Journal

PREPORODOV
MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 159 ISSN 1334-5052 SIJEANJ 2014.

ADNAN JAHI
SISAKO-MOSLAVAKA PRIA Marina, Bogdan i Irfan MIRNA REINTEGRACIJA 16 GODINA POSLIJE Integracija kuda dalje? INTERVJU ADNAN JAHI BiH trebaju konkretne inicijative i podrka PROTESTI U BOSNI I HERCEGOVINI Kako su demonstranti postali huligani?

KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI REDAKCIJA: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI SURADNICI: Helena ANUI (Rijeka) Elvir BEIROVI (Njemaka) Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb)

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Marina, Bogdan i Irfan.................................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Poetak tradicije............................................................................. 4 Glas istine protiv lai i zla................................................................ 6 Jednoroditeljski problemi............................................................... 7 Spomen na doktora Irfana.............................................................. 9 HRVATSKA Intervencija preko TV-a................................................................. 10 Integracija kuda dalje?............................................................... 12 Pomo izbjeglicama iz BiH............................................................ 14 INTERVJU ADNAN JAHI BiH trebaju konkretne inicijative i podrka................................... 16 BOSANSKI BAROMETAR Bosanski bojkot Doma naroda...................................................... 24 Kako su demonstranti postali huligani?........................................ 26 IZ SVIJETA Spirala sukoba i kaosa................................................................... 30 KULTURA Pisana i usmena knjievnost u BiH................................................ 36 Otkako je Banja Luka postala........................................................ 38 Bjelinom progovorila rije............................................................. 39 Intelekt u slubi ovjeka................................................................ 40 Istone glazbene prie.................................................................. 41 Potpora muzealcima Sarajeva....................................................... 43 PRIE IZ BOSNE Sandaki muftija koji je branio Bosnu......................................... 44 IVJETI ISLAM Od prve kuranske objave do hidre (III)....................................... 46

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 E-MAIL: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr WEB: www.kdbhpreporod.hr IRO-RAUN: ZABA 2360000-1101441490 DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 CIJENA: 15 kuna PRETPLATA: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje DIZAJN: Midhat MULABDI FOTO: Ognjen KARABEGOVI PRIJELOM: Dario MOLNAR TISAK: top grafika, Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske NA NASLOVNOJ STRANICI: Adnan Jahi, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli

UVODNIK

UVODNA RIJE

Marina, Bogdan i Irfan

Postoje razne kontraverze i pekulacije oko ruenja helikoptera 1995. godine i ubojstva ratnog ministra vanjskih poslova BiH. Svojedobno je Reuf Ljubijanki, brat rahmetli Irfana, izjavio kako mu sve lii na zavjeru ili dogovor o likvidaciji. Prije pogibije Ljubijanki je poeo istraivati viemilijunski kriminal u ratnoj diplomatskokonzularnoj mrei BiH vezano za nezakonito izdavanje pasoa, a kobnog dana, prema izjavama nekih svjedoka, nosio je pismo predsjedniku Izetbegoviu koje je napisao rahmetli Izet Nani, ratni komandant 505. Buimske brigade Armije RBiH, u kome se govori o stanju u Bosanskoj krajini. Zrani most izmeu Zagreba i oralia kod Cazina trajao je 14 mjeseci, obavljeno je blizu 100 letova, a oborena su samo dva helikoptera poetkom kolovoza 1994. (sa sedam Ukrajinaca, lanova posade) i 28. svibnja 1995., kada je poginuo ministar Ljubijanki. Sigurno se pitate u kakvoj su vezi upanica Marina Lovri Merzel i ministar Irfan Ljubijanki? Odgovor glasi: Bogdan Rkman, doupan Sisako-moslavake upanije. Jedan od prvih problema koji su se javili na poetku treeg upaniinog mandata bilo je mjesto doupana iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine. Milorad Pupovac i vrh SDSS-a odluili su se za Rkmana i time estoko razljutili hrvatsku braniteljsku populaciju, ali i SDP koji stoga nije koalirao sa SDSS-om, kao na izborima 2005. i 2009. godine. Bogdan Boro Rkman od 1991.-1993. bio je oficir u Vojsci RSK 3. bataljun 19. pjeadijske brigade 21. korpusa, a zatim je prebaen na Radio Petrova gora. Kao novinar-komentator pisao je za Vukovarske novine, Novu rije, Srpski glas i Vojsku Krajine. Hrvatske braniteljske udruge dole su do vrlo zanimljivih podataka i dva video zapisa koji povezuju aktualnog sisako-moslavakog doupana i ministra Ljubijankia. Prva snimka je nastala 28.05.1995. na mjestu pada helikoptera u selu Kremen, a na njemu se vide ostatci letjelice, razbacana mrtva tijela putnika i lanova posade, te osobni i slubeni dokumenti. Muni video uradak zainjen je komentarima Bogdana Rkmana, tadanjeg komentatora RTV Republike Srpske krajine, koji je bio na mjestu dogaaja neposredno nakon ruenja helikoptera. Drugi zapis je nastao 28.06.1995. na vojnoj paradi specijalnih snaga Vojske RSK na vojnom poligonu Slunj. Izmeu ostaloga, tom prigodom su proitana imena, prezimena i inovi vojnika i oficira koji se nagraeni novanom nagradom za uspjeno ruenje helikoptera u kojemu je bio ministar Ljubijanki. TV-komentator parade bio je sadanji sisako-moslavaki doupan. Porodica rahmetli Irfana Ljubijankia supruga Minka, biva dugogodinja voditeljica Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu, sin Senad i kerka Selma nikada nisu dobili zvanini izvjetaj o pogibiji. U Tuiteljstvu BiH postoji predmet o tom sluaju, ali se na njemu vrlo sporo ili nikako radi. U izjavi za Dnevni avaz prije nekoliko godina Minka Ljubijanki je izjavila da je na CNN-u vidjela slike na kojima njezin suprug Irfan lei mrtav u travi, u plavoj koulji s crvenom flekom na prsima. To bi moglo znaiti da je naknadno ubijen. Bilo kako bilo, dobar dio istine zna Bogdan Rkman i na njemu je da o tome javno progovori. 10-ak dana nakon potpisivanja Protokola uslijed protesta graana zbog teke ekonomske i socijalne situacije u zemlji, izmeu ostaloga, pala je i Vlada USK-a na elu s premijerom Lipovaom. Nadamo se da ostavka Vlade nee omesti izgradnju Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki na mjestu njegove pogibije. Da je doktor Ljubijanki iv, moda se u Bosni ne bi dogaale stvari kojima smo svjedoci q Ismet ISAKOVI

Od lokalnih izbora 2005. godine Bonjaci imaju svoga predstavnika u Skuptini Sisako-moslavake upanije prvo Haim Smlati, u dva mandata (2005.-2013.), a od prologodinjih izbora aban Kadri, bivi i sadanji predsjednici sisakog ogranka SDAH. Njihovo uee u upanijskoj vlasti u proteklom periodu nije bilo samo protokolarno ve mnogo znaajnije, a dugogodinja zahvalnost SDP-ove vlasti imala je utemeljenje ponajvie zbog uloge jedinog bonjakog predstavnika prigodom Konstituirajue sjednice upanijske skuptine odrane 20. lipnja 2005. Naime, tada je rezultatom 25:24 (ili tonije 25:0, vijenici iz koalicije HDZ HSP napustili su sjednicu prije glasanja) u neeljenu politiku mirovinu otiao najdugovjeniji hrvatski upan uro Brodarac iz HDZ-a, ovjek od velikog Tumanovog povjerenja i bespogovorni politiki vladar Sisako-moslavake upanije. Prijelomni glas je bio glas upanijskog vijenika Haima Smlatia, koji je uspio odoljeti primamljivim ponudama da se drugaije odlui, a kojima je bio izloen u periodu izmeu drugog kruga izbora i Konstituirajue sjednice. Nakon glasanja mandat za formiranje nove upanijske izvrne vlasti dobila je prva dama upanijskog SDP-a Marina Lovri, danas poznatija kao Marina Lovri Merzel, sisako-moslavaka upanica. 10 godina prije ovoga dogaaja 28. svibnja 1995. u posljednjim mjesecima rata u Hrvatskoj i BiH, na podruju Slunjskih brda, kod sela Kremen koje se nalazi na cesti izmeu Slunja i Cetingrada, poginuo je dr. Irfan Ljubijanki, tadanji ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Glavnog odbora SDA. Helikopter kojim je putovao s improviziranog vojnog aerodroma oralii kod Cazina prema Zagrebu sruili su raketom pripadnici Vojske RSK. Pored njega u letjelici su bili Izet Mehmedagi, zamjenik ministra pravosua BiH, Mensur abuli, savjetnik ambasadora BiH u Zagrebu i major Fadil Peki, pripadnik MUP-a BiH i osobni pratitelj ministra Ljubijankia, kao i trojica lanova posade. Skoro punih 19 godina kasnije, krajem sijenja 2014., mediji su objavili vijest da je u zgradi Vlade Unsko-sanskog kantona u Bihau potpisan Protokol o izgradnji Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki, u kojemu je precizirano da e Vlada USK-a putem Ministarstva za boraka pitanja osigurati potrebna financijska sredstva, dok e Islamska zajednica u Hrvatskoj biti nositelj aktivnosti u ishoenju potrebne dokumentacije. U prvoj godini treeg mandata upanica Marina Lovri Merzel prolazi teka iskuenja, postala je u negativnom smislu najeksponiranija SDP-ovka od afere oko kupnje luksuznog automobila marke Audi do optubi Jasmine Jovev, bive efice njezinog kabineta. Mnogi smatraju da je nekom stala na ulj, i to iz vrha SDP-a, ba kao i svojedobno zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. Inae, Marina i Milan su dobri prijatelji, to ba i nije neka zgodna politika preporuka vrhu SDP-a. S druge strane, upanica Lovri Merzel i gradonaelnik Bandi su praktino jedini politiari u Hrvatskoj koji znaju da Bonjaci postoje i u konkretnom politikom smislu, a ne samo na nivou folklora i dobre hrane. Bez obzira na sve, neka institucije rade svoj posao i dou do istine, pa i one tko stoji iza medijskog udara na sisako-moslavaku upanicu. Svi koji su poznavali rahmetli Irfana Ljubijankia tvrde da je bio politika i ljudska legenda, za primjer generacijama. Bio je prvi bosanskohercegovaki politiar koji je govorio da BiH mora biti graanska i multietnika zemlja, domovina svih njenih graana. Zbog svoga humanizma i vizionarstva mnogi smatraju da bi u ovome vremenu bio nositelj pozitivnih ideja i politikih kretanja u BiH, a prema nekima, i sam rahmetli predsjednik Alija Izetbegovi u njemu je vidio svoga potencijalnog nasljednika.

SIJEANJ 2014.

BONJACI U HRVATSKOJ

1. NATJECANJE UAA KURANA U RIJECI (02.-05.01.2014.)

Poetak tradicije
U organizaciji Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Medlisa Islamske zajednice Rijeka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva vakufa Drave Katar i Fondacije Dasim bin Muhammed AlThani iz Katara, od 2. do 5. sijenja 2014. u Islamskom centru u Rijeci odrano je 1. Natjecanje uaa Kurana.

Kuran je inspiracija vjerniku i izvor svih njegovih postupaka

etverodnevna priredba iz poznavanja Kurana poela je sveanim otvorenjem u etvrtak, 2. sijenja. Sveanosti su prisustvovali brojni uglednici iz zemlje i svijeta: Nasser Al Sulejti, izaslanik ministra vakufa Katara i ravnatelj Fondacije Dasim bin Muhammed Al-Thani, mr. Vojko Obersnel, rijeki gradonaelnik, Zlatko Komadina, primorsko-goranski upan, Milan pehar, izaslanik rijekog nadbiskupa, Sulejman ef. Redepi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Makedoniji, bihaki muftija Hasan ef. Maki, ljubljanski muftija dr. Nedad Grabus, zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, lanovi Meihata i Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, imami i muallime, predstavnici bonjakih asocijacija i mnogi drugi. Prisutnima u Kongresnoj dvorani Islamskog centra Rijeka obratili su se zagrebaki muftija Aziz Hasanovi, ravnatelj Fondacije Dasim bin Muhammed Al-Thani Nasser Al Sulejti, glavni rijeki imam Hajrudin ef. Mujkanovi i rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel. U programu sveanog otvaranja sudjelovale su lanice enskog pjevakog zbora Selsebil iz Rijeke, te mladi uai Kurana iz Zagreba i Rijeke, budui hafizi Ahmed Alili i Ammar iki. Sveanost je izravno prenosila Al Jazeera, katarska televizijska kua. Na poetku obraanja prisutnima muftija Aziz Hasanovi je citirao 9. ajet kuranske sure El-Hidr: Uistinu, Mi smo objavili Kuran i Mi emo ga uvati. Izrazio je posebno zadovoljstvo to se natjecanje odrava u Islamskom centru Rijeka koji je otvoren prije sedam mjeseci i stavljen u slubu islama i muslimana. Nema sumnje da je Islamski centar u Rijeci uinio grad Rijeku prepoznatljivim gradom multikulture, zajednikog ivljenja, otvorenog dijaloga, dijaloga bez bilo kakvih predrasuda, gradom na koga se mogu ugledati svi gradovi svijeta i oni sa Istoka i oni sa Zapada. Moj uvaeni prethodnik, estiti muftija evko ef. Omerbai, zajedno sa dematlijama i imamima Rijeke, dao je veliki doprinos

tome, a svakako je to i velika zasluga naeg gradonaelnika gosp. Obersnela, koji je s nama u zlu i u dobru. Takvo pozitivno ozraje iz ovog Islamskog centra prenosi se i na druge gradove u Republici Hrvatskoj i svrstavaju je u red zemalja koje se mogu ponositi odlino rijeenim muslimanskim pitanjem. Dobri odnosi se njeguju, poput cvijea zalijevaju, pa su i ovi odnosi odnjegovani dugogodinjom brinom njegom, zalaganjem i doprinosom muslimana na raznim poljima znanosti, kulture, graditeljstva, ali i sudjelovanja u Domovinskom ratu i polaganjem 1.080 ivota u temelje samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj otvoren je za suradnju sa svima onima koji na bilo koji nain hoe, znaju, ele i mogu doprinijeti promicanju islamskih vrijednosti koje po svojoj poruci imaju trajni univerzalni karakter. Kuran je inspiracija vjerniku i izvor svih njegovih postupaka. Uiti Kuran, ivjeti po njemu, njegovati njegove vrijednosti sveta je dunost muslimana, rekao je muftija Hasanovi. Naglasio je da nas kuranski ajet, izreen na poetku njegovog govora, obavezuje na uvanje Kurana u njegovom izvornom obliku. Zato su organizatori po prvi puta organizirali natjecanje uaa Kurana na ovakav nain uenje, razumijevanje i tumaenje Kurana. Proglaavajui natjecanje otvorenim, muftija Hasanovi je izrazio ponos i zadovoljstvo to se prvo natjecanje uaa Kurana za nearapsko govorno podruje i prvo u organizaciji Fondacije Dasim bin Muhammed Al-Thani izvan Katara odrava u Rijeci, u novootvorenom Islamskom centru.

Uenje, razumijevanje i tumaenje Kurana

Ovo je natjecanje za osobe koje nisu s arapskog govornog podruja. Uai Kurana su osobe koje ue Kuran na arapskom jeziku, ali uz to izuavaju Kuran na sebi razumljivom jeziku, u izjavi za medije rekao je Hajrudin ef. Mujkanovi, glavni rijeki imam. Naglasio je da natjecatelji trebaju pokazati znanje iz poznavanja Kurana. Moraju znati citate na arapskom jeziku napamet i te citate znati prevesti na svoje materinje jezike, pokazati razumijevanje teksta i znati ga tumaiti. To je i poticaj da se arapski jezik to vie izuava. Natjecanje iz poznavanja zadanih kuranskih sura i hadisa Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., trajalo je ukupno tri dana od petka do nedjelje, 3.-5. sijenja 2014. Na natjecanju je sudjelovao

PREPORODOV JOURNAL 159

BONJACI U HRVATSKOJ
101 natjecatelj i natjecateljica razliitih ivotnih dobi iz etiri zemlje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. O njihovom znanju odluivala je peterolana Ocjenjivaka komisija u sastavu: Mohammed Yehya Tahar, predsjednik (Katar), Besar ef. Shafi (Makedonija), pendi ef. Fidani (Slovenija), hafiz Fadil ef. Bekta (Bosna i Hercegovina) i kurra hafiz Aziz ef. Alili (Hrvatska). Pravo sudjelovanja na natjecanju imala su djeca iznad 14 godina i odrasli bez dobnog ogranienja, zatim oni kojima arapski jezik nije materinji, koji nisu vjerski slubenici (imami, muallime) i koji su dravljani zemlje koju predstavljaju. Od natjecatelja se trailo sljedee: znanje napamet sura El-Fatiha, Hlas, El-Felek i En-Nas, te Ajetu-l-Kursijje na arapskom jeziku. Pored navedenog, bilo je potrebno znati po jedan hadis o fadiletima nabrojanih kuranskih sura i ajeta, kao i tefsir pojedinih rijei iz sura i Ajetu-l-Kursijje. Prvog dana natjecanja, u petak, 3. sijenja, od jutarnjih sati do jacije namaza, nastupilo je 50 takmiara iz Hrvatske. Drugog dana, u subotu, 4. sijenja, od 9:00 sati ujutro do akam namaza, nastupili su predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije, ukupno 51 natjecatelj i natjecateljica. U periodu izmeu akama i jacije odrana je generalna proba za zavrnicu natjecanja. U subotu, nakon jacije namaza Ocjenjivaka komisija, od 101 sudionika, proglasila je 10-ero finalista pet ena i pet mukaraca. U nedjelju, 5. sijenja, u jutarnjim satima zapoelo je finalno natjecanje 10 najboljih natjecatelja. Nakon nastupa finalista uprilien je mevlud, a zatim je Ocjenjivaka komisija proglasila najbolje natjecatelje i uruila im vrijedne nagrade. Kao i na sveanom otvorenju natjecanja, tako i u njegovoj zavrnici, uz rijeke i hrvatske domaine, kao i brojno izaslanstvo iz Katara, prisutni su bili i elnici Islamskih zajednica zemalja iz kojih su doli natjecatelji BiH, Slovenije i Makedonije. Uz zagrebakog muftiju dr. Aziza ef. Hasanovia, nagrade i priznanja natjecateljima uruio je Nasser Al Sulejti, izaslanik ministra vakufa Katara. Obojica su u svom prigodnom govoru, meu ostalim, izrazili zahvalnost mladim uaima Kurana, rekavi da su svi oni pobjednici. Pritom su naglasili vanost ovog natjecanja za muslimane Rijeke i Hrvatske. Prvo mjesto je osvojio Tarik Dogan, uenik Eli Ibrahim-paine medrese iz Travnika, druga je bila Behija Spahi, uenica Behrambegove medrese iz Tuzle, dok je tree mjesto osvojio Besim Azimi, uenik Isa-begove medrese iz Skopja. Od etvrtog do desetoga mjesta plasirali su se Ahmed Alili (Hrvatska), Fatima Bekta (BiH), Amina Krdali (BiH), Emir Mujin (BiH), Ammar iki (Hrvatska), Merjem Silajdi (BiH) i Merjem Bajrami (Hrvatska). Pokrovitelji natjecanja iz Katara Ministarstva vakufa i Fondacija Dasim bin Muhammed Al-Thani bili su vrlo dareljivi. Tarik Dogan, najbolji ua Kurana na natjecanju, za nagradu je, uz neke druge darove, dobio ak 3.000 eura. Osim toga, svaki je uesnik, uz plaene trokove putovanja i boravka u hotelu u Opatiji, dobio po 200 eura. Novano je nagraeno svih 10 najboljih natjecatelja, s tim da je deseteroplasirana Merjem Bajrami dobila novanu nagradu od 1.120 eura. Bilo je jo nekoliko zanimljivih dogaanja na natjecanju za koje organizatori i pokrovitelji imaju namjeru da postane tradicionalno. U petak, 4. sijenja, hatib na duma namazu bio je muftija Aziz Hasanovi, a njegovu hutbu uivo je prenosila Al Jazeera. Osim toga, u nedjelju, 6. sijenja, brojnim prisutnim imamima i muftijama 20-minutno predavanje o ulozi imama i metodama misionarstva (dawe) odrao je katarski ejh Sekil A emmeri, lana Vijea ustavnog suda i hatib katarskog emira. q Ismet ISAKOVI

SIJEANJ 2014.

BONJACI U HRVATSKOJ

PREDRAG MATVEJEVI, DOBITNIK PRIZNANJA POASNI GRAANIN SARAJEVA

Glas istine protiv lai i zla

17. sijenja 2014. godine, u Kulturno-informativnom centru BiH u Zagrebu, prof. dr. Predragu Matvejeviu, roenom Mostarcu, uruena je Povelja Poasni graanin grada Sarajeva. Odluku o proglaenju Matvejevia poasnim graaninom donijelo je Gradsko vijee Sarajeva 31. srpnja 2013. na prijedlog zamjenika predsjedavajueg Gradimira Gojera. Matvejeviu je priznanje dodijeljeno zbog njegova nemjerljiva doprinosa stvaranju ambijenta u svjetskim okvirima za protok istine o agresiji na dravu Bosnu i Hercegovinu. Predrag Matvejevi (Mostar, 1932.) jedan je od najprevoenijih hrvatskih knjievnika u svijetu. Njegovo najpoznatije djelo Mediteranski brevijar prevedeno je na 23 jezika. Primio je poasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova i Trst), a 2002. dodijeljen mu je poasni doktorat i Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. lan je Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine. Doivotni je poasni dopredsjednik PEN Internationala i lan Svjetskog politikog foruma. Predsjednik Ivo Josipovi imenovao ga je predstavnikom RH u Meunarodnoj organizaciji frankofonskih drava. Pie na hrvatskom, francuskom i talijanskom jeziku. Sveanost uruivanja visokog priznanja prisustvovali su joj brojni uzvanici: Azra Kalajdisalihovi, ambasadorica BiH u Hrvatskoj, prof. dr. Ivo Komi, gradonaelnik Sarajeva, Gradimir Gojer, zamjenik predsjedavajueg Gradskog vijea Grada Sarajeva, Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba, Nadeda ainovi, predsjednica PEN-a, skladatelj elo Jusi, diplomata Budimir Lonar, novinar Drago Pilsel i mnogi drugi. Ambasadorica Azra Kalajdisalihovi je pozdravila prisutne, istaknuvi kako veoma cijeni Matvejeviev rad, njegov doprinos i kontinuiranu podrku Sarajevu i BiH. Kao Sarajki mi je bilo izuzetno drago kada sam ula da je Gradsko vijee moga rodnog grada donijelo odluku da vas proglasi poasnim graaninom grada Sarajeva, rekla je Kalajdisalihovi. Gradimir Gojer u vrlo dojmljivom govoru naglasio je veliku zaslugu Predraga Matvejevia u irenju istine u svijetu o agresiji na Sarajevo i BiH: Matvejevi je evropski intelektualac, jedan od elnika evropskog PEN-a, knjievnik s rijetko bogatim opusom, ovjek koji u vremenu ope utnje i pognutih lea zna, umije i ostaje da grmi na drutveno-politikoj sceni, da se bori za ciljeve temeljnog humaniteta. On nije zasluio da bude samo poasni graanin Sarajeva, on je dio naeg grada, mi ga smatramo svojim. Priznanje grada Sarajevo je i priznanje drave BiH, ovjeku koji je od prvog dana borbe za samostalnost i nezavisnost BiH bio uz sve nas. U vremenu kad je bilo najtee, on je bio jedan od rijetkih intelektualaca koji je dizao glas protiv zla koje se nadnijelo srboetnikom agresijom nad Sarajevo i BiH. Nemjerljiv je va doprinos kulturnoj probitanosti Sarajeva unutar bosanskohercegovake kulturne arenice. Oni koji nisu upoznali dravu BiH mogu je najbolje upoznati preko Matvejevievih eseja, mogu upoznati irinu bosanskohercegovake due i duha. Na kraju je Gojer pozvao sve prisutne da dou u Sarajevo jer ono ima veliko srce, Sarajevo je otvoren grad bez obzira na sve tekoe kroz koje smo prolazili i kroz koje i danas prolazimo. Znaajno priznanje knjievniku i publicisti Predragu Matvejeviu, roenome u Mostaru od oca Ukrajinca i majke Hrvatice, uruio je sarajevski gradonaelnik Ivo Komi. On je rekao da se Plaketa poasnog

Ivo Komi i Predrag Matvejevi graanina uruuje osobama koje su odigrale vanu ulogu za BiH i Sarajevo, te da je ovim inom Matvejevi postao i formalno graanin Sarajeva. On je to i prije bio, iako tamo nije ivio, jer je cijelo vrijeme trajanja blokade i tekih dana za graane Sarajeva svijetu govorio istinu o onome to se tamo dogaalo. Ovo je formalni in ukljuivanja Predraga Matvejevia u zajednicu graana Sarajeva koji su patili, a koji i danas jo uvijek pate Vano nam je da postoje ljudi u svijetu koji su bili uz nas cijelo vrijeme i koji su svijetu govorili istinu o Sarajevu. U tu kategoriju ljudi spada Predrag Matvejevi. Ono protiv ega je on bio, to nije bio obian eksces, jer agresija na BiH, ubijanje Sarajeva, ubijanje Mostara, kao uostalom i ubijanje Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, to nije raeno iz prozaine politike, ovdje se radilo o opasnoj ideologiji univerzalnog karaktera, rekao je prof. dr. Ivo Komi. Predrag Matvejevi se zahvalio na priznanju, istaknuvi kako mu povelja puno vie znai nego neka meunarodna u svijetu poznata priznanja koja je dobio. U ivotu ima prigoda koje su bitne. Ovo je za mene velika prigoda. Dirnut sam vaom panjom... Ne znam da li sam ovo zasluio? Ovo priznanje je vie od prigode, ovo sam ja spram Sarajeva i njegovog iskustva koje me je na neki nain ne samo obiljeilo nego i formiralo moje ja. Za Sarajevo sam vezan. Tu sam zavrio vie od polovice studija, objavio svoje prve radove u Osloboenju, kao i svoj malo ambiciozniji esej. Bio sam u Sarajevu etiri puta za vrijeme rata, gledao kako gori Nacionalna biblioteka, a tu sam spremao neke svoje seminarske radove, uio, smetao osoblju. Kad je Sarajevo gorjelo, prijatelji su me vodili za ruku. Znali su odakle moe pogoditi snajper. Rekli bi mi: Ne tu! I ja bih ustuknuo. To nisu obini doivljaji. To su stvari koje su vezane s neim bitnim, s onim po emu je ovjek ono to jest. Znam ko je kriv to u Sarajevu i BiH ne ide kako bi trebalo ii. Osude nae pismene i usmene nisu dovoljne... esto ujemo kako su oni ljudi koji ele suradnju, upuenost jednih na druge jugonostalgiari. Kad su pitali jednog ovjeka kad e biti bolje, rekao je: ta vam je, bilo je bolje! Trebamo se vratiti na ono da je bilo bolje i da moe biti bolje. Mogu se graditi bolji odnosi meu ljudima. Kakva jugonostalgija? Postoji samo potreba za dobrim odnosima. Kad govorim dobro me razumiju i u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. U kontekstu ovoga ne govorim o etnicima i faistima s bilo koje strane dolazili, govorim o ljudima koji ele dobro jedni drugima. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 159

BONJACI U HRVATSKOJ

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI U ZAGREBU

Jednoroditeljski problemi
U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru tradicionalne Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, 23. sijenja 2014. magistra sociologije Belma Beli odrala je predavanje na temu Poloaj ena u jednoroditeljskim porodicama diskurs monoteistikih religija. U njemu je iznijela rezultate teorijsko-istraivakog rada provedenog na podruju Bosne i Hercegovine u vremenskom periodu sijeanj/ veljaa 2013. godine. Belma Beli (Sarajevo, 1982.) zavrila je Gazi Husrev-begovu medresu (2001.), a zatim diplomirala na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, odsjek Sociologija (2006.). Na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, na usmjerenju Porodica i drutvo, magistrirala je 2013. godine i stekla zvanje magistre sociologije. Od 2006. godine zaposlena je kao profesorica Drutva/Kulture/Religije, Historije religija, Svjetskih religija i Graanskog obrazovanja, demokratije i ljudskih prava. Moderatorica tribine je bila zagrebaka muallima Lamija Alili, koja je uvodno predoila vrlo zanimljive podatke o braku i porodici u Hrvatskoj, te statistike podatke o broju sklopljenih i razvedenih brakova u posljednje vrijeme. Istaknula je da se prva tribina u 2014. godini odnosi na prezentiranje istraivanja poloaja onih koji su dijelom drutva, ali su zbog toga to pripadaju tzv. jednoroditeljskim porodicama, na marginama tog istog drutva. Pritom su nerijetko izloeni stigmatizaciji sredine u kojoj ive. ivimo u postkomunistikom i postkonfliktnom drutvu koje se rapidno mijenja u svakom smislu, a te se promjene odraavaju i na porodicu. Drei da je bitno vidjeti kakvo mjesto i ulogu u takvom drutvu zauzimaju vjera i vjerske zajednice, vano je naglasiti da istraivanja, poput istraivanja mlade sociologinje Belme Beli, osvjetljavaju ulogu vjerskih zajednica u onim segmentima za koje one same navode da spadaju u njihov drutveni rad. Kako otkrivaju podaci Dravnog zavoda za statistiku RH, nikada nije bilo manje brakova, dok je, s druge strane, broj razvoda vei nego ikada. Zabiljeen je i drastian pad nataliteta. Bude li se 2013. godina procjenjivala na osnovu podataka za sijeanj i veljau, trend bi mogao biti jo gori. Primjerice, u prva dva mjeseca 2013. godine ukupno se vjenalo 1.509 parova, a razvelo ak 1.016. Godinu dana prije sklopljena su 1.833 braka, a okonano je 837 razvodnih parnica. Ovi podaci alarmantni su pokazatelji opravdanosti brige za budunost porodice kao osnovne elije drutva, ali i opravdanosti ovakvih i slinih istraivanja koja, izmeu ostalog, imaju za cilj ukazati na mjere poboljanja sveukupnog poloaja ena u jednoroditeljskim porodicama, rekla je Lamija Alili.

Belma Beli i Lamija Alili podruju Europe, kao i u BiH Hrvatskoj, u jednoroditeljskim porodicama dominiraju ene. Pritom su razliiti uzroci ostanka ena u jednoroditeljskim porodicama, a najei su zbog razvoda braka, smrti branog druga, odgaanja ponovne stalne veze ili braka nakon razvoda i smrti. est razlog zato ene ive u jednoroditeljskim porodicama je posebno izraen u posljednje vrijeme kada se sve vie ena odluuje odgajati djecu bez sklapanja brane zajednice, odnosno bez mukog partnera. Velika je potreba promatrati ene, odnosno majke, u jednoroditeljskim porodicama, a posebno je znaajno na ovu temu govoriti u ozraju religije koja se javlja kao pomo eni u jednoroditeljskoj porodici da se lake suoi i podnese potekoe, predrasude i stigmatizacije s kojima se susree u drutvu. Promatrajui ovu temu i bavei se njome treba podcrtati jasnu razliku izmeu Svetog teksta, Bojeg zakona, obavezujueg za vjernike i tumaenja tih zakona. Tradicijski i ope prihvaeni obrasci su esto jai i dominantniji u drutvu, pa ak i u onim zemljama koje imaju religijski prefiks. Ipak, tumaenja Svetog teksta i zakona su ljudska i zbog kritika i rasprava podlijeu pogrekama. Duhovna orijentacija porodice i koncept nade socijalno ugroenima bez obzira radi li se o potpunoj ili jednoroditeljskoj porodici, djeluje kao olakica i predstavlja faktor olakavanja u ivotu. Uz religiju se lake nadilaze ivotni problemi i potekoe, a ukoliko je brani drug umro religija poduava ovjeka da nakon ovoga svijeta postoji bolji, vjeni ivot na kojem e se susresti sa osobom bez koje je ostala na ovome svijetu. Religije, odnosno Svete knjige, enama u jednoroditeljskim porodicama udovicama ili razvedenim enama mogu pomoi u nadilaenju tekih trenutaka u ivotu i u borbi s predrasudama i stigmatizacijom drutva prema njima. Meutim, vjerske zajednice i crkve ne ine dovoljno da bi se postulati iz Svetih knjiga proveli i implemen-

Uz religiju se lake nadilaze ivotni problemi i potekoe

Mr. Belma Beli je uvodno naglasila da se porodice u BiH nalaze u krizi i da se u posljednje vrijeme sve vie javlja oblik jednoroditeljske porodice. Izraz jednoroditeljska porodica takoer je trpio promjene kroz socioloku znanost, a tek od 1970-ih godina ee se koristi u literaturi. Ranije su se koristili razliiti izrazi koji su naglasak stavljali na majku, npr. porodica samohrane majke. Beli je istaknula kako i mukarac moe biti samohrani roditelj, ali na

SIJEANJ 2014.

BONJACI U HRVATSKOJ
tirali u svakodnevnom ivotu. Generalno, ene su nezatiene u okviru jednoroditeljskih porodica, a s obzirom da su esto preokupirane ekonomskim problemima u obitelji, da nemaju dovoljno vremena da nespremne krenu od poetka, religije im daju gotovo uputstvo i obrazac za nastavak ivljenja i suoavanje sa problemima. ene u jednoroditeljskim porodicama esto se susreu i sa specifinim problemima: siromatvo, neshvaanje poslodavaca, manjak slobodnog i vremena uope, nemogunosti da se obrate nekome tko im moe i eli pomoi. Izraen je nedostatak dravnih i vjerskih institucija i specijaliziranih udruenja za pomo enama openito, pa i enama u jednoroditeljskim porodicama. ene ne znaju od koga da trae pomo, nemaju smjelosti da istu trae ili se jednostavno povlae zbog nepravednog odnosa i prozivanja od strane zajednice, rekla je mr. Belma Beli. U svom predavanju osvrnula se na sadraj Svetih tekstova Toru, Bibliju i Kuran u vezi s poloajem ene openito, zatim poloajem udovice, razvedene ene i ene koja je rodila dijete u izvanbranoj zajednici. Kada su u pitanju uloge ene, u islamu se istie uloga majke. Potenciranje te uloge je s vremenom dovelo do toga da se majinstvo smatra jedinom ulogom koju ena moe imati, zaboravljajui da postoje i druge uloge kroz koje ona moe biti drutveno aktivna, rekla je Beli i pritom navela primjere hazreti Hatide i Aie, supruga Muhammeda, a.s., kao i njegove majke hazreti Amine. Beli je istaknula da je BiH zemlja s velikim brojem udovica i razvedenih ena, a u posljednje vrijeme i ena koje su rodile djecu, ali nisu zasnovale branu zajednicu. Drutvo vrlo malo radi s ovim kategorijama ena. esto se taj rad svodi samo na pruanje ekonomske pomoi i potpuno zanemaruje pruanje emocionalne podrke. ene u jednoroditeljskim porodicama su preputene same sebi i ponekad se mogu osloniti na pomo udruenja za pomo roditeljima u jednoroditeljskim porodicama. Naalost, takvih udruenja u BiH je malo, a trenutno su u Sarajevu aktivna samo dva Udruenje jednoroditeljskih porodica i Udruenje samohranih roditelja. Mr. Belma Beli je rekla da i vjerske zajednice u BiH rade odreene projekte u vezi s jednoroditeljskim porodicama, ali shodno slobodnoj volji vjerskih zajednica, mjestimino i bez mogunosti konkretne pomoi ovim enama. takvim enama, davanje savjeta i uputa za samostalno ivljenje i odgoj djece, uvaavanje svetog teksta i slijeenje moralnih naela, vea suradnja dravnih i crkvenih vlasti. materijalna i duhovna pomo i zapoljavanje ove kategorije ena. U pravoslavnoj zajednici su predloili davanje savjeta i pouka, te ekonomske pomoi enama. U idovskoj zajednici tvrde da sve slube u okviru njihove zajednice zadovoljavaju potrebe ugroenih. U Islamskoj zajednici su bili detaljniji i iscrpniji u usporedbi s Katolikom i Pravoslavnom crkvom. Objanjenje bi mogli nai u konstataciji da u okviru Islamske zajednice ne postoji sluba za rad sa enama openito, a niti sa enama u jednoroditeljskim porodicama. Zato su se prijedlozi odnosili uglavnom na njihovo osnivanje u okviru zajednice: osnivanje slube za ene openito i ene u jednoroditeljskim porodicama; osnivanje savjetovalita za pomo enama openito i enama u jednoroditeljskim porodicama; nainiti evidencije na nivou demata i ire zajednice; kroz namjensko troenje zekata u te svrhe, bejtul mal, osiguravanje stipendija djeci u takvim porodicama; zapoljavanje ena iz jednoroditeljskih porodica; upuivanje na sklapanje nove brane zajednice; organiziranje seminara, kurseva i slino (doedukacija i edukacija ena). Najvie prijedloga i sugestija odnosilo se na osnivanje adekvatne slube za pomo enama u jednoroditeljskim porodicama, savjetovalita ili nekog tijela koje e konkretno brinuti o enama i njihovom poloaju u drutvu, kao i ispravnom slijeenju i primjeni postulata iz Kurana. Osnivanje neke slube navelo je ak 20 ispitanika od ukupno 26 kao prioritetno. Drugi smjer anketiranja je proveden u dvjema osnovnim kolama (Sarajevo i Sapna), pri emu su anketirani roditelji uenika koji su razvedeni ili su udovci/udovice ili su na bilo koji nain postali samohrani roditelji. Od ukupnog broj ispitanika/ca na pitanje da li su religiozni, odgovor je bio sljedei: 58,3% veoma religiozni, 37,5% slabo religiozni i samo 4,1% nisu religiozni. Najvie ispitanika je potvrdilo da su u periodu kad su ostali u jednoroditeljskim porodicama pomo i podrku pronali u prijateljima i porodici (54% sluajeva), u religiji i religijskom uvjerenju (25%), u stabilnoj ekonomskoj situaciji (21%). Ispitivanje je pokazalo da ak njih 91,6% nije niti trailo, niti dobilo pomo od vjerskih zajednica, a 8,3% da nisu traili, ali su dobili pomo. Roditelji su predloili formiranje posebnih komisija za socijalni rad i prosvjetno-pedagoko djelovanje koje bi radile i s roditeljima i s djecom iz ovih porodica; pojaavanje ekonomske pomoi i objedinjavanje putem vjerskih zajednica; organiziranje edukativnih i odgojnih aktivnosti, posebno za djecu iz ovih porodica. Na kraju predavanja mr. Beli je zakljuila da se ene moraju aktivirati i poeti same traiti pomo od svoje zajednice, pa i one vjerske. Iako Svete knjige enama u jednoroditeljskim porodicama olakavaju njihovo stanje kroz savjete, upute, zatitu i primjere ena u jednoroditeljskim porodicama, sutinski ti pozitivni stavovi se vrlo malo, nimalo ili pogreno tumae i primjenjuju u drutvu. Vjerske zajednice trebaju se aktivirati, a prvi je korak priznanje da se ne radi dovoljno sa enama, pa ni enama u jednoroditeljskim porodicama. ene koje su ispitane u sklopu ovoga istraivanja su se veinom izjasnile kao veoma religiozne, pa razmatrajui sve to, a posebno i formalnu pripadnost tih ena vjerskim zajednicama imaju pravo na pomo i ekonomske i emotivne prirode. Vjerske zajednice to trebaju prepoznati i ocijeniti prioritetnim rad sa ovom nesumnjivo jednom od najugroenijih populacija u naem drutvu, zakljuila je mr. Belma Beli. q Ismet ISAKOVI

ene u jednoroditeljskim porodicama najugroenija populacija u BiH

U okviru prvog dijela istraivanja Poloaj ena u jednoroditeljskim porodicama diskurs monoteistikih religija provedeno je anketiranje rukovodeih osoba i vjerskih lica unutar Katolike crkve, idovske opine i Islamske zajednice u Kantonu Sarajevo, te vjerskih lica posredstvom Saborne crkve u Sarajevu s lokaliteta cijele BiH za Pravoslavnu crkvu. Na pitanje jesu li radili s kategorijom udovica i razvedenih ena u jednoroditeljskim porodicama, od 53 ispitanika 27 je reklo ne, a 30 da. Na pitanje u emu se sastojao angaman pomoi takvim enama odgovori su bili sljedei: ekonomske prirode novana pomo (27 sluajeva); savjeti i upute predavanja, upuivanje na rjeavanje problema (26 sluajeva); nijedan od gore navedenih (17 odgovora). U katolikoj zajednici su predloili slijeenje dosadanje prakse u zajednici s obzirom na to da ova sluba postoji pri Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije u etiri opine (Sarajevo, Kakanj, Prozor i Kiseljak). Osim toga, predloeno je zajedniko okupljanje i razmjena miljenja, iskustava i problema, angairanje strunih osoba za rad s

PREPORODOV JOURNAL 159

BONJACI U HRVATSKOJ

POTPISAN PROTOKOL O IZGRADNJI SPOMEN PARKA DR. IRFAN LJUBIJANKI

Spomen na doktora Irfana

23. prosinca 2013. peterolana delegacija iz Unsko-sanskog kantona BiH imala je radni posjet Zagrebu, kojom prigodom su obavili razgovore sa zagrebakim muftijom dr. Azizom ef. Hasanoviem. U delegaciji su bili Mirsad Topagi, ministar za pitanje boraca Unsko-sanskog kantona, Atif Dudakovi, ratni komandant Petog korpusa Armije RBiH, dr. Mujo Begi, ef Instituta za traenje nestalih BiH odjel u Bihau, Franjo Grgi, predsjednik Koordinacije udruga branitelja HVO Unsko-sanskog kantona i Murat Tahirovi, predsjednik Udruenja rtava i svjedoka genocida. Tema sastanka s muftijom Hasanoviem je bila izgradnja Spomen parka rahmetli dr. Irfanu Ljubijankiu, ministru vanjskih poslova Republike BiH, koji je 28. svibnja 1995. godine poginuo u padu helikoptera na podruju Kremena, opina Slunj. Postignuta je suglasnost da se Spomen park gradi na mjestu pogibije dr. Ljubijankia. Dogovoreno je da e Vlada USK-a putem Ministarstva za boraka pitanja osigurati potrebna financijska sredstva, dok e Islamska zajednica u Hrvatskoj biti nositelj aktivnosti u ishoenju potrebne dokumentacije. Od poetnih razgovora do konkretizacije suradnje prolo je samo mjesec dana. Naime, 28. sijenja 2014. u zgradi Vlade UnskoDr. Irfan Ljubijanki (Biha, 26.11.1952. Kremen, kod Slunja, 28.05.1995.) zavrio je Medicinski fakultet na Univerzitetu u Beogradu (1977.). Nakon zavrenog studija 16 mjeseci je radio u Libiji kao lijenik ope prakse. Od 1980. do 1984. specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju. U isto vrijeme je zavrio postdiplomski studij iz ORL i MFK u Zagrebu, poslije ega je ponovo godinu dana proveo u Libiji. Jedan je od osnivaa Stranke demokratske akcije. Na prvim viestranakim izborima SDA je u Bihau odnijela veliku pobjedu, ali se on nije kandidirao niti za opinsku listu vijenika, niti za naelnika opine. Izbore je odradio sa mjesta predsjednika Opinskog odbora SDA Biha, na radnom mjestu naelnika ORL odjela gradske Ope bolnice. Poetkom rata je izabran za predsjednika Okruga Biha i tu funkciju je obnaao 10 mjeseci. Bio je lan Glavnog i Izvrnog odbora SDA. 27. oujka/marta 1994. izabran je za predsjednika Glavnog odbora SDA. Za ministra vanjskih poslova Republike BiH postavljen je Odlukom o izboru Vlade RBiH na sjednici odranoj 23. lipnja/juna 1994. Na toj je dunosti poginuo 28. svibnja/maja 1995. Poto je na osnovni cilj opstati, mi naem narodu moramo izboriti slobodu, ali ne po svaku cijenu, to znai da cilj ne opravdava sva sredstva. Drugim rijeima to znai da trebamo uvijek misliti na osnovne moralne ljudske i etike norme, ne vraati zlo jer mi nismo zli ljudi, ne sluiti se njihovim loim metodama i uvijek imati na umu da sve to inimo to drugi gledaju. Ne moemo se mi danas ponaati kao zloinci, ne samo to mi to neemo ve i zato to nam to nije u genima. Nai preci su nam ostavili u amanet ljudstvo, potenje i humanost. Tri najvie civilizacijske vrline, u njima je razum i snaga vea nego u mau. Zato ja danas u ovakvom na oko bezizlaznom stanju, u kakvom se momentalno nalazimo, vjerujem u budunost BiH. Upravo zato to veliki dio naeg naroda u svojim genima nosi ove civilizacijske vrline i volju za slobodom. (Dr. Irfan Ljubijanki) q

Potpisivanje Protokola o izgradnji Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki sanskog kantona potpisan je Protokol o izgradnji Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki. Protokol su potpisali Enes Salihovi, predsjednik Saveza logoraa Unsko-sanskog kantona i Admir ef. Muhi, glavni imam Medlisa Islamske zajednice u Karlovcu. Potpisivanju Protokola prisustvovali su Hamdija Lipovaa, premijer Vlade Unsko-sanskog kantona, Mirsad Topagi, ministar za pitanja boraca i Ferid Krak, zamjenik naelnika opine Cetingrad. Lipovaa i Topagi su se zahvalili vlastima Karlovake upanije na razumijevanju i pomoi, a posebno Islamskoj zajednici u Hrvatskoj koja se ponudila da bude partner Unsko-sanskom kantonu i jedan od nositelja aktivnosti na izgradnji Spomen parka. Kantonalna Vlada je 2013. godine odobrila inicijalna sredstva u iznosu od oko 200.000 kuna za izgradnju spomenika. Ministar Mirsad Topagi je istaknuo kako je prolo mnogo godina, ak 19, kako bi doli do ovog koraka, ali se raduje da je inicijativa zaivjela. Premijer Lipovaa je uputio prigovor politikom vrhu BiH, napomenuvi kako je potpisivanje jo jedan dokaz kako Unsko-sanski kanton titi ugled Bosne i Hercegovine, ije je dravno vodstvo trebalo davno reagirati. Mi imamo moralnu obavezu kao Bonjaci koji ne ive u svojoj matinoj dravi, da ponudimo svu infrastrukturu Islamske zajednice te svoj osobni doprinos da se izgradi Spomen park koji e biti svjedok onoga to se dogodilo u BiH i da se to zlo koje se dogodilo, vie nikada na ponovi. Spomen park e biti lociran na mjestu pogibije, gdje se sada nalazi simbolino spomen obiljeje, rekao je Admir ef. Muhi, glavni imam karlovaki. Prije skoro punih 19 godina, 28. svibnja 1995., helikopter koji je putovao iz Bosanske krajine, s improviziranog vojnog aerodroma orali kod Cazina, prema Zagrebu oboren je raketom Vojske Srpske krajine u podruju Slunjskih brda, tonije kod sela Kremen, na cesti izmeu Slunja i Cetingrada. Pored dr. Irfana Ljubijankia, ministra vanjskih poslova RBiH, u letjelici su nalazili Izet Mehmedagi, zamjenik ministra pravde RBiH, Mensur abuli, savjetnik u Ambasadi RBiH u Zagrebu, major Fadil Peki, osobni pratitelj ministra Ljubijankia, lanovi posade Mirsad Dupanovi i Mihail Maksumenko Grigorijevi, te pilot N. Dudajev. Dan prije ministar Ljubijanki i njegovi suradnici prisustvovali su Konstituirajuoj sjednici Unskosanskog kantona, prvog federalnog kantona. q Ismet ISAKOVI

SIJEANJ 2014.

HRVATSKA

NOVE AFERE U HRVATSKOJ, JOSIP PERKOVI IZRUEN NJEMAKOJ

Intervencija preko TV-a

Afera Pomonik koja je buknula u sijenju, a u kojoj je prozvan pomonik ministra financija Branko egon da je svojim utjecajem pogodovao svojoj tvrtki Facta Vera da dobije kredit od HBOR-a, uzdrmala je odnose unutar Kukuriku koalicije, tonije izmeu premijera Zorana Milanovia i ministra financija Slavka Linia. Facta Vera je dobila kredit u iznosu od 31,4 milijuna kuna na 17 godina uz poek od etiri godine i 13 godina otplate, s kamatnom stopom od 3% za pet milijuna kuna te 5,74% za dio od 26,4 milijuna kuna. Iz HBOR-a su tada objavili da je u vrijeme odobrenja kredita, u srpnju 2012., kamatna stopa po programu Turizam iznosila 3%, odnosno 1% za trino dokazane poduzetnike koji ulau na otoke, no Facta Vera nije ispunjavala uvjete trine konkurentnosti u smislu zadovoljenja programom propisanih financijskih pokazatelja. Ipak, i takav kredit bio je sumnjiv, na to je upuivala i sjednica Nadzornog odbora HBOR-a gdje je Lini branio odobrenje kredita, a ministar poduzetnitva i obrta Gordan Maras, koji s Liniem nije u najboljim odnosima, rekao je da u tom kreditu ima dosta toga sumnjivog.

Premijer Zoran Milanovi

Neobian potez
Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba interesa pokrenulo je postupak protiv egona radi utvrivanja je li se u obnaanju dunosti pomonika ministra financija naao u sukobu interesa, a zbog stupanja u poslovni odnos trgovakog drutva Facta Vera, koje je u vlasnitvu njega i obitelji, s HBOR-om na temelju ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novane trabine od 30. kolovoza 2012. Shvativi da afera Pomonik poprima zabrinjavajue razmjere, premijer Milanovi je pokuao s ministrom Liniem, pod pritiskom javnosti, dogovoriti smjenu egona, no Lini je ostao tvrd, pa je putem televizijske emisije najavio da e smijeniti sam egona ukoliko ne bude drukije mogue. Taj gospodin koji uiva povjerenje svog ministra financija nee vie biti pomonik ministra, poruio je Milanovi rekavi kako oekuje da ubrzo operativno provede u djelo egonovu smjenu. To je tehniko pitanje, to e biti tako, i to je upozorenje svima ubudue. Kratko sam razgovarao s Liniem, oekujem da on neto poduzme. Ako to ne napravi, morat u ja. Pomonici ministra ovise o povjerenju premijera, a u egona nemam vie povjerenja. Radi se o ovjeku koji je iskoristio poziciju da pomogne sebi na javnom mjestu. Ne kriminalno, ne vjerujem da je tu bilo bezakonja niti elemenata kaznenog djela, rekao je premijer. Tek je tada ministar Lini zatraio egonovo razrjeenje, no egon nije elio dobrovoljno odstupiti. Nakon istupa premijera i utnje oglasili su se i ministri. Tako je i ministar znanosti eljko Jovanovi poruio da nitko nema pravo ugroavati integritet SDP-a i Vlade. SDP se razlikuje od ostalih stranaka po tome to su mu na prvom mjestu graani, a tek onda interes stranke. Na zadnjem mjestu je interes lanova stranke. Tko to nije u stanju razumjeti, mora otii, rekao je Jovanovi. Saborska je oporba bila jedinstvena u ocjeni da je egon odavno trebao biti smijenjen, no zamjerili su nainu na koji je to premijer Milanovi najavio preko televizije. Micanje egona ustvari je prvi korak koji e razotkriti nain na koji SDP vlada i nain na koji se iz dravnoga prorauna izvlae novci u reiji pojedinih SDP-ovih

Ministar financija Slavko Lini dunosnika, izjavio je HDZ-ov Gordan Jandrokovi podsjeajui kako oporba ve dvadeset dana upozorava na potrebu njegove smjene. Najava o egonovoj smjeni za Jandrokovia je bila vrlo neobina. Njegov potez je vrlo neobian, pa ak bih rekao i bizaran, jer to nije nain kako se objavljuje neija smjena, ustvrdio je. Miljenja je i kako je to trebalo biti napravljeno na sjednici Vlade ili na posebnoj konferenciji za novinare. Vidjet emo kako e se to odraziti na ministra Linia, jer ini mi se da predsjednik Vlade nije zadovoljan njegovom reakcijom kada je u pitanju egon, poruio je Jandrokovi. elnica HSP AS Rua Tomai istaknula je kako je Vlada odmah trebala istraiti sve okolnosti vezane uz egona te da je on trebao odmah dati ostavku ili ga je trebalo smijeniti. U svijetu je, kazala je, normalno da poduzetnici i gospodarstvenici budu dunosnici, ali dok obnaaju dunost, njihove tvrtke ne mogu sklapati nikakve ugovore s dravnim tvrtkama. Podsjetila je Tomai i na premijerovu visoko postavljenu ljestvicu nakon smjene Mirele Holy, na to se prisjetio i laburist Branko Vuki koji je rekao da je ljestvica nakon njezine smjene postavljena visoko na 2,12 metara kako bi ispod mogao proi i Pea Grbin. To je sve tragikomino, jer su novinari opet radili posao DORH-a i policije i da nije njih bilo, ne bi bilo ni sluaja egon, uvjeren je Vuki. udi ga, meutim, nain kako komuniciraju lanovi Vlade i kako premijer Milanovi alje poruke ministru Liniu, preko televizije.

10

PREPORODOV JOURNAL 159

HRVATSKA

Sasvim obian potez

Vladajui su pak isticali kako je premijer jasno objasnio principe po kojima funkcionira Vlada i SDP. Potpredsjednika Sabora, SDP-ovca Nenada Stazia novinari su pitali je li se toliko dugo trebalo ekati sa egonovom smjenom, na to im je odgovorio kako je to stvar vlade i premijera. Premijer je vrlo jasno objasnio principe, da postoji neto to se zove ast SDP-a i da se s tom au nitko nema pravo kockati, naglasio je. Upitan bi li nakon egona mogao otii i ministar financija Slavko Lini, Stazi je ponovio kako je i to stvar premijera i Vlade. Nije na meni da to komentiram, premijer vodi svoj tim, kratko je poruio. Za razliku od kolega iz oporbe Staziu je Milanovieva najava egonove smjene preko televizije bila posve primjerena. Premijer je dobio pitanje od novinara i na pitanje je odgovorio. to je trebao, ogluiti se na to pitanje, odgovorio je Stazi. Za Jozu Radoa (HNS) Milanovieva je odluka logina i nije neoekivana. Premijer je ve rekao da se dolo do granice, do nekakve sive zone i ta odluka je logina. Takve stvari zbog visoko postavljenih standarda ne bi smio nitko raditi. Prema tome, nije neoekivano da je donesena takva odluka, poruio je Rado. Na pitanje je li iskljuivo odgovornost egona ili treba preispitati i ministra Linia, HNS-ovac je odgovorio kako uvijek postoji neka vrsta politike odgovornosti za svako imenovanje koje netko radi u svome resoru. Procjena politike odgovornosti je naravno na premijeru, no ne vidim da je tu izravna odgovornost gospodina Linia koja bi podrazumijevala bilo kakve nune mjere u pogledu njegove pozicije, kazao je Rado. On ne smatra da je Liniev odlazak nuan jer su greke u kadrovskim odlukama mogue, ali one nuno ne moraju povlaiti bilo kakvu odgovornost biveg dunosnika, ministra u ovom sluaju. to e biti dalje, to je prvenstveno stvar predsjednika Vlade, odnosno SDP-a, zakljuio je Rado. Ni nezavisnog saborskog zastupnika Damira Kajina nije zaudila Milanovieva najava o smjeni egona. Ne znam zato bi se netko trebao uditi toj odluci premijera, a udi me da do sada sam gospodin egon nije podnio ostavku te se zahvalio na povjerenju gospodinu Liniu, rekao je Kajin. Parafrazirajui ministra poduzetnitva Gordana Marasa, Kajin je rekao kako izmeu dunosnika i njihovih privatnih tvrtki treba biti dva metra armiranog betona. Afera Pomonik nanijela je veliku politiku tetu vladajuoj koaliciji, stvorila jaz izmeu premijera i ministra financija, a egon je odstupio i primat e dosadanju plau slijedeih godinu dana.

tienik nee imati pravedno suenje. Perkoviu nije pomoglo ni oitovanje Vinka Sindiia, nekadanjeg UDBA-inog ubojice, ujedno i glavnog svjedoka tuiteljstva u Njemakoj u sluaju likvidacije Stjepana urekovia. Iako je ranije govorio drukije, Sindii je dao je jo jednu izjavu kod javnog biljenika u kojoj sada tvrdi da je na sudu u Mnchenu lano teretio Krunoslava Pratesa, Josipa Perkovia i Zdravka Mustaa. Nita to nije pomoglo Perkoviu. Njegov odvjetnik Anto Nobilo je rekao kako nema predaje. Idemo u pravnu bitku, ve sljedei tjedan letim u Mnchen. upanijski i vrhovni sud donijeli su nezakonite presude i prekrili zakon Republike Hrvatske. Zato sada smatram da bolje anse imamo u Njemakoj. Raskrinkali smo, naime, rabote njemake tajne slube koja je iskonstruirala lani iskaz Vinka Sindiia. Ovaj predmet je gotov za Perkovia, no nije za Hrvatsku gotovo. Ne moemo rei da su svi pred zakonom jednaki i da se doslovno primjenjuje zakon, ve su ga skloni u nekim sluajevima slobodno interpretirati. Sad bi trebala krenuti istraga pa emo vidjeti hoe li uope doi do pokretanja postupka i podizanja optunice. Moj njemaki kolega ve danas e pokuati ostvariti kontakt s Perkoviem, kae Nobilo. Dodao je kako ih je zamolio da ga akreditiraju za sud i da srede dozvolu da Perkovia moe posjetiti u pritvoru. O Seppu Jrgu Zogmannu, Perkovievom odvjetniku u Njemakoj, Nobilo kae da ne zna nita, ali ima preporuku jednog hrvatskog graanina. No mogu rei da je vei broj njemakih odvjetnikih ureda zainteresiran da preuzme obranu Perkovia. Ja sam im rekao da je on dravni slubenik koji ivi od 700 ili 750 eura mirovine i koji se nije okoristio vercom oruja. Javio mi se jedan ugledni odvjetnik iji sat rada kota 700 eura i ponudio da bi ga branio praktiki besplatno. Mislim da ja mogu biti na sudu, ali ne znam da li se mogu obraati sudu ili e to morati njemaki kolega, no u svakom sluaju kao odvjetnik mogu biti u timu, rekao je Nobilo. q Edis FELI
Uhapen sindikalni voa
Krajem sijenja Ivici Babiu, efu Hrvatskog lijenikog sindikata, osumnjienome da je 1995. lairao svoj status ratnog invalida, odreen je jednomjeseni istrani zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od bijega. Babiev odvjetnik Milenko Umievi najavio je albu na pritvaranje Babia te novinarima rekao kako je njegov branjenik konsterniran ovim kaznenim postupkom. Dravno odvjetnitvo je pak priopilo kako je protiv Babia otvorio istragu zbog ratnog profiterstva u Ivica Babi vidu prijevare. Tuitelji sumnjaju da je Babi, koji je navodno od djetinjstva imao invaliditet na jednome oku, 1995. zatraio od oftamologa da mu napravi lani nalaz prema kojemu je prije 1992. na oba oka imao 100-postotni vid. Na taj nain Babi je elio prikazati da je ozljedu oka zadobio 1992. na bojitu te je, prema optubi, od 1995. do danas stekao oko 659.000 kuna raznih beneficija na osnovi lairane ratne ozlijede. Dravno odvjetnitvo je takoer navelo kako je 2004. kada je u tjedniku Nacional objavljen lanak o navodno lairanoj Babievoj invalidnosti, odmah od policije zatrailo provjere navoda iz lanka. No nakon tih provjera policija u svojemu izvjeu nije nala dostatnu razinu dokaza kako bi se protiv Babia pokrenuo kazneni postupak. Meutim, posljednjih mjeseci DORH-u su se javili svjedoci sastavljanja lane dokumentacije ime su ostvarene pretpostavke za daljnje postupanje u ovom kaznenom predmetu. Bez obzira da li se potvrdili ovi navodi DORH-a ili ne, previe je indicija da je glavni dravni odvjetnik postupio po nalogu visoke politike, s obzirom da je Babi bio tvrd pregovara ispred Hrvatskog lijenikog sindikata i ministra zdravstva Rajka Ostojia. q

Sad mu je ipak bolja Njemaka

Drugi najvaniji dogaaj, izruenje biveg dunosnika jugoslavenske Slube dravne bezbjednosti Josipa Perkovia Njemakoj, takoer smo mogli vidjeti u sijenju. Njemaka ga trai zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana urekovia, a za ije se ubojstvo veu imena nekadanjih visokih jugoslavenskih dunosnika. Perkovi je prema odluci Vrhovnog suda trebao biti izruen Njemakoj no njegov odvjetnik Nobilo traio je privremenu mjeru neizruenja zbog krenja ljudskih prava. Ustavni sud je ipak odbio zahtjev obrane da se privremenom mjerom zamrzne odluka o izruenju Njemakoj. Odluka je donesena jednoglasno, uz izuzee suca Davora Krapca na njegovu inicijativu. Na temelju europskog uhidbenog naloga Perkovi je predan Nijemcima. Ovime se konano stiala bura oko ovog sluaja koja je mjesecima potresala Hrvatsku. Oporba je napadala vladajuu koaliciju da na sve mogue naine pokuava zatititi Perkovia, na to je iz Vlade redovito stizao odgovor da je HDZ taj koji je 20 godina titio Perkovia od izruenja. Perkovieva obrana iskoristila je sve mogue pravne lijekove kako bi sprijeila izruenje, tvrdei kako u Njemakoj njezin

SIJEANJ 2014.

11

HRVATSKA

MIRNA REINTEGRACIJA HRVATSKOG PODUNAVLJA

Integracija kako dalje?

15. sijenja/januara 2014. godine obiljeena je 16. obljetnica procesa mirne reintegracije Podunavlja. Dvogodinji proces vraanja Podunavlja pod hrvatsku vlast otpoeo je potpisivanjem Erdutskog sporazuma, 12. studenoga/novembra 1995. i donoenjem Rezolucije Vijea sigurnosti1, 15. sijenja/januara 1996. kojom je uspostavljena Prijelazna Uprava Ujedinjenih naroda za istonu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES) na elu s amerikim generalom Jacques Paul Kleinom. Zajednikim projektom hrvatske Vlade i Ujedinjenih naroda 1998. godine podruje istone Slavonije vraeno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Mirna reintegracija jedan od najuspjenijih mirovnih projekata u svijetu

Mirna reintegracija ovih ratom razruenim i unitenim podrujima u kojima je ivjelo oko 150.000 ljudi smatra se jednom od najuspjenijih mirovnih projekata uope esto opisivanom kao udnovatim kljunaem, odnosno pozitivnim presedanom za uspostavljanje mira u cijeloj bivoj Jugoslaviji, ali i za budue rjeavanje sukoba u drugim dijelovima svijeta. Dakle, nema ba primjera da jedna zemlja svoje ljude obuava s ciljem da budu [mirovni] timovi u konfliktnim i postkonfliktnim aritima, da grade kulturu nenasilja i onda ih podravala. U redu, sa stranim novcem, uz pomo prijatelja izvana, ali mislim na svoje ljude u svojim sredinama, potvruje mirovni aktivist Goran Boievi2, i dodaje: U Hrvatskoj je dio braniteljske populacije, koji je ... krenuo u izgradnju mira koja ukljuuje nenasilje, koja ukljuuje suoavanje s prolosti, koja ukljuuje vrlo hrabre i teke korake. To je neto ega, ba nema po svijetu. Prema rijeima Vesne kare Obolt3, tadanje predsjednice Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije Podunavlja, mirna je reintegracija poluila mnoge pozitivne rezultate: izbjegnuta je nova izbjeglika kriza, a pokuaj lokalnih srpskih vlasti da dobrovoljni odlazak srpskih obitelji meunarodnoj zajednici prikae kao tihi egzodus koji bi kasnije zasigurno prikazali kao etniko ienje Srba to je bio sluaj s egzodusom stanovnitva iz tzv. Republike Krajine, uoi Oluje, nije pao na plodno tlo; provedene su demilitarizacija, razvojaenje vojnih i paravojnih postrojbi, a kroz novoosmiljeni sustav (weapons buy-back) i otkup privatnog oruja; osiguran je povrat veine onih koji su to htjeli u njihove domove, a proces se nastavio i nakon zavretka misije UNTAES; Zakon o konvalidaciji iz 1997. potvrdio je odreene pravne poslove i akta upravnih tijela tzv. Republike Srpske Krajine koji su, budui je to bila paradravna tvorevina, bili smatrani nitavnim; dana 23. kolovoza 1996., potpisan je Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije; prvi slobodni lokalni izbori od 1990. godine, provedeni 13. i 14. travnja 1997., istovremeno s izborima na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske bili su povijesni, jer je od tog trenutka istona Slavonija i formalno-pravno reintegrirana u Republiku Hrvatsku; u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, srpski predstavnici uli su u tijela lokalne uprave i parlamentarnu vlast. Okrugli stol Mirna reintegracija 16 godina poslije

Posjet predsjednika Franje Tumana Vukovaru 8. lipnja 1997., prije dovretka procesa mirne reintegracije Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske

Mirna reintegracija strategija zdravog razuma

Na nedavno odranoj raspravi o mirnoj reintegraciji u Vukovaru povodom 16. obljetnice procesa, u organizaciji Europskog doma Vukovar4, sudjelovao je i Joko Mori. Mori je u vrijeme mirne reintegracije obnaao ulogu pomonika ministra unutarnjih poslova i zamjenika predsjednice Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije Podunavlja, a na skupu je govorio o potrazi za mirom u istonoj Slavoniji u kojoj se i danas po ne zna koji puta nadmee ploama, istaknuvi kako se tolerancija dijeljenjem mnoi, a netolerancija jo i bre. Mori je govorio o neposrednim iskustvima procesa mirne reintegracije, projekta zajednikog ivota Hrvata i Srba u koji je bilo malo vjere, a u mnogim je europskim i post jugoslavenskim zemljama doekan s podsmijehom. Niti Vlada Republike Hrvatske u potpunosti nije vjerovala u projekt, a veina politiara je o njemu govorila samo kada bi morali. Mori se sjea kako su politiki analitiari govorili da je mirna

12

PREPORODOV JOURNAL 159

HRVATSKA
reintegracija bila opravdanje za strani utjecaj na zavaene zapadno-balkanske narode. Opravdanja su postojala na svakom koraku, poput onoga da je nemogue i nepotrebno uspostaviti suivot sa Srbima. Strategija zdravog razuma, na kojoj se temeljila mirna reintegracija, sauvala je vie tisua ivota i sprijeila materijalno razaranje irokih razmjera. esto se mirnu reintegraciju opisuje projektom bez ijednog ispaljenog metka i izgubljenog ljudskog ivota. Zato je uvrijeeno opisivati ju i udnovatim kljunaem. Kao pomonik ministra unutarnjih poslova, Mori je u vrijeme mirne reintegracije obnaao ulogu efa policije u Vukovaru u kojemu je vladao gotovo nepremostiv izazov uspostava zakonitog i profesionalnog rada policije. Sjea se kako je vrlo brzo postalo jasno da e policija trebati biti vie od policije. Istie kako je podrka UNTAES-a u to vrijeme bila snana, ali i nespretna. Mori tvrdi kako nas nije reintegrirao Klein, nego mi sami. Mori je ulagao napore u ostvarenje principa dualizma sa Hrvatima i Srbima na elu policijskih postaja i na drugim mjestima u zajednici. ak je i organizirao prvi stranaki sastanak HDZ-a na koji je pozvan, a sudionici sastanka su se natjecali u tome tko e vie kritizirati rad policije i ideju mirne reintegracije. Kako i sam kae, provodio je predsjedniku, Tumanovu politiku mirne reintegracije, koja oito nije nailazila na razumijevanje i podrku niih stranakih ogranaka i persona. Osim toga i srpske su ga strukture napadale da je doveo policijske kerove na srpsku decu. Danas, u nemirnom Vukovaru i okolici, stoji potreba za izgradnjom povjerenja i nalaenjem mogunosti zajednikog ivota. Mori predlae gradonaelniku Vukovara osnivanje multietnikog Savjeta za toleranciju, upanu Vukovarsko srijemske upanije vraanje administrativnih dijelova upanije u Vukovar, osnivanje klubova najbolje prakse u Vukovaru i Kninu, a Vladi Republike Hrvatske ukidanje hrvatskih i srpskih kola te dopune Zakona o stratekim investicijama, tako da on potakne velike investicije u Vukovaru i Kninu. socijalne kohezije odnosno bez mira. Radili smo jedno istraivanje 2006. godine, koje je pokazalo toliko nepovjerenje ljudi u stranke, u Vladu, u Sabor, u institucije drave, policiju, u institucije drutva, u Crkvu, u udruge, u sindikate, u medije, strahovito nepovjerenje... Znai, mir i socijalna kohezija su elementarni za kvalitetu ivota. Mir smo nekakav postigli i sada sve ovo to budemo radili treba ii stvaranju tolerancije i nenasilnog drutva, odnosno, stvaranju socijalne kohezije, rijei su novinara Milan Ivanovi o posljedicama mirne reintegracije. Hartmut Cohrs, slobodni novinar iz Njemake, koji je u razdoblju od 1998. do 2002. vrio funkciju voditelja Podrunog ureda OSCE-a u Vukovaru, istie veliki pomak u materijalnoj obnovi Vukovara i okolice, mjesta u Slavoniji i Baranji, no primjeuje i dalje visok stupanj traumatiziranosti koje se stanje ne moe prikriti izgradnjom stanova i rastom gospodarstva. Postavlja pitanje nije li dolo vrijeme, da se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Vukovaru stvori ozraje razumijevanja, meusobnog uvaavanja, pratanja i stvaranja novog zajednitva, ozraje prestanka uenja dviju istina i trajne solidarnosti. Sva su djeca budunost jedne zemlje, a odrasli daju bijedan primjer, primjeuje Cohrs. Kao prvo, to je to to ljudi ele? Da li im je u interesu da ostanu polarizirani? Da li reintegracija nije uspjela? Zato nije uspjela? Ponovno otvaramo cijelu priu... Ovo pitanje, vodi do ... to je to to bi stvarno dovelo do katarze? Na razini regije i u meu suprotstavljenim skupinama u pojedinim mjestima, gradovima? to je u biti ono to vodi katarzi? Svi smo doli do toga da je to dijalog, dijalog, dijalog Sav racionalni napor nije dovoljan, katarza zahtijeva jo neto, pita se novinarka Vesna Kesi.

Pobjeda razuma nad orujem

Mirna reintegracija vaan je, a esto zaboravljen, mirovni projekt u ranijoj povijesti Hrvatske. Koji je oito nailazio na brojne probleme, a i ostavio iza sebe niz potekoa koje danas sasvim sigurno hrane drutvenu polarizaciju i sukobe. Ipak, rijetko je to i bogato naslijee koje je nepravedno marginalizirana mirovna inicijativa, a koja je izgradila plodno tlo za nastavak rada na izgradnji meusobnog povjerenja i obnovi zajednitva. Niti Ujedinjeni narodi, niti dravne institucije, niti obrazovni sustav, a niti lokalno stanovnitvo ne pridaju veu pozornost ovome nasljeu. Obrazovni sustav u okruenju kakvom se nalazi, nudi nerijetko selektivne i obojane slike povijesti u kojima mladi ljudi ue veliati vojne akcije, usvajaju dominantne narative o herojima, kopiraju emotivno-mentalne obrasce negiranja zloina. Umjesto simulacija ratnih napada, vojnikih odora u kolama, nasilnih video materijala, osnovni i srednjokolski uenici trebali bi biti opremljeni primjerom procesa mirne reintegracije i drugih poput kole mira u Gorskom kotaru i njima slinih primjera. Prema Morievim rijeima, odnos svih hrvatskih Vlada je takav da usporedba s udnovatim kljunaem ima vie smisla danas nego 1998. godine. Zar je pobjeda razumom loija od pobjede orujem?
Biljeke:
UN br. 1037 Dijelovi govora Gorana Boievia, Milana Ivanovia i Vesne Kesi citirani su iz publikacije Preporuke za sigurnosnu politiku EU temeljem iskustva izgradnje mira drava nastalih dezintegracijom Jugoslavije iz dijela o okruglom stolu pod nazivom Iskustva ratne prolosti i nauene lekcije: mirna reintegracija. 3 Vidi: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/237249/Zasto-Hrvatska-vojska-nijeoslobodila-istocnu-Slavoniju.html, 15.1.2013. 4 www.edvu.org q
1 2

Mir i socijalna kohezija najvaniji privredni resurs

Uspostava civilne vlasti nad cjelokupnim dravnim teritorijem bez ijednog ispaljenog metka, bez ljudskih rtava i teih povreda humanitarnog prava, nailazila je na niz problema, od kojih su brojni i danas prisutni, poput ivih svakodnevnih etnikih i drugih podjela. Dodajmo tome i sve dublje poniranje u neimatinu koja sasvim sigurno hrani ovu polarizaciju. Mnogi kau da je reintegracija Podunavlja neuspjean projekt upravo zbog svoje namjere brisanja etnikih podjela tamo gdje za to jo nije bilo vrijeme. Usporeuju to sa povratkom Srba u kninskom podruju govorei o uspjenijim primjerima jer se radilo o sporijoj reintegraciji, u manjem broju. Dragan Crnogorac, saborski zastupnik SDSS-a, istie kako je Erdutski sporazum inio pravni okvir i pravni temelj procesa mirne reintegracije, a jedan od vanih preduvjeta za izgradnju trajnog mira u hrvatskom Podunavlju jeste dosljedno ostvarenje i onih odredbi Erdutskog sporazuma o zatiti srpske nacionalne manjine, koje do sada nisu ostvarene, a u koje spadaju pravo na povratak i nesmetani ostanak u svom zaviaju, naknada pretrpljene materijalne tete, ostvarivanje prava civilnih rtava rata, registracija kola srpske nacionalne manjine, procesuiranje ratnih zloina, otkup stanova, isplaivanje neisplaenih mirovina te rjeenje pravnog statusa Zajednikog vijea opina. Hrvatska jo nije nauila da su mir i socijalna kohezija najvaniji privredni resurs. Nema razvoja i nema kvalitetnog ivota bez

Emina BUINKI

SIJEANJ 2014.

13

HRVATSKA

20. GODINJICA OSNUTKA REHABILITACIJSKOG CENTRA ZA STRES I TRAUMU

Pomo izbjeglicama iz BiH

26.11.2013. godine u hotelu Dubrovnik odrano je sveano obiljeavanje 20. obljetnice osnutka nevladine organizacije Rehabilitacijski centar za stres i traumu (RCT). Pokrovitelj sveanosti bilo je Ministarstvo socijalne politike i mladih RH. Povodom znaajnog jubileja obavili smo razgovor sa Zdenkom Panti, psihologinjom i predsjednicom RCT-a. Moete li neto rei o poecima djelovanja Rehabilitacijskog centra za stres i traumu? Rehabilitacijski centar za stres i traumu nastao je 1993. godine iz projekta pomoi enama izbjeglicama iz BiH koje su nale utoite od ratnih stradanja u Zagrebu. Nedavno sam se ula sa gom. erifom Halilovi, profesoricom engleskog jezika iz Sarajeva, koja se prisjetila boravka u Zagrebu, za vrijeme rata, inicijative ena da pomognu drugima, a same su bile izbjeglice iz BiH. Organizirale su se u udruge: ene BiH, Biser te Zagreb help, kojima su se kasnije pridruile ene razliitih profesija iz Zagreba. Meunarodni savjet za rehabilitaciju rtava muenja (IRCT) iz Kopenhagena organizirao je psihosocijalni projekt BOSWOFAM, tj. pomo enama i njihovim obiteljima (1993.-1995). Financijsku podrku osigurala je EU i vedska vlada. Projekt se provodio preko predstavnitva u Zagrebu u suradnji sa spomenutim enskim udrugama. To su bili poeci rada nae organizacije koja je nosila naziv Meunarodni centar za rehabilitaciju rtava muenja Zagreb, a 2010. godine naziv je promijenjen u Rehabilitacijski centar za stres i traumu. Prvi lider projekta bila je psihologinja i sveuilina profesorica Libby Tata Arcel koja je za taj rad bila proglaena enom godine u Danskoj. Pored praktine medicinsko-psiholoke pomoi, u rad je bila ukljuena i snana znanstvena komponenta, u suradnji s profesorom Damiron Ljubotinom s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U poetku je bilo 50-ak suradnika, veinom iz BiH. To je bilo vrlo dinamino vrijeme, vrijeme solidarnosti, zajednikog uenja o traumi; pratili smo to se dogaa u BiH. Moe se rei kako je to bilo vrijeme interaktivnog uenja, uili smo jedni od drugih. Na iskustvima steenim u Zagrebu, neuropsihijatar dr. Sabina Fadilpai Popovi je godine 1997. osnovala nevladinu organizaciju Centar za rtve torture Most u Sarajevu. Nakon odlaska prof. Arcel, na centar je do 2002. godine vodila dr. Gorana Tocilj imunkovi, psihijatar, a zadnjih 10-ak godina ta uloga je pripala meni. U kojem obliku je u 90-im godinama 20. stoljea pomo stizala do vaih korisnika? Nai korisnici prvih godina bile su izbjeglice iz BiH, prije svega ene i lanovi njihovih obitelji, rtve ratne traume, progona, logora, osobe s iskustvom najteih oblika zlostavljanja. U manjoj mjeri tih godina nae usluge koristili su i prognanici i doseljenici. U poetku smo provjeravali imaju li nai korisnici uvjete za osnovne ivotne potrebe, kakvo je njihovo zdravstveno stanje, koje su tjelesne i psiholoke posljedice preivljenog. U rad su bili ukljueni multidisciplinarni profesionalni timovi. Posjeivali smo nae korisnike i izvan Zagreba, identificirali nove korisnike. Kako su pomagai u poetku veinom bili iz BiH, taj prvi kontakt i povjerenje u sloenim uvjetima izbjeglitva bilo je lake ostvariti. Uz medicinsku i socijalnu pomo, korisnici su imali individualnu i grupnu psihoterapiju.

Zdenka Panti, predsjednica Rehabilitacijskog centra za stres, traumu i za rtve torture Postojale su radionice ivanja, frizerske radionice koje su imale za cilj da se i radom pokuaju ublaiti traume, ali je ovaj angaman pomagao enama i da osiguraju osnovne uvjeta ivota za obitelji. U Centru su bile angairane lijenice, spomenuti u dr. Mahiru Kadeni, dr. Nuriju Mahmutovi, dr. Suzana ani itd. Krajem 90-ih osim rehabilitacijskih aktivnosti u Centru, krenuli smo i na teren, skupa s naim korisnicima, u mjesta odakle su doli (Prijedor, Sanski Most, Kotor Varo, Banja Luka, Doboj itd.), kako bi bili s njima u trenutku donoenja odluke za povratak. To se moe nazvati suoavanje sa vlastitom traumom u stvarnosti. Ovakav oblik pomoi lijenika i psihoterapeuta jedinstven je u radu s izbjeglicama, to smatramo svojim velikim doprinosom u rehabilitaciji naih korisnika. Moete li se prisjetiti nekih sudbina ana koje su dolazile u Centar? Pored psiholoke pomoi, najvjerojatnije, im je trebalo pruiti medicinsku i pravnu pomo. S obzirom da su u pitanju bile ene koje su dolazile iz podruja ratom zahvaenim bez prebivalita, lijenikog osiguranja itd., na koji ste nain rjeavali njihova pitanja? Kako su izbjeglice imale pravo na osnovnu zdravstvenu pomo, njima je kroz projekt bila osigurana stomatoloka, ginekoloka, opa lijenika, socijalna, psiholoka i psihijatrijska pomo. Kroz Fond za direktnu pomo rtvama muenja pri UN mogli smo i kasnije osigurati potrebne medicinske i specijalistike preglede, a tu podrku imamo i danas, za sadanje korisnike. S vremenom se interes donatora za izbjeglice i prognanike smanjio. Mnoge nae korisnice napustile su Zagreb i regiju. Oni koji su ostajali u Zagrebu poeli su dobivali i status u RH (boravak ili dravljanstvo). Za jednu veu skupinu naih korisnika znaajna je bila pravna podrka i zagovaranje kod vlasti u 2004. godine (nakon novog Zakona o strancima) da se

14

PREPORODOV JOURNAL 159

HRVATSKA
uvai njihova trauma i pozitivno rijei njihov status u RH (uz dragocjenu pomo tadanjeg HHO-a). Smatram kako je najgore ponienje i zloin za enu in silovanja. Da li je traila pomo Rehabilitacijskog centra za stres i traumu takva populacija ugroenih i na koji nain ste rjeavali njihovu traumu? Imali smo veliki broj ena koje su imele to iskustvo. Timski se promatrala svaka pojedinana sudbina ena jer su psiha i tijelo povezani, trebalo je razumjeti i povezati reakcije tijela i psihe. Odgovor na traumu je kompleksan, ponekad se psiholoka povreda i patnja izraava kroz tjelesne simptome. Kod traume je lake i prihvatljivije govoriti o tjelesnim potekoama nego o psiholokim patnjama koje mogu biti neiskazive. Bilo je to vrijeme zaprepatenja i medijskog interesa za silovane ene. Na je zadatak bio zatititi rtve od senzacionalistikog pristupa njihovoj traumi, u protivnom bile bi ponovno povrijeene. Neke su ene nastojale otii to prije u tree zemlje, to dalje od mjesta nesree, a neke su i rodile djecu iz tih okolnosti. Neke su dugo bolovale, lijeile se, bile vezane vie godina uz na Centar i zdravstvene ustanove. Najvanije je bilo stei povjerenje pacijentice kako bi se povjerila, a to je prvi korak ka rehabilitaciji. U prirodi je traume da se podjednako eli iskazati i sakriti povreda. Mnoge ene koje su koristile nae usluge nisu mogle sve rei o sebi, ili su se samo povjerile svom psihoterapeutu. Sada znamo i iz drugih konfliktnih regija da se takva trauma esto ne otvara godinama, moda i do kraja ivota (sluaj Kambode). ene su imale razliita iskustva. Iako se ne smije usporeivati teina traume, budui da je taj doivljaj individualan, imali smo ena koje su doivjele silovanje jedanput, ali i onih koje su boravile due vrijeme na takvim mjestima i bile su svakodnevno seksualno zlostavljane, to je na njihovu psihu i tijelo ostavilo trajne posljedice. Mnoge silovane ene koje poznajemo imaju snage voditi, izvana gledajui, jedan manje vie uobiajen ivot. Njihov intimni svijet, meutim, obiljeen je iskustvom velike traume. Problemi koji traju proizilaze iz toga to se ponekad i najblii ne ele suoiti s istinom, ne slau se s npr. odlaskom na sud, dugotrajna potraga za pravdom, opasnost stigmatizacije i ponovne povrede kod eventualnog suenja. Imate li danas kakvog saznanja o sudbinama tih ena? U kontaktu smo povremeno s naim bivim pacijenticama. Mnoge ene su odselile u tree zemlje ili su se vratile negdje u BiH, neke su ostale u Hrvatskoj ili u Zagrebu. ena s kojom smo najdue u kontaktu, a koja je i svjedoila u odgovarajuim meunarodnim tijelima o svome iskustvu, danas je sretna baka i s uivanjem gledamo njezine fotografije s unucima. Ona je imala podrku najue obitelji svo ovo vrijeme, ali njene patnje i pobolijevanja su trajna. Koje programe u mirnodopskim uvjetima Centar nudi i tko su njihovi potencijalni korisnici? Cijelo vrijeme ostali smo otvoreni za korisnike, izbjeglice iz BiH. Naim korisnicima pruali smo pomo u kolovanju djece, dobivanju statusa u RH, posebno smo ponosni na rad sa starijom populacijom ljudi kojima je druenje u prostoru koji je njima posveen vrlo dragocjen. Nai sadanji korisnici su i dalje rtve muenja prema Konvenciji UN o zabrani muenja i svakog degradirajueg ponaanja. Preko socijalne mree naih korisnika i kroz suradnju s drugim nevladinim organizacijama te zdravstvom i neposrednim radom na terenu, identificiramo nove korisnike s nelijeenom ratnom traumom. Tu su posebno rtve krupnih krenja ljudskih prava i muenja u ratu koje trae pravdu i svjedoe na sudovima, njima treba posebna panja i podrka, oni su nevidljiva skupina. Problemi psihologije i prava, pravde i pravednosti znaajni su za nae korisnike i sve nas. Nastojimo organizirati razliite oblike edukacije, susrete, itd. kako bi doprinijeli poslijeratnoj normalizaciji. Nai novi korisnici sve vie postaju traitelji azila u RH to predstavlja novu aktivnost i zahtijeva specifian nain rada, zbog jezinih i kulturnih barijera. Vrlo smo aktivni u Sisako moslavakoj upaniji, podruju od posebne dravne skrbi, tj. u sredinama gdje nema dovoljno socijalnih i psiholokih usluga. ini nam se da se veina stanovnitva ovog podruja moe prepoznati u definiciji ranjivih skupina kojima trebaju razliiti vidovi poticaja, podrke, edukacije kako bi se smanjila njihova socijalna iskljuenost. U tome nastojimo najue suraivati s lokalnim zajednicama i institucijama kroz projekte financirane iz pretpristupnih EU fondova. S naim lokalnim partnerima polazimo od toga da je mogue i bez velikih sredstava unaprijediti kvalitetu ivota. Prepoznajemo razliite skupine sa specifinim potrebama kao to su bivi prognanici, povratnici u RH, doseljenici, dugotrajno nezaposleni, razdvojene obitelji itd. Uz lokalnu zajednicu, osobito smo usmjereni na kole koje mogu biti mjesta susreta i izgradnje povjerenja, pored obitelji, kola je drugi zatitni krug u razvoju djece, ali i uvoenja promjena u zajednici u povezivanju ljudi. Uz terapijski i edukativni rad u Zagrebu, razvijamo i nove pristupe u radu s mladima koji imaju smetnje u ponaanje npr. dramska pedagogija; s velikom zadovoljstvom suraujemo s ustanovama za starije graane u Zagrebu (takoer populacija u stresu), te kroz edukacije i podrku zaposlenima, ali i nezaposlenima u cilju unapreenja kvalitete ivota. S kojim institucijama i nevladinim udrugama suraujete u BiH? Suraujemo sa slinim nevladinim organizacijama: Centrom za torturu Most iz Sarajeva, Vive ene i Snaga ene iz Tuzle, Osmijeh iz Graanice. Povezani smo i preko regionalne mree centara za rtve muenja Balkan Network (slini centri povezani su s Meunarodnim rehabilitacijskim savjetom za rtve muenja u Kopenhagenu). Trenutno provodimo projekt regionalne suradnje izmeu RH i BiH na unapreenju mentalnog zdravlja (Mental Health Prevention Network), s partner organizacijom Zdravo da ste iz Banja Luke koji obuhvaa mjesta uz rijeku Unu s hrvatske i bosanske strane (RS i Federacija) u koji su ukljuene i lokalne institucije. Partner nam je i Zavod za javno zdravstvo Sisako moslavake upanije, to predstvalja primjer dobre suradnje civilnog i vladinog sektora. Cilj je unaprijediti mentalno zdravlje u lokalnim zajednicama i prekograninu suradnju (jaanje kapaciteta u radu sa svim dobnim skupinama, razvoj zajednikih protokola u prevenciji ovisnosti i smetnjama ponaanja mladih). Najvie smo imali korisnika upravo iz tog podruja te na taj nain moemo pratiti i procese povratka. Na koji se nain danas financira Rehabilitacijski centar za stres i traumu? Rehabilitacijski centar za stres i traumu financira se iskljuivo putem projekata preko natjeaja kod relevantnih ministarstava i drugih donatora (prije svega Ministarstvo socijalne politike i mladih), Grada Zagreba, veleposlanstava u Zagrebu, te IPA/EU projekata. Kontinuiranu podrku nam prua UN Dobrovoljni fond za rtve muenja. Trenutno uivamo trogodinju potporu Zaklade za razvoj civilnog drutva. Budui da projektno funkcioniranje nije siguran nain financiranja, to od nas trai stalnu budnost kao i odgovornost za nae korisnike kako se ne bi osjetili naputenima zbog nedostatka financijskih sredstava. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

SIJEANJ 2014.

15

INTERVJU

ADNAN JAHI, PROFESOR NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U TUZLI

Nijedna drava, nijedan dravni poredak, nisu neunitivi niti su trajne kategorije. Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo da nije bilo onih koji su osigurali njeno meunarodno priznanje i odbranili je za vrijeme agresije. Bosna i Hercegovina ima perspektivu ako je brane i grade, svojim zalaganjem, strunou, potenjem i odgovornou, njeni narodi i graani koji je vole kao svoju domovinu. Poput momaka zahvaljujui kojima s ponosom iekujemo poetak velike smotre najboljih fudbalskih nacija ovog ljeta u Brazilu.

BiH trebaju konkretne inicijative i podrka

Razgovarao: Ismet ISAKOVI Bonjaci su ispoljavali nesvakidanje junatvo i fanatizam u bojevima za vladara i domovinu
Rado ste vien gost na razliitim tribinama i simpozijima u Zagrebu. Prije nekoliko godina Medlis Islamske zajednice Zagreb i Bonjaka nacionalna zajednica za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju prepoznali su vanost Vaeg tadanjeg istraivanja i tiskali Vau knjigu Islamska zajednica u Bosni Hercegovini za vrijeme monarhistike Jugoslavije (1918-1941). Nedavno ste nekoliko dana boravili u Zagrebu i intenzivno istraivali dokumente po arhivima za svoju novu knjigu. Moete li nam detaljnije objasniti o emu piete u najnovijem djelu? Kada je planirano da ugleda svjetlo dana i tko je izdava? Moja saradnja sa Medlisom Islamske zajednice u Zagrebu i drugim muslimanskim i bonjakim ustanovama i drutvima u Republici Hrvatskoj see jo od vremena agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kada sam u aprilu 1995. godine, u zagrebakoj damiji, zajedno sa profesorom Halilom Mehanoviem promovirao Hikmet, list za vjersko-teoloka i kulturno-historijska pitanja, pokrenut u Tuzli potkraj 1993. Od tog vremena bio sam sudionikom veeg broja naunih skupova i kulturnih dogaaja u Zagrebu i moram rei da sam ponosan na saradnju koju sam ostvario sa meni dragim ljudima iz Islamske zajednice, Bonjake nacionalne zajednice, Preporoda i drugih organizacija koje, po mom linom sudu, svojim prosvjetiteljskim pregnuem i doprinosima na polju kulture i nauke obogauju ne samo duhovni i kulturni ivot Bonjaka u Hrvatskoj, ve i ukupne kulturne i naune horizonte u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. to se tie moje nove knjige, ona obrauje teme iz novije bonjake historije, u rasponu od aneksije Bosne i Hercegovine 1908. do prvih godina poslije Drugog svjetskog rata, ne u smislu sinteze ili cjelovite rekonstrukcije, ve prije svega hvatanja u kotac sa jednim brojem osjetljivih i vanih pitanja iji bi nam odgovori mogli pomoi da shvatimo modele miljenja i djelovanja te naine na koje su Bonjaci reagirali na prijelomne dogaaje na junoslavenskim prostorima u prvoj polovini 20. stoljea. Problematizirajui brojne teme i kontroverze, poput uzroka bonjako-srpskog udaljavanja pred najavljeno donoenje agrarnog zakona u Bosanskohercegovakom saboru 1911. godine, odnosno stavova bonjakih politikih i vjerskih elita prema Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i Treem

Prof. dr. Adnan Jahi Reichu, djelo govori o razliitim izazovima kroz koje su Bonjaci prolazili u prvoj polovini 20. stoljea, na tekom i neizvjesnom putu svog nacionalnog izrastanja te politikog, kulturnog i duhovnog sazrijevanja i razvoja. U formalnom smislu, knjiga predstavlja zbirku radova, kojim sam se, nakon njihovog prvobitnog objavljivanja u asopisima i zbornicima, nastavio baviti obogaujui ih rezultatima novih istraivanja, novim saznanjima i uvidima. Glavnina radova ne predstavlja preraene verzije ve potpuno nove radove, koji se, usljed dubine zahvata u predmetnu materiju, najee samo naslovima i dijelovima narativa baziraju na prvobitnim verzijama. Nije rije o prevladavanju napisanog ve o nauno opravdanom stremljenju da se uvidima historiografije priskrbi to potpunija faktografska podloga. to se tie izdavaa, knjiga bi mogla izai u suizdavatvu Bonjake nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Bonjakog instituta u Sarajevu. Ove godine se navrava 100 godina od izbijanja Prvog svjetskog rata. O uzrocima tog rata, u povjesniarskim i irim drutvenim krugovima, vode se rasprave i polemike kao da je rije o dogaaju koji se zbio prije nekoliko godina, a ne prije jednog stoljea. Kako su Bonjaci reagirali na poetak, a kako na kraj Prvog svjetskog rata i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca?

16

PREPORODOV JOURNAL 159

INTERVJU
Nakon to se Osmansko carstvo 1912. povuklo sa Balkana, Bonjaci su se vre vezali za Austro-Ugarsku monarhiju, gledajui u njoj glavni faktor zatite njihovih vjerskih, imovinskih i drutvenih prava, strahujui od promjena koje bi dovele u pitanje njihov politiki i ekonomski poloaj. Samo je uski sloj bonjakog graanstva i studentske omladine ispoljavao odbojnost prema Dvojnoj monarhiji dajui podrku dravotvornim tenjama Srbije i jugoslavenskoj ideji. Sarajevski atentat je radikalizirao gledita bonjakih prvaka u pogledu mogue saradnje Bonjaka i Srba u Bosanskohercegovakom saboru, ali i ukupne politike Austro-Ugarske prema Kraljevini Srbiji. Ispoljavanje sile prema Srbiji od strane Austro-Ugarske nije samo traio voa Muslimanskog saborskog kluba Rifat-beg Sulejmanpai, ve i prvak tzv. Muslimana disidenata Dervi-beg Miralem, grupe koja je ranije bila otvorena prema saradnji sa bosanskohercegovakim srpskim zastupnicima. U Prvom svjetskom ratu mnogi Bonjaci su ispoljavali nesvakidanje junatvo i fanatizam u bojevima za vladara i domovinu, motivirani dvostrukom lojalnou austrougarskom caru i kralju, ali i osmanskom sultanu i halifi, ija je drava potkraj oktobra 1914. godine, zahvaljujui njemakom pritisku i oportunistikom dranju ministra rata Enver-pae, stupila u rat na strani Centralnih sila, a ulema pozvala sve muslimane na sveti rat protiv nevjernika. Tokom rata legitimna bonjaka politika koju su personificirali erif Arnautovi i Safvet-beg Baagi podravala je, u kontekstu prijepora o njenoj budunosti, opstanak Austro-Ugarske i njene dualistike strukture, insistirajui na autonomiji Bosne i Hercegovine, koju nisu smatrali moguom ako doe do formiranja jugoslavenske drave. Arnautovi je davao izjave vrijeme je pokazalo ne bez osnova da se bosanskohercegovaki muslimani plae za svoj opstanak ako doe do stvaranja Jugoslavije. Samo je omanja skupina uglavnom neafirmiranih bonjakih politiara i javnih radnika, na elu sa dr. Mehmedom Spahom, podrala ideju dravnog ujedinjenja junih Slavena, to je utjecalo da su Bonjaci imali marginalnu ulogu u procesima stvaranja prve jugoslavenske drave. Dakako, kad je postalo izvjesno da je Austro-Ugarska propala, kada su formirana Narodna vijea SHS koja su vodila proglaenju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, bonjake elite su izvukle konsekvence prilagodivi retoriku i postupke novonastaloj dravno-politikoj stvarnosti. Vaa knjiga obuhvaa razdoblje od 1900.-1950. godine. Koji su bili prijelomni dogaaji koji su odredili sudbinu BiH i bonjakog naroda? Tih dogaaja, dakako, bilo je vie i nisu svi imali istu teinu u oblikovanju i odreivanju sudbine Bosne i Hercegovine i Bonjaka. U vremenskom rasponu od kraja Prvog do kraja Drugog svjetskog rata, obzirom na karakter vladajuih reima u monarhistikoj Jugoslaviji i NDH, Bosni i Hercegovini je prijetilo da nestane kao historijska realnost i politika injenica. Nakon ulaska srpske vojske u Sarajevo, 6. novembra 1918. godine, srpske su politike, vojne i crkvene elite javno isticale da nema vie granice na Drini, u smislu srpskog karaktera Bosne i Hercegovine. Od ukidanja Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu 31. januara 1919. pa do konanog prestanka sa radom Pokrajinske uprave za BiH poetkom 1925. godine, postojao je neki privid politike individualnosti Bosne i Hercegovine, premda je i u tom razdoblju a o kasnijim razdobljima dravnog ivota meuratne Jugoslavije da i ne govorimo srpska supremacija u pokrajini bila neupitna, makar su srpski nacionalistiki krugovi, uglavnom pristae Narodne radikalne stranke, izraavali nezadovoljstvo sporou mijenjanja od austrougarskih vlasti naslijeene administracije u kojoj su preovladavali kadrovi koje su bosanski radikali nazivali strancima i neprijateljima nove dravne stvarnosti. Mislim da se u bonjakoj historiografiji prenaglaava lan 135 Vidovdanskog ustava u afirmaciji dravno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, koja je tim ustavom, usljed preimenovanja postojeih bosanskohercegovakih okruga u oblasti, sauvana na razini pojma i imena, ali je izgubila svoj zemaljski upravni subjektivitet kojeg je posjedovala jo od Srednjeg vijeka. Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruja od 3. oktobra 1929. godine Bosna i Hercegovina je razbijena kao teritorijalna cjelina, pa se u javnoj komunikaciji govorilo biva Bosna i Hercegovina, a tu su protubosansku praksu nastavile elite koje su stajale iza Sporazuma Cvetkovi Maek 1939. godine, kao i ustaki reim Nezavisne Drave Hrvatske, koji je u julu 1941. rasparao teritorij Bosne i Hercegovine unutar 11 velikih upa, od kojih su etiri imale sjedite izvan BiH. Bosanskohercegovako stanovnitvo nije imalo udjela u donoenju ovih rjeenja, a svaki govor o autonomiji Bosne i Hercegovine bio je ocjenjivan kao protusrpska odnosno protuhrvatska retorika, a otuda i protudravna djelatnost. Historiar se ne bavi nagaanjem, ali je veliko pitanje ta bi bilo sa Bosne i Hercegovine i bonjakog naroda da su ostali u raljama velikodravnih projekata i da ratni haos nije posredovao u usponu KPJ i Titovih partizana kao vojno-politike alternative nositeljima politika koje su negirale historijsku i politiko-drutvenu posebnost Bosne i Hercegovine. Obnova bosanskohercegovake dravnosti putem odluka ZAVNOBiH-a predstavljala je svakako prijelomni dogaaj novije historije Bosne i Hercegovine i njenih naroda, makar te odluke i nisu samo odraavale domovinske osjeaje i tenje vijenika bosanske ratne skuptine, ve i politiko-stranake interese komunistike elite koja je teila modelu rjeavanja nacionalnog pitanja u funkciji jaanja i konsolidacije nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji.

Muslimanske mase su uglavnom osjeale odbojnost prema srpstvu i hrvatstvu

Kada se itaju knjige nekih povjesniara i gledaju prigodne ilustracije, stjee se dojam da je bonjaki narod u BiH i Hrvatskoj bio masovno za NDH i ustaki pokret, te da je pristajao na hrvatsku nacionalnu ideologiju kakvu je propagirao dr. Ante Starevi. Istraujui dokumente po hrvatskih i bosanskohercegovakim arhivima da li ste stekli takav dojam ili se radi o (ne)svjesnim politikim manipulacijama? Imate li kakav konkretan primjer? Niko ne moe sa sigurnou rei ta je osjealo nekoliko stotina hiljada pojedinaca Bonjaka nakon to je proglaena Nezavisna Drava Hrvatska 10. aprila 1941. godine. No historijski izvori govore da su mnogi Bonjaci, kako elitni krugovi tako i ire narodne mase, pozdravili nastanak NDH. Nisu imali razloga aliti za dravom koja je stajala iza nepravine agrarne reforme, koja je nametala obiljeavanje crkvenih svetaca u kolama i odravala sistem dominacije jednog naroda nad drugim. Pozitivno raspoloenje prema NDH dijelom je poticalo i iz svijesti da je iza novoformirane drave stajala Njemaka, prema kojoj su Bonjaci u to vrijeme izraavali simpatije kao sili koja bi mogla okonati kolonijalno prisustvo Velike Britanije i Francuske u arapskim zemljama i popraviti stanje tamonjih muslimana, prema kojim su muslimani Bosne i Hercegovine jo uvijek osjeali jake emotivne spone ispoljavajui interes za njihovo prilike. Prvobitno raspoloenje prema NDH, kod nekih bre kod nekih sporije, mijenjalo se u pravcu otrjenjenja i hlaenja, potom udaljavanja i kritike, da bi se na koncu pretvorilo u neraspoloenje, ogorenje i otpor. Tome su doprinosili masovni etniki zloini nad Bonjacima, koje vlasti NDH nisu bile u stanju sprijeiti, ali i rasprostranjeni dojam da ustaki reim nema osjetljivosti i obzira prema tekim pri-

SIJEANJ 2014.

17

INTERVJU

Od 90-ih godina 20. stoljea pa naovamo, naroito za vrijeme agresije na BiH i neposredno nakon nje, postojala je svojevrsna neformalna simbioza SDA i Islamske zajednice, od koje je, po mom sudu, vie koristi imala SDA, a manje Islamska zajednica, jer je gubila na vjerodostojnosti kod ljudi koji nisu pripadali SDA, a svejedno su osjeali vane spone sa svojim islamskim korijenima i naslijeem. Kasnije su se pojavile neke nove naklonosti i bilo je jasno da Islamska zajednica nema konzistentan i jasno definiran stav prema pitanju odnosa njenih prvaka i slubenika prema politikim strankama. Prije bilo kakvog govora o uspostavi institucije evropskog muftije, mislim da bi morala postojati potkrijepljena studija o evropskim muslimanima, njihovom politikom, socijalnom, obrazovnom i kulturnom poloaju, njihovim vjerskim razlikama, njihovim meusobnim sponama i openito njihovom raspoloenju prema takvoj jednoj vrsti vjerskog predstavnitva. Postavlja se pitanje da li je to ideja kojom se bave pojedini vjerski zvaninici, a o kojoj veina muslimana u Evropi ne zna nita i, prije svega, koji i kakvi proceduralni postupci bi osigurali reprezentativnost i legitimitet takvoj jednoj instituciji.
likama u kojim ive Bonjaci, kao i sve izvjesnija propast Sila osovine i besperspektivnost NDH te rastua popularnost partizanskog pokreta koji se nudio kao jedini faktor zatite Bonjaka i uspostave pravinijeg poretka u Bosni i Hercegovini u odnosu na postojei. Navest u jedan zanimljiv izvor. Jedan njemaki izvjestitelj je u septembru 1942. godine pisao kako se, posmatrajui muslimansku politiku u Sarajevu i okolini, jasno vidi da je dranje muslimana prema NDH i hrvatstvu uglavnom rezervirano i pasivno, veina muslimana se ne osjea Hrvatima, ve kao muslimanski Bosanci, temeljem religije, kulture, posebnog domovinskog osjeaja te razliite historije. Autor potencira prisutnu muslimansko-katoliku napetost, te istie da muslimani pokazuju strah od utjecaja klerikalaca, prije svega u sluaju napada na njihov unutranji ivot. Muslimani se sada, on zakljuuje, obzirom na njihov prijateljski stav prema Nijemcima, kojeg su ispoljavali prije jugoslavenskog rata, osjeaju u mnogo emu razoarani, poto je njihova situacija danas jo gora nego to je bila za vrijeme jugoslavenske vladavine. Od jeseni 1943. Bonjaci su sve masovnije pristupali jedinicama partizanskog antifaistikog pokreta, na razliite naine oponirali ustakom reimu, ali je, dakako, bilo i pojedinaca koji su do kraja rata ostali privreni NDH, bez obzira na njenu oiglednu agoniju i propast. O ovoj temi govorim opirnije u mojoj novoj knjizi, a vane uvide i zakljuke ve su donijeli Rasim Hurem, Jozo Tomasevich, Nada Kisi Kolanovi, Marko Attila Hoare i drugi autori. to nam kae povijesno iskustvo tko se i na kakav nain obraao Bonjacima? to je bilo presudno da se pored estoke kampanje kroatizacije i srbizacije ouva bonjaka svijest i nacionalni identitet? to se tie bonjatva, historijska nauka ne nudi saznanja da je ovaj pojam bio potisnut kao nacionalna identifikacija bosanskohercegovakih muslimana potkraj 19. i tokom 20. stoljea temeljem nacionalistikog pritiska susjednih naroda ili djelovanja nekog politikog faktora koji je utjecao na nacionalno pitanje i drutvene odnose u postojeim dravnim tvorevinama. Od austrougarske okupacije 1878. Bonjaci su punosvjesno naglaavali svoj muslimanski identitet, smatrajui ga faktorom zatite svoje posebnosti, ali i prava i privilegija, te ire narodne homogenizacije unutar drave koja je sve do balkanskih ratova bila poimana kao prijetnja njihovom opstanku, temeljem krivih predstava da nema bitne razlike izmeu Austro-Ugarske na prijelazu iz 19. u 20. stoljee sa Austrijom iz vremena Eugena Savojskog i Boja pod Banjalukom. Ova praksa je nastavljena za vrijeme Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, dajui prostora nacionalistikim elitama iz susjedstva Bosne i Hercegovine, ali i unutar nje, da potiu nacionalizovanje, odnosno nacionaliziranje muslimana, koji su smatrani nacionalno nesvjesnim. Sa osnovnom politikom namjerom da se ostvari strateka nacionalna prevaga srpskog, odnosno hrvatskog naroda nad Bosnom i Hercegovinom i time, rjeavajui pitanje ija je Bosna, prui oslonac afirmaciji, odnosno redizajniranju postojeeg dravno-nacionalnog poretka u korist jedne ili druge strane. Srpske elite su u tim nastojanjima koristile razna sredstva, od biranih kadrovskih rjeenja na mjestu direktora erijatske gimnazije do potpore koja je pruana prosrpskom Gajretu. One, ipak, na tom planu nisu imale cjelovite strategije, a muslimanske mase su, sa svoje strane, uglavnom osjeale odbojnost prema srpstvu i hrvatstvu jer su ih smatrale organski naslonjenim na njihova konfesionalna izvorita pravoslavlje i katolianstvo. S vremenom je mu-

18

PREPORODOV JOURNAL 159

INTERVJU
slimanstvo politiara, kulturnih i vjerskih elita te irih slojeva drutva, pored vjerske oznake, preraslo u izraz samosvjesne politikodrutvene identifikacije koja je, osnaena osjeajem tjeskobe i stijenjenosti izmeu dva nacionalistika i velikodravna koncepta, postala podlogom i supstratom kasnijeg muslimanskog nacionalnog formiranja, ukljuujui priznanje tokom 60-ih i savremeni povratak historijskom bonjakom imenu. Prvobitno ponuene smjernice, sa tematske sjednice Rijaseta Islamske zajednice u Fojnici od 28. februara 2012. godine, Sabor Islamske zajednice je odbacio kao radikalan iskorak u smjeru ustavnog i organizacijskog redizajniranja Zajednice i njenog preustroja u neku vrstu sloene Zajednice federalistikog tipa, temeljem ega se pristupilo izradi Platforme za promjenu Ustava koja je vodila dananjem Nacrtu, sa rjeenjima koja podrazumijevaju afirmaciju pravnog kontinuiteta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sa naglaenom ulogom reisul-uleme kao najvieg vjerskog autoriteta koji predstavlja i zastupa Zajednicu te simbolizira njeno jedinstvo, ali i organizacijskom zasebnou i svojevrsnom autonomnou muslimana u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, kao i muslimana Bonjaka izvan domovinskih zemalja te drugih muslimana koji prihvataju Zajednicu kao svoju. Ne bih ulazio u pojedinane amandmane, jer je proces promjene jo u toku, ali vjerujem da e nova ustavna rjeenja Zajednicu nainiti funkcionalnijom i spremnijom da nudi adekvatne odgovore na izazove koje savremena drutvena i kulturna kretanja, i u regionalnom i u globalnom smislu, postavljaju pred muslimane na ovim prostorima. Istovremeno, znaaj promjene Ustava ne treba precijeniti, jer rezultati i uinci ponajprije ovise od ljudi na konkretnim pozicijama, od lokalnog imama do reisu-l-uleme. U proteklim godinama, posebice za vrijeme reisa Mustafe Ceria, bilo je mnogo primjedbi upuenih Islamskoj zajednici zbog uplitanja u politiku. Kakvo je Vae miljenje o tom pitanju? Imamo osjeaj da se s izborom reisa Kavazovia situacija znatno promijenila. Ve sam rekao da se politika uplitala u poslove Islamske zajednice, od begova okupljenih u Muslimanskoj narodnoj organizaciji do komunista koji su odluivali ko e biti reisu-l-ulema. Zanimljivi su, recimo, pokuaji Muslimanskog saborskog kluba da se sprijei imenovanje Demaludina ef. auevia za reisu-l-ulemu 1913. godine, premda je on uivao iroku podrku uleme i bonjakog graanstva. Ali i Islamska zajednica se uplitala u politiku, ne na institucionalnoj, ve individualnoj razini. Recimo, banjaluki muftija Ibrahim ef. Maglajli je bio politiki eksponiran i za Austro-Ugarske i za Kraljevine SHS. Predsjednik Ulema-medlisa u Sarajevu Salim ef. Mufti bio je u Senatu Kraljevine Jugoslavije. Ulema se nalazila na vladinim i protuvladinim izbornim listama, a reisu-l-ulema Kemura je lanovima Republike komisije za vjerska pitanja BiH izraavao zabrinutost zbog jaanja nacionalizma nakon Brionskog plenuma. Od 90-ih godina 20. stoljea pa naovamo, naroito za vrijeme agresije na BiH i neposredno nakon nje, postojala je svojevrsna neformalna simbioza SDA i Islamske zajednice, od koje je, po mom sudu, vie koristi imala SDA, a manje Islamska zajednica, jer je gubila na vjerodostojnosti kod ljudi koji nisu pripadali SDA, a svejedno su osjeali vane spone sa svojim islamskim korijenima i naslijeem. Kasnije su se pojavile neke nove naklonosti i bilo je jasno da Islamska zajednica nema konzistentan i jasno definiran stav prema pitanju odnosa njenih prvaka i slubenika prema politikim strankama. Poznavajui reisu-l-ulemu Kavazovia, vjerujem da e se Islamska zajednica u dolazeem vremenu u cijelosti afirmirati kao nadstranaka duhovna i institucionalna snaga i autoritet iji stavovi i gledita mogu biti relevantni i bitni za najiri spektar bonjakog drutva i politike.

Islamska zajednica nadstranaka duhovna i institucionalna snaga i autoritet

Islamska zajednica je najvanija institucija bonjakog naroda, a reisu-l-ulema najvaniji vjerski autoritet za sve Bonjake. Da li je bosanskohercegovaka ulema u prezentiranom periodu bila dorasla da bude generatorom ireg kulturnog i drutvenog preporoda bonjakog naroda? Kad se govori o Islamskoj zajednici, treba znati ta je taj pojam znaio u odreenim razdobljima historije. Od imenovanja prvog reisu-l-uleme i Ulema-medlisa 1882. do kraja Drugog svjetskog rata i uspostave komunistikog reima u Jugoslaviji, Islamsku zajednicu su sainjavali svi bosanskohercegovaki zemaljski pripadnici islamske vjere, odnosno svi muslimani Bosne i Hercegovine neovisno o njihovim linim vjerskim i svjetonazorskim uvjerenjima. To je znailo veu otvorenost organa Zajednice prema bonjakom drutvu, ali i veu izloenost razliitim oblicima politike manipulacije i pritiska. Islamska zajednica, u smislu njenih tijela i institucija, esto je bila izloena samovolji politiara, ministara, administracije i lokalnih monika, a vjerski prvaci i ulema poesto optereeni svojim nezavidnim socijalnim statusom i materijalnim prilikama, koje su ih udaljavale od djelotvornijeg utjecaja na bonjako drutvo i ivot muslimana. Na Vae pitanje mogu odgovoriti da bosanskohercegovaka ulema u prezentiranom razdoblju nije bila dorasla, odnosno nije bila u stanju da bude generatorom ireg kulturnog i drutvenog preporoda bonjakog naroda, a razlozi su brojni, od navedenih materijalnih i statusnih prilika do ukorijenjenog nepovjerenja prema pokuajima savremenog razumijevanja islamskih izvora. O tim razlozima sam pisao u svojim knjigama i radovima. Bilo je, meutim, uleme koja se opirala stagnaciji, poput reisu-l-uleme Demaludina ef. auevia, hafiza Abdulaha Ajni ef. Buatlia, Muhameda ef. Zahirovia, ali je ona bila u izrazitoj manjini prema tradicionalistima, oportunistikim elementima i konzervativnim politikim elitama koji su svaki novi pogled na tradiciju i obiaje Bonjaka, a o islamskim izvorima da i ne govorimo, ocjenjivali kao napad na njihovu vjeru, identitet i opstojnost u Bosni i Hercegovini. Nakon izbora novog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia pokrenut je dugooekivani proces promjene Ustava Islamske zajednice u BiH. O tom se pitanju u javnosti mnogo raspravljalo, posebno o posljedicama predloenih reformi i mjera. Po Vaim saznanjima, to se eli postii novim Ustavom i koje su najvanije promjene? Proces promjene Ustava Islamske zajednice u BiH iniciran je jo prije nekoliko godina i prije izvjesnog vremena je provedena iroka javna rasprava o Nacrtu amandmana na Ustav Islamske zajednice kojeg je izradila Ustavna komisija Sabora Islamske zajednice na svojoj sjednici od 20. januara 2014. godine. Svaka promjena Ustava, dakako, ima svrhu unaprijediti vaea normativna rjeenja i uskladiti ih sa tekuim potrebama, ali i praksom koja se pokazala svrsishodnom, donosei poboljanje organizacijske strukture, te modela odluivanja i djelovanja kako bi Zajednica i njeni organi na optimalan nain mogli odgovoriti svojim osnovnim vjerskim i drutvenim zadacima i ciljevima.

Ideja europskog muftije u postojeem vremenu nije realna

Ve nekoliko godina govori se o instituciji tzv. europskog muftije. U intervjuu za Preporodov Journal prof. dr. Hilmo Neimarlija je rekao da se radi jeftinoj prii, dok je ljubljanski muftija dr. Nedad Grabus rekao da je nuno otvaranja argumentirane ra-

SIJEANJ 2014.

19

INTERVJU
sprave. Vidljivo je da je ideja vrlo zanimljiva elnicima Islamskih zajednica u Hrvatskoj i Sandaku, ponajvie ljudima bliskim bivem reisu Ceriu. Kakvo je Vae miljenje o tom pitanju kao povjesniara, ali i ovjeka koji je dugi niz godina vezan uz Islamsku zajednicu i njene obrazovne strukture? Prije bilo kakvog govora o uspostavi institucije evropskog muftije, mislim da bi morala postojati potkrijepljena studija o evropskim muslimanima, njihovom politikom, socijalnom, obrazovnom i kulturnom poloaju, njihovim vjerskim razlikama, njihovim meusobnim sponama i openito njihovom raspoloenju prema takvoj jednoj vrsti vjerskog predstavnitva. Postavlja se pitanje da li je to ideja kojom se bave pojedini vjerski zvaninici, a o kojoj veina muslimana u Evropi ne zna nita i, prije svega, koji i kakvi proceduralni postupci bi osigurali reprezentativnost i legitimitet takvoj jednoj instituciji. Ideju o evropskom muftiji ne bi trebalo apriorno odbaciti, ali morali bi postojati jasni pokazatelji da bi sve muslimanske zajednice koje ive u Evropi imale koristi od tog vjerskog autoriteta, a ne samo neke, ili odreeni elitni krugovi koji bi osigurali njegovu uspostavu. Ako se pogleda novija muslimanska historija, primijetit e se da su vjerske i kulturne razlike meu muslimanima, njihova politika, plemenska i interesna fragmentiranost te krupno drutveno-ekonomsko zaostajanje za evropskim zemljama bili nepremostiva prepreka za bilo kakav pokuaj obnove institucije hilafeta, nakon to ga je jedna politika klika, tanije jedan ovjek, ukinuo 1924. ostavljajui muslimane bez vrhovnog vjerskog autoriteta. Sa druge strane, neprijeporno je halifa kroz historiju opstajao temeljem oslonca kojeg je imao u nositelju svjetovne muslimanske vlasti, bez obzira radilo se o jednoj linosti ili ne, i to dok je muslimanska vlast prelazila etnike i plemenske granice unutar svijeta sunitskog islama. Danas takve realnosti ne postoje i teko je zamisliti, makar se ovdje radi o primarno vjerskom starjeini, da bi muslimani na jednom golemom prostoru kakav je Evropa mogli pokazati takav stepen vjerskog jedinstva, benevolentnosti i odgovornosti prema zajednikim ciljevima, ma ta oni bili, da bi kao posljedica takvog njihovog stava nastala institucija evropskog muftije. Mislim da ta ideja u postojeem vremenu nije realna, to ne znai da o njoj i srodnim idejama ne treba raspravljati i jaati veze meu muslimanima u Evropi. Mnogi osjeaju svojevrsnu tendenciju klerikalizacije ili hodizacije Islamske zajednice. Smatra se da je taj proces ipak najslabiji u BiH, a uzima vei intenzitet u tzv. dijaspori. Drastian sluaj je novoizabrani sastav Meihata Islamske zajednice u Srbiji, u kojem nema niti jedne osobe izvan imamskih struktura, sve hoda do hode Dobar put i ist nijjet ili teka stranputica i novi sukobi? to nas ui povijesno iskustvo? Ako se pogleda historija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, primijetit e se da je od ranih dana postojala dihotomija ulemansko-elitistikog i laiko-demokratskog pristupa pitanjima rukovoenja poslovima Islamske zajednice. Zajedniko ministarstvo finansija u Beu i Zemaljska vlada u Sarajevu su favorizirali prevlast vjerskih lica u tijelima Islamske zajednice, jer su na taj nain Zajednicu mogli lake kontrolirati i suavati prostor djelovanja narodnog pokreta. Ipak, nakon prihvatanja Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u BiH iz 1909. godine, jaao je utjecaj svjetovnjaka u strukturama Islamske zajednice, pa su politiari, trgovci i arija imali vanu rije u pitanjima kao to su koritenje vakufskih prihoda i finansiranje vjerske prosvjete. U monarhistikoj Jugoslaviji i NDH, prevaga jednog ili drugog elementa, uleme ili laika, ovisila je najdirektnije o rasporedu politikih snaga u dravi, to je najplastinije dolo do izraaja za vrijeme estojanuarske diktature, kad je voljom ministra pravde Milana Srkia visokoj ulemi data presudna uloga u svim poslovima Zajednice, kao i za vrijeme koalicijske vlade Stojadinovi Koroec Spaho, kad je u Zajednici sprovedena radikalna laicizacija, ukinute muftije, a za reisu-l-ulemu postavljena osoba koja nije imala nijednog dana aktivne vjerske slube u Islamskoj zajednici. Poslijeratni odnosi na ovom planu jo nisu bili predmet cjelovite historijske analize, a oni su veoma vani za uvid koliko je dananja struktura Islamske zajednice naslonjena na realitete iz socijalistikog razdoblja, te da li su svjetovnjaci u postojeim tijelima Islamske zajednice samo dekor ili sa ulemom ravnopravan inilac u sistemu odluivanja i upravljanja Zajednicom. Danas se Islamska zajednica u iroj javnosti uglavnom poistovjeuje sa ulemom, imamima i vjerouiteljima i esto se moe uti da postojei poredak ne prua dovoljno prostora interakciji i zajednikim naporima uleme i izvanulemanskih krugova na afirmaciji islama u drutvu, a o njegovom promiljanju da i ne govorimo. Do Drugog svjetskog rata je postojao najiri interes bonjakog drutva za pitanja iz domena Islamske zajednice, i na intelektualnoj i na praktikoj razini, vodile su se rasprave, polemike, pisale knjige i broure, bila je jedna vrsta pozitivne napetosti koja je obogaivala Zajednicu novom energijom i davala joj podsticaj za nove vizije i rjeenja. No ako je sada stanje drugaije, onda to nije samo posljedica postojeeg poretka u Islamskoj zajednici, ve i promjena koje su se, u drugoj polovini 20. stoljea, dogodile u socio-ekonomskoj i obrazovnoj strukturi te svjetonazorskim usmjerenjima i drutvenim prioritetima Bonjaka. Bonjaci su, barem do prije 20-ak godina, pripadali hanefijskom mezhebu i maturidijskom akaidu. Sada imamo vie razliitih tumaenja islama u BiH, razliitih pravnih kola, to unosi dodatnu konfuziju meu bosanske muslimane, kao da smo u ivom pijesku mezhebskih podjela. Koliko dobrog je donijelo kolovanje po razliitim islamskim fakultetima u svijetu? Nisam siguran da su Bonjaci podijeljeni po mezhebskim i akaidskim pitanjima. Uvjeren sam da veina bosanskohercegovakih muslimana ne zna ni ta znae pojmovi mezheb i akaid, niti se optereuje tim temama. Ono o emu moemo govoriti, koliko primjeujem, jesu novi detalji u obredoslovnoj i pojavnoj sferi, ali i svojevrsna radikalizacija u poimanju vjere. Mladi ljudi, nerijetko iz porodica sa oskudnim vjerskim znanjem, nekritiki prihvataju upute autentinih muslimana iz kolijevke islama, oponaaju njihovo dranje na namazu, slijede njihov nain odijevanja i, nerijetko, u svojoj vjerskoj gorljivosti, ispoljavaju netrpeljivost prema neistomiljenicima, kako na vjerskoj tako i na politikoj ravni. Navest u primjer jedne hutbe, prole godine, kada je jedan mladi pristaa vehabitskog pravca javno demonstrirao svoje neslaganje i odbacivanje oitovanja reisu-l-uleme o prirodi sukoba u Siriji, provocirajui raspravu i remetei praenje hutbe. Odravaju se tribine i predavanja gdje se napada demokratija i promovira duh samogetoizacije, svjesno ili nesvjesno zanemarujui vrijeme i prostor u kojim ivimo te naslijee i tradiciju koji su sastavni dio psiholokog i drutvenog konteksta nae stvarnosti. Naalost, dunost mi je primijetiti da se i kod pojedinih mlaih tumaa islama iz redova Islamske zajednice, uslijed raznih utjecaja te individualnog vjerskog zanosa, primjeuju pristupi, komentari i tvrdnje koji zabacuju ovdanje muslimansko naslijee i promoviraju svojevrsni puritanizam, koji, u radikalnijim varijantama, obinog muslimana stavlja u odnos, ispunjen tjeskobom i nelagodom, spram drutva i sredine u kojoj ivi. Dakako, raznolikosti su prirodna stvar, njih je bilo i u vremenu Sulejmana ef. arca i Demaludina ef. auevia, ali Bonjaci koji su u aktivnom doticaju sa vjerom moraju razvijati kulturu dijaloga i uvaavanja drukijeg miljenja, demonstrirajui jednaku razi-

20

PREPORODOV JOURNAL 159

INTERVJU

Danas je openito rasprostranjena usitnjenost, interesna razjedinjenost, dominiraju autarkija i okretanje privatnim stremljenjima nautrb javnog dobra. vrste spone solidarnosti i upuenosti jednih na druge tokom rata i neposredno nakon njega ustupile su mjesto zatvaranju u uske interesne grupe koje ine izlinom iru saradnju, konsultaciju, promiljanje i analizu. Za postojee negativno stanje glavnu odgovornost imaju ljudi na vanim funkcijama, ali i intelektualci i akademska zajednica koji bi morali biti u proelju pozitivnih kretanja kao faktor stabilnosti i usmjeravajua snaga u drutvu.
nu obzira i otvorenosti prema onima koji su manje ili vie, ili koji tek trebaju kroiti u podruje islamskih vrijednosti. ma, kako usljed injenice da se relevantni fondovi i zbirke nalaze u arhivima drugih drava, tako i usljed uslova koritenja arhivske grae, tampe i periodike u domaim arhivima, bibliotekama i drugim ustanovama. No i pored toga ne bih rekao da je stanje historiografije u BiH na nezadovoljavajuem nivou, ako se pogleda obim i karakter objavljenih radova od sredine 90-ih pa naovamo. Ima, meutim, osnove ocjena da se u bosanskohercegovakoj historiografiji malo i nedovoljno otilo u kritikoj revalorizaciji historiografskog naslijea iz socijalistikog vremena, uz, dakako, sav respekt prema neupitnim imenima i postignuima ove epohe. Takoer, prilian broj znaajnih tema, govorim o historiji savremenog doba, jo uvijek nije bio predmet ozbiljnog naunog istraivanja i analize. I prije najnovijih dogaanja, mnogi su smatrali da je bosanskohercegovaka politika scena prilino tuna i tegobna, te da su Bonjaci u najgorem stanju od kraja rata do danas. Kakva je Vaa ocjena sadanjeg poloaj Bonjaka u BiH? Nisam siguran da mogu dati utemeljen odgovor na Vae pitanje, jer je moja panja ve vie godina zaokupljena prolou, a ne sadanjou Bonjaka. No neki se uvidi mogu iznijeti ve na osnovu elementarnog praenja deavanja u naem drutvu i politici, koja, po mom sudu, skoro posvuda manifestiraju odsustvo jasnih zajednikih ciljeva, slonog rada i odgovornosti prema opem dobru kojeg zovemo dravom. Naalost, bojim se da Bonjaci, generalno gledano, nisu izvukli pouke iz proteklog rata, niti pravilno razumiju poruke koje im se kontinuirano, izravno i neizravno, upuuju iz manjeg entiteta iz kojeg se uporno i nedvosmisleno napada i obezvrjeuje drava u kojoj ivimo, planski i sistemski sabotira sve to je u funkciji napretka drave i ciljano produbljuju jazovi i pothranjuje razdor meu narodima kako bi se sprijeilo stvaranje socijalne podloge za nesmetan ivot drave Bosne i Hercegovine. Neu govoriti o poukama iz neto starije prolosti, premda bi se i iz nje mnogo toga moglo nauiti, napose bi se politike elite i ljudi na vanim pozicijama mogli zamisliti nad zbiljom u kojoj ivimo i odgovornou koju imaju prema dravi i dolazeim generacijama. Danas je openito rasprostranjena usitnjenost, interesna razjedinjenost, dominiraju autarkija i okretanje privatnim stremljenjima nautrb javnog dobra. vrste spone solidarnosti i upuenosti jednih na druge tokom rata i neposredno nakon njega ustupile su mjesto zatvaranju u uske interesne grupe koje ine izlinom iru saradnju, konsultaciju, promiljanje i analizu. Za postojee negativno stanje glavnu odgovornost imaju ljudi na vanim funkcijama, ali i intelektualci i akademska zajednica koji bi morali biti u proelju pozitivnih kretanja kao faktor stabilnosti i usmjeravajua snaga u drutvu.

Bonjaci, generalno gledano, nisu izvukli pouke iz proteklog rata

Prethodni Popis stanovnitva u BiH odvijao se u tekim okolnostima, ali je potvrdio jaanje bonjake nacionalne svijesti. Da li je Popis 2013. stavio toku na i dugogodinjeg negiranja nacionalnog i kulturnog identiteta Bonjaka? Povijest je pokazala, bez obzira na izlete studentske elite, da je narod privren bonjakoj naciji i da ne prihvaa drugaije nacionalne odrednice, pa i po cijenu da bude neopredijeljen. Jo je rano govoriti o ishodu Popisa stanovnitva jer slubene rezultate jo nemamo. Vjerujem da e provedeni Popis pokazati da su Bonjaci punosvjestan evropski narod koji je otklonio sve dileme u pogledu njegovog nacionalnog identiteta i perspektive. Dileme i otpori koje su neki ispoljili prema bonjakoj odrednici poticali su iz nepoznavanja historijskih injenica, a dijelom i usljed krive predstave da je bonjatvo vjerski, pa i politiki odreen pojam kojeg su 90-ih godina prolog stoljea promovirale vodea bonjaka stranka i Islamska zajednica. Svakako bi akademski krugovi i kulturna drutva u narednom vremenu trebali uiniti dodatni napor na osmiljenoj i argumentiranoj afirmaciji bonjake ideje. Kakvo je stanje akademske zajednice u BiH? S obzirom na teko stanje u BiH, kakve su mogunosti kvalitetnog istraivakog rada? Stanje historiografije nije na zadovoljavajuem nivou, zar ne? O stanju akademske zajednice u BiH moe se govoriti kroz prizmu siromane drave u kojoj se izdvaja 0,1% brutto domaeg proizvoda za nauno-istraivaki rad, ali i kroz prizmu neplanskog razvoja visokog obrazovanja koji je relativizirao nauni i intelektualni profil akademske zajednice popunjavajui je, nerijetko, kadrom koji nema ni volje ni umijea da bude nosiocem naunog i drutvenog razvoja. Openito, napredak nauke je na margini panje drutva i drave, tako da profesori koji ne ele da im se posao svede na puko reproduciranje postojeih znanja moraju traiti privatne puteve ka nauci i publiciranju rezultata istraivanja. Drutvene nauke su posebno obezvrijeene, a naroito historija, prema kojoj je drutvena panja tek sporadino usmjerena kad se obiljeava neki dravni praznik ili neka obljetnica. Svi mi koji se danas bavimo historijom sluali smo nae profesore koji su nam priali o nemjerljivo povoljnijim mogunostima istraivakog rada i razvoja historiografije za vrijeme bive drave. Danas je istraivanje skopano sa prilinim izdacima i potekoa-

SIJEANJ 2014.

21

INTERVJU
Prola su skoro dva desetljea od mirovnih pregovora u Daytonu i potpisivanja sporazuma koji je u znaajnoj mjeri krivac za sadanje neodrivo stanje u BiH. Bili ste i aktivni sudionik politikih dogaanja u jednom periodu svoga ivota savjetnik predsjednika Alije Izetbegovia, a zatim poslanik u Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i lan parlamentarnog izaslanstva BiH pri Parlamentarnoj skuptini OSCE-a. Gdje je izlaz iz daytonske luake koulje? Sjeate li se kakvih razmiljanja rahmetli predsjednika Izetbegovia? Ispravka, nisam bio savjetnik ve glasnogovornik stranke na ijem je elu bio Alija Izetbegovi, dravnik i mislilac s kojim mi je bila ast saraivati i nakon ijeg odlaska se itekako osjetila praznina u drutvenom i politikom prostoru Bonjaka i Bosne i Hercegovine. Izetbegovi je bio realan politiar koji nije gajio iluzija u pogledu poslijeratne izgradnje Bosne i Hercegovine, u smislu puta koji e biti trnovit i mukotrpan, to ga nije obeshrabrivalo da trai i nudi najbolja rjeenja, ali i da se bavi konkretnim problemima iji su ishodi objektivno ovisili o volji i umijeu samih Bonjaka. Vjerovao je da bi se Federacija BiH mogla razviti u stabilan i prosperitetan entitet, koji bi kao takav mogao imati integrirajuu snagu na razini Bosne i Hercegovine. Istovremeno je upozoravao da poslijeratni oporavak i pratea tranzicija nee moi proi bez nepravde, nejednakosti, zloupotreba, upuujui javne linosti i zvaninike da imaju odgovornosti i osjetljivosti prema potrebama graana, naroito borakih kategorija. Naalost, mnogo toga je od njegovog vremena otilo u krivom smjeru, naroito od neusvajanja tzv. aprilskog paketa i zadnjih parlamentarnih izbora 2010. godine, nakon kojih se Federacija BiH pretvorila u politiki nestabilan entitet. To je ojaalo poziciju RS-a omoguujui joj da se predstavlja, i domaoj i meunarodnoj javnosti, kao funkcionalniji dio Bosne i Hercegovine kojoj zajednika drava samo smeta na putu potpunog razvoja i napretka. Pitate me gdje je izlaz... U postojeim odnosima to bi, prema mojim razmiljanjima, bio unutarbosanski dogovor o prihvatanju minimuma koji je neophodan za nesmetano kretanju BiH prema evroatlanskim integracijama te principa pune ravnopravnosti naroda i graana na prostoru oba entiteta i distrikta. U tom smjeru bi morao ii snaan i djelotvoran pritisak meunarodne zajednice, koja, po mom sudu, snosi veliku odgovornost za dananje stanje, jer ne poduzima nita da se zaustavi antibosansko djelovanje pojedinih aktera politike scene u BiH. Bez te uloge i bez tog pritiska postavlja se pitanje da li je javna i deklarativna podrka meunarodnom subjektivitetu i cjelovitosti BiH, koju kontinuirano istiu zvaninici EU i SAD, samo prazna retorika iza koje ne stoji stvarna spremnost da se pomogne BiH na putu njene konsolidacije i razvoja u samoodrivu, funkcionalnu i stabilnu dravu. Bosni i Hercegovini trebaju konkretne inicijative i podrka, i u tom smislu ohrabruju najave novih pristupa koje dolaze od strane naih hrvatskih susjeda. Kantonalna vlada nije pokazivala dovoljno osjetljivosti i odlunosti u smislu barem nekih inicijativa koje bi vodile unapreenju njihovog socijalnog poloaja. Ono to se desilo 7. februara imalo je podlogu u irem nezadovoljstvu naroda opim stanjem u drutvu, ali se u pojavnom smislu svelo na izljeve nasilja i barbarstva prema institucijama sistema i uvarima reda, uz elemente udara na ustavno-pravni poredak. To je nanijelo veliku tetu imovini graana i ugledu drave, ali i izgledima da demonstracije dobiju pozitivan epilog u smislu hvatanja u kotac sa konkretnim problemima ekonomske stagnacije i socijalnog beznaa. Dogaaji 7. februara nanijeli su nepopravljivu tetu realnoj snazi graanskog pritiska na vlast da se trgne iz letargije i pone rjeavati gorue probleme drutva, ukljuujui pokretanje privrede i zapoljavanje mladih, jer su mnogi koji su imali motiva i razloga prikljuiti se demonstracijama, nakon nasilja i paljevina te uvidom u naine artikulacije narodnog protesta, odustali od bilo kakvog sudjelovanjima u njima. Politika elita ivi neki svoj paralelni svijet, odvojena od naroda koji treba predstavljati na poten i astan nain. Korupcija i nepotizam, kao i podjele po stranakim linijama uzeli su velikog maha kvazidemokracija na djelu. Da li Plenumi graana mogu donijeti pozitivan pomak? Shvaaju li bosanskohercegovaki politiari da bi sljedei krug demonstracija mogao biti mnogo nasilniji, s teim posljedicama? Postojea kriza i protesti svakako su posredovani izraenom degeneracijom politikog ivota u Bosni i Hercegovini, nairoko prepoznatom od strane obinih graana, ljudi koji su godinama asno i poteno zaraivali za ivot, a sada se suoavaju sa sistemom izvrnutih vrijednosti koji u proelje stavlja nove strukture moi, elite koje su politiku i drutvo podredili svojim interesima, ostavljajui na marginama radnike, penzionere i openito ljude koji su navikli ivjeti od rezultata svog rada. Vaei proporcionalno-kompenzacijski izborni sistem nainio je u ovoj zemlji relevantnim politikim subjektima vei broj stranaka neznatne politike teine i utjecaja, to se na federalnoj i kantonalnim razinama vlasti manifestiralo stalnim krizama i smanjenom djelotvornou stranaka sa zamanom podrkom biraa, temeljem ega se razvila klima ope neodgovornosti i prebacivanja krivice na druge, savrena za korupciju, nepotizam i nerjeavanje problema zbog kojih vlast postoji. Imali smo situaciju da je strankama nueno vie ministara nego to su imali skuptinskih poslanika, kao i brojne primjere karakteristinog presvlaenja stranakih dresova samo da bi se ostalo u vlasti. Narod je to sve vidio i prepoznao kao najobiniju grabe. Danas je politika, u najiroj percepciji, sinonim za zlo, iskvarenost i beskrupuloznost, stigmatizirana kao najlaki put za bogaenje i lagodan ivot bez truda i nevolje, na pleima naroda koji je politiarima potreban samo kada im treba dati svoje povjerenje na izborima. Ovo pomanjkanje povjerenja u politiku i ljude koji obavljaju odgovorne javne poslove, dakako, dugorono ne vodi niemu, jer stabilne dravne vlasti i prosperitetnog drutva nema bez demokratskih procedura, vladavine zakona i povjerenja izmeu naroda i njegovih predstavnika. to se tie kampanje koju vode Plenumi graana, oni su, sa jedne strane, izraz nepovjerenja u postojeu vlast, dok su, sa druge strane, oita demonstracija neodrivih predstava o demokratiji, prema kojim grupe bez legitimiteta, koje ini nekoliko stotina pojedinaca, koji sebi daju za pravo da govore u ime itavog naroda, piu zahtjeve i podnose ultimatume legalnim zakonodavnim tijelima, dodatno produbljujui krizu svjesnim ili nesvjesnim djelovanjem u pravcu delegitimacije vlasti i razgradnje postojeeg ustavno-pravnog poretka. Zahtjevi za smjenama ne samo Vlada i naelnika, ve i itavih Opinskih vijea, pokuaji preuzimanja ingerencija vlasti

U najiroj percepciji, politika je sinonim za zlo, iskvarenost i beskrupuloznost

Poetak veljae/februara 2014. donio je nezapamene nemire i demonstracije u veem broju gradova irom BiH. Inicijalna detonacija dogodila se u gradu u kojem ste roeni i u kojem ivite i radite u Tuzli. Da li su Vas demonstracije iznenadile? Po Vaem miljenju, to je glavni uzrok nezadovoljstva naroda? Prvobitne demonstracije obespravljenog i zapostavljenog radnitva, prije 7. februara 2014. godine, nisu bile nikakvo iznenaenje ve nastavak protesta ljudi koje su privatizacija i negativni socio-ekonomski trendovi doveli na prosjaki tap, a prema ijim nevoljama

22

PREPORODOV JOURNAL 159

INTERVJU

Dogaaji 7. februara nanijeli su nepopravljivu tetu realnoj snazi graanskog pritiska na vlast da se trgne iz letargije i pone rjeavati gorue probleme drutva, ukljuujui pokretanje privrede i zapoljavanje mladih, jer su mnogi koji su imali motiva i razloga prikljuiti se demonstracijama, nakon nasilja i paljevina te uvidom u naine artikulacije narodnog protesta, odustali od bilo kakvog sudjelovanjima u njima. Najvea pozitivna promjena, pored unapreenja socijalnog poloaja radnika i drugih slojeva drutva na ivici egzistencije, bilo bi suoavanje izabranih zvaninika i ljudi koji preuzimaju javne funkcije sa znaajem i odgovornou posla kojeg obavljaju. Ako se nastavi praksa da ljudi bez kompetencija, znanja i ideja, samo zato to su stranaki kadrovi, preuzimaju poslove od najireg interesa, onda su protesti, dugorono gledano, bili uzaludni.
kroz mjeovita tijela i komisije, insistiranje da se amnestiraju od svake odgovornosti huligani koji su palili dravnu imovinu, ukljuujui zgradu Predsjednitva i Arhiv Bosne i Hercegovine opasna su avantura koja ne moe donijeti politiki i socijalni oporavak zemlje, makar u Plenumima sjedili i pojedinci koji ele sve najbolje ovoj dravi. Ima li svjetla na kraju tunela i naznaka da se iza paljevina zgrada i ostavki Kantonalnih i Opinskih vlada mogu pojaviti pozitivne promjene? Rjeenje bi bilo u odravanju prijevremenih izbora, kada bi bilo podrke toj inicijativi na dravnom nivou. Ako je ne bude, bitno je da se im prije formiraju nove Kantonalne vlade tamo gdje ih nema i da se to prije restaurira iroko povjerenje u institucije sistema. Najvea pozitivna promjena, pored unapreenja socijalnog poloaja radnika i drugih slojeva drutva na ivici egzistencije, bilo bi suoavanje izabranih zvaninika i ljudi koji preuzimaju javne funkcije sa znaajem i odgovornou posla kojeg obavljaju. Ako se nastavi praksa da ljudi bez kompetencija, znanja i ideja, samo zato to su stranaki kadrovi, preuzimaju poslove od najireg interesa, onda su protesti, dugorono gledano, bili uzaludni. diti isto to i turski ministar vanjskih poslova Davutoglu, doi u glavni grad drave i susresti se sa njenim prvim ljudima. Ovako su dali povoda opravdanim kritikama i nagaanjima o pozadini njihovih postupaka. Da li je u pravu bivi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi kada je rekao da stanje u BiH nunim pokazuje potrebu revizije Daytonskog sporazuma? Bivi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine i kada on to kae, on to svakako ini jer eli najbolje za BiH i njene narode. Ipak, teko bi moglo doi do revizije Daytonskog sporazuma u situaciji kada nema volje da se rijei ni pitanje Sejdi Finci. To pitanje je, po mom sudu, gledano kroz prizmu glavnih uzronika njegovog nerjeavanja, prije povod i orue daljnje destabilizacije drave i njenog zastoja na putu ka evroatlanskim integracijama, nego neko vitalno pitanje od ijeg rjeavanja ovisi nacionalni status i ravnopravnost jednog konstitutivnog naroda u BiH. Moe li se Bosna i Heregovina ouvati? Imamo osjeaj da mnoge snage u i oko BiH zadovoljno trljaju ruke. Imaju li Bonjaci, najbrojniji narod u BiH, dovoljno mudrosti, estitosti i intelektualnog potencijala da, usprkos svemu, sauvaju svoju domovinu jednu i jedinu? Drago mi je da ste mi postavili to pitanje. Na ovakva pitanja obino se odgovara sa poslovinim optimizmom, nepokolebljivom vjerom u narodne snage i tvrdnjama da e Bosna i Hercegovina, kako je prevazilazila svaku raniju krizu, prevazii i ovu posljednju. Navode se primjeri iz historije, premda nam oni samo govore ta je bilo, a ne ta e biti. Nijedna drava, nijedan dravni poredak, nisu neunitivi niti su trajne kategorije. Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo da nije bilo onih koji su osigurali njeno meunarodno priznanje i odbranili je za vrijeme agresije. Bosna i Hercegovina ima perspektivu ako je brane i grade, svojim zalaganjem, strunou, potenjem i odgovornou, njeni narodi i graani koji je vole kao svoju domovinu. Poput momaka zahvaljujui kojima s ponosom iekujemo poetak velike smotre najboljih fudbalskih nacija ovog ljeta u Brazilu. q

Ponaanje premijera Hrvatske i Srbije bilo je dvosmisleno

Po Vaem miljenju, u proteklim dogaanjima kakvo je bilo ponaanje susjeda Hrvatske i Srbije? Hrvatski premijer Zoran Milanovi odmah je posjetio Mostar i izazvao negativne reakcije bosanskohercegovakih politiara. Najvie je naljutio redateljicu Jasmilu bani, koja mu je poruila: Mar kui! Istu poruku je uputila i Ahmetu Davutogluu, turskom ministru vanjskih poslova. S druge strane, Milorad Dodik se odmah uputio u Beograd na dodatne konzultacije i razvijanje daljnje strategije. Ponaanje prvih ljudi Vlada Hrvatske i Srbije u cijelom sluaju je bilo, blago kazano, dvosmisleno. Ako su eljeli pokazati dobru volju prema Bosni i Hercegovini, to su verbalno i uinili, trebali su ura-

SIJEANJ 2014.

23

BOSANSKI BAROMETAR

U BIH DOGOVORA NEMA, A OTPOR PODJELI ZEMLJE ODVIJA SE KROZ INSTITUCIJE

Bosanski bojkot Doma naroda

Sve vanije stvari u Bosni i Hercegovini koje su se dogodile u sijenju vezane su za drugu polovicu mjeseca. To to su u tzv. RS-u 9. sijenja obiljeavali dan te kvislinke paradravne tvorevine i ne treba nas koji volimo BiH toliko zabrinjavati. Oni koji su to slavili nepopravljivi su, no ono to je jo vanije, ni nakon 18 godina od Daytonskog sporazuma nije splasnula volja onih koji taj datum ne priznaju i treba biti samo uporan i stvari e sigurno jednom, dodue ne znamo kada, sjesti na svoje mjesto. Moda se taj dan pribliava, ali neemo jo pekulirati. No da postoji tvrd otpor pokazuje i prekid sjednice Doma naroda od 24. sijenja 2014. na kojoj je trebao biti razmatran Zakon o prebivalitu i boravitu dravljana BiH. Sjednica je prekinuta odmah nakon poetka jer nije bilo kvoruma za odluivanje budui da tri od pet delegata u Klubu Bonjaka nisu prisustvovala sjednici. Staa Koarac, predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH i sljedbenik Milorada Dodika, kazao je da su delegati iz SDA u javnosti najavili blokadu rada ovog doma. On je istakao da su dva delegata, Sulejman Tihi (SDA) i Hasan Beirovi (SDP BiH), ve dui period bolesni te da nema ambiciju da ulazi u to da li je Nermina Kapetanovi (SDA) bolesna. No optuio je Sadika Ahmetovia (SDA) da je ovaj najavio blokadu. Rekao je medijima da e dati upute delegatima da izvre blokadu Doma naroda. Ako tome dodamo jueranji sastanak Koalicije Prvi mart i drugih nevladinih organizacija i ako uz to dodamo jo da su delegati u Domu naroda ovih dana dobili vie prijeteih poruka elektronskom potom, onda nas to dovodi u kontekst da sumnjamo u ono to je bio politiki stav SDA da se blokira rad Doma naroda, odnosno da se blokira usvajanje Zakona o prebivalitu, zakljuio je Koarac.

Staa Kosarac Dodikove reakcije po tko zna koji put potkrijepljene prijetnjom o raspadu BiH. No Dodik puca, jasno je to poodavno, orcima i ini se da se prije svega sve vie plai za sudbinu svoje paradravne tvorevine. est dana ranije odran je sastanak lidera politikih stranaka u BiH s europskim komesarom za proirenje Stefanom Fueleom u Sarajevu. Sastanak je trajao punih 13 sati i nita nije dogovoreno. Neki komentatori smatraju da je bolje i tako nego da se pristalo na ucjene Dodika i predsjednika HDZ-a Dragana ovia. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi izjavio da je ubijeen da se radilo ne samo o pitanju presude Sejdi Finci, ve i o pokuaju promjene Ustava BiH po drugim osnovama, tj. odnosima meu narodima. Divim se upornosti predstavnika EU koji pokuavaju da ostvare neki napredak. Naalost, mislim da je ovo danas veliki poraz i da smo svi zajedno otili tri koraka unazad, kazao je Bosi. Odgovornima za takvu situaciju, u koje ne ubraja uesnike sastanka iz njegovog entiteta, poruio je da e imati posljedice, kao i da e svi zajedno snositi konsekvence. Dodik je takoer zakljuio da nije bilo nikakvog dogovora jer se nije uspio nai model za Federaciju, dok je ovi kazao da je bilo puno pokuaja da se nau kompromisi oko svih tema, primarno oko izbora lanova Predsjednitva. Bojim se kako neko vjeruje da moe uime jednog naroda birati lanove Predsjednitva. Davno smo kazali kako to neemo moi. Taj pokuaj da traimo kompromis jednostavno nije uspio uz razliite varijacije, kazao je ovi. Ukoliko se bude ilo na direktan nain izbora, naglasio je da to ne moe biti jednostavno, jer smatra da treba napisati jedan poseban zakon za izbore lanove Predsjednitva, koji e se raditi po posebnoj proceduri. Da bi zadovoljili ono to smo do sada usaglasili, a osnova je toga da jedan narod drugom ne bira predstavnika, onda to uistinu zahtjeva puno pravnog i svakog drugog napora kako to definirati, rekao je ovi. Osim tog, tvrdi, ima puno jednostavnijih modela koje prijatelji iz Federacije jo uvijek ne ele prihvatiti kao realnost, izrazivi nadu da e se poetkom veljae nai kompromis. Predsjednik HDZ 1990 Martin Ragu istakao je da su bh. lideri na sastanku u Sarajevu otili korak dalje u odnosu na razgovore u Pragu te da su poveali broj zajednikih stajalita oko 14 toaka. Za neto vie nedostaje hrabrost i stavljanje opeg i dravnog in-

Pobjeda BiH
Ovome dodajmo da su zaista preko portala Bosanskog kongresa graani pozvani da poalju pisma delegatima Doma naroda i da se na taj nain izvri pritisak javnosti kako bi se izbjeglo izglasavanje spomenutog zakona. Svidjelo se to Koarcu ili ne, bio je to legitiman potez bosanskih patriota. No Koarac je ustvrdio da je Ministarstvo civilnih poslova BiH veoma struno uradilo svoj posao, javna rasprava u parlamentu je zavrena te je smatrao da je bilo dovoljno prilika da se kae tko to misli o zakonu. Podsjetio je i da je Ustavni sud BiH donio odluku da taj zakon ne vrijea vitalni nacionalni interes bonjakog naroda. Smatra da SDA blokira institucije BiH i dovodi nas u kontekst da e mnoga zakonska rjeenja koja su na dnevnom redu parlamenta biti blokirana i to u ta nas vodi SDA je opasno za BiH. Rekao je i da nema tog e-maila i reakcije iz Sarajeva koji mogu utjecati na delegate iz njegovog entiteta kako e glasati u institucijama BiH. Mogu da nas plae, izlaze na ulice. Mi elimo da radimo u duhu politika iz RS-a ne ugroavajui nikoga u BiH. Kod nas nema straha, izjavio je. Najavio je da e se Kolegij obratiti nadlenim institucijama, prije svega Obavjetajno sigurnosnoj agenciji (OSA) i traiti da postupe po osnovu onih poruka koje su dobili delegati u Domu naroda. Naredna sjednica najavljena je za poetak veljae. Bez obzira to natjeralo delegate da ne dou na zasjedanje, bila je ovo velika pobjeda Bosne i Hercegovine, to pokazuju i nervozne

24

PREPORODOV JOURNAL 159

BOSANSKI BAROMETAR
teresa ispred stranakog. Jo nismo blizu tome, ali mislim da e taj dan doi, kazao je Ragu. 14 toaka, navodi, odnosi se na ono to su bh. lideri potpisali u Bruxellesu, odnosno spreavanje nametanje izborne volje i otklanjanje diskriminacije. Istakao je da ne vidi zato se toliko robuje modelu, dodajui da treba nai naina da stvarno ono to su stranaki lideri preuzeli javno realiziraju. Mislim da je to mogue i kroz ovaj direktni model i da u naredna tri tjedna moemo doi do rjeenja, zakljuio je Ragu. On je i sam priznao da nije jednostavan proces u tijelo Daytona unijeti europske vrijednosti i u BiH otkloniti one eksperimente koji su od Daytona do danas bili, od nametanja izborne volje do formiranje vlada i vlasti bez onoga to je smisao ove zemlje. To je sada ta granica. Tu nema nikakve prie o podjeli bar kad je HDZ 1990 u pitanju. Postoje borba za naela i borba za europsku BiH, poruio je Ragu.
Prvi mart pozdravio bojkot
Povodom neodravanja sjednice Doma naroda PS BiH Koalicija organizacija civilnog drutva Prvi martposlala je redakciji Journala priopenje za javnost u kojem pozdravljaju nedolazak delegata iz kluba bonjakog naroda na sjednicu. Priopenje prenosimo u cIjelosti: Nakon to je juer dolo do tehnikih izmjena Izbornog zakona BiH koje su omoguile organizaciju Opih izbora u oktobru, a kojim se zavravaju sve prie i ucjene vezane za zatvorene liste i ukidanjem glavnog centra za brojanje, protiv kojih smo se borili tokom prole godine, dananje otkazivanje sjednice pokazuje da su poruke Prvog marta bile ispravne i argumentirane. Time smo pokazali da Prvi mart, te organizacije i ljudi okupljeni oko ovog pokreta, predstavljaju ozbiljan faktor civilnog drutva u naoj zemlji, iza sebe imaju graane, te e u budunosti samo rasti kao izvorni glas povratnika u entitet RS, u njihovoj borbi za ravnopravnost i ouvanje drave Bosne i Hercegovine na cijelom njenom podruju.

ovi nezasitan
Predsjednik Saveza za bolju budunost BiH (SBB BiH) Fahrudin Radoni zakljuio je da su SBB, SDP i SDA imali jedinstven stav, odnosno da nisu mogli prihvatiti neke uvjete da se jedinice za prebrojavanje upisuju u Ustav BiH. Umjesto presude Sejdi Finci poeli smo rjeavati mnogo ozbiljnija i tea pitanja. Siguran sam da je direktan nain izbora, koji se koristi za podizanje uvjeta, potpuno potroen i svi emo morati razmiljati da promijenimo nain dolaska do rjeenja, odnosno da se okrenemo indirektnom nainu izbora, kazao je Radoni.

Dragan ovi Za razliku od njega, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdija ne misli da je izravan nain izbora lana Predsjednitva potroen. Konstatirao je da kad se poelo razgovarati o neizravnom nainu izbora, tek se onda vidjelo koliko su lideri udaljeni. Naglasio je da je ovi oigledno doao s namjerom da nemamo nikakvog rjeenja, jer im smo neki od kompromisa pokuali da postignemo, ispostavilo se da ovi ima jo zahtjeva. Bilo je dosta prijedloga koji su sutinski ili ili ka podjeli Federacije prije svega, ili u najmanju ruku ka neem to je uvod u dalji proces rastakanja Federacije, pa samim tim i BiH, kazao je Lagumdija. To su, istakao je, stvari oko ega su se bh. lideri najvie sporili. Zahtjevi su ili ka tome da se zaista vidi jedno potpuno nerazumijevanje i neshvatanje potrebe da doemo do rjeenja, tim vie to je Fuele izaao s konsolidiranim prijedlogom nakon Praga, koji je formulirao u 14 jasnih toaka, a koji je otiao ak u susret nekim zahtjevima koje je ovi imao u Pragu, a koji nisu nailazili na nae nerazumijevanje. Naalost, 18 godina poslije Dejtona smo zaglavljeni, ali treba nai snage da se krene u smjeru ka Bruxellesu. Neki dananji prijedlozi su bili povratak ispod Daytonskih principa te dalja razgradnja zemlje. Dobro je da smo otvoreno o tome razgovarali i da se zna tono to nee moi, istakao je Lagumdija. Dodao je da su svi bili svjesni da treba pronai rjeenje, istiui aktivnu ulogu i predstavnika SNSD-a i SDS-a. Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegovi prepriao je novinarima da se stalno dizala ta ljestvica od HDZ-a i da je to ve izalo iz okvira implementacije presude Sejdi Finci. Dodao je da su bili spremni izai u susret opravdanim frustracijama od Hrvata, ali ovo ve izlazi iz tih okvira, dodajui da se traio poseban zakon koji bi bio striktniji od Ustava, da se u Ustav unosu etnika podruja. Desetak sati smo se vrtili u krugu. Mislim da su predstavnici Evropske unije mogli da budu odluniji da neke stvari presijecaju kada krenu u krivom smjeru. To sam oekivao od njih, a to nisam dobio, istakao je Izetbegovi. Fuele je zavrio sastanak reenicom: Ja sam na kraju svega ohrabren. No tako nee misliti u veljai, a dogaaji koji e uslijediti ve poetkom tog mjeseca uarit e politiko-socijalne odnose u zemlji. q Edis FELI

Emir Suljagi Za dananji potez bilo je potrebno snage i istrajnosti, koju su pokazala udruenja povratnika, te vrstog stava i jedinstva koje smo pokazali pred delegatima iz SDA i SDP-a. Ono to nakon ove sedmice znamo jeste da sigurno oekujemo izbore u oktobru, ali i da borba protiv propisa koji mogu ugroziti pravo glasa izbjeglih, raseljenih lica i povratnika ne prestaje danas. Imajui to u vidu, pozivamo delegate koji su danas uinili hrabar potez, da ostanu istrajni i ne uestvuju u radu bilo koje naredne sjednice Doma naroda koja bi na dnevnom redu imala ovakav prijedlog Zakona o prebivalitu. Traimo da se u budunosti zakonodavci suzdre od donoenja ove vrste propisa u hitnom postupku te da ovaj i druge vrate u okvire redovnih zakonodavnih procedura, gdje zastupnici/delegati mogu predlagati amandmane, a javnost moe konstruktivno doprinijeti boljim rjeenjima koja e biti u interesu svih graana i graanki BiH. Koristimo ovu priliku da estitamo medijima koji su stali na nau stranu, novinarima koji su svojim priama ovu temu uinili vanom, udruenjima koji su saopenjima pruili podrku, te graanima koji su svojim porukama pokazali svijest o problemu. q

SIJEANJ 2014.

25

BOSANSKI BAROMETAR

PROTESTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Kako su demonstranti postali huligani?

Kada je ugledni britanski magazin "The Economist" 2013. godine svrstao Bosnu i Hercegovinu meu zemlje kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini, mnogi graani, pa i najeminentniji analitiari i mislioci, nisu se osim povrnih komentara previe osvrtali na takva predvianja, a najvie zbog toga to se u BiH uvrijeilo generalno miljenje da je nemogue mijenjati postojei status quo u politici, ekonomiji, drutvu i ustavnim pitanjima. Veina graana BiH, zbog duboke politike, ekonomske i pravne krize s kojom se zemlja suoava od kraja rata 1995. godine, skoro da je izgubila nadu, entuzijazam, ali i kritiko miljenje koje bi rezultiralo konkretnim socijalnim buntom kako bi se pokualo ubijediti politiare, koje su sami graani izabrali, da uine neto kako bi zemlja i graani krenuli naprijed i poeli ivjeti bolje. Naime, veina graana BiH imala je stav i razmiljanje kako njihove generacije vjerovatno nee doekati bolji standard ivota u svojoj zemlji prieljkivajui to ipak za svoju djecu, u najboljem sluaju. Skoro da je postojala kolektivna svijest da ne postoji nikakav demokratski mehanizma koji bi prisilio domae bh. politiare da rade i djeluju u ime graana koji su ih birali na javne pozicije. Kako je onda u takvim drutvenim okolnostima dolo do nedavnih promjena u glavama bh. graana koji su masovno izili na ulice i protestovali protiv vlasti i politiara? Kako je dolo do tog "historijskog preokreta"? I jesu li ljudi koji su izili na ulice graani, demonstranti ili su huligani, lopovi i drogerai?

Mostar - Sarajevo - Tuzla - Zenica studenti" postali odjednom "huligani i lopovi"? Ko je tome najvie doprinio i zato? Nesporna je injenica da su se vladajue politike partije "prepale" i da su vrlo okirane obimnou i ozbiljnou socijalnog bunta i demokratskog aktivizma graana iskazanog u samo nekoliko dana u preko 20 gradova BiH, to je, ujedno, i najmasovniji i najodluniji graanski odgovor na nerad i nepravde politiara u zemlji. Stoga je veina politiara, osim nekoliko ostavki premijera, ministara, i vlada, odluno iskoristili tezu "ugroenosti vlastite nacionalne skupine od one druge". Veina politiara na vlasti u BiH pokuali su proteste graana prikazati kao "etnike proteste" koji su, opet po njima, vrlo opasni za "bioloku egzistenciju njihove etnike grupe". Naime, iako uistinu u manjem bh. entitetu nije bilo organizovanijih i masovnijih graanskih okupljanja, politiari meu Bonjacima su promptno istakli kako su masovni protesti graana odrani samo u gradovima u Federaciji BiH, i to u mjestima gdje su Bonjaci veinska populacija. Time su graane na ulicama u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i jo nekim gradovima eljeli podijeliti prema etnikom diskursu, kao to to rade posljednjih 20 godina, iako je meu demonstrantima bilo pripadnika svih nacionalnih skupina, pa i onih koji sebe vide u kategoriji "Ostalih". Umjesto da proteste, koje su uistinu, zbog paljenja i ranjavanja na desetine policajaca, nerijetko preli crtu demokratske opravdanosti, shvate kao upozorenje i alarm da moraju konano raditi za graane, a ne samo za svoj interes, politiari u BiH su po ko zna koji put graane opet podijelili po etno-nacionalnim torevima kako

Hulgani i vandali ili obespravljeni radnici, gladni penzioneri i nezaposleni mladi ljudi
Poetkom februara 2014. godine, prvo u Tuzli, pa onda u jo preko 20 gradova BiH, desio se jedan "historijski prevrat" kada su nezadovoljni graani masovno izili na ulice u pokuaju da skrenu panju na svoje jadno, bijedno i nepravedno stanje u kojem se nalaze skoro 20 godina. Mnogi graani, ali i analitiari, su bili vrlo iznenaeni ali i zbunjeni, kada su vidjeli veliki broj demonstranata na ulicama diljem BiH, od Tuzle, Sarajeva, Zenice, Banja Luke, Bihaa, Mostara pa do Brkog, Bugojna i Prijedora. Takve scene okupljenih graana su bile u suprotnosti sa politikom teorijom koja kae da je za masovno okupljanje graana prevashodno potrebna visoko razvijena demokratska kultura i informisanost. Na samom poetku protesta, veina graana u BiH, medija, pa i analitiara i uglednih profesora, podravali su proteste i okupljanja graana. Ipak, kada su demonstranti drugog dana protesta u Sarajevu tokom svoga bunta protiv vlasti zapalili nekoliko zgrada u centru Sarajeva, ukljuujui zgradu Predsjednitva BiH i Vlade, u Tuzli zgradu Vlade i Opine, u Mostaru zgradu Vlade, Vijenice, HDZ-a, onda je znaajan dio javnosti, kao i medija, poeo iznositi tvrdnje kako se ipak radi o "huliganima i vandalima" a ne o "obespravljenim radnicima, gladnim penzionerima i nezaposlenim mladim ljudima". Kako su preko noi jueranji "hrabri demonstranti" i "nezaposleni

26

PREPORODOV JOURNAL 159

BOSANSKI BAROMETAR
bi ih lake kontrolisali kao dio kolektiva i nacije. Tako su i mnogi Bonjaci, koji su u poetku podravali proteste, promijenili svijest i proteste vidjeli kao zavjeru protiv njihove nacionalne zajednice. Tako su politiari na vlasti, u svim nacionalnim skupinama, uspjeli da vrate graane u rane 1990-te u pokuaju da profitiraju iz modela meuetnikih antagonizama. direktor arhiva, koji je navodno politika linost, i dalje tvrdi da je teta neprocjenjiva i nenadoknadiva. S druge strane, zanimljivo je da je kultura ve godinama prognana iz aktivnosti vlasti u Sarajevu, to najbolje ilustruje injenica da su vie od godinu vrata Zemaljskog muzeja BiH zakovana.

Politiki spinovi i manipuliranje javnosti u BiH

Politiari na vlasti, posebno ovi u Federaciji BiH, pokuali su klasinim politikim spinovanjem javnosti prikazati kako su na protestima najvie uestvovali huligani i vandali, a najmanje obespravljeni graani, nezaposleni studenti, penzioneri sa mizernim penzijama, radnici koji nisu primili plate po nekoliko godina i srednjokolci koji nemaju dovoljne stipendije za studiranje. Naime, spin je termin koji oznaava formu propagande, kojom se nastoji izmanipulirati javnost i prikazati neke osobe, dogaaje ili proizvode boljim ili loijim nego to stvarno jesu. Jedno od spinovanja tokom protesta u BiH je bila vijest da su "huligani i pljakai unitili trni centar Omega u Tuzli". Vijest je u jeku protesta u Tuzli, osvojila mree i ekspresno izala u medije. Neposredno nakon toga, mreama su poele stizati fotografije koje dokazuju da je u pitanju lana i dobro isplanirana vijest kako bi se promijenio karakter i profil demonstranata. Nakon drugog dana sukoba u Tuzli i prvog u Sarajevu, uveer, premijer Federacije Nermin Niki saziva sastanak policijskog vrha entiteta i kriznih kantona. U izjavi na televiziji nakon nasilja ispred zgrade vlade KS, tunim i zabrinutim glasom je kazao da je u tom trenutku ivot policajca ugroen. Radi se o informaciji koja je ranije zvanino demantovana iz tuzlanske bolnice. Tamo je naime saopteno da nema pacijenata u kritinom stanju te da su kod svih pacijenata, dakle policajaca i demonstranata u najveem broju sluajeva u pitanju bile manje opasne povrede. Ovdje nije kraj, jer se u medijima nala informacija o 12 kilograma zaplijenjene droge meu demonstrantima. Na drogirane demonstrante u TV-izjavama pozvali su se i lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi i premijer FBiH Nermin Niki. Istog dana, u veernjim satima, glasnogovornik Ministarstva unutranjih poslova Kantona Sarajevo Irfan Nefi potvruje za Agenciju Anadolija (AA) kako nije bilo rijei o tome kako je droga pronaena na protestima ili meu demonstrantima. Precizirao je da je 12 kilograma droge, koja asocira na speed, zaplijenjeno na podruju opine Novi Grad i na Ilidi tokom odravanja protesta, ali u dijelovima grada koji nisu bili zahvaeni veim neredima. Jo jedan politiki spin koji je u radikalnoj mjeri okrenuo javnost protiv demonstranata je vijest da su demonstranti tokom protesta unitili i zapalili vei dio Arhiva Bosne i Hercegovine i vrijednih historijskih dokumenata. Ipak, vie izvora tvrdi da u poaru nije oteeno nita mnogo vrijedno, dok

Prebacivanje socijalnog bunta na teren etnikih i ratnih tenzija

Ovo su samo neki od primjera kojima su politiari pokuali da javnost izmanipuliu i da demonstrante prikau pljakaima, ubicama i huliganima, a najmanje graanima koji imaju opravdane zahtjeve i oekivanja od vlasti koji se smjenjuju 20 godina bez konkretnih djela i rezultata. S druge strane, teoretiari smatraju da shvatiti huliganstvo ne znai samo zabiljeiti injenice koje ponekad opisuju dogaaje ekstremnog tjelesnog nasilja, ve upisati te injenice u povijesnu i drutvenu dinamiku te ih pokuati interpretirati. Preesto se pri analiziranju i opisivanju huliganstva analizira i opisuje samo njegova konana pojavnost, tjelesno nasilje ili unitavanje imovine i infrastruktura. Vrlo se rijetko spominju uzroci koji dovode do nasilnog ponaanja mladih u drutvu, kao to se desilo i nakon posljednjih protesta u BiH. Ipak, ovakvim i slinim spinovima pojedini bh. politiari su uspjeli da okrenu veliki broj graana protiv demonstranata. Politike elite su ovakvim politikim ininjeringom pokuali da ogade graanima demonstracije, kao posljednje oruje u rukama bh. graanstva, i da ih uine totalnim robovima nacionalistikih elita. Isto tako, ve etvrtog dana demonstracija, medije i internet portale je preplavila informacija o navodno ubaenim navijakim skupinama koje su ruile, palile i pljakale na demonstracijama u bh. gradovima. Provokatori su tvrdili da su navijai FK Slavija iz Istonog Sarajeva vieni kako napadaju zgradu Predsjednitvo BiH i pale nacionalnu zastavu BiH. Takoer, na mnogim mreama su se pojavili povjerljivi izvori koji govore ak i o grupama pokreta Obraz umijeanim meu demonstrante. Svi demonstranti kasnije su puteni i ova informacija nikada nije potvrena, ali se na nju u javnoj izjavi referirao Sadik Ahmetovi, bivi ministar sigurnosti BiH. Cilj ovog spina bio je manipulacija javnou kako bi se socijalni bunt prebacio na teren etnikih tenzija, a to je prostor na kojem vladajue nacionalistike strukture uspjeno funkcioniu ve dvije decenije. U istom cilju pojedini politiari i predstavnici udruenja u RS-u su upozoravali kako e pripadnici Zelenih beretki i udruenja Zlatni pokuati da prenesu proteste iz Federacije BiH u manji bh. entitet u cilju njegove destabilizacije i na kraju totalne destrukcije. Jo jedna politika podvala su i fotografije tenkova natovarenih na vune kamione, navodno, na granici BiH i Hrvatske. Strah od rata, tenkova i vojnih trupa na prostorima Balkana traje ve 20 godina. Glavni cilj ovog spina bio je irenje straha od rata u cilju okretanja

SIJEANJ 2014.

27

BOSANSKI BAROMETAR

naroda protiv opravdanih demonstracija. Samo nekoliko dana nakon to su fotografije tenkova prole mreama, istim putem vratio se demanti u kojem je jasno navedeno kako je rije o prodaji starih tenkova u Maarsku. Ipak, bh. javnost je ve dovoljno bila izmanipulirana i prestravljena osjeajui veliku dozu nesigurnosti i nepovjerenja to direktno otvara veliki prostor za dodatne politike manipulacije masama. Da bi sve bilo alosnije, ali i neizvjesnije, pobrinuo se Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko koji je izjavio odmah nakon prvih protesta u BiH, ukoliko nasilje u BiH ponovo eskalira, da predlae da kontrolu preuzmu vojne snage Evropske unije. Naime, visoki predstavnik u BiH ocijenio je za beki Kurier da postoji mogunost slanja vojnih trupa u BiH. Tanije, kazao je: Razmotrit emo stanje u BiH u utorak, 11. februara, u meunarodnom upravljakom odboru. Austrija e poveati broj svojih vojnika u BiH. Ako stanje bude eskaliralo moraemo, eventualno, da razmiljamo o trupama EU, meutim, ne sada. Za beki list je ocijenio da je sadanje stanje u BiH najgore od zavretka rata, odnosno od Daytonskog sporazuma 1995. godine.

Manipulisanje javnosti u RS-u

U tom kontekstu, na redovnoj sesiji Kruga 99 u Sarajevu 9. februara 2014. godine porueno je kako je Evropa nejasna u svojoj politici prema BiH. Na sesiji pod nazivom "BiH izmeu socioekonomskih zahtjeva i rezolucije Evropskog parlamenta", govorila je profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Lada Sadikovi koja je kazala da "Evropa govori dvostrukim glasom prema BiH", a trai da ova drava postupa na jedan nain. Prema njenom miljenju, kako kae, za ovu situaciju izriito je nadlean visoki predstavnik ija je nadlenost uspostavljanje ustavnih i politikih institucija u BiH sve dok je na snazi Opi okvirni sporazum za mir u BiH i njegov Aneks 4. Ipak, svojim "udnim" izjavama Inzko je ve u znaajnoj mjeri podgrijao ionako uzavrelu politiku i drutvenu atmosferu u BiH, to je bio dovoljan povod i za politiki establiment u RS-u da manipulie graanstvom u tom entitetu kako bi BiH prikazali propalom dravom. Naime, vladajue elite u RS-u smatraju kako se protestima u Federaciji BiH eli destabilizirati cijela zemlja to bi, na kraju, rezultiralo ukidanjem entiteta i potpunom centralizacijom BiH. Prema politiarima u RS-u, politiari iz FBiH sada trae eskalaciju nemira u cijeloj zemlji. Drugim rijeima, kako bi sprali sa sebe bilo kakvu vrstu odgovornosti za jednako teak ivot graana, propale privatizacije, unitenu privredu i ogromnu nezaposlenost, elni ljudi RS-a zakljuili su kako su nemiri u FBiH politiki instrumentalizovani s namjerom da se prenesu u RS i destabilizuju ga. Tako predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i RS-a Milorad Dodik smatra da je cilj protesta u BiH jo jedan u nizu pokuaja centraliza-

cije BiH i bonjake hegemonije nad bosanskim Srbima. Prema njegovom miljenju, SDP pokuava u ovoj situaciji da spasi svoju politiku kou i nudi novu centralizaciju, a takva podvala ne moe biti prihvaena. Ako doe do prijevremenih izbora u RS oni nikako nisu vanredni, jer situacija u RS nije vanredna. On snano pokuava da javnost u tom entitetu ubijedi kako protesti nisu rjeenje problema iako je, prema nekim pokazateljima, ekonomsko stanje u tom djelu BiH znatno tee nego u Federaciji BiH. Oigledno je da je Dodik ve vjeto izmanipulisao javnost u RS-u koja vjeruje kako im je opstanak RS-a vaniji od protesta koji bi im moda mogle donijeti bolji i kvalitetniji ivot dostojan ovjeka. Tako je Dodik ubijedio graane u RS-u da mogu biti demokratski graani ak i kada im on govori kada i kako da iziu na ulice i da protestuju. Ipak, akivisti nevladinog sektora u manjem bh. entitetu zadrali su svoj demokratski duh i odgovaraju da od prava na iznoenje svog miljenja, solidarisanja s graanima FBiH i kritike vlasti nee odustati. U tom kontekstu, Veterani RS su 11. februara iznijeli svoje zahtjeve i pozvali predsjednika RS-a Milorada Dodika da ih ispuni. U protivnom, poruili su kako Veterani Vojske Republike Srpske kreu u potpisivanje peticije pod nazivom: Da nam se ne dogodi Federacija. Ipak, Dodik ini sve kako bi proteste u FBIH prikazao kao direktni atak na bioloku egzistenciju RS-a, pa je u tom kontekstu, u jeku protesta u veem bh. entitetu, tanije 8. feburara, Dodik zajedno sa predsjednikom SDS-a Mladenom Bosiem odrao sastanak sa zamjenikom premijera Srbije Aleksandrom Vuiem, gdje je razgovarano o ouvanju stabilnosti Srpske u okolnostima krize u okruenju. Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i lider SNS-a je od predsjednika dvije najjae stranke u RS-a traio ouvanje jedinstva i politike stabilnosti Republike Srpske, te obezbjeivanje uslova da se svi problemi rjeavaju demokratski, na izborima. Kao rezultat stratekog djelovanja u vrhu RS-a, graanski ustanak u FBiH je prikazan kao direktni nasrtaj na opstanak RS-a u to je povjerovao veliki broj graana u tom entitetu zbog ega ne ele izii na ulice, iako imaju jedan od najniih ivotnih standarda u Evropi.

Sukob Bakir Izetbegovi Fahrudin Radoni

Jo jedan zanimljiv epilog protesta je injenica da politiari u BiH prebacuju odgovornost jedni na druge umjesto da se zajedno kao dio vlasti pokuaju suoiti sa problemima i izazovima u drutvu, to je njihova primarna uloga kao nosioca javnih funkcija. Tako lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegovi istie kako SDA osuuje "neodgovorno ponaanje" ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudina Radonia u sadanjoj krizi i trai njegovu ostavku, jer je "obeshrabrio policiju" da radi svoj posao. Nakon izjave Izetbegovia, reagirao je Savez za bolju budunost BiH (SBB), iji je Radoni lider, a koji je saopio kako "od Radonia ostavku trae korupcionai", a ne "na-

28

PREPORODOV JOURNAL 159

BOSANSKI BAROMETAR
rod, koji masovno trai odlazak nesposobne vlasti SDA i SDP-a". Zlatko Lagumdija, predsjednik SDP-a BiH, podrao je zahtjev premijera FBiH, ali i SDA da ministar sigurnosti BiH Radoni podnese ostavku jer nije radio svoj posao kako bi zatitio unitavanje institucija vlasti tokom protesta graana u FbiH. Lider SDP-a upitao je kako Radoni kao ministar sigurnosti BiH nije nadlean formirati Krizni tab kada demonstranti pale zgradu Predsjednitva BiH, a formirao ga je kada su izbijali umski poari i kada su lani bili organizovani protesti zbog jedinstvenog matinog broja kada je blokirana zgrada institucija BiH. Isto tako, lider SDS-a Mladen Bosi pozvao je predsjednika RS Milorada Dodika i druge institucije "da razmisle o mogunosti da podnesu ostavke i da na taj nain otvore proces prijevremenih izbora da bi onemoguili nemile dogaaje po RS". Dodik pak istie da su protesti u FBiH politiki motivisani i da je zahtjev za raspisivanjem vanrednih izbora na teritoriji cijele BiH neprihvatljiv naglaavajui da on jedini, a ne opozicione partije u RS-u, moe zatiti taj entitet od prijetnji i opasnosti koje, prema njegovom miljenju, vrebaju opstanak manjeg bh. entiteta. Vie je nego oigledno da domai politiari u BiH, meu svim nacionalnim grupama, pokuavaju da iz posljednjih deavanja u zemlji izvuku politike poene za svoje partije umjesto da se konstruktivno i odluno posvete rjeavanju problema s kojima se suoava cijela zemlja, a na koje upozorava cijela javnost u zemlji. Veini bh. politiara glavni prioritet nije rjeavanje problema od opeg znaaja nego uvanje vlastite javne pozicije, jer oni sebe jo uvijek vide "nedodirljivima". Oni su takvim ponaanjem obesmislili i samu profesiju zvanu politika. Naime, politika znai kolektivna djelatnost koja smjera donoenju odluke o rjeenju problema i izvrenju te odluke koja je obavezna za sve lanove zajednice. Ipak, bh. politiari su posljednjih 20 godina najmanje vremena posvetili iznalaenju rjeenja za drutvene i dravne probleme. obrazloen istragom koju vodi Kantonalno tuilatvo u Sarajevu o kaznenim djelima protiv ope sigurnosti i napada na slubenu osobu. U sluaju nepotivanja ove "naredbe" sud je odgovornim osobama zaprijetio kaznom od 25.000 eura, ali i pritvorom. Glavna tajnica udruenja "BH novinari" Borka Rudi smatra da su se mediji u BiH, koji su izvjetavali o masovnim protestima u toj zemlji, nali pod nedopustivim pritiskom pravosudnih tijela i policije koji istraujui odgovornost za izgrede sada od medija i novinara pokuavaju napraviti "dounike". Tanije, rije je o klasinom totalitarnom pritisku na medije kako bi se na taj nain "edukovali". Ovakvim ponaanjem prema novinarima se direktno ugroava demokratija, ali i dovodi u pitanje rad novinara i medija s moguim dugoronim posljedicama na cijelo drutvo. Predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatovi takoer je ocijenila kako je ovakav zahtjev policije, odnosno pravosua problematian, iako je u sluaju tekih kaznenih djela on doputen. Kao zakljuak, moe se kazati da je Bosna i Hercegovine zbog posljednjih protesta graana ponovo dola u panju svjetske javnosti, vjerovato u najveoj mjeri po prvi put nakon krvavih deavanja iz 1990-ih. Iako mnogi lokalni analitiari i profesori nisu predviali da kod bh. graana postoji dovoljna demokratska svijest da iziu na ulicu i trae svoja legitimna prava, ipak se to desilo poetkom februara 2014. godine, i to u vie od 20 gradova u zemlji, to posljednje proteste svrstava u najmasovnije u historiji BiH. Ipak, vladajue politike partije, umjesto da naue lekciju iz graanskih demonstracija, oni su graane na ulici nazvali "huliganima i lopovima" kako bi zadrali vlast. Isto tako, umjesto da pronau rjeenja za politike, ekonomske i drutvene probleme, politiari su prebacivali odgovornost jedni na druge zbog paralize u kojoj se zemlja i drutvo nalaze. Na kraju su i mediji bili pod snanim pritiskom policije i pravosua zbog "naina izvjetavanja o protestima" to je direktan udar na principe demokratske drave. Najvie zabrinjava da je bilo malo onih koji su tokom i nakon posljednjih protesta u BiH pokazali potrebnu demokratsku kulturu. Tako su politiari na vlasti svojom oholou i kratkovidnou pokazali da ne razumiju ta znai demokratska odgovornost. Graani su ipak na kraju smogli snage i poeli se samoorganizovati kroz graanske plenume to je dobar znak za dugoroni razvoj demokratskog naina razmiljanja u BiH. Zato mislim da su posljednja deavanja u BiH u vezi sa graanskim okupljanjima pozitivan oblik demokratske evolucije koja e osposobiti graane da budu mnogo informisaniji o deavanjima u zemlji, a to e ih opet uiniti mnogo otpornijima na jeftine politike manipulacije u budunosti. Ovo je pobjeda graanske demokratije koju je sada potrebno ouvati snanijim drutvenim angamanom. q Bedrudin BRLJAVAC

Totalitarni pritisak na novinare

U kojoj mjeri dravne i javne ustanove, koje bi trebale slue graanima i javnosti, rade suprotno zdravoj demokratskoj praksi najbolje vjerovatno pokazuje i sluaj kada su pravosudna tijela i policija u BiH izdali naredbu o privremenom oduzimanju svih snimki i tekstova nainjenih tokom sarajevskih protesta u razdoblju od 7. do 11. februara 2014. Naime, Opinski sud u Sarajevu je 11. februara na adrese 10 medijskih kua sa sjeditem u glavnom gradu BiH poslao naredbu o privremenom oduzimanju svih snimki i tekstova nainjenih tokom protesta u Sarajevu. Ova se naredba odnosi na javne RTV servise, odnosno RTV BiH i RTV Federacije BiH, ali i na Al Jazeeru Balkans te neke komercijalne televizije, kao i na dnevne listove "Osloboenje" i "Dnevni avaz". Sudski je nalog

SIJEANJ 2014.

29

IZ SVIJETA

SJEVERNA AFRIKA I BLISKI ISTOK NA POETKU 2014. GODINE

Spirala sukoba i kaosa

LIBIJA: Poetak Zelene revolucije?
Problemi s eksploatacijom i izvozom nafte
8. sijenja 2014. libijski premijer Ali Zeidan izjavio je kako bi Libija mogla poeti potapati strane tankere ukoliko se priblie istonim naftnim lukama koje se i dalje nalaze pod okupacijom militanata i naoruanih separatista: Svaka drava, svaka kompanija ili banda koja pokua poslati tankere da preuzmu naftu iz preotetih luka bez koordinacije s NOC-om (Libijska dravna naftna kompanija, op.ur.) suoiti emo se s njima ak i ako bude potrebno unitavati ih i potapati. Upozoravamo sve drave, nee biti milosti. Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon to je nekoliko dana ranije libijska mornarica ispalila nekoliko pucnjeva upozorenja prema tankeru za kojeg se istie da je pokuao pristati u jednu od blokiranih luka. Podsjetimo se, znatan broj naftnih luka i terminala nalazi se izvan kontrole centralnih vlasti ve vie od 6 mjeseci, naroito na istoku zemlje gdje su separatisti preuzeli kontrolu te su ovih dana rekli kako su spremni prodavati naftu bez kooperacije s centralnim vlastima u Tripoliju. Pregovori izmeu Tripolija i separatista su propali. Istoni federalisti, koji su osnovali i svoju vladu u pokrajini Cirenaika, te trae veu autonomiju od Tripolija, poruili su kako e naftu prodavati na svjetskom tritu bez obzira na Tripoli. Ukoliko doe do ovakve realizacije, Tripoli e biti prisiljen upotrijebiti silu. No, ako zaista doe do napada na meunarodne tankere, to bi mogla biti uvertira u novu napetu situaciju za Libiju. Mnogi se pitaju zato uope prijetiti tankerima, zato libijska vojska - ako ve planira upotrijebiti silu - ne preuzme natrag kontrolu nad tri kljune istone luke? Razlog je sasvim jednostavan: militanti na istoku zemlje moda su i snaniji od konvencionalne libijske vojske. Oni dre pod kontrolom luke Ras Lanuf, Es Sider i Zueitina, iji je ukupni izvozni kapacitet oko 600.000 barela nafte po danu. Abdelbari Arusi, libijski ministar nafte, u razgovoru za Reuters rekao je kako e Libija tuiti sve strane firme koje pokuaju kupovati naftu iz istonih luka, to je jo jedan dokaz da klijenti, ipak, postoje. Pritom je prilino dramatino opisao situaciju: Libijski narod umire jer nemamo financija. Trebaju nam financije za bolesne ljude, za kupnju hrane izvana, za nae kole, bolnice, izgradnju cesta. Ako nema nafte, libijski narod e umrijeti.

Ustanak pro-Gaddajevih lojalista na jugu Libije

18. sijenja 2014. Vrhovni nacionalni kongres, najvie libijsko politiko tijelo, proglasilo je izvanredno stanje nakon eskalacije sukoba na jugu zemlje, u gradu Sabha, kada su naoruane skupine upale u zranu bazu Tamenhant, u blizini grada, te u jo najmanje dvije vojne baze unutar samog grada. Libijsko ministarstvo obrane istaknulo je kako se radi o pro-Gaddafi lojalistima. Snage se spremaju, zrakoplov je poletio i gaao mete. Situacija na jugu otvorila je prostor za neke kriminalce, lojalne Gaddafijevom reimu, da iskoriste priliku i napadnu vojnu zranu bazu Tamenhant. Zatititi emo revoluciju libijskog naroda, rekao je Abdul-Raziq al-Shabahi, glasnogovornik Ministarstva obrane u Tripoliju. Kako bi smanjili paniku, koja se prema pojedinim izvorima jako brzo iri cijelom zemljom, 22. sijenja libijska vlada objavila je slubenu izjavu u kojoj se eksplicitno navodi kako strane trupe nisu ule na libijski teritorij putem june granice. Njihova izjava dolazi nakon to su se proirile informacije kako pro-Gaddafi borci masovno iz ada ulaze u Libiju, nakon to su bili prisiljeni pobjei pred NATO-ovom avijacijom za vrijeme rata 2011. godine. Te skupine i elementi koji ire ove glasine nastoje stvoriti konfuziju i nesigurnost meu graanima. Stoga vlada poruuje svima kako je situacija pod kontrolom na granicama te kako nikakve strane sile nisu ule na libijski teritorij, istie se u izjavi. to se u ovom trenutku sve dogaa na teritoriju Libije, teko je rei zbog poprilinog nedostatka provjerenih informacija s terena, naroito kada je rije o Zelenom otporu kojeg se pokualo potpunom medijskom blokadom prikazati nepostojeim. No, jasno je kako se na prostoru june Libije odvija konflikt o kojem se zahvaljujui medijskoj cenzuri zna poprilino malo. Sama injenica da su pojedini izvori poeli prenositi informacije o pro-Gaddafi borcima, sugerira kako se u Libiji zaista dogaa neto znaajno. Detaljne informacije e i dalje ostati poprilino nedostupne: one kolaju, zajedno s dezinformacijama, na mnogim neslubenim izvorima, no ako se situacija nastaviti razvijati ovim intenzitetom biti e je nemogue ignorirati, ak ni od strane vodeih izvora. UN se samo kratko oglasio, i to humanitarni koordinator za Libiju, Georg Charpentier, koji je rekao kako su stotine obitelji zbog sukoba raseljene te kako to izaziva zabrinutost. Stotine raseljenih obitelji, preko 100 mrtvih u nekoliko dana sukoba, zvui kao neto to bi moralo biti fokus meunarodnih medija koji prate zbivanja u domeni vanjske politike, no to ovdje jednostavno nije sluaj. tovie, da nema nekoliko lokalnih i regionalnih izvora uz

30

PREPORODOV JOURNAL 159

IZ SVIJETA
Potpora al-Sisiju i vojsci
14. sijenja odran je referendum o novom Ustavu Egipta. Prema informacijama egipatskih dravnih medija, preko 90% glasaa koji su izali na referendum podralo je novi Ustav koji je predstavljen u sklopu tranzicijskog perioda nakon to je predsjednik Mohammed Morsi sruen s vlasti prole godine. Mnogi se slau kako je ovaj rezultat ujedno i vaan korak prema potencijalnoj kandidaturi generala Sisija na predstojeim predsjednikim izborima. Naime, al-Sisi je rekao prije nekoliko dana kako e se kandidirati ukoliko dobije potporu naroda, oito se referirajui na referendum. Izlaznost na referendum je bila relativno dobra oko 38%, ili 17,4 milijuna glasaa, to je vie nego na ustavnom referendumu 2012. godine kada je izalo 33% stanovnika. Zanimljivo je istaknuti kako je iznimno visoka izlaznost zabiljeena na prostoru Junog Sinaja. ak 91% stanovnika je izaao na referendum koji je zapravo podrka vojsci, za razliku od samo 27% koji su 2012. izali na referendum. Izlaznost na ovom prostoru ne iznenauje, radi se o turistikoj regiji koja je znatno ekonomski pogoena zbog nestabilnosti. Visoka je izlaznost i na prostoru Delte Nila, regije koja nikada nije bila pretjerano naklonjena Muslimanskoj brai, niti Mohammedu Morsiju. No, pad izlaznosti u usporedbi s 2012., na svega 20%, zabiljeen je u regiji Matrouh na sjeverozapadu zemlje, uz granicu s Libijom. Taj podatak takoer ne iznenauje jer na tom prostoru snaan utjecaj imaju salafisti. Mnogi stanovnici su odluili tamo ostati doma unato tome to je, zanimljivo, glavna selefistika stranka Nour podrala novi Ustav. List Al-Youm Al-Sabea preko cijele je naslovnice objavio naslov: Egipani piu osmrtnicu Muslimanskoj brai. Mnogi su protumaili podrku za ovaj referendum kao jasan znak potpore egipatskoj vojsci i ruenju Mohammeda Morsija. Pritom prijedlog novog Ustava ukida brojne kontroverzne islamistike detalje koji su bili uvedeni za vrijeme vladavine Muslimanske brae. No, veina politikih analitiara, ipak, dri kako je referendum primarno bio nain davanja legitimiteta egipatskom vojnom lideru Abdelahu Fattahu al-Sisiju.

neslubene izvore kao to su drutvene mree o ovim, poprilino vanim, dogaanjima u Libiji, ne bismo znali nita. Nadalje, u kratkom komentaru UN-a takoer se istie kako na jugu zemlje ponestaje hrane, lijekova, goriva, novca u bankama te kako bolnice u gradovima Sabha, Obari i Murzuk imaju velikih potekoa s ranjenima. Charpentier diplomatski zakljuuje kako sve strane trebaju prekinuti s nasiljem te se mora garantirati zatita civila, kao i dostava humanitarne pomoi.

EGIPAT: Na referendumu prihvaen prijedlog novog Ustava

Odreivanje imama u damijama, zapljena i zamrzavanje imovine
Tri godine su prole otkako je u Egiptu s vlasti sruen predsjednik Hosni Mubarak. Revolucija jo uvijek traje Poetkom sijenja 2014. egipatska privremena vlada je donijela odluku o preuzimanju svih damija koje su do sada nadzirali imam povezani s islamistikim skupinama. Ministarstvo za vjerske poslove e odreivati imame u damijama i dobrotvornim ustanovama kojima se do sada sluila Muslimanska braa. Osim toga, Vlada je naredila zapljenu imovine stotine lanova Muslimanske brae zbog sumnje da su njome financirali terorizam, kao i zamrznula imovinu vie od 1.000 nevladinih udruga optuenih za povezanost s Muslimanskom braom. Policija je priopila da je u prvih nekoliko dana 2014. uhapeno vie od 250 pripadnika Muslimanske brae, stranke koju je u prosincu 2013. proglasilo teroristikom organizacijom. Zbog ovako odlunog stava se nastavljaju sukobi i na ulicama egipatskih gradova, s desetinama poginulih i ranjenih. Najvei sukobi su zabiljeeni u dva najvea grada, Kairu i Aleksandriji, kao gradovima u blizini Sueskog kanala Ismailia, Gornji Egipat, Fayoum i Minya.

SIRIJA: Poetak mirovne konferencije eneva II

Sukob umjerenih i ekstremnih pobunjenikih skupina
Poetkom sijenja 2014. izbili su sukobi izmeu najmilitantnijih pobunjenikih skupina u Siriji. Dolo do koordiniranih napada pobunjenika ujedinjenih protiv ISIL-a, kljunog Al-Qa'edinog ogranka u Siriji, diljem sjeverozapadne Sirije. Najvei sukobi izmeu dojueranjih saveznika vodili su se na sjeveru provincije Aleppo, u kojima je u prvih tjedan dana borbi poginulo oko 1.000 ljudi. Meusobni sukobi jo su jedan dokaz kako su ekstremnije skupine, s jedne strane, Islamski front, a s druge, ISIL i Al-Nusra front, preuzeli potpunu dominaciju na terenu, dok je pro-zapadna Slobodna sirijska vojska (FSA) gotovo potpuno iezla sa scene otkako su u studenom 2013. izgubili kontrolu nad bazama i skladitima uz tursku granicu. Dok su pobunjenici zaokupljeni unutarnjim sukobima s ciljem diferencijacije na umjerene i ekstremne, dotle regularna Sirijska Arapska Armija (SAA) napreduje u okolici Aleppa i na drugim dijelovima fronte. 10. sijenja Manuel Ochsenreiter, njemaki novinar i strunjak za Bliski istok, komentirao je u razgovoru za RT pitanje tzv. umjerene opozicije u Siriji, koja se spominje u kontekstu protutee radikalnijim skupinama kao to su Al-Nusra front i ISIL. Prema njemu te skupine, koje imaju politiku potporu zapadnih sila, zapravo nemaju nikakav

SIJEANJ 2014.

31

IZ SVIJETA
konkretan utjecaj na terenu u usporedbi s ograncima Al-Qa'ede: Osobno smatram da je termin 'sirijska opozicija' potpuno pogrean. Te skupine nisu niti sirijske niti su opozicijske. Njihovi interesi nisu interesi sirijskog naroda. Ove skupine su esto pod utjecajem stranih zemalja, oni su kao njihovi glasnogovornici. Strane militantne skupine unutar zemlje su financirane od strane Zapada, Turske i zaljevskih monarhija. Te skupine nisu sirijske i nisu opozicija. Oni nisu politike skupine. Moramo shvatiti kako su te skupine vie kao kriminalne bande, neto kao mafija otimaju ljude, ubijaju civile, okupiraju industrijske komplekse i prodaju industrijska dobra drugim zemljama, kao u industrijskoj zoni u Aleppu. Ukrali su i prodali industrijske komponente Turskoj Skupine koje tvrde da predstavljaju umjerenu opoziciju ili umjerene pobunjenike nemaju nikakav utjecaj na bojitu. ak su i mainstream mediji morali prihvatiti kako borbe na terenu vode islamistiki ekstremisti, sunitski ekstremisti i Al-Qa'edine skupine. Ove umjerene skupine su fantomske, nisu nikada ni postojale. Jedan moj prijatelj, sirijski analitiar, rekao mi je kako je konflikt koji danas pratimo zapravo vie-manje unutarnji sukob Al-Qaede. To nema nikakve veze s politikim ciljevima, ve se radi o utjecaju na temelju ukradenih dobara, otmica i kriminalnih radnji. koji put ponovio kako se sirijski narod bori protiv terorizma kojeg izvoze Saudijska Arabija i Turska, a zapadne zemlje su te koje teroristikim organizacijama daju i politiku podrku. Na pitanje novinara o alternativnoj opciji za njega i njegovu obitelj, Assad je izjavio kako rat u kojem se brani zemlja nema druge alternative osim pobjede. Govorei o oporbenim predstavnicima, sirijski predsjednik je rekao kako je suradnja s njima naelno mogua, ali da iza tih ljudi ne stoji sirijski narod, nego zemlje koje su ih stvorile i kao takvi ne mogu biti dio sirijske vlade, jer bi u tom sluaju u sirijskoj vladi de facto sjedile Saudijska Arabija, SAD, Francuska, Katar i druge zemlje. Za sve ove zemlje je sirijski predsjednik rekao da je pomirba s njima mogua, budui da je politika sprega naela i interesa, ali kako nije on taj koji e o tome odluivati, nego sirijski narod koji e rei da li mu je u interesu obnoviti odnose s onima koji su razorili Siriju.

Mirovna konferencija eneva II

U srijedu, 22. sijenja 2014., odran je prvi sastanak u sklopu mirovne konferencije eneva II, na kojem su sve delegacije odrale uvodne govore. Sirijski ministar vanjskih poslova, Walid Muallem, koji predvodi vladinu delegaciju, poruio je amerikom dravnom tajniku Johnu Kerryu kako nitko nema pravo opovrgnuti legitimitet sirijskom predsjedniku ili sirijskoj vladi. Sirijski ambasador u UN-u, Bashar Jaafari, rekao je na sastanku kako se nada da e proces dijaloga biti usmjeren prema implementaciji dogovora iz eneve I. Istaknuo je kako se za vrijeme konferencije mora adresirati i pitanje terorizma te je izrazio svoje razoarenje injenicom da Iran nije prisutan na konferenciji. Dakle, danas imamo 40 zemalja koje su probrane na nain da veina njih budu anti-sirijske delegacije, tj. dolaze iz zemalja ije vlade imaju neprijateljsku politiku prema Siriji, rekao je Jaafari, koji je potpuno u pravu jer je popis zemalja koje su prisutne na konferenciji gotovo ekskluzivno anti-sirijski nastrojen. Jo je direktniji u svom komentaru bio sirijski ministar informacija, Omran al-Zoubi, koji istaknuo je kako je oito da mnoge delegacije stranih zemalja nisu upoznate sa situacijom na terenu. Nadalje, rekao je kako izgleda kao da su neki govori dati od strane ambasadora teroristikih organizacija, a ne Vlada i drava. Ako elite znati o Al-Qa'edi, upitajte saudijskog ministra vanjskih poslova o tome kako moete pomoi Al-Qa'edi, istaknuo je al-Zoubi. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, poruio je kako se fokus razgovora ne bi trebao usmjeravati nuno na promjenu vodstva u zemlji. to se tie garancije da se pregovori nee raspasti - nuno je utjecati na obje delegacije da se to ne desi. Najvanije je zapoeti proces, rekao je Lavrov. Drugog dana konferencije vrlo zanimljiv intervju je dao ameriki dravni tajnik John Kerry za saudijski kanal Al-Arabiya, u kojem je ustvrdio da je Bashar al-Assad najvei magnet za teroriste i jedina osoba koja stoji na putu prema miru u Siriji. Juer ste imali 40

Summit Prijatelji Sirije

12. sijenja u Parizu je odran sastanak ministara vanjskih poslova zemlja lanica skupine tzv. Prijatelja Sirije s predstavnicima prozapadne Sirijske nacionalne koalicije i njenim elnikom Ahmadom al-Jarbom, pri emu je usvojena deklaracija o podrci pobunjenikoj Slobodnoj sirijskoj vojsci (FSA) i drugim demokratskim snagama u zemlji. Ministri Siriji prijateljskih zemalja su donijeli odluku kako u potpunosti podravaju Vrhovno vojno vijee Slobodne sirijske vojske i druge demokratske oporbene snage u njihovoj borbi protiv Islamske drave Iraka i Levanta (ISIL). Deklaracija zavrava zakljukom koji nimalo ne odgovara injeninom stanju u toj ratom razorenoj zemlji, kao ni na sirijskom bojitu. Ekstremistike skupine igraju u korist reima i ele naruiti imid demokratskih i legitimnih sirijskih oporbenih snaga kako bi izgubili domae i meunarodne simpatije i podrku. Pozivamo demokratske oporbene snage da prue otpor skupinama povezanima s Al-Qa'edom i dijelimo zabrinutost zbog jaanja ekstremistikih skupina, ukljuujui ISIL i Al-Nusra front. Reim, suprotno onome to tvrdi, ne poduzima nikakve znaajne mjere u borbi protiv ekstremizma. Naprotiv, raspiruje ga kako bi iscrpio demokratsku oporbu, a sve kako bi Bashar al-Assad i njegov reim, koji je uzrok tog istog ekstremizma, ostali na vlasti, to bi, opet, otklonilo bilo kakvu mogunost mira i stabilnosti u regiji. Tek kada sirijski narod bude odluivao o svojoj budunosti, onda e postojati izgledi za mir i stabilnost u Siriji, stoji u deklaraciji Prijatelja Sirije, kojom se SNC poziva da sudjeluje na pregovorima eneva II i na taj nain potvrdi svoje zalaganje za demokratsku i slobodnu Siriju.

Opasnost politike i religijske vehabijske ideologije

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad i iranski ministar vanjskih poslova, Mohammad Javad Zarif, odrali su 15. sijenja sastanak u Damasku, a glavna tema razgovora bila je predstojea konferencija eneva II. Za vrijeme sastanka Assad je istaknuo kako je politika i religijska vehabijska ideologija Saudijske Arabije prijetnja cijelom svijetu. Sirijski narod i drugi narodi regije shvaaju koliko ozbiljnu prijetnju predstavlja vehabizam. Svi moraju pridonijeti borbi protiv vehabizma kako bi se unitio iz korijena, rekao je sirijski predsjednik. Dan uoi mirovne konferencije eneva II sirijski predsjednik Bashar Al-Assad za France Presse dao intervju u kojem je po tko zna

32

PREPORODOV JOURNAL 159

IZ SVIJETA
zemalja i organizacija, sve one uz izuzetak samo jedne govorile su o tranzicijskoj vladi i potrebi promjena u Siriji. Jedini koji su odbijali govoriti o tome su predstavnici Assadovog reima Assad mora staviti Siriju ispred Assada. Ovo ne smije biti o jednom ovjeku, jednoj obitelji, ovdje se radi o svim stanovnicima Sirije i njihovoj budunosti, rekao je Kerry i istaknuo da e svijet zatititi njegovu alavitsku sektu od progona ako sie s vlasti. Istog dana mirovna konferencija se skoro raspala kada je opozicija poruila da se nee sastati s vladinom delegacijom. Haitham AlMaleh, visoki predstavnik opozicijske koalicije, rekao je kako nije lako sjediti u istoj sobi s predstavnicima Assadovog reima. Ne vjerujem da smo spremni na to. Razlika je prevelika, rekao je u razgovoru za izraelski list Times of Israel. Iz opozicije su jo jednom ponovili kako e vrsto stajati iza svog glavnog zahtjeva da Assad mora otii. Reim je mrtav, zemlja se kree prema budunosti bez Assada. To je osnova naih pregovora i mi emo to zahtijevati, rekao je ef opozicije, Ahmed Jarba, koji tvrdi kako Rusija ne inzistira na ostanku Assada. Kada sam se susreo s Lavrovom prolog tjedna u Parizu, potvrdio mi je kako Rusija ne inzistira na ostanku Assada. Nitko vie ne bi trebao sumnjati, reim je gotov. Reim je mrtav. Assad i cijeli njegov reim je sada stvar povijesti", istaknuo je oigledno samouvjereni Jarba. Kako i ne bi bio, eneva II se od inicijalne ideje zapravo pretvorila u jo jedan skup Prijatelja Sirije, uz dodatak ruske i sirijske vladine delegacije. U ovakvom drutvu Jarba se svakako osjea mono i superiorno, no, njegova samouvjerenost naalost po njega nije nimalo utemeljena u stvarnosti, naroito ne u stvarnosti na terenu u Siriji. Delegacija sirijske vlade se povukla bez izjave istiui samo kako se o predsjedniku drave nee raspravljati. Sutradan, 25. sijenja, delegacije sirijske Vlade i pro-zapadne opozicije ipak su se, nakon estokih izjava prvih dana konferencije, sastale u istoj sobi uz prisutnost Lakhdara Brahimija kao posrednika izmeu dvije strane. Mirovni posrednik je nekako uspio spasiti stvar. Jedan diplomatski izvor istaknuo je: Jasno je kako e biti histerinih epizoda svakog dana. Za konferencija eneva II nitko ne moe rei kakve bi rezultate mogla poluiti, s obzirom na nepomirljive stavove obje strane, ali i izostanak Irana, te jo nekih zemalja koje su svakako trebale biti prisutne. Pitanje koje se namee samo po sebi je sljedee: kakve veze imaju Indonezija, Japan, Norveka ili Luksemburg s krizom u Siriji, inae zemlje koje sudjeluju u radu konferencije, a Iran ne? Prema popisu uzvanika, jo jedna bliskoistona zemlja nije poslala svoje predstavnike na enevu II, a to je Izrael, koji se uz SAD, Saudijsku Arabiju i Katar, iz ideolokih razloga otro protivio sudjelovanju iranske delegacije.

est mjeseci zaustaviti svoj nuklearni razvoj kako bi konani dogovor eventualno bio postignut do svibnja 2014. godine. Amerike i europske sankcije gotovo su prepolovile iranski naftni izvoz, na oko 1 milijun barela po danu. Kada se spomenuti dogovor s Rusijom pokrene, to e za Iran poveati naftni izvoz za 50% to bi dovelo do znatne revitalizacije iranske ekonomije. Trenutano Iran veinu nafte izvozi u Aziju, a najvei kupac je Kina koja uvozi oko 420,000 barela po dnu. Drugi vani kupci su Japan, Juna Koreja i Indija. Meutim, Juna Koreja i Indija, kao i Turska i Juna Afrika, smanjile su uvoz iz Irana nakon estokog pritiska iz Washingtona.

Iran ne blera!
U intervjuu za RT Javad Zarif, iranski ministar vanjskih poslova, rekao je kako amerike sankcije protiv Irana nisu dovele do pozitivnih rezultata te da se tvrdolinijaima u SAD-u koji i dalje inzistiraju na novim sankcijama, kontra stajalita predsjednika Obame, nee sviati posljedice ukoliko nove sankcije zaista i stupe na snagu. Tokom sijenja brojni zastupnici u amerikom Kongresu jako su gorljivo pozivali na uvoenje dodatnih sankcija Iranu, ime bi se zapravo slomio sav ostvareni diplomatski napredak koji je postignut nakon dugih P5+1 pregovora. Podsjetimo, Iran je pristao zaustaviti razvoj svog nuklearnog programa u periodu dok se pregovori ne okonaju potpunim rjeenjem, koje bi trebalo znaiti i potpuno ukidanje sankcije prema Iranu. No, oito je anti-iranska struja u amerikoj politici i dalje izuzetno snana, mada je predsjednik Obama, tj. krug oko njega, odluio da je diplomacija bolji put nego konflikt. Oni koji zagovaraju nove sankcije tvrde kako Iran blefira te kako uope ne planiraju zaustaviti svoj nuklearni program. Isti ljudi tvrde kako je konani cilj iranskog nuklearnog programa proizvesti nuklearno oruje. Nije teko zakljuiti kako iza anti-iranske kampanje koje se upravo vodi u amerikom Kongresu stoji snaan izraelski lobi. Naravno, Izrael nije jedini regionalni igra koji se pribojava aktualnom izlasku Irana iz nametnute izolacije, jo i vei strah osjea glavni iranski rival Saudijska Arabija, poto u Rijadu shvaaju da je svaki diplomatski korak Zapada prema Teheranu ujedno i korak dalje od politike beskompromisnog saveznitva prema njima. Ne elim se uope uputati u djetinjaste diskusije o tome da li Iran blefira ili ne. Mogu nas jednostavno testirati. Jedino to su sankcije postigle su 19.000 centrifuga i jako velik animozitet iranskog naroda prema amerikom Kongresu koji im ne doputa ni kupnju lijekova na nain da se iranskim kompanijama blokira uvoz istih, rekao je Zarif. Istaknuo je kako bi se ameriki senatori koji trae nove sankcije, kao to je senator Bob Menendez iz New Jerseya, trebali zapitati da li su ponosni na dosadanje rezultate sankcija. U razgovoru Zarif je jo jednom opovrgnuo optube da Iran razvija nuklearno oruje. To bi bio gubitak vremena, novca i

IRAN: Uvoenje dodatnih sankcija Iranu?

Ekonomski sporazum Rusija Iran
Poetkom sijenja novinska agencija Reuters prenijela je kako Rusija i Iran dogovaraju veliki plan razmjene nafte za proizvode to bi znatno povealo iranski izvoz nafte. Tri ruska i iranska izvora potvrdila su im kako se upravo pregovaraju zavrni detalji oko plana prema kojem bi Moskva kupovala 500.000 barela iranske nafte dnevno, u zamjenu za rusku opremu, dobra i proizvode. Dobar progres ostvarujemo u trenutku, veliki su izgledi za uspjeh. Raspravljamo o detaljima, a datum potpisivanja ovisiti e o tim detaljima, istaknuo je ruski izvor. Nije poznato hoe li taj dogovor biti usvojen prije ili nakon kompletiranja pregovora o iranskom nuklearnom programu. Naime, ovih dana poeli su tehniki pregovori izmeu Irana i Europske unije po pitanju konanog dogovora. Podsjetimo, u studenom 2013. postignut je vaan dogovor prema kojem se Iran obvezao na

SIJEANJ 2014.

33

IZ SVIJETA
energije. injenica je da su iranska nuklearna postrojenja izloena veoj inspekciji, provjeri i transparentnosti nego moda bilo koja druga nuklearna postrojenja svakako u regiji, a vjerojatno i ire, rekao je Zarif, oito se referirajui na izraelski nuklearni program koji je, za razliku od iranskog, proizveo nuklearno oruje dok cijeli svijet doslovno glumi kao da isti ne postoji. Ministarstva obrane SAD-a. Iz izjave nije jasno da li bi te trupe dole u Irak ili bi se obuka odraivala u susjednom Jordanu, o emu se ve neko vrijeme govori. Nalazimo se u kontinuiranim raspravama po pitanju kako unaprijediti iraku vojsku, rekao je pukovnik Steve Warren, glasnogovornik Pentagona. Novo buenje Al-Qa'ede na ovom prostoru omogueno je destabilizacijom Sirije, a tu su kljunu ulogu odigrale upravo SAD, koje sada brinu zbog jaanja Al-Qa'ede. To nas dovodi do zakljuka ili je amerika vanjska politika u stadiju terminalne shizofrenije ili je destabilizacija Sirije bila opasan eksperiment Obamine administracije.

IRAK: Znatna eskalacija oruanih sukoba

Novo buenje Al-Qa'ede
Poetkom sijenja 2014. dolo je do znatne eskalacije sukoba na prostoru zapadne irake provincije Anbar, koja zauzima oko jednu treinu zemlje i veinom je nastanjena sunitima. Pobunjenike skupine povezane s Al-Qa'edom, veinom pripadnici ISIL-a, uspjeli su preuzeti kontrolu nad dva kljuna grada Ramadi i Falluja. Politiki analitiari smatraju da je aktualna eskalacija oruanih sukoba direktna posljedica jaanja Al-Qa'ede u susjednoj Siriji. Robert Naiman, direktor organizacije Just Foreign Policy, istie kako je za aktualnu situaciju kriva politika Zapada prema Siriji. Jedan od oitih razloga za ponovni ustanak Al-Qae'de u Iraku je zapadna potpora za naoruane dihadiste u Siriji, jer je generalno jasno kako se radi o istim ljudima s obje strane granice. SAD, Saudijska Arabija, Katar i Francuska su svi redom upleteni u financiranje, regrutiranje i naoruavanje dihadista u Siriji. To je stvorilo bazu za akciju dihadista u Iraku. Sjetimo se opravdanja SAD-a za rat u Afganistanu: 'Ne moemo tolerirati da ovi prostori bez vlade postanu plodno tlo za kampove i organizaciju Al-Qa'ede.' To je upravo ono to Zapad tolerira u Siriji! Ne samo da tolerira, ve i financira, omoguava i podupire, rekao je Naiman. Zanimljivo je istaknuti kako su pomo irakoj vojsci ponudile dvije drave koje su do nedavno bile gotovo pred izbijanjem sukoba SAD i Iran. Obje zemlje najavljuju razne vrste pomoi za iraku vojsku, no niti SAD niti Iran nee slati trupe u Irak, to je potvreno iz Washingtona i Teherana. Poetkom sijenja ameriki dravni tajnik John Kerry rekao je kako e SAD pomoi irakoj Vladi u borbi protiv Al-Qa'ede, no istaknuo je kako nee slati trupe. Mi oito ne razmiljamo o povratku s trupama u Irak. Uope ne raspravljamo o tome. Ovo je njihova borba, ali mi emo im pomoi u toj borbi. Napraviti emo sve mogue da im pomognemo, neu ii u detalje, ali u rei kako smo u kontaktu s plemenskim liderima u provinciji Anbar za koje znamo da pokazuju ogromnu hrabrost i ustaju protiv teroristikih skupina u njihovim gradovima. Ovo je borba koja pripada Iraanima. Ovo je upravo ono o emu su predsjednik i svijet donijeli odluku prije nekog vremena kada smo se odluili povui iz Iraka, rekao je Kerry. Sredinom sijenja pojavile su se informacije kako bi, unato svim ranijim opovrgavanjima, SAD mogli ponovno poslati vojnike u Irak. Pentagon razmatra slanje amerikih trupa natrag na Bliski istok kako bi trenirali irake snage", potvrdio je jedan dunosnik iz

Irak meta dijabolinih i izdajnikih arapskih zemalja

19. sijenja putem audio poruke oglasio je Abu Bakr al-Baghdadi, voa Al-Qa'edine skupine ISIL (Islamska Drava Irak i Levant), koji je pozvao svoje borce da ostanu na fronti te da se polako kreu prema Bagdadu i junije. Istog dana, u junom gradu Nasiriyah govor je odrao i iraki premijer Nouri al-Maliki, koji je istaknuo da je Irak postao meta dijabolinih i izdajnikih arapskih zemalja. Irak je meta nekih zemalja koje podupiru terorizam i zlo, rekao je Maliki i naglasio kako je uvjeren da e iraki narod poraziti terorizam. U svom govoru nije direktno naveo o kojim se dravama radi, no svi koji prate aktualnu situaciju na Bliskom istoku poprilino dobro znaju na koje se zemlje Maliki referirao, u prvom redu na Saudijsku Arabiju. U govoru je naglasio da bombai samoubojice u Irak dolaze iz Libije, Jemena i Maroka.

Po pitanju direktne poveznice izmeu terorizma i pojedinih reima na Bliskom istoku nekoliko dana ranije poprilino otvoreno govorili su zarobljeni pobunjenici iz ISIL-a u razgovoru za iraku televiziju Afaq TV. Oni su priznali da naredbe primaju iz Rijada, glavnog grada Saudijske Arabije. Nadalje, rekli su kako Saudijska Arabija stoji iza teroristikih napada diljem Iraka i da se odatle transportira oruje kao i vozila koja se koriste kao auto-bombe u irakim gradovima. Jedan od zarobljenih zapovjednika ISIL-a rekao je kako mu je saudijski vojni dunosnik naredio da izvede nekoliko napada, a drugi kako je ISIL nedavno primio 150 milijuna USD i oko 60 vozila iz Saudijske Arabije, dan prije nego je krenula operacija irake vojske protiv utoita pobunjenika u Ramadiju krajem prosinca 2013. godine. Adnan Al-Asadi, zamjenik ministra unutarnjih poslova, 22. sijenja je izjavio kako pripadnici ISIL-a imaju dovoljno naoruanja za invaziju na Bagdad. Oruje koje su doveli u Falluju je veliko, napredno i iskreno govorei, dovoljno za okupaciju Bagdada, rekao je u govoru. Nije specificirao s koliko tono oruja sada raspolae ISIL, no naveo je kako su se u Falluji i Ramadiju odvijale estoke bitke.

34

PREPORODOV JOURNAL 159

IZ SVIJETA
Iraka vojska, potpomognuta sunitskim milicijama, tokom sijenja 2014. nije znatno napredovala u borbama, a esto postaju mete teroristikih napada, kao i civili u Bagdadu i drugdje gdje u bombakim napadima svakodnevno ginu deseci ljudi. Unato injenici da je Bagdad daleko vei grad od Falluje, iraki vladini dunosnici napominju kako je napredovanje protiv pobunjenika na prostoru cijele zapadne regije Anbar nuno u osiguravanju glavnog grada. Al-Qa'eda u Iraku ima puno oruja i boraca. Da vojna akcije nije poduzeta i da se operacija odgaala jo nekoliko tjedana, desio bi se napad na Bagdad, rekao je Saad Maan Ibrahim, glasnogovornik irakog Ministarstva unutarnjih poslova. U govoru odranom 29. sijenja iraki premijer Nouri al-Maliki je pozvao SAD i njihove saveznike da prestanu slati oruje militantima u Siriju, istiui kako to oruje ujedno destabilizira i Irak. To su konfliktne pozicije, podupire se Irak u borbi protiv terorizma, ali daje se oruje teroristima u Siriji", rekao je Maliki te istaknuo kako su teroristike skupine u Iraku i Siriji povezane, to je posve jasno ak i iz samog imena jedne od skupina ISIL (Islamska Drava Irak i Levant). Apeliram na drave koje govore o oruanoj potpori skupinama u Siriji, poruujem im: time podupirete i terorizam u Iraku. Meunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost i poduprijeti nas, kao i sve one koji se bore protiv terorizma, naglasio je Maliki za vrijeme govora na dravnoj televiziji. Ono to je zanimljivo primijetiti, osim da se radi o jednom od izravnijih isticanja ovih kontradikcija, jeste injenica da Maliki iznio ovaj komentar neposredno nakon to su se pojavile informacije da SAD nastavlja sa slanjem oruja u Siriju. Informacije govore kako su SAD, Francuska, Katar i Saudijska Arabija znatno pojaale dostavu oruja sirijskim pobunjenikim skupinama otkako je poela mirovna konferencija eneva II. Pojedini izvori prenose kako je od 22. sijenja do kraja mjeseca dostavljeno ak 600 tona oruja. potpisati sigurnosni pakt koji bi dozvolio SAD-u prisutnost nakon povlaenja stranih trupa ove godine. Pritom je nuno napomenuti kako bi Kabul vjerojatno i pristao na ostanak odreenog broja amerikih vojnika, pogotovo zbog injenice da su talibani i dalje snani, a u bliskoj budunosti moglo bi im se desiti ono to se upravo deava u irakom gradu Falluja. No, SAD su inzistirali na, za kredibilitet Karzaija, poprilino nerealnom sigurnosnom paktu: zahtijevali su potpuni imunitet za svoje vojnike u Afganistanu. Takav dogovor, prema kojem ameriki vojnici mogu zapravo raditi to ih je volja bez ikakvih reperkusija, zapravo kao i do sada, za Karzaija vie nije prihvatljiva opcija.

Sruen ameriki dron tipa MQ-1 Predator

Najmanje 21 osoba je ubijena 17. sijenja u samoubilakom napadu u Kabulu, glavnom gradu Afganistana. Bomba se raznio na prostoru jednog restorana kojeg esto posjeuju stranci, a odmah nakon eksplozije na prostor je upalo jo nekoliko napadaa koji su otvorili vatru na preivjele. Prema izjavi policije 13-orica mrtvih su stranci, ukljuujui predstavnika MMF-a za Afganistan, kao i etvoricu pripadnika UN-a. Odgovornost za napad su preuzeli talibani, a njihov glasnogovornik je poruio kako je napad osveta za zrani napad NATO-a u kojem su ubijeni civili na prostoru provincije Parwan nekoliko dana ranije. Krajem sijenja 2014. nesvakidanja video snimka pojavila na internetu, na Facebook stranicama grupe pod nazivom Afghanistan 24/7. Na snimci je prikazana skupina ljudi kako stoje uokolo i kamenuju sruenu bespilotnu letjelicu koja izgleda kao ameriki dron tipa MQ-1 Predator. Takve bespilotne letjelice NATO-ova koalicija intenzivno koristi u Afganistanu za zrane napade protiv talibana. Iz same snimke je teko utvrditi gdje je i kada snimljena, no okolina i nain na koji su okupljeni stanovnici odjeveni sugerira da je opis video snimke toan te kako je oito snimljena u Afganistanu.

AFGANISTAN: Zahlaenje odnosa Washington Kabul

Putanje afganistanskih zatvorenika
Odnosi izmeu Washingtona i Kabula su zadnjih mjeseci, u najmanju ruku, napeti. Podsjetimo, Washington je inzistirao na tome da Afganistan do kraja 2013. potpie sigurnosni pakt sa SAD-om, koji bi omoguio odreenom broju amerikih trupa ostanak u zemlji i nakon isteka 2014. godine. Kao to znamo, to se nije dogodilo. 10. sijenja 2014. stigla je jo jedna vijest koja ide u prilog tezi kako afganistanki predsjednik Hamid Karzai vie nije posve posluan SAD-u, kako se za njega ranije isticalo (to je, zapravo, bilo tono). Iz Kabula su poruili kako e suditi samo 16-orici od ukupno 88 zatvorenika koje SAD smatra prijetnjom sigurnosti. Nadalje, glasnogovornik predsjednika Karzaija rekao je kako e se ostatak zatvorenika pustiti na slobodu. Ne moemo dopustiti da se neduni afganistanski civili dre mjesecima u pritvorima bez suenja i bez ikakvog razloga. Znamo, naalost, da se to dogaalo u Bagramu, ali to je ilegalno i radi se o krenju afganistanskog suvereniteta, to vie ne moemo dopustiti, rekao je glasnogovornik afganistanskog predsjednika. Iz SAD-a su estoko reagirali. Glasnogovornica State Departmenta, Jen Psaki, istie: Ovih 72 zatvorenika su opasni kriminalci protiv kojih postoje vrsti dokazi da su povezani s terorizmom, ukljuujui i uporabu improviziranih eksplozivnih naprava najveeg ubojice afganistanskih civila. Reuters prenosi kako e ovaj potez dodatno naruiti odnose izmeu Afganistana i SAD-a: Odnosi se nalazi pred tokom pucanja nakon to je predsjednik Karzai odbio

Naime, Pentagon i CIA normalno ne izvjetavaju o padovima svojih dronova, kojima operiraju na prostoru vie zemalja, ukljuujui Afganistan, Pakistan, Jemen i druge. Postoje navodi da je SAD takoer ukljuen u niz tajnih vojnih operacija i na drugim mjestima, u zemljama kao to su Somalija, Libija, pa ak i Filipini. to se tie broja sruenih dronova, javni podaci nisu dostupni, no tokom sijenja pojavile su se nepotvrene informacije, koje su prenijeli pojedini izvori poput iranskog Press TV-a, da je jedan ameriki dron sruen u afganistanskoj provinciji Herat, u blizini grada Shindand. Talibani su pak istaknuli kako su sruili jednu letjelicu za vrijeme zranih napada na njihovo uporite 10. sijenja 2014. godine. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

SIJEANJ 2014.

35

KULTURA

BOSANSKI JEZIK TEMELJ BONJAKOG NACIONALNOG IDENTITETA (IV)

Pisana i usmena knjievnost u BiH

I u ovom dijelu rada istaknut emo znaaj imena drave Bosne i njenog naroda u vremenu ranog i kasnog srednjovjekovlja. U latinskim dokumentima ime Bonjanin se upotrebljavalo kao Bosnensis, narod koji obitava na prostoru Bosne. Pored Ilira, Avara, Kelta u 7. stoljeu dolaze i Slaveni. Svi narodi su prihvatili slavenski jezik, a nazivali su se Bonjani. Iz Povelje kralja Tvrtka II., nastale s poetka 15. stoljea, evidentno je kako se taj naziv koristi i u etnikom smislu: Kto godi je Bonjanin ali Kraljevstva bosanskoga prije rata bil dlan komu godi Dubrovaninu... Upotreba naziva Bonjanin se prenijela i u vrijeme osmanske vlasti u BiH. Vlasti su na taj nain oznaavale stanovnike Bosne, Bonjak-milleti. Kasnije se naziv odnosi na ime naroda s tri razliite vjere. Buenjem nacionalne svijesti na ovim prostorima u 19. stoljeu bosanski narod poinje se nacionalno deklarirati Srbima, Hrvatima i Muslimanima, a samo mali broj ostaje u bonjakoj naciji. Vano je napomenuti i to da se muslimanski ivalj u Bosni nikad nije nacionalno deklarirao Turcima, a niti ih je zvanina vlast bilo kad tako nazivala. U nekim spisima ili knjievnim djelima spominje se narod turske vjere, to znai da se naziv odnosi na pripadnike islamske vjere koji s Turcima dijele samo tu oznaku, a jezik, knjievnost, kultura, obiaji itd. su puno blii bilo kojem drugom narodu bosanskog prostora nego to imaju s turskim narodom. Poznato je, takoer, da je jezik ljudima uvijek i nosilac nekih vrijednosti, da se prema njemu opredjeljuju: osjeaju ga kao svoj ili tu, kao lijep ili ruan, kao njegovan ili zaputen. On im je simbol i uvijek nova potvrda duhovnog bia i narodnosne pripadnosti, on im je, kako veli Herder, prava domovina. Jezik je dakle taj koji jest ne samo zato to je takav, a ne drukiji, to je postao tako, a ne drukije, nego i po tomu to nosi te, a ne druge vrijednosti. To je vrijednosni vid jezinog identiteta. (Radoslav Katii, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 1992). odnosu na starotokavske govore, kojih i danas u BiH ima, novotokavski govori se od njih razlikuju po etveroakcenatskom sistemu, pojava duge mnoine npr. gradovi , a starotokavski mn. od grad glasi gradi, izjednaavanje nekih padea, zamjena glasa l s o u glagolskom pridjevu radnom radio/radil. Ali dolazi i do gubljenja foneme h u nekim govorima, s tim da Bonjaci ovu fonemu su zadrali (ou/hou, ajde/hajde itd.) Sadanja dijalektoloka karta BiH je znatno izmijenjena u odnosu na predosmanko razdoblje, ali su neke osobitosti ostale nepromijenjene, posebno u govorima bihakog kraja, s arhaino akavsko ikavskim idiomom, srednja Bosna je ostala tokavsko ikavska, a istoniji dijelovi akavsko ijekavski. Najvee promjene su nastale u nekim dijelovima na podruju Bosanske Krajine (Banja Luka, Bosanski Novi, Mrkonji Grad, Dubica itd) gdje je novotokavski ijekavski zamijenio akavski i tokavski ikavski govor.

Posebnost bosanskohercegovakog kulturnog znaka

U 15. i 16. stoljeu dolazi do razvoja bosanskog jezika kojemu je novo orijentalno okruenje i temelji na jeziku stare srednjovjekovne Bosne dalo posebnost u odnosu na druge jezike iz okruenja. Iz tok posebnog jezinog i kulturolokog znaka u BiH se od samih poetaka dolaska Osmanlija na bosanski prostor poinje razvijati vrlo bogata alhamijado knjievnost koja je esto zanemarivana ili ak preuivana. Ne govorimo o njenoj valoricaiji u okviru visoke umjetnike vrijednosne skale, nego o potrebi naih ljudi da se izraze na materinjem jeziku. To je knjievnost koja je pisana arapskim pismom a bosanskim jezikom. U njoj je sauvano bogato knjievno naslijee, duhovnost, a moda najbitnije od svega, potreba bosanskog ovjeka da i u vremenu vladavine velikog carstva ostane doslijedan svom jeziku i svojoj batini. To govori i o tome kako je bosanski ovjek oduvijek zna gdje pripada pa i onda kad je obavljao vrlo visoke politike poslove na Craskome dvoru. Nikad se ne izjanjavajui Turcima, niti je kroz golemi period vladavine Osmanlija na ovim prostorima, pet stotina godina progovorio turskim jezikom. I arapsko pismo i turski, arapski, perzijski jezik su mu bili samo nuno sredstvo za izraavanje vlastite kreativnosti. Ljudska misao je slobodna od bilo kojih i kakvih tehnikih pomagala (pisma), ona je nunost na kojemu izraavamo svoju duhovnost koja se kreira u beskrajnoj igri kulturolokih znakova, onih naslijeenih i onih koji su se zalijepili u kulturoloku matricu pojedinca, postali dio njegove svakodnevice, ne promiljajui odakle su stigli, kojim putevima i na koji nain su postali dio kulturolokog kruga u kojemu upisujemo i sebe i druge. U okviru alhamijado knjievnosti na prostoru BiH ostalo je preko stotinjak do sada poznatih

Utjecaj drutvene klime na jezik

U BiH za vrijeme osmanske vladavine dolazi do znaajnih jezinih promjena. Bosanski jezik je temeljen na jezinoj tradiciji, posebno govornom jeziku kakav je zabiljeen na stecima i drugim ostacima materijalne kulture. Govori pojedinih podruja se mijenjaju, ali osnovna struktura jezika ostaje ista. Bonjaci su zapadno od linije koja povezuje porijeja Neretve i Bosne tokavski ikavci, a istono akavski i tokavski ijekavci. Na jezinu situaciju utjee i opa drutvena klima, pogotovo doseljavanje stanovnitva iz susjednih krajeva, ali i turska uprava ima znaajnu ulogu u stvaranju zasebnog kulturolokog znaka u BiH. Novotokavske promjene, na fonetskom i morfolokom planu, su kasnije bile osnova za stvaranje standardnih jezika. U

36

PREPORODOV JOURNAL 159

KULTURA
pjesnikih i proznih dijela. U pjesnikom stvaralatvu dominiraju islamski pjesniki oblici: ilahije, kaside, poune pjesme, satirine koje su uperene na kritiku drutveno-politikih prilika. U proznom obliku su pisana djela koja imaju pouni karakter, prirunici, vjersko-pouna literatura itd. ahidi napisan po uzoru na slian perzijsko-turski rjenik Tuhfe-i ahidi turskog pjesnika Ibrahima ahidija. Rije je o rimovanom bosansko-turskom rijeniku tokavsko-ikavskog narjeja. To djelo ima oko 700 rijei koje se pojanjavaju kroz stihove, ukupno 330 stihova. Moe se itati i kao pjesniki tekst. Nije napravljen po pravilima zapadne leksikografije. Navest emo samo neke dijelove ovog Rijenika: Ompek poljubit, komak zagerlit; /Ton ile gomlek gae koulj dur/Hem kad kaan dur, atlak pukal dur. / Gluh oldy sagyr, slp ne kor dur. / Hrom topal dur, ugav ne kel dur. / Ognjite odak, hem kut budak dur. / Kuluk ne ruak, lokva ne gol dur. Vano je napomenuti kako alhamijado knjievnost ima nekoliko znaajki: najee je pisana tokavsko ikavski i ijekavski, turcizmi se upotrebljavaju u vjerskoj, drutvenoj i zanatskoj terminologiji, ali i na polju morfologije u tvorbi rijei, posebno sufiksalnoj tipa sevdalija ili kujundija. U bosanskom jeziku, za razliku od drugih jezika u okruenju ouvala se upotreba glasa h ( hou, hajde, haljinka, hljeb itd.). Ponekad, neki lingvisti ovu osobinu povezuju s vjerskim odgojem, temeljenom na Kuranu, ali i drugi narodi u BiH pored Bonjaka u veoj ili manjoj mjeri su sauvali upotrebu ovog glasa u govoru. Pored sauvanosti glasa h, dobro je sauvana i upotreba glasa f, u slavenskim leksemima, a pogotovo u orijentalizmima (fereda, kaftan, fildan, fenjer itd.).

Poeci alhamijado knjievnosti

U knjizi Bosansko-hercegovaka hrestomatija, Sarajevo 1974., Muhameda Hadijahia u dijelu Starija knjievnost uz poznata imena Mehmed Hevaji Uskufija (prva polovina 17. stoljea, Tuzla), Hasan Kaimija (roen u Sarajevu, umro u Zvorniku 1691./1692.), Umihane uvidine (umrla oko 1870.), nalaze se i anonimni autori. Tekstovi su podijeljeni na ljubavne pjesme, pobone, didaktike, refleksivne s temom suvremenih dogaaja, arzuhale i molitve. Pored navedenih autora nalaze se i Fejzo Softa iz Travnika, Karahoda (1779. uenik u Banja Luci), Ajvaz Dedo (moda najstariji tekst, 1480.?), Hadi Jusuf Livnjak, Mehmed-aga Pruanin (Duvanjsi arzuhal, oko 1728.). Iz navedenog se moe vidjeti kontinuitet alhamijado stvaralatva na prostoru BiH, poevi od Ajvaz Dede 1480 do 1850., ali vjerojatno i kasnije. Svi tekstovi su napisani arapskim pismom, a bosanskim jezikom i potjeu iz svih krajeva BiH, a najvie iz Sarajeva i Tuzle te donjig kraja Duvno, Livno..., Hercegovine Mostar, Trebinje itd. Pjesme su pisane tokavskim narijejem, ijekavskog izgovora, mada ima i ikavskog i akavskog. U njima se ne susreu stari akavski oblici, rijetko se moe susresti rije rn. pjesme obiluju turcizmima pa ih suvremeni itatelj ne moe razumjeti bez upotrebe rijenika. U najstarijim oblicima alhamijado stvaralatva kakvo je Ajvaz Dedino u kojem se govori o prodoru kralja Matijaa u Bosnu, samo su upotrijebljena dva-tri turcizma (vada-rok, rahmet-milost). Duvanjski arzuhal Mehmed age-Pruanina je sauvan i na turskom jeziku pod nazivom Bosanda lisanile arzuhal Molba na bosanskom jeziku. Zanimljivo je napomenuti kako pored utjecaja orijentalne kuturne tradicije, kod nekih alhamijado pisaca moe se zamijetiti i utjecaj dubrovake knjievnosti, posebno u sonetnoj formi i knjievnom izrazu, bez upotrebe turcizama, npr. upotreba rijei gospoja kod Karahode u njegovoj pjesmi Bonjakua iz 1750., pisana jekavski i ijekavski.

Usmeno stvaralatvo
Pored bogatog pisanog stvaralatva, znaajno mjesto zauzima i usmeno stvaralatvo koje je dalo veliki doprinos ukupnom kulturolokom obolu ovog perioda. Narodna poezija epska, lirska i epskolirska zauzima znaajno mjesto u stvaralatvu Bonjaka. Najznaajnije zbirke su dali sakupljai: Luka Marjanovi, Kosta Hrmann, Alija Nametak, a znanstveno su obraene kroz pero enane Buturovi i Muniba Maglajlia. Zbirke broje i preko 200.000 stihova kakva je Marjanovieva zbirka koja objedinjuje narodno stvaralatvo Krajine, kazivanjem pivaa Mehmeda Kolakovia. Vrlo opsena zbirka je i ona Avde Meedovia koja broji 12.000 stihova. Najpoznatija bonjaka epsko-lirska pjesma Hasanaginica koja je svojom umjetnikom ljepotom opinila cijelu Europu, ironijom sudbine je oznaena kao srpska (Vuk Karadi) ili ilirika-morlaka (Alberto Fortis) iako je njen sadraj vezan za odnose u bonjakoj obitelji 17. stoljea. Balada je nastala oko 1646. godine u Imotskoj krajini koja je u to vrijeme bila pod turskom upravom. Radnja se deava u Vrdolu, dananjem Zagvozdu i upi gdje je Hasan-aga Arapovi imao velika imanja. Balada se prenosila usmenim putem, sve dok ju nije zabiljeio italijanski putopisac Alberto Fortis 1774. godine. U Fortisovoj knjizi Put po Dalmaciji objavljena je prvi put. Nakon toga je prevedena na niz svjetskih jezika. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Osnovne osobine alhamijado tekstova

Pored pjesnikog stvaralatva i pobonih tekstova, potrebno je naglasiti kako je Mehmed Heveji Uskufi autor prvog bosanskog rijenika koji je dovren 1631. godine. Objavljen je pod imenom Makbul-i arif, a bolje poznat pod popularnim nazivom Potur-

SIJEANJ 2014.

37

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: SULTANOVA UNUKA U BANJALUKOJ SEVDALINCI

Otkako je Banja Luka postala

Haj, od kako je Banja Luka postala aman aman postala, haj, nije ljepa udovica ostala aman, aman ostala. Haj, kao to je Dafer bega Kaduna aman, aman Kaduna, haj, nju zaprosi Sarajevski kadija aman, aman Kadija, haj, on je prosi, a ona se ponosi aman, aman ponosi. Haj, ona nee sarajevskog Kadiju aman aman Kadiju, haj, ona hoe banjalukog deliju aman, aman deliju. ne. Rasema je i u poznim godinama (potkraj sedamdesetih prologa Vie je razliitih podataka o nastanku uvene sevdalinke Otka- stoljea) tako divno pjevala, da njezin glas (unato ve istroene tonko je Banja Luka postala. Na stranu sad to se u pjesmi nadurava- ske trake) teko da bi naao premca... ju Banja Luka i Sarajevo. U gradu na Vrbasu pjevaju kako lijepa Prema zapisu ekog etnomuzikologa Ludvika Kube, objavljeDaferbegovica nee da se uda za sarajevskog kadiju, nego ba- nog u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1907. godine, pjenjalukog bekriju, a u Sarajevu, prema dr. Munibu Maglajliu, pje- smu sa gotovo istom melodijom zabiljeio je Kuba ali sa rijeima: vaju kako ljepotica nee banjalukog kadiju nego optira za sara- Od kako je Herceg-Bosna postala, nije ljepa udovica ostala to jevskog deliju... je danas Zeevia gospoja, prosila je tri sarajevska dilbera... Po nepouzdanim banjalukim izvorima, pjesma govori kako se Iz davnog i burnog vremena, viestoljetnog bitisanja Osmanpoetkom 18. stoljea, udovica banjalukog Dafer-bega Kapeta- skog carstva na podruju Bosne, odnosno Bosanskog paaluka, novia, jo za njegova ivota, zaljubila u banjalukog bekriju Enesa imamo mnogo historijskih zapisa. Jedan dogaaj, a vezan je za faIsmailovia, za kojeg se i udala poslije smrti mua. miliju Sultana Sulejmana, zabiljeen je u historiji Bosanske GradiOvo je zapisao Naim Kulenovi u beogradskom listu Vreme ke, grada na obali Save u sjevernoj Bosni, kao i u historiji cijele Bouoi Drugog svjetskog rata. sanske krajine. Rije je o braku Dafer bega Malkoa i njegove preO Dafer-begovicinoj ljubavi knjievnik Rasim Filipovi napisao lijepe kadune. Postoje zapisi u kojima se tvrdi da su glavni likovi je dramu Otkako je Banjaluka postala, koja je prvu izvedbu doi- uvene sevdalinke Otkako je Banjaluka postala, upravo Dafervjela u banjalukom teatru 14. februara 1940. godine. Reditelj je beg i njegova kaduna. Historijski izvori kau da je prvi poznati kapebio Dragan ovanovi, autor muzike arko Pleciti, a dirigent Ivan tan Gradike kapetanije, a i tvrave na obali Save, koja je dobila Dominis. Zapis o ovome ostavio nam je banjaluki publicista Alek- turski naziv Berbir, i koja je bila prva i najstarija od 39 takvih instisander Aco Ravli, koji u svojim Banjalukim povijesnim listiima tucija u Bosanskom paaluku, i na bosanskoj granici iz 1558. godi1 navodi i verziju banjalukog glumca, legendarnog Muhameda ne, bio Dafer-beg Malko, iz poznate plemike familije, iji su laejvana, pjevaa sevdalinki. novi zauzimali visoke poloaje u turskoj carevini. Njegov otac MalPrema kazivanju Muhameda ejvana, Dafer-beko-beg, bio je na elu Bosanskog sandaka. Dafergovica se sredinom 19. stoljea, zapravo, zaljubila u beg je bio oenjen kerkom velikog vezira Rustemstanovitog, naoitog, ali uvjek bespraricom pritisnupae, a unukom Sultana Sulejmana. Malkoi su bili tog momka imenom Pilale s nadomkom Kokuz (sinadaleko poznati kao neustraivi ratnici i vojskovoromah). Pod kraj ezdesetih godina prolog stoljea, e, uspjeno su u ratnim pohodima osvajali nove ugledni etnomuzikolog i akademik prof. Vlado Miloteritorije u Hrvatskoj. Zahvaljujui njima, Gradika je evi, istraujui na Institutu za folklor pri Akademiji dugo bila polazna stanica za vojne pohode osmanlijnauka Bugarske, uo je kako naelnica Instituta Raina ske vojske. Za vrijeme takvog pohoda po Hrvatskoj Kacarova pjevui jedan stih ove pjesme koja, u bugar1560. godine, poginuo je gradiki kapetan Daferskoj verziji, nosi naslov Od kako je Carigrad postao. beg, a naslijedio ga mlai brat Husein-beg. Iza Nikad se nee razjasniti kako je melodija dola na naDafer-bega je ostala mlada kaduna-begovica. Smae prostore. tra se da je tada ispjevana i pomenuta sevdalinka. Zahvaljujui akademiku Miloeviu, sauvan je Pjesmu je izvrsno interpretirao i poznati banjatonski zapis izvorne verzije ove sevdalinke u interpreluki pjeva Namik Karabegovi. q Akademik taciji legendarne banjaluke pjevaice Raseme KataAvdo HUSEINOVI Vlado Miloevi

38

PREPORODOV JOURNAL 159

KULTURA

NOVA KNJIGA U IZDANJU KDBH PREPOROD: DAVNA SVITANJA AJKE TIRO SREBRENIKOVI

Bjelinom progovorila rije

Krajem 2013. godine u nakladi KDBH Preporod tiskana je knjiga pjesama Davna svitanja autorice mr. Ajke Tiro Srebrenikovi. Na koricama zbirke nalazi se divlji karanfil ebru drevne tehnike ureavanja papira, podloga na kakvoj su se biljeile i jo se ispisuju svete, boanske rijei. To je slikarski rad ebru-slikarice Ismete Sedlovski. A unutar korica prisne, iskrene rijei, svjee poput planinskog cvijea u 90-ak Ajkinih pjesama. Njena Davna (pjesnika) svitanja knjievno-kritikom recenzijom oplemenio je i bard pjesnitva Sead Begovi. Uz pridjev (davna) u naslovu, pie Begovi, lijepi se (u naslovu zbirke) i imenica koja upuuje na svjetlost koja e kao simbol podariti oblije bezoblinom svijetu. A ta sintagma kao da pita to stoji onkraj svjetlosti. Nesumnjivo je ratni uas pokrenuo autoricu na intenzivnije biljeenje stihova, na pjesniku osudu neljudskoga, na oice, na ulanavanje rijei kojima je eljela i uspjela sauvati u naim (o)sjea(n) jima sjeanje na ubijene u nedavnom ratu! estoko se, upravo rijeju oduprla praznim depovima gazija i u ranijim ratovima, te beznau koje u sjene pretvara snove bezazlenih ljudi. Poutjele rijei u kaosima, biljei autorica Tiro Srebrenikovi, otkotrljaju nae ivote u suoenja sa samima sobom, u kuglice. Kuglice: metaka, gra, muke, oaja, beznaa, smrti. A Ajka od preivjelih i od sebe trai hrabro suoenje s tim kuglicama. I to u kolorit kojega zabljesne suneva zraka! Zato i nie u stihovima svoja ekanja, raanja u halke u tiine. enskim pogledom. U dolaske na zvjezdane staze uzdaha, u treptaje radosti kojima propuemo u ivot i vraa nam ih rijeima. Podsjea sve nas na moralne principe, pa i onakve koje smatra(mo) kiastim, pomodarskim. Obveza nam je to, sve dok se ne sastanemo s duom-pustahijom, sa samoom, s beskrajem prolaznosti na koju opominju niani. Ajkin je pogled spontan, blizak, ne prikriven nasilnim ili skrivenim talozima vieznaja u rijeima, upravo tean. Nasuan, kao voda. Ona jest tradicionalna, a istodobno zaudno nova i dramatino svjea, zbog viene (s)tvarnosti u koju dozirano (instinktivno) unosi artificijelnost stjecanu godinama zainteresiranou za literaturu i studijama literature. Moe se uoiti i njena tipino bonjaka sevdalijska u i gorinu, kao i izostanak avangardistikih krikova, vapaja i inih eksperimenata s rijeima. enskom mudrou preivljavanja, kada je na umu zatita slabijeg jer se mora preivjeti, mr. Ajka Tiro Srebrenikovi budi iz grubosti stvarnosti izgubljene, klonule. U nova sunana trajanja. Svojim pjesmama slika vjetrove koji silinom nemilosno kidaju i razaraju, nazirui u njima i prozirnu svjeinu i ljepotu (davnih praskozorja). Ljepotu, koja ohrabruje, daje impuls za nastavak i poetak novog ivljenja i nakon najstranijih tragedija. Time i nas itatelje izvodi iz okrilja Noi. U svjetlost. I ljubav. U svoje stihove, iste, od bjeline. Bjeline planinskih hridi, breza i brzaka rijeka. Podsjeajui nas da su prije nas i drugi, da su njihove due, hodile istim, naim, stazama i da nas obvezuju i hrabrou i ilavou opstanka. Nizovima stihova, osamljenih rijei sleenih na mjeseini u grafiku vertikalu pjesme, navodi nas mr. Srebrenikovi na iroki, od mirisnih rijei, bosanski jezik. I svoj, Ajkin govor livanjskog kraja. Pjesnikinja se, navodi to i recenzent Sead Begovi, ne libi toponimske odreenosti (Rudina, Karaula, Vrkaina Potoari itd.).

Ajka Tiro Srebrenikovi (Duvno, 1961.) u rodnom je mjestu zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirala je Junoslavenske jezike i knjievnosti. Do 1991. godine radila je kao nastavnica jezika i knjievnosti u bosanskohercegovakim kolama. Po dolasku u Zagreb predavaica je jezika u Srednjoj koli za izbjeglu djecu iz BiH, takoer i profesorica u Zagrebakoj medresi Dr. Ahmed Smajlovi. 2003. godine magistrirala je na poslijediplomskom studiju knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U izdanju KDBH Preporod 2004. godine tiskana joj je studija Znakovi osobnosti u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia. U izdanju SABAH-a 2007. objavila je zbirku eseja i knjievnih prikaza Identitet jezik i bosanska knjievnost. lanica je redakcije Preporodovog Journala, te suradnica asopisa Behar, Almanah, Knjievna revija Maruli. ivi i radi u Zagrebu. q

Izdiui time, diskretno, lirski subjekt ponad strave prizora zahvaenih ratom. Dodir, njegovani, kontakt s prirodom, s mekoom njenom i istoom, dojmljiv je kod ove pjesnikinje, gotovo atavistiki. Sead Begovi izvore tome nalazi u pjesnikinjoj vjeri. Islam mistiku i transcendenciju temelji, uranja u vodu. Zbirka Davna svitanja osvjetljava vrijeme nevakta u dijelu naslovljenom Pogled pust kao zgarite i Breme postojanja i vladavine vjenog vodei nas nadalje u snovita sjeanja i mladalaka odrastanja u intimu pod naslovima: Dijete na ilimu od mahovine i Ljubavni krajolik. Potom i u drevnu bosanskohercegovaku povijest (jezika i pisma, prije svega, kao odrednice identiteta) u prebogatu lingvistiku poputbinu, u neiscrpno vrelo naeg bia. Strunjakinja za bosanski jezik, a i hrvatski, mr. Ajka Tiro Srebrenikovi zna ponuditi i najveim meraklijama rijei u svojim pjesmama; oznaila ih je meunaslovima Bosanski stanak i Sofe u mojoj avliji. Istiemo milotu i njenost i struni, talentiran izbor rijei autoriin kada opisuje svoje najmilije. Dok biranim rijeima grli svoju djecu i najblie, svoju toplinu uspijeva prenijeti i na itatelje, postii kod njih uitak i pobuditi ih na razmiljanje i o najbolnijim i obvezujue ljudskim temama. Prva zbirka Ajkinih pjesama time ne zaokruuje, nego najavljuje, nepretenciozno, nove pjesme. I nadamo im se uskoro. q Edina SMAJLAGI

SIJEANJ 2014.

39

KULTURA

NOVA KNJIGA U IZDANJU BNZH: OD MONOLAGA PREMA DIJALOGU O BONJAKOJ SUDBINI ESADA IMIA

Intelekt u slubi ovjeka

Na gubitku e biti onaj ovjek koji u svom srcu nema ljubavi za druge ljude. (prof. dr. Esad imi) Boo Rude jedne prilike je rekao: imiev grandiozni znanstveno istraivaki opus posveen ovjeku, duhu i svijetu u kojem ivi, ponikao je iz njegovog mota: Nije religija civilizirala ovjeka, nego je ovjek civilizirao sebe kroz religiju. Novo izdanje u nakladi Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, knjiga najpoznatijeg bosanskohercegovakog i hrvatskog sociologa, utemeljitelja Sociologije religije, zasebne znanstvene discipline, prof. dr. Esada imia, Od monologa prema dijalogu o bonjakoj sudbini predstavlja iznimno djelo, kao to je i njen autor. Tematoloki je vezana za osobno autorovo promiljanje (monolog) kroz prizmu socioloko-filozofskog tumaenja drutveno-politike scene, one koja je imiu bila i majka i maeha. Dijalog je ukomponiran u formu samogovora i prizivanja sugovornika, onog koji je mogao irinom svoga duha, u vremenu kad je socijalistika inkvizicija 20. stoljea javno spaljivala knjige, shvatiti slobodu ljudskog uma koji realno, na temeljima znanosti, tumai pojavnosti u svijetu: monike, vlastodrce, poltrone, malograantinu itd. Shvatiti ono o emu se govori u bilo kojem tekstu ili na drutveno-politikoj sceni mogu samo oni koji svoju tatinu toliko minoriziraju da mogu korigirati prvo sebe i svoje postupke, a tek onda progovoriti o dobrobiti zajednice. Toga je i u onom i ovom vremenu premalo. Fotelje se uvaju i privilegije, dobivene posluhom i tapanjem po ramenu vlastodraca, stvaljanjem glave u pijesak. Pravi dijalog u knjizi je uspostavljen tek 1971. godine izraeno u tekstu, intervjuu Drama ateizacije kojeg je imi dao novinaru Marku Oroliu za asopis Glas koncila. Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio se sastoji od imievih znanstvenih i esejiziranih tekstova, objavljenih i neobjavljenih: Socijalna revolucija, Usamljeni ljudi, Skica anatomije morala, Kriza budunosti ili kriza mladih, Nauka kao socijalni problem, Sociolog i nacija, Otpori beznau, Odbojnost drutva spram znanosti, itd. U drugom dijelu knjige zastupljeni su intervjui: Drama ateizacije, Kako prepoznati poltrona?, Blizina vatre, Fundamentalizam je izopaenje, Zbog poraza-vjeanje, Drati se zakona komiluka, itd. Iz korpusa tekstova prvog dijela knjige moe se pratiti razvoj znanstvenog pristupa u sagledavanju drutveno-politike scene. itajui tekstove iz ove knjige ostala sam ponekad zateena autorovom znanstvenom istinom koju pojanjava i prenosi na osebujan nain, rije mu ne robuje suhoparnom sociolokom i filozofskom metajeziku, ona je potekla s tog izvora, ali ju autor oplemenjuje obinom svakodnevnom rijei, pronaenoj u zaveljaju dalekog djetinjstva, dobrohotnosti njegovih Hercegovaca i ljepotom umjetnikog izriaja, pa u tim teskstovima pored misli velikih filozofskih i sociolokih umova (Kanta, Halba, Spinoze, Leibnitza, Kolakowskog, Marxa itd.) ima mjesta i za Selimovievu beskrajnu metaforinost i gnominost narodne mudroslovne filozofije ivota. Jezik je ono to smo usisali s majinim mlijekom. Jezik, bezbrojna igra znakova onih koji su samo moji i onih iz nekog dalekog vremena, susretalite kultura i njihovih glasova u malenoj kuglici koja se ovjekom zove. Kako izbaciti ili ignorirati bilo koji znak ili kod u toj beskrajnoj igri oznaenog, kad su ve odavno sudjelovali u grad-

Esad imi nji naeg bia? Nemogue! Samo se pretvarati moemo da neto to je oduvijek tu ne postoji, a ono postoji bez naeg udjela i ne treba mu nikakvo posebno tumaenje i objanjenje. O tome govori i prof. imi, ali na znanstveni nain, pogotovo kad tumai na razini sociolokog promiljanja bosanskohercegovaku drutveno scenu i jedan njen segment, jedan njen narod, bonjaki. Vrlo je zanimljivo tumaenje koje imi daje vezano za vjersko i nacionalno pitanje. Istraivanjem prof. imi je doao do zakljuka da se na ovim prostorima poistovjeuje vjera s nacijom. O tim tekim pitanjima koji su mogli odvesti u orsokak, iz kojeg je teko bilo pronai svjetli traak novog poetka, nije se puno promiljalo. To je bila tema privilegiranih, onih na vlasti, a mi smo samo u toplini svojih domova mogli sluati zakljuke s plenuma ili sjednica CK o tome kako e nas imenovati. U jednom trenutku su bili jako dobrohotni kad su cijeli jedan narod iz Neopredijeljenih preveli u Muslimane. ak i obrazovani ljudi, iz bonjakih krugova, nisu razbijali glavu vezano za pitanja nacije i vjere, bilo im je svejedno, za razliku od drugih koji su jo od 19. stoljea bili nacionalno osvijete-

40

PREPORODOV JOURNAL 159

KULTURA
ni. I zbog tog segmenta je istraivanje prof. imia vrlo vano i bitno, kako ne bi dolo, u nekom vremenu, ponovno do amnezije o vlastitom biu. Prof. dr. Esad imi u svom djelu Iskuenje zajednitva govori kako je Duhovnost zajedniki imenitelj religije i filozofije.... Ako je duhovnost zajedniki imenitelj religije i filozofije onda je njen prouavatelj izuzetno duhovna osoba koja u sebi, na poseban nain, ne samo da nosi religiju i filozofiju, nego i ivi s njenim postulatima. Moda je najvei postulat i jedne i druge duhovnosti, filozofije i religije, moralnost. Ovaj iznimni znanstvenik to i svojim ivotom i radom potvruje jo od vremena inkvizicije (socijalistike). Svojom doktorskom disertacijom 1964. Socijalistiko drutvo i religija prof. imi je udario na najbolnije mjesto partijskog sustava, dokazujui neuspjeh procesa dravne ateizacije, zbog ega je bio prisiljen napustiti BiH i potraiti mjesto gdje e biti shvaen. to je to tjeralo prof. imia da se u vremenu, kad je religija trebala nestati po partijskim zakljucima, upravo bavi tom problematikom, znanstveno ukazujui partijaima kako je religija pokreta i katalizator nacionalnih osjeaja (...) nacionalno osjeanje djeluje kao motorna snaga u drutvu, dok religija djeluje kohezivno? To je bila dijalektika religijskog i nacionalnog u hercegovakim uvjetima. Nije ni udo to je prof. imi upravo zbog ovih i slinih znanstvenih stavova bio uvijek na raskriju ivotnih putova koji su bili trnoviti i nesigurni. Na jednom predavanju prof. imi je rekao kako smatra da nije bilo religije u ovim ratnim i poratnim vremenima da bi zavladala apatija i oaj u narodu. Prof. imi je miljenja kako znanost i religija nisu u sukobu, ali i ne surauju. Vrlo je opasno neka znanstvena dostignua koristiti u religiozne rasprave, jer svaka znanost ima svoje granice, a religija je bezgranina. Moda zbog ovog drugog je prof. imi cijeli svoj ivot posvetio znanstvenom prouavanju religije, pokuavajui spojiti nespojivo, ono to ima granice s onim to je beskonano i obrnuto. ivotni put prof. imia, kojeg je svjesno odabrao, oznaen je borbom s politikom, politiarima i ideologijom u kojoj mu je znanstveno pero bilo jedino oruje, te je zbog toga bio izgnanik iz vlastite zemlje iju je drutvenu klimu tumaio po zakonima znanosti, a ne po ideologiji ili po babu i strievima, osjeajui bilo naroda bosanskohercegovakog bolje od bilo kojeg tadanjeg narodnog duebrinika. Smetalo politikim monicima imievo racionalno i znanstveno prosuivanje ovjeka i drutveno-politike scene. Nastojali ugraditi u suhoparnost sjednica plenuma i komiteta ovih i onih, ivot, obiaje, nastojali stvoriti surogat od kulturne zbilje onako kako im pae, a nisu vidjeli da im se sve moe lako obiti o glavu. Nisu vidjeli da ljudi, od kad je Boga i svijeta, ive vjerujui u transcedentalno. Prof. imi i u ovoj knjizi, kao i svim ostalim svojim djelima, pokazuje kako nikad nije robovao bilo kakvoj ideologiji i zbog toga je na velikom dobitku, jer je svoj kritiki intelekt stavio u slubu ovjeka i njegovog dostojanstva, istine i pravde. A itatelji Od monologa prema dijalogu o bonjakoj sudbini pored znanstvenog diskursa mogu pronai niz odgovora koji su jo uvijek zatomljeni, postavljenih jo davno, u vremenu kad nismo znali razliku izmeu nacije i vjere, kad nismo znali na koji nain se postie manipuliranje narodom, pa posluno radili kako nam se kae i posluno nabavljali moderne namjetaje, ak kupovali i knjige koje se po boji korica slau s kupljenim namjetajem. To se zove malograantina, a poltroni sve amenuju i ne briga ih za ovaj svijet, osim vlasitite koe. I o tome itatelj moe biti informiran, ali kroz prizmu znanstvenog pojanjenja poltronizma i malograantine. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Esad imi (Mostar, 1931.) na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je filozofiju (1960.), a zatim i doktorirao (1964.) s tezom Socijalistiko drutvo i religija. Od 1966. predaje Teorijsku sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na kojem je stekao zvanje redovitog profesora. Sarajevska sveuilina karijera naprasno je prekinuta 1976. iskljuivanjem s fakulteta zbog moralno-politike nepodobnosti emu je prethodila zabrana i unitenje knjige ovjek na raskru. ivotni put dovodi ga u Hrvatsku, u Zadar, gdje od 1976. predaje Sistematsku sociologiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Na istom fakultetu 1978. utemeljuje Odsjek za sociologiju. Iako 1982. prelazi na Filozofski fakultet u Beogradu, i dalje redovito odrava nastavu u Zadru. Ratne neprilike dovode ga 1992. u Zagreb, gdje do 1996. radi na Institutu za primijenjena drutvena istraivanja, najprije kao savjetnik, a zatim i kao ravnatelj. Nakon toga vraa se na mjesto proelnika Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, na kojem je doekao i umirovljenje. Sveuilite u Splitu, a nakon toga i Sveuilite u Zadru dodijelilo mu je poasni naslov profesor emeritus. Dobitnik je estoaprilske nagrade grada Sarajeva (1966.) i Nagrade za ivotno djelo grada Zadra (2008.). Esad imi postavio je temelje sociologije religije u Hrvatskoj (i cijeloj bivoj dravi). Njegove najznaajnije knjige su Socijalistiko drutvo i religija, Drama a/teizacije, Sveto i svjetovno, Politika kao sudbina i Iskuenja zajednitva. O opusu Esada Cimia napisana su i obranjena dva magistarska i jedan doktorski rad na poznatim sveuilitima u Italiji, Francuskoj i SAD-u. Bonjaci su jedinstven narod i po tome to ih se na prvom popisu stanovnitva (1948.) 93% opredijelilo kao neopredijeljeni, a 7% kao Hrvati, odnosno Srbi. Sve i da nije bilo svih bitnih pretpostavki njihova nacionalnog statusa, kada su i formalno 1973. dobili pravno priznanje nacionalnog identiteta, oni su nakon ovog surovog rata, u kome su najvie stradali postali toliko integrirana nacionalna zajednica s veoma iskristaliziranom (nacionalnom) svijeu da nema nikakvih ansi u budunosti da se stavljaju pred umjetnu dilemu izbora nacionalne pripadnosti izmeu dviju spomenutih nacija. Oni malobrojni koji se osjeaju takvima, ostaju kao svjedoanstvo jedne neponovljive povijesne situacije koja im je prireena neovisno o njihovoj volji i odlaze u skladite povijesnih i kulturnih relikata. (Esad imi, Veernji list, 02.07.2001.) Savez komunista oklijevao je oko priznavanja muslimanskog nacionalnog identiteta, a kada ga je priznao, to je bilo vie politiki iznueno nego stvarno povijesno. To vrludanje muslimana nikad nije bila etika, nego bioloka kategorija. Muslimani su se izmeu kranstva i hrianstva, te kria i krsta, a kasnije izmeu hrvatstva i srpstva, opredjeljivali u smislu biolokog opstanka. Mislim kako je intelektualac kao arhitekt nacije bio duan zaloiti se za jednu modernu naciju, pa su mi neki kritiari, ne bez osnova, prigovarali da traim institucije za muslimane. Ako druge nacije imaju institucije, ne vidim razloga da to nemaju i muslimani Zalagao sam se za ravnopravno tretiranje muslimana, pa mi se prigovaralo da sam previe musliman. (Esad imi, Dnevni list, 11.08.2007.) q

SIJEANJ 2014.

41

KULTURA

DRAEN FRANOLI I KAMENKO ULAP: ALBUM BUJRUM

Istone glazbene prie

Umjetnici i virtuozi na orijentalnim instrumentima, Draen Franoli i Kamenko ulap glazbeno su obogatili prolu godinu predstavivi svoj novi studijski album Bujrum. Draen Franoli, virtuoz orijentalnim zvucima arapske lutnje i Kamenko ulap koji vlada tarom i nizom drugih udaraljki sa Bliskog istoka jo su nas jednom ispriali svoju mistinu priu koja se prostire nad orijentalnim krajevima. Ovaj je dvojac egzotinim zvukom ouda i orijentalnih udaraljki uglazbio 11 istonih pria koje zapoinju negdje daleko na Istoku sve kako bi dole do sevdaha koji je niknuo upravo na naim prostorima. Album Bujrum ne predstavlja prvu suradnju ovog uspjenog dvojca. Naime glazbeni putovi Draena Franolia i Kamenka ulapa isprepleli su se po prvi puta 2009. godine kada nastaje njihov album prvijenac pod nazivom esma. Franoli, uvelike poznat na hrvatskoj glazbenoj sceni kao vrsni svira ouda, se i prije poetka suradnje sa ulapom okuao u duo i trio varijacijama iako je njegova glazbena interpretacija uglavnom bila izvoenje u solo. Srevi ulapa koji se pokazao kao izvanredna pratnja zvonkom oudu Franoli se odluuje na suradnju i zapoinje njihovo zajedniko glazbeno istraivanje Bliskog istoka. Osim brojnih koncerata bitno je istaknuti da je duo Franoli ulap tijekom prole godine svojim glazbenim izriajem uokvirio brojne inicijative izlobeno-prodajnog prostora Karavansaraja koji kroz svoj rad pokuava pribliiti hrvatskoj publici iransku kulturu i knjievnosti. Budui da je perzijska poezija gotovo neraskidivo povezana sa glazbom zvuci ovog dvojca pruili su priliku publici da osluhne zvukove Orijenta. Draen Franoli i Kamenko ulap izvode glazbu na tradicionalnim orijentalnim glazbalima. Franoli koji se nakon dugogodinjeg sviranja gitare odluuje na orijentalne instrumente, uskoro postaje vrsni virtuoz na arapskoj lutnji vie znanoj kao oud. Njegova sklonost orijentalnoj glazbi i zvuku iznjedrila je devet albuma koje izvodi sam Franoli i dva albuma koja su plod suradnje sa Kamenkom ulapom. Iako u zajednikim izvedbama ovaj trzalaki instrument preuzima glavnu rije, njegov je zvuk upotpunjen tonovima blisko istonih udaraljki poput tara, bendira, dombeka i udua. Definiciju tog tradicionalnog trzalakog instrumenta koji je uvelike srodan europskoj lutnji dao nam je sam Franoli: To je oud ili barbat, arapska ili perzijska lutnja, on potjee iz Perzije i onda se prenio po cijelom Bliskom istoku. U arapskom svijetu zove se oud, dok barbat na perzijskom znai kao labud, jer kad se gleda iz profila taj instrument lii na labuda. U poetku kad je nastao imao je etiri dvostruke ice, a kasnije su mu tijekom razvoja dodane jo dvije dvostruke ice, znai da je imao 12 ica. Oud je zapravo njean instrument, fin instrument i nije za izvoenje u velikim prostorima. Najbolje dolazi do izraaja kad ga se slua u malom i intimnom prostoru. Inspiracija arapskom, perzijskom, turskom narodnom glazbom ali i njihovim odrazima na naim prostorima, primjerice sevdahom, urodila je izvedbom ovih originalnih kompozicija. Veina je kompozicija podreena improvizaciji koja je imperativ pri izvoenju glazbe u orijentalnom svijetu, budui da zvuk koji nam daje oud ne proizlazi iz zadanog oblika ve iz due i podsvijesti. Sviranje ovakve glazbe, to je nain razmiljanja, to je kombinacija podsvijesti i svijesti, istaknuo nam je Draen Franoli. Na taj je nain suradnja Franoli ulap iznjedrila album Bujrum koji zaista zvui kao poziv u istraivanje istonjake kulture i glazbe. Zamiljen kao cjelina od jedanaest pjesama i povezan arapskom i bosanskom glazbenom tradicijom predstavlja spoj Orijenta i Zapada. Iako u veini pjesama prevladava arapsko-perzijska glazbena tradicija, album je istovremeno vrelo balkanskog glazbenog izriaja. Upravo je taj impuls Balkana oznaila tradicionalna bosanska narodna pjesma Stade se cvijee rosom kititi, ona je doista evokacija sevdaha kao odraza orijentalnog u zvuku ovih prostora. Bujrum je kulturoloki spoj protkan elementima perzijsko-arapskim tonom i ostavtine Orijenta na naim prostorima sevdahom. q Helena MARKOVI

Draen Franoli je roen 1961. u Biogradu. Od djetinjstva ga zanima glazba, osobito jazz i flamenco. U kasnim dvadesetima otkrio je sklonost k orijentalnoj glazbi i poeo svirati arapsku lutnju (oud). S Vesnom Gore na saksofonu i Juricom Ugrinoviem na udaraljkama snimio je album Waterfalls (1986.) koji je dobio odline kritike u njujorkom asopisu Ear. Zatim snima albume Wonderland (1990.) i New era of instrumental music (1991.). Za Blind dog Records snimio je album Asgard Live (1994.) koji je nominiran u dvije kategorije za hrvatsku diskografsku nagradu Porin. Album Just a music (1996.) snimio je s Vesnom Gore na saksofonu i Alenom Franoliem na arapskoj lutnji za izdavaku kuu Jam records. 1999. osniva sastav Earthbeats s kojim je snimio album Live in Lisinski. S Viktorom Daldonom (didgeridoo) 2000. godine snima album C. Nakon toga snima solo albume Molobadi (2001.) i Live in Golubovec (2002.). S indijskim sviraem table Nimaijem Royem surauje i snima nekoliko albuma, Live in SC (2006.), Live in Cabahia (2007.) te Live in Rijeka (2008.). Nastupa na festivalima moderne, etno i jazz glazbe (Muziki bienale, Lent, Trnfest, Kontrada festival, Nebo, Velky Spalicek, Proljetna revija jazza, Veeri na Griu), te na samostalnim koncertima unutar regije i ire. Trenutno svira s Kamenkom ulapom koji svira udaraljke (bendir, tar, dombek, udu) te s kojim ima dva studijska albuma esma i Bujrum. Kamenko ulap svirao je u bandovima Shamrock Rovers, Rhythm Tribe, The Beautyfull Day, Kries te na inozemnom projektu Heimat s glazbenicima iz Njemake, Francuske i Srbije. Trenutno svira u ansamblu makedonske tradicionalne glazbe VIS Pelister te surauje s Draenom Franoliem. Svira u kombinaciji s mnogim drugim instrumentima (flauta, didgeridoo, tambura, udaraljke s raznih krajeva svijeta) u bandovima Shah-Buzz i Bushym ushee. q

42

PREPORODOV JOURNAL 159

KULTURA

ZAGREBAKA NO MUZEJA U AST ZEMALJSKOG MUZEJA BIH

Potpora muzealcima Sarajeva

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine, najstarija takva ustanova zapadnog tipa u toj zemlji, od prole je godine zatvoren. Razlog: financijske potekoe i pravno-statusni problemi. Bio je to jak razlog zagrebakim muzealcima da svojim kolegama iz Sarajeva u ovogodinjoj manifestaciji No otvorenih muzeja, 31. sijenja 2014., u kojoj sudjeluje vie od 200 hrvatskih muzejskih institucija daju podrku tako to su im organizirali izlobu vrijednog nakita. U Muzeju Mimara izloen je bio tek mali dio od tromilijunskog fundusa eksponata s kojim raspolae taj vrijedni kompleksni muzej u Sarajevu. Inicijativa da se dade podrka muzejskim radnicima Zemaljskog muzeja je dola od Veleposlanstva BiH u Zagrebu, a Ministarstvo kulture Hrvatske je prihvatilo kao znak suradnje i potpore sadanjim nevoljama u kojima se naao taj najstariji muzej u Bosni i Hercegovini. Kako hrvatsku i bosanskohercegovaku muzejsku praksu povezuje i osoba ire Truhelke, prvog kustosa zagrebakog Muzeja za umjetnost i obrt, a potom i prvog kustosa i dugogodinjeg upravitelja sarajevskog Zemaljskog muzeja (kojemu je u Sarajevu 2013. bila posveena velika izloba) zagrebaka je to muzejska zajednica uinila u Noi muzeja, potvrdivi time i spone koje veu dvije dravne, ne samo profesionalne zajednice. U sklopu Strossmayerove galerije HAZU bila je organizirana i posebna izloba posveena iri Truhelki. Na izlobi u Muzeju Mimara posjetitelji su, a te ih je noi u Zagrebu u muzejima bilo oko 200.000, mogli iz fundusa sarajevskog Zemaljskog muzeja BiH pogledati ne samo originalni vrijedni nakit, nego i kupiti replike nakita koji potjee iz 4. stoljea prije Krista do poetka 20. stoljea. Replike su izradili vrsni zlatari Senad i Sead Softi iz Sarajeva i zagrebaki zlatar Zlatko Boi. Od prodajom prikupljenog novca 25% je donirano Zemaljskom muzeju. Sveanost otvorenja izlobe uveselili su pjevai Kemal Monteno, elo Jusi i Paola Jusi. Osniva sarajevskog Zemaljskog muzeja bila je 1. veljae 1888. godine Austro-Ugarska; na elo muzeja postavljen je vladin savjetnik Kosta Horman. Prvotni prostor muzeja bio je skuen i nepogodan za irenje pa se godine 1908. pristupilo izgradnji novih paviljonskih zgrada u koje se smjeta prikupljena enormno velika zbirka. Nakon to su nove zgrade Zemaljskog muzeja zavrene, Muzej je otvoren 4. listopada 1913. godine. Na adresi Zmaja od Bosne br. 3 djelovao je cijelo jedno stoljee, do prole godine. Od poetka se Zemaljski muzej razvijao kao kompleksna kulturna i znanstvena institucija: historijska, zemljopisna, arheoloka (prethistorijska, antika i srednjovjekovna), povijesno-umjetnika, etnoloka (materijalno i nematerijalno kulturno nasljee, folkloristika). Biologija, geologija, paleontologija, te mineralogija, djelomino i jezik, knjievnost, stilistika i bibliografija, sve te djelatnosti bile su organizirane u tri odjela: za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke. Znanstvenoistraivaki je rad za okupacije Austro-Ugarske bio pod snanim uplivom znanosti i kulture Europe 19. stoljea, a to je opredjeljivalo rukovodstava sarajevskog Zemaljskog muzeja na tada aktualna arheoloka i prirodno-znanstvena istraivanja. Muzej je tokom razdoblja dvaju svjetskih ratova i u meuvremenu bio osiromaivan, doivljavao zastoje u radu. Oporavak se poinje nazirati tek od 60-ih godina 20. stoljea. Zemaljski muzej od tada je ostvarivao izuzetne rezultate, u svim aktivnostima. Agresija na Bo-

Izloba s povodom - nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH snu i Hercegovinu nije donijela Zemaljskom muzeju samo zastoj u radu, ve i direktna razaranja muzejskog kompleksa i Botanikog vrta. Na Muzej je palo u etiri godine rata vie od 400 granata. Unitene su etiri zgrade Zemaljskog muzeja. Eksponati su, na sreu, ukljuujui bogati biblioteni fond, bili fiziki spaeni zahvaljujui zaposlenicima. Daytonska BiH donekle je revitalizirala muzej zahvaljujui donacijama (vedskim, norvekim, vicarskim i domaim), ali i svojim vrijednim radnicima. Govorei o povijesti i sadanjem stanju Zemaljskog muzeja u Sarajevu u Noi otvorenih muzeja, 31. sijenja 2014., u auli Muzeja Ante Topia Mimare u Zagrebu, upravitelj Zemaljskog muzeja Adnan Busuladi je pri otvaranju izlobe vrijednog originalnog nakita i replika ponovio da ta institucija posjeduje vie od tri milijuna eksponata! Podrku Sarajlijama dola je u Noi muzeja dati i ministrica kulture Republike Hrvatske dr. Andrea Zlatar-Violi naglasivi da je to izloba s kolegijalnim povodom. I predsjednica Hrvatskog muzejskog drutva Milvana Arko-Pijevac je kazala da je gesta zagrebakih muzealaca potpora muzejskim djelatnicima Bosne i Hercegovine svih hrvatskih muzejskih zajednica: Mi znamo vrijednost batinskih ustanova, stoga to i elimo prenijeti javnosti obiju drava. O izlocima nakita iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu organiziranoj u Muzeju Mimara govorila je, uz zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia, i kustosica zagrebakog muzeja domaina, ujedno i organizatorica izlobe Arijana Koprina. Izloba je ovih 60-ak primjeraka odabranog nakita posuena iz dva odjela Zemaljskog muzeja, iz Etnolokog i Arheolokog. To je prilika da se hrvatski posjetitelji upoznaju s ogromnim fundusom sarajevskog Zemaljskog muzeja prebogatog iznimno vrijednim eksponatima, rekla je Koprina. Prisjeamo se, na alost, i jedne drugaije zagrebake dobrodolice upravo vrijednog filigranskog nakita u vrijeme Domovinskog rata i ratnih bosanskohercegovakih godina. Tada se za sitan novac od izbjeglica iz BiH, na alost organizirano (i to od najviih djelatnika Ministarstva kulture RH) otkupljivao vrijedan nakit. Ne elimo zvuati maliciozno, ali ne ponovilo se! Hvala vrijednim zagrebakim muzealcima na dobrodolici Sarajlijama. q Edina SMAJLAGI

SIJEANJ 2014.

43

PRIE IZ BOSNE

PLJEVALJSKI MUFTIJA MEHMED EMSIKADI ZMAJ OD SANDAKA

Sandaki muftija koji je branio Bosnu

Mehmed emsikadi roen je u Pljevljima 1827. godine, u uglednoj alimskoj porodici. kolovao se u rodnim Pljevljima, Sarajevu i Istanbulu, u kojem je zavrio poznatu eherzade medresu. Po povratku iz Istanbula radi kao vaiz (predava) u Pljevaljskoj rudiji, da bi, 1866. godine, bio imenovan za muftiju i tu dunost e obavljati do kraja ivota. Poznat kao izuzetno obrazovan ovjek i vrstan govornik, oko sebe je okupljao najvienije ljude toga doba i veoma brzo postao jedna od najuticajnijih linosti u cijelom kraju. Politiki se aktivirao u vrijeme Berlinskog kongresa 1878. godine i priprema za pruanje otpora austro-ugarskoj okupaciji Bosne. U saradnji sa vrhom bonjakog nacionalnog pokreta u Bosni, organizuje stvaranje bonjakog nacionalnog pokreta u Sandaku i na prostoru Kosova, podrujima od izuzetnog znaaja za sve tri tadanje velike sile: Tursku, Austro-Ugarsku i Rusiju.

Allahu moj, sauvaj nam Bosnu od neprijatelja!

Predaja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj izazvala je ogorenje bonjakih prvaka u Sarajevu, koji organizuju otpor i preuzimaju vlast od turskog valije Ahmed Mazhar-pae. Njihovom pozivu da se pridrue otporu odazivaju se mnogi narodni predstavnici iz susjednih krajeva, a meu prvima i pljevaljski muftija Mehmed emsikadi, koji sa svojim snagama mjeovitog nacionalnog sastava stie u Sarajevo 4. avgusta 1878. godine. Kada su izali iz Pljevalja i proli mjesto Dolove, Mehmed emsikadi silazi sa konja, die ruke i upuuje sljedeu dovu: Allahu moj, ne vrati nas poraene bez obraza! Allahu moj, sauvaj nam Bosnu od neprijatelja! Muftijina vojska se kretala preko Boljania, ajnia, Gorada i Glasinca, gdje su joj se pridruili Bonjaci iz Istone Bosne, te je ona tako uveana stigla u Sarajevo. Prethodno u austrijske trupe prodrle su u Bosnu, 29. jula 1878. godine, iz est pravaca: kod Bosanskog Broda, Bosanske Gradike, Kostajnice, Bosanskog amca, Vrgorca i Imotskog. Pojaana dobrovoljcima iz Istone Bosne, emsikadieva vojska je, nakon velianstvenog doeka u Sarajevu, odmah krenula u pravcu Kladnja i Tuzle, prema kojoj je iz drugog pravca napredovao austrijski general Capardi sa svojom 20. divizijom. Rano ujutro, 8. avgusta 1878. godine, emsikadi stie u Donju Tuzlu, konsoliduje snage odbrane, koje su se nalazile pred predajom i, nakon dva dana estokih borbi, odbacuje austrijske snage od grada i glavninu svojih trupa, usmjerava u pravcu Doboja, u kojem se nalazila glavnina austrijskih vojnih snaga. Veliki poraz muftija emsikadi nanio je diviziji kojom je komandovao general Capardi, Talijan u austrijskoj vojsci. Poraz se dogodio nedaleko od Kalesije i to mjesto velikog boja, danas se po tom generalu zove Caparde. Muftija zaposjeda obje strane rijeke Spree, ugroava neprijateljsku bazu u Doboju, a u jednoj od tamonjih tekih bitaka ranjava i austrijskog podmarala migoca.

Muftija Mehmed Vehbi emsikadi Pobjeda emsikadievih snaga kod Tuzle uticala je na buenje nacionalnog pokreta u cijeloj Posavini. Za veoma kratko vrijeme pod njegovom kontrolom nai e se veoma veliko podruje izmeu rijeka Bosne, Save i Drine. Odgojen u starobosanskom duhu da se sa neprijateljem nema ta pregovarati dok gazi zemljom, sarajevskim agama poruuje sljedee: ujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam vabu dobro doekao i vratio ga od Tuzle i Brkog, a jedna mi je vojska kod Maglaja, gdje e vabu doekati. No, ujete li age Sarajlije! Kunem vam se vjerom i Kuranom, ako li mi nevjeru uinite, ive u vas sve odrati! Muftija emsikadi, najvie bitaka vodio je izmeu Gradaca i Doboja nanosei agresoru teke gubitke. Puna 33 dana odolijevao je do zuba naoruanoj i znatno brojnijoj Austro-ugarskoj vojsci, koja je u ovom ratu izgubila 6.000 vojnika i oficira.

Odlikovanje od turskog dvora

Pojaani dodatnih snagama, Austrijanci u meuvremenu, meutim, probijaju linije odbrane na nekoliko mjesta i, 19. avgusta 1878. godine, ulaze u Sarajevo. Austrijski general, hrvatskog porijekla Josip Filipovi, naredio je da se pohapse voe bosanskog otpora. Meu njima je bio i Muhamed ef. Hadijamakovi. Uhapen je i osuen na smrt vjeanjem. Pod Goricom, na lokalitetu ispod Vojne bolnice (sada bolnice Dr. Abdulah Naka) u Sarajevu, trebalo je izvriti vjeanje o jed-

44

PREPORODOV JOURNAL 159

PRIE IZ BOSNE
nom hrastu. Osuda nije izvrena onako kako je planirana. Efendija Hadijamakovi nije pao bez junakog otpora, kao to nije palo bez otpora ni njegovo Sarajevo. Jedan historiar opisuje na sljedei nain dramu koja se odvijala na mjestu pogubljenja: U asu kada su mu skinuli lisice, Hadijamakovi je oteo revolver od prisutnog oficira i dva puta opalio, dvojicu vojnika zgrabio udarivi jednog o drugog, digao ih uvis i od jednog oteo bajonet i izlomio ga. Sad je nastalo oajno hrvanje izmeu ovog diva junaka i vojnika koji ga izbodoe bajonetima. Okupator nije dopustio da se mezar efendije Hadijamakovia obiljei nianima, pa mu je vremenom izgubljen svaki trag. Nakon pada Sarajeva, pljevaljski muftija emsikadi se mjesec dana zadrava u Bosni, a onda, u namjeri da izbjegne opkoljavanje, povlai se prema jugu, prvo u pravcu Tuzle, a zatim, planinskim predjelima i dolinom rijeke Drine, do Meee kod Viegrada, odakle prelazi u Sandak. Ostalo je upameno da je nakon pada cijele Bosne, jedino Velika Kladua ostala jo nekoliko mjeseci da odolijeva austrijskoj okupaciji. Za ispoljenu hrabrost i pokazanu vjetinu u ratovanju, emsikadi, u novembru 1878. godine, prima u Pritini odlikovanja od turskog dvora. U periodu od novembra 1878. do aprila 1879. godine u Sandaku se vre pripreme za odbranu od prijeteeg napada austro-ugarskih snaga, a za komandanta sandakih odreda postavlja Ahmet-beg Curi iz Novog Pazara. Novopazarskom konvencijom od 21. aprila 1879. godine, Austro-Ugarskoj je odobreno uspostavljanje vojnih garnizona u Priboju, Prijepolju i Bijelom Polju (koje je kasnije zamijenjeno Pljevljima), dok je administrativna vlast i dalje ostavljena pod nadlenost osmanskog sultana Abdul Hamida II.

Pljevlja (poetak 20. stoljea)

Muftija Mehmed emsikadi u pjesmi opjevan

Uviajui i dalje opasnost od muftije emsikadia za ostvarenje svojih interesa, austrijski dvor uspijeva da od vlasti u Istanbulu izdejstvuje njegovo uklanjanje iz Sandaka i on, u proljee 1879. godine, odlazi u Tursku. U znak potovanja dobija i veliki zemljini posjed ekmede iflik na obali Mramornog mora. Austrijskom okupacijom Bonjaci se poinju masovno iseljavati iz Bosne i Hercegovine u pravcu Sandaka, Albanije i Turske. Muftija Mehmed emsikadi iznenada umire u svojoj 60. godini ivota, 29. januara 1887. godine. Uz velike dravne poasti, Mehmed Nurudin Vehbi emsikadi je pokopan u haremu damije Sultan Fatih u Istanbulu. U sjeanju Bonjaka Sandaka, koji danas ive u Turskoj i njeguju sjeanje na muftiju emsikadia, ostala je pjesma koja se jo jedino meu njima pjeva. Dio ove pjesme glasi: San zaspao Mehmed-beg u Taslidi bijeloj, sabah-zora svitala, majka ga je budila: to si, sine, prispao, - duman Bosnu napao! Skupi svoje delije, - sve mlade Sandaklije. Valja nam se boriti, vatan Bosnu braniti! I pred njima jezdi sandaki muftija q Avdo HUSEINOVI Okupacija Bosne od strane Austo-Ugarske

Caparde, mjesto poraza austrijskog generala Capardija

SIJEANJ 2014.

45

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXI)

Od prve kuranske objave do hidre (III)

() Pored vjerovanja u Boju Jednou, u mekkanskoj se Objavi skoro uvijek stavlja naglasak na budui vjeni svijet Ahiret. Svijest o kratkoi i prolaznosti i ovoga svijeta u usporedbi sa onim vjenim, ovjeka mora motivirati da svoju duu, koja jeste sklona zlu, preusmjeri ka dobru i dobroinstvu koje e joj osigurati vjeno blaenstvo. Naravno, nezaobilazna je svakodnevna molitva kao najvaniji znak nae vjere. Kuran esto naglaava, da sve to radimo bit e svjedokom za nas ili protiv nas i da od naih misli, rijei i djela kod Allaha, d.., nita nee biti zaboravljeno. Uglavnom, objava iz mekkanskog perioda tretira navedene teme dok objava poslije hidre donosi ajete koji su vie pravnog karaktera i koji reguliraju konkretne ivotne dileme i situacije u meuljudskim odnosima. Kuranski ajeti e u iduih 20-ak godina biti objavljivani bez nekog posebnog reda. asni Dibril, kada bi dostavio novu Objavu, uvijek bi naloio Muhammedu, a.s., gdje da umetne odreeni ajet, a Poslanik bi opet to isto naloio pisarima Objave, jer sve se moralo napraviti da se ne dogodi ono to se dogodilo s prijanjim Objavama. Moralo se paziti na svaku rije, na svaki izraz. U isto vrijeme, Kuran se pamtio i napamet to je bio dodatni osigura da e Kuran biti sauvan jo za ivota Muhammeda, a.s., odnosno da e i pismenim putem i usmenim/memoriranjem napamet biti sauvan za kasnije generacije ljudi do kraja ovoga svijeta. Jer, nakon Kurana, Bog vie nee slati Objavu.

Otvoreni poziv u islam

U poetku misija islama imala je potpuno tajni karakter.5 Samo bi se ljudi od povjerenja pozivali da slijede Muhammeda, a.s., sve dok mu Allah, d.., nije naredio da u islam pozove cijelu svoju obitelj: I opominji rodbinu svoju najbliu i budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede. ( A-uara, 214-215). Meutim, neki od njegovih najbliih roaka, poput strica mu Ebu Leheba i njegove ene, ne samo da mu ne povjerovae nego ga javno izvrijeae te optuie da ih eli odvratiti od vjere njihovih predaka.6 Muhammed, a.s., tada otkri gorku istinu, da osobno ne moe uputiti na pravi put koga on hoe i eli, makar mu bili i rod najblii, nego da ljudska srca islamu upuuje jedino i iskljuivo Onaj Tko ih je i stvorio, a to je Allah, d.. Ubrzo Muhammedu, a.s., biva nareeno da javno i otvoreno pozove sve ljude u novu vjeru: Ti javno ispovijedaj ono to ti se nareuje i mnogoboaca se okani, Mi emo te osloboditi onih koji se rugaju, koji pored Allaha drugog boga uzimaju; i znat e oni! (Al-Hidr, 94-96) Dok je samo pozivao svoje sugraane u islam Muhammed,a.s., osim osporavanja, nije imao veih problema. No, kada je poeo govoriti o apsurdnosti, odnosno nitavnosti vjere predislamskih Arapa, zapoet e otvoreno suprotstavljanje Muhammedu, a.s., i onome to je on kao poslanik od Boga propovijedao. Od tog trenutka Muhammed, a.s., i prvi muslimani suoit e se sa golemim neprijateljstvom svojih sugraana. Meu mekkanskim oligarsima oformi se prava fronta protiv Muhammeda, a.s., i prvih muslimana. Najpoznatiji meu mrziteljima i muiteljima muslimana bijahu Ebu Dehl, Ebu Leheb, Ukbe ibn Muajjit, Umejje ibn Halef, Utbe ibn Rebia i Ebu Sufjan, koji e pred kraj Muhammedova, a.s., ivota

Prvi muslimani
Poslije njegove supruge Hadide i uenog Vereke,1 prvi koji Muhammedu, a.s., povjerovae bijahu njegovi ukuani: malodobni Ali, sin njegova strica Ebu Taliba, koji e kasnije odigrati veliku ulogu u irenju islama i koji e postati Poslanikov zet i etvrti halifa i Zejd ibn Haris, osloboeni rob, kojeg je Muhammed, a.s., bio i posinio.2 Prvi koji primi islam izvan Poslanikove kue, odnosno izvan najueg obiteljskog kruga (Ehlu-l-Bejt) bijae Ebu Bekr, Poslanikov najbolji prijatelj s kojim je odrastao i kroz mladost dijelio iste poglede na ivot i svijet. Ebu Bekr bijae nadaleko poznat kao vrsni trgovac, ali nadasve poten, koji je drao do zadate rijei i istine. Kada mu je Muhammed, a.s., saopio da mu Allah, d.., objavljuje Kuran bez ikakvih je dodatnih pitanja povjerovao u poslanstvo svog najboljeg prijatelja. Svoje je bogatstvo potroio za oslobaanje robova muslimana koji su trpjeli najgora muenja i ponienja od svojih robovlasnika, bogatih i oholih mekkanskih oligarha.3 Imao je poasni nadimak Es-Siddik, to znai istinoljubivi. Zahvaljujui misionarstvu Ebu Bekra mnogi ugledni Mekkelije prijeoe na islam i postadoe prvi ashabi Muhammeda, a.s.4 Nakon smrti Muhammeda, a.s., Ebu Bekr e postati prvi halifa. Poslanikovi ukuani i njegov najbolji prijatelj postadoe prvo jezgro mlade islamske zajednice koja e se za 50-ak godine proiri na sva tri tada poznata kontinenta te obuhvatiti brojne narode i apsorbirati sve vrijednosti koje ovjek iznjedri u proteklo vrijeme.

46

PREPORODOV JOURNAL 159

IVJETI ISLAM
ipak prihvatiti islam. Prvo su na udaru bili robovi i oni muslimani koji nisu uivali nikakvu zatitu kod vienijih ljudi tadanje Mekke. Padoe i prvi ehidi/rtve na Allahovom putu. bama da Muhammed, a.s., ugroava i zatire njihovu vjeru koju su naslijedili od svojih oeva i djedova, a koju Arapi sve do Muhammeda, a.s., tako ljubomorno uvahu. O tome govori i Kuran: I eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad nismo poslanika poslali a da oni koji su raskonim ivotom ivjeli nisu govorili: Zatekli smo pretke nae kako ispovijedaju vjeru i mi ih slijedimo u stopu. Zar i onda govorio bi on kad vam ja donosim bolju od one koju ste od predaka vaih upamtili?" ( Az-Zuhruf, 23-24). Mrnja i protivljenje veine iz njegova plemena obiljeie prvo vrijeme Muhammedovog, a.s., propovijedanja u Mekki. Neprijatelji islama odluie planski, i ne sve mogue naine, onemoguiti Muhammeda, a.s. i prve muslimane u njihovoj daljnjoj misiji irenja vjere islama.
Biljeke:
1 Biografi izbjegavaju navesti da je ueni Vereka bio prvi mukarac koji je povjerovao Muhammedu, a.s, i potvrdio njegovo poslanstvo jer je ubrzo nakon prve Objave umro. Tako Ibn Hiam navodi da je Ali, r.a., bio prvi mukarac, iako tada maloljetan, koji je povjerovao Muhammedu, a.s., a ne Vereka. Vidjeti Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 46. 2 Allah, d,.., e kasnije objaviti u Kuranu da u islamu nema potpune adopcije, ako se znaju bioloki roditelji. 3 Najpoznatiji rob kojeg je Ebu Bekr oslobodio svakako je Bilal ibn Rebbah, porijeklom iz Etiopije. Kasnije e Bilal postati poznat kao vrsni borac za ideju islama i prvi mujezzin, osoba koja je prva javno prouila ezan, islamski poziv na molitvu. 4 Zahvaljujui Ebu Bekrovom misionarstvu na islam su preli kasnije poznati ashabi: Osman ibn Affan, Abdurrahman ibn Afv, Zubejr ibn-l-Avvam, Sad ibn Ebu Vekkas, Talha ibn Ubejdullah i Ebu Ubejde ibn el-Derrah. 5 Period tajnog pozivanja u islam trajao je tri godine. Muhammed,a.s., se sa prvim muslimanima sastajao u kui ashaba po imenu El-Erkam ibn Ebu-l-Erkam. U toj e kui biti odgojeni i educirani prvi misionari koji e proiriti islam prvo u Mekki, a zatim i izvan Arapskog poluotoka. 6 Imam Ahmed prenosi od Ibn-Abbasa, r.a., da rekao je: Kada je Allah d.., objavio ajet: I opominji rodbinu svoju najbliu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., doao je i ispeo se na mjesto Saffa, a zatim je pozvao: Evo neprijateljskog upada!, pa su se ljudi okupili oko njega. Neki su mu doli lino, a neki su poslali svoje zastupnike, pa Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: O sinovi Abdul-Muttalibovi, o sinovi Fehra, o sinovi Luja, to mislite ako vas izvijestim da je neprijatelj u podnoju ovog brda i eli da vas napadne, da li biste mi vjerovali? Rekoe: Da, povjerovali bismo ti, a on ree: Ja vas opominjem na uasnu kaznu. A Ebu-Leheb ree: Propao, da Bog da, do kraja dana! Zar si nas samo zbog ovoga pozvao? A Allah, d.., je poslije objavio: Neka propadne Ebu Leheb, i propao je! (Leheb, 1) 7 Stupanj i oblici nasilja koji su Kurejije provodili nad muslimanima direktno su ovisili o bogatstvu dotinog vjernika, odnosno o stupnju zatite koju je uivao od svoga roda ili plemena. Tako su se, u sluaju Poslanika i svih drugih muslimana koji su kao i on uivali snanu zatitu svojih plemena i rodova, morali ograniiti samo na verbalne prijetnje i uvrede, te nastojanja da nagovore njihove rodove da ih prestanu tititi. Meutim, nad siromanim muslimanima, muslimanima robovima i muslimanima koji nisu bili zatieni rodbinskom ili plemenskom zatitom vreni su estoki i brutalni progoni, u emu se naroito isticao Ebu Dehl. On je bio i direktno odgovoran za smrt Ammarovih roditelja Jasira i Sumejje, koji se smatraju prvim ehidima/muenicima u islamu. q

Progoni, vrijeanja i ubojstva prvih muslimana

Mekkanski oholi vlastodrci u poetku se zadovoljie samo s verbalnim vrijeanjem novih muslimana, meutim, kada postade oigledno da misija islama napreduje, i da to nije samo prolazna faza, nezatiene muslimane, poglavito robove i sluge, na najsvirepije naine poee i muiti. Kako ni to nije bijae dovoljno, napravie korak dalje te poee neke i ubijati, to je dugorono trebalo prestraiti i obeshrabriti sve one koji su razmiljali o novoj vjeri.7 Ovakav odnos oholih mekkanskih oligarha, osobito starjeina rodova iz plemena Kurej, kod prvih muslimana jo vie ojaa odlunost da ostanu privreni Muhammedu, a.s., a siromane i nezatiene stanovnike Mekke ponuka na razmiljanje o uenju koje u svojim temeljima nudi istinsku jednakost meu ljudima, jer njena pravila ne postavlja ovjek, vladar, niti sveenstvo, nego Stvoritelj svemira. Bilo je i onih koji su pod pritiskom svakodnevnih fizikog muenja zanijekali svoju vjeru, ali ih Dragi Bog obradova da nisu pogrijeili ako su u srcu, unutra svoje due, ostali vjerni islamu: Onoga koji zanijee Allaha nakon to je u Njega vjerovao osim ako na to bude primoran, a srce mu ostane vrsto u vjeri eka Allahova kazna. One kojima se nevjerstvo mililo stii e srdba Allahova i njih eka patnja velika, zato to vie vole ivot na ovom nego na onom svijetu, a Allah nee ukazati na pravi put onima koji nee da vjeruju. (An-Nisa, 106,107) Nova vjera nudi istinsku slobodu ovjeku, istinsku vjeru i put do Boga bez ikakva posrednika. Niti jedno predislamsko boanstvo napravljeno od kamena ili drveta, kao ni aneo, Poslanik ili svetac, ne mogu biti posrednikom izmeu ovjeka i njegova Stvoritelja. Zbog ove jednostavnosti islamskog uenja mnoge Mekkelije prihvatie islam i poee slijediti Muhammeda, a.s. Kako se broj novih muslimana poveavao tako se i mrnja prema samome Muhammedu, a.s, iz dana u dan osjetno poveavala. Muhammed, a.s., je postao glavna tema razgovora vodeih ljudi u Mekki. Kako zaustaviti, ako treba i fiziki ukloniti Muhammeda, a.s., te zauvijek unititi misiju nove vjere postade glavna preokupacija razgovara u iduih 10 godina meu mekkanskim prvacima. Nije ovo bila sudbina samo Muhammeda, a.s. Svi Boji poslanici doekani su u svome narodu na slian nain. Njihovo uenje, njihova poruka, koju su donosili od Gospodara svjetova, znaila je radikalni preokret poretka stvari u drutvu. Oni koji su imali mo, vlast i bogatstvo prvi se pobunie protiv Muhammeda, a.s. Iz straha za gubitak moi i poloaja, uspjeli su mobilizirati mase s optu-

Mirza MEI

SIJEANJ 2014.

47