OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

IZDAVA: UDRUENJE INFOHOUSE I FONDACIJA CURE ZA IZDAVAA: DENANA ALAUZ UZ PODRKU: FONDACIJA HEINRICH BLL, URED ZA BOSNU I HERCEGOVINU AUTORICE: VEDRANA FRATO ALMINA OMERAGI EMINA BEI DENANA ALAUZ JADRANKA MILIEVI LEKTORICA: BRANKA MRKI-RADEVI DIZAJN I DTP: TRIPTIH TIRA: 1.000 KOM SARAJEVO, 2011. GODINA
Stavovi i miljanja izneseni u ovom tekstu su autorska i ne predstavljaju izriite stavove i miljenja Fondacije Heinrich Bll.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

Uvod

Uloga ene u politici u Bosni i Hercegovini je, naalost, ee vrednovana kroz broj njenih pojavljivanja u medijima i komentare o njenom stilu oblaenja, a najrjee kroz nepristrasnu analizu programa, vrijednosti za koje se zalae i ostvarenih aktivnosti. Naravno da je odreena odgovornost za ovakav minorizirajui stav i na bosanskohercegovakim enama jer, kao i ene u mnogim drugim zemljama, jo uvijek ive na prekretnici izmeu svoje tradicionalne uloge u drutvu i svojih novih politikih ambicija. Meutim, injenice su da loa ekonomska situacija u bh. drutvu najvie pogaa ensku populaciju trenutno, od pola miliona nezaposlenih 270.000 su ene. Stalne nacionalne tenzije ne dozvoljavaju da tranzicija u demokratsko drutvo doe do svog prirodnog pozitivnog zavretka. U ovakvoj atmosferi, gdje je primarna briga kako i ime prehraniti ukuane, normalno je da ene pitanje svoje uloge u jaanju demokratskog drutva stavljaju u zapeak. Meutim, patrijarhalno drutvo, koje jo uvijek vlada u ovoj zemlji, ne dozvoljava enama da dignu glavu od ovih elementarnih pitanja i preuzmu svoj dio odgovornosti u politikom ivotu. Niti novoj struji politiki osvijetenih ena da preuzme konkretnu javnu politiku poziciju. Naprotiv, sav potencijal javnog djelovanja usmjeren je ka mukarcima a ene bivaju pozicionirane tri koraka iza politikog lidera, kako na izbornim posterima, tako i u stvarnosti. Zahvaljujui Fondaciji Heinrich Bll, koja podrava i otvara javne forume o aktuelnim i o marginaliziranim drutveno-politikim temama, a enska pozicija u drutveno-politikom ivotu u BiH to svakako jeste, Fondacija CURE i Udruenje INFOHOUSE kroz ovaj Prirunik podijelit e sa svim zainteresiranim enama svoja iskustva i znanja na unapreenju ene kao politike i javne gure. Udruenje INFOHOUSE od svog osnivanja educiralo je vie od 1.500 osoba iz BiH i regije, a Fondacija CURE preko 1000 osoba i najee smo radili upravo na jaanju kapaciteta osobe da moe u odabranoj sferi rada iskoristiti svoj puni potencijal. Ako inspiriramo barem jednu enu da na iduim izborima iskorai tri koraka i stane barem rame uz rame, ako ne i ispred svog lidera na izbornim posterima, ali i u oima javnosti, naa misija je uspjela.

Sarajevo, 2011.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

Sadraj
MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA? Fondacija CURE 1 Bh. mediji i ene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Kljuni nalazi global medija monitoring projekta 2010. za Bosnu i Hercegovinu . . . 2
Ko su osobe koje ine vijesti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Da li mediji propituju ili uvruju stereotipe? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kako mediji prikazuju ene? Senzibilizacija medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ene i reklame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 5 5 6

IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA Fondacija CURE 9 Dobra komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Naoruati se potrebnim oruem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Praktini savjeti prilikom davanja intervjua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Gostovanje na TV-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Odabir prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Izgled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 TV-nastup Forma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 TV-nastup Sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 TV-intervju Posebnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Jo neto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

ENA I POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI USPJEAN POLITIKI IMID INFOHOUSE 19 ene i kvalitetan politiki imid - kako izgraditi dobar imid? . . . . . . . . . . . . 21 RAZVOJ LIDERSKIH VJETINA INFOHOUSE 25 Kako postati uspjena liderica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Usvojiti deset pravila liderstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Karakter i integritet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Stvorite viziju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Omoguite da vaa vizija bude stalno vidljiva svima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Stvarajte nove lidere/ice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Podstiite neslaganje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Preuzmite odgovornost za konanu odluku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Drite se postrani od rasprava na linoj osnovi meu vaim kolegama/icama i podreenima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Imajte plan - ali budite eksibilni i prilagoavajte se promjenama . . . . . . . . . . . . 28 Sposobnost da se komunicira jasno, jezgrovito i artikulirano . . . . . . . . . . . . . . 28 Koristite sva pomona sredstva i tehnologije koji su vam dostupni - osigurajte pomona sredstva i tehnologiju onima od kojih traite da ostvare zadatak . . . . . . . . . . . . 29

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA?

ene u Bosni i Hercegovini ine 52% stanovnitva. Meutim, iako ine veinu, bosanskohercegovake ene i dalje spadaju u maginalizirane grupe kada je rije o svim javnim/drutvenim procesima, poevi od politike, medijske zastupljenosti, preko edukacije, kulture, sporta. Mas-mediji su danas sastavni dio ivota svakog pojedinca/ke. Mediji, generalno, odravaju dominantne vrijednosti i oekivanja drutva. Meutim, mediji, odnosno novinari/ke, sebe esto predstavljaju kao odraz stvarnosti, pa tako vrlo brzo i jednostavno ovu njihovu tvrdnju moemo iskoristiti za provjeru gdje su i ta rade bh. ene. I to tako to uzmemo li bilo koje dnevne novine, pogledamo i posluamo bilo koju informativnu, kulturnu emisiju na televiziji ili radiju, moemo shvatiti da su ene jako malo zastupljene i da im se daje jako malo prostora u naim medijima. Ako se upustimo u malo dublju i detaljniju analizu medijskih tekstova i sadraja, vrlo esto nailazimo na potvrdu diskriminacijske prakse, stereotipiziranje i objektivizaciju ena. Ovdje je jako vano naglasiti da je, ukoliko se enama i da prostor u medijima, on uglavnom senzacionalistikog karaktera. Mnoga svjetska istraivanja pokazuju da mukarci dominiraju kao sagovornici u medijima oni se pitaju za miljenje kad je potrebna strunost, odgovornost, odlunost ili mudrost. Svjetski mediji su paljivo praeni 10. novembra 2009. godine. Tog dana hiljade ljudi iz preko 30 zemalja pratilo je zastupljenost mukaraca i ena i nain prezentiranja na TV-vijestima, radiju i novinama. Ovaj etvrti globalni projekat monitoringa medija je organiziran od strane enskog programa Svjetskih asocijacija za hrianske komunikacije (WACC).1 Zahvaljujui Globalnom projektu monitoringa medija, koji je posljednji put proveden 2009. godine, sada imamo brojke koje nam pomau da opiemo disbalans u globalnoj perspektivi, koji se, naalost, ogleda i u bosanskohercegovakom diskursu. Ukupno posmatrano, vijesti su dvostruko vie potvrivale rodne stereotipe nego to su ih dovodile u pitanje. Vijesti koje se odnose na teme u vezi sa ravnopravnou, odnosno neravnopravnou spolova, gotovo da nisu postojale.*

1 WACC je globalna ekumenska organizacija, iji se rad na ljudskom dostojanstvu, pravdi i miru zasniva na vjerovanju da istinska komunikacija podrazumijeva razumijevanje i saradnju meu ljudima razliitih vjera i kultura.

MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA?

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

BH. MEDIJI I ENE

Elektronski i tampani mediji u Bosni i Hercegovini imaju znaajnu ulogu u oblikovanju javnog mnjenja, i uticaju na drutvene i politike procese u zemlji. Monitoring medija realiziran od strane enskih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini osigurava vane alate i resurse za inicijative javnog zalaganja usmjerene na unapreenje fokusa medija na pitanja ravnopravnosti spolova, ostvarivanje uticaja na rodni disbalans i stereotipno portretiziranje ena i mukaraca u vijestima i naglaava vanost jednakog pristupa i mogunosti ena i mukaraca u kreiranju vijesti. Mediji koji emitiraju i objavljuju vijesti ostaju kljuni i najuticajniji izvor informacija, ideja i miljenja za veinu ljudi irom svijeta. To je kljuni element javne i privatne sfere u kojoj ljudi, nacije i drutva ive. Nacija ili drutvo koje u potpunosti ne poznaje sebe ne moe odgovoriti na tenje svojih graana i graanki. Vano je ko se i na koji nain pojavljuje u medijima, kao i kako su ljudi i dogaaji portretizirani. Ko je izostavljen i ta nije pokriveno u medijima. irom svijeta, kulturoloki temelji nejednakosti spolova i diskriminacije protiv ena se uvruju kroz medije.

KLJUNI NALAZI GLOBAL MEDIJA MONITORING PROJEKTA 2010. ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Tabelarni prikaz tema u vijestima za Bosnu i Hercegovinu:

Teme u vijestima: teme koje su inile vijesti 10. novembra 2009. godine, na dan monitoringa u Bosni i Hercegovini su se dominantno fokusirale na politiku i vladine institucije 33% vijesti na televiziji, 29% vijesti u tampanim medijima i 29% vijesti na radiju. Druge dominantne teme u vijestima su bile u vezi sa socijalnim i pravnim podrujem 22% vijesti na televiziji, 20% vijesti na radiju i 19% vijesti u tampanim medijima. Trea dominantna tema u vijestima se vezivala za kriminal i nasilje 26% vijesti na televiziji, 18% vijesti na radiju i 10% vijesti u tampanim medijima. Osim ovih triju kljunih dominantnih tema u vijestima Bosne i Hercegovine na dan monitoringa, vijesti su se fokusirale i na ekonomiju, slavne linosti, umjetnost i medije, sport, nauku i zdravlje. Nije bilo vijesti koje su se fokusirale na ensku djecu. Tabelarni prikaz prisustva ena kao subjekata vijesti:

MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA?

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Prisustvo ena i mukaraca kao subjekata vijesti u Bosni i Hercegovini prema vrsti medija radio, TV i novine: Mukarci kao subjekti vijesti dominiraju u sve tri vrste medija koje su bile fokus monitoringa u BiH 81% na radiju, 76% u tampanim medijima i 75% na televiziji. ene su kao subjekti vijesti bile 25% prisutne na televiziji, 24% u tampanim medijima i 19% na radiju.

Ko su osobe koje ine vijesti?

Rezultati monitoringa medija u vezi sa pozicijom/zanimanjem ena i mukaraca kao subjekata vijesti u Bosni i Hercegovini pokazuju da su ene kao subjekti vijesti apsolutno dominantne samo u dvije (2) od dvadeset i etiri (24) pozicije/zanimanja koja su bila predmet monitoringa kancelarijska ili usluna radnica, dakle, nemenaderski kancelarijski kadar, te radnica u prodavnici, restoranu, kateringu ili nezaposlena, dok su ene nevidljive u dvanaest (12) pozicija/zanimanja. Tabelarni prikaz medijskog uvrivanja stereotipa:

Da li mediji propituju ili uvruju stereotipe?

U gotovo svim fokus temama vijesti monitoriranih medija u Bosni i Hercegovini, vijesti su snano uvrivale stereotipe, sa ekonomijom (100%), socijalnim i pravnim temama (96%), kriminalom i nasiljem (95%), i politikom i vladinim institucijama (91%) kao najkritinijim podrujima. Slavne linosti, umjetnost i mediji i sport, fokus su vijesti koje potencijalno propituju rodne stereotipe (16%), meutim, njihov doprinos u ukupnoj promjeni percepcije ena i mukaraca kao subjekata vijesti i fokusa vijesti u Bosni i Hercegovini je jo uvijek nedovoljan, imajui u vidu da sve kljune teme koje prave vijesti reektiraju rodne stereotipe o enama i mukarcima. Rodno neutralne vijesti one koje niti propituju niti uvruju stereotipe vidljive su samo u vezi sa vijestima koje se odnose na politiku i vladine institucije (6%) i doprinose sa 3% u ukupnom broju vijesti koje su bile fokus monitoringa u Bosni i Hercegovini.

Kako mediji prikazuju ene? Senzibilizacija medija

Vano je znati da postoji tzv. politika prezentacije koja je, naalost, uvijek ili skoro uvijek stereotipna. Mediji imaju mo da na odreeni nain predstave stvarnost. Pojedinkama i pojedincima se nude modeli ta znai biti muko, ta ensko, ue nas kako da se ponaamo, u ta da vjerujemo, koje vrijednosti da usvojimo... ukratko, putem medija se nude mogui identiteti u savremenom svijetu. Slike i predstavljanje odreenih drutvenih grupa nikada nisu samo nevine reeksije stvarnosti, osloboene predrasuda i ideologije. Kao to mediji nisu neutralni kanali za prenoenje poruka, tako je i prezentacija drutvenih identiteta uvijek drutvena konstrukcija. Analizirajui medijske tekstove i sadraje, vrlo esto nailazimo na potvrdu diskriminacijske prakse, stereotipiziranje i objektivizaciju ena. Mnoga svjetska istraivanja pokazuju da mukarci dominiraju kao sagovornici u medijima oni se pitaju za miljenje kad je potrebna strunost, odgovornost, odlunost ili mudrost. Za razliku od mukaraca koji misle i govore, ene su najee ili seksualni objekti ili rtve. Mediji od djevojaka na osnovu njihovih tjelesnih mjera ostvaruju prot. Od maloljetnih djevojica stvaraju seks simbole po medijskim mjerama, gdje se djevojice izgladnjuju da bi bile vidljivije. Mediji NE promoviraju ensku samostalnost, karijeru, ekonomsku nezavisnost, obrazovanje, samoosvjetenje, individualna dostignua, vjetinu, ambicije... ukoliko nisu u vezi sa estradom. Zato je danas djevojicama i djevojkama lake da uspiju prilagoavajui se ve nametnutoj medijskoj slici idealne djevojke.

MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA?

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Mediji nas uvjeravaju da se srea nalazi u zategnutim licima, visoko podignutim grudima, uskom struku, bescelulitnom tijelu, visokim potpeticama, neudobnoj odjei i vjenanom prstenu. Miljenje ena se rijetko moe uti u temama koje dominiraju u vijestima kao to su predizborne kampanje, vijesti, struno miljenje o nezaposlenosti, poljoprivredi, dostignuima, ekonomiji, politici, i svim drugim egzistencijalnim oblastima. Kada su ene te koje ine vijesti, to su obino zvijezde (slavne linosti, lanice kraljevskih porodica) ili kao obine graanke, a skoro nikako kao strunjakinje. Kao osobe koje ine vijesti, ene su ozbiljno nezastupljene u profesionalnim kategorijama. Za ene, godine predstavljaju jednu od kljunih odrednica da li e se pojaviti u vijestima. ene u godinama se gube iz medija jer vie nemaju mladalaku ljepotu i mediji smatraju da godinama samo stare, dok mukarci godinama postaju mudriji, tako da su zreliji mukarci vie u medijima. ene su dvostruko vie portretizirane kao rtve nego mukarci. Ukoliko je ena poinila zloin, u medijima je ona obavezno predstavljena na senzacionalistiki nain. ene koje ine vijesti e tri puta vie nego mukarci biti identicirane u smislu porodinog statusa. Kada rade intervju sa uspjenim enama, mediji e im uglavnom postaviti pitanje: Kako uspijete uskladiti porodicu i karijeru?. Ovim pitanjem se potvruje koliko mediji podravaju stereotipe, jer se eni sa karijerom moe progledati kroz prste ukoliko je i savrena domaica. Dok se uspjenim mukarcima rijetko postavi pitanje u vezi sa porodinim ivotom, a i kada se postavi, ono glasi: Da li uspijete nai vremena za porodicu?. Podrazumijeva se da je u njihovim ivotima prioritet karijera, a ako jo pronau malo vremena za porodini ivot, oni su savreni muevi i oevi. Mediji ene s karijerom predstavljaju kao polubia koja su se uzalud trudila da postignu neto svojim intelektom, zikom aktivnou ili umjetnikim stvaralatvom, jer su zanemarile JEDINO to eni moe osigurati potpunu sreu: brak i potomstvo.

ene i reklame
Mediji ne osuuju stereotipe ve ih koriste kako bi prikazali djevojice, djevojke i ene onako kako ele. I kao rezultat medijske diskriminacije djevojaka i ena koja nas svakodnevno okruuje od printanih, elektronskih i online medija, dobijamo poraavajue rezultate u stvarnosti pojedinki. I nije vano to su ene i dalje neobrazovane, to djevojke povraaju, to intimni partneri zlostavljaju ene, to ljudi unitavaju okoli.

U domaim reklamama, strunjaci/kinje bi rekli/e da postoje tri vrste ena:

1. ena-dijete
Prvi tip reklama su one u kojima djevojica neizmjerno uiva u mirisu omekivaa za rublje, ili kerke koje se takmie u kupovini boljeg deterdenta a majke podravaju njihov izbor.

2. ena-ena
Drugi tip ima brojne podvrste ali podrazumijeva emancipirane, lijepe i zgodne ene, ali potpuno posveene svom domainstvu. Takva ena je nesumnjivo san gotovo svih mukaraca. Ona eka naga svog hranitelja sa spremnim superukusnim instant krompir pireom ili mirisnom kafom.

3. ena-majka
eni-majci pripada i svekrva koja se bolje od snahe razumije u deterdent, mlade mame koje djeci oprataju nestaluke jer upotrebom pravog praka mrlje nestaju kao rukom odnesene. Pored porodine uloge koja ostaje u domenu privatne sfere, najznaajniji enski javni angaman je zabavljaki (odnosno seksualni). Odabranim slikama iz tampe i TV-reklama prikazuju se razni oblici poniavajueg, seksistikog i diskriminirajueg stava prema enama u naem drutvu. Neophodno je skrenuti panju na injenicu da portretiranje ena prikazanih na razne naine nanosi tetu predstavnicima/ama oba spola jer im oduzima mogunost razvijanja jednog oblika odnosa koji donosi sreu i zadovoljstvo odnosa izmeu razliitih, ali ravnopravnih ljudskih bia. Medije ne interesira koliko je ena uspjeno u svom poslu. Mediji uvjeravaju javnost da profesionalni uspjeh ene nije interesantan, da je njena karijera nevana u usporedbi sa poeljnou ili ljepotom njenog tijela. Lijepe ene, djeca i ivotinje, u reklamiranju su uvijek pun pogodak, kae abeceda marketinga. Oni kod ljudi privlae najvie panje, ali njihova prekomjerna upotreba, sve do zloupotrebe, moe izazvati i kontraefekat, esto bez ikakvih zakonskih posljedica. Kako i gdje povui crtu? Pitamo se da li su i koliko stvaratelji/ce ovakvih reklama svjesni/e konotacija i poruka koje njihove slike prenose? Koliko im je uope stalo kakve posljedice proizvode? Mukarci na reklamama za kreditnu karticu, odijelo i zubnu pastu djeluju izuzetno zdravo i sigurno u sebe. A zato i ne bi? Niko im ne zaviruje u lic, ne viri im donje rublje i ne fotograra ih se u neprilinim pozama.

MEDIJI I ENE - GENDER SENZIBILIZACIJA MEDIJA?

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Mediji predstavljaju javni ivot kroz debate i dijaloge i pokazuju ta se trenutno deava u drutvu. Ako vas nema u medijima, kao da i ne postojite. Zato je vano, u perspektivi jednakih prava, da i ene i mukarci mogu pod istim uvjetima da okupiraju medijski prostor. U drutvu koje eli da se predstavi kao demokratsko i muka i enska stvarnost bi trebale biti jednako vane i vidljive.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA

IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA 9 Bez obzira na trenutnu preovladavajuu ulogu medija u odravanju stereotipne uloge ene, oni mogu biti i jesu veliki saveznici inicijativa koje tee promjeni drutva nabolje. Nevjerovatno veliki broj medija koji su pratili kampanju 101 razlog zato glasati, koju je 2010. godine provelo 13 bh. organizacija u cilju potpore enama da iskoriste svoje pravo glasa na Opim izborima 2010. (1.226 medijskih natpisa/priloga u toku est mjeseci kampanje), dokazuje da u medijima ipak postoji odreena nota sluha za enska pitanja. I zato je izuzetno vano da ene liderice, ene u politikim partijama, ene u drutvu koje ele uestvovati u kreiranju drutvenopolitikih odnosa, izgrade dobre odnose sa medijima. I ene i mediji dijele zajedniki interes elju za boljim i kvalitetnijim drutvom. Evo nekoliko praktinih uputstava kako uspostaviti kvalitetan odnos s medijima.

Dobra komunikacija
Vano je da planiramo svoj rad i aljemo pozive medijima najmanje 24 asa prije odravanja aktivnosti. Odnosi sa novinarima i novinarkama neka budu direktni. Vano je otvoreno komuniciranje, pa ak i o problemima i tekoama sa kojima se naa stranka/organizacija susree (npr. u komuniciranju sa drugim organizacijama). Medijima treba olakati posao! Ako to znai da budemo posrednici/e izmeu vodstva organizacije i medija, da unaprijed okvirno znamo o emu trebamo govoriti, da imamo pripremljen press kit (detaljan sadraj press kita e biti dat u nastavku teksta) i da budemo na raspolaganju kada medijima to odgovara, to moramo shvatiti kao uvjete za dobar odnos i prihvatiti ih. Dobre odnose dugorono utvruje otvorenost prema medijima.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

Naoruati se potrebnim oruem

Adresar novinara/ki (kontakt lista) - listu medija, imena novinara/ki koje rade za medijske kue i njihove kontakte, za poetak na lokalnom nivou, a kasnije listu proirivati na dravnom nivou. Auriranje adreme novinara/ki: jednom u tri do est mjeseci provjeriti jesu li se urednici/e promijenili/e u medijskim kuama, dodati nove kontakte itd. Priprema tipske obavijesti za javnost (u daljnjem tekstu se nalaze smjernice formata poziva za medija i saopenja). Lina karta organizacije uvijek imati spremnu linu kartu sa osnovnim informacijama o organizaciji, logo, kontakte, broj bankovnog rauna, donatori/ ke, aktivnosti, viziju i misiju. Praenje medijskih objava poslije svakog poziva za medije potrebo je uraditi medijski clipping (isjeak) i arhivirati istupe svoje organizacije. Kalendar dogaaja tokom godine (strategijski plan prema medijima) kalendar napraviti na poetku godine sa bitnim datumima generalno i sa datumima vaih aktivnosti. Redovni briefing sa medijskim radnicima/ama (sedmino) - vano je odravati dobre kontakte sa medijima, uiniti da se dobro osjeaju dok rade sa vama, dogovarati sastanke na ka (ruku). Auriran i uvijek spreman press kit: Press kit koji se dijeli medijima bi trebao da sadri otprilike: linu kartu organizacije (osnovne informacije, logo, kontakti, broj bankovnog rauna transakcijskog i donatorskog), gradivo (tekst o samoj organizaciji, ciljevima, poziciji, geografskom poloaju), press release (saopenje medijima) o dogaaju, fotografije kljunih govornika/ca ili fotografije s dogaaja ili nekog drugog skupa gdje je vidljiva atmosfera dogaaja, ostali promotivni materijal organizacije/stranke (letak, razglednica, promo CD uspjenih projekata, partnerskih organizacija itd.); olovku sa logotipom organizacije i drugi prigodni promotivni materijal (bed, kalendar, bookmark, i sl.). Nakon nekog vremena mediji nee izvjetavati samo o aktivnostima vae organizacije/stranke, nego e postati vai suradnici. Samim tim, vaa organizacija e imati koristi, jer e mediji razumjeti sutinu vaih aktivnosti i prenosit e to javnosti na najrazumniji i najzanimljiviji nain.

10

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

PRAKTINI SAVJETI PRILIKOM DAVANJA INTERVJUA

Odnosi sa medijima su najvaniji i najvei dio odnosa sa javnostima. Stoga im se posveuje velika panja i briga, i to dugorono i kontinuirano. S obzirom da veina osoba koje javno istupaju smatraju TV-intervju najtraumatinijim, evo nekoliko praktinih savjeta za pripremu.

GOSTOVANJE NA TV-u
IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA NASTUP NA TV-u JE VAA PROMOCIJA - Zato sve mora biti podreeno nastupu!

ODABIR PROSTORA
- U svom prostoru ste u prednosti - U studiju je u prednosti novinar/ka, zato doite barem pola sata ranije kako biste se upoznali sa prostorom. - Pazite na pozadinu Ukoliko vas snimaju tokom, naprimjer, uline akcije, vodite rauna ko stoji iza vas te da u fokusu budete vi i aktivnosti vae organizacije, a ne neija rasprava koja se odvija iza vas. - Izaberite najudobniji poloaj Ukoliko elite da budete skoncentrirani na kvalitet govora obavezno se prije poetka snimanja namjestite najudobnije to moete, kako vam koncentracija ne bi oslabila zbog neudobnog poloaja u kojem se nalazite. - Pazite na kontrasvjetlo Uglavnom u studiju kamermani/ke odrede gdje ete sjediti, zato to gosti/e misle da je to njihova dunost. Ali, vi moete predloiti gdje ete sjediti. - Logo - uvijek imajte u pozadini logo vae organizacije ili neto po emu se prepoznaje koga i ta predstavljate. Nekada e snimatelj/ka traiti od vas da izaete napolje, ali vi moete traiti da u pozadini bude logo ili slika vae organizacije. Kada idete na gostovanje u studio ponesite promotivni materijal i prije poetka emisije recite snimatelju/ki da ga snimi.

IZGLED
Izbjegavajte kariranu, previe arenu ili odjeu sa krupnim detaljima jer e, u suprotnom, fokus biti na odjei a ne na vama. Oprezno sa nakitom Veliki komadi i puno nakita djeluju previe upadljivo na TV-u. Nanesite puder i paljivo s make upom. Jedno od pitanja koje trebate postaviti kada ugovarate gostovanje u medijima jeste da li imaju profesionalnog/u minkera/icu. Ukoliko nemaju, bilo bi dobro da stavite puder, ali ne pretjerano.

11

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Boje: nikada kontrasti - Izbjegavajte crvenu, utu i zelenu plava, siva i be djeluju toplo. Morate pratiti u kojoj emisiji gostujete, sigurno ne elite da u emisiji u kojoj treba da doete u odijelu, doete kao da ste krenuli na kafu. Imajte u vidu da kamera dodaje kilograme - od pet do sedam. Izbjegavajte duboke izme Iako je napolju zima ili snijeg, ponesite sa sobom salonke ili cipele jer u izmama na TV-u djelujete neproporcionalno.

TV-NASTUP FORMA
Prvih par sekundi je presudno u tome da li ete privui panju gledateljstva da do kraja saslua ta govorite. Zato dobro pazite koja vam je udarna vijest koju elite da prenesete javnosti. Uvijek krenite od sadanjeg trenutka, dakle, ZATO ulina akcija/javna debata danas a ne ime se bavi vaa organizacija, od kada postoji stranka... Izjava ne podnosi reklamiranje ili itanje Suhoparno itanje nee zainteresirati gledaoce/teljice da uju ono to imate rei. Moete napisati nekoliko teza koje e vas voditi. Najbolje je da statistike i cifre zapiete, ali nikad itav tekst. Gledajte u kamermana/ku dok snima vau izjavu ili u novinara/ku ukoliko stoji pored vas uglavnom daju podrku izrazom lica, to e vas ohrabriti. Pazite na mimiku lica i gestikulaciju rukama Blagi osmijeh na licu je poeljan, ali pazite ta govorite u tom trenutku. Naravno da neete imati osmijeh na licu ukoliko govorite o nezaposlenosti, rtvama, smrti itd. Ali, ukoliko najavljujete neki dogaaj ili aktivnost kojom se bavite, nemojte biti smrknuti. Pazite na ruke jer esto nesvjesno dok govorimo pravimo velike pokrete rukama, to daje dojam da ne znamo na pravilan nain objasniti ono o emu govorimo, pa upotpunjujemo govor rukama. U rukama nita, ni olovka Olovka ili neki drugi predmet u rukama za vrijeme gostovanja odaju nesigurnost. Postoje izuzeci, naprimjer, neki zgodan promotivni materijal poput broure ili letka. Pazite na kraj, zadrite pogled Kada se odjavi emisija, par sekundi poslije odjave kamera jo uvijek snima. to znai, nemojte odmah ustajati, okretati glavu, poeti razgovor sa novinarom/kom i sl., nego zadrite pogled sa blagim osmijehom. Ne komentirajte nastup Poslije emisije nemojte komentirati nastup, postavljati pitanja Kakva sam bila?, ili se poeti pravdati. Moemo se zahvaliti na pozivu, ukoliko nije bilo emitiranje uivo pitati kada se tano emisija emitira i da li vam moe biti snimljena (za clipping).

12

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

TV-NASTUP SADRAJ
Osnovna pretpostavka: svi je moraju razumjeti Ona se iznosi u prve tri reenice. Mora biti jasna, koncizna, izgovorena jezikom kojeg svi razumiju, bez strane i komplicirane terminologije. Ne koristite potapalice Prvo morate uoiti koje potapalice koristite kako biste ih izbacili iz govora. Nemojte koristiti kao to sam ve rekao/la, nikada ne znate ta e otpasti u montai. IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA Ne zaboravite spomenuti svoju organizaciju Ukoliko govorite uime vae organizacije, ne govorite u prvom licu jednine (naprimjer, Smatram...) nego u prvom licu mnoine (naprimjer, Smatramo...), jer ako govorimo stavove organizacije, to nije samo lini stav. Na privatna pitanja niste duni odgovoriti Samo pazite na nain na koji to kaete, jer su novinari/ke ipak samo ljudi. Ukoliko budete previe otri i agresivni nee vas vie zvati. Ponovite izjavu, ako snimanje nije uivo Ako ste se zbunili, rekli pogrean broj ili ime, predugo traili neku rije, niste rekli najvanije, u tom sluaju moete zamoliti da ponovite izjavu. Ukoliko je emisija uivo, a vi ste se zbunili, samo nastavite razgovor uz blagi osmijeh (sekunde u ivoj emisiji su jako bitne). Nemojte da vas greke zbune i obeshrabre, svima se deavaju. OFF THE RECORD NE POSTOJI to znai: ne govoriti novinaru/ki ono to ne biste eljeli da bude objavljeno, bila tu kamera ili ne. KAMERA JE U PROSTORU i snima i kad je niko ne dri i kada svjetlo ne gori! Tokom davanja intervjua za medije potrebno je: - Uvijek imati pripremljeno najmanje pet reenica o emu elite govoriti. - Znati da posjedujete vie znanja od novinara/ke o temi o kojoj treba da govorite jer se vi njome stalno bavite. - Na poetku intervjua ili razgovora sa medijma jako je bitno da zaponete razgovorom i pozdravljanjem novinarke/ra izgovarajui njeno/njegovo ime. (Tako stvaramo vezu sa novinarom/novinarkom). - Ako vas novinar/ka zatekne pitanjem na koje ne elite da odgovorite ili u datom trenutku ne znate odgovor, ponite reenicu sa: Hvala to ste postavili to pitanje... Zato? Najprije dobijate na vremenu da se sjetite odgovora a potom pokazujete da pridajete vanost novinaru/ki.

13

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU - Ukoliko ne elite ili ne znate pravilno odgovoriti na pitanje, moete se zahvaliti na pitanju i rei da vaa organizacija/stranka radi na tome da u narednom periodu javnost dobije istinit odgovor. - Kada dobijete poziv za gostovanje u medijima nikad ne smijete pitati: Jeste li zvali i druge?, Zato ba mene?..., jer time dajete na znanje da se bojite medija I ODAJETE NESIGURNOST, IME NOVINAR/KA shvata da ima kontrolu nad VAMA. - Neke stvari se mogu preutjeti ali nikada ne smijete lagati ili iznositi neprovjerene injenice i neke statistike, prie, dogaaje kojima ne znate izvor. - Odgovarajte na pitanja: Nemam komentar nije odgovor. - Prije emisije/intervjua za novine imate pravo pitati i upoznati osobu koja vas intervjuira, raspitati se kakav/a je novinar/ka i koje je vrste emisije u kojoj treba da gostujete. - Obavezno trebate znati sve o svojim aktivnostima, te pripremiti i oblikovati poruku koju elite poslati. Vano je da vjebate nastup. Sada svaka osoba, ako nema kameru, ima barem mobitel sa kamerom na koji se moe snimiti, pogledati, vidjeti svoje greke, ta eli promijeniti i tako vjebati dok ne bude zadovoljna konanim rezultatom. - Potujte medij, gledateljstvo i vrijeme. Nikada ne odbijajte nastup jer e umjesto vas nastupiti neko drugi, nemojte biti arogantni, agresivni i neprijatni (publika e odmah biti na suprotnoj strani), nemojte itati izjave. I, da: ako ne znate ta ete, uradite to sa osmijehom!

TV-INTERVJU POSEBNOSTI
Nemojte ostati bez rijei (iako je za tiinu kriv/a novinar/ka) Ukoliko ste ve odgovorili na pitanja a novo pitanje nije postavljeno, nemojte utjeti. Budui da se uvijek bolje razumijete u materiju na kojoj radite, nego novinar/ka koji/a moraju pokrivati iroke teme, sigurno postoji jo neto to moete rei. Nikada ne odgovarajte samo sa DA ili NE Moete odgovoriti sa DA ili NE, ali odmah obrazloite svoj odgovor. Gledajte novinara/ku i ne traite kameru Ukoliko se nalazite u studiju u kojem je jedna, dvije ili vie kamera, va pogled ne treba traiti kameru nego novinarku/a sa kojom/im vrite konverzaciju. IZUZETAK JE TOKOM PREDIZBORNE KAMPANJE KAD ELITE NAGLASITI JEDNU PORUKU U NEKOLIKO SEKUNDI, TAD MOETE NAKRATKO ZADRATI POGLED NA KAMERI RADI UVJERLJIVOSTI. Govorite o pozitivnim stvarima Nemojte praviti senzaciju, uvijek je bolje iznijeti pozitivnu priu. 14

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

JO NETO
NASTUPE SNIMITI - Ponovno gledanje je najbolji trening za bolji nastup! KREIRAJTE SVOJ TIM ZA MEDIJE. KREIRAJTE MREU PODRAVATELJA/ICA MEDIJSKIH KUA, NOVINARA/KI, AGENCIJA. PROMOVIRAJTE SVOJ RAD I DOSTIGNUA. IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA 15 SLIKA ORGANIZACIJE/STRANKE Slika organizacije jeste imid organizacije, a to znai kako vau organizaciju vide drugi vide i kako vi elite biti vieni. Clipping i analiza medija daju sliku kako, koliko i u kakvom kontekstu se pojavljujete. Postoje razliite tehnike praenja medija (on-line clipping, elektronski i press clipping). Danas postoje organizacije koje se bave prikupljanjem i analizom vaih istupa, to je poeljno, ukoliko ste u mogunosti odvojiti sredstva za to. Neka vaa organizacija/stranka planira sistematinu analizu imida u medijima kroz odreeni vremenski period, to znai odgovoriti na pitanja da li ste dobili jednaku panju medija bez rada na odnosima sa javnou i koliko medijske panje dobijate kada radite na poboljanju odnosa sa medijima. Uspjeh organizacije je danas i te kako ovisan o njenom ugledu u javnosti. U svijetu tehnolokih, sociolokih, i trinih izazova, potreba za sistematinim komunikacijama izmeu organizacije i njenih javnosti JE nenadoknadiva.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

ISPITAJTE SVOJ/ORGANIZACIJSKI PRISTUP MEDIJIMA 1. Za vau organizaciju odnosi sa medijima su:

a. Medijsko zagovaranje vaih ciljeva; b. Konstantno medijsko praenje vaih dogaaja; c. Praenje vaih aktivnosti kada su zanimljive medijima.

2. Kada pravite neki dogaaj, onda:

a. Poaljete poziv medijima i napravite nekoliko sastanaka sa urednicima; b. Poaljete poziv medijima i pozovete prijatelje novinare; c. Poaljete poziv medijima.

3. Kada vas mediji zovu/trae:

a. Znaju tano koga e traiti; b. Tek kada vas pozovu odluujete ko e se javiti; c. Znate ko e se javiti tek nakon poziva medijima i sastanka menadera.

4. Prema vaem miljenju, mediji od vas trae:

a. Vijest; b. Senzaciju; c. Informaciju.

5. Vae dogaaje mediji prate kada;

a. Se zajedno dogovorite; b. Vi to elite i trebate; c. Mediji to ele.

6. Kada aljete poziv medijima, za vas je najvanije da:

a. Razumiju sutinu onoga to radite; b. Znaju ko su vai korisnici/e; c. Znaju ko ste vi.

16

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

7. Po vaem miljenju, za medije je vijest...

a. Ono to je ivotna pria; b. Ono to je novo; c. Ono to niko drugi nema.

8. Odazivate se na medijske pozive za gostovanja ako:

a. Ste se zajedno dogovorili o bitnoj i aktuelnoj temi; c. Uglavnom ako je vama potrebno. IZGRADNJA DOBRIH ODNOSA SA MEDIJIMA - PRAKTINA UPUTSTVA 17 b. Uglavnom ako mediji pozovu vas;

9. Vas mediji zovu jer...

a. Znaju da dobro radite; b. Pretpostavljaju da dobro radite; c. Misle da dobro radite.

10. Ko zove koga:

a. Vi medije; b. Mediji vas; c. Ponekad mediji, ponekad vi. NAJVIE ODGOVORA A: Imate proaktivan pristup medijima. Oni razumiju va a vi njihov rad. Ne ekate da mediji dou na vae dogaaje. Prije svakog dogaaja pravite mini kampanju upoznavanja urednika sa vaim radom. Ovaj pristup je koristan jer je medijima lake da razumiju sutinu vaih aktivnosti. Ovakav pristup vam omoguava da lake budete VIJEST za medije. Prednost proaktivnog pristupa medijima je i u injenici da vrlo esto, kada urednici dobiju informaciju o vaim aktivnostima, postaju vai partneri, a mediji zagovarai vaih ideja. NAJVIE ODGOVORA B: Imate reaktivni pristup medijima. To znai da mediji dolaze na vae dogaaje ali samo u funkciji izvjetavanja. Vrlo rijetko zagovaraju vau temu. Potrebno je denirati i razraditi formalne i neformalne sastanke sa medijima kako bi se ovaj pristup promijenio. Do neke take smo zadovoljni kada mediji samo izvjetavaju sa naih dogaaja, ali nas vrlo brzo potrebe nae organizacije primoraju da od medija napravimo suradnike. Za ovu misiju ovakav pristup nije dovoljan. NAJVIE ODGOVORA C: Imate neutralan pristup prema medijima. Vai medijski odnosi bi se prije mogli denirati kao medijske potrebe. To znai da sa medijima suraujete samo kada vi trebate njima. Ovakav jednostrani pristup znai da u organizaciji nedostaje strategija odnosa sa medijima i odgovor na pitanje Zato naoj organizaciji mediji trebaju?.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

18

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

ENA I POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI USPJEAN POLITIKI IMID

Tokom rata i kasnije, mnogo puta sam bio u Bosni i Hercegovini, kako u ime vlade, tako i neovisno. Niti jedan jedini put u tim razgovorima meu zvaninicima BiH ili elnicima raznih organizacija nije bila nijedna ena, kazao je za jedan sarajevski medij 2010. godine Dan Serwer, potpredsjednik Centra za inovacije amerikog Instituta za mir. Izjava gospodina Serwera je moda za uenje u nekim drugim zemljama, ali u Bosni i Hercegovini svakako nije. U predizbornim kampanjama u Bosni i Hercegovini jo od 1990. godine malo se toga promijenilo, i dalje dominira prljava kampanja - umjesto kvalitetnih programa stranke mobiliziraju birako tijelo apelima na nesigurnost, ugroenost i strah, stav je Zorana Tomia, profesora politike komunikacije. Upravo u tome lei razlog zato su teorija i praksa kreiranja uspjenog politikog imida u BiH u nesrazmjeru. Jer, prema teoriji, kreiranje politikog imida osmiljena je aktivnost sistemskog naglaavanja pojedinih karakteristika i identiteta kandidata ili kandidatkinje. Ni pored najbolje volje ne moemo pronai primjer kad je neka politika partija u BiH uloila trud i novac da osmisli aktivnost sistemskog naglaavanja ijedne karakteristike ene/ena u svojoj politikoj opciji. Od 1960. godine kad je ameriki senator John F. Kennedy pobijedio Richard M. Nixona u televizijskog debati, jasno je da u politici osim imida pobjeuje dojam. Taj dojam najee stvaraju i/ili prenose mediji na osnovu materijala koje dobiju u predizbornoj kampanji. Prema istraivanju Nade Ler-Sofroni ENA U IZBORNOJ 2010. GODINI, MONITORING TAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA, koje je objavila Fondacija Heinrich Bll, ene na Opim izborima 2010. nisu imale anse. Iako su se izbori pribliavali, gotovo nijedna ena nije prezentirana u ulozi znaajnog politikog subjekta, niti se, osim rijetkih izuzetaka, igdje najavljivala njena mogua kandidatura za neko znaajnije mjesto. Gotovo zanemarljivo mali broj ena pojavljivao se u ulogama koje su bile direktno ili makar indirektno u vezi sa izborima, a ak i u tim sluajevima, ena je najee bila transmisija: predstavljala je stranku, slikala se uz (mukog) lidera, govorila uime stranke, vladajuim diskursom stranke. 19 ENA I POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI USPJEAN POLITIKI IMID

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Kreiranje imida takoer znai da se iz velikog broja karakteristika odreene osobe selektiraju i naglaavaju kao bitne one osobine koje mogu naii na simpatije i prihvatanje, takorei, gradi se prol najpoeljnijeg kandidata/kandidatkinje za glasako tijelo. U kampanjama su, prema dr. Ivanu iberu, najvanije slijedee osobine poeljnog psiholokog prola: Politiki eros usmjerenost lidera na podruje politike; Snana linost samosvijest, samouvjerenost (svijest o linoj psihikoj snazi); Otvorenost prihvatanje novih informacija, interpretacije, ideje... Vizija vizija razvoja drutva; Politiko uvjerenje sistemska interpretacija politike zbilje i koncepcija budueg razvoja; Komunikacija s javnou politika je komunikacija; Politiki stil odluivanja koncentracija moi i odluivanja, jednosmjerna komunikacija, razgovor s distance ili dvosmjerna komunikacija, dijalog, demokratsko donoenje odluka. Za Ope izbore 2010. godine prijavilo se 8.149 kandidata/kinja, od ega 5.145 mukaraca (63,13%) i 3.004 ene (36,86%). Niti jedna stranka nije ponudila poeljan psiholoki prol ene kandidatkinje, niti je odabrala da njihovo podruje politike tumai ena. Danas u BiH niti jedna stranka nema enu za predsjednicu. Jedna stranka jeste pozicionirala enu kao predstavnicu politike (Borjana Krito HDZ) ali tumaenje je preputeno mukarcima. Od 3.004 ene koje su navodno uestvovale u predizbornim kampanjama stranaka niti jedna u iroj bh. javnosti nije prepoznata po politikom erosu i uvjerenju, komunikaciji i linosti, viziji i odluivanju. S obzirom da su mnoge kandidatkinje generalnoj javnosti bile i ostale potpuno nepoznate, nije ni udo da su mediji jednostavno odslikali poziciju koju kandidatkinje imaju u svojim strankama i njihovoj politikoj platformi. Samo jedna kandidatkinja je spomenuta u predizbornoj kampanji desetak puta. Prema izjavama nekoliko politiki aktivnih ena iz razliitih stranaka na Konferenciji povodom ekonomskog osnaivanja ena odranoj 7. marta 2011. godine2 jasno je da unutar politikih stranaka ne postoji volja da se enama, stranakim koleginicama, otvori prostor za javno djelovanje i odluivanje. One su doslovno pozvale enske nevladine organizacije da im pomognu i da ih osnae da se znaju izboriti za svoje mjesto unutar sopstvene partije.

2 Konferenciju Kako unaprijediti ekonomski i drutvenopolitiki poloaj ena u Bosni i Hercegovini? organizirali su 7.3.2011. godine u Sarajevu povodom obiljeavanja 100 godina Meunarodnog praznika ena Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Udruenje INFOHOUSE i Fondacija CURE.

20

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Uprkos injenici da je BiH potpisnica brojnih konvencija, protokola i ugovora koji zahtijevaju stvarnu primjenu zabrane diskriminacije po osnovu spola, vidljivo je da su ene u BiH na margini drutva, da su kao demografska veina postale manjina u sopstvenom drutvu. ene ine manjinu na mjestima odluivanja, kako u rmama tako i u politici. Iako je politiki matrijarhat u svjetskim razmjerama u usponu, u BiH je ena na visokom poloaju jo uvijek incident. Rezultati izbora 2010. su najbolji pokazatelj stvarne politike moi ena, ali i utjecaja. Treeg oktobra 2010. je od ukupno 518 izabranih zvaninika/ca izabrano 90 ili 17,01% ena, a 428, odnosno 82,99% mukaraca. Da ovakve brojke ne bi postale i naa budunost, evo nekoliko praktinih savjeta...

ENE I KVALITETAN POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI DOBAR IMID? 1. Usvojiti slijedea etiri koraka:
a. Fokusirati se na one kojima je poruka usmjerena, njihove elje, potrebe i oekivanja istraiti ta treba biraima. ENA I POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI USPJEAN POLITIKI IMID b. Imid prilagoditi svijetu glasaa, ali istovremeno ostati vjerni sebi odjea ne ini ovjeka, ali odraava sopstvenu sliku o sebi. c. Naglaavanje razlike - Izabrati najmanje jednu osobinu koja kandidatkinju razlikuje od svih ostalih i na njoj graditi konkurentsku prednost, te je povezati s aktuelnim problemima i oekivanjima biraa (npr. mladost, iskustvo, poznavanje nekog podruja, odlunost...). d. Pojednostavljivanje (Ona se zalae za to!) - Moderna sredstva komuniciranja teko prenose kompleksne poruke, stoga imid treba pojednostaviti i uiniti ga bliskim (jedna do tri jake poruke tokom cijele kampanje). Uvijek treba misliti da se svaki potencijalni glasa/glasaica pita zato bi svoj glas dao ba vaoj opciji a ne nekoj drugoj? I zato trebamo imati u vidu: Javnost voli ljude koji priznaju pogreku i trae oprost. Birai vole one koji ele sluiti a ne vladati graanima. Birai biraju one za koje osjete da su jedni od njih.

21

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

2. Imati pravu poruku - model AIDA

Idealno, poruka bi morala: Privui (A) panju /Atention/ Zadrati (I) interes /Interest/ Izazvati (D) elju /Desire/ Potaknuti (A) akciju /Action/. Koristei model AIDA mi emo: Skrenuti panju medija i javnosti na sebe. Izazvati interes za tematiku o kojoj govorimo. Pobuditi elju kod sluatelja/ica da nas podre. Potaknuti ih na akciju, odnosno odlazak na biralite i glasanje za nau opciju.

Kadar iz predizbornog spota Vesne Pusi za predsjednicu Republike Hrvatske 2010.

Dobre poruke...
Komentirajui poruke u kampanjama pred izbore 2006. godine u Srbiji Miroslav uti, direktor agencije Interaktiv, kao dobar primjer poruke istaknuo je slogan Svi smo mi pomalo socijalisti jer je poruka bila odlino osmiljena, duhovita, emotivna: Slogan treba da vas zaintrigira, da podignete obrvu, a na poruku, naprimjer, Za bolji ivot padaju obe obrve i oi se sklapaju od dosade. Stvaranje izbornih poruka zasniva se na pretpostavci da je odluka biraa prilikom glasanja zapravo izbor izmeu razliitih mogunosti.

22

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Dobra poruka moe se napisati u jednoj ili dvije reenice koje naznauju osnovne teme: vrijeme je za promjene, ne mijenjajte konja usred trke, prolost nasuprot budunosti, liberal protiv konzervativca, integritet nasuprot korupcije, strunost nasuprot nesposobnosti. Uz glavnu izbornu poruku, u kampanji su takoer potrebne i ciljane dopunske poruke usmjerene ka odreenim grupama. Te pomone poruke formiraju osnovu za komunikacionu strategiju TARGETINGA. Naprimjer, ako kandidat/kinja demokrata u urbanom podruju nastupa sa populistikom porukom koja glasi: Ja na prvo mjesto stavljam ovjeka, moj protivnik je okrenut samo bogatima i monima, isti kandidat moe imati i niz dopunskih poruka. Jedna od njih moe biti usmjerena ka nacionalnim manjinama, ili moe biti u vezi sa podrkom koju kandidat daje programima za zapoljavanje i programima za razvoj privatnog preduzetnitva pripadnika manjina. Druga, namijenjena lanovima sindikata, moe biti o podrci zakonu o minimalnim zaradama i pravu dravnih slubenika da se sindikalno organiziraju. Slijedea, upuena, naprimjer, starijim glasaima, moe biti o podrci za starake domove i programe ishrane starijih sugraana.3 Evo nekoliko primjera vjenih slogana kampanje: Ostvarimo razliku Dokazan (voa/politiar/ekonomist/iskustvom) Dokazano vodstvo Kvaliteta u vlasti Snaga i iskustvo. ****Postoje kandidati koji su svojim neobinim predizbornim sloganima privukli veliku panju biraa, i to u rekordnom roku, to je pokazao Joko Kraljevi Risa, nezavisni kandidat za naelnika opine Proloac na lokalnim izborima u Hrvatskoj. Na predizbornim plakatima ovog kandidata bile su poruke:Meni e bit bolje, vama isto, te Meni sve, vama nita. Svojom pojavom, koja je ironino predstavila svoje miljenje o hrvatskim politiarima, i porukom Jedno mislim, drugo govorim, tree radim, Risa je uspio da proe u drugi izborni krug. ENA I POLITIKI IMID - KAKO IZGRADITI USPJEAN POLITIKI IMID 23

Primjer je citiran iz prirunika Targetiranje, u izdanju NDI-ja/Crna Gora, 2005. godina.

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

3. Upravljati temama
Ne tumaiti kompleksne i nove probleme ili preodgajati birae. Ne otvarati teme na kojima protivnici mogu poentirati ili koje se mogu vratiti kao bumerang. Odvraati panju od naih mana i slabosti. Lansirati teme koje mogu ostvariti nau prednost pred ostalima u nekom podruju. Govoriti o onome o emu birai ele sluati i s ime se mogu poistovjetiti. Tokom debata ili u TV-intervjuima ne dozvoliti da voditelj ili suparnik nameu teme i nain razgovora o njima.

4. Ne zaboraviti na snagu prvog dojma.

Mi donosimo brzu ocjenu o ljudima, sviaju li nam se ili ne, presuujemo o njihovim kvalitetama u prvih sedam sekundi naeg susreta.4 Bez obzira na svu taktiku i strategiju koju provodimo u predizbornoj kampanji, u ljudskoj je prirodi da donosi sud na osnovu dojma i izgleda. Nedavno provedeno istraivanje imida predsjednikih kandidata pokazalo je da veina od osam stotina ispitanika odluuje na osnovu slike kandidata bez tona, a tek ih 7% slua politiki sadraj ili poruke. ak 55% biraa reagira na neverbalnu komunikaciju, 35 % na boju i ton glasa, a samo 7% zaista ih i slua ta govore. I zato se pravi imid gradi godinama, a ne tek pred kampanju. Svaki kandidat javnost treba dugo uvjeravati u svoj politiki eros, viziju, pouzdanost, autoritet, i simpatinost. Uspije li se u tome, birai esto na neoekivan nain nagrauju neke osobine kandidata.

Citat iz knjige Roger Ailesa You are the Message (1995.)

24

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

RAZVOJ LIDERSKIH VJETINA

Krajem 2010. godine organizacija koja se bavi predvianjima trendova okirala je sve kad je objavila da e se u narednih 40 godina veoma veliki broj ena nai na visokim pozicijama. ene e preuzeti liderstvo irom svijeta, i to u tolikoj mjeri da to nikad prije nije vieno i zemlje e shvatiti da ne mogu biti uspjene ako samo 50% populacije uestvuje u donoenju odluka. Da bi se to desilo i u Bosni i Hercegovini osnaujemo ene da prihvate ulogu liderica. Menader/ica je funkcija. Liderstvo je stav. Menader/ica radi od 9 do 17h, a lider/ica sedam dana u nedjelji, 24 sata dnevno. Vrlo malo ljudi su stvarni lideri/ce jer nisu sposobni/e preuzeti odgovornost sami za sebe. Pravi/a lider/ica nikada nee projektirati svoje probleme na ostale, niti izgubiti uvid u apsolutnu istinu 100% je odgovoran/a za svoje misli/osjeanja/ djela, bez obzira ta se dogodilo. To je veliki problem veini ljudi jer su jednostavno uvjetovani da vjeruju Nisam ja, oni su. Ovakvo vjerovanje stvara kulturu rtve, a pravi lideri/ce nikada ne vide sebe kao rtvu. Upravo zato istinski lider/ica esto nije neko s vrha stranake strukture, ve iz sredine ili ak sa prve linije.

KAKO POSTATI USPJENA LIDERICA 1. Testirajte sebe koji su vai unutranji motivacioni faktori?
Liderske osobine imam li ih i ja? DA/NE Motivacija, energija ast i moralni integritet Samopotovanje Kognitivne sposobnosti Kreativnost elja za vodstvom Fleksibilnost Opis Visoka elja za uspjehom, ambicija, inicijativa, energija Pouzdanost, povjerenje Vjerovanje u sopstvene vrijednosti Sposobnost da se prihvati, preradi i interpretira velika koliina informacija Originalnost Volja da se postane liderica Sposobnost adaptiranja razliitim pratiocima i situaciji

Ako je veina ili svi odgovori DA, idemo dalje...

25

RAZVOJ LIDERSKIH VJETINA

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

2. DA LI DONOSIM ODLUKE PO SLIJEDEEM PRINCIPU:

1. Identikacija problema 2. Deniranje ciljeva 3. Donoenje preliminarne odluke 4. Generiranje liste moguih rjeenja 5. Evaluacija moguih rjeenja 6. Odabir rjeenja 7. Provoenje odluke u praksi 8. Praenje izvrenja odluke. Ako je veina ili svi odgovori DA, idemo dalje...

3. DA LI IMAM:
1. Nedostatak sposobnosti uenja iz greaka 2. Nedostatak interpersonalnih vjetina i kompetencija 2.1. Hladan, grub, arogantan i egocentrian rukovodilac 2.2. Nedostatak bazinih socijalnih vrijednostii kunog vaspitanja 3. Nedostatak otvorenosti za nove i razliite ideje 4. Nedostatak odgovornosti za (ne)postignute rezultate 5. Nedostatak inicijative. Ako je veina ili svi odgovori NE, vrijeme je da prihvatite da JESTE liderica i da trebate prei naredne korake:

USVOJITI DESET PRAVILA LIDERSTVA5 Karakter i integritet

enama se najee daju visoke ocjene za karakter. Vano je da se ta prednost zadri. Pozitivan stav prema karakteru ena predstavlja prednost za stranke i vlasti. ene mogu da trae i da dostignu ulogu isturenih predstavnica graana kako bi se projektu dala pozitivna poruka uspjeha, dostignua, strpljenja, poziva na linu odgovornost.

Pravila su preuzeta i skraena iz teksta 10 pravila liderstva Diana Cromer, NDI/ Srbija, 1999/2000.

26

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Karakter i integritet se dokazuju kljunim osobinama: Drite se svojih rijei. Vaa djela moraju da odgovaraju vaim rijeima. Lojalnost ima veliku teinu. Budite potene prema svojim podreenima, biraima i kolegama/icama i veina njih e vam vratiti istom mjerom. Budite nepotene pa e vam i to vratiti istom mjerom.

Stvorite viziju
Ljudi slue neemu i uestvuju u tome zato to vjeruju u rezultate. Graani/ke e nai vremena da preuzmu na sebe dodatne odgovornosti ukoliko vjeruju u pravac kojim ih njihov/a lider/ica vodi.

Omoguite da vaa vizija bude stalno vidljiva svima

Svakako je veliki izazov da se svi dre na pravom putu poto se jednom stvori koalicija. Razliite linosti i lini programi mogu da zamagle prvobitnu viziju. Lideri/ ce su ti koji pomau da svi stalno dre na umu prvobitni cilj. Diskusija o tome kako ostvariti neku viziju u praksi je pozitivna i treba je podsticati. Tako svi mogu da prihvate viziju kao svoju. Fleksibilnost u pogledu naina na koji treba obaviti taj posao dozvoljava izmjene uesnika i spoljanjih faktora. Ali ne treba dozvoliti da diskusija i potreba za eksibilnou zamagle prvobitni plan ili viziju.

Stvarajte nove lidere/ice

Postoji kola liderstva koja armira ideju da lider/ica ima svu mo dok oni koji su mu/joj podreeni samo primaju nareenja. Druga kola liderstva, koju ene odavno prakticiraju iz nude, a koja je sada postala i liderski stil koji se promovira meu modernim rukovodiocima/teljicama velikih kompanija, tvrdi da mo data drugima osigurava veu mo za samog lidera/icu. Kao lider/ica, imate ulogu da budete mentor/ica novih lidera/ica. Vizija nikada nee biti potpuna dok ne bude mnogo pojedinaca/ki sposobnih da budu lideri/ice na svakom nivou odreenog projekta.

Podstiite neslaganje
Isuvie esto, lideri/ce vie vole da budu okrueni/e ljudima koji im stalno odobravaju. Pojedincima/kama koji/e e se saglasiti bez pitanja sa svime to lider/ ica predloi ili preporui. Ako se drugima dozvoljava da raspravljaju izmeu sebe i da dovode ideje u pitanje, to stvara atmosferu u kojoj nastaju najkreativnije ideje

27

RAZVOJ LIDERSKIH VJETINA

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU a ljudima se daje ovlatenje da razmiljaju konstruktivno u pogledu zadataka ili taktike koji su neophodni za ostvarenje vizije.

Preuzmite odgovornost za konanu odluku

Biti otvoren/a za ideje drugih, biti otvoren/a i podsticati diskusiju i raspravu, to su najvaniji elementi liderstva. Jo jedan znaajan element je sposobnost da se donese konana odluka i da se preuzme konana odgovornost za tu odluku. Bolje je donijeti nekakvu nego nikakvu odluku, ili takvu koju okolnosti nametnu zato to se istraivanje i diskusija nikada nisu zavrili. Lider/ica preuzima na sebe konanu odgovornost u pogledu odluke bez obzira na ishod. U sluaju uspjenog rezultata, lider/ica dijeli zaslugu sa drugima. U sluaju neuspjeha, lider/ica preuzima svu krivicu na sebe.

Drite se postrani od rasprava na linoj osnovi meu vaim kolegama/ icama i podreenima
Lideri/ce koji su usmjerili sve strane ka ostvarenju vizije mogu da dozvole da se neki ljudi u organizaciji ne slau ili prosto ne dopadaju jedni drugima. Ali lideri/ ce koji imaju takav karakter i integritet da su u stanju da osiguraju potovanje svih lanova/ica organizacije stvaraju viziju koju svi mogu da vide i prihvate, kao i atmosferu u kojoj su predmet diskusije principi a ne linosti, i ne bi trebalo da uzimaju uee u linim svaama ili problemima niti da budu u njih uvueni.

Imajte plan - ali budite eksibilni i prilagoavajte se promjenama

Ljudi e uestvovati u neemu zbog vizije. Zadatak e biti ostvaren kada postoji plan kako da se vizija realizira u praksi. Ako neto ne moe da se napie, onda ne moe ni da se uradi. Lider/ica dozvoljava da lina eksibilnost varira u skladu sa okolnostima. Pod odreenim okolnostima, dobar lider ili dobra liderica moraju biti spremni da se povuku i puste druge da vode, dok pod nekim drugim okolnostima dobar lider ili dobra liderica moraju da budu dio radne grupe kako bi motivirali ljude da idu dalje.

Sposobnost da se komunicira jasno, jezgrovito i artikulirano

Sposobnost da se komunicira zasniva se na literaturi. Lideri/ce ire svoj uvid u ljudsku prirodu kao i svoj osjeaj za ono to e djelovati u sadanjosti i u budunosti zahvaljujui svom poznavanju istorije, svojoj sposobnosti da jasno piu i zahvaljujui jeziku koji je lako razumjeti zbog literature koju itaju. 28

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU Dobro razvijene sposobnosti komunikacije za lidere/ice su neophodne. I najbolje ideje i vizija na svijetu nita ne vrijede ukoliko lider/ica nije u stanju da ih prenese ljudima koji e ih realizirati.

Koristite sva pomona sredstva i tehnologije koji su vam dostupni osigurajte pomona sredstva i tehnologiju onima od kojih traite da ostvare zadatak
Tokom itave istorije, onaj vojni zapovjednik koji je smiljeno koristio najnoviju tehnologiju komunikacija i postarao se da ona bude dostupna i njegovim ocirima izaao je iz sukoba kao pobjednik. Lideri i liderice moraju poznavati i razumjeti sredstva komunikacije i upotrijebiti ih tako da ona doprinesu njihovom uspjehu. Podjednako je vano da osiguraju odgovarajua sredstva kako bi zadaci koje su podijelili bili izvreni.

29

RAZVOJ LIDERSKIH VJETINA

OSNAIVANJE ULOGE ENE U POLITIKOM IVOTU

30