculty of
EconomicsSubotica, 2007. (in Serbian)
9. Tadi D.: TV commercials, television commercials as a propaganda tool, Beograd:
Spectrum books, 2006. (in Serbian)
10. Ethical aspects of the promotions, downloaded from the
websitehttp://www.scribd.com/doc/58733917/8/Etika-ogla%C5%A1avanja-i-
sponzorstva, 15.12.2012.
11. http://www.megatrendinfo.com/forum/index.php?action=dlattach;topic=13807.0;attach=
25536, downloaded 15.12.2012.
12. http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/2812/2812_8.HTM, downloaded
21.12.2012.
13. http://www.mirkomiletic.rs/doc/.../K%2025.%20tema.pdf , downloaded 30.11.2012.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1071
FINANSIJSKI IZVETAJI KAO POLAZITE MOGUIM
RAUNOVODSTVENIM MANIPULACIJAMA
Nikolina Krneta
83
, Stevan Tomaevi, Slobodan Kaanski
Visoka poslovna kola strukovnih studija, Novi Sad
Abstrakt
Pravovremenim evidentiranjem i pravilnom klasifikacijom poslovnih promena, kao i njihovim
obelodanjivanjem u finansijskim izvetajima, omoguuje se ispravan i taan uvid u finansijski
poloaj i poziciju poslovnog entiteta. Ovako sainjeni finansijski izvetaji predstavljaju pogodnu
osnovu za donoenje ekonomskih odluka. Meutim, prepreka kvalitetno sainjenog finansijskog
izvetaja, a samim tim i realno iskazanog finansijskog poloaja i uspeha entiteta, jesu prevare i
raunovodstvene manipulacije koje se veoma esto deavaju u praksi. Upravo ta injenica je
razlog da se sutina rada posveti odgovorima na pitanja iz oblasti raunovodstvenih
manipulacija. Sa teorijskog stanovita, objanjen je pojam raunovodstvenih manipulacija,
osnovni oblici raunovodstvenih manipulacija u finansijskim izvetajima, poinioci i
motivacioni faktori koji dovode do nastanka istih, kao i uloga sistema internih kontrola u
spreavanju nastanka raunovodstvenih manipulacija. S obzirom da bi bilo potrebno mnogo
prostora da se napravi makar izvorite ekonomske misli iz ove oblasti, ovaj rad sadri samo neke
najznaajnije pojave i probleme.
Kljune rei: raunovodstvene manipulacije, poinioci, motivacioni faktori, sistem internih
kontrola
FINANCIAL STATEMENTS AS A STARTING POINT FOR THE
POSSIBLE ACCOUNTING MANIPULATIONS
Abstract
Timely recording and proper classification of transactions as well as their representation in the
financial statements provides a correct and fair view of the financial position and the position of
the business entity. Such financial statements are a good basis for making economic decisions.
However, frauds and accounting manipulations that often occur in practice present a basis
obstacle to quality consisting of financial statements, and therefore the presentation of real
financial position and the reported success of the entity. Due to that fact, the essence of the paper
is dedicated to give the answers on issues from the field of accounting manipulations. The
concept of accounting manipulations, the basic forms of accounting manipulation in the financial
statements, the perpetrators and motivational factors that give rise to them, and the role of
internal control in preventing accounting manipulation are explained from a theoretical
83
nikolinak.vps@gmail.com
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1072
standpoint. Since it would take a lot of space to make at least a source of economic thought in
this area, this work contains just some of the most important events and issues.
Key words: accounting manipulations, perpetrators of accounting manipulations, motivation
factors, system of internal control
1. UVOD
U uslovima globalnog, kompleksnog i sve sloenijeg ekonomsko privrednog poslovanja,
podranog informaciono komunikacionim tehnologijama, raste i isto tako kompleksan broj
raunovodstvenih manipulacija kao vida kriminala belog okovratnika. Kada su u pitanju
kriminalne radnje u finansijskim izvetajima, one se mogu ispoljiti kroz raunovodstvene
manipulacije, falsifikovanja, protivpravna prisvajanje sredstava, lano finansijsko izvetavanje i
drugo. Za razliku od neraunovodstvenih prevara koje za cilj imjaju iskljuivo zadovoljenje elja
poinilaca, raunovodstvene manipulacije mogu biti usmerene i ka zatiti samog poslovnog
entiteta i prolongiranja opstanka na tritu. Ipak, ne treba zaboraviti da cilj ne sme da opravdava
svako sredstvo za njegovo postizanje.
Raunovodstvene manipulacije kao jedan od vidova kriminalnih aktivnosti koje se odvijaju
unutar samog entiteta predstavljaju stalni problem dananjeg korporativnog poslovanja. Polazei
od svih privrednih prevara, raunovodstvene manipukacije uestvuju sa manje od 8%, ali njihov
uticaj na privredni ambijent daleko je materijalniji. Pored toga to se gubi poverenje u izvrioce
raunovodstvenih manipulacija i celokupnu raunovodstvenu profesiju, raunovodstvene
manipulacije takoe i podrivaju itav ekonomski sistem i poput koncentrinih krugova ire
negativne posledice preko trita kapitala i miliona oteenih investitora. Najpoznatiji sluajevi
otkrivenih raunovodstvenih manipulacija su Parmalat Global Crossing u Italiji, Royal Ahold u
Holandiji, Vivendi u Francuskoj, Enron, Worldcom, Tyco, Xerox u Sjedinjenim Amerikim
dravama i drugo.
Cilj finansijskog izvetavanja jeste da prui informacije o finansijskom poloaju, uspenosti i
tokovima gotovine entiteta, koje e sluiti korisnicima finansijskih izvetaja za donoenje
poslonih odluka. Iako menadment ima obavezu da sastavlja finansijske izvetaje prema
propisanim raunovodstvenim standardima, neretko se deava da finansijski izvetaji ne
prikazuju fer i istinitu sliku poslovanja, upravo zbog raznih raunovodstvenih manipulacija
nainjenih ili od strane zaposlenih, menadera ili vlasnika ija je svrha obmana korisnika
finansijskih izvetaja radi postizanja sopstvenih ciljeva.
Pored svih napora koje ine pojedinici odgovorni za spreavanje raunovodstvenih manipulacija,
one se ipak dogaaju. Upravo iz ovog razloga neophodno je uspostaviti odgovarajue
preventivne tehnike odnosno tehnike za spreavanje nastanka manipulacija, gde pun doprinos
daje sistem internih kontrola postavljenih od strane rukovodstva poslovnog entiteta.
2. TEORIJSKE OSNOVE RAUNODSTVENIH MANIPULACIJA
Da bismo objasnili pojam raunovodstvenih manipulacija u finansijskim izvetajima, neophodno
je da steknemo uvid o manipulacijama uopte i da terminoloki objasnimo sam pojam. U
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1073
terminolokom smislu re manipulacija oznaava korienje razliitiih podataka ili
informacija u cilju obmanjivanja javnosti, odnosno usmeravanje panje ka onoj poruci ili
znaenju koje autor, bez obzira na validnost podataka eli da izazove.
Nosioci raunovodstvene delatnosti predstavljaju stvaraoce informacija u privrednoj istini, a
kako uvek postoji odreena doza subjektivizma, istina nikada ne moe biti potpuna. Veoma je
vano da nosioci profesionalne delatnosti budu svesni da su upravo oni klju za stvaranje
poverenja u njihovu delatnost, ili suprotno, nepoverenja. U cilju dobrog funkcionisanja sistema
upravljanja, potrebno je postaviti ciljnu i decentralizovanu organizaciju sa jasnim delegiranjem
odgovornosti. Top menadment treba da se bavi opstankom i razvojem poslovnog entiteta, a ne
brojnim poslovno izvrnim zadacima koji bi trebalo biti u nadlenosti srednjeg i nieg nivoa
menadmenta. S obzirom na neprekidno postojanje manjih ili veih mogunosti za nastankom
manipulacija u organizaciji, potrebno je egzistiranje unutranjeg nadzornog organa internih
kontrola radi spreavanja neeljenih nezakonitosti. Takoe, potrebno je jaati raunovodstvene
prakse unutar organizacije, jer nepridravanje standarda upravo je produkt manipulativnog
odnosno kreativnog raunovodstva. Da sumiramo, kljuni razlozi za pojavu privrednog
kriminala u raunovodstvu su [1]:
- poslovno organizacijski nered,
- neodgovarajui unutranji nadzor i
- neverodostojno raunovodstveno izvetavanje.
Raunovodstvene manipulacije kao jedan od vidova kriminalnih aktivnosti koje se odvijaju
unutar samog entiteta predstavljaju stalni problem dananjeg korporativnog poslovanja. Polazei
od svih privrednih prevara, raunovodstvene manipulacije uestvuju sa manje od 8%, ali njihov
uticaj na privredni ambijent daleko je znaajniji. Prema istraivanjima sprovedenim od strane
Udruenja ovlaenih ispitivaa prevara (Association of Certified Fraud Examiners) prosena
teina prevara nanesenih raunovodstvenim manipulisanjem drastino se poveala. Od ukupne
sume gubitaka koje privreda trpi od svih otkrivenih privrednih prevara, 68% gubitka otpada na prevare iz
finansijskih izvetaja odnosno raunovodstvenih manipulacija (oko 1 milion $).
Raunovodstvene manipulacije esto su rezultat napora da se prikriju odreene kriminalne
radnje, ali isto tako mogu predstavljati manipulaciju sa specifinim ciljem prikrivanja
nepovoljnih rezultata ili suprotno prikrivanja dobrog poslovanja radi smanjivanja poreskog
tereta. Za razliku od neraunovodstvenih manipulacija koje su iskljuivo usmerene ka
maksimiziranju linih koristi poinioca, raunovodstvene manipulaije mogue je sprovesti i u
cilju zatite interesa vlasnika. Naravno, ne sme se zakljuiti da se radi o viemcilju koji
opravdava sredstvo, odnosno prevaru.
Jedinstvene definicije raunovodstvenih manipulacija nema, ali u globalu sve definicije imaju
zajedniko to da je manipulacija nameran, nedobronameran i nezakonit poduhvat, koji
korisnicima finansijskih izvetaja (kako eksternim tako i internim) nanosi direktnu tetu [2].
Polazei od potrebe za vrenjem procena i profesionalnog rasuivanja prilikom pripreme
finansijskih izvetaja, takoe i postojanja raunovodstvene fleksibilnosti i veoma kompleksnog
poslovnog okruenja, u finansijskim izvetajima ne postoji apsolutna istina. Upravo iz pomenute
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1074
posledice, nepostojanja potpune istine, neophodno je praviti razliku izmeu raunovodstvenih
izbora, s jedne strane, i raunovodstvenih manipulacija, s druge strane. Razlikuju se sledei
raunovodstveni izbori [3]:
- Neutralni raunovodstveni izbor prikazuju ekonomsku situaciju u entitetu u najveem
moguem stepenu realnosti, bez poteza koji za cilj imaju nametanje eljene slike.
- Agresivni raunovodstveni izbori dozvoljavaju odreeni stepen fleksibilnosti u primeni
raunovodstvenih politika koji za rezultat ima prikazivanje povoljnije slike poslovnog
entiteta (dui amortizacioni period, latentne rezerve, kapitalizacija trokova itd).
- Konzervativni raunovodstveni izbori suprotni su od agresivnih izbora gde se dosledno
primenjuje naelo opreznosti (krai period otpisa opreme, formiranje veeg iznosa
rezervisanja, rashodovanje trokova da bi se mogli kapitalizovati itd).
Sa druge strane prevare ili manipulacije odnose se na namerne osmiljene aktivnosti pogrenog
prikazivanja ili izostavljanja raunovodstvenih informacija, kako bi se sakrile realne (uglavnom
nepovoljne) finansijske performanse, to rezultira nametanjem lane slike korisnicima
finansijskih izvetaja [3].
Pre nego to se osvrnemo na kratka objanjenja samo nekih od bezbroj moguih
raunovodstvenih manipulacija, potrebno je spomenuti osnovna raunovodstvena naela
prilikom sastavljanja finansijskih izvetaja, koja se takoe kre izvoenjem manipulacija.
Naime, uredno knjigovodstvo poiva na sledeim raunovodstvenim naelima [4]:
- naelo istinitosti,
- naelo jasnosti,
- naelo opreznosti,
- naelo finansijske panje,
- naelo uzronosti,
- naelo stalnosti poslovanja (going concern princip),
- naelo potpunosti i
- naelo doslednosti.
3. POJAVNI OBLICI RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA
U praksi se pojavljuju razliite kriterijumi za klasifikaciju raunovodstvenih manipulacija. U
radu e se analizirati osnovni oblici raunovodstvenih manipulacija prema bilansnim raunima
na kojima se vre. U tom pogledu, razlikujemo:
- raunovodstvene manipulacije prihodima i rashodima,
- raunovodstvene manipulacije nekretninama, postrojenjima i opremom,
- raunovodstvene manipulacije zalihama,
- raunovodstvene manipulacije potraivanjima,
- raunovodstvene manipulacije kratkoronim i dugoronim finansijskim plasmanima i
- raunovodstvene manipulacije rezervisanjima i obavezama.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1075
Meunarodni raunovodstveni standard MRS 1 Prikazivanje finansijskih izvetaja regulie
prezentovanje finansijskih izvetaja opte namene, odnosno izvetaje namenjene ekstenim
korisnicima. Revidiranjem MRS 1 iz 2005. godine zabranjeno je iskazivanje pozicija vanrednih
prihoda i rashoda u bilansu uspeha. Ovom reformom omoguene su raunovodstvene
manipulacije porekla prihoda i rashoda i na taj nain oblikovanje poslovnog dobitka. Naime,
kreativni raunovoa moe prihode iz neredovnog poslovanja koji su nesigurni, jednokratni
reklasifikovati odnosno pripisani prihodima iz poslovnih aktivnosti, koje su i najznaajniji
pokazatelj uspenosti datog entiteta. Na ovaj nain entitet ulepava svoj bilans, zavaravajui
eksterne korisnike finansijskih izvetaja koji e kao rtve manipulacija donositi pogrene
poslovne odluke. Prema rezultatima brojnih istraivanja, meu svim tehnikama pogrenog
prikazivanja finansijskih izvetaja, najbrojnije su raunovodstvene manipulacije prihodima
(38%), polazei od injenice da su oni prvi indikator uspenosti poslovanja poslovnog entiteta.
Manipulacije prihodima mogu se kretati u dva smera:
- precenjivanje prihoda koje se vri prevremenim priznavanjem prihoda i priznavanjem
fiktivnih prihoda,
- potcenjivanje prihoda koje se vri prodajom proizvoda ili vrenjem usluga na crno, bez
evidentiranja u poslovnim knjigama.
Najei oblici raunovodstvenih manipulisanja nekretninama, postrojenjima i opremom su [5]:
- naknadni fiktivni izdai za nekretnine, postrojenja i opremu,
- knjienje nepostojee imovine,
- samostalno i slobodno procenjivanje korisnog veka trajanja i promena amortizacione
metode bez obelodanjivanja efekata promene u napomenama uz finansijske izvetaje,
- odlaganje aktiviranja nekretnine, postrojenja i opreme odnosno dranje sredstava na
poziciji konta u pripremi, kao i reklasifikacija u stalnu imovina koja se dri za prodaju i
prestanak poslovanja (ime se ne vri amortizacija i indirektno poveava finansijski
rezultat perioda).
Raunovodstvene manipulacije zalihama ogledaju se u sledeem:
- prodaja na crno (uvoenjem fiskalnih kasa ovaj vid manipulacije znatno se smanjio),
- promena metoda obrauna zaliha bez obelodanjivanja efekata promene u napomenama
uz finansijske izvetaje i
- obezvreenje zaliha.
Raunovodstveno manipulisanje potraivanjima podrazumeva potcenjivanje kratkoronih
potraivanja ili utvrivanje ispravke vrednosti ili otpisa na kraju obraunskog perioda. Naime,
poslovni entitet ima obavezu da potraivanja od kupaca procenjuje po neto prodajnoj vrednosti
(iznos koji se moe naplatiti), kao i da prizna gubitak ukoliko se neko potraivanje ne moe
napltiti. Takoe, entitet treba da proceni da li se neki deo potraivanja moe naplatiti, a deo koji
preostaje kao nenaplativ da prebaci na teret rashoda (prizna gubitak). Meutim, deava se da
poinioci raunovodstvenih manipulacija netano iskau deo otpisanog potraivanja. Ukoliko za
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1076
cilj imaju vei finansijski rezultat, priznavae se manji gubitak od stvarnog po osnovu otpisanih
potraivanja, i obrnuto.
Raunovodstveno manipulisanje klasifikacijom finansijskih plasmana odnosi se na slobodu
samostalnog odluivanja o klasifikaciji hartija od vrednosti i finansijskih plasmana od strane
menadmenta (mogunost klasifikovanja hartija od vrednosti kao hartija koje su raspoloive za
prodaju, koje se dre do dospea, one kojima se trguje itd). Recimo da poslovni entitet u svom
portfelju ima hartije od vrednosti kojima raste cena na berzi, menadment ih moe
reklasifikovati u hartije od vrednosti kojima se trguje i na taj nain frizirati finansijski rezultat.
Isto tako, ukoliko poslovni entitet poseduje obveznice koje se dre do dospea i kojima cena na
berzi ima trend rasta, one se mogu reklasifikovati sa dugoronih finansijskih plasmana na
kratkorone hartije od vrednosti kojima se trguje i drugo.
Polazei od injenice da je za rezervisanja potrebno dosta profesionalnog prosuivanja i
raunovodstvenih procena, one su prilino pogodno tlo za manipulacije. Potrebno je napomenuti
da se prema poreskim propsima neke vrste rezervisanja priznaju kao rashodi u poreskom
bilansu, dok neke druge ne. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srbije priznaju se
rezervisanja za popravke u garantnom roku, rezervisanja za odravanje prirodnih bogatstava i
rezervisanja za zadrane kaucije. Polazei od toga, mogu se stvarati fiktivna rezervisanja za
nepostojee trokove koje ne prati dokumentacija i na taj nain izvriti poreska evazija. Takoe,
prilikom uglaavanja finansijskog rezultata u duem periodu, menament moe manipulisati
rezervisanjima tako to e obrazovati rezervisanja u plodnim poslovnim godinama, pa ih zatim
ukidati i prihodovati u loim poslovnim godinama. Na ovaj nain kri se naelo istinitosti.
Kada su u pitanju obaveze, postoji iroka lepeza raunovodstvenih manipulacija kojima se
postiu nii ili vii finansijski rezultati, u zavisnosti od ciljeva poninilaca. Pa tako, ukoliko se
eli postii poveanje ili smanjenje finansijskog rezultata, primeri manipulacija su sledei [5]:
- obaveze koje ne postoje na dan bilansa (obaveze za kamate, kazne, penali i dr.), ne
prikazuju se sve dok ne doe do njihovog plaanja,
- primljeni avansi od kupaca za dobra i usluge koji e tek biti isporueni knjie se u korist
prihoda, umesto u korist obaveza po primljenim avansima,
- od dobavljaa se pribavljaju fakture za fiktivne usluge koje nisu izvrene,
- primljene novane donacije, pokloni i slina bespovratna i besteretna davanja knjie se u
korist obaveza ili PVR, umesto da se priznaju kao ostali prihodi i drugo.
4. POIONICI I MOTIVACIONI FAKTORI RAUNOVODSTVENIH
MANIPULACIJA
Raunovodstvene manipulacije predstavljaju vid strategije kojom se moe ostvariti lini cilj, cilj
organizacije ili zadovoljiti neka ljudska potreba. Meutim, cilj ili potreba se mogu zadovoljiti ili
na poten ili na nepoten nain. S obzirom na to postavlja se osnovno pitanje: ta je to to
motivie i pokree pojedinca da izabere nepoten nain za ostvarenje svojih linih ciljeva i
potreba?
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1077
Smatra se da je osnovni motiv za poteno ili nepoteno ponaanje takmienje za opstanak i
njegovo ugroavanje. Naime, kada je konkurencija otra i beskrupulozna, bre e se doi do
opravdanja za nepotenu borbu. Obmana stoga postaje oruje u bici za opstanak. Drugim reima,
borba za opstanak esto uzrokuje neasno ponaanje. Isti princip vai i za kriminalne radnje u
poslovanju [6]. Bilo da je re o raunovodstvenim manipulacijama u finansijskim izvetajima,
u proizvodnji ili bilo kojoj drugoj oblasti, one svakako ine ogromnu tetu. Moda i najvei
problem jesu pojedinci koji ovakve radnje ine. Ono to je najbitnije jeste da se utvrde razlozi
zbog kojih neke osobe ine raunovodstvene manipulacije, ne bi li se napravila neka osnova za
budue potencijalne poinioce istih i ne bi li se pronali naini za njihovo spreavanje.
Raunovodstvene manipulacije moemo podeliti i prema njihovim poiniocima, pa tako
razlikujemo raunovodstvene manipulacije od strane zaposlenih, od strane menadera i
raunovodstvene manipulacije od strane vlasnika.
Zaposleni vre manipulacije sa ciljem maskiranja ve uinjenih prestupa, prestupa koji se
nameravaju uiniti, neuspeha ili protivzakonitog izuzimanja sredstava. Postoje razni naini
vrenja zloupotreba, a neki od njih su: prisvajanje vrednosti o kojima se ne vodi kontrola,
upotreba lanih ili ukradenih dokumenata ili ponovljena upotreba pravih, knjienje fiktivnih
trokova, iskoriavanje dobavljaa za vlastite nabavke na teret poslovnog entiteta, zloupotreba
kredita koje entitet uiva, knjienje fiktivnih i izmiljenih poslova, naplaivanje nesrazmernih
dividendi na osnovu lanih bilansa, vrenje zloupotreba u dogovoru sa treim licima (iz ili van
entiteta) u cilju krae robe, fiktivnih prodaja, pekulacija itd [7].
Za razliku od zaposlenih koji manipulacijama tee da prikriju uinjene pronevere, menadment
poslovnog entiteta frizira izvetaje u cilju lanog prikazivanja stanja entiteta i stvaranje lane
eljene slike jeste cilj sam po sebi. S obzirom na to da su menaderi odgovorni za istinite
finansijske izvetaje, njihovo friziranje se ne bi moglo dogoditi bez menaderskih pristanaka.
Menadment manipulie finansijskim izvetajima u cilju povoljnijeg ili nepovoljnijeg
prikazivanja stanja imovine. Pobude koje dovode do precenjivanja imovine mogu biti dobijanje
kredita, nanoenje tete novim ortacima, umirivanje uznemirenih ili nepoverljivih ortaka ili
poverilaca, nameravanje prodaje entiteta, vetako naduvavanje kursa akcija, isplata veih
dividendi odnosno smanjivanje salda gubitka. S druge strane, pobude koje dovode do
potcenjivanja imovine mogu biti poreska evazija, lano bankrotstvo, nasledna deoba koja je u
projektu, predstojee istupanje jednog ortaka i dr [7].
Vlasnici, kao i menadment, imaju cilj da prikau eljenu sliku finansijskih izvetaja, a laan
bilans je cilj sam za sebe. Manipulacije vlasnika mogu se odigrati u toku poslovne godine,
prilikom inventarisanja, odakle se prenose u bilans i pri sastavljanju bilansa na osnovu rauna iz
glavne knjige [7].
Najbolji odgovor na pitanje, zbog ega dolazi do nastanka manipulacija, dao je Donald Cressey
tokom 50 tih godina. Da bi doao do odgovora na ovo pitanje, Cressey je odluio da obavi
intervjue sa preko 200 lica osuenih za proneveru i prevaru. Na osnovu tih intervjua, on je izveo
zakljuak da svaku kriminalnu radnju i manipulaciju odlikuju tri zajednika faktora: pritisak,
opravdanje i mogunost, poznata pod nazivom trougao kriminalnih radnji. Tri navedene take
predstavljaju uglove trougla kriminalnih radnji.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1078
Svaki poinioc raunovodstvenih manipulacija uglavnom se susree sa nekom vrstom podsticaja
i pritisaka. Svi pritisci i podsticaji se ire mogu podeliti na interne i eksterne, a ue posmatrano
pritisci se dele na [8]:
- Finansijske pritiske oni pritisci koji se odnose na injenje manipulacija, kao i oni
pritisci koji poiniocu pribavljaju direktnu protivpravnu imovinsku korist.
- Poroke odnose se na zavisnost pojedinaca prema korienju opojnih droga, kockanja,
alkohola.
- Pritiske na radnom mestu odnose se na nedovoljno uvaavanje za obavljeni posao,
nezadovoljstvo radnim mestom, strah od gubljenja posla itd.
- Ostale pritiske odnose se na izazove da se pobedi i prevazie interna kontrola i da se
vetina poinioca u korienju IT prikae kao hakerska sposobnost.
Kada govorimo o mogunostima za izvrenje raunovodstvenih manipulacija, treba napomenuti
da se one najee deavaju u onim poslovnim entitetima gde je sistem internih kontrola slab,
gde je slabo obezbeenje imovine, gde postoji mali strah od razotkrivanja. Mogunosti za
raunovodstvene manipulacije rastu ukoliko kompanija nema efikasnu internu reviziju i
kontrolu, kompanija operie sa proizvodima i uslugama koje su privlane za krau, postoji
nesposobnost ocene kvaliteta obavljenog posla, dokumentacija nije uredna, postoji nedostatak
pristupa informacijama, raunovodstveni i poreski propisi su dvosmisleni i nejasni, postoji
neznanje, apatija i nesposobnost ili nedostatak revizijskog traga itd [9].
Kao najznaajnija opravdanja za injenje manipulacija navode se tri razloga:
- nuda kada se manipulacija radi zbog posla,
- bezopasna raunovodstvena manipulacija zato to je rtva toliko velika da nee ni
osetiti tetu od raunovodstvene manipulacije i
- opravdana raunovodstvena manipulacija zato to je rtva to zasluila.
5. MEHANIZMI OBEZBEENJA VISOKO KVALITETNIH FINANSIJSKIH
IZVETAJA U CILJU OTKLANJANJA RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA
Raunovodstvene manipulacije mogu se pojaviti na bilo kom nivou u entitetu, pojavom
takozvanog vatrenog trougla ansi, pritisaka i opravdavajuih stavova. Sistem finansijskog
izvetavanja ine tri osnovne komponente: ljudi (koji agregiraju i analiziraju podatke), procesi
(preko kojih se informacije dobijaju i prikazuju) i sistemi (koji obrauju informacije u sadrajnu
formu) [3]. Svaka od ovih komponenti moe biti slaba taka i pokreta pogrenog finansijskog
izvetavanja, ali isto tako i taka koja umanjuje rizik od nekvalitetnog izvetavanja. Rizici od
manipulacija u finansijski izvetajima nikada se ne mogu svesti na nulu, ali je njima mogue
upravljati. Proces upravljanja rizicima od raunovodstvenih manipulacija sastoji se iz sledeih
faza [3]:
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1079
- Identifikovanje rizika podrazumeva razmatranje komponenti trougla prevare (podsticaja,
pritisaka i mogunosti) i prepoznavanje rizika karakteristinih za konkretan poslovni
entitet.
Rangiranje rizika u cilju utvrivanja verovatnoe manipulisanja u finansijskim
izvetajima. U ovoj fazi vri se i procena rizika pomou F- score. F-score predstavlja
model koji procenjuje entitet kroz pet karakteristika: kvalitet obraunske komponente
rezultata, finansijske performanse, nefinansijska merila, vanbilansno finansiranje i trini
podsticaji.
Ublaavanje prepoznatih rizika podrazumeva identifikovanje postojeih sistema internih
kontrola ili implementiranje novih sistema.
Prevencija rizika finansijskog izvetavanja obuhvata politike, procedure, obuku i
komunikaciju koji su usmereni na spreavanje manipulacija.
U nadzoru i implementaciji kontola kojima se ublaavaju raunovodstvene manipulacije
posebno mesto pripada rukovodstvu. Ovo telo daje ovlaenja: Odboru za reviziju da istrauje i
izvetava o manipulacijama; menadmentu da upravlja rizicima od manipulacija; javnim
raunovoama koji treba da izbegavaju sukobe interesa; zaposlenima koji treba da razumeju
politike i procedure, pravila ponaanja i svoju ulogu u internoj kontroli; internoj reviziji koja je
kljuni uesnik u spreavanju raunovodstvenih manipulacija, prvenstveno kroz planiranje,
sprovoenje i razvoj efikasnih kontrola protiv manipulacija itd. Pored toga, rukovodstvo je
odgovorno za efikasno implementiranje internih kontrola koje predstavljaju kamen temeljac u
izgradnji snanog mehanizma za spreavanje raznih vrsta raunovodstvenih manipulacija.
Upravo nedostatak kontrole ili neadekvatno postavljena kontrola stvara mogunost, kao jedan od
elemenata vatrenog trougla prevara.
Prema Meunarodnim standardima revizije interne kontrole predstavljaju politike i procedure
koje je rukovodstvo nekog poslovnog entiteta uspostavilo radi pomoi u postizanju ciljeva
rukovodstva, kako bi se, u meri u kojoj je to mogue, uredno i efikasno vodilo poslovanje, to
ukljuuje pridravanje politike rukovodstva, ouvanje integriteta sredstava, spreavanje i
otkrivanje kriminalnih radnji i greaka, tanost i pouzdanost raunovodstvene evidencije i
aurno sastavljanje pouzdanih finansijskih informacija [8]. Pored klasinih internih kontrola,
postoje i uskospecijalizovani kontrolni postupci usmereni na spreavanje nezakonitosti i
nazivaju se interne kontrole za kriminalne radnje. To su posebni kontrolni postupci i procedure
osmiljene da bi prevashodno spreile i odvratile potencijalne poinioce od krivog puta. Polazei
od pristupa reavanju problema, razlikujemo aktivne i pasivne interne kontrole [8]. Aktivne
interne kontrole za kriminalne radnje imaju za cilj da spree pojavu kriminalnih radnji u
finansijskim izvetajima. Predstavljaju smetnje ili ograde koje oteavaju ili onemoguavaju
pristup dokumentaciji, finansijskim izvetajima i imovini. Kao i svaki sistem odbrane i ovaj ima
svoju ahilovu petu, i jednom kada se provali, njegove vrednosti se gube. U aktivne interne
kontrole spadaju potpisi, supotpisivanje dokumenata, upotreba lozinki, podela dunosti,
odvajanje funkcija, fizika kontrola imovine, kontrola zaliha u realnom vremenu, ograde, katanci
i sva fizika ogranienja, prethodno numerisanje raunovodstvene forme i drugo. S druge strane,
pasivne interne kontrole za kriminalne radnje imaju za cilj da potencijalnog poinioca odvrate od
nezakonitih radnji stvarajui opasne uslove mogueg otkrivaja. Najee koriene pasivne
kontrole su: prilagoene kontrole, kontrolni tragovi pristupa, ciljno usmerene revizije, nadzor
kljunih aktivnosti, rotacija zaposlenih i RFID tehnologija.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1080
Pored njenih pozitivnih karakteristika u spreavanju manipulacija, interna kontrola ima i svoje
manjkavosti. Ona je produkt ljudskog rada, pa shodno tome moe biti pogrena i nestruna,
ukoliko su je pojednici pomenutih karakternih osobina uobliili. Takoe, polazei od toga da
interne kontrole osmiljavaju upravni odbor, rukovodstvo i neki od zaposlenih, dolazimo do
neizbene kontradikcije i rizika: ta ukoliko su stvaraoci internih kontrola istovremeno i
poinioci manipulacija? A upravo nam to mnoga sprovedena istraivanja prezentuju: najei
izvrioci manipulacija potiu iz upravljakih redova, a interne kontrole namerno bivaju
usmerene ka kontroli zaposlenih ka niim instancama, a ne ka vrhu entiteta [3].
6. ZAKLJUAK
U uslovima globalnog elektronskog poslovanja, raunovodstvene manipulacije postaju sve
sofisticiranije i tee ih je razotkriti u svim pojavnim oblicima. Savremeni oblici
raunovodstvenih manipulacija imaju interdisciplinarni, multinacionalni, i informatiki
utemeljen karakter, a poinioci su visokoobrazovane i strune osobe, sa iskustvom
dugogodinjeg rada na finansijskim tokovima. Sve ovo oteava njihovo otkrivanje, jer pre
izvrenja manipulacije poinioci precizno smiljaju naine uklanjanja tragova. U tranzicionim
ekonomijama, gde je nadzor nad korporativnim upravljanjem vie formalne nego sutinske
prirode, pojave raznih oblika raunovodstvenih manipulacija i njihovo prikrivanje u finansijskim
izvetajima naroito su veliki problem. Raunovodstveno manipulisanje usmereno je na
obmanjivanje korisnika finansijskih izvetaja. Kao takvo, suprostavlja se osnovnim naelima
trine privrede, pa su stoga vrlo nepoeljna. Motivi koji podstiu poinioce raunovodstvenih
manipulacija prvenstveno su maksimizacija linog bogatstva. Raunovodstveno manipulisanje u
finansijskim izvetajima dovodi do ogromnih gubitaka, pada efikasnosti na tritu kapitala, pada
poverenja u raunovodstvenu profesiju, usporavanja ekonomskog rasta, i druge negativne
posledice. Teko je utvrditi gubitke od manipulacija, ali se smatra da su oni barem dvostruko
vei od dobitka koji uivaju njihovi poinioci. Postavlja se pitanje odgovornosti korporativnog
vrha za izvrene manipulacije, a kao kontradikcija namee se odgovor da su upravo rukovodioci
entiteta istovremeno i poinioci raunovodstvenih manipulacija.
Da bi se spreile manipulacije, potrebno je, pored jaanja sistema internih kontrola, potovanja
zakonskih regulativa i primene etikih kodeksa, posebno obratiti panju na karakterne osobine i
linu biografiju pojedinaca prilikom zapoljavanju u poslovnom entitetu. Svaka vrsta kriminala,
pa i raunovodstvene manipulacije, najvie je podstaknuta moralom ili nemoralom, potenjem ili
nepotenjem koje ovek ima ili nema u sebi. Izgraditi pouzdane i dobre interne kontrole je
veoma teak proces, jer se dobre kontrole mogu izgraditi samo u onim entitetima u kojima se
podrava kultura uspenosti i odgovornosti, to je na neki nain i baza korporativnog
upravljanja. S druge strane, loe kontrole za posledice mogu imati gubitke, skandale, neuspehe i
naruavanje reputacije entiteta.
Reference
1. Novalija, S., Forenzino raunovodstvo i uticaj kreativnog raunovodstva na finansijske
izvetaje,Univerzitet u Tuzli, Ekonomski fakultet, p. 567.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1081
2. Dmitrovi aponja, Lj., Milutinovi, S., ijan, G., Zloupotrebe u raunovodstvu- rizik
objektivnog finansijskog izvetavanja, XII Internacionalni nauni skup Strategijski menadment
i sistemi podrke odluivanja u strategijskom menadmentu, Ekonomski fakultet Subotica,
Subotica, 2007, p. 5.
3. Savi, B., Manipulacije finansijskim izvetajima: uzrok ili posledica ekonomsko-
finansijske krize?, 43. Simpozijum SRRS, Zlatibor, 2012, p. 123.
4. Rodi, J., Vukeli, G., Andri M., Analiza finansijskih izvetaja, Proleter a.d. Beej,
Subotica, 2011, p. 49-53.
5. Negovanovi, M., Raunovodstvo friziranje finansijskih izvetaja, zloupotrebe u
raunovodstvu i njihovo otkrivanje, Specijalistika obuka za poresko savetovanje, Beograd,
2011.
6. kobi, Z., Revizija kriminalne radnje i forenziko raunovodstvo, Savez raunovoda i
revizora, Beograd, 2010, p. 18.
7. Jenni, E., Nidermayer, G., Zloupotrebe u knjigovodstvu Patologija u knjigovodstvu, Beograd,
1934, p. 44.
8. Petkovi, A., Forenzika revizija, Proleter Beej, Novi Sad, 2010, p. 25.
9. Vinko, B., Forenzika u internoj reviziji, SRRS BiH, Zenica, 2008.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1082
MMF I NJEGOVA ULOGA U REAVANJU KRIZE U EVROZONI
Slaana Plakov, Vojnovi Jelena, Pivaevi Jelena
Visoka poslovna kola strukovnih studija, Novi Sad, Srbija
sladjana.plackov.vps@gmail.com
Izvod
MMF promovie globalni ekonomski rast i stabilnost, i samim tim podstie zemlje da usvoje
zdravu finansijsku i ekonomsku politiku. Osnovna svrha je da se podstie globalna monetarna
saradnja, da se osigura finansijska stabilnost, olaka meunarodna trgovina , obezbedi visoka
zaposlenost i odrivi ekonomski rast, kao i da se utie na smanjenje siromatva irom sveta.
Strukturu MMF ine Odbor guvernera, Izvrni odbor, generalni direktor i odbor (osoblje fonda).
Program podrke MMF-a, zemljama kojima je potrebna pomo, uslovljeni su ispunjavanjem
unapred dogovornih ciljeva ekonomske politike, izneu vlasti zemalja lanica Fonda, i samog
MMF-a. Cilj rada je da spoznamo da li, i na koji nain MMF moe da pomogne zemljama
evrozone koje zapadnu u budetsko-kreditne potekoe. Usled velike ekonomskog krize, zemlje
lanice evrozone se obraaju MMF-u za potrebe finansiranja, kako bi se izbegao krah. S toga,
krucijalnu ulogu u krizi igraju pozajmice MMF-a, odnosno njegovi krediti i obezbeivanje
neophodnih instrumenata u cilju spreavanja nastanka krize. U pojedinim zemljama lanicama
evrozone, Grkoj, na Kipru , zavladala je opta panika zbog masovnih gubitaka. Ekonomski
kolaps sa kojim se susreu te zemlje, imale su veliki odraz na finansijskom tritu i to svakako
utie na situaciju u evrozoni koja se reflektuje na brojne investicione tokove. S toga, MMF e
preduzeti odreene mere za oporavka Grke i iezavanje krize u njoj, u cilju obezbeivanja
stabilnog finansijskog sektora, poboljanja trinog poverenja, kako bi se obezbedio povratak na
kreditno trite,. Sa druge strane, na Kipru je neophodno da se definie takav program u
poslovanju kojim e se obezbediti mere za privlaenje stranih investicija, poreske olakice za
firme, uz uslov da svoj profit ulau u samu dravu.
Kljune rei: MMF, upravljaka struktura MMF-a, kriza u evrozoni, ekonomska kriza,
pozajmice, finansijska kriza u Grkoj, finansijska kriza na Kipru.
THE IMF AND ITS ROLE IN RESOLVING THE CRISIS IN THE
EUROZONE
Abstract
The IMF promotes global economic growth and stability, and therefore encourages countries to
adopt sound financial and economic policies. The main purpose is to foster global monetary
cooperation, to ensure financial stability, facilitate international trade, provide high employment
and sustainable economic growth and to poverty alleviation worldwide. The structure of the IMF
consists: Board of Governors, the Executive Board, General Manager and Board (personnel
Fund). The program support of IMF, for countries which need help, conditioned by completing
pre-concerted economic policy objectives, including the authorities of IMF members, and the
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1083
IMF. The aim is to know whether, and how the IMF could help the eurozone countries that fall
into the budget and credit difficulties. Due to the great economic crisis, the euro zone countries
turn to the IMF for financing, in order to avoid a crash. Therefore, the crucial role played in the
crisis IMF's loan and his credit and providing the necessary tools in order to prevent the crisis. In
some countries, eurozone, Greece, Cyprus, the general panic gripped the massive losses. The
economic collapse faced by the country, had a tremendous effect on the financial market and it is
affected by the situation in the eurozone, which is reflected in the number of investment flows.
Therefore, the IMF will take certain measures for recovery of the Greek crisis and the
disappearance of her in order to ensure a stable financial sector, improving market confidence, in
order to secure the return of the credit market. On the other hand, Cyprus is necessary to define
such a program in the business, which will provide measures to attract foreign investment, tax
breaks for businesses, provided that its profits to invest in the country itself.
Keywords: IMF governance structure IMF, the eurozone crisis, economic crisis, lending to the
financial crisis in Greece, the financial crisis in Cyprus.
1.UVOD
S obzirom na osetno irenje finansijske krize, veina zemalja trai sigurnost i reenje problema od
strane MMF-a i Svetske Banke. S toga, ekonomisti su se sloila da je kriza dostigla svoj kritian
nivo i kao takva ima snaan odraz na globalan finansijski sistem. Jedna od osovnih uloga MMF-a je
da obezbedi stabilnost meunarodnog finansijskog sistema. Meutim, problem nastaje kada su
zemlje u tekoj finansijskoj situaciji i nisu u stanju da plate svoje meunarodne raune. Svaka zemlja
lanica evrozone, bez obzira da li je bogata, srednje razvijena ili siromana, moe da se obrate
MMF-u za finansiranje, ukoliko im je potrebna ravnotea u platnom bilansu, odnosno ukoliko nisu u
mogunosti da na tritu kapitala pronau povoljne uslove za finansiranje.
Cilj rada je da spoznamo da li, i na koji nain MMF moe da pomogne zemljama evrozone koje
zapadnu u budetsko-kreditne potekoe. U radu emo da predstavimo mere kojima raspoloe MMF
u svrhu obezbeivanja stabilnog finansijskog sektora Grke Vlade, kako bi se dovelo do oporavka
Grke i iezavanja krize u njoj. Dalje u radu govoriemo o stranim investicijama, poreskim
olakicama i ostalim programima MMF-a, u cilju spreavanja kraha ekonomoje na Kipru.
Krediti MMF-a treba da pomognu zemljama lanicama, tako to e da se pozabave problemima
platnog bilansa, obezbede stabilizaciju njihove ekonomije, ali i da vrate odrivi ekonomski rast.
Osnovnu ulogu u krizi igraju pozajmice MMF-a, odnosno njegovi krediti i obezbeivanje
neophodnih instrumenata u cilju prevazilaenja te krize. Bitno je napomenuti da MMF nije razvojna
banka i za razliku od Svetske banke i drugih razvojnih agencija, ne finansira projekte.
2. KLJUNE KARAKTERISTIKE MMF-a
Znaaj, ciljevi i program podrkeMMF-a
Meunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u julu 1944. godine,- kada su se predstavnici 45
zemalja na sastanku u gradu Breton Vudsu dogovorili i definisali okvir za meunarodnu ekonomsku
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1084
saradnju, koja e biti uspostavljena nakon II Svetskog rata. Njihov osnovni stav je bio da je takav
okvir neophodan, kako se ne bi ponovila katastrofalna ekonomska politika koja je glavni krivac
Velike depresije.
Krucijalna uloga Fonda je u tome da pomae zemljama lanicama u sreivanju i iskoriavanju
njihovih monetarno finansijskih prilika, ali i da svojim raspoloivim sredstvima pomae zemlje
lanice u platno bilansnim tekoama. MMF u obliku standardizovane prezentacije koja se formira u
skladu sa klasifikacijom i uputstvom o formiranju platnog bilansa, objavljuje platni bilans svih
zemalja lanica. U okviru toga se definiu preporueni koncepti, pravila, o tome kako da zemlje
lanice donose svoje redovne izvetaje o bilansu plaanja [1]. Znaaj MMF je da promovie globalni
ekonomski rast i stabilnost, i samim tim podstie zemlje da usvoje zdravu finansijsku i ekonomsku
politiku, to ujedno i zahteva praenje globalnog, regionalnog i nacionalnog ekonomskog kretanja.
On takoe nastoji da proceni uticaje politike pojedinih zemalja nad drugim privredama. S toga, bitno
je napomenuti da se uspeno sprovoenje mandata MMF-a ogleda u sledeim funkcijama:
1. nadgledanje (surveillance) posmatranje svih ekonomskih aspekata, bilo koje zemlje
lanice, koji su relevantni za njen ekonomski razvoj, kao i evaluacija tj. procena uticaja
istih na ekonomski razvoj ostalih zemalja lanica;
2. finansijska pomo aktivnost MMF-a koja se najlake uoava jer se manifestuje kroz
razliite kreditne aranmane zemalja lanica sa MMF-om;
3. tehnika pomo zemlje lanice MMF-a (naroite zemlje u razvoju i tranziciji) imaju
mogunost, u sluajevima kada se nau u deficitu sa strunim kadrovima , posebno u
oblasti centralnog bankarstva i javnih finansija, da se obrate MMF-u za strunu, tehniku
pomo i obuavanje deficitarnih kadrova
Od samog nastanka pa do dananjih dana MMF je imao ulogu da prati razvoj ekonomske situcije u
zemljama lanicama MMF-a, i da prua pomo u otklanjanju problema unutranje i eksterne
ravnotee [3].
Programi podrke MMF-a zemljama kojima je potrebna pomo, uslovljeni su ispunjavanjem
unapredno dgovornih ciljeva ekonomske politike, izneu vlasti zemalja lanica, i samog MMF-a.
Prihvatanjem i sprovoenjem dogovorenih uslova, zemlji lanici MMF-a, omoguava se privremeni
pristup finansijskim resursima Fonda. Implementiranje, dogovorenih i prihvaenih uslova
programima MMF-a podrazumeva i odreeni mehanizam nadgledanja, gde se jasno definiu
kriterijumi izvrenja [4]. Pored jasno definisanih kriterijuma, primenjuju se i sledee kljune
aktivnosti:
- podrka za lanstvo u MMF-u, time to se pruaju saveti o politici vlade i centralnoj
banci na osnovu analize ekonomskih trendova;
- istraivanje, statistike, prognoze i analize na osnovu praenja globalne, regionalne i
individualne ekonomije i trita;
- obezbeivanje koncesionih kredita za pomo u borbi protiv siromatva u zemljama u
razvoju.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1085
Danas MMF ini pritisak na zemlje u razvoju i na druge zemlje u ekonomskim potekoama da
umesto ekspanzivne sprovode restriktivnu monetarnu i optu ekonomsku politiku, da smanje
budetski deficit, da poveaju poreze i kamatne stope, to, po miljenju J. Stiglitza u veini sluajeva
vodi pogoranju njihovih problema. Isticanje opasnosti od inflacije jedno je od najeih poruka
MMF-a. J. Stiglitz smatra da Fond u tome toliko preteruje, da on taj fenomen naziva inflacionom
paranojom. S time u vezi upozorava da neka zemlja moe imati nisku inflaciju, ali istovremeno i
stagnantno gospodarsvo i visoku nezaposlenost. J. Stiglitz s tim u vezi spominje nedavno objavljenu
tezu M. Bruno-a i W. Easterlya, koji dokazuju da je niska inflacija gotovo uvek povezana sa niskom
stopom privrednog rasta, odnosno da u pravilu ima negativan uinak na taj rast [5].
Upravljaka struktura MMF-a
Meunarodni monetrni fond (MMF) je organizacija 188 zemalja, zaduena za nadzor globalnog
finansijskog sistema. Njena osnovna uloga, odnosno aktivnost je da podstie globalnu
monetarnu saradnju, osigura finansijsku stabilnost, da olaka meunarodnu trgovinu , da
obezbedi visoku zaposlenost i odrivi ekonomski rast, kao i da utie na smanjenje siromatva
irom sveta. MMF se sastoji od: Odbora guvernera, Izvrnog odbora, generalnog direktora i
odbora (osoblje Fonda) [6].
Dijagram br. 1: Prikaz aktuelne upravljake strukture MMF-a
Izvor: Martinez-Diaz 2008., (zvanian sajt MMF-a: Governance Structure)
http://www.imf.org/external/about/govstruct.htm [7]
MMF predvodi generalni direktor koji je naelnik taba i predsednik Izvrnog odbora. Direktoru
pomae zamenik generalnog direktora i tri zamenika direktora u upravljanjau. Menadment tim
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1086
nadgleda rad zaposlenih i odrava kontakte na visokom nivou sa lanicama vlade, medijima,
nevladinim organizacijama, nezavisnim istaivaima i sa drugim institucijama.
Uprvni odbor je njvii orgn odluivnj u MMF. Sstoji od jednog guverner i jednog zmenik
Guverner svke zemlje lnice. Guverner je imenovn od strne zemlj lnic i obino je ministr
finnsij i ef centrlne bnke. Upravni odbor MMF-a i Svetska banka se obino sastaju jednom
godinje, da razgovaraju o radu njihovih institucija. Sastanci se uglavnom odravaju u septembru ili
oktobru u Vaingtonu dve uzastopne godine , ali i u drugim zemljama lanicama u treoj godini.
Godinji sastanci obuno imaju dve plenarne sednice na kojima se polemie o aktuelnim pitanjima
meunarodne ekonomije i finansijama, gde upravni odbor odluuje o tome kako sadanja monetarna
pitanja treba reavati.
Fond obuhvata 24 lana izvrnog odbora, prema tome velike ekonomije, kao to su SAD i Kina,
imaju svoje mesto za stolom, ali veima zemalja su grupisani po izbornim jedinicama koje zastupaju
4 ili vie zamalja. Meutim, najvea izborna jedinica svakako obuhvata 24 zemlje. Na kraju,
konanu odluku donosi odbor na osnovu konsenzusa, ali ponekad se u obzir uzimaju i formalin
glasovi, kao sumirani stavovi. Naime, Odeljenje za spoljne odnose je tampalo pamflet : Izvrni
odbora retko odluuje na bazi formalnog glasanja, nego vie ide na formalizaciju konsenzusa izmeu
njegovih zemalja lanica, praksi koja minimizira konfrontacije o osetljivim pitanjima i promovie
prorazumno odluivanje kao krajnji cilj [8].
Osoblje MMF-a ine zaposleni kadrovi, oko 2400 ljudi (polovina njih jesu uglavnom ekonomisti).
Da bi MMF uspeno obavljao svoje aktivnosti, tei da zapoljava strunjake koji imaju razliitanja
znanja i iskustva, iz svih delova sveta.
3. ULOGA I DELOVANJE MMF-a U KRIZAMA EVROZONE
Evrozona
Evrozona je zona lanica EU-a, koje u novanom opticaju koriste evro, kao jedinstvenu evropsku
valutu. Evrozonu ini 17 zemalja, te lanice su: Finska, Estonija, Kipar, Belgija, Austrija, Francuska,
Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Malta, Nemaka, Slovaka, Slovenija, Portugalija,
panija. Meutim, evro kao slubena valuta se koristi u nekim zemljama koje nisu lanice Evrozone,
a te zemlje su: San Marino, Monako, Vatikan, Crna Gora, Kosovo, Andora. Izvan evrozone su
Velika Britanija i Danska koje nisu u obavezi da preuzmu evro kao sopstvenu valutu, a razlog toga
jeste izuzee (opt-out-clause). vedska takoe ne koristi evro kao domau valutu, jer su graani
odbili taj predlog na referendum, ali ni nove lanice EU koje nisu zadovoljile kriterije konvergencije,
a to su: Rumunija, Poljska, Litvanija, Letonija, Maarska, Bugarska, Estonija, eka i Bugarska.
Jedno od osnovnih pravila EU je da zemljama koje koriste evro nije dozvoljeno da imaju godinji
deficit vie od 3% BDP-a. U poslednjih nekoliko godina pojedine zemlje nisu bile u mogunosti da
se pridravaju tog pravila. Meutimm, neke vlade uspevaju da troe manje nego to zarauju, i to se
odraava na pojavu suficita, dok sa druge strane neke vlade ostvaruju deficit, odnosno iznos po kome
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1087
njihova ukupna potronja prevazilazi poreske prihode. U cilju uspostavljanja ravnotee u platnom
bilansu preporuke Evropskog saveta zemljama lanicama Evrozone, u periodu 2011-2012. Godine,
jesu [9]:
Strogo pridravanje budetskih ciljeva definisanih njihovim Programom stabilnosti za
2011. godinu, kao i Memorandumom o razumijevanju zemalja lanica koje su dobile
finansijsku pomo EU ili MMF-a i, ukoliko je potrebno, pojaati napore za konsolidaciju
u skladu sa miljenjem koje dostavlja Savjet. Posebno je potrebno uloiti adekvatne
fiskalne napore u cilju ispravljanja previsokih deficita i pribliavanja srednjoronim
budetskim ciljevima. Koristiti sve mogue ukljuujui i neoekivane povoljnosti da se
ubrza usklaivanje. Ovo, takoe, treba da pomogne poboljanju dinamike javnog duga;
Osigurati fiskalnu disciplinu kako na nacionalnom, tako i na podnacionalnom nivou,
naroito uvoenjem ili jaanjem snanog i obavezujueg fiskalnog okvira;
Nastaviti implementaciju reformi sistema socijalne sigurnosti koji obezbjeuje fiskalnu
odrivost, vodei rauna o adekvatnosti penzija i socijalnih davanja, naroito
usklaivanjem penzijskog sistema sa nacionalnom demografskom situacijom;
Poboljati funkcionalnost i stabilnost finansijskog sistema, neposrednim praenjem
predstojeeg stresnog testiranja irom EU da bi se obezbijedilo da bankarski sektor
nastavi da jaa otpornost na mogue dalje gubitke ili ogranienja u finansiranju i da
neodrive finansijske institucije budu u mogunosti da restrukturiraju ili izau sa trita
bez stvaranja nepotrebnih tenzija na finansijskom tritu;
Uloga MMF-a u reavanju krize u zemljama lanicama Evrozone
Usled velike ekonomskog krize, zemlje lanice evrozone se obraaju MMF-u za potrebe
finansiranja, kako bi se izbegao krah. U tekim ekonomskim vremenima MMF pomae zemljama
kako bi zatitili najugroenije u krizi. Fond i Vlada unapred definiu politiku programa radi
ostvarivanja konkretnih i kvantifikovanih ciljeva. U toku trajanja definisanog programa, krediti se
isplauju u vie rata i program obino traje 3 godine, u zavisnosti od problema u zemlji.
Odnosi MMF-a i EU veoma osciliraju, razlog toga jeste pojava finansijske krize u evrozoni. MMF
ukazuje da je neophodno da se poveaju regionalni napori kako bi se upravljalo finansijskom
krizom, u cilju da sve zemlje evrozone posluju u bezbednom i stabilnom okruenju. Zemlje
evrozone trebale bi da preuzmu veliki korak ka integraciji uz pomo novog sistema , prekogranine
budetske koordinacije. S toga, Evrozona bi trebalo da uvede kratkorone fikalne transfere izmeu
lanica Evrozone, kako bi se izbeglo ponavljanje krize[10].
U drugoj polovini 2008. godine nastupa prava kriza koja je evrozonu dovela u recesiju. Razlog toga
jeste propast jedne od najveih investicionih kua, Lehman Brothers. Nepoverenje koje se negativno
odrazilo na finansijsko trite blokiralo je investicije i bilo kakvu kreditnu aktivnost. Pogoranje
javnih finansija, nepoverenje trita i manjak likvidnosti doveli su do fiskalne krize u evrozoni.
Finansijska kriza je vrtoglavom brzinom rasla, to se ubzo preobrazilo u pravu ekonomsku krizu.
MMF donosi odluku o zajmu kapitala zemljama lanicama u cilju reavanja problema platnog
bilansa i spreavanja nastanka krize. U siromanim zemljama, MMF obezbeuje udvostruene
kreditne limite sa istom koncesionalnom kamatnom stopom. Meutim, odluka o tome koliko
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1088
novanih sredstava e se izdvojiti kao pozajmica pojedinim zemljama lanicama MMF-a se donosi
kroz glasanje. Drave sa najveim glasakim delom su: SAD 16,77%, Japan 6,02%, Nemaka
5,88%, Francuska 4,86%, Velika Britanija 4,89%, Kina 3,66%. Budui da se odluke MMF-a moraju
donositi veinom od 85%, SAD i Evopska Unija zajedniki imaju veinu i sami de facto odluuju.
Finansijska kriza u Grkoj
MMF ima krucijalnu ulogu u podrci Grke, koja je zapala u veliku krizu, ali i da obezbedi stabilnost
u evrozoni i siguran oporavak u globalnoj ekonomiji. Time se i definie vaan i jasan signal , da je
meunarodna zajednica spremna da uradi sve to je potrebno da podri Grku Vladu.
U Grkoj, 2010. godine , zavladala je opta panika zbog masovnih gubitaka, to je izazvalo veliki
strah i u evrozoni. Prema tome, strah od bankrota se odrazio na sve vee i vee gubitke. Sniavanje
kreditnog rejtinga, strah od novih poreskih propisa je primorao Grke banke da zatrae finansijsku
pomo. S obzirom da je Grka dola u taj stadijum, da vie nije bila u mogunosti da pozajmljuje
novac na meunarodom finansijskom tritu, a u cilju da isplati svoja dugovanja i izbegne zarazu
koja e imati uticaj na druga trita dravnih obveznica u evrozoni, zatraila je pomo od MMF-a.
Grci iznose novac iz zemlje, s obzirom da se poveavaju strepnje od mogueg izlaska iz evrozone.
Neke procene ukazuju da je vie od 90 milijardi dolara izneto iz grkog bankarskog sistema od
poetka ekonomske krize. S toga, MMF je odobrio trogodinji zajam (SBA) u vrednosti od 30
milijardi evra, kao podrku njenom ekonomskom prilagoavanju i programu transformacije, to je
vie od 3200 procenata Grke kvote kod MMF-a. Meutim, to nije bilo dovoljno da se budetski
deficit Grke koji je dostigao 13,6% bruto domaeg proizvoda, prema planu i programu smanji na
2,6% do 2014. godine (referentna vrednost za lanice monearne unije je ispod 3%), pa je paket
pomoi stigao i od zemalja lanica evrozone (16 zemalja) u iznosu od 80 milijardi evra. SVA, u
zajednikom paketu sa EU, iznosi 110 milijardi evra (oko 140 milijardi dolara) i odobren je po
ubrzanom pristupu SVA tj., kroz: Finansijski mehanizam za hitne (vanredne) situacije Fonda [11].
Pomo Grkoj svakako nee biti besplatna, ona e se realizovati putem bilateralnih kredita po
kamatnoj stopi od oko 5%. Osnovni cilj te pomoi je spaavanje grke ekonomije, ali i stabilizacija
globalnog trita od mogueg irenja grke dunike krize na druge zemlje u Evropi.
Grki parlament je bio prinuen da usvoji program tednje, odnosno da povea PDV sa 19% na
23%, povea poreze na potronju, smanji zarade zaposlenima u javnim sektorima, povea akcize na
gorivo, itd. Sve je to bilo neophodno kako bi se odobrila meunarodna finansijska pomo. Meutim,
to je izazvalo jo vei strah, jer se vie nije radilo samo o opstanku Grke, nego se postavljalo pitanje
o budunosti Evrope. Strmost krive prinosa je veoma vaan izvor profita za banke. Prema tome,
kriza na tritu dravnih obveznica, odnosno naglo opadanje cene obveznica, dovelo bi do velikih
gubitaka u bilansima banaka, to bi vrlo verovatno izazvalo novu bankarsku krizu u evrozoni. Iz tog
razloga je usvojen hitan plan od strane Evropske Unije, za stabilizaciju evrozone, vredan 750
milijardi evra.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1089
Ono to moemo da zakljuimo, je da e MMF svojim merama zatiti Grku Vladu, obezbediti
stabilan finansijski sektor, poboljati trino poverenje, obezbediti povratak na kreditno trite,
odnosno da e dovesti do oporavka Grke i iezavanje krize u njoj.
Finansijska kriza na Kipru
Ekonomski kolaps sa kojim se susree Kipar imao je veliki odraz na finansijska trita, na pojedine
segmente u svetskoj ekonomiji, i svakako utie na situaciju u evrozoni koja se reflektuje na brojne
investicione tokove. Mnogi investitori su u velikom strahu, jer i ako se radi o maloj zemlji kao to je
Kipar, moe da izazove takav ekonomski krah EU, da e ona potonuti u provaliju iz koje joj nema
spasa. Iako ekonomiju Kipra ini samo 0,2% ukupnog bruto domaeg proizvoda evrozone, nosi rizik
od velikih turbulencija. Najvei investitori na Kipru su Rusi. Oni ine 5% stanovnitva na Kipru i
imaju najvee uloge u kiparskim bankama, u vrednosti od oko 30-tak milijardi dolara. Ta zemlja je
nudila niske poreske stope, nisku regulativu i bezbednost evrozone. S toga, sasvim je jasno da je za
investitore Kipar bio idealno mesto za obrtanje novca i izbegavanje velikih poreza.
Prema tome, Kipar je od EU zatraio pomo, kako bi izbegao ekonomsku katastrofu, bankrot. Visina
te pomoi je zatraena u vrednosti od 17 milijardi evra, medjutim Meunarodni kreditori su odobrili
pomo u vrednosti od 10 milijardi evra, uz uslov da se zemlja sama, odnosno Kipar, spasi svoje
banke. Na konto toga, Kipar treba da obezbedi ostalih 7 milijardi evra, pa je doneta odluka da se
uvode porezi na bankarske depozite. To znai da e svi graani koji imaju svoja novana sredstva
na raunima u kiparskim bankama biti oporezovni. Da bi se ublaio pritisak na ekonomiju. Kipru je
odobreno da do 2018. godine ispune uslove koji su definisani u okviru programa pomoi.
Meutim, s obzirom da razvoj situacija na Kipru stagnira, velika su strahovanja ta e se desiti i kako
e se to odraziti na ekonomsku situaciju u zemljama evrozone. S toga, vada na Kipru je zatraila
dodatnu pomo koja raste sa 17 milijardi evra na 23 milijarde evra, ali EU i MMF ne mogu poveati
zajedniki doprinos iznad upuene pomoi. Budui da se ekonomija ove ostrvske zemlje nalazi u
veoma loem stanju, morae da prikupi novih 6 milijardi evra, koje e pokuati da obezbedi preko
svog bankarskog sektora.
Neko je pak uspeo da izbegne posledice zbog kraha ekonomije na Kipru. O nameri vlade na Kipru
da uvede porez na depozite u bankama, bilo je obaveteno oko stotinka banaka, koje su pre toga
uspele da za dve nedelje sa svojih rauna povuku oko 900 miliona dolara.
Kako bi ekonomija na Kipru uznapredovala, MMF smatra da je neophodno da se definie takav
program u poslovanju kojim e se obezbediti mere za privlaenje stranih investicija, poreske olakice
za firme, uz uslov da svoj profit ulau u samu dravu, ali i da e se ublaiti uslovi za otplatu zajmova
i kamatnih stopa. Ni vlastima Kipra nije poznato koji je to najbolji nain i ta one treba da preduzmu,
da vrate ekonomiju rastu, a da se i pri tome smanje dravni trokovi. Spas Kipra je moda bolan, ali
je svakako neophodan, jer bi u suprotnom banke doivele siguran kolaps, a drava bi rizikovala da
postane prva zemlja izbaena iz evropske monetarne unije.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1090
4. ZAKLJUAK
Osnovna ideja MMF-a, kao organizacije za meunarodnu i monetarnu saradnju, je da pomogne
zemljama u trenutnim platnobilansnim tekoama, i da zajednikim naporima uz raspoloiva
finansijska sredstva lake prevazilaze krizu i spreavaju krah ekonomije u zemljama lancama
evrozone. Bitno je napomenuti da Fond budno brine o monetarnoj stabilnosti svojih lanica,
olakava razvoj meunarodne trgovine , radi podizanja i odravanja visokog stepena zaposlenosti i
realnih prihoda, s toga neprekidno prati novonastale situacije i izazove na koje treba da odreaguje u
pravo vreme i na pravi nain.
Nakon ulaska u evrozonu dolazi do postepenog i velikog nagomilavanja duga od strane svih zemalja
lanica. U cilju vee profitabilnosti i opstanka, te zemlje su bile prinuene da pokucaju na vrata
Meunarodnog monetarnog fonda, to izaziva pojavu globalne ekonomske i evropske dunike
krize. Svaka od tih zemalja ima svoj individualni finansijski i ekonomski problem, ali im je tema
zajednika: otar pad kamatnih stopa utie na rast duga. Grka vlada je pozajmila veliku svotu
novanih sredstava od MMF-a, dok u Irskoj dolazi do zaduivanja privatnog sektora, to je i dovelo
do bankarske krize u toj zemlji i naglog rasta javnog duga, kao posledica spaavanja banaka. Prema
tome, u Grkoj dolazi do nedostatka konkurentnosti i sporijeg rasta, to pogorava fiskalne izazove u
tim zemljama.
Na osnovu objanjenih kriza u zemljama evrozone, Grkoj, Kipru, moemo zakljuiti da je efekat
zaraze ozbiljna pretnja meunarodnom finansijskom sistemu. Njih zajedno karakterie slabost
bankarskog sektora, koja se ogleda u preteranom zaduivanju, ulaganju u poslove koji su samo
privremeno profitabilni, neadekvatnom ulaganju sredstava u razvoj privrede. S toga je neohodno da
se sprovode odgovarajui standardi, kako bi se na adekvatan nain raspolagalo bankarskim
kapitalom i spreilo prelivanje krize iz drugih zemalja.
U bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom centralnom bankom, MMF pomae
Grku, Kipar i Irsku da stanu na svoje noge. Ta pomo se definie kao program MMF-a za svaku
zemlju pojedinano, u cilju da se suzbije dug, podstakne rast i da se prui finansijska pomo dok se
trista ne stabilizuju. S toga moemo da kaemo da je MMF krucijalna institucija za odravanje
neophodne likvidnosti jer je jedina sposobna da u kratkom vremenskom roku pribavi dovoljno
finansijskih sredstava kako bi se ta likvidnost odrala.
Reference
1. Giancarlo, G., Elements of International Economics. Springer: New York, 2004, str. 57.
2. Miljkovi, D., Meunarodne finansije, ugura print, Beograd, 2008, str. 393-394.
3. Miljkovi, D., Meunarodne finansije, ugura print, Beograd, 2008, str. 393.
4. Miljkovi, D., Meunarodne finansije, ugura print, Beograd, 2008, str.394.
5. Bruno, M. and Easterly, W., Inflation Crisis and Longrun Growth, Journal of Monetary
Policies, 1998.
6. Statut MMF-a, Struktura fonda , lan XII, Odeljak 1.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1091
7. Martinez-Diaz, IMF: Governance Structure, 2008. Preuzeto 28.04.2013. sa sajta:
http://www.imf.org/external/about/govstruct.htm.
8. Driscoll, D. David, What is the International Monetary Fond?, IMF Eternal Relations
Department, Washington, 1997, str. 9.
9. Official Journal of the European Union, ,,Council recommendation of 12 July 2011 on the
implementation of the broad guidelines for the economic policies of the Member States
whose currency is the euro. Preuzeto 14.04.2013. sa sajta:
http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2011:217:FULL:EN:PDF,
2011.
10. Dominik Stros-Kan, Izvrni direktor MMF-a, Financial Times , London, 2010.
11. IMF, IMF Executive Board Approves 30 Billion Stand-By Arrangement for Greece,
Press Release, 2010, str. 10-187;
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1092
CORPORATE ENTREPRENEURSHIP AS A STRATEGIC PERSPECTIVE
ON DEVELOPMENT OF HIGHER EDUCATION INSTITUTIONS
Mimoza Serafimova, Snezana Bardarovaand, Tanja Angelkova
University Goce Delcev - Stip, Faculty of tourism and business logistic, Gevgelija, Republic of
Macedonia
e-mail: (snezana.bardarovava@ugd.edu.mk; snezanabardarova@yahoo.com)
Abstract
The corporate entrepreneurship is a way of practicing the enterprise behavior in the constant
organization, venture or project. For the high-educational institutions, the corporate
entrepreneurship could represent a strategic possibility which addresses to creating a new
educational unit inside the institution itself, or outside it (a completely new unit), based on the
postulates of the entrepreneurship (creativity, innovations, possibilities, pro activity, risk), and in
the direction of promotions or increasing the competition on the labor market through
implementing new educational solutions or projects. That would mean development in the way
of entrepreneurship thinking and the acting of the staff that arent in the managing positions, on
one side, and development of the management on the other side, which would mean uniting the
managers and the entrepreneurship thinking and acting with a strategic approach of the
management in the institution.
On the other hand, a more loose, more informal control would be supported, which encourages
the entrepreneurship nature of the individuals and the teams, the direct channels of the informal
and free communication, authority which comes from skills, and not from a position from the
hierarchy, a free approach towards the resources of the institution, so that the potential of the
entrepreneur would be completely used, inside the team and between the staff, and also with the
management, a bigger flow of ideas from down to up, instead from up to down, an experiential
confrontation with the problems and limitations, but also a thorough understanding of the nature
of the problems and processes, setting realistically high goals, and not rules and directions for
achieving them.
Keywords: corporate entrepreneurship, strategic approach, entrepreneurship thinking,
entrepreneurship management
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1093
STUDENTS SYMPOSIUM ON
STRATEGIC MANAGEMENT
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1094
SUPPORTING MODELS FOR SMEs IN SERBIA
Danijela Rutovi
1
, Vuk Bevanda
1
, urica Cari
2
1-Graduate School of Business Studies - Belgrade, Megatrend University
2- Graduate School of Business Economy - Valjevo, Megatrend University
Abstract
First years of operation are the most difficult and critical period for newly established
businesses. Managing the growth and development of new skills in areas such as accounting,
law and regulations, and marketing are a great challenge and difficulty for entrepreneurs. All this
can lead to rapid deterioration of newly established enterprises. The biggest reason for their
decline is that these companies usually have to go through this initial period without any support
provided directly to entrepreneurs, to help them maintain their enthusiasm when faced with the
harsh conditions of work and business. The lack of supporting services for SMEs, make these
first years of operation particularly difficult.
Needments of todays business environment have created sudden expansion of business
incubators and other modern forms of running business in the world. These business models
have common mission to speed up the development of SMEs and improve the entire business
environment of the country where they exist. Experiences of developed economies, as well as
countries in transition, justifiy the fact that the private entrepreneurship is of great importance
for the economic development. In addition, it represents an essential part of the process of
economic reform. In Serbia, these forms of running business are still at the beginning, however
considering the possibilities they offer in the incitement of local economic development, their
progressive increase will be expected in the future.
Keywords: models, SMEs
1. INTRODUCTION
Small and Medium Enterprises (SMEs) are a key factor in the economic development and
innovation. The core of the political and economic transformation of any country is the creation of
the private sector, the development of entrepreneurship and creation of SMEs. They are considered
to be one of the principal driving forces in economic development. SMEs stimulate private
ownership and entrepreneurial skills, they are flexible and can adapt quickly to changing market
demand and supply situations, they generate employment, help diversify economic activity and
make a significant contribution to exports and trade. SMEs also play an important role in innovation
and the high-tech business, due to their flexibility and creativity many of them became large
businesses. [10]
These enterprises have a very important role in local and regional development in a country. They
are often the main source of new employment. Small businesses can also have a significant role in
the foreign trade of a country, as subcontractors of multinational enterprises and companies. [13]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1095
2. SME SECTOR IN SERBIA
In 2010, from the total of 319,044 companies, the entrepreneurial sector in Serbia numbered 99.8%
(318,540 companies). SMEs generated 66.4% of employees (814,585), 65.3% of turnover (4,678
billion RSD) and 55.9% of GDP (817.4 billion. RSD) of non-financial sector in 2010. year. SMEs
employ 45.4% of total employment, exports achieved 44.5%, imports 52.3%, generating 63.3% of
the trade deficit of the Serbian economy and accounts for about 33% of GDP.
The effects of the economic crisis on the development of the SME sector in 2010. compared to 2009.
year are [11]:
- Increased number of SMEs (for 3713) is the result of an increase in the number of
entrepreneurs (to 2,439) and micro companies (the 1,746), while the number of small
businesses fell by 259, and medium sized by 213 - an indicator of weak economic power
of the sector;
- A continued trend of decreasing net effect (the ratio of the number of established and
closed enterprises and shops) while 10 companies were established 10 were closed (28
in 2009), and while 10 shops ceased operations 9 new were established (11 in 2008);
- Reducing the number of employees by 57,955 people (or 6.6%) is 71.8% decrease in
employment of non-financial sector - continued downward trend in the importance of
SMEs to the overall mitigation of total unemployment in the country;
- Below-average growth in business activities (0.3% versus 12.2% for large companies and
4.1% in non-financial sector), contributed to the decline in the gross value added of 1.4%
(an increase in GVA of large enterprises by 12.2% and in the non-financial sector of
3.6%);
- Lower productivity growth, measured by value added per employee, compared to the
non-financial sector (5.7% vs 7.4%, respectively), despite a higher rate of employment
reduction (-6.6% to -6.2%, respectively);
- It is still the most unprofitable part of the economy (IRR is 36.1% in comparison with
43.0% in large companies and 39.2% in the non-financial sector) despite the fact that in
comparison to 2009. year real profit of SMEs raised by 8.6%, with a profit rate of 10.1%.
Small businesses have the highest profitability rate (45.9%);
- The concentration of SME Sector is unchanged - Manufacturing, Wholesale,
Construction, scientific and technical activities;
- Unchanged regional disparities; The level of development of the SME sector in Serbia by
area, indicator measured by GVA per employee, indicates that the ratio of the area with
the most (City of Belgrade) and the least developed sector of SME (Pinjska) is 2.4:1
(2.3:1 in 2009.), and the profitability 2,1:1 in 2010. to 2,9:1 in 2009.
In recent years, some progress has been made in creating the institutional and legal framework of
business, so that Serbia has managed to compensate for the lag in the development of SMEs as
compared to other countries in transition, and that in certain segments become better than some of
the countries - members of the EU. Number of companies and businesses has continually been
increasing, while increasing the number of employees, so it came that the number of jobs created in
the SME sector since 2005. is greater than the number of jobs lost in restructuring of large
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1096
companies, which provided a significant contribution to reducing social tensions. However, the
dynamics of employment in SMEs is not sufficient to absorb the available labor force.
Given the primary importance of SME sector, authorities in Serbia take a number of steps to
transform the sector into a dynamic and market-oriented part of the economy, which now operates
under conditions of significant limitations and economic crisis.
3. DIFFICULTIES IN THE OPERATIONS OF SMES
The most important difficulty in the operations of small businesses, according to a study of the
economic sector and the OECD are: lack of consumer purchasing power, increase input costs, lack
of working capital, unfavorable credit, intense competition, high taxes, etc..
Entrepreneurs in Serbia and small businesses are faced with many problems in business, both in the
start-up, daily operations, and in the case of termination. Among the many obstacles to SMEs, there
are:
- Unresolved issues: gray economy, still relatively high tax burden, unreliable and slow
legal process of debt collection and bankruptcy,
- Lack of funding - according to the owners of SMEs, it is the main problem in this sector,
- Credit financing is still the only solution for the vast majority of SMEs (in addition to
personal savings),
- Banks can not provide sufficient resources, even though interest rates and credit
conditions are not favorable for SMEs,
- Other issues: poor functioning of the insurance system and the claims collection, lack of
mortgages and the unsettled state of the land registers, which limits the possibility of
using a mortgage, and so on.
The business of the SME sector, in the opinion of their respective owners burdens [3]:
- Advanced payment of taxes, high tax rates, as well as unfavorable costs of electricity,
telephone, etc..,
- Pending legal aspects, the slow process of obtaining the necessary permits and long
legalization procedures,
- Tariff barriers.
4. SUPPORTING MODELS FOR SMES IN SERBIA
Economic development tools are a set of measures, activities and tools provided to help to achieve
the objectives of economic development, primarily by improving the business environment for
business development. They are used for regulating policies - through fees and charges, issuance of
building permits, to the credit line. The basic element of economic instruments is that they operate in
a decentralized level, affecting the market. Economic instruments have a number of advantages and,
if implemented properly, lead to the creation of better conditions for competition among enterprises,
improve the business climate, and thereby to the achievement of the goals of economic development.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1097
Developing a practical approach to specific economic problems is done through precisely defined
instruments. [4]
Using these instruments it is possible to create a higher level of competition among local
entrepreneurs, creating conditions for the survival of competitive businesses, as well as strengthening
the entrepreneurial and creative skills of local businesses. Promotion of SMEs primarily involve
creating environments to support SMEs, which includes the provision of services and lobbying for
SMEs. This includes promotion of both existing and new businesses, providing advice, support and
resources of local government. Legal requirements are often barriers to SMEs, so the activities that a
municipality may take are working to improve procedures and processes that companies must go to
register. [7]
In order to help small businesses and entrepreneurs to overcome the initial period of operations,
significant contribution can be given with modern tools of business support - free zones, industrial
and technology parks, business incubators, which makes the possibility of supporting job creation
and economic development. The establishment of these instruments represents an effective means of
helping entrepreneurs and companies in starting new businesses, supporting start-ups and providing
a variety of assistance in order to survive, during the initial period of operations. In this area there is
a chance for local agencies, institutions and authorities, to demonstrate the will and take concrete
actions to support entrepreneurs. Resources that can help to provide changes exist, but these
resources need to be better organized and better used. Experience shows that this type of help can
bring real benefits to the local economy.
The study showed that among the many instruments of economic development, business incubators
are the most effective means of helping entrepreneurs and companies in starting new businesses,
supporting start-ups and providing a variety of assistance in order to survive during the initial
operating period. As a flexible organizational forms, which are able to effectively adapt to the needs
and changes in the environment, business incubators are trying to activate all of the companys
resources, putting them in the function of the realization of entrepreneur and small business
development. Way of doing business in the business incubator represents a reform of private
businesses, contributing to the strengthening of small and medium-sized enterprises, but also easier
access to modern technology.
Business incubators have a direct impact on the local and wider community. It is reflected, above all,
in increase of employment, restructuring, growth in production and an increase in GDP. Using the
"input-output" method for measuring the total income and the impact on employment, research has
shown that business incubators increase employment and income in greater amount than the number
of directly employed and paid workforce within the incubator. For example, research conducted in
one region showed that employment and income increase, on average, with a coefficient of 1.35 to
1.43, compared to the direct effects produced by companies within the incubator. This means that in
addition to direct effects, indirect employment and income grow at the rate of 35% to 43%. [2]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1098
Figure 1. Comparison of efectivness of the companies inside and outside the incubator [6]
Most of the studies dealing with the analysis of the success of business incubators were used as an
indicator of the success of its impact survival rates in the initial stages of development of the
company, while it is located in the incubator, and their survival rate after leaving the incubator.
Studies show that about 90% of companies that have started operating in the business incubator, do
business 3 years after that. The data confirm validity of the constitution of business incubators as a
form of organizing social protection entrepreneurial ventures.
In evaluating the success of the incubator were used various criteria, among which the following are
the most common (Tables 1 and 2) [10]:
- The number of newly established enterprises - who survived the critical period of 3
years,
- The number of newly created permanent jobs - where the indicator of "permanence" take
into account the companies that have crossed the limit of 6 years of existence,
- The economic activity of companies - members (evaluated using a variety of indicators,
depending on the type of activity - usually a total revenue),
- Number of implemented and market-acclaimed innovation,
- Answers of surveyed companies about the impact of business incubators on their
development and competitiveness.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1099
Tables 1 and 2. Performance indicators of business incubators [10]
Performance indicator Total Average
value
Number of start-ups and other entrepreneurial
projects during the year
7891 75
Number of business plans implemented during the
year
7468 74.68
Number of start-ups created during the year 2678 26
Companies survivability / 87.55%
Number of companies (tenants) in an incubator 2916 29.76
Number of employees in enterprises tenants 17940 188.84
Number of new jobs 5909 79.85
Number of participants in the various events aimed
at encouraging entrepreneurship
69131 652.18
Number of participants in training programs for the
improvement of business skills
51930 570.66
Process indicator Total
(Network)
Average
value
Number of existing companies 15244 148
Number of projects based on technological
innovation expressed as a percentage
54.01% /
Number of events organized to promote
entrepreneurship
1884 17.61
Number of organized business skills training during
the year
10567 114
Number of employees in a business incubator / 7-9
Presentation of these parameters clearly justifies the establishment of business incubators as
contemporary forms of business and organization.
5. CONCLUSION
The process of entrepreneurship development, small and medium enterprises in Serbia in the last
three years has significantly accelerated, but the structure of activities of small and medium-sized
enterprises is not consistent with the state in developed countries. Due to the uncontrolled
establishment, without systematic guidance in certain activities, entrepreneurs decide to choose less
capital-intensive activities, especially service activities, and less production.
Capabilities of the private sector and small enterprises in the initial periods of their business, as well
as mechanisms to help companies and entrepreneurs in starting new businesses, are not yet
sufficiently developed and efficient. In this sense, it is primary objective to raise awareness on the
local level that establishing modern business suport instruments will help creating new businesses
and new jobs, and to create implementation teams locally, composed of suitable partners.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1100
It is necessary to establish an appropriate regulatory framework and new mechanisms to facilitate the
flow of private investment in small and medium enterprises and entrepreneurs. That process might
be helped with changes of the regulations and the creation of conditions for micro-lending, and
establishment of independent guarantee fund with a fair and transparent competition. Equally
important is to improve the efficiency of public administration. Research shows that administrative
barriers, in addition to financing, are the biggest problem in business that is demotivating both
entrepreneurs and potential investors.
In the future the biggest challenge for SMEs will be the integration of our country into the EU and
the internationalization of business. Problems that will occur during this period are related primarily
to complyng with the operating standards within the EU. For this reason it is essential that the state
institutions are active, so that the SME sector in Serbia can reach a position equal to the position of
SMEs in the European Union.
References
1. Bevanda, V., "The establishment of business incubators in the function of stimulating
entrepreneurial activities and local economic development in the Republic of Serbia", PhD
thesis, Faculty of Business Studies, Belgrade, 2011. (in Serbian)
2. www.celce.edu
3. Implementation of the European Charter for Small Enterprises in the Western Balkans, the
working group Small and medium enterprises and entrepreneurship, first session - Belgrade,
February 2009. (in Serbian)
4. Instruments of local economic development, the Quick Start Guide: Volume 2, Quick Impact
Facility, BH (in Bosnian)
5. Report on SMEs in 2009, the Ministry of Economy and Regional Development, Institute for
Development, the National Agency for Regional Development, Belgrade, November 2010.
(in Serbian)
6. National Business Incubation Association, www.nbia.org
7. Manual for Local Economic Development, ALDI - Association for Local Development
Initiatives, Gorazde, September 2004. (in Bosnian)
8. www.scribd.com
9. Status, needs and problems of small and medium enterprises and entrepreneurs, the Republic
Agency for SME development, the Ministry of Economy and Regional Development,
November 2009. (in Serbian)
10. Stiki D., Business incubators as a tool to support the development of innovative enterprises,
35th National Conference on Quality, Kragujevac, 2008. (in Serbian)
11. The Government of the Republic of Serbia, the Ministry of Economy and Regional
Development, http://www.merr.sr.gov.yu/
12. Zivkovic, M., Bevanda, V., Development of new forms of business in the function of local
economic development, International Conference, Megatrend University, November 2008.
(in Serbian)
13. Zivkovic, M., Business economics, Megatrend university, Belgrade, 2007. (in Serbian)
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1101
TIME MANAGEMENT MANAGERS NECESSARY SKILLS
Goran Babi
e-mail: goranbabic91@gmail.com
Abstract
For years, a number of projects analyzing large businessmen, we can say that they are always
worried one of the activities is crucial for the success of the company, and that is how good use
of time available. In conditions of a successful business enterprise can not be achieved if
managers do not make decisions quickly and effectively and thus make the time to be rationally
utilized. Since the modern market is very turbulent, time and speed of response has become
more important, because things in the market place and rapidly changing even faster. If the
decision takes a long time, the market situation may be much time for that to change, and
therefore the decision was made inapplicable. Useph not always do everything but to do what is
important, that is. profitable. Time is an investment, because if done correctly and dynamically
invest in those activities that provide income, time becomes a viable resource.
Keywords: time, resources, profits, efficiency
UPRAVLJANJE VREMENOM NEOPHODNA VETINA MENADERA
Goran Babi
Izvod
Godinama analizirajui brojne projekte velikih biznismena, moe se rei da ih je oduvek brinula
jedna od aktivnosti koja je presudna za uspeh preduzea, a to je kako kvalitetno iskoristiti
raspoloivo vreme. U dananjim uslovima uspeno poslovanje preduzea je nemogue ostvariti
ukoliko menaderi ne donose odluke brzo i efikasno i samim tim ine da vreme bude racionalno
iskorieno. Obzirom da je savremeno trite veoma turbulentno, vreme i brzina reagovanja
dobijaju sve vie na znaaju, jer se stvari na tritu veoma brzo odvijaju i jo bre menjaju. Ako
je za donoenje odluke potrebno dosta vremena, situacija na tritu se moe za to vreme znatno
promeniti, pa samim tim i doneena odluka postaje neupotrebljiva. Useph nije uvek da uradite
sve, ve da uradite ono to je vano, tj. profitabilno. Vreme je investicija, jer ako se pravilno i
dinamino investira u one aktivnosti koje donose profit, vreme postaje isplativ resurs.
Kljune rei: vreme, resursi, profit, efikasnost
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1102
1. UVOD
Jedna od najznaajnijih aktivnosti za uspeno poslovanje preduzea jeste, efikasno upravljanje
vremenom. Zadatak menadera u savremenim uslovima privreivanja je da naue kako treba
upravljati sopstvenim vremenom. Vreme za menadere postaje kritian resurs, budui da mu je
ponuda krajnje neelastina. Upravo zbog toga, dobri menaderi opstaju, a loe menadere
pregazi vreme. Tako da je bez sumnje, vetina upravljanja vremenom jedna od najvanijih
poslovnih aktivnosti. Da bi ustanovili koliko vremena treba odvojiti za biznis, ukupno
raspoloivo vreme preduzetnika moe se grupisati u tri osnovne kategorije, kao to su:
prioriteti,
vremenske obaveze i
aktivnosti na kojima se gubi vreme (tzv. kradljivci vremena).
U grupu prioriteta spadaju planiranje ciljeva, delegiranje, obuka, kreativnost, organizovanje itd.
Odreivanje prioriteta je preduslov za adekvatno korienje vremena. Ljudi esto daju prednost
onome to je hitno, a ne onome to je vano. Ono to treba da imamo na umu jeste da ono to je
hitno ne znai uvek i da je vano. Takoe, potrebno je sagledati posledice koje vas oekuju
ukoliko uradite ili ne uradite odreeni zadatak.
- Prioriteti su zadaci koji se moraju obaviti - ovo su kritine stavke kao to su menaderske
direktive, znaajni rokovi, neuobiajene prilike, i vani zahtevi klijenata;
- Prioriteti su zadaci koje bi trebalo uraditi - stvari od znaajne vrednosti za organizaciju,
zadaci koji ako se zavre mogu doprineti poboljanom uinku, ali nisu neophodni i nemaju
kritine rokove;
- Prioriteti su u kategoriji zadataka koje je lepo raditi - oni imaju najmanju vrednost u odnosu
na misiju organizacije. Iako mogu biti zabavni i zanimljivi da se urade, mogu biti eliminisani,
odloeni ili prerasporeeni za manje zauzete radne periode.
Grupu vremenskih obaveza ine putovanja, itanje, posetioci, korespondencija, pota, sastanci i
sl.
Aktivnosti na kojima se gubi vreme, tj. kradljivci vremena, jesu odugovlaenje, traenje
izgubljenih ideja i stvari, neodlunost, briga itd. Na to utie loa organizacija rada i neefikasna
podela radnih aktivnosti.
Loi menaderi e uvek nai neto to bi moglo da im odvue paznju ili neki razlog koji
opravdava odlaganje izvrenja obaveza i donoenja odluka. Postoje mnogobrojni naini da se
vreme racionalno iskoristi. Zato je veoma vano da menader ima plan rada i da vodi dnevnik
obavljenih poslova.
2. UPRAVLJANJE VREMENOM
Kako bi na najbolji mogui nain iskoristili raspoloivo vreme, cilj svakog menadera je da bude
produktivan i efikasan, da obavlja odreeni posao na pravi nain i ostvari maksimalne rezultete
uz minimalno angaovanje raspoloivih resursa.
Oni koji ne koriste tehniku upravljanja vremenom uvek su u urbi, esto vode neproduktivne i
duge, esto iznurujue sastanke, izazivaju krizne situacije, jer se posao mora uraditi na brzinu i u
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1103
poslednjem trenutku. Krajnji rezultat toga je loe organizovano raspoloivo vreme, a i samim
tim loe odraen posao. Menaderi koji upravljaju ljudima, moraju neprekidno uiti nove stvari,
uiti nove tehnike, a jedna od novih tehnika, je zapravo tehnika upravljanja vremenom, svojim i
vremenom svojih zaposlenih.
Vetina upravljanja, pored planiranja aktivnosti i voenja dnevnika podrazumeva i mnogo vie.
To je skup alata koji omoguavaju rasporeivanje vremena, bolju pripremu sastanka,
spreavanje beskorisnosti u radu, pravilno nadgledanje projekta. Upravljanje vremenom je
vetina koja treba da se: planira, nadgleda i kontinuirano analizira. Uspeno upravljanje
vremenom pomae i otklanjanju i spreavanju pojave tzv. praznog hoda u poslovnim
procesima (bilo da se radi o proizvodnji, trgovini ili pruanju usluga).
2.1. Tehnike upravljanja vremenom
Od tehnika upravljanja vremenom najee se koristi:
Paretovo pravilo (80/20) dobilo naziv po italijanskom ekonomisti (Vilfredo Pareto)
koji je na bazi svog istraivanja zapazio da 80% svetskog bogatstva dri 20% ljudi.
Pravilo 80/20 kae da je 80% naih najveih dostignua realizovano u samo 20% naeg
vremena. Menaderi treba svoje vreme da usredsrede i koncentriu na one poslove koje
donose najvei rezultat. Na taj nain e osigurati profit. Nije vano ta i koliko radite,
vano je kakav uspeh postiete.
Pravilo ABC odnosi se na sledeu metodoloku podelu:
- Pravilo A vrlo vani zadaci; 15% vremena = 65% vrednosti usluga u organizaciji,
odnosi se na kljune odluke u organizaciji,
- Pravilo B vani zadaci; zadaci koji se mogu delegirati; 20% vremena = 20%
vrednosti pruanja usluga i
- Pravilo C manje vani zadaci; odnose se na sitnice i oduzimaju nam 65% vremena,
a daju nam 15% vrednosti.
Zadaci se dalje dele na:
- Kreativne ili inovativne (to su oni poslovi koji su bitni za menadera i organizaciju) i
- Rutinske (poslovi koji ne stvaraju korist za menadera i organizaciju, ve obezbeuju
minimum odvijanja poslovnog procesa).
Tehnika uspenog upravljanja vremenom ukljuuje:
Jasno definisanje ciljeva ciljevi su merilo pomou kojeg treba meriti svaku aktivnost.
Samo onaj menader koji je jasno i realno definisao ciljeve moe zadrati pogled nad
dogaajima, i moi e ak i u situaciji visokog stresa izabrati prioritete i biti u stanju
optimalne upotrebe svoje sposobnosti, kako bi ubrzano i sigurno doao do onoga to eli.
Cilj nije rad, ve postizanje rezultata rada.
Sposobnost potpune koncentracije, ak i u izuzetno stresnim situacijama
koncentracija je vetina fokusiranja na stvar koju menader obavlja, bez obzira na
smetnje u okruenju i este prekide. Kroz koncentraciju se postie sledee: zadaci se
izvravaju bre i efikasnije, poveava se samopotovanje, kredibilitet i uticaj menadera i
zaposlenih.
Obavljanje aktivnosti u pravo vreme loi menaderi uvek pronau izgovor za
odlaganje nekog posla, znajui da odlaganjem ne postiu nista sem da se u trenutku bolje
oseaju. Samim odlaganjem obaveza problemi postaju sve vei i gori, poslovi se
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1104
nagomilavaju, rokovi postaju sve krai, a klijenti i poslovni partneri sve nervozniji. U
ovom sluaju moe pomoi sledee: steknite novu naviku da ne odlaete poslove i da
realno definiete krajnje rokove.
Pravljenje rasporeda i korienje planera.
3. KAKO RACIONALNO ISKORISTITI RASPOLOIVO VREME?
Analizirajte svoje vreme:
- Polazna analiza vremena stvorite sliku o tome ta zelite postii; odredite vezu izmeu
onoga to sada radite i onoga to elite ili to treba da radite,
- Ralanite svoj posao na kategorije sa posebnim ciljevima - rast i unapreenje;
upravljanje ljudima; nemenaderske odgovornosti; administracija,
- Analizirajte nain na koji provodite vreme tokom jedne nedelje usredsredite se na
najvanije aktivnosti; analizirajte i vreme provedeno van posla,
- Uporedite rezultate analize sa svojim ciljevima.
Uspeni menaderi treba da preduzmu sledee korake, ukoliko ele da kvalitetno raspolau
svojim vremenom.
Prvi korak ka uspenom upravljanju vremenom jeste u tome da se pone sa
najzahtevnijom stavkom i da se dri fokus menaderi treba da obrate panju najvie na
to da prvo mesto zauzme problem koji predstavlja najveu brigu. Kada se taj problem
rei, sve ostale aktivnosti e izgledati malo i jednostavno, a samim tim menader e biti
motivisan da bude jo produktivniji i efikasniji;
Drugi korak jeste napisati listu obaveza za jedan tipian radni dan zatim se odreuje
koliko vremena treba da se utroi za obavljanje svake od tih obaveza. Na ovaj nain se
vri pregled radnog dana po vrsti poslova, kao i vreme koje se utroi kvalitetno i
uzaludno. Podatke koje dobijemo ovom analizom treba da pomognu da se otkrije koje
promene treba napraviti u svakodnevnom troenju vremena;
Trei korak jeste multi-tasking i maksimalno iskorienje vremena multi- tasking je
mogunost efektivnog reavanja nekoliko problemskih situacija u isto vreme.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1105
3.1. Primer
Tabela 1. Primer plana i procene kako uspean menader treba da iskoristi raspolozivo vreme (za
jednu radnu nedelju 40 radnih sati)
Aktivnost sa
posebnim
ciljem
Kako izgleda
uspeh?
Kako u znati da li
sam uspean?
Procenat
potrebnog
vremena
Sati
/radna
nedelja
Kljune aktivnosti
Prodaja
Ostvariti saradnju
sa tri nova kupca
meseno
30% 12
Posetiti dva potencijalna
kupca nedeljno;
Sastaviti izvetaje o prodaji;
Predati ponude.
Saradnja sa
kupcima
Osigurati nesmetani
prelaz sa prodaje na
proizvodnju
10% 4
Prisustvovati poetnim
sastancima;
Nastaviti kontakt sa kupcem
putem telefonskih poziva.
Upravljanje
timom
Izdvojiti vreme za
sastanke sa
osobljem,
Isplanirati program
obuke za
novozaposlene
20% 8
Jednoasovni nedeljni
sastanci sa svakim lanom
tima;
Dva nedeljna sastanka sa
timom.
Strateko
planiranje
Napraviti novu
godinju strategiju.
20% 8
Napraviti preliminarnu
verziju plana.
Upravljanje
odnosima sa
nadreenima
Pribaviti
informacije o
stratekom planu
5% 2 Zakazati sastanak
Administracija
Izvetaji o
trokovima
5% 2
Odgovoriti na mejlove;
Pregledati izvetaje o
trokovima;
Obraditi fakture.
Ostalo
Vreme za
nepredviene
okolnosti
10% 4
Ukupno 100% 40
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1106
4. PRAVILA UPRAVLJANJA VREMENOM
Zlatna pravila upravljanja vremenom su:
Rasporedite fiksne i dnevne rutine, poput otvaranja pote, sastanka itd,
Pismeno planirajte svoj radni dan uz planiranje novih obaveza ne smete zaboraviti one
koje niste uspeli da realizujete,
Prilagodite svoje obaveze svom karateru - radite zahtevne i umne poslove u onom
periodu dana kada vam to najvie odgovara (bilo da ste jutarnji ili noni tip),
Pravilno i realno postavite rokove za sve vane poslove i drite ih se,
Izbegavajte odlaganje teih poslova, jer se njihova teina nee promeniti sa vremenskim
odlaganjem, ak odlaganje obaveze moe dovesti do toga da posao bude jos
komplikovaniji i zahtevniji,
Analizirajte kradljivce vremena i pokuajte ih izbei ili bar smanjiti njihov uticaj,
Radite stvar po stvar, posao po posao,
Zadatke poreajte prema vanosti,
Predvidite rezervno vreme iskusni menadzeri 30 40% svog vremena ostavljaju za
neplanirane obaveze, koje zbog velike turbulecije savremenog trita postaju sve ee i
obimnije,
Odvojite vreme za tihi rad vreme u kojem neete biti dostupni apsolutno nikome, ve
ete biti usredsreeni samo na konkretan radni zadatak,
Prvo razmislite, pa ponite sa radom,
Razlikujte hitan od vanog posla!
Vreme je jedinstveno, jer su mu zalihe u potpunosti neelastine, nezamenljive i uvek nedostaje,
jer se ono ne moe kupiti, niti iznajmiti. Efektivni ljudi koji ele da naue da upravljaju
vremenom, zapoee proces sa time da prvenstveno vide gde to zapravo ide njihovo vreme
(Doc. dr sc. Mislav Ante Omazi).
4.1. Razlozi neopravdanog gubitka vremena
U daljem tekstu navedeno je devet razloga zbog kojih neopravdano gubimo vreme:
Telefonski pozivi, nenajavljene posete i neplanirani problemi,
Nenajavljeni sastanci, ali i telefonski razgovori koji se pretvaraju u beskrajna
dogovaranja i ne daju korisne rezultate koji su za posao vani;
Lani perfekcionizam u osnovi kojeg je tenja da sve imamo pod kontrolom i sve
obavljamo sami to je apsolutno nemogue;
Manjak samodiscipline - u smislu da nismo sposobni da kaemo ne ili ne sada, ni sebi ni
drugima;
Odugovlaenje sa poslom, naroito ako se radi o neugodnim i zahtevnim zadacima;
Loa komunikacija koja uzrokuje nepravilnosti u razmeni informacija, nesporazume,
konflikte i pa esto i svae;
Nepostojanje jasnih profesionalnih, ali i ivotnih ciljeva;
Nered i nepreglednost u radnom okruenju i
Zaboravnost najee kao posledica zamora i stresa, ali i nepravile organizacije
vremena, kao i nepedantnost u voenju planera poslovnih aktivnosti
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1107
5. ETIRI GENERACIJE UPRAVLJANJA VREMENOM - Stiven Kavi
Strateki cilj upravljanja vremenom jeste uspeno upravljanje linim ivotom, polazei od
zdravih naela, izjava o linoj misiji, usredsreenosti na ono to je bitno i hitno. Dakle,
menader treba da zadovolji est kriterijuma da bi mogao uspeno da upravlja vremenom i
ostvari profit:
1. Koherentnost postojanje sklada, jedinstva i integriteta izmeu vizije, misije, uloga i
krajnjih ciljeva, prioriteta i planova, elja i discipline;
2. Ravnotea;
3. Usredsreenost na ostvarivanje ciljeva;
4. Ljudska dimenzija sredstvo treba da vam omogui da raspored podredite ljudima;
5. Prilagoavanje sredstvo za planiranje treba da bude va sluga, nikako gospodar,
usklaen sa vaim potrebama;
6. Prenosivost.
Prva generacija beleke i kontrolni listii; pokuaj da se mnogim zahtevima koji se stavljaju
pred nae vreme i energiju, da privid uoljivosti i ukljuenosti.
Druga generacija kalendari i rokovnici sa unapred zakazanim sastancima; pokuaj da se
planira unapred, da se budui dogaaji i aktivnosti zakazuju.
Trea generacija predstavlja trenutno polje upravljanja vremenom; ideja postavljanja
prioriteta, jasno definisane vrednosti, postavljanje konkretnih dugoronih, srednjoronih i
kratkoronih ciljeva; uvodi ideju dnevnog planiranja. Nedostatak ljudi se oseaju previe
isplanirano, isprogramirano, ljudi postaju su maine.
etvrta generacija pravi izazov nije u upravljanju vremenom, ve u upravljanju nama
samima; umesto da se usmeri na vreme i stvari, bavi se ouvanjem i poboljanjem odnosa i
ostvarivanjem rezultata.
Svoje vreme rasporeujemo na jedan od etiri naina, pri emu su dva osnovna faktora, koja
odreuju neku aktivnost hitnost i vanost. Hitnost podrazumeva bezuslovno i neodlono
obraanje panje, ona je sada vana i utie na nae postupke (npr. telefon koji uporno zvoni,
klijenti koji ekaju).
Hitne stvari su obino vidljive, one nas pritiskaju i primoravaju nas da preduzmemo neto. Dok
sa druge strane pojavljuje se jos jedan bitan faktor, a to je vanost. Vanost ili bitnost ima veze
sa rezultatima. Ako je neto bitno onda doprinosi vaoj misiji, vrednostima i krajnjim ciljevima
najvieg prioriteta. Bitni zadaci od nas zahtevaju veu inicijativu i proaktivno delovanje.
Moramo reagovati da bismo ugrabili neku priliku i omoguili da se neke stvari i dogode. Ako
nemamo jasnu sliku o onome to je zaista vano, o rezultatima koje elimo da ostvarimo u
ivotu, onda emo lako upasti u zamku i biti pod dirigentskom palicom hitnih stvari. Da biste
rekli da bitnim prioritetima, morate da nauite da kazete ne drugim aktivnostima koje vam
se ponekad mogu uiniti hitnim. Pravi menaderi moraju da odrede svoje prioritete i da skupe
hrabrost da svim ostalim aktivnostima kazu ne. Nakon to odrede prioritete mogu biti sigurni
da njihovo vreme nee biti uzalud potroeno, vec iskorieno na obavljanje zadataka koji su od
znaaja za uspeh njihovog preduzea (Tabela 2).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1108
Tabela 2. Matrica upravljanja vremenom
H I T N O
NIJE H I T N O
B
I
T
N
O
I AKTIVNOSTI
Krize, problemi koji nas
pritiskaju, projekti koji imaju
rok, reagovanje na akcije
konkurencije
II - AKTIVNOSTI
Prevencija, izgradnja odnosa,
prepoznavanje novih prilika,
planiranje, izgradnja imida
N
I
J
E
B
I
T
N
O
III AKTIVNOSTI
Telefonski pozivi i neplanirani
sastanci i posete nebitnih osoba,
koje uporno oduzimaju vreme
menaderima
IV - AKTIVNOSTI
Beznaajne sitnice, naporan rad,
pota, telefonski pozivi, ljudi koji
vam odvlae panju, bespotrebni
sastanci
Iz ove tabele moemo zakljuiti da u prvom kvadrantu gde preovladavaju krize i problemi koji
nam stvaraju pritisak, rezultat moe biti samo stres, izgaranje, upravljanje krizom i neprestano
gaenje poara.
to se tie drugog kvadranta ono je sr uspenog linog upravljanja, u njemu se nalaze stvari
koje nisu hitne, ali su veoma bitne i vane. Bavi se izgradnjom odnosa, pisanjem izjave o linoj
misiji, dugoronim planiranjem, vebanjem, preventivnim odravanjem, pripremom, tj. svim
onim aktivnostima za koje znamo da treba da im se posvetimo, ali se retko kad i odluimo da im
poklonimo dovoljno panje, jer same po sebi nisu hitne. Jedan od najznaajnijih ljudi koji su
uticali na svetski razvoj struke i profesije menadmenta u drugoj polovini XX veka, Peter
Ferdinand Drucker, rekao je: Uspeni ljudi nisu okrenuti problemima, ve prilikama.
Kvadrant III i IV nam pokazuju da te aktivnosti, ma koliko bile hitne, one nisu vane. Menaderi
koji se bave aktivnostima iz kvadranta III i IV, su potpuno neodgovorni i zavise od drugih ljudi
ili institucija.
Kako bi nauili pravilno da upravljaju svojim vremenom, menaderi moraju da organizuju svoje
vreme, to dalje ukazuje na etiri kljune aktivnosti:
a. Prepoznavanje uloga zapisivanje kljunih uloga; dovoljno je da se usredsredite na
period od nedelju dana i zabeleite one oblasti i aktivnosti na koje ete u tom periodu
troiti najvei deo vremena,
b. Odabir krajnih ciljeva jedan ili dva bitna rezultata koja, po vaem miljenju, treba da
ostvarite u svakoj od svojih uloga narednih nedelju dana, one se opisuju kao krajnji
ciljevi,
c. Planiranje pogledajte aktivnosti planirane za celu nedelju, imajui na umu krajnje
ciljeve. U skladu sa tim moete da ponete da planirate vreme kako biste ih i ostvarili,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1109
d. Dnevno prilagoavanje kada se nedeljno organizujete i isplanirate vreme i aktivnosti,
onda vam dnevno planiranje postaje neka vrsta smislenog prilagoavanja, utvrivanja
prioriteta aktivnosti i hvatanja u kotac sa nepredvienim i iznenadnim dogaajima.
6. DELEGIRANJE POSLOVA
Ako imate druge koji rade sa vama, bilo u formalnoj sredini ili u neformalnoj kolegijalnoj mrei
i ne delegirate ili delite zadatke i odgovornosti, vi verovatno rasipate svoje vreme, a moda i
njihovo. Kada prenesete odgovornost na druge vete i obuene ljude, onda vi sami moete da
posvetite panju drugim bitnim aktivnostima. Da bismo se oslobodili nekih, ne tako vanih
aktivnosti, treba da podelimo poslove i tako razlikujemo:
1. Davanje ovlaenja kuririma - u ovom sluaju ljudi ne znaju kako da prepuste zadatak i
potrude se da neko drugi bude odgovoran za njegovo sprovoenje; oni su odgovorni za rezultate
zato to su usredsreeni na metode i
2. Davanje ovlaenja ljudima od poverenja - usmereno je na rezultate, a ne na metode; ono
daje ljudima pravo na izbor metode i ini ih odgovornim za ostvarene rezultate. Ukljuuje isto i
jasno, direktno obostrano razumevanje i posveenost aktivnostima koje se tiu oekivanja u
etiri oblasti:
eljeni rezultati razvijte jasno i obostrano razumevanje onoga to treba da ostvarite,
usredsreujui se na rezultate, a ne na metode.
Smernice prepoznajte parametre u okviru kojih pojedinac treba da radi, uz navoenje
svakog mogueg ogranienja. Naglasite ta ne smeju da rade, ali im ne sugeriite ta
treba da rade.
Odgovornost postavite standarde poslovanja koje ete koristiti u procenjivanju rezultata
i odredite tano vreme kada e se o tim rezultatima izvetavati i kada e se vriti njihova
procena.
Posledice odredite ono to e se dogoditi, bilo da je dobro ili loe, a to je posledica
procene (novane i psiholoke nagrade, polsovna zaduenja i sl.).
6.1. Kako delegirati efektivno, a pri tome ne gubiti vreme?
Jedan od novijih specijalista za upravljanje vremenom, Marion Haynes, predlae niz uputstava
koje treba uzeti u obzir prilikom delegiranja:
Prenesite potpunu informaciju - pod ovim on podrazumeva relevantne informacije koje
osobi mogu trebati da bi obavila zadatak; stepen slobode i rasuivanja koje oekujete da druga
osoba upotrebi i razgovor da biste bili sigurni da postoji potpuno razumevanje izmeu osoba
koje su u pitanju,
Delegirajte nadlenost isto tako kao i odgovornost - kada se nadlenost zadrava to daje
signal da menader koji delegira, ili ne veruje podreenom, ili ne eli da izgubi kontrolu, to
moe uticati na lou motivisanost podreenog,
Postavite standarde uinka - ovo su oekivani rezultati i ukljuuju takve parametre kao to
su kvalitet, kvantitet, rokovi i trokovi. Kada to ima smisla, oni kojima je delegirana nadlenost i
odgovornost bi trebalo da imaju svoju ulogu u dogovoru oko standarda,
Uspostavite kontrolu - drugi nain da se ovo kae je da se uspostavi proces pozivanja na
odgovornost. Proces bi mogao da ukljuuje line provere, povratnu informaciju od klijenta,
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1110
Pruajte izazove vaem osoblju - Haynes ohrabruje osobu koja delegira da preuzme neke
rizike, dajui tako osoblju mogunost da se razvija kroz veu odgovornost i slobodu i motivie
ih na pronalaenje novih ideja, naina i metoda za reavanje zadataka,
Pruite adekvatan trening i razvoj - postoji mnogo mogunosti koje su dostupne da bi bili
sigurni da se ovo deava: usmeravanje, prilika da se sarauje sa iskusnijim lanom osoblja na
odreenim zadacima, stvaranje tima, i vie formalnih prilika za uenje,
Podrite vae podreene - nemojte ih potkopati kod odluka koje mogu doneti jednom kada
su im i nadlenost i odgovornost delegirani,
Nemojte se odrei vae odgovornosti kao supervizora - delegiranje odgovornosti i
nadlenosti koja je povezana sa njom ne oslobaa osobu koja delegira njene odgovornosti kao
supervizora.
6.2. Koje su koristi od delegiranja?
1. Uteda vremena,
2. Rastereenje i vie vremena za prioritete i vane poslove,
3. Poveanje kapaciteta i radne uspenosti i
4. Motivisanje saradnika i podreenih,
5. Skidanje odgovornosti sa sebe i prenoenje odgovornosti na drugog.
Menader koji maksimalno delegira radne zadatke olakava sebi, a zaposlenima prua
jedinstvenu mogunost breg napredovanja, usavravanja i razvoja karijere.
7. ZAKLJUAK
Vetina upravljanja vremenom je svakako sutina uspeha svakog menadera. Ona im
omoguava da ostvare pozitivan rezultat, a samim tim i da uspeju da nadmae konkurenciju na
tritu koje je sve turbulentnije i opasnije. Menaderi koji poseduju vetinu uspenog upravljanja
vremenom imaju zagarantovan uspeh u svim segmentima poslovanja. Dakle, da bi menader bio
produktivan i uspean, mora savladali vetinu upravljanja vremenom, a pre toga naravno mora
nauiti da odredi prioritete, a onda ih podeliti prema vanosti, na taj nain postii e da se
njegovo vreme iskoristi maksimalno i kvalitetno. Imajui u vidu odlike savremenog trita
dolazi se do zakljuka da je upravljanje vremenom osobina koju mora posedovati svaki uspeni
menader. Dakle, rezultat dobrog upravljanja vremenom je bolje iskorienje ogranienih
resursa (pre svega se misli na vreme, jer je vreme najogranieniji resurs), to direktno utie na
poveanje profita i bolje pozicioniranje kompanije na tritu, izgradnju brenda i dobrog
poslovnog imida.
Reference
[1] uri, Z. Menadment porodinog biznisa, BP VSS, Beograd, 2012.
[2] Stefanovi, V. Turistiki menadment, Ni, 2010.
[3] Rani, D., Anti, Z. Menadment kvaliteta, BP VSS, Beograd, 2010.
[4] Fisher, F., Umetnost i vetina upravljanja sopstvenim vremenom, Rumunija, Neptun, 2001
[5] Kari, R. S. 7 navika uspenih ljudi, Beograd, 2006
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1111
[6] Troelj, H. Upravljanje vremenom faktori efikasnosti i efektivnosti menadmenta
[7] Radosavljevi, Z., Tomi, R., Menadment u modernom biznisu, Beograd 2007
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1112
UPRAVLJANJE GLOBALNIM MARKETING STRATEGIJAMA U
MEUNARODNOM POSLOVANJU
Uro Petrovi, Ana Juri, Nikolina Vrcelj
Fakultet za poslovne studije, Megatrend univerzitet
Goce Deleva 8, 11000 Beograd, Srbija
Izvod
U vremenu globalizacije, multinacionalne kompanije se svakodnevno susreu sa dilemom: kako
se prilagoditi lokalnim kulturama i tako poveati efikasnost menadment prakse u lokalnim
jedinicama, a istovremeno ouvati jedinstveni sistem menadmenta i snanu korporativnu
kulturu. Ovakve okolnosti se posebno preslikavaju na funkciju marketinga, pa se zato u radu
objanjavaju razliite globalne marketing strategije, od strategija globalnog proizvoda do
strategija globalnih komunikacija koje obuhvataju globalne reklamne strategije, strategije
globalnog brendiranja i strategije globalnog auditorijuma. Cilj rada je da se analizom ovih
strategija shvati logika globalnog prodavca, globalnog kupca, globalne industrije, kao i globalna
informaciona logika, te da se doe do zakljuka da je u meunarodnom poslovanju izbor
odgovarajue globalne/lokalne strategije jedna od najvanijih odluka koja se stavlja pred
menadment.
Kljune rei: globalizacija, marketing, menadment, meunarodno poslovanje, strategija
MANAGING GLOBAL MARKETING STRATEGIES IN
INTERNATIONAL BUSINESS
Uro Petrovi, Ana Juri, Nikolina Vrcelj
Abstract
In this age of globalization, multinational companies are daily faced with a dilemma: how to
adapt to local cultures and thus increase the effectiveness of management practices in the local
units, while in the same time preserving the unique management system and a strong corporate
culture. Such circumstances are specifically assigned to the marketing function, and therefore
this paper explains different global marketing strategies, from global product strategy, to global
communications strategy which includes global advertising strategy, global branding strategy
and global audience strategy. Aim of this paper is to use the analysis of the aforementioned
strategies in order to accommodate global purchasing logic, global customer logic, global
industry logic, and the global information logic. This should bring to the conclusion that the
appropriate choice of global/local strategy in the international business is one of the most critical
decisions for management.
Keywords: globalization, marketing, management, INTERNATIONAL BUSINESS, strategy
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1113
ROLE OF KNOWLEDGE AND THE CONSUMER IN THE PROCESS OF
INNOVATION
Uro Bulut
1
, Dragana Trifunovi
2
, Ivana Bulut
2
1-Faculty of organizational science, Belgrade
2-Graduate School of Business Studies - Belgrade, Megatrend University
Abstract
In the conditions of globalization, enterprises are oriented towards a new approach to business-
doing, which implies and highlights the significance of innovations, by which they do acquire
capabilities of adapting to a changeable and uncertain environment. The creation of a satisfied
and loyal consumer is one of the main goals set by contemporary enterprises. The larger the
number of interactions between enterprises and the consumer through innovational programs is,
the more capable of surviving and developing such an enterprise is.
The paper before you analyzes the situation in Serbian enterprises and attempts to answer the
question: Do Serbian enterprises pay respect to the consumers satisfaction as well as to the
knowledge employees have, these two issues being important criteria for product/service
innovation? Besides, the following questions are asked: How do enterprises make a decision
whether and what to innovate? This papers goal is to provide an answer to the questions asked
on the basis of the research conducted during 2011 on the Belgrade Citys territory Serbia, on
a sample of 100 companies performing different business activities.
Keywords: knowledge, innovation, custgomers
Izvod
U uslovima globalizacije preduzea su okrenuta novom pristupu poslovanja koji podrazumeva i
istie znaaj inovacija, kojima i stiu sposobnost adaptacije na promenljivo i neizvesno
okruenje. Kreiranje zadovoljnog i lojalnog potroaa jedan je od glavnih ciljeva koje
postavljaju savremena preduzea. to je vei broj interakcija izmeu preduzea i potroaa kroz
inovacione programe, to je preduzee sposobnije za opstanak i razvoj.
U radu se analizira situacija u srpskim preduzeim i pokuava odgovoriti na pitanje da li srpska
preduzea uvaavaju zadovoljstvo potroaa, ali i znanje zposlenih kao vaane kriterijume za
inoviranje proizvoda/usluga. Pored toga postavljaju se i pitanja: kako preduzea donose odluku
da li inovirati i ta inovirati. Ovaj rad ima za cilj da da odgovore na postavljena pitanja na
osnovu istraivanja koje je sprovedeno tokom 2011. godine na teritoriji Beograda Srbija na
uzorku od 100 kompanija iz razliitih delatnosti.
Kljune rei: Znanje, potroai, inovacije, srpska preduzeca
1. INTRODUCTION
Enterprises are being faced with an increasingly stronger turbulence of the environment and a
stronger global competition. In such conditions, what becomes a must-do of the functioning of any
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1114
enterprise is its constant adaptation to the conditions caused by these global factors. It is possible in
the case of innovations and they represent the application of new knowledge to offer a new product
wanted by the consumer. [1]
Such knowledge gives an incentive, creates a wide field of possibilities for innovations. [2]
Knowledge-based innovations are especially significant for the creation of competitiveness, whose
effect is even bigger if they serve to create a new market. Once there are changes in a market,
numerous technologies are developed, competitors are multiplied, and rather soon, products become
obsolete. In such circumstances, successful enterprises are those continually creating new
knowledge, which they spread throughout their respective organizations and quickly they come up
with new technologies and products. Those are enterprises capable of providing a quick response to
the consumers demand, creating new markets, as well as quickly developing new products. The
logical order of the moves is as follows: creation of knowledge continuous innovation
competitive advantage. [3] Given the fact that changes in the world trade condition ever-increasing
competition, producers are interested in fulfilling each individual consumers demands and wishes.
That leads us to increasingly stricter demands imposed on the new generation of technological
systems.
The consumer is the only one real profit center and contemporary companies understand this as
such and orient their business activities towards it. [4] Markets which used to be homogenous have
become fragmented and heterogeneous, and there, the consumer can express their own individual
needs. Quality, in a sense of the degree of the satisfaction of the consumers personal needs, has
become the main factor of differentiating for the majority of products. On the other hand, as high
technology is being developed, as information is quickly being exchanged and as product flexibility
is increasing, companies are enabled to satisfy each consumers specific demands, with an
approximately equal efficiency of mass production. [5] A new approach enables a company to
generate a bigger profit, a better and improved consumer satisfaction, as well as an increased added
value to the overall business process. [6] Satisfied and loyal consumers are, essentially, a means of
survival and profit-increase for an enterprise.
In the competitive advantage of an enterprise in the global economy, a national environment plays
the main role, and some national economies are more stimulating than others. [7] What is the
situation in Serbia?
A low level of the competitiveness of the Serbian economy represents the basic limitation of its more
efficient inclusion in the international business flows. The Republic of Serbias enterprises are in a
very difficult position. After the economic sanctions which had lasted for many years, and its having
been bombed by the NATO Alliance member-countries, there was a time period of the world
economic crisis. The crisis also affected the Serbian economy, which was additionally burdened with
bad results of the transition, especially with the unsuccessful privatization of enterprises. According
to the published researches, more than 70% of enterprises privatized in Serbia have lower business-
operation performances than it is the case with those they used to have prior to privatization. [8] A
short period of their business-doing improvement began upon conducting structural reforms and
creating a more favorable business environment for the business-doing of companies of the Serbian
economy in the years 2006 and 2007. As early as in the next year, the world economic crisis
emerged and lead to the lack of earning power of the Serbian enterprises in 2008, with the
consequences of such a situation becoming especially visible since 2009. [9]
The until-today reforms have improved the quality of the national business ambience; however, it is
still not fully adapted to the needs of the accelerating development of the market economy. The
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1115
impact of the systemic measures which should support the innovation clime is of extreme
importance. [10]
Starting from the attitude that the effects of business-doing positively correlate with each other at the
macro- and micro- levels, the negative consequences of the impact of the economic crisis are felt not
only in the Serbian economy as a macro-whole but in its enterprises as well. Enterprises seek the
ways how to survive in the market, and the possibility of their survival is increasingly related to such
enterprises capabilities of developing and applying innovations and new technologies.
The paper focuses on the contemporary issue connected with the development of an enterprise
arising from innovations considered to be the drivers of such a development. The papers goal is to
demonstrate the situation in the Serbian enterprises regarding the issue of their respective
innovativeness. Do enterprises, and to what extent, work on their respective product/service
innovations? What is it that, for the most part, makes enterprises reach decisions on dedicating their
activities to the improvement of the current products/services and to the introduction of brand new
products/services? How big significance is ascribed to knowledge and consumers in the innovation
process? The answer to these questions will be given on the basis of the research conducted in 100
Serbia enterprises, carried out by the authors of this paper during the year 2011.
2. RESEARCH METHOD
The research was conducted in the time period from the month of October to the month of December
2011, and it encompassed the total of 100 Serbian enterprises performing their respective business
activities in different fields.
As the main research instrument in the conducted research, the questionnaire was used. The
questionnaire consisted of a series of questions for the representatives of the interviewed enterprises
to give their answers to. The research was based on interviewing the management and the employees
who had the needed pieces of information and who could answer the questions in the questionnaire.
The questions asked in the questionnaire were of both the closed and open types, and there were 15
such questions.
This paper analyzes three groups of questions from the above-mentioned questionnaire. The first
group of questions relates to how present innovations are in Serbian enterprises. The second group
relates to the reasons which impact the enterprises and make them bring decisions on the
improvement of the existing products/services of theirs, whereas the third group of the questions
relates to the analysis of the reasons based on which the enterprises make their decisions on the
introduction of brand new products/services.
For the duration of the very activity of collecting data, there were a lot of difficulties; even
limitations related to the research arise from the culture of surveying. According to contemporary
knowledge, researchers rather move from post-positivism towards constructivism and they are rather
becoming more ethical, with more political wisdom and rightfulness in the presentation of the voices
of those participating in the research [11]. Unfortunately, we have not reached the stage of the
research culture yet in Serbia. In a big number of cases, there has been resistance and rejection on the
interviewees part to participate in the research. The interviewers mostly visited the enterprises,
because their attempts to contact the enterprises electronically as well remained unanswered in
almost 95% of the cases. Even when they agree to cooperate, those employed with an enterprise are
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1116
very difficult to provide us with pieces of information on the business doing of their respective
enterprises, so dishonest answers are also possible. For that reason, mainly only those Serbian
enterprises which are more successful, perform their business activities better and are ready to
collaborate were selected and analyzed.
3. RESEARCH RESULTS
The results of the research which we have come to through the processing of the data are accounted
for in the graphs below.
Graph 1 accounts for how many surveyed enterprises work on the innovations of their
products/services, how many of such enterprises introduce innovations from time to time, and how
many of them never do so.
The data are presented in percentages.
Source: Authors illustration based on the research
Graph 1: Enterprises working on the innovativeness of their products/services
On the basis of the above graph presentation, we can see that a large number of Serbian enterprises
conduct the innovations of their products/services. Out of the total number of the surveyed
companies, 85% of them said they conducted innovations, 12% said they did that sometimes, and the
smallest number 3% of them said they did not conduct innovations. Today, innovations are
necessary and they have a big significance in the business operations of an enterprise. The positive
thing is that Serbian enterprises do understand how significant innovations are and work on them.
In [12], it is stated that product and process innovations have often been conceived as distinct
phenomena that contribute to organizational competitiveness and growth in different ways.
Product innovations are those that generate a novel product, whether it is a physical product,
emergent technology, new service, or new intellectual property, which is usually visible to the
consumer [13]. Product innovations are pursued to respond to customers demand for new products
or executives desire to capture new markets [12].
85%
12%
3%
YES
SOMETIMES
NO
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1117
Graph 2: Enterprises innovating the existing products/services
depending on the stated reasons
Source: Authors illustration based on the research
Graph 2 demonstrates the stated reasons based on which enterprises mainly make decisions on the
improvement of their existing products/services and the percentage of enterprises innovating their
respective products/services according to the stated reasons. The largest percentage of the enterprises
responded that they did work on the improvements based on the measuring of the consumer
satisfaction (77%). As we have already mentioned, contemporary companies increasingly focus on
the consumer and seek a way how to satisfy the consumers needs and wishes in the best possible
way. Consumer satisfaction is extremely important because it stimulates the consumer to repeat their
purchase of certain products. Unsatisfied consumers should be the main signal driving an enterprise
to introduce product innovations, which has been confirmed as such through this research. The goal
of any successful company is to have as many satisfied consumers as possible. The focus is, first of
all, on consumer retention and loyalty building. The value of loyal consumers arises from the fact
that it is far more efficient to retain the existing consumer than to draw attention of a novel one.
Loyal consumers bring significant benefits to a company, first of all enabling such a company to
acquire a sustainable competitive advantage. [14]
Companies are aware of the fact that, today, they must not allow themselves to take for granted a
degree of their consumers satisfaction. It is necessary that they should manage pieces of information
on how consumers have responded to their products and if their expectations have been met. They
use modern communication means, the penetration of the Internet and different forms of
communication, by which they influence the creation of the consumers attitudes of certain products
or services, too. [15]
In the second place, 74% of the enterprises conduct their respective innovations on the basis of
market research and potential consumers, whereas in the third place, 63% of the enterprises innovate
their products/services based on the following of the world trends.
A large number of the enterprises expressed their opinions and stated proposals of their employees as
the reason driving them to innovate knowledge (35% responded to the YES, whereas 51% of them
0% 20% 40% 60% 80%
Customersatisfaction
Customers'scomplaints
Thechangeofcompetitor's
Worldtrendsmonitoring
Marketresearchandpotential
Understandingofproductlifecycle
Employees'suggestion
77%
42%
34%
63%
74%
43%
35%
17%
44%
39%
26%
18%
36%
51%
6%
14%
26%
11%
8%
20%
14%
NumberofcompaniesthatrespondedtotheNO
NumberofcompaniesthatrespondedtotheSOMETIMES
NumberofcompaniesthatrespondedtotheYES
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1118
responded to the SOMETIMES). Those innovations based on knowledge can be used for acquiring a
competitive advantage, creating a market, for novel products; simultaneously, one should take into
account the fact that there are big risks associated with these innovations, on the one hand, and a big
profit, too, on the other, which depends on the successfulness of the entrepreneurial management.
[16]
The knowledge fund for the development the innovation can be ensured by enterprises from within
their own and external sources. An organizations own Absorptive Capability, as its capability of
assimilating and using such new knowledge, gives a series of advantages. Knowledge can appear in
several forms, such science, technique, technology, so being experienced with them generates an
organizations higher innovative capability. One of the main conditions for the development of
innovations lies in organizational learning, where there are two important interactive processes,
namely: one process leading towards a constant increase in the knowledge fund, and the other
confirming it in practice. [17] Learning through practice is related to the automatic process
increasingly practiced by enterprises, and, simultaneously, they are more efficient in what they are
doing in the first place. By adding knowledge they can acquire outside their enterprises, they are
enabled to do something quite different. [18] The other reasons listed (the change of competitors
production, the understanding of the regularities of the product life cycle, as well as the customers
complaint of a product) are present in an approximate amount, but in slightly lower percentage.
Decisions on the introduction of a brand new product are those of a long-term nature and risk-
inclusive, and for that reason they should be treated as investment decisions. The reasons which in
percentage have the biggest influence on the analyzed enterprises to introduce their brand new
products/services differ from the previously analyzed reasons which have an influence on an
enterprise to make improvements in their existing products/services. This is demonstrated in Graph 3
below.
Graph 3: Enterprises introducing brand new products/services
depending on the stated reasons
Source: Authors illustration based on the research
0% 20% 40% 60% 80%
Customersatisfactionmeasurement
Customers'scomplaints
Thechangeofcompetitor'sproduction
Worldtrendsmonitoring
Marketresearchandpotentialusers
Understandingofproductlifecycle
Employees'suggestion
53%
24%
30%
64%
74%
43%
29%
28%
45%
39%
25%
14%
32%
47%
19%
31%
29%
11%
12%
25%
24%
NumberofcompaniesthatrespondedtotheNO
NumberofcompaniesthatrespondedtotheSOMETIMES
NumberofcompaniesthatrespondedtotheYES
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1119
Market research and consumer demand research are in the first place the most frequent reason
driving an enterprise to introduce brand new products/services. This data highlights the market
orientation of the Serbian enterprises (even 74% of the enterprises responded to the YES, whereas in
the second place, 64% responded to the following of the world trends). In the third place, the
measuring of consumer satisfaction is pointed out as the basis for the introduction of new
products/services, with 53%, which is 24% less than in a situation when an enterprise makes smaller
changes in their products/services.
In the majority of organizations, new products/services are rarely introduced, so the percentages
related to the satisfaction of the consumer are also good indicators of the orientation of the Serbian
enterprises towards the consumer.
Esteeming the knowledge of the employed is present at somewhat lower percentage (6% of those
who responded to the YES and 4% of those who responded to the SOMETIMES) than in a situation
when enterprises make smaller changes in their products/services.
4. CONCLUSION
The goal of the paper is to present the situation in Serbian enterprises according to innovativeness.
The emphasis in this paper is on its significance, factors and rules influencing decision-making.
When the drivers of innovation development are concerned, the significance of the consumer and the
knowledge of employees are specially highlighted and elaborated. When decision-making is
concerned, the two situations have been analyzed: the drivers influencing decision-making on
investing in the currently existing products/services, on the one, and the drivers influencing decision-
making on investing in brand new products/services, on the other.
The data generated through the survey and interview conducted in 100 Serbian enterprises with
different business activities were used for the research.
Irrespective of the limitations of the research method and the sample size, we have reached certain
important conclusions.
First, Serbian enterprises understand the significance of innovations and do conduct them. Second,
on the basis of the measuring of the consumer satisfaction, they most frequently reach decisions on
making improvements of their existing products/services. Third, in making decisions on the
development of novel products, the enterprises first of all relied on the pieces of information about
the market and consumer demand. Fourth, consumers and employees knowledge play a big and
significant role in the innovation process in Serbian enterprises.
References
[1] Afuah, A., Innovation Management, Oxford University Press, Oxford, 1998, pp. 13.
[2] Tidd, J, Bessant, J., Managing Innovation, Integrating Technological, Market and
Organizational Change, 4
th
edition, John Wiley&Sons, Ltd., 2009, pp. 232.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1120
[3] Hamel, G., C.K. Prahalad, Competing for the Future, Boston: Harvard Business School
Press., 1996.
[4] Kotler, P., Keller, K., Marketing menadment, Data Status, Beograd, (12. izdanje), 2006.
[5] Chang, C. C., H. Y. Chen. I Want Products My Own Way, But Which Way? The Effects of
Different Product Categories and Cues on Customer Responses to Web-based Customizations.
CyberPsychology & Behavior, 12(1), 2009, 7-14.
[6] Du, X., Jiao, J., Tseng, M. M., Understanding customer satisfaction in product
customization. International Journal of Advanced Manufacturing Technology, 31, 2006, 396-
397.
[7] Porter, E.M. The Competitive Advantage of Nations, London: The Macmillan Ltd., 1990, pp.
620.
[8] Kokeza G., Stavric, B., Transition Impact on the Increasing Business Effective of the
Economic Subject , Annals of Business Economy, III, No4, 2009, 54-63
[9] Republika Srbija - Republiki zavod za razvoj, http://www.razvoj.gov.rs, Beograd: 2010.
[10] Komazec, G., ivaljevi, A., Trifunovi, D., Technological innovation as a driving force of
the enterprise revival in Serbia, 8
th
International Scientific Conference Forces Driving the
Revival of the Companies and Economy, Belgrade: Megatrend University, 2010, pp. 385-398.
[11] Educators; John Wallace, Peter C. Taylor, Contemporary Qualitative Research, Exemplars
for Science and Mathematics, Springer, The Netherlands, 2007.
[12] Damanpour F., An Integration of Research Findings of Effects of Firm Size and Market
Competition on Product and Process Innovations, British Journal of Management, (21)4, 2010,
996-1010.
[13] Friedrich T.L., Mumford M.D., Vessey B., Beeler C.K., Eubanks D.L., Leading for
Innovation: Reevaluating Leader Influences on Innovation with Regard to Innovation Type and
Complexity, International Studies of Management & Organization, (40)2, 2010, 6-29.
[14] Kabirg, S., Shanmugan, J., Development of a conceptual framework for brand loyalty: A
Euro Mediterranean perspective. Brand Management, 18 (4-5), 2011, 285-299.
[15] Bulut, I., B. Radenkovi oi, A. Zeremski, Tourist destination branding on social
networks, Industrija, Vol. 40, No. 2, 2012, pp.157-174.
[16] Corporate Entrepreneurship, Building an Entrepreneurial Organization, New York: Paul
Burns, Palgrave Macmillan, 2005.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1121
[17] Komazec, G., Petrovi-Lazarevi, S., Upravljanje razvojem preduzea, Beograd,
Megatrend univerzitet, 2007, str. 270.
[18] Wesley M. Cohen; Daniel A. Levinthal, Innovation and Learning: The Two Faces of R &
D, The Economic Journal, Vol. 99, No. 397. (Sep., 1989), pp. 569-596.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1122
QUALITY, LOYALTY AND SATISFACTION OF CUSTOMERS IN
TOURISM
Vuk Mihajlovi
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department
Abstract
Customer satisfaction is strongest weapon for attracting new and retaining old customers. It is
believed that the satisfaction of consumer of goods bought and used a basis for future consumer
behavior in the future, according to the product and the company, due to the satisfaction and
crative values for customer represent very important key of modern marketing practices. When
the consumer needs are not being met to a significant impact on its future relationship with the
company as well as where and what to shop. Also in the consumer purchasing the same if you do
not meet your needs according to their requirements and expectations he will not be satisfied
with this product. Tourist activity is the result of a process based on meeting the needs of
customers based on the needs and expectations as well as some basic things such as
accessibility, hygiene, safety, authenticity, and so on. Given that the tourism product on integral
has to be seen as it is. Due to the different expectations of the customers need to use the
principle of total products. Work to the satisfaction of various factors. The goal of each tourism
company is to create loyal customers and thus a stable source of demand because consumers are
loyal to the lifeblood of any company. The tourism industry is very competitive so it is stable
partnership between the positive experience of customers and long term advertising. Our loyal
customers increase our profits, it leads to employee satisfaction when you have happy
employees, then the quality is guaranteed. The aim of this paper is to highlight the importance of
customer satisfaction, not only in this area and beyond. Since it all starts with the quality and
customer loyalty as well as the company's success in the market. We have to work on new
innovations in this field because it is the only way to be competitive in the global tourism
market. If that does not work then it is in vain all the potential that we have. In this paper we
been applied SERQUAL model by means of which we show the relationship between
expectations and perceptions of tourist hotel services on the basis of which to make decisions
about consumer satisfaction with these services
Keywords: satisfaction, loyalty, quality, customer needs, market, tourism
KVALITET, LOJALNOST I SATISFAKCIJA
POTROAA U TURIZMU
Vuk Mihajlovi
Izvod
Satisfakcija potroaa je najae oruije privlaenja novih i zadravanje starih kupaca. Veruje se
da je satisfakcija potroaa kupljenim i korienim proizvodima osnova za dalje ponaanje
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1123
potroaa u budunosti prema tom proizvodu i preduzeu zato je satisfakcija i stvaranje
vrednosti potroaa klju moderne marketing prakse. Kada potrebe potroaa nisu zadovoljene
to znaajno utie na njegov dalji odnos prema preduzeu kao i gde e kako i ta e kupovati. Isto
tako potroa u toku kupovine isto ako ne zadovolji svoje potrebe prema svojim zahtevima i
oekivanjima on nee biti zadovoljan tim proizvodom. Turistika delatnost je rezultat procesa
zasnovanog na zadovoljenju potreba kupaca zasnovanog na potrebama i oekivanjima kao i na
nekim osnovnim stvarima kao to su pristupanost, higijena, sigurnost, autentinost i tako dalje.
S obzirom na to da je turistiki proizvod integralan on se mora posmatrati takav kakav jeste. S
obzirom da su oekivanja kupaca razliita potrebno je koristiti princip totalnog proizvoda. Na
zadovoljstvo deluju razliiti faktori. Cilj svakog turistikog preduzea jeste da stvori lojalne
potroae i tako stabilan izvor tranje jer su lojalni potroai osnova svake kompanije. U turizmu
je velika konkurencija tako da je stabilan partnerski odnos izmeu njih osnova pozitivnih
iskustava kupaca kao i dugorone reklame hotela. Lojalni potroai nam poveavaju profit, to
dovodi i do zadovoljstva radnika kada imate zadovoljne radnike onda je i kvalitet zagarantovan.
Cilj ovog rada je da ukae na znaaj satisfakcije potroaa ne samo u ovoj oblasti nego i ire. Od
nje sve polazi i kvalitet i lojalnost potroaa kao i uspeh preduzea na tritu. Moramo raditi na
novim inovacijama u ovoj oblasti jer je to jedini nain da budemo konkurentni na svetskom
turistikom tritu. Ako to ne radimo onda nam je uzalud sav potencijal koji imamo. U ovom
radu bie primenjen SERQUAL model uz iju pomo emo pokazati odnos izmeu oekivanja i
percepcija turista hotelskim uslugama na osnovu kojih se moe doneti odluka o satisfakciji
potroaa tim uslugama.
Kljune rei: satisfakcija, lojalnost, kvalitet, potrebe potroaa, trite, turizam
1. KVALITET TURISTIKIH USLUGA
Kvalitet u turizmu podrazumeva da su potroai zadovoljni svim proizvodima koji su uskladu sa
njihovim oekivanjima i zahtevima a pritom ispunjavaju osnovne standarde poput higijene,
sigurnosti, pristupanosti, autentinosti i usklaenosti turistikih aktivnosti sa lokalnom i drutvenom
okolinom. Na nemilosrdnom turistikom tritu kvalitet je osnova da bi se zadovoljile potrebe
potroaa. To znai da svako turistiko preduzee mora stalno da obezbedi to bolji kvalitet usluga i
da ih kontrolie kako bi se spreila mogunost greke. Gotovo sve kompanije videle su da je kvalitet-
satisfakcija-lojalnost potroaa kljuni element za ostvarivanje pozitivnog poslovanja na dugoronoj
osnovi.
Odrednice kvaliteta ustanovljavaju minimalan nivo zatite potroaa ispod kojeg se kvalitet ne moe
postii. Kada se propusti zadovoljavanje takvih smernica, tj. ispunjavanje odreenih standarda,
znaajno pada i kvalitet turistikog doivljaja: Sigurnost, Higijena, Pristupanost, Nedvosmislenost
ponude, Autentinost.
TQM koncept zasnovan na potrebama potroaa i njihovim oekivanjima. Primenjuje se u svim
fazama procesa pruanja usluga i u procesu upravljanja. Kontrola je sveobuhvatna ( autput, intput,
proces stvaranja proizvoda i funkciju upravljanja). Odgovornost je na svim funkcijama. Kvalitet je i
u menadmentu koji je glavni za sprovoenje kvaliteta. Kvalitet se uvodi u sve funkcije bez
izuzetaka, zaposleni su duni da se bore za njegovo obezbeenje. U procesu upravljanja kvalitetom
koriste se razne tehnike i metode to vai i za sektor usluga. Danas se u svetu javlja jedan nov
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1124
ivkovi R, Ili M, Trijada kvalitet- satisfakcija- lojalnost potroaa u turizmu, Asocijacija za
standardizaciju i kvalitet Srbije, Kragujevac, 2008, str. 2.
2. SATISFAKCIJA POTROAA U TURIZMU
Zadovoljan potroa je cilj svakog preduzea. Nema idealno zadovoljnog potroaa. Stalno moramo
teiti ka tome. To je osnova ka idealnosti ka lojalnosti prema proizvodima i uslugama koje potroa
kupuje. U poetku potroai nisu toliko marili za zadovoljstvo jer je glavni cilj bio zadovoljiti
potrebe za proizvodima i uslugama.
Zadovoljstvo potroaa je osnova stvaranja novog odnosa sa potroaima zasnovan na dugoronoj
saradnji. Zadovoljan kupac se uvek vraa. To su pokazala brojna istraivanja koja pokazuju odnos
izmeu ponaanja i zadovoljstva kupaca. Meutim ovde emo se sad fokusirati na faktore koji utiu
na donoenje odluke o kupovini i konceptu zadovoljstva.
Zadovoljstvo kupaca se definie kao odnos izmeu percipiranih performansi i oekivanja od strane
kupaca. Ono nam pomae da indetifikujemo jake i slabe snage koje nam pomau gde bi smo to
trebali da poboljamo uslugu da bi zadovoljila kupca.
Zadovoljstvo potroaa se moe pratiti kroz skalu od nezadovoljstva do ushienja potroaa.
Postoje tri vrste faktora koje utiu na zadovooljstvo potroaa: nezadovoljstvo, zadovoljstvo,
ushienje.
KVALITET+
=
ZADOVOLJSTVO+
=
LOJALNOST
/
/
/
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1125
3. KONCEPT TOTALNE SATISFAKCIJE POTROAA
Koncept totalne satisfakcije potroaa znai da je neophodno u potpunosti zadovoljiti potrebe
potroaa izvan preduzea. To znai i da je neophodan koncepat i totalnog upravljanja kvalitetom u
preduzeu koji podrazumeva da se interesi preduzea prilagode interesima potroaa.
Valorizovana vrednost je prava vrednost za kupca. Stoga je i posmatranje od strane kupaca
podlono subjektivnoj proceni od strane kupaca. Takoe je potrebno obratiti panju i na druge
faktore koji uslovljavaju zadovoljstvo potroaa. Samo ovakvim posmatranjem i implementacijom
ISO standarda i totalni kvalitet proizvoda utie pozitivno na krajnje zahteve kupaca.
Marketing istraivanje kvaliteta proizvoda i usluga su jedna od odlika marketinga. Marketing ima za
cilj da se ujednnjuju, usklauju aktivnosti koje imaju za cilj da se izvri indetifikacija, anticipiranje i
zadovoljstvo potreba potroaa. Zadatak marketinga je da ispita kvalitet proizvoda i usluga koje bi
mogle da zadovolje potrebe potroaa. Primenjivanje standarda ISO 9000 je osnova za obezbeenje
zadovoljenje potreba potroaa.
Satisfakcija potroaa zavisi od turistikog proizvoda, pa stoga moramo uzeti u obzir koncepciju
totalnog proizvoda koji se zasniva da je turistiki proizvod integralan proizvod.
ivkovi R, Ili M, Trijada kvalitet- satisfakcija- lojalnost potroaa u turizmu, Asocijacija
za standardizaciju i kvalitet Srbije, Kragujevac, 2008, str. 3
Zadovoljstvo potroaa odreuje da li e preduzee imati lojalne ili nelojalne potroae. To znai da
li e preduzee imati dalje koristi od potroaa. Kvalitet je kljuan uslov za zadovoljstvo potroaa i
nuan uslov poslovnog uspeha preduzea.
Totalna satisfakcija potroaa stvara lojalne kupce, a podizanje satisfakcije zavisi pre svega od
poboljanja kvaliteta usluga. Da bi se to stvorilo neophodno je sledee: pratiti sistem albi i
sugestija, pratiti potroae putem anketa i telefonskih poziva kupaca posle kupljene usluge, analiza i
praenje izgubljenih potroaa, razgovor sa njima
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1126
Lojalnost potroaa zavisi pre svega od emocionalne povezanosti, a sama satisfakcija zavisi od
percipiranog kvaliteta, svesti o proizvodu i usluzi i od pravilno odabranog kanala marketinga.
Zadovoljstvo potroaa predstavlja prijatno ispunjenje, a satisfakcija predstavlja vei stepen
zadovoljstva to kasnije uslovljava vei stepen lojalnosti potroaa.
4. MERENJE SATISFAKCIJE POTROAA PRIMENOM SERQUAL MODELA
Uprkos miljenju brojnih autora koji uticaju oekivanja na proces procene kvaliteta usluge daju
primaran znaaj (Cronin i Taylor, 1994), u naunoj literaturi koja se bavi merenjem kvaliteta usluge
pojam oekivanja je jo uvek neodreen i zapostavljen
S obzirom da SERQUAL ne meri oekivanja, on formalno ne meri kvalitet usluge nego zadovoljstvo
korisnika. Merenje, odnosno uzimanje podataka o percepcijama korisnika u uzorku, vri se
jednokratno, to skrauje postupak anketiranja, a zatim se u obradi i analizi koriste statistike tehnike
adekvatne ovakvom skupu podataka.
SERVQUAL model, koji se sastoji od pet determinanti kvaliteta (opipljivost, pouzdanost,
odgovornost, sigurnost i saoseanje) i 22 pitanja. Od 1985. godine SERVQUAL postaje
model s najirom primenom u merenju kvaliteta usluga.
SERVQUAL je posluio kao osnova za merenje kvaliteta usluga i u hotelijerstvu. Meutim, veina
istraivaa koji se bave merenjem kvaliteta hotelskih usluga, modifikuju i prilagoavaju ovaj model
karakteristikama usluga u hotelskoj industriji.
Navedene studije dokazuju da SERVQUAL model ne pokriva sve aspekte kvaliteta usluge koje su
vane za hotelskog gosta. Dakle, problematika kvaliteteta hotelskog proizvoda se mora posmatrati
kako u celini, tako i u kontekstu njegovih pojedinih komponenti, u svakom sluaju, kroz prizmu
zadovoljstva potroaa, koja se izraava stepenom usaglaenosti izmeu oekivanog i stvarno
doivljenog (Kosar i Raeta, 2005).
5. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
Model za merenje kvaliteta usluga korien u ovom istraivanju, nastao je kao rezultat detaljne
analize prethodnih modela, dok je baza za njegovo formiranje, kao i u mnogim prethodnim
istraivanjima, bio SERVQUAL model. Upitnik se sastoji iz dva dela koja obuhvataju po 32 pitanja.
Prvi deo se odnosi na oekivanja gostiju i obuhvata pet determinanti kvaliteta koje su preuzete iz
originalnog SERVQUAL modela. Drugi deo upitnika, koji sadri iste determinante i pitanja, meri
percepcije kvaliteta usluge od strane hotelskih gostiju (Tabela 1.).
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1127
Determinante kvaliteta Pitanja lestvice OEKIVANJE Model
Opipljivost
1. Hotel ima pogodnu lokaciju i dobru
pristupanost Novo
2. Eksterijer hotela i neposredno okruenje
su vizuelno privlani (spoljni izgled
zgrade, fasada, zelene povrine, terase,
bate). Servqual
3. Enterijer hotela je vizuelno privlaan
(razmetaj prostorija, izgled ureaja i
opreme, dekoracije). Servqual
4.Prospekti, broure, jelovnici, vinske
karte, salvete i rauni u hotelu su vizuelno
privlani Novo
5. Kvalitet hrane i pia zadovoljava
potrebe gostiju Servqual
6. Asortiman hrane i pia zadovoljava
potrebe gostiju. Servqual
7. Prostorije za usluivanje hrane i pia
(restorani, barovi, poslastiarnice i sl.) su
iste i uredne. Servqual
8. Sobe, kupatila i toaleti u hotelu su isti i
uredni Servqual
9. Zaposleni u hotelu deluju uredno.
10 Hotel ima modernu opremu,
instalacije i ureaje
Servqual
11. Ureaji koji se nalaze u hotelskim
sobama se lako koriste
Servqual
Pouzdanost
12. Zaposleni u hotelu pruaju uslugu u
obeanom vremenu Servqual
13. Zaposleni su iskreno zainteresovani da
pomognu, ukoliko gost ima problem Novo
14. Zaposleni u hotelu pruaju dogovorene
usluge od prvog susreta pa nadalje Novo
15. Hotel insistira na uslugama bez greke Servqual
16. Hotel prua usluge u pravo vreme Servqual
Odgovornost
17. Zaposleni u hotelu su uvek spremni da
pomognu gostima Novo
18. Zaposleni u hotelu su pristupani i
uvek spremni da daju odgovore gostima na
pitanja koja ih interesuju Servqual
19. Na zahteve gostiju zaposleni reaguju
brzo i bez odlaganja Servqual
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1128
20. Zaposleni u hotelu ispunjavaju svoja
obeanja kada to kau Novo
21. Osoblje hotela je sposobno da upozna
potroace kada e tano usluga da se odvija Servqual
Sigurnost
22.Zaposleni u hotelu su ljubazni sa
gostima Novo
23.Zaposleni u hotelu poseduju informacije
neophodne da odgovore na pitanja gostiju Servqual
24. Gosti hotela imaju oseaj sigurnosti u
hotelu ( lina i materijalna sigurnost Servqual
25. Ponaanje zaposlenih u hotelu uliva
poverenje kod potroaa Novo
26. Gosti se oseaju sigurno u toku procesa
pruanja usluga u hotelu Servqual
27. Zaposleni u hotelu imaju vetine da
prue usluge gostima Servqual
Empatija
28. Zaposleni u hotelu svakom gostu
pruaju individualnu panju Novo
29. Zaposleni u hotelu se ophode prema
gostima iskreno i saoseajno Servqual
30. Zaposleni u hotelu razumeju specifine
potrebe svojih gostiju Servqual
31. Zaposleni u hotelu vodjeni su onim sto
je u najboljem interesu gostiju Servqual
32. Hotel ima radno vreme koje odgovara
svim njegovim potroaima Servqual
Pitanja iz drugog dela formulisana su na sledei nain: Prvo pitanje iz lestvice oekivanja: Hotel
treba da ima povoljnu lokaciju i dobru pristupanost, u lestvici percepcije glasi: Hotel ima povoljnu
lokaciju i dobru pristupanost; drugo pitanje: Eksterijer hotela i neposredno okruenje treba da su
vizuelno privlani, glasi: Eksterijer hotela i neposredno okruenje su vizuelno privlani. Na ovaj
nain preformulisana su i ostala pitanja iz lestvice oekivanja.
Ovako formulisan upitnik je pojednostavljen i prilagoen za anketiranje gostiju u banjskim hotelima.
Prvih 11 pitanja iz upitnika odnose se na opipljive elemente kroz koje je uslugu mogue
materijalizovati. Ostalih 21 pitanja odnose se na neopipljive elemente koji predstavljaju kljuno
obeleje usluge i sr specifinosti koju usluga ima u odnosu na materijalni proizvod.
Determinanta opipljivost podrazumeva fiziki vidljive stvari u procesu pruanja usluga (kao to su
oprema, ureenje enterijera i eksterijera, uniforma i izgled osoblja, promotivni materijal i sl.).
Determinanta pouzdanost se odnosi na ispunjavanje datih obeanja bez pogovora i na vreme,
istinsku zainteresovanost u reavanju problema gostiju i besprekornu uslugu. Pouzdanost je
predpostavka za uspenost ostalih dimenzija.
Determinanta odgovornost odnosi se na poistoveivanje s problemima, zahtevima i eljama
gostiju, spremnost da se pomogne i prui brza usluga.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1129
Determimanta sigurnost se odnosi na sposobnost hotelskog osoblja da kod gosta stvori oseaj
poverenja i sigurnosti.
Peta determinanta odnosi se na saoseanje. Saoseanje ili empatija podrazumeva spremnost i
voljnost pruanja pomoi gostu, kao i pruanje individualne panje i shvatanje specifinih potreba
svakog gosta.
Za merenje stavova gostiju koriena je Likertova skala od 5 ocena, gde ocena 1 oznaava kako je
odreena karakteristika usluge potpuno nevana, odnosno ocena 5 da je veoma vana. U
drugom delu upitnika (delu koji se odnosi na percepciju), ocena 1 oznaava da se gost sa iznetom
tvrdnjom o odreenoj usluzi uopte ne slae, odnosno ocena 5 da se u potpunosti slae.
6. OPIS UZORKA ISTRAIVANJA
Istraivanje je sprovedeno u: od 17.3. 2013. do 02. 05. 2013. godine. injenica da je u pet destinacija
na teritoriji optine Bor 2013. godine registrovano 10000 turista.
Gosti su anketirani u 4 hotela i linim anketiranjem, odnosno tehnikom lice u lice i distribucijom
anketnih upitnika po recepcijama hotela. U anketiranju je uestvovalo 2 ispitivaa. Od ukupno
podeljenih 300 anketnih listova pravilno je odgovoreno na 250. Anketiranjem gostiju linim
kontaktom dobijeno je 200, dok je sa recepcije vraeno ukupno 50 anketnih listova.
U veini slinih istraivanja, istraivai su analizirali uzorak od najvie 200 ispitanika (Fick &
Ritchie, 1991; Knuston et al, 1992; Heung & Wong, 1997). Neki autori smatraju da e procene
primenom statistikih metoda biti dobre samo onda ako uzorak sadri minimum 51 jedinicu
(Bagozzi, 1981). Uzimajui u obzir navedeno moe se zakljuiti da je uzorak korien u ovom
istraivanju (N = 250) reprezentativan.
Najvei broj gostiju iz uzorka, ak 80,9 % ine domai gosti. Ukupan broj stranih turista u uzorku
iznosi odnosno 19,9% ili 50 . Od 50 stranih gostiju, 46 dolazi iz bivih republika SFRJ, a svega 1,6
% iz ostalih evropskih zemalja. Prema polnoj strukturi ispitanika u uzorku je zastupljeno (136 ili
54,5 %) ena i (113 ili 45,5 %) mukaraca. Najvei broj ispitanika pripada starosnoj grupi izmeu 41
i 50 godina (65 ili 26,4 %), zatim sledi starosna grupa izmeu 31 i 40 godina (57 ili 23%) i starosna
grupa izmeu 51 i 60 godina (52 ili 21,7 %). Dakle, 71 % ispitanika pripada radno aktivnom
stanovnitvu. Ispitanici sa 61 i vie godina uustvuju u uzorku sa (11 ili 4,6 %), dok ispitanici u
starosnoj grupi do 30 godina uestvuju sa (61 ili 24,4 %). to se tie obrazovanja najvei broj
ispitanika to jest oko (150 ili 60%) ispitanika ima zavren fakultet, zatim (52 ili 21%) ispitanika ima
zavrenu srednju kolu, (23 ili 9%) ispitanika imaju zavrenu viu kolu (20 ili 8%) ispitanika ima
odbranjenu doktorsku disertaciju i (3 ili 2%) ispitanika imaju magistraturu dok sa osnovnim
obrazovanjem nisam imao nikoga.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1130
Tabela 2. Broj dobijenih anketnih upitnika po objektima
Turistike destinacije Hoteli/ konaci Apsolutne frekvencija Procenat (%)
Borsko jezero
Jezero
140 56%
Brestovaka Banja
Srpska kruna 50 20%
RTB Klub 30 12%
Grad Bor
Albo 30 12%
Ukupno
250 100%
7. ANALIZA PODATAKA I INTERPRETACIJA REZULTATA
Deskriptivna statistika analiza primenjena je za izraunavanje prosenih ocena po pitanjima i po
determinantama kvaliteta. Primenom ove metode izraunati su: armetika sredina, mod, medijana i
standardna devijacija.
U Tabeli 3. prikazane su: prosene ocene po pitanjima koja se odnose na oekivanja i percepcije
gostiju (AS), standardna devijacija (SD), mod i medijana. Vrednosti aritmetikih sredina lestvice
oekivanja kreu se u rasponu od 3,8803 (najnia vrednost) do 4,9854 (najvia vrednost). Najnia
aritmetika sredina najblia je oceni 4 dok je najvia aritmetika sredina najblia oceni 5. Na osnovu
toga moemo zakljuiti da su oekivanja gostiju koji su u vreme sprovoenja ankete boravili u
hotelima Istone Srbije relativno visoka. To potvruje i mod (najea ocena) koji u (25 ili 83,7%)
pitanja iznosi 5 i u (7 ili 17,5%) pitanja iznosi 4. Medijana (centralna vrednost niza) u (9 ili 22,5%)
od 32 pitanja ima vrednost 4, dok je u ostalih (23 ili 77,5%) pitanja 5. Obzirom da su sve tri
vrednosti po pitanjima priblino iste, moe se rei da se radi o simetrinoj distribuciji frekvencija.
Standardna devijacija, koja pokazuje srednju meru odstupanja pojedinanih ocena od aritmetike
sredine, kod samo jednog pitanja prelazi vrednost 1, dok se kod ostalih pitanja kree u intervalu od
0,11989 do 0,92080.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1131
Tabela 3. Deskriptivna statistika za pitanja koja se odnose na oekivani i percepirani kvalitet usluga
Redni
OEKIVANJA
Red.
PERCEPCIJA
br.
M
pitanja AS SD Medijana od br. pit. AS SD Medijana Mod
1. 4,6553 ,56875 5 5 1. 4,7395 ,52960 5 5
2. 4,3803 ,65862 4 5 2. 3,9239 ,80257 4 4
3. 4,7201 ,51014 5 5 3. 3,5146 ,98971 5 5
4. 3,8463 ,83326 4 4 4. 3,3528 ,88303 3 3
5. 4,9676 ,17710 5 5 5. 4,3414 ,73681 4 5
6. 4,7735 ,44519 5 5 6. 4,2508 ,76821 4 5
7. 4,9693 ,17276 5 5 7. 4,2298 ,89784 4 5
8. 4,9822 ,13233 5 5 8. 3,8835 1,11103 4 4
9. 4,8204 ,40472 5 5 9. 4,5081 ,62945 5 5
10. 3,8803 ,92080 4 4 10. 3,0210 1,03169 3 3
11. 4,3430 ,73274 5 4 11. 3,3803 1,08148 3 4
12. 4,5566 ,64730 4 5 12. 2,7832 1,30511 3 2
13. 4,8803 ,37581 5 5 13. 4,5065 ,72518 5 5
14. 4,3333 ,82832 5 5 14. 4,5307 ,67114 5 5
15. 4,9320 ,25188 5 5 15. 4,6424 ,57777 5 5
16. 4,7896 ,40789 5 5 16. 4,5599 ,59752 5 5
17. 4,7557 ,44486 5 5 17. 4,6117 ,54430 5 5
18. 4,7605 ,46351 5 5 18. 4,4579 ,62030 5 5
19. 4,9660 ,19005 5 5 19. 4,8641 ,37025 5 5
20. 4,7152 ,55475 5 5 20. 4,5372 ,58844 5 5
21. 4,9854 ,11989 5 5 21. 4,7330 ,57914 5 5
22. 3,9482 ,89871 4 4 22. 4,2524 ,76663 4 5
23. 3,8819 1,00112 4 4 23. 4,2055 ,78158 4 5
24. 4,0825 ,93752 4 4 24. 4,2201 ,77655 4 5
25. 4,6553 ,56875 5 5 25. 4,2055 4,7395 4 5 5
26. 4,5003 ,65862 4 5 26. 3,9239 ,80257 4 4
27. 4,7201 ,51014 5 5 27. 3,5146 ,98971 5 5
28. 4,8763 ,83326 4 4 28. 3,3528 ,88303 3 3
29. 4,9076 ,17710 5 5 29. 4,3414 ,73681 4 5
30. 4,7935 ,44519 5 5 30. 4,2508 ,76821 4 5
31. 4,9793 ,17276 5 5 31. 4,2298 ,89784 4 5
32. 4,9922 ,13233 5 5 32. 3,8835 1,11103 4 4
Napomena: AS aritmetika sredina; SD standardna devijacija.
Izvor: Izradio autor na bazi analize podataka u SPSS 17.0.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1132
Aritmetike sredine lestvice percepcija kreu se od 2,7832 do 4,8641. Najniu ocenu dobilo je
pitanje koje se odnosi na postojanje wellness & spa programa u hotelu. Usluge ovog tipa postoje
samo u hotelu Jezero na Borskom Jezeru. SERVQUAL jaz (razlika izmeu percepirane usluge i
oekivane usluge) kod ovog pitanja je veoma visok i iznosi -1,77. Najviu ocenu dobilo je pitanje
vezano za ljubaznost osoblja za koje je SERVQUAL jaz + 0,1. Razlog za pozitivnu vrednost jaza je
veoma visoka vrednost percepcije koja iznosi 4,9660. Mod za percepciju je kod dvadeset tri pitanja
5, kod pet pitanja je 4, kod tri pitanja je 3 i kod jednog pitanja je 1. Vrednosti medijane su kod 13
pitanja 5, kod 14 pitanja 4, i kod pet pitanja 3. Standardna devijacija kod 5 pitanja prelazi vrednost
1, dok se kod ostalih pitanja te vrednosti kreu u rasponu od 0,37025 do 0,98971.
Posmatrano po determinantama kvaliteta, najvea oekivanja gosti imaju u vezi sa determinantom
sigurnost, zatim slede determinante odgovornost i pouzdanost. Uzimajui u obzir malu
apsolutnu razliku izmeu aritmetikih sredina, moemo zakljuiti da su pomenute determinante
gotovo podjednako znaajne za anketirane goste.
Ocene percepcije kvaliteta takoe su najvie za determinantu sigurnost, zatim slede odgovornost
i pouzdanost. Razlika izmeu percepiranog i oekivanog kvaliteta usluge je negativna kod svih
determinanti kvaliteta izuzev determinante saoseanje . Pozitivan jaz kod poslednje determinante
je rezultat niskih oekivanja (3,9709).Ukupni SERVQUAL jaz je negativan i iznosi 0,2256.
Iznad ovog proseka nalazi se vrednost SERVQUAL jaza za determinantu opipljivi elementi usluge
(-0,7472). Vrednost jaza kod ostalih determinanti su ispod ukupnog proseka.
Tabela 4. Razlika izmeu oekivanog i percepiranog kvaliteta usluge (SERVQUAL jaz)
Determinante Percepcija
Rang
Oekivanje
Rang
SERVQUAL jaz
kvaliteta (p) (o) = p-o
Opipljivost 3,8274 5 4,5746 4 - 0,7472
Pouzdanost 4,5599 2 4,7152 3 - 0,1553
Odgovornost 4,5431 3 4,7686 2 - 0,2255
Sigurnost 4,7114 1 4,8889 1 - 0,1775
Saoseanje 4,2260 4 3,9709 5 0,2551
Ukupni
4,3580
4,5836 - 0,2256
SERVQUAL jaz
Izvor: Izradio autor na bazi analize podataka u SPSS 17.0.
Analizom varijanse ANOVA merene su razlike na varijablama sa vie modaliteta i testirana je
statistika znaajnost tih razlika, odnosno, ispitivalo se da li izmeu zavisnih varijabli (pitanja iz
domena oekivanja i percepcije) i nezavisnih varijabli (starosne strukture ispitanika) postoji
statistiki signifikantna veza.
Rezultati jednosmerne anlize varijanse za domen oekivanja ukazuju da na nivou signifikantnosti p
< 0,01, postoje statistiki znaajne razlike izmeu starosnih grupa kod svih determinanti, osim kod
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1133
determinante opipljivost. Da bismo dobili uvid izmeu kojih starosnih grupa postoje znaajne
razlike, primenjen je post hok Ssheffe-ov test.
Rezultati post hok testova ukazuju da najmlai ispitanici (do 30 godina) imaju znaajno nia
oekivanja pouzdanosti, za razliku od ostalih ispitanika. Takoe, i ispitanici uzrasta 41-50 godina
se znaajno razlikuju od ispitanika preko 60 godina starosti u tom smeru to imaju manja oekivanja
od njih. U sluaju determinante odgovornost, pokazano je da najstariji ispitanici (71 godina i vie)
imaju via oekivanja, za razliku od ispitanika koji pripadaju starosnim grupama od 41 do 50 i od 51
do 60 godina. Za determinantu sigurnost, ponovo, najmlai ispitanici imaju znaajno nia
oekivanja, za razliku od starijih ispitanika kategorije godina 31-40, 41-50 i 61-70. U sluaju
poslednje determinante ispitanici stariji od 60 godina imaju vea oekivanja, za razliku od njima
mlaih ispitanika.
Kada je u pitanju domen percepcije, znaajne razlike za determinantu opipljivost postoje u tom
smeru to najmlai ispitanici i ispitanici preko 60 godina starosti daju vie ocene, za razliku od
ispitanika srednjih godina. Za determinantu pouzdanost, razlike postoje izmeu ispitanika preko
60 godina starosti i ostalih ispitanika izuzev najmlaih, u tom smeru to oni daju vie ocene ovoj
determinanti. U sluaju percepcije determinante odgovornost, najvie ocene daju najstariji
ispitanici, preko 71 godine, a najmanje ocene daju ispitanici 31-40 godina.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1134
Tabela 5. Analiza varijanse ANOVA prema starosnim strukturama ispitanika za domen oekivanja
Determinante kvaliteta
Starosne
AS SD F p
kategorije
do 30 4,5123 ,32498
31 - 40 4,6021 ,27512
Opipljivost
41 - 50 4,5685 ,21929
1,661 ,142
51 - 60 4,6039 ,28143 (oekivanje)
61 - 70 4,5310 ,23266
71 i vie 4,5507 ,19153
do 30 4,1975 ,86360
31 - 40 4,6948 ,40775
Pouzdanost
41 - 50 4,6462 ,33476
16,416 ,000
51 - 60 4,7811 ,28644 (oekivanje)
61 - 70 4,8162 ,31162
71 i vie 4,8694 ,23934
do 30 4,6543 ,32662
31 - 40 4,8286 ,32187
Odgovornost
41 - 50 4,7178 ,37329
(oekivanje)
4,950 ,000
51 - 60 4,7114 ,35350
61 - 70 4,7949 ,33648
71 i vie 4,8829 ,18655
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1135
do 30 4,7284 ,39264
31 - 40 4,9272 ,19496
Sigurnost
41 - 50 4,9223 ,19091
(oekivanje)
5,866 ,000
51 - 60 4,8582 ,23615
61 - 70 4,8932 ,18989
71 i vie 4,8514 ,16682
do 30 3,7901 ,79069
31 - 40 3,7441 1,56984
Saoseanje 41 - 50 3,6483 ,75655
36,686 ,000
(oekivanje)
51 - 60 4,0746 ,66370
61 - 70 4,5769 ,59501
71 i vie 4,5721 ,47947
Napomena: p < 0,01
Izvor: Izradio autor na bazi analize podataka u SPSS 17.0.
Percepciji determinante sigurnost najvie ocene daju najstariji ispitanici. Takoe, i u sluaju
determinante saoseanje, najstariji ispitanici daju znaajno vie skorove, a za njima i ispitanici 61-
70 godina. Iz navedenog se moe zakljuiti da stariji ispitanici, pogotovo oni preko 70 godina
starosti, imaju via oekivanja vezana za kvalitet usluge. Takoe, stariji daju vie ocene na percepciji
kvaliteta usluge, za razliku od mlaih ispitanika.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1136
Tabela 6. Analiza varijanse ANOVA prema starosnim strukturama ispitanika za domen percepcije
Determinante kvaliteta
Starosne
AS SD F p
kategorije
do 30 4,1327 ,40711
31 - 40 3,6995 ,43905
Opipljivost 41 - 50 3,6431 ,60833
26,947 ,000
(percepcija)
51 - 60 3,6841 ,64494
61 - 70 4,0855 ,54686
71 i vie 4,3547 ,30721
do 30 4,6790 ,47575
31 - 40 4,4531 ,65274
Pouzdanost
41 - 50 4,4090 ,59062
(percepcija) 12,487 ,000
51 - 60 4,5373 ,51203
61 - 70 4,7094 ,47857
71 i vie 4,9369 ,16251
do 30 4,6790 ,55069
31 - 40 4,3756 ,46781
Odgovornost 41 - 50 4,4294 ,52211
17,022 ,000
(percepcija)
51 - 60 4,5697 ,47638
61 - 70 4,6282 ,44940
71 i vie 4,9279 ,17682
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1137
do 30 4,8025 ,32370
31 - 40 4,6362 ,38878
Sigurnost 41 - 50 4,6237 ,46870
(percepcija)
51 - 60 4,6965 ,46149 10,222 ,000
61 - 70 4,7650 ,34444
71 i vie 4,9865 ,06619
do 30 4,2346 ,74429
31 - 40 4,0117 ,69606
Saoseanje 41 - 50 3,9959 ,74718
21,337 ,000
(percepcija)
51 - 60 4,2512 ,60413
61 - 70 4,5171 ,56764
71 i vie 4,7883 ,42227
Napomena: p < 0,01
Izvor: Izradio autor na bazi analize podataka u SPSS 17.0.
8. ZAKLJUAK
Rezultati sprovedenog itraivanja pokazali su da gosti generalno nisu zadovoljni hotelskim
uslugama. Njihova oekivanja bila su vea od doivljenog kvaliteta usluge kod svih determinanti,
izuzev determinante saoseanje, gde je pozitivna vrednost jaza rezultat niskih oekivanja. Ukupni
SERVQUAL jaz je negativan i iznosi 0,2256. Iznad ovog proseka nalazi se vrednost SERVQUAL
jaza za determinantu opipljivi elementi usluge (-0,7472). Dakle, gorui problem pruanju
kvalitetne usluge u banjskim hotelima, predstavlja neadekvatna ureenost i opremljenost objekata i
nedostatak dodatnih hotelskih sadraja (sadraja za zabavu i rekreaciju gostiju kao i wellness & spa
programa). Prevazilaenje ovog problema treba traiti u izgradnji strategije razvoja sa kratkoronim i
dugoronim planovima i stimulaciji investiranja u razvoj banjskog turizma. Ureenje i izgradnja
objekata koji su u skladu sa zahtevima savremenog gosta, doveli bi do produetka turistike sezone i
privlaenja platenijih turista. Ponuda usluga visokog kvaliteta predstavlja najbolji nain za
postizanje konkurentske prednosti hotelskog preduzea i izgradnje dobrih odnosa sa gostom, stoga, u
upravljakim odlukama hotelskih menadera, koncepti kao to su oekivana i percipirana vrednost
treba da imaju presudnu ulogu.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1138
Reference
Atilgan, E., Akinci, S., Aksoy, S. (2003). Mapping service quality in the tourism industry,
Managing Service Quality, 13 (5), p. 412-422.
Bagozzi, R. P. (1981). Evaulating Structural Equation Models with Unobservable Variables and
Measurement Error: A Comment, Journal of Marketing Research, 18, p. 380.
Buttle, F. (1996). SERVQUAL: review, critique, research agenda, European Journal of
Marketing, 30 (1), p. 8-32. Vinagre, M. H., Neves, J. (2008). The influence of service quality
and patients' emotions on satisfaction,
International Journal of Health Care Quality Assurance, 21 (1), p. 87-103.
Vojkovi, G., Miljanovi, D., Devedi, M. (2005). Neki aspekti interakcije lokalno globalno
u turizmu,
Glasnik Srpskog geografskog drutva, 85(1), 227-234.
Gagliano K. B., Hathcote, J. (1994): Customer Expectations and Perceptions of Service Quality
in Retail Apparel Specialty Stores, Journal of Services Marketing, 8 (1), p. 60-69.
Getty G. M. and Thompson K. N. (1994): The Relationship between Quality, Satisfaction and
Recommending Behaviour in Lodging Decisions, Journal of Hospitality and Leisure
Marketing, 2 (3), p. 3-21.
ivanovi T. (2006): Banjski turizam realne mogunosti za (prostorni) razvoj, Banjska i
klimatska mesta Srbije zbornik radova, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu i
Asocijcija prostornih planera Srbije, Beograd, str. 203-211.
Zeithaml V. A, Parasuraman A, Berry L. L. (1990.): Delivering Quality Service: Balancing
Customer Perceptions and Expectations, The Free Press , New York, p. 181-183.
Ekinici, Y., Riley M., Fife-Schaw, C. (1998): Which school of thought? The dimensions of
resort hotel quality.
ivkovi R, Ili M, Trijada kvalitet- satisfakcija- lojalnost potroaa u turizmu,
Asocijacija za standardizaciju i kvalitet Srbije, Kragujevac, 2008, str. 2
ivkovi R, Ili M, Trijada kvalitet- satisfakcija- lojalnost potroaa u turizmu,
Asocijacija za standardizaciju i kvalitet Srbije, Kragujevac, 2008, str. 3
ivkovi R, Zatita i ponaanje potroaa u turizmu, Univerzitet Singdunum, Fakultet za
hotelijerski i turistiki menadment, Beograd, 2009.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1139
SCIENTIFIC PAPERS PUBLICATION TREND AT UNIVERSITIES IN
SERBIA FOR PERIOD 2008-2013
Maja Sibinovi, Sanja Nikoli
University in Belgrade, Technical Faculty in Bor, VJ12, 19210 Bor, Serbia
Abstract
The results of investigation of scientific papers publication trend at universities in Serbia for
period 2008-2013 are presented in this paper. That research was done using data-mining method,
as important tool for scientometric and bibilometric approach to the quantitative and qualitative
evaluation, review, further usage and knowledge management based on relevant literature.
Literature was analized by KOBSON, using SCOPUS as selected index-database, for following
scientific areas: business,management and accounting, chemistry, decision sceinces, economy,
econometry and financials, engineering, ecology, materials science, physics and astronomy,
social sciences, chemical engineering and earth sceinces.
Data were obtained for following universities in Serbia Belgrade, Novi Sad, Ni, Kragujevac
and Pritina. Based on additional analysis of the universities in region, comparison to situation at
the University of Zagreb, Croatia and University of Ljubljana, Slovenia is presented also.
Keywords: data-mining, SCOPUS, universities in Serbia
TREND PUBLIKOVANJA NAUNIH RADOVA ZAPOSLENIH NA
UNIVERZITETIMA U SRBIJI U PERIODU OD 2008. DO 2013. GODINE
Maja Sibinovi, Sanja Nikoli
Izvod
U radu su izneti rezultati ispitivanja trenda publikovanja naunih radova zaposlenih na
univerzitetima u Srbiji u periodu od 2008. do 2013. godine. Navedeno istraivanje je vreno
data-mining metodom, kao vanim alatom u savremenom scijentometrijskom i bibliometrijskom
pristupu kvantitativnoj i kvalitativnoj proceni, pregledu, daljoj upotrebi i upravlljanju znanjem
na bazi savremene literature.
Literatura je analizirana korienjem KOBSON-a, i to putem SCOPUS-a kao odabrane indeksne
baze, za sledee naune oblasti: biznis, menadment i raunovodstvo (BUSI), hemija (CHEM),
nauke o odluivanju (DECI), ekonomija, ekonometrija i fininsije (ECON), inenjerstvo (ENGI),
ekologija (ENVI), nauka o materijalima (MATE), fizika i astronomija (PHYS), drutvene nauke
(SOCI), hemijsko inenjerstvo (CENG), i zemlja i planetarne nauke (EART).
Podaci su dobijeni za sledee univerzitete u Srbiji Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u
Novom Sadu, Univerzitet u Niu, Univerzitet u Kragujevcu i Univerzitet u Pritini, a na bazi
dodatne analize univerziteta iz regiona, dato je i poredjenje sa situacijom na Univerzitetu u
Zagrebu, Hrvatska i Univerzitetu u Ljubljani, Slovenija.
Kljune rei: data-mining, SCOPUS, univerziteti u Srbiji
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1140
SISTEM APPROACH IN ANALYSIS OF INCREASEMENT OF WEB SITE:
WWW.SJM06.COM TRAAFFIC
Nenad Nikoli
University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department
Abstract
This paper presents the overview of available data on statistics of Serbian Journal of
Management website traffic. Monthly statistics of number of visitors are presented for the time
period January 2008 to December 2012. Special interest is for the countries of origin from which
the visitors were. This analysis is performed with the purpose of further optimization of this web
page.
Keywords: system approach, www.sjm06.com
SISTEMSKI PRISTUP U ANALIZI MOGUNOSTI POVEANJA
POSEENOSTI SAJTA SERBIAN JOURNAL OF MANAGEMENT
Nenad Nikoli
Izvod
U radu je prikazan pregled dostupnih podataka o statistici poseenosti sajta Serbian Journal of
Management. Praena je mesena poseta sajta od januara 2008. zakljuno sa decembrom 2012.,
odnosno za period postojanja ovog sajta. Takoe, izvrena je analiza trajanja poseta po
godinama. Posebno je interesantan podatak o domenima i zemalja iz kojih su posetioci
razmatranog sajta. Na osnovu ovih podataka kao i podataka o stranicama samog sajta koje
izazivaju najveu panju posetioca primenom sistemske analize bie predloeno odreeni
zakljuci koji mogu uticati na dalju optimizaciju sajta.
Kljune rei: sistemski pristup, web-site, optimizacija.
1. UVOD
Sistemski pristup pojavio se 1930-tih i 1940-tih kao odgovor na ogranienje klasinih tehnika
analize i njihove mogunosti da se nose sa sve vie sloenim sistemima. [1]Sistemski pristup
predstavlja specijalni nain razmiljanja koji se temeljina teoriji sistema, kao jednoj generalnoj
optoj teoriji koja se razvila poetkomprolog veka.Opta teorija sistema u stvari se bavi optim
zakonitostimafunkcionisanja bilo kojeg sistema, bez obzira da li se radi o biolokom,tehnikom ili
socijalnom sistemu. [2] Teorija sistema se sada sve vie i vie ukljuuje u prouavanja ekonomije,
marketinga, organizacionih nauka, biologije, politikih nauka, sociologije i psihologije. [3]
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1141
Savremeni nain ivota i obavljanje poslovnih aktivnosti teko je zamisliti bezupotrebeInterneta.
tavie, njegovo prisustvo i korienje je u razvijenim zemljama svetaodavno prestalo da bude
luksuz, a postalo neophodni element svakodnevnog poslovanja ikomunikacija.
Zahvaljujui koristima i prednostima koje nosi sa sobom, Internet je moan marketinki
medij.Internet marketing se definie kao ispunjavanje marketinkih ciljeva kroz upotrebu interneta i
na njemu zasnovanih tehnologija.Prvi korak u Internet marketingu je registracija imena domena.
Zatim kompanije razvijaju web sajtove koje sadre web stranice, a to su WorldWide Web fajlovi
koji sadre tekst, slike i/ili zvuk. Web sajtovi tako predstavljaju kompaniju na slian nain kao to su
to broure tradicionalno inile. Meutim, efektivni Internet marketing podrazumeva mnogo vie od
prostog postavljanja web sajta. [4]
Kao metode Internet marketinga navode se: (1) SEO (engl. SearchEngineOptimization); (2) e-mail
marketing; (3) baner; (4) bilteni (engl. newsletter); (5) plaeno internet oglaavanje (engl.
payperclickadvertising); (6) blog; (7) pripojeni marketing (engl. affiliate marketing) itd. [5]
SEO odn. optimizacija sajta za pretraivae obuhvata aktivnosti iji je cilj najvie rangiranje
ilipozicija organizacije i proizvoda u organskim (tzv. prirodnim) rezultatima pretrage
odreenogpretraivaa za unete odreene kljune rei (keywords) ili kljune fraze (keyphrases). Na
tajnain, veliki broj korisnika pretraivaa ima mogunosti da vidi sajt organizacije.[5,6]
U ovom radu izvren je pokuaj integracije internet marketinga i sistemskog pristupa poslovnog
procesa izrade i odravanja profesionalne web aplikacije. U pitanju je sajt asopisa SerbianJournal of
Management (www.sjm06.com) kojeg izdaje Odsek za menadment, Tehnikog fakulteta u Boru.
2. REZULTATI
U okviru istraivanja praeno je broj jedinstvenih posetioca, broj poseta, broj poseenih stranica,
broj preduzetih fajlova, koliine preduzetih podataka, vreme trajanja poseta, najee korieni
Internet pretraivai i stranice za pristup sajtu, drava iz kojih se pristupalo sajtu, stranice kojima se
najee pristupalo kao i hostova sa kojima se pristupalo.
Na grafikonu 1. prikazan je broj jedinstvenih posetioca po mesecima. Sa grafikona moemo primetiti
da broj posetioca tokom vremena raste, osim u periodu od marta 2011. do jul 2011. gde se belezi pad
broja posetioca. Razlog pada jeste preusmerenje posetioca sajta na sajt Directory of Open Access
Journals. Takoe, moemo primetiti nagli rast broja posetioca u periodu od septembara 2010. do
marta 2011. i od jula 2012. do novembara 2012. godine.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1142
Grafikom 1. Broj jedinstvenih posetioca po mesecima
Na grafikonu 2. prikazan je broj poseta po mesecima. Sa grafikona moemo primetiti da broj poseta
priblino odgovara broju jedinstvenih posetioca u datom periodu to je bilo oekivano.
Grafikon 2. Broj poseta po mesecima.
Na grafikonu broj 3. prikazan je broj poseenih stranica po mesecima. Takoe, i ovde trend broja
poseenih stranica prati trend broja posetioca i broj poseta tokom vremena.
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
J
a
n
0
8
M
a
r
0
8
M
a
y
0
8
J
u
l
0
8
S
e
p
0
8
N
o
v
0
8
J
a
n
0
9
M
a
r
0
9
M
a
y
0
9
J
u
l
0
9
S
e
p
0
9
N
o
v
0
9
J
a
n
1
0
M
a
r
1
0
M
a
y
1
0
J
u
l
1
0
S
e
p
1
0
N
o
v
1
0
J
a
n
1
1
M
a
r
1
1
M
a
y
1
1
J
u
l
1
1
S
e
p
1
1
N
o
v
1
1
J
a
n
1
2
M
a
r
1
2
M
a
y
1
2
J
u
l
1
2
S
e
p
1
2
N
o
v
1
2
Uniquevisitors
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
J
a
n
0
8
A
p
r
0
8
J
u
l
0
8
O
c
t
0
8
J
a
n
0
9
A
p
r
0
9
J
u
l
0
9
O
c
t
0
9
J
a
n
1
0
A
p
r
1
0
J
u
l
1
0
O
c
t
1
0
J
a
n
1
1
A
p
r
1
1
J
u
l
1
1
O
c
t
1
1
J
a
n
1
2
A
p
r
1
2
J
u
l
1
2
O
c
t
1
2
Numberofvisits
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1143
Grafikon 3. Broj poseenih stranica po mesecima
Na grafikonu 4. prikazan je broj fajlova preduzetih sa sajta (hits) po mesecima. Sa grafikona
moemo primetiti da broj preduzetih fajlova raste od juna 2011. godine i da postoji rastui trend.
Takoe, moemo primetiti da trend rasta preduzetih fajlova ne prati u potpunosti trend broja
posetioca.
Grafikon 4. Broj preduzetih fajlova po mesecima
Na grafikonu 5. prikazana je koliina preduzetih podataka po mesecima. Sa grafikona 5 moemo
primetiti da od sredine 2010. godine postoji rastui trend koliine preduzetih rezultata i da je iz
godine u godinu koliina preduzetih podataka sve vea. Ovo, takoe, znai da je broj preduzetih
radova iz godine u godinu vei i da su radovi objavljeni na sajtu sve itaniji.
0
2000
4000
6000
8000
10000
J
a
n
0
8
A
p
r
0
8
J
u
l
0
8
O
c
t
0
8
J
a
n
0
9
A
p
r
0
9
J
u
l
0
9
O
c
t
0
9
J
a
n
1
0
A
p
r
1
0
J
u
l
1
0
O
c
t
1
0
J
a
n
1
1
A
p
r
1
1
J
u
l
1
1
O
c
t
1
1
J
a
n
1
2
A
p
r
1
2
J
u
l
1
2
O
c
t
1
2
Pages
0
5000
10000
15000
20000
25000
J
a
n
0
8
A
p
r
0
8
J
u
l
0
8
O
c
t
0
8
J
a
n
0
9
A
p
r
0
9
J
u
l
0
9
O
c
t
0
9
J
a
n
1
0
A
p
r
1
0
J
u
l
1
0
O
c
t
1
0
J
a
n
1
1
A
p
r
1
1
J
u
l
1
1
O
c
t
1
1
J
a
n
1
2
A
p
r
1
2
J
u
l
1
2
O
c
t
1
2
Hits
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1144
Grafikon 5. Koliina preduzetih podataka po mesecima u MB
U tabelama 1 i 2 dat je prikaz trajanja poseta po godinama. Kako to se moe primetiti iz prikazanih
tabela najvei broj poseta traju od 0do 30 sekundi. Naime, u 2008. godine 77,2 % svih poseta traju
izmeu 0 i 30 sekundi. Sledee godine tj. 2009. ovaj procenat raste na 82,8%, dok 2012. ak 88,5%
svih poseta traju izmeu 0 i 30 sekundi. Ovaj podatak, svakako, ne predstavlja pozitivan rezultat jer
pokazuje da se veina posetioca izuzetno kratko zadrava na sajt SJM.
Tabela 1. Vreme trajanja poseta po godinama u periodu od 2008. 2010. godine.
Visitsduration/
years 2008 2009 2010
Number
of
visits Percent
Number
of
visits Percent
Number
of
visits Percent
0s-30s 1738 77.20% 5351 82.80% 12772 87.70%
30s-2mn 212 9.40% 417 6.40% 641 4.40%
2mn-5mn 124 5.50% 259 4% 360 2.40%
5mn-15mn 95 4.20% 194 3% 341 2.30%
15mn-30mn 46 2% 89 1.30% 178 1.20%
30mn-1h 32 1.40% 109 1.60% 207 1.40%
1h+ 3 0.10% 42 0.60% 49 0
Number of
visits 2250 6461 14548
Average (s) 126 131 102
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
J
a
n
0
8
A
p
r
0
8
J
u
l
0
8
O
c
t
0
8
J
a
n
0
9
A
p
r
0
9
J
u
l
0
9
O
c
t
0
9
J
a
n
1
0
A
p
r
1
0
J
u
l
1
0
O
c
t
1
0
J
a
n
1
1
A
p
r
1
1
J
u
l
1
1
O
c
t
1
1
J
a
n
1
2
A
p
r
1
2
J
u
l
1
2
O
c
t
1
2
Bandwidth
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1145
Tabela 2. Vreme trajanja poseta za 2011. i 2012. godinu
Visitsduration/
years 2011 2012
Number of visits Percent Number of visits Percent
0s-30s 25299 86.10% 36346 88.50%
30s-2mn 1414 4.80% 1421 3.40%
2mn-5mn 858 2.90% 970 2.30%
5mn-15mn 799 2.70% 915 2.20%
15mn-30mn 414 1.40% 608 1.40%
30mn-1h 450 1.50% 626 1.50%
1h+ 122 0.40% 146 0.30%
Number of visits 29356 41032
Average (s) 114 108
U tabeli 3 dat je prikaz najee korienih Internet pretraivaa preko kojih su posetioci pristupili
sajtu SJM. Iz prikazane tabele moemo primetiti da najee korieni Internet pretraziva preko
koga su posetioci pristupili sajtu jeste Google.
Tabela 3. Najee korieni Internet pretraivai za pristup sajtu SJM.
2008. 2009.
Internet pretraiva Broj pristupa Internet pretraiva Broj pristupa
- Google 822 - Google 2316
- Yahoo 25 - Yahoo 89
- Unknownsearchengines 10 - Unknownsearchengines 35
- MSN 9 - MSN 14
- Excite 1 - AskJeeves 9
2010. 2011.
- Google 6600 - Google 11144
- Yahoo 155 - Unknownsearchengines 168
- Unknownsearchengines 123 - Yahoo 125
- AskJeeves 28 - Yandex 42
- Yandex 24 - AskJeeves 40
2012.
- Google 19466
- Unknownsearchengines 738
- Yahoo 214
- AskJeeves 103
- Yandex 56
U tabeli 4 prikazane su adrese sajtova preko koji su posetioci najee pristupili sajtu. U 2008.
godini najvei broj posetioca sajta pristupilo je sajtu preko Internet stranice katedre za menadment
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1146
Tehnikog fakulteta u Boru. U 2009. i 2010. najee se pristupalo preko sajta Tehnikog fakulteta u
Boru, dok 2011. i 2012. godine najee se pristupalo preko sajta Directory of Open Access
Journals.
Tabela 4. Najee koriene stranice za pristup sajtu SJM.
2008.
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.yu 133
- http://www.tf.bor.ac.yu 119
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.yu/index.htm 47
- http://web.fame.utb.cz 22
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.yu/index.html 22
2009.
- http://www.tf.bor.ac.yu 292
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.yu 90
- http://www.tf.bor.ac.rs 54
- http://www.bigfinder.de/index.php 36
- http://www.bing.com/search 35
2010.
- http://www.tf.bor.ac.rs/index_cir.php 779
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.rs 160
- http://www.doaj.org/doaj 115
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.rs/MKSM.html 66
- http://www.bing.com/search 59
2011.
- http://www.doaj.org/doaj 682
- http://www.tf.bor.ac.rs/index_cir.php 466
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.rs 358
- http://www.oalib.com/html/OpenAccess/22728.html 120
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.rs/MKSM_011_kladovo.html 105
2012.
- http://www.doaj.org/doaj 895
- http://astanafans.com 411
- http://www.tf.bor.ac.rs/index_cir.php 315
- http://www.menadzment.tf.bor.ac.rs 216
- http://www.oalib.com/html/OpenAccess/22728.html 179
U tabeli 5. dat je prikaz najeih drava iz kojih su posetioci sajta SJM.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1147
Tabela 5. Zemlje iz kojih se najee pristupalo sajtu SJM.
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Srbija Srbija Srbija Srbija Srbija
Turska Turska Indija Indija Indija
Rumunija Nemaka Nemaka Poljska Nemaka
Indija Indija Turska Nemaka Moldavija
Holandija Rumunija Ujedinjeno kraljevstvo Ujedinjeno kraljevstvo Australija
U tabeli 6 prikazani su domeni sa kojih se najee pristupalo sajtu.
Tabela 6. Domeni sa kojima se najee pristupalo sajtu.
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Unknown ip Unknown ip Unknown ip Unknown ip Unknown ip
Yugoslavia yu Unknown rs Unknown rs Commercial com Commercial com
Turkey tr Commercial com Commercial com Unknown rs Network net
Network net Turkey tr Network net Network net Unknown rs
Commercial com Network net India in India in India in
Unknown rs Yugoslavia yu Germany de Poland pl Germany de
Romania ro Germany de Turkey tr Germany de Moldova md
India in India in UnitedKingd
om
uk United
Kingdom
uk Australia au
Netherlands nl Romania ro Yugoslavia yu USA
Educational
edu UnitedKingd
om
uk
Germany de Slovak
Republic
sk Australia au Bulgaria bg USA
Educational
edu
U tabeli 7 prikazan je broj domena sa kojih se pristupalo sajtu SJM. Na osnovu tabele moemo
primetiti da se iz godine u godinu poveava broj domena sa kojih se pristupa sajtu, to znai da se
sajtu pristupa iz sve vie zemalja sveta.
Tabela 7. Broj domena sa kojih se pristupilo sajtu SJM po godinama.
Godina Broj domena
2008. 62
2009. 90
2010. 126
2011. 143
2012. 151
U tabeli 8 prikazane su stranice kojima su posetioci najee pristupili zajedno sa relevantnim
podacima o njima. Na osnovu tabele 8 moemo primetiti da se broj razliitih stranica kojima su
posetioci pristupali tokom vremena poveava.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1148
Tabela 8. Najee stranice kojima su posetioci pristupili
2008.
Total: 86
Total: 86 differentpages-url Viewed Averagesize Entry Exit
/index.htm
1569 8.47 KB 1224 709
/List_of%20_Contents.htm
692 6.24 KB 94 53
/3_2_2008.htm
381 9.83 KB 22 165
/downloads/call%20for%20papers%20SJM.pdf
236 111.47 KB 58 113
/3_1_2008.htm
225 12.52 KB 6 47
2009.
Total: 121
Total: 121 differentpages-url Viewed Averagesize Entry Exit
/index.htm
3641 9.83 KB 2943 1562
/List_of%20_Contents.htm
2304 5.83 KB 501 598
/4_2_2009.htm
838 7.01 KB 18 421
/Instr_for_auth.htm
524 8.67 KB 105 119
/downloads/call%20for%20papers%20SJM.pdf
494 78.30 KB 106 232
2010.
Total: 218
Total: 218 differentpages-url Viewed Averagesize Entry Exit
/index.htm
5381 11.32 KB 4322 2425
/List_of%20_Contents.htm
2094 7.61 KB 158 345
/5_1_2010_full%20text/2kathiravanOK_Polazni.qxd.pdf
1367 68.26 KB 1121 1108
/5_1_2010_full%20text/11stamatovic_Polazni.qxd.pdf
1087 94.96 KB 955 969
/5_1_2010_full%20text/10MalikOK_Polazni.qxd.pdf
919 53.65 KB 827 826
2011.
Total: 595
Total: 595 differentpages-url Viewed Averagesize Entry Exit
/index.htm
6862 13.08 KB 5339 3685
/
4380 12.27 KB 3542 2400
/SJM+ISSN14524864/6_1_2011_May_1121/6_1_1
15.pdf
1475 69.82 KB 1165 1189
/accepted_articles.htm
1209 16.54 KB 195 371
/formmail2.sjm06.com.htm
1153 3.97 KB 723 715
2012.
Total: 330
Total: 330 differentpages-url Viewed Averagesize Entry Exit
/
13234 13.14 KB 9825 7228
/SJM+ISSN14524864/6_1_2011_May_1121/6_1_1
15.pdf
4832 63.87 KB 4166 4166
/instr_auth.html
2069 14.72 KB 429 895
/accepted.html
1904 7.25 KB 351 580
/SJM+ISSN14524864/5_2_2010_November_189
281/5_2_243250.pdf
1719 57.14 KB 1434 1434
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1149
U tabeli 9. prikazani su 5 najee korieni hostovi sa kojih se pristupalo sajtu SJM po godinama.
Tabela 9. Najee korieni hostoviza pristup sajtu SJM
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
bulut.kou.edu.tr 194.27.48.2
proxy-
1.rcub.bg.ac.rs 85.31.219.55 46.229.160.208
proxy-
1.rcub.bg.ac.yu 193.140.144.12 131.107.65.248 85.31.219.20 85.31.219.55
ibrahimarslan.iibf.g
antep.edu.tr
proxy-
1.rcub.bg.ac.rs
proxy-
3.rcub.bg.ac.rs
lmihailova.pppoe.la
n1.rousse.spnet.ne
t
host-static-109-
185-153-
208.moldtelecom.
md
pixy.rcub.bg.ac.yu
natted.bonn.iz-
soz.de 85.31.219.55 proxy5.amres.ac.rs 117.200.138.217
202.174.125.26 193.255.220.11
proxy-
2.rcub.bg.ac.rs proxy1.amres.ac.rs 198.243.253.250
Na grafikonu 6 prikazan je broj hostova sa kojih se pristupalo sajtu po godinama. Sa grafikona
moemo primetiti da postoji znaajan rast broja hostova sa kojih se pristupalo sajtu.
Grafikon 6. Broj hostova sa kojih se pristupalo sajtu SJM po godinama
3. DISKUSIJA
Na osnovu prikazanih podataka moemo zakljuiti da poseenost sajta SJM tokom vremena raste.
Takoe, moemo primetiti i rast broja jedinstvenih posetioca, broja zemalja iz kojih se pristupalo
sajtu kao i koliine preduzetih podataka. Sve ovo govori o sve veoj popularnosti sajta SJM. Kao
negativnu stranu prikazanih rezultata moemo istai kratko zadravanje posetioca na sajtu koje
veinom iznosi izmeu 0 i 30 sekundi. Internet pretraiva preko koga su posetioci najee
pristupali sajtu jeste Google, dok je najee korieni sajt preko koga su posetioci pristupali sajtu
jeste sajt Directory of Open Access Journalshttp://www.doaj.org/doaj. Moemo istai i to da postoji
rastui trend broja hostova sa kojih se pristupa sajtu.
1550
3678
9079
15652
23373
0
5000
10000
15000
20000
25000
2008 2009 2010 2011 2012
Hosts
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1150
4. ZAKLJUAK
Ovaj rad predstavlja detaljnu sistemasku analizu operativnog rada sajta asopisa SerbianJournal of
management (www.sjm06.com). Rezultati predstavljeni u ovom radu deo su veeg i sveobuhvatnog
istraivanja koje ima za cilj dalju optimizaciju rada ovog sajta kao i aktivnosti na poveanju
poseenosti istog. Nakon sistemske analize dobijenih rezultata doi e se do zakljuaka kako dalje
izvriti searchengineoptimization, za poveanje atraktivnosti stranica asopisa. Takoe, preduzee se
dodatni koraci za vei angaman autora iz zemalja koje imaju najvei broj poseta ovom sajtu.
Reference
1. Checkland, P. (1981). SystemsThinking, SystemsPractice. New York, USA:
JohnWiley&Sons.
2. I. Mihajlovi, . Nikoli, A. Jovanovi, Osnove teorije sistema inenjerski menadment
pristup, Tehniki fakultet u Boru, Bor, 2009.
3. B. Petrovi, Teorija sistema, FON, Beograd, 2008.
4. D. Jobber, J. Fahy, Osnovi marketinga (drugo izdanje; prevod na srpkom jeziku, red.
H.Hani), Data Status, Beograd, 2006.
5. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%
D0%B5%D1%82_%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%B5%D1%82%D0%B8%
D0%BD%D0%B3 pristup 13.5.2013. g.
6. B. Raki, M. Raki, Marketing na osnovu pretraivaa,Majska konferencija o strategijskom
menadmentu, 25 - 27 maj 2012, Bor, 2012.
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1151
DATA MINING IN THE FIELD OF LEAD-FREE SOLDER MATERIALS
FOR PERIOD 1993-2012
Nenad Nikoli
University in Belgrade, Technical Faculty in Bor, Management Department
Abstract
The field of lead-free solder (LFS) materials presents an actual trend in new ecological materials
investigation in the world, which significantly decrease environmental threats.
Lietrature review of LFS materials research in the period 1993 2012 is presented in this work.
The increasing tendency of scientific papers number in international journals at SCI list was
shown, as well as the list of authors with largest number of published papers, the most important
institutions at which researches were led, the journals in which the most papers were published,
number of papers bz different countries, etc.
Mentioned data were searched by Data Mining method, usic SCOPUS scientific index base.
Keywords: data mining, lead-free solder materials, knowledge management
DATA MINING U OBLASTI BEZOLOVNIH LEMNIH MATERIJALA ZA
PERIOD 1993.-2012.
Nenad Nikoli
Izvod
Oblast ispitivanja bezolovnih lemnih materijala u trendu je svetskih istraivanja novih ekolokih
materijala, koji znatno smanjuju opasnost za ivotnu i radnu sredinu.
U radu je, kroz pregled literaturnih navoda o bezolovnim lemnim materijalima za period 1993.
do 2012. godine, predstavljen tok ispitivanja u ovoj oblasti. Prikazana je tendencija poveanja
broja naunih radova publikovanih u medjunarodnim asopisima sa SCI liste u pojedinim
periodima, utvrdjena lista autora najveeg broja publikovanih radova, najznaajnije institucije u
kojima su navedena istraivanja sprovedena, asopisi u kojima je navei broj radova publikovan,
kao i broj publikovanih radova prema dravama, itd.
Pretraga podataka izvrena je metodom rudarenja podataka (Data Mining), korienjem
Scopus baze naunih radova.
Kljune rei: data mining, bezolovni lemni materijali, upravljanje znanjem
1. UVOD
Lemljenje predstavlja jedan od osnovnih metoda povezivanja elektronskih komponenti. U osnovi,
lemovi sadre olovo, koje predstavlja veliku pretnju ivotnoj sredini. Zbog toga je poetkom
International May Conference on Strategic Management - IMKSM2013,
24-26. May 2013, Bor, Serbia
1152
poslednje decenije prolog veka. Kongres SAD pokrenuo inicijativu da se olovo zameni drugim,
manje tetnim metalima. U skladu sa WEEE
84
direktivom, u Evropi do 2010. g. treba izbaciti olovo,
kadmijum i neke organske toksine supstance iz upotrebe. Zbog toga sve vei broj istraivanja
usmerena su u pravcu otkrivanja lemova koji e zameniti lemove na bazi olova a pritom imati sline
osobine.
U ovom radu je prikazan tok tih istraivanja u periodu od 1993. do 2012. godine. Prikazan je broj
naunih radova publikovanih na SCI listi, imena autora najveeg broja publikovanih radova,
najznaajnije institucije u kojima se ova istraivanja sprovode, nazive asopisa u kojima je navei
broj radova publikovano, broj publikovanih radova prema dravama i drugo.
Pretraga podataka izvrena je metodom rudarenja podataka (Data Mining), korienjem Scopus
baze naunih radova.
2. POJAM DATA MINING
Data mining odnosno rudarenje podataka je proces pronalaenja novog i potencijalno korisnog
znanja iz podataka, odnosno kao otkrivanje ili rudarenje znanja iz velike koliine podataka. Bolji
bi izraz moda bio rudarenje znanja iz podataka, gde se rudarenje odnosi na ono to se pronalazi
kao rezultat tog procesa. [1].
Data mining je proces rovanja po sirovim informacijama uz pomo kompjutera i vaenja njihovog
znaenja. Zahvaljui data miningu, mogue je predvideti trend trita ili ponaanje kupaca i na taj
nain obezbediti uspeh firme ili proizvoda. To se postie analizom podataka iz raznih perspektiva i
pronalaenjem veza i odnosa izmeu naizgled nepovezanih informacija. Analogija s rudarstvom je
oigledna. U potrazi za plemenitom rudom koja je sakrivena negde duboko u planini, neophodno je
duboko kopati, izbaciti velike koliine zemlje i kamena (jalovine), a kada se jednom naie na ilu,
neophodno je pratiti je celom duinom.[2]
Rudarenjem se poboljava proces donoenja odluka na strateko-poslovnom nivou pruajui uvid u
skrivene podatke business intelligence (BI) metodologijom. Rudarenjem se takoer otkrivaju
odnosi, loginost, pravilnost te uopteno bilo kakve strukture meu podacima. Rudarenje
podrazumeva organizovanje baza ienjem podataka kako bi se pristupilo znanju i sticanje istog na
temelju postojeih podataka u bazama. Razvoj tehnologije, raunara, interneta bitno doprinosi
lakem organizovanju podataka, no da bi oni postali korisni, potrebno je njihovo pretvaranje u
informacije i znanje.[3]
Termin rudarenja esto se izjednauje sa dva razliita procesa: otkrivanje i predvianje znanja.
Proces otkrivanja znanja implicira korisnikovo razumevanje izreenih informacija za koje je bitno da
su u itljivom obliku. Predvianje se odnosi na budue dogaaje i u nekim pristupima moe biti
itljivo i providno dok u drugim neprovidno.[1]
3. BEZOLOVNI LEMNI MATERIJALI