KEMIJA

OBRAZLOENA RJEENJA ZADATAKA S NACIONALNIH IS PITA I DRAVNIH MATURA 2007 2013.

Kristina Kuanda

listopad 2013.

2 Autor: Kristina Kuanda, streberica.gimnazijalka@yahoo.com prema: Zadaci s nacionalnih ispita i dravnih matura 20072013. Kemija, NCVVO www.ncvvo.hr

Objavljeno na: www.drzavna-matura.com

Kontakt : info@drzavna-matura.com

Skripta se moe koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz potivanje svih autorskih i vlasnikih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadraj u komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu odgovornost i autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu tetu koja na bilo koji nain moe nastati koritenjem. Zagreb, 2013.

Osim ovih rjeenja zadataka, napisala sam i Skriptu za dravnu maturu iz kemije, koja je takoer objavljena na www.drzavna-matura.com i kojom preporuam da se sluite prije i/ili nakon rjeavanja zadataka (no najbolje je, naravno, sluiti se prvenstveno preporuenim udbenicima i dobrim biljekama s nastave, ako je mogude). Ako bude novih verzija ovih rjeenja zadataka, takoer e biti objavljene na www.drzavna-matura.com. Molim da sve uoene greke, nejasnoe i primjedbe oko skripte ili rjeenja zadataka javite na mail streberica.gimnazijalka@yahoo.com kako biste dobili razjanjenja i kako bi sljededa verzija bila bolja. autorica

Sadraj
1) OGLEDNI ISPIT ................................................................................................................................. 4 2. dio .................................................................................................................................................. 16 2) 3) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007. .................................................... 23 NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 3. RAZREDA GIMNAZIJE 2008. .................................................... 32 2. dio .................................................................................................................................................. 44 4) PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009. ....................................................................... 56 2. dio .................................................................................................................................................. 67 5) DRAVNA MATURA LJETO 2010. ................................................................................................... 80 2. dio .................................................................................................................................................. 92 6) DRAVNA MATURA JESEN 2010. ................................................................................................. 105 2. dio ................................................................................................................................................ 116 7) DRAVNA MATURA LJETO 2011. ................................................................................................. 128 2. dio ................................................................................................................................................ 143 8) DRAVNA MATURA JESEN 2011. ................................................................................................. 156 2. dio ................................................................................................................................................ 170 9) DRAVNA MATURA LJETO 2012. ................................................................................................. 184 2. dio ................................................................................................................................................ 199 10) DRAVNA MATURA JESEN 2012. ............................................................................................. 211

2. dio ................................................................................................................................................ 228 11) DRAVNA MATURA LJETO 2013. ............................................................................................. 240

2. dio ................................................................................................................................................ 253 12) DRAVNA MATURA JESEN 2013. ............................................................................................. 264

2. dio ................................................................................................................................................ 277

1) OGLEDNI ISPIT

D Takav koloidni sustav kao to je magla (tekudina rasprena u plinu) naziva se aerosol.

B Fenolftalein je u neutralnom bezbojni kiselobazni indikator koji se oboji u ruiasto u lunatom; solna kiselina (HCl) i tekudina iz akumulatora (uglavnom H2SO4) su kiseline, a otopina kuhinjske soli (NaCl sol jake kiseline i jake baze) je neutralna.

C "Razrijeen sto puta" znai razrijeen na sto puta vedi volumen pri emu mnoina solne kiseline ostaje ista, dakle (prema c = n / V) koncentracija postaje sto puta manja tj. 0,00001 mol L1 = 105 mol L1. Solna kiselina (HCl) je jaka jednoprotonska kiselina pa je koncentracija H+ jednaka koncentraciji kiseline, a pH = log[c(H+)/(mol L1)] = log 105 = 5.

A MnO42 MnO4 + MnO2 Jednadba nije izjednaena i ne pokazuje sve tvari koje sudjeluju u reakciji nego samo u pitanju navedene manganatne i permanganatne ione i manganov dioksid jer je jedino to za odgovor potrebno poznavati. Oksidacijski broj kisika u svim tim spojevima je 2 (kao i obino) pa je oksidacijski broj mangana u manganatu +6, u permanganatu +7 i u manganovom(IV)

5 oksidu (kao to sam naziv oksida kae) +4 dakle pri prijelazu manganata u permanganat oksidacijski broj se povedava (67) pa je to oksidacija, a pri prijelazu manganata u manganov(IV) oksid oksidacijski broj se smanjuje (64) pa je to redukcija. Za one koji hode za vjebu pokuati rijeiti redoks (disproporcioniranje): ta otopina je lunata, rjeenje je: 3MnO42 + 2H2O 2MnO4 + MnO2 + 4OH.

D Jednadbe A, B i C nisu ispravno izjednaene. Za razliku od ugljikovog dioksida, kisik i vodik ne mogu se osloboditi neutralizacijskom reakcijom nego samo redoksreakcijom (jer se moraju promijeniti oksidacijski brojevi elemenata, a pri CO32 CO2 se ne mijenjaju).

A Dijamant tvori kovalentne kristale: sastoji se od puno atoma ugljika meusobno pravilno povezanih kovalentnim vezama, koje su jae od veza izmeu jedinki ostalih navedenih tvari (jod i eder = molekule molekulski kristali van der Waalsove sile; bakar = metal kristal metala metalna veza) pa je potrebna veda energija da se pri taljenju poremete (prekinu) i stoga je temperatura talita via.

B SiO2 su kovalentni kristali (kao i dijamant u prethodnom pitanju) jer je to spoj izmeu nemetala (O) i polumetala (Si), ostale navedene tvari su ionske: kalijev hidroksid KOH = K+OH, amonijev klorid NH4Cl = NH4+Cl, natrijev bromid NaBr = Na+Br.

A Meu atomima plemenitog plina djeluju samo van der Waalsove privlane sile (jer su nenabijeni i nepolarni) koje su jae to je atom vedi (to je vedi elektronski oblak, vede su mogudnosti za privremeno izoblienje elektronskog oblaka tj. nastanak trenutanog dipola) pa plemeniti plinovi koji imaju manje atome imaju nia talita (ista logika vrijedi i za molekule halogenih elemenata i sl.).

D Pri sobnim uvjetima, najstabilniji oblik elementarnog sumpora su prstenaste molekule od 8 atoma:

D Ukupni oksidacijski broj svih kisika u Pb3O4 je 4(2)=8 pa je ukupni oksidacijski broj svih olova 8, to treba rasporediti na 3 atoma olova, to je mogude (ako vidimo iz ponuenih odgovora da su samo dvije razliite "vrste" atoma Pb) kao 1+1+6, 2+2+4 ili 3+3+2, od ega je ponuena jedino kombinacija oksidacijskih brojeva 2 i 4.

A Jer ima 7 elektrona u vanjskoj ljusci (Ns2 Np5 = 3s2 3p5).

B Na katodi se odvija redukcija vode kojom se izluuje elementarni vodik jer je barij zemnoalkalijski metal pa ima negativan standardni redukcijski potencijal i stoga se ne moe izluiti u elektrolizi vodene otopine.

B Ledite (tj. opdenito talite, a ledite je talite vode ili vodene otopine) otopine (u kojoj je otopljena vrsta tvar) uvijek je nie od ledita istog otapala (koligativna svojstva snienje ledita).

B Pozitivna entalpija = za promjenu je potrebna energija = endotermna promjena, negativna entalpija = pri promjeni se oslobaa energija = egzotermna promjena. Ako je promjena u jednom smjeru endotermna, ista promjena u drugom smjeru je egzotermna (ako promatramo reakciju u suprotnom smjeru, reakcijska entalpija ima isti iznos i suprotni predznak). Za prijelaz u "vie" agregatno stanje (sl taljenje, lg isparavanje, sg sublimacija) potrebna je energija (kocku leda moramo zagrijavati kako bi se prvo otopila pa isparila), pa se pri obrnutim promjenama (ls ovrdivanje, gl kondenzacija, gs) oslobaa energija.

A Molekule joda ine molekulski kristal (vidi 6. pitanje). Jod nije metal, niti sadri vodik. Kovalentne su veze kojima su povezani atomi u molekulama I2, ali ne molekule meusobno.

C Meu navedenim molekulama polarne su: HCl, NO, a nepolarne: H2 (elementarna tvar), CO2 (simetrija: linearna molekula), BeF2 (simetrija: linearna molekula), N2 (elementarna tvar), CCl4 (simetrija: tetraedar).

C Trostrana piramida:

B (vidi 2009.118.)

B Eliminacija = oduzimanje atoma = povedanje nezasidenosti. Pretvorba alkohola u alken je npr. CH3CH2OH
H 2 SO 4

CH2=CH2 + H2O

B Molekule vodika i kisika su molekule elementarnih tvari pa ne sadre polarne veze. Za vodikovu vezu izmeu dvije iste ili razliite molekule najmanje jedna od tih molekula mora sadravati vodik vezan uz elektronegativni element F, O ili N a druga mora sadravati neki od tih elektronegativnih elemenata s neveznim elektronskim parom.

D Pozitivna entalpija = endotermna reakcija. Prema ovome, za nastajanje 1 mol NO2 potrebno je 33,2 kJ energije.

D Prema opdoj plinskoj jednadbi (pV=nRT) i vezi mnoine i mase (n=m/M) preko molarne mase: V = nRT/p = mRT/(Mp), dakle volumen jednake mase plina obrnuto je proporcionalan njegovoj molarnoj masi. Od navedenih plinova vodik ima najmanju molarnu masu pa zauzima najvedi volumen. (Podrazumijeva se da se plinovi nalaze u balonima ili posudama s pominim klipom tako da zauzimaju volumen koji im najbolje "pae", a ne ire se po svom raspoloivom prostoru.)

10

D Masena koncentracija = masa otopljene tvari / volumen otopine = mnoina otopljene tvari molarna masa otopljene tvari / volumen otopine = molarna masa otopljene tvari mnoinska koncentracija = 98 g/mol 0,50 mol/L = 49 g/L.

D Elektronska konfiguracija Fe je [Ar]3d64s2, za Fe3+ oduzimamo 3 zadnja elektrona (oba s i jedan d).

A Jer je to atom plemenitog plina (helija) dakle ima popunjenu vanjsku (i jedinu) ljusku, to je vrlo stabilna elektronska konfiguracija pa je potrebno puno energije da ju se izbacivanjem elektrona poremeti.

C Jer je to trostruka veza (u O2 je dvostruka, a H2 i Cl2 jednostruke).

11

D NH4Cl je sol jake kiseline (HCl) i slabe baze (NH3). Na2CO3 de dati lunatu (sol slabe kiseline i jake baze), a CaCl2 i Na2SO4 priblino neutralne otopine (soli jake kiseline i jake baze).

Amonijev nitrat je NH4NO3, njegovim termikim raspadom ovisno o uvjetima mogu nastati razliiti produkti, najede duikov(I) oksid i vodena para (NH4NO3(s) N2O(g) + 2H2O(g)), a pri vioj temperaturi duik, kisik i vodena para (2NH4NO3(s) 2N2(g) + O2(g) + 4H2O(g)). Termikim raspadom amonijeva nitrita nastaje duik i vodena para (NH4NO2(s) N2(g) + 2H2O(g)). Pretpostavljam da je smisao pitanja bio sjetiti se da se duik laboratorijski dobiva termikim raspadom nitrita i nitrata pa je traeni odgovor B.

A MnO4 + 8H+ + 5e Mn2+ + 4H2O U lunatoj sredini nastaje MnO42 i MnO2 (obino prvo MnO42 zelena otopina pa ubrzo zatim iz njega MnO2 smei talog).

C ( = 2007.113.)

12

B Konjugirana baza ima jedan H+ manje: konjugirana baza hidrogensulfatnog iona HSO4 je sulfatni ion SO42.

SO32 imaju oblik trostrane piramide (kao molekule amonijaka, jer su na sredinji atom vezana 3 atoma i jedan slobodni elektronski par)

SiCl4 imaju oblik tetraedra (kao CH4) jer su na sredinji atom vezana 4 atoma H2O2 takoer nisu planarne:

13

a CO32 su planarne jer su na sredinji atom vezana samo 3 atoma (i 0 slobodnih elektronskih parova):

D Polureakcije pri toj elektrolizi su: K: Cu2+ + 2e Cu A: 2H2O O2 + 4e + 4H+ (na anodi se oksidira voda jer sumpor u sulfatnim ionima ima svoj najvedi oksidacijski broj pa se ne moe oksidirati, a i opdenito se uobiajeni vieatomni ioni ne oksidiraju pri elektrolizi vodenih otopina jer je za takvo prekidanje kovalentnih veza potrebno vie energije) Za izluivanje molekule kisika potrebno je dvostruko vie elektrona nego za izluivanje atoma bakra pa se izlui dvostruko manja mnoina kisika nego bakra, dakle n(O2) = V(O2)/Vm = n(Cu)/2 = m(Cu)/2M(Cu) tj. V(O2) = m(Cu)Vm / 2M(Cu) = 31,775 g 22,4 L/mol / (263,55 g/mol) = 5,60 L

A Manje molekule (molekule manje mase) bre se gibaju.

14

D Povienje vrelita: T = iKbb, mnoinska koncentracija c i molalnost b su proporcionalni (priblino, za razrijeene otopine koje se po gustodi ne razlikuju znatno od otapala: c=n(otopljena tvar)/V(otopina), a b=n(otopljena tvar)/m(otapalo)=n(otopljena tvar)/((otapalo)V(otapalo) ako je V(otopina)V(otapalo), onda je b=c/(otapalo)), Kb je konstanta koja ovisi samo o otapalu, pa moemo redi da je T proporcionalno ic, pri emu je i faktor disocijacije tj. broj jedinki na koje disocira jedna formulska jedinka, to je za NaCl 2 (Na+ + Cl), FeCl3 4 (Fe3+ + 3Cl), C6H12O6 1 (molekula), K2SO4 3 (2K+ + SO42), KNO3 2 (K+ + NO3), dakle umnoak ic odgovara onom za zadanu otopinu NaCl jedino kod zadane otopine K2SO4.

A "Po zakonu prvog reda" znai da je brzina reakcije u svakom trenutku proporcionalna koncentraciji tog reaktanta na prvu potenciju, dakle povedanjem koncentracije reaktanta povedava se i brzina reakcije. Povedanjem koncentracije reaktanta povedava se brzina vedine reakcija (osim onih nultog reda).

B S metalom manjeg (jae negativnog) standardnog redukcijskom potencijala od eljeza (elik je legura eljeza) kako bi korodirao (oksidirao se) umjesto njega. Bakar, srebro i zlato imaju pozitivan standardni redukcijski potencijal, vrlo se teko oksidiraju, pa bi njihovo spajanje s elinom ipkom moglo samo ubrzati njenu koroziju ako u okolini ima njihovih iona, oni bi se reducirali, a eljezo zbog toga bre oksidiralo.

15

B Ubacivanjem kristalida (te tvari, a najede moe i neke druge ili ak samo mehanikim potresanjem) u prezasidenu otopinu iz nje kristalizira suviak otopljene tvari.

A Elementi prve skupine (alkalijski metali) obino reagiraju tako da prvo otpuste jedan elektron (tvore katione naboja +1) pa su to reaktivniji to je energija potrebna za taj proces manja, a ta energija je prva energija ionizacije.

A E = hf = hc/ tj. razlika energetskih nivoa obrnuto je proporcionalna valnoj duljini koja odgovara prijelazu izmeu njih (Planckova konstanta h i brzina svjetlosti c su konstante koje su dane uz ispit: h = 6,631034 Js, c = 3108 m/s). Dakle, iz zadanih podataka razlike energetskih nivoa moemo izraunati: E3 E2 = 6,631034 Js 3108 m/s / 656109 m = 3,031019 J, E4 E2 = 6,631034 Js 3108 m/s / 486109 m = 4,091019 J, iz ega se moe izraunati i E4 E3 = E4 E2 (E3 E2) = (4,09 3,03) 1019 J = 1,061019 J. Slikovito: E4 hc/(486 nm) hc/(656 nm) E3 hc/(486 nm) hc/(656 nm) E2

16

2. dio

Tvar

Bronca Led X Bizmut X Granit X Kuhinjski ocat X eder X bronca = legura (vrsta homogena smjesa metala) bakra i kositra led = H2O bizmut = Bi (element broj 83) granit = vrsta stijene heterogenog izgleda i sastava kuhinjski ocat = koliko se vidi golim okom, homogena smjesa octene kiseline, vode i jo nekih tvari eder (kuhinjski) = saharoza C12H22O11

Homogena smjesa X

Elementarna tvar

Kemijski spoj

Heterogena smjesa

magnezijev nitrat amonijev jodid eljezov(III) fosfat KOH NO2 HIO3

17 Iz mjernih jedinica u kojima je brzina dana vidimo da je = dakle H2 O = H2 O (H2 O) 6 1 10 L s 6,02 1023 mol1 1000 g L1 30 s = = 1 1021 18,02 g mol1 (H2 O) (H2 O) H2 O (H2 O) H2 O (H2 O) = = = H2 O H2 O H2 O

n(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V1 + c2V2 = 2,0 mol/L 0,05 L + 0,10 mol/L 0,15 L = 0,115 mol V = V1 + V2 = 0,05 L + 0,15 L = 0,2 L c = n(HCl) / V = 0,115 mol / 0,2 L = 0,575 mol/L = m(HCl) / V = n(HCl)M(HCl) / V = c M(HCl) = 0,575 mol/L 36,51 g/mol = 21,0 g/L

c = n / V = m / MV M = m / cV = 23,759 g / (0,900 mol/L 0,2500 L ) = 106 g/mol (zaokruujemo na broj znaajnih znamenaka koliko ih ima podatak zadan na najmanje znaajnih znamenaka, ini se da je u ovom zadatku to bitno zbog sljededeg podzadatka)

Prema relativnim atomskim masama u danom periodnom sustavu: M(Na2CO3) = 106 g/mol, M(NaClO3) = 106,5 g/mol, M(H2SO4) = 98,12 g/mol, M(H3PO4) = 98,03. Dakle, kad to zaokruimo mogle bi biti i Na2CO3 i NaClO3, odluit du se za NaClO3 jer jedino ona ima jednovalentne anione kao to je spomenuto u osnovnom dijelu zadatka.

18

C (u ovom sluaju moemo mnoinske koncentracije izraziti kao broj jedinki/volumen, jer je

mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari proporcionalna je broju jedinki otopljene tvari)

B 12 jedinki / 2500 mL = 6 jedinki / 500 mL

D (12+6) jedinki / (500+500) mL = 9 jedinki / 500 mL

D D: 9 jedinki / 500 mL = 0,018 jedinki/mL; E: 4 jedinke / 250 mL = 0,016 jedinki/mL

0,5 mol L1 (ako otopini volumena 500 mL dodamo jo 500 mL otapala, volumen de se udvostruiti a mnoina otopljene tvari ostati ista, pa de mnoinska koncentracija biti upola manja)

19

B = m(tvar) / V(otopina) = n(tvar)M(tvar) / V(otopina) = cM(tvar). Otopina B ima dvostruko vedu mnoinsku koncentraciju nego otopina C (dvostruko vie jedinki u istom volumenu). Molarne mase su M(NaCl) = 58,5 g/mol, M(KNO3) = 101,1 g/mol. Bududi da molarna masa KNO3 nije vie nego dvostruko veda od molarne mase NaCl (258,5=117>101,1), vedu masenu koncentraciju ima otopina koja ima i vedu mnoinsku kocentraciju, B.

Mg2+<Na+<Ne<O2 meu izoelektronskim jedinkama, jedinke vedeg naboja jezgre uvijek su manje jer jezgra jae privlai elektrone kationi su manji, a anioni vedi od atoma

Greka u pitanju ne veliina, nego elektronska konfiguracija (veliine se ne mogu napamet tako tono predvidjeti). fluoridni ion, aluminijev kation, nitridni ion

Tvar (slaba organska kiselina ili baza) koja mijenja boju pri promjeni pH preko neke vrijednosti.

Metiloran, bromtimol plavo, crveni kupus (antocijanini), lakmus (crveni i plavi).

20 Da. Solna kiselina, HCl, jaka je kiselina, i barijeva luina, Ba(OH)2, jaka je luina; svaka jedinka HCl doprinosi kiselosti s jednim H+, a svaka jedinka Ba(OH)2 doprinosi lunatosti s dva OH, pa pri mijeanju jednakih mnoina jer su i volumeni i koncentracije zadanih otopina jednaki HCl i Ba(OH)2 u otopinu dospijeva dvostruko vie OH nego H+ pa OH ostaju u suviku i stoga je otopina lunata, a fenolftalein se u lunatoj otopini oboji u ruiasto. Raunski (to za ovaj zadatak nije potrebno, ali moe biti potrebno za sline zadatke): n(H+) = n(HCl) = 0,2 mol L1 0,05 L = 0,01 mol, n(OH) = 2n(Ba(OH)2) = 2 0,2 mol L1 0,05 L = 0,02 mol, n(suviak OH) = n(OH) n(H+) = 0,01 mol, V = 50 mL + 50 mL = 100 mL, c(suviak OH) = 0,01 mol / 0,1 L = 0,1 mol/L, pOH = log(0,1) = 1, pH = 14 pOH = 13, a fenolftalein je ruiast pri pH priblino izmeu 8 i 14.

Mr = m(molekula)/u = 2,05721022 g / (1,661024 g) = 124 Ar = Mr/4 = 31 (pogled u periodni sustav) fosfor (P)

P4(s) + 5O2(g) P4O10(s)

fosforov(V) oksid

21

3A + C 3B + D (za obrazloenja svih rjeenja u zadacima 10.1. do 10.3. vidi 2008.212. jer su zadaci identini)

U suviku je tvar B. Mjerodavni reaktant je tvar A.

22

A + B 2C mmol (4 L )2 [ ]2 = = =8 [] 1 mmol 2 mmol L L

U drugom sluaju (nastat de vie tvari E i F nego tvari B i C) jer je konstanta ravnotee veda.

23

2) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 2. RAZREDA GIMNAZIJE 2007.

C Promjene agregatnih stanja su fizikalne promjene jer se pri njima ne mijenja kemijski sastav tvari (ne dolazi do preraspodjele kemijskih veza), a ostale navedene promjene su kemijske, moe se napisati kemijska jednadba, npr. A. CaO(s) + H2O(l) Ca(OH)2(aq), B. CuSO4(s) CuO(s) + SO2(g) + O2(g), D. C12H22O11(s) 12C(s) + 11H2O(g).

B Od navedenih tvari jedino naftalen sublimira (zagrijavanjem prelazi iz vrstog izravno u plinovito stanje).

C Meu svim navedenim molekulama polarne su HCl i NO jer sadre veze izmeu razliitih elemenata koje nisu u prostoru simetrino rasporeene tako da bi se pozitivnija ili negativnija podruja meusobno ponitila. H2 i N2 su molekule elementarnih tvari pa ne sadre polarnu vezu, u CO2, CCl4 i BeF2 atomi kisika, klora odnosno fluora simetrino su rasporeeni oko sredinjeg atoma pa se te polarne veze meusobno ponitavaju .

24

C Snienje talita ili povienje vrelita homogene smjese (otopine ili vrste otopine, kojima pripadaju legure) dano je formulom = , pri emu je K konstanta (krioskopska odnosno ebulioskopska) koja je svojstvo otapala, b molalnost otopljene tvari (mnoina otopljene tvari/masa otapala) koja je (osim za otopine izrazito visokih koncentracija) proporcionalna mnoinskoj koncentraciji (mnoina otopljene tvari/volumen otopine), a i faktor disocijacije za molekulske tvari kao to je saharoza i=1 jer u vodenim otopinama ne disociraju, a za dobro topive soli jakih kiselina i baza kao to su NaCl i K2SO4 i=broj iona od kojih se formulska jedinka sastoji jer u vodenim otopinama potpuno disociraju, dakle i(NaCl)=2, i(K2SO4)=3.

C Odnos energije prijelaza (tj. razlike energija energijskih nivoa meu kojima se taj prijelaz odvija) i valne duljine u spektru je E=hf=hc/ (E promjena energije, h Planckova konstanta, f frekvencija, c brzina svjetlosti, valna duljina), dakle razlika energija obrnuto je proporcionalna valnoj duljini. Vidi ogledni ispit140.

B Magla su sitne kapljice vode rasprene u zraku (koloidni sustav). Vidi ogledni ispit11.

25

B Entropija je mjera za koliinu nesreenosti, nasuminosti rasporeda materije u prostoru odnosno rasprenost energije, raspadom jedinki na vie jedinka povedava se entropija sustava, no ako je mogud prijenos topline kroz stijenke, sustav toplinu potrebnu za taj proces (kidanje kemijske veze je uvijek endotermno, a i za fiziko rastavljanje neeg na komadide uvijek je potrebna energija) prima iz okoline (toplina je energija koja prelazi iz podruja vede u podruje manje temperature, do izjednaenja temperatura) pa se time smanjuje temperatura okoline, a time i njena entropija (ali za manji iznos nego to se entropija sustava povedava pri svakom spontanom procesu ukupna entropija raste). * entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvadena ispitnim katalogom za dravnu maturu

C Netono su napisani spojevi: KO, SrCl, NH4, Mg2O (treba biti: K2O(oksid) ili K2O2(peroksid) ili KO2(superoksid), SrCl2, NH3, MgO).

26

B Za isparavanje vode potrebna je energija, a kondenzacijom koja je suprotni proces energija se oslobaa (oslobaanje energije = negativna entalpija = egzotermna promjena) . Vidi ogledni ispit114.

A Molekulski kristali sastoje se od molekula (ili atoma plemenitih plinova) koje su meusobno povezane neveznim elektromagnatskim interakcijama tj. van der Waalsovim (polarne molekule stalni dipoli) odnosno Londonovim (nepolarne molekule, npr. molekule elementarnih tvari kao to je jod trenutani/inducirani dipoli) silama, te su sile slabe (mnogo slabije od kemijskih veza) pa molekulski kristali imaju niska talita (i esto sublimiraju). Molekule joda ne mogu biti povezane vodikovim vezama jer ne sadre vodik. Jod je pri sobnoj temperaturi i normalnom tlaku tamnoljubiasta vrsta tvar koja malim zagrijavanjem sublimira. Nabojni broj jodidnog iona je 1.

B Vidi odgovor na prethodno pitanje.

D Prijelazni metali pri tvorenju kationa prvo gube svoja 2 vanjska Ns elektrona, a tek zatim eventualno jo (N1)d elektron; elektronska konfiguracija Fe je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d6.

27

C Kutu i zatitne rukavice pri izvoenju pokusa s koncentriranom kiselinom svakako je od poetka trebalo imati, no i bez obzira na to, brzinski zdravorazumski postupak je najbolji (dok se nae ista kapaljka, ode stol).

T U tekudem stanju jedinke se mnogo bre i slobodnije tj. nasuminije gibaju nego u vrstom pa je entropija veda. Vidi 7. * entropija vie nije u redovnom programu gimnazijske nastave kemije i nije obuhvadena ispitnim katalogom za dravnu maturu

N Elektronegativnost u skupini raste prema gore (u periodi prema desno: najelektronegativniji elementi su u gornjem desnom kutu jer oni imaju najvedu energiju ionizacije i elektronski afinitet plemenite plinove ne raunamo jer tvore premalo spojeva za odreivanje).

N Sublimacija je prijelaz iz krutog u plinovito, dakle (s) (g).

T Nukleoni su estice sadrane u jezgri atoma (protoni i neutroni), a nuklidi su estice koje imaju isti broj protona a razliit broj neutrona (izotopi) ili isti zbroj broja protona i neutrona (maseni broj) a razliite te pojedinane brojeve (izobari).

28

Elementarne tvari: B, C (fuleren je alotropska modifikacija ugljika), F, H Kemijski spojevi: D (CaC2), G (CO) Smjese: A (smjesa ugljikovodika), E (voda i u njoj otopljene soli), I (koloidne kapljice vode rasprene u zraku)

jodati (HXO hipo...iti, HXO2 ...iti, HXO3 ...ati, HXO4 per...ati; X = Cl, Br ili I); Mg(IO3)2

= , A

900 109 = 1s

900 109 A 1 s A 1 s 18 g 6,022 1023 mol1 = = = = 1s 900 109 900 109 18 g mol1 = 6,69 1011 s

29

= 6,69 1011 s t = 2,12 104 godina

1 min 1h 1 dan 1 godina = 2,12 104 godina 60 s 60 min 24 h 365 dan

nukupno(HCl) = n1(HCl) + n2(HCl) = c1V1 + c2V2 Vukupno = V1 + V2 mol mol ukupno (HCl) 1 1 + 2 2 50 mL 2 L + 150 mL 0,1 L mol = = = = 0,575 ukupno 1 + 2 50 mL + 150 mL L c = 0,58 mol/L = (HCl) HCl (HCl) mol g = = HCl = 0,575 36,46 L mol

= 21 g/L

(tvar) (tvar) (tvar) = tvar = = (otopina) tvar (otopina) (otopina) 2,2 g g = = 440 mol mol 0,02 L 0,25L M(tvar) = 440 g mol1 =

30

Cl2(g) + H2(g) 2HCl(g)

n0(H2) = m(H2) / M(H2) = 10,08 g / 2,016 g mol1 = 5 mol n0(Cl2)=m(Cl2)/M(Cl2)= 425,4 g / 70,90 g mol1 = 6 mol iz jednadbe u a) vidi se da H2 i Cl2 reagiraju u omjeru 1:1 pa je H2 mjerodavni reaktant, a dio Cl2 de preostati u suviku: npreostala(Cl2) = n0(Cl2) n0(H2) = 1 mol mpreostala(Cl2) = npreostala(Cl2) M(Cl2) = 70,9 g dakle mnoinu HCl raunamo prema mnoini H2, opet iz jednadbe: n(HCl) / n0(H2) = 2 / 1 n(HCl) = 2n0(H2) = 10 mol m(HCl) = n(HCl) M(HCl) = 10 mol 36,46 g mol1 = 364,6 g ukupna masa svih tvari u posudi nakon reakcije mukupno = m(Cl2) + m(H2) + m(HCl) = 70,9 g + 0 + 364,6 g = 435,5 g (naravno, ukupna masa tvari nakon reakcije jednaka je ukupnoj masi tvari prije reakcije zakon o ouvanju mase pa se u ovom sluaju, kad je posuda zatvorena, moe i puno jednostavnije izraunati samo zbrojimo mase reaktanata i prikladno zaokruimo)

w(H2) = 0 w(Cl2) = mpreostala(Cl2) / mukupno = 0,1628 = 16,28 % w(HCl) = m(HCl) / mukupno = 0,8372 = 83,72 %

31

C mnoinska koncentracija = mnoina otopljene tvari/volumen, a mnoina otopljene tvari proporcionalna je broju jedinki otopljene tvari

B 12 jedinki / 2500 mL = 6 jedinki / 500 mL

D (12+6) jedinki / 2500 mL = 9 / 500 mL

Mg2+<Na+<Ne<O2 meu izoelektronskim jedinkama, jedinke vedeg naboja jezgre uvijek su manje jer jezgra jae privlai elektrone kationi su manji, a anioni vedi od atoma

32

3) NACIONALNI ISPIT ZA UENIKE 3. RAZREDA GIMNAZIJE 2008.

A Sulfatni ion je SO42, zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u jedinki jednak je naboju jedinke, oksidacijski broj kisika je vedinom II.

D Fe3O4 se moe shvatiti kao FeO Fe2O3. Zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma neutralne (nenabijene) jedinke je 0, zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma kisika ovdje je 4(2) = 8 pa zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma eljeza mora biti 8, to se od tri atoma eljeza koji imaju samo dva razliita oksidacijska broja moe postidi kao 1+1+6, 2+2+4 ili 3+3+2. No, eljezo opdenito moe biti samo dvovalentno ili trovalentno tj. imati oksidacijski broj 2 ili 3 (moe otpustiti zadnja 2 s elektrona ili i jo jedan d elektron kako bi imalo 5 d elek trona tj. sve nesparene elektrone tj. polupopunjenu 3d podljusku).

.. D : :

(anion poprima stabilnu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina)

33

B Analogno NH3 (za one koji ele znati vie: bit de znatno blia planarnoj nego NH 3 jer su atomi Cl vedi i imaju vanjske nevezne elektrone koji uzrokuju njihovo meusobno odbijanje, no nikako nede biti posve planarna).

C X je okruen s 5 crtica, znai 5 elektronskih parova (1 crtica = 1 vezni elektronski par, 1 tokica = 1 nevezni vanjski elektron), prema pravilu okteta trebaju biti 4 elektronska para (8 elektrona).

D Zbog velike razlike elektronegativnosti izmeu kalcija (zemnoalkalijski metal) i fluora (halogeni element, najelektronegativniji element) CaF2 je ionski spoj pa je to njegova formulska jedinka.

34

B Meu svima navedenima, ionski spojevi su: Na2O, CaO, K2O2 (spojevi metala i nemetala, dok su kovalentni spojevi spojevi nemetala).

A U ostalim navedenim spojevima veze su ionske (H i F su oba nemetali pa se mogu meusobno povezati kovalentnom vezom).

A Jakost ionske veze je jakost privlane sile meu suprotno nabijenim ionima izraena Coulombovim zakonom: =
1 2 2

, dakle proporcionalna nabojima (a naboj je jednak

umnoku elementarnog naboja naboja elektrona odnosno protona i nabojnog broja iona), a obrnuto proporcionalna udaljenosti izmeu iona (koja je proporcionalna zbr oju polumjera kationa i aniona). Kako u skupini veliina iona istog naboja, kao i veliina atoma, raste prema dolje, tako se od F do I povedava udaljenost te stoga smanjuje jakost ionske veze.

35

B Elementi 1. skupine (alkalijski metali) u spojevima imaju oksidacijski broj I, a 16. skupine (halkogeni elementi) II. Meusobno zbog velike razlike elektronegativnosti najede tvore ionske spojeve, pri emu element 1. skupine otputa 1 elektron a element 16. skupine prima 2 elektrona kako bi postigli stabilnu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina.

B vidi 2007.25.

C vidi 2007.15.

D U 100 g prvotno pripremljene otopine ima 100 g 0,050 = 5,0 g NaCl, u jednakoj masi otopine razrijeene na dvostruki volumen ima dvostruko manje (na dvostruku volumen ovdje znai i na dvostruku masu jer je otopina dovoljno malog masenog udjela da su gustoda otopine i gustoda vode priblino jednake).

36

D = (X) (X) X (otopina) = = = (otopina) X (otopina) X (otopina) 92 g 1,085 g/mL mol = = 0,011 46 g mol1 (92 + 100) g mL

D 50% je maseni udio edera u otopini (ako ne pie koji je udio, obino je maseni). w(eder) = m(eder)/m(otopina) = m(eder) / *m(voda)+m(eder)+. w(eder) + w(voda) = 1 ako otopina sadri samo vodu i eder. Maseni omjer = m(eder)/m(voda) = w(eder)m(otopina) / [w(voda)m(otopina)] = w(eder)/*1w(eder)+ = 0,5/(10,5) = 0,5/0,5 = 1/1. Npr. u 100 g opisane otopine ima 50 g edera i preostalih 50 g je voda.

C Lunatu otopinu daje sol jake baze (KOH) i slabe kiseline (HCN) zbog hidrolize aniona iz slabe kiseline (CN + H2O OH + HCN). Amonijev klorid je sol slabe baze i jake kiseline pa daje kiselu otopinu, a kalcijev i kalijev klorid su soli jake kiseline i jakih baza pa su im otopine priblino neutralne.

37

B Lunata sol, sol jake baze i slabe kiseline, (vidi prolo pitanje) povedava pH vrijednost (smanjuje koncentraciju H+ odnosno povedava koncentraciju OH).

B Pretpostavljam da se misli na povedanje kiselosti otapanjem atmosferskog CO2 (kao to bi se desilo i s istom destiliranom vodom), to je obino vrlo mala i nebitna promjena. Na2SO4 je, naravno, neutralna sol ili vrlo blizu neutralne (natrijev HIDROGENsulfat je kisela sol zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona na sulfatni).

B Meu navedenim plinovima reagira s vodom i daje luinu (= povedava koncentraciju OH = smanjuje koncentraciju H+ = povedava pH) jedino NH3 (NH3 + H2O NH4+ + OH). SO2 i H2S reakcijom s vodom daju kiseline (H2SO4(aq) odnosno H2S(aq)), a CH4 ne reagira s vodom dakle neutralan je.

38

D Hidrogenfosfatni ion je HPO42, konjugirana kiselina nastaje spajanjem s H+ (baza = protonakceptor = primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu).

A Cijanovodik je HCN, konjugirana baza nastaje odvajanjem H+ (kiselina = protondonor = otputanjem protona prelazi u svoju konjugiranu bazu).

C Pri 25C pH + pOH = 14, dakle ovdje je pOH = 10, c(OH) = 10pOH mol dm3= 1010 mol dm3.

B Jednadba elektrolize vode: H2O(l) H2(g) + O2(g), dakle n(H2) = n(H2O) = m(H2O)/M(H2O) = 18 g / 18 g mol1 = 1 mol, pri normalnim uvjetima volumen 1 mol plina = standardni molarni volumen plina = 22,4 L (ili izraunati iz opde plinske jednadbe pV=nRT). Za one koji ele znati vie: normalni uvjeti su t = 0C, p = 101 325 Pa; standardni uvjeti su t = 25C, p = 105 Pa; za sobne uvjete se obino uzima t = 25C, p = 101 325 Pa kako i meu kemiarima esto vlada pomutnja koji su koji uvjeti, uvjeti bi trebali uvijek kad su bitni biti i ovako brojano navedeni.

39

D V = n Vm = N/NA Vm = 1015 / (6,022 1023 mol1) 22,4 dm3/mol = 3,72 108 dm3 = 3,72 1011 m3

A n = m / M M = m / n = 43,6 g / 0,5 mol = 87,2 g/mol Mr(FexSy) = 87,2 = 55,8 + 31,4 Ar(Fe) + Ar(S) x = y = 1

B M = Mr g/mol, Mr(SO3) = Ar(S) + 3Ar(O) (relativne atomske mase nadi u periodnom sustavu)

B Oksidacija = povedanje oksidacijskog broja (redukcija = smanjenje oksidacijskog broja, dakle ostali navedeni zapisi predstavljaju redukciju).

40

A Ne mijenja se oksidacijski broj nijednog elementa (ako vam odgovor na ovakvo pitanje nije odmah jasan, najsigurnije je odrediti oksidacijske brojeve svih elemenata u reaktantima i produktima u svim reakcijama).

C Redukcijsko sredstvo = moe se oksidirati = atomu u oksidu koji nije kisik moe se povedati oksidacijski broj (II za Cu, III za Al i IV za C su njihovi maksimalni oksidacijski brojevi prema poloaju u periodnom sustavu, oksidacijski broj C u CO je II).

B Pri elektrokemijskim procesima na anodi se uvijek zbiva oksidacija, u ovom sluaju kloridni ioni otputanjem elektrona prelaze u molekule klora jer je to energetski povoljnije od oksidacije kisika iz vode.

41

A Vodikove veze tvore tvari koji sadre vodik vezan uz jako elektronegativni element F, O ili N.

C Manji pH (pri istoj koncentraciji kiseline) = veda koncentracija H+ = jae disocirana kiselina ("jaa kiselina") = veda konstanta disocijacije kiseline Ka

C Barijev sulfat BaSO4 je netopljiva bijela sol (NaCl i Na2SO4 su dobro topljivi pa bi u jednadbama bili aq i ne bi se taloili iz otopine, a BaSO3 je barijev sulfit koji je takoer netopljiv u vodi, no za njegov nastanak potrebni su sulfitni, a ne sulfatni ioni).

D HAy disocira 10 puta slabije nego HAx jer je konstanta disocijacije 10 puta manja. Konstanta disocijacije je konstanta ravnotee za reakciju HA H+ + A

42

C Tlak pare tvari u stanju ravnotee ovisi samo o temperaturi, ne o koliini prisutne tvari .

A Vidi 2008.19. to je ionska veza jaa, potrebno je vie energije da se razaranjem te veze tvar prevede u tekude stanje i stoga je talite spoja vie. U pravilu naboji iona imaju puno vedi utjecaj na jakost ionske veze nego njihovi radijusi.

A Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi reduciralo neto drugo, ovdje se etanol oksidira u octenu kiselinu (promjena oksidacijskog broja jednog od atoma ugljika iz I u III).

A Talite smjese vode i kuhinjske soli nie je od talita iste vode (snienje talita T=ibK), taljenje leda i otapanje NaCl su endotermni procesi.

43

C Entalpije kristalnih reetki ionskih spojeva proporcionalne su jakosti ionske veze (to su energije potrebne da se ta veza razori), vidi 2008.19. i 2008.136.

C Otopina u kojoj se pojavio talog bila je prezasidena, nakon izluivanja taloga (dakle suvika otopljene tvari) postala je zasidena. Za otopine u kojima se nije pojavio talog ne moemo biti sigurni jesu li nezasidene ili tono zasidene.

44

2. dio

Pitanje moda nije posve jasno misli se na vrste kristalnih struktura. npr. NaCl + (u vrstom stanju ne) + + npr. dijamant + + (ne otapaju se) npr. I2 npr. Cu + (neki metali nisu) + + (neki metali nemaju) (ne otapaju se, osim ako s vodom reagiraju i daju luinu) +

45

1. Ima vie vrelite nego to bi se oekivalo prema slinim spojevima ije molekule nisu povezane vodikovim vezama; dobro se mijea s (otapa u ili ih otapa) tvarima za koje je poznato da su im molekule meusobno povezane vodikovim vezama ili barem znatno polarne. 2. Polarnost molekula, veliina molekula, oblik molekula.

46

ukupna masa potrebne otopine: m(otopina)1 + m(otopina)2 = 600 g ukupna masa natrijevog klorida u potrebnoj otopini: m(NaCl)1 + m(NaCl)2 = 600 g 5% = 600 g 0,05 = 30 g m(otopina)1 0,009 + m(otopina)2 0,14 = 30 g (oznake: m(otopina)1=m1, m(otopina)2=m2, podrazumijevamo mase u gramima) 0,009m1 + 0,14(600m1) = 30 0,131m1 = 54 m1 = 412 g m2 = 600 m1 m2 = 188 g Potrebno je uzeti 412 g prve otopine i 188 g druge otopine.

47

pri 20C moe biti otopljeno najvie: 3 = 3 3 3 (3 ) () = 3 = 3 3 + 2 3 3 = 3 2 1 3 = 3 2

3 = 3 2 3 = 0,242 120 0,242 = 38,3 sve vie od toga de se istaloiti, dakle istaloit de se 60 g 38,3 g = 21,7 g

48

50 naemo na grafu na osi ordinata (vertikalnoj) 25%, dakle 25 (jer su brojevi na osi ordinata 100maseni udio soli u zasidenoj otopini), i gledamo kojoj toki na osi apscisa (horizontalnoj) odgovara ta toka krivulje, to je tono na pola puta izmeu 40 i 60 dakle 50C)

49

Iz 5.1. je pri 50C wsat = 25% kao u 4.: CuSO4 sat CuSO4 = otopina CuSO4 = sat CuSO4 otopina = sat CuSO4 CuSO4 + H2 O sat CuSO4 H2 O 0,25 50 CuSO4 = = = 16,7 1 sat CuSO4 1 0,25 Pri 50C u 50 g vode moe se maksimalno otopiti 16,7 g soli.

Na isti nain oditamo iz grafa wsat pri 60C: wsat = 29% < 33%, otopina koja sadri vie soli nego to pri toj temperaturi sadri zasidena otopina je prezasidena (da sadri manje, npr. da joj je u ovom sluaju maseni udio 25%, bila bi nezasidena).

poetne mnoine kiseline i luine: n0(HCl) = cV = 0,1 L 20 103 mol/L = 2 103 mol n0(Ca(OH)2) = cV = 0,2 L 10 103 mol/L = 2 103 mol poetne mnoine H+ i OH koje iz njih dospijevaju u otopinu: n0(H+) = n0(HCl) = 2 103 mol n0(OH) = 2n0(Ca(OH)2) [jer svaki Ca(OH)2 sadri 2 OH+ = 4 103 mol nakon njihove meusobne neutralizacije ("ponite" se jednake mnoine H+ i OH pri reakciji

50

H+ + OH H2O, pri emu se H+ svi potroe jer ih ima manje) preostaje n(OH) = 2 103 mol volumen konane otopine: V = V1 + V2 = 0,1 L + 0,2 L = 0,3 L *otopine su vrlo male koncentracije pa ne treba voditi rauna o eventualnim razlikama u gustodi ni o volumenu nastale vode c(OH) = n(OH)/V = 2 103 mol / 0,3 L = 6,67 103 mol/dm3 pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 2,18 pH = 14 pOH = 11,82

KOH(aq) + HBr(aq) KBr(aq) + H2O(l) n0(KOH) = n0(HBr) = cV = 0,5 L 0,02 mol/L = 0,01 mol u ovom sluaju nije potrebno raunati mjerodavni reaktant jer su poetne mnoine jednake i reagiraju 1:1 pa se oba posve potroe n(KBr) = n0(KOH) = n0(HBr) = 0,01 mol V = V1 + V2 = 0,5 L + 0,5 L = 1 L c(KBr) = n(KBr)/V = 0,01 mol/L

51

OH =

OH 2 Ca OH 2 2 Ca OH 2 2 3,7g = = = Ca OH 2 74,0926 g mol1 2 dm3 = 0,050 mol dm3

pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 1,3 pH = 14 pOH = 12,7

Qteorijski = N(e) q(e) = z n(Cu) NA e = z n(Cu) F = z m(Cu)/M(Cu) F = 2 100 103 g / (63,546 g mol1) 96 485 C mol1 = 3,04 108 C iskoritenje = Qteorijski / Qeksperimentalno Qeksperimentalno = Qteorijski / iskoritenje = 3,30 108 C

52

(ako je iskoritenje manje od 100%, za proizvodnju iste koliine bakra potrebno je vie naboja; iskoritenje se obino oznaava tj. malim grkim slovom eta)

Q = It t = Q/I = 3,3 108 As / 1000 A = 3,3 105 s 1/60 min/s = 5500 min = 229 h i 4 min

53

1. oditani negativan napon (potencijal) lanka znai da je voltmetar spojen obrnuto: + na elektrodu, na + elektrodu; u elektrokemijskim procesima na anodi se odvija oksidacija, na katodi redukcija; u galvanskim lancima anoda je , a katoda +, ioni metala koji ima vedi standardni redukcijski potencijal se na katodi reduciraju u taj metal, a na anodi se drugi metal oksidira u svoje ione, poluplemeniti i plemeniti metali kao to je srebro imaju vedi standardni redukcijski potencijal; dakle, katoda je od Ag, anoda od Zn dakle, A je od Zn, B je od Ag 2. 2Ag+(aq) + Zn(s) 2Ag(s) + Zn2+(aq) 3. Zn(s) | Zn2+(aq) || Ag+(aq) | Ag(s)

A. ne ovisi B. smanjuje se porastom temperature C. ne ovisi D. ne ovisi KONSTANTA ravnotee (ne poloaj ravnotee! koji podrazmijeva ravnotene koncentracije reaktanata i produkata) bilo koje reakcije ovisi samo o temperaturi (endotermne se povedava porastom temperature, a egzotermne se smanjuje) napomena: 12. zadatak rijeen je u skripti kao dodatak poglavlju Brzina reakcije i ravnotea te je to rjeenje ovdje kopirano

54

Tvari ija se koncentracija s vremenom smanjuje su reaktanti (ovdje A i C), a tvari ija se koncentracija povedava produkti (ovdje B i D). Kao "kraj reakcije" tj. ravnoteno stanje uzimamo tamo gdje se koncentracije reaktanata i produkata vie vidljivo ne mijenjaju krivulje postaju priblino vodoravne. Najmanju promjenu koncentracije (razlika koncentracije u ravnotenom stanju i poetne koncentracije) uzmemo kao "mjernu jedinicu" s kojom demo usporeivati ostale ako nije drukije zadano, neka taj reaktant ili produkt (ovdje reaktant C) ima stehiometrijski koeficijent 1 ostali reaktanti i produkti imaju stehiometrijske koeficijente onoliko koliko puta je promjena njihove koncentracije veda od te najmanje promjene (ako ne bi bile cjelobrojne, mnoimo cijelu jednadbu tako da budu, a ako moemo jednadbu podijeliti tako da i dalje svi stehiometrijski koeficijenti budu cjelobrojni, dijelimo ju). Dakle, u ovom sluaju jednadba reakcije je: 3A + C 3B + D (u ovom sluaju nije nuno pisati strelicu za povratnu reakciju jer na poetku nije prisutna opaziva koliina produkata niti na kraju reaktanata, ali ne bi trebalo ni koditi).

Mjerodavni reaktant je tvar koja se potroila A, a u suviku su svi preostali reaktanti B.

55

Za napisati jednadbu postupamo isto kao u 10. 1. paziti da se rauna PROMJENA koncentracije (a ne poetna koncentracija) jer su ovdje u ravnotei prisutne i znatne koncentracije reaktanata A i B dakle: (42) A + (31) B (40) C 2A + 2B 4C / 2 (u zadacima s ravnoteom uvijek "pokratiti" jednadbu na najmanje cjelobrojne koeficijente!) A + B 2C Napiemo izraz za konstantu ravnotee prema jednadbi te uvrstimo RAVNOTENE (na "kraju reakcije" tamo gdje su krivulje vodoravne) koncentracije svih tvari (obavezno u izraz uvrstiti i mjerne jedinice jer konstanta ima i jedinicu, ako se sluajno sve ne pokrate kao ovdje): mmol (4 L )2 [C]2 = = =8 A [B] 1 mmol 2 mmol L L

56

4) PROBNA MATURA ZA UENIKE 4. RAZREDA 2009.

A Brom i voda su elementarni nemetal odnosno kovalentni spoj pa u istom stanju nem aju dobru elektrinu provodnost ni visoko vrelite niti slabo hlape (tvari koje imaju visoko vrelite uvijek ujedno i slabo hlape, vrelite i hlapljivost su vezana i proporcionalna svojstva). Bizmut je pri sobnoj temperaturi krutina.

D Identino pitanju 200816.

B Molekule CCl4 nepolarne su zbog simetrinog prostornog rasporeda polarnih veza (tetraedar). Treba razlikovati vezu unutar molekula (kovalentna!) i izmeu molekula (zapravo nevezne interakcije kao to su van der Waalsove).

57

D Kristalna reetka je periodiki ponavljajudi raspored jedinki (atoma, iona ili molekula) u prostoru (kristalu). Visoko talite i elektrina provodnost svojstveni su samo nekim vrstama kristala, a ravne plohe jesu prisutne u svim normalnim kristalima, no nisu nuan uvjet, nego posljedica periodinosti unutarnje grae.

A 25 mL : 50 mL = 1 : 2

B c = n(NaCl)/V(otopina) *otopina je dovoljno razrijeena da je V(otopina) V(H2O)] m(NaCl)/(M(NaCl)V(H2O)) = 5,85 g / (58,5 g mol1 0,1 L) = 1,0 mol L1

58

A Vidi 2008.19. i 2008.136.

C Misli se na kolikostruku masu ju treba razrijediti (ili priblino na kolikostruki volumen gustoda koncentrirane klorovodine kiseline je 1,18 g/dm3 to za ovako priblini raun nije predaleko od gustode vode 1 g/dm3, a razrjeivanjem se dakako pribliava gustodi vode): npr. imamo 100 g otopine, u njoj dakle ima 36 g klorovodika, ako ju istom vodom razrijedimo na etverostruku masu, imamo 400 g otopine u kojoj jo uvijek ima 36 g klorovodika, dakle maseni udio klorovodika je 36/400 = 9%

B Maseni broj = broj protona + broj neutrona. Broj protona odita se iz periodnog sustava (redni broj).

C 3p3 znai da mu nedostaju 3 do najblieg okteta (3s2 3p6), skupine elemenata iji je zadnji elektron pelektron (elemenata pbloka) brojimo od 18 (plemeniti plin) unatrag.

59

A Identino pitanju 2008.18.

D Molekula ozona moe se prikazati rezonantnim strukturama

dakle nije linearna kao ostale navedene molekule pa je polarna (rezonantne strukture pokazuju i kako je u njoj razdvojen naboj); veda je od njih i ima vedu masu.

C Identino pitanju 2008.112.

0,1 mol 1L

0,11000 mmol 1000 mL

60

C, D Molekulska formula benzena je C6H6, etina C2H2, empirijska za oba CH. Molekulska formula kisika je O2, ozona O3, empirijska za oba O.

C C:H=2:6=1:3 (meu ponuenim odgovorima nema CH3, no to ne bi bio toan odgovor jer CH3 ne moe biti stabilna molekula jer u njoj ugljik ne bi imao oktet, nego bi imao nespareni elektron).

(jer S ima 6 valentnih elektrona, a C 4)

61

D U As2O3 arsen je trovalentan (jer je kisik u spojevima s nemetalima uvijek dvovalentan), prema tome pretpostavljamo da je i u spoju s vodikom trovalentan i uzimamo najjednostavniju mogudnost.

B Sulfitna kiselina ima jedan atom kisika manje nego sulfatna (sumporna).

D Kr je kripton, Cr je krom!

62

C w(H) = m(H)/m(N2H4) = 4Ar(H)u/(Mr(N2H4)u) = 4/(214+4) = 4/32 = 0,125 = 12,5%

A Reakcijom kiselog oksida i vode nastaje kiselina u kojoj sredinji element ima isti oksidacijski broj kao i u tom oksidu (ta reakcija nije redoks).

D Bududi da plinovi tee zauzeti puno vedi volumen nego tekudine i krutine, promjena tlaka opazivo utjee na ravnoteu jedino ako se u reakciji mijenja koliina plinovitih jedinki: povedanjem tlaka ravnotea se pomie prema onoj strani jednadbe gdje je manji zbroj stehiometrijskih koeficijenata tvari u plinovitom stanju (smanjenjem tlaka obrnuto) ako se reakcija praktiki zaustavi, znai da je ravnotea jako pomaknuta prema reaktantima, a to dakle ovdje znai da je vie plinovitih produkata nego reaktanata.

Slubena rjeenja daju B, ja smatram A (iz prezasidene otopine dolazi do kristalizacije fizikim uznemiravanjam, iz zasidene bi dolo do kristalizacije promjenom temperature u onom smjeru u kojem se topljivost smanjuje; naravno, otopina koja nakon toga preostaje i moe se odvojiti od taloga filtracijom je upravo zasidena), no moda neto previam.

63

C Vidi 2009.124.

B I umjesto njega pojavit de se bijeli talog srebrova klorida jer je on puno manje topljiv (ima puno manji produkt topljivosti koji je konstanta ravnotee za otapanje).

C KCN je sol jake luine (KOH) i slabe kiseline (HCN), u njegovoj otopini dolazi do hidrolize CN + H2O HCN + OH

D Fenolftalein je kiselobazni indikator koji je bezbojan u kiselom i neutralnom a ruiast u lunatom, Na2CO3 je sol jake luine i slabe kiseline pa je njegova otopina lunata zbog hidrolize CO32(aq) + H2O(l) HCO3(aq) + OH(aq).

64

D Hidrogensulfitni ion je HSO3, vidi 2008.120.

C/B Pri otapanju NaCN odvija se hidroliza CN: CN(aq) + H2O(l) HCN(aq) + OH(aq) zbog koje dakle otopina postaje lunata; s druge strane, promjenu pH po definiciji izaziva samo promjena koncentracije H3O+ (u ovom sluaju, dakako, smanjenje te koncentracije zbog povedanja koncentracije OH, jer je njihov umnoak konstantan = ionski produkt vode, izveden iz konstante ravnotee za samoionizaciju vode 2H2O H3O+ + OH).

A Hidrogenkarbonatni ion je HCO3, karbonatni ion je CO32, vidi 2008.121.

C NaCl i BaCl2 su neutralne soli pa i otopina dobivena njihovim mijeanjem mora biti neutralna; njihovim mijeanjem ne nastaje kombinacija kationanion koja bi dala netopljivu sol pa otopina nede biti mutna.

65

D Od navedenih aniona jedino fosfat potjee iz slabe kiseline pa je jedino vodena otopina kalijeva fosfata lunata.

B Zbog hidrolize hidrogensulfatnog aniona HSO4(aq) + H2O(l) SO42(aq) + H3O+(aq); ostale navedene su soli slabe kiseline i jake baze te su stoga lunate.

A Kao i Na2CO3, K2CO3 je lunata sol (vidi 2009.129.), a metiloran je kiselobazni indikator koji je u lunatom ut (u kiselom crven, blizu neutralnog naranast).

D Pitanje je analogno pitanju 2008.130.

66 A Oksidacija je povedanje oksidacijskog broja; promjene oksidacijskih brojeva u navedenim reakcijama su redom: S(IV)S(VI), nema promjene, Cl(V)Cl(I), Cu(II)Cu(0).

B Redukcijsko sredstvo se oksidira kako bi neto drugo reduciralo, u ovom sluaju polureakcija oksidacije je: Zn(s) Zn2+(aq) + 2e.

A Redukcija je, obrnuto od oksidacije, smanjenje oksidacijskog broja odnosno primanje elektrona, navedene promjene su redom: MnO4MnO42 = Mn(VII)Mn(VI), SO32SO42 = S(IV)S(VI), HCO3 CO32 + H+ (nije redoks), ClOCl = Cl(I)Cl(I).

67

2. dio

isti kvarcni pijesak = SiO2

68 2.1. magnezijev hidrogensulfat 2.2. srebrov perklorat (ili srebrov(I) perklorat, premda navoditi valenciju srebra nije potrebno jer je uvijek jednovalentno) 2.3. barijev sulfit 2.4. SrO 2.5. Na2O2 2.6. CaC2

Ca(s) + 2H2O(l) Ca(OH)2(aq) + H2(g) ili Ca(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g)

n(H2) = n(Ca) H2 Ca = Ca Ca 0,2 g 8,314 Pa m3 K 1 mol1 273,15 K H2 = = = 1,12 104 m3 Ca 101 325 Pa 40,078 g mol1 V(H2) = 0,112 dm3 (bududi da su zadani uvjeti tlak i temperatura za koje vrijedi standardni molarni volumen plina Vm0 = 22,4 dm3/mol, moe se i preko n = V/Vm0, ali uvijek kad su navedeni tlak i temperatura bolje je raunati preko opde plinske jednadbe jer se lako zabuniti za koji tono tlak i temperaturu vrijedi Vm0 = 22,4 dm3/mol)

Ca(OH)2(aq) + CO2(g) CaCO3(s) + H2O(l) ili Ca2+(aq) + 2OH(aq) + CO2(g) CaCO3(s) + H2O(l)

69

ili bilo to slino to sadri iste atome jednako meusobno povezane, jednak broj veza i neveznih elektronskih parova te ukupni naboj 2 ili/i 2 parcijalna negativna naboja na atomima kisika, moe i rezonantne strukture ali nisu potrebne

SO42(aq) + Ba2+(aq) BaSO4(s), iako "tonije", u ovakvim sluajevima nije najsretnije rjeenje jer se eli da bude jasno iz kojih su poetnih soli potekli ioni, ali u vedini sluajeva trebala bi i jedna i druga vrsta jednadbe biti prihvatljiva.

70

treba pisati mjerne jedinice u raunu!

71

ili (nije bitno kako je okrenuto; ako nije izriito navedeno, pri crtanju Lewisove strukturne formule moe se i ne mora naznaiti 3D prostorni raspored)

trigonska bipiramida

(sva 3 F su u istoj ravnini, nevezni elektronski parovi na Cl su po jedan ispred i iza)

u obliku slova T (ili bilo to drugo to dobro opisuje oblik, ali NE piramidalna kako je navedeno u slubenim rjeenjima jer onda F ne bi bili u istoj ravnini)

72

ili rezonantne strukture:

ali ovdje nisu potrebne

(planarna) kutna ili u obliku slova V (ili bilo to drugo to dobro opisuje oblik)

73

74

C A bi bila linearna funkcija (padajudi pravac), B bi bila kvadratna funkcija (desna tj. padajuda polovica "naopake" parabole tj. parabole u kojoj je kvadratni lan pomnoen negativnim brojem), jedino eksponencijalna funkcija odgovara oblikom, a D ne bi bila pravilno okrenuta (ako se ne moe odmah vidjeti, probati sa strane nacrtati svaku od nekoliko bilo kakvih vrijednosti)

75 Vrijeme polureakcije je vrijeme potrebno da se poetna koncentracija smanji na polovicu. t1 15 min t2 10 min

krivulje se produe do yosi i gleda se gdje ju otprilike sijeku c1,0 60 mmol L1 c2,0 80 mmol L1

T2 > T1 (pri vioj temperaturi reakcija je bra (gleda se u poetku reakcije))

(brzina reakcije je nagib krivulje)

Jer su zbog osobito velike elektronegativnosti duika molekule amonijaka izrazito polarne i stoga se meusobno povezuju vodikovim vezama (meu njima djeluju najjae privlane meumolekulske sile).

76

Jer dva nevezna elektronska para na kisiku u molekuli vode jae odbijaju dva vezna elektronska para nego to jedan nevezni elektronski par na duiku u molekuli amonijaka odbija tri vezna elektronska para.

77 Baze. (primanjem protona prelazi u svoju konjugiranu kiselinu koja je crvene boje)

Kiseline. (jer daju H+ karbonatnom anionu; za hidrolizu karbonatnog aniona vidi 2009.129.)

NH4OH nije najsretnije rjeenje jer takva molekula ne postoji.

Kisela, promijenit de boju plavog lakmusovog papira u crvenu. (jer je klorovodina kiselina jaka kiselina a amonijeva luina slaba luina)

Kisela (blago kisela). Modra galica je CuSO45H2O, u vodenoj otopini CuSO4(aq), SO42 potjee iz jake kiseline, a Cu2+ iz slabe baze pa dolazi do hidrolize: Cu2+(aq) + 2H2O(l) Cu(OH)+(aq) + H3O+(aq) tj. Cu2+(aq) + H2O(l) Cu(OH)+(aq) + H+(aq) (ta dva naina pisanja hidrolize su uvijek ekvivalentni tj. svejedno je).

Mr = m / u = 1,0651 1022 g / (1,6605 1024 g) = 64,14 Ar = Mr/2 = 32,07 potraiti u periodnom sustavu najbliu vrijednost: Ar(S) = 32,06 sumpor

78

sumpor moe biti i S ili S8 (naravno pravilno izjednaeno), no ne moe nastajati SO3

sumporov(VI) oksid ili sumporov trioksid

Za princip rjeavanja zadataka kao to je 10. vidi 2008.212.

2A B

79 mmol 1 L [] L = = = 0,25 2 2 [] mmol mmol 2 L

2A 4B A 2B mmol 2 B mmol L = = =8 mmol A L 2 L

2

80

2A + B 3C mmol 3 L = = =9 A 2 [B] mmol 2 mmol 1 L 3 L C

3

5) DRAVNA MATURA LJETO 2010.

B Meu navedenima HNO3 je jedina jaka kiselina, dakle u vodenoj otopini potpuno disocirana, a voenje elektrine struje ovisi o broju ionskih jedinki u otopini (H2CO3 i H2S su slabe kiseline, a NH3 slaba baza pa su u vodenim otopinama samo djelomino disocirane, dakle znatan dio njihovih jedinki je u neutralnom, molekulskom obliku koji ne doprinosi voenju elektrine struje).

81

A Spojevi dva nemetala su kovalentni, a spojevi metala i nemetala najede ionski.

C Kubina gusta slagalina je kubina kristalna reetka koja u elementarnoj=jedininoj deliji ("unutar kocke") sadri najvedi broj atoma (dakle plono centrirana).

C Hidrogensulfatni ion je HSO4, vidi 2008.120.

B Meu navedenima ionski su spojevi: Na2O, MgO, K2O2.

82

B Zadatak suprotan zadatku 2008.19.

B Ionski spojevi u pravilu imaju najvia talita, za meusobno usporeivanje njihovih talita vidi 2008.19. i 2008.136.

C Prema opdoj plinskoj jednadbi pV=nRT pV = mRT/M p = m/V RT/M p = RT/M = pM/RT gustoda plina proporcionalna je molarnoj masi.

83 A

D U BF3 atom bora ima samo 6 valentnih elektrona.

B Vidi 2008.131.

A U osnovnom stanju Ns podljuska se posve popuni prije nego to se pone popunjavati Np podljuska, dakle tono bi bilo *Ne+ 3s2 3p2

C M(H2) < M(O2), n=m/M=N/NA N = m NA / M brojnost je obrnuto proporcionalna molarnoj masi ako su mase jednake

84

B Opda plinska jednadba pV=nRT V=nRT/p volumen plina proporcionalan je temperaraturi i obrnuto proporcionalan tlaku.

D (nadi P u periodnom sustavu...)

B Izobari su po definiciji jedinke istog masenog broja tj. zbroja broja protona i neutrona u jezgri.

D =

CH 3 COOH otopina

otopina CH 3 COOH otopina

= otopina CH3 COOH =

= 1,015

g g 1000 cm3 0,12 = 0,122 cm3 cm3 1 dm3

85

D Molekula, ne atoma! M(H2) = 2,02 g mol1, m = nM = 3 mol 2,02 g mol1

C n(H2O) = m/M = 1 mol, n(Na2CO3) = m/M = 0,1 mol, n(H2O) : n(Na2CO3) = 10 : 1

D n(C)/n(A)=3/1 n(C) = 3n(A) = 6 mol, V(C) = n(C) Vm0 = 6 mol 22,4 L/mol (jer su navedeni standardni uvjeti za koje vrijedi Vm0=22,4 L/mol; ili iz opde plinske jednadbe V(c)=n(C)RT/p)

B pOH = 14 pH = 9, c(OH) = log(pOH) mol dm3

86

C Jednako je jedinki plinova s jedne i druge strane jednadbe pa tlak ne utjee na ravnotene koncentracije, rH<0 znai da je reakcija egzotermna pa se ravnotea pomie prema produktima snienjem temperature.

B Potrebno je dovesti energiju za taljenje i vrenje (a time i sublimaciju koja je njihova "kombinacija"), a u obrnutim procesima (ovrdivanje, kondenzacija, resublimacija) energija se oslobaa.

C Red reakcije s obzirom na odreeni reaktant je potencija koncentracije tog reaktanta kojoj je proporcionalna brzina reakcije, npr. za reakciju 1. reda s obzirom na A, v=kc(A), a za reakciju 2. reda s obzirom na A, v=kc2(A).

87

A rH<0 znai da je reakcija egzotermna pa se ravnotea povedanjem temperature pomie prema reaktantima

A Na poetku reakcije prisutne su najvede koncentracije reaktanata pa je brzina reakcije najveda (najvede anse meusobnog sudara reaktanata).

A Broj plinovitih jedinki meu reaktantima i produktima je: A. 3:3, B. 4:2, C. 0:1, D. 9:10.

88 C Meu reaktantima i produktima jednak je broj plinovitih jedinki pa tlak ne utjee, udio (proporcionalan je koncentraciji) produkata povedava se dodavanjem (=povedanjem koncentracije) jednog reaktanta jer konstanta ravnotee mora ostati konstantna.

B Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tako da mijenja reakcijski mehanizam (skup jednostavnih reakcijskih koraka u kojima se reakcija koja je njihov zbroj stvarno odvija) u energetski povoljniji (takav da je energija aktivacije za korak s najvedom energijom aktivacije manja).

C Pri vedim koncentracijama reaktanata reakcija je bra jer su vede anse za meusobni sudar reaktanata.

A U stanju dinamike ravnotee brzina unapredne i unazadne reakcije su jednake.

89

A Meu navedenim otopinama jedino otopina octa je kisela (voda vapnenica tj. vapnena voda, Ca(OH)2(aq) i vodeno staklo, Na2SiO3(aq), su lunate, a otopina lakmusa je priblino neutralna).

C Povedati pH za 1 znai razrijediti kiselu otopinu na 10 puta vedi volumen = 10 puta manju koncentraciju, jer je pH dekadski logaritam koncentracije H+ pomnoen s 1 (ako nije odmah matematiki jasno, pretvoriti u koncentracije H+ i izraunati preko n1=n2 c1V1=c2V2, V2 = V1 + V(dodana voda)).

B Sve su navedene soli jake natrijeve luine te kiselina od kojih je jedino HNO3 jaka, dakle otapanje svih ostalih navedenih soli povedat de pH zbog hidrolize aniona.

A pH je suprotni (tj. pomnoen s 1) logaritam koncentracije H+ (koja je u pravilu manja od 1), dakle to je pH manji, koncentracija H+ je veda pa je otopina kiselija.

90

D Neutralizacija je reakcija izmeu kiseline i baze pri kojoj nastaje sol i voda.

Greka u rjeenjima, toan odgovor je 6,02 1022: stupanj disocijacije 1 znai da je disocijacija kiseline potpuna (dakle jaka kiselina), znai sve su prisutne molekule kiseline disocirane, a broj molekula kiseline u zadanoj otopini je, iz n=cV=N/NA, N = cVNA = 0,1 mol L1 1 L 6,02 1023 mol1 = 6,02 1022.

B Analogno zadatku 2008.130. (nije bitno koji je kation, na anodi gledamo samo oksidaciju aniona).

91

D Brzina reakcije = 1/stehiometrijski koeficijent promatrane tvari promjena koncentracije promatrane tvari/promjena vremena Stehiometrijski koeficijenti reaktanata su negativni odnosno za reaktante mnoimo s 1 jer je promjena njihove koncentracije negativna (koncentracije reaktanata smanjuju se kako reaktanti reagiraju) a brzina reakcije je dogovorno uvijek pozitivna, dakle za ovu reakciju svi izrazi za brzinu preko promjena koncentracija bili bi: = 1 (A) (B) 1 (C) 1 (D) = = = 3 2 4

C U 1 molekuli amonijaka ima 3 atoma vodika, m(NH3)/M(NH3) = N(NH3)/NA N(NH3) = m(NH3)NA/M(NH3) N(H) = 3N(NH3) = 3m(NH3)NA/M(NH3) = 317 g 6,021023 mol1 /17 g mol1 = 181023 = 1,81024.

92

2. dio
(za ovaj dio koristim test koji sam s maksimalnom tonodu rijeila na vlastitoj dravnoj maturi)

Poeljno je pisati sistemsko ime (butanska kiselina a ne octena kiselina, jo tonije bi bilo nbutanska kiselina no nije potrebno jer se ako nije navedeno podrazumijeva da je nerazgranati ugljikovodini lanac), no ne bi trebalo biti nuno ako nije u zadatku posebno naglaeno.

Priznaje se kojom je god vrstom strukturne formule 2metilpropan1ol nacrtan ovako saetom strukturnom ili punom strukturnom ili veznim crticama...

Sastavljai nisu pazili na "iznimke" te su kao toan odgovor bodovali F, nakon albi bodovali su i jedno i drugo. Zbog izrazito male veliine atoma fluora njegovi elektroni izrazito jako odbijaju nadolazedi elektron, stoga je njegov elektronski afinitet manji od onog klora isto vrijedi za sve pelemente 2. periode u odnosu na elemente ispod njih.

93

Zemnoalkalijski element 3. periode ( [Ne] 3s2).

Polumjer u periodi porastom atomskog broja pada jer jezgra vedeg naboja sve jae privlai elektrone istih ljusaka.

Plemeniti plinovi imaju najvedu energiju ionizacije (energija ionizacije moe se odrediti svim jedinkama jer se moe odrediti i djelovanjem jakim elektrinim poljem, a ne samo preko kemijske reakcije).

Cs ili Fr, ovisi priznajemo li radioaktivne elemente ija svojstva zbog tekog pripremanja i brzog raspada nisu dovoljno eksperimentalno potvrena, priznavana su oba odgovora.

94

Odita se s grafa vrijednost na osi ordinata (vertikalnoj) pri vrijednosti 80 na osi apscisa (horizontalnoj). ili 38 ili 39, poeljno je biti to precizniji mogude ali nije nuno

t je znak za povedanje temperature (arenje dakle), nije ga nuno pisati (a i moe se umjesto toga pisati +t ili za arenje ). Agregatna stanja jesu nuna.

95

reakcijska entalpija = entalpija stvaranja svih produkata entalpija stvaranja svih reaktanata (reaktanti se "odstvaraju"). Da stehiometrijski koeficijenti nisu 1, trebalo bi svaku vrijednost mnoiti odgovarajudim stehiometrijskim koeficijentom.

U entalpijskom dijagramu, ako se ne spominje energija aktivacije, nije potrebno raditi "breuljak" za energiju aktivacije. Potrebno je pisati SVE to je naznaeno na crteu.

96

Dovoljno je navesti neto od toga, najbolje ovo za elektrinu vodljivost.

Soli koje sadre Na+ kation boje plamen u uto.

Ili preciznije: vodena otopina koja sadri ione srebra.

Ili jo i bolje: Ag+(aq) + Cl(aq) AgCl(s)

Anioni su vedi od kationa i kad su izoelektronski (vidi 2007.25.), a kamo li bududi da Cl ima elektronsku konfiguraciju vedeg (s vedim atomskim brojem) plemenitog plina nego Na+.

97

Natrij, kao i ostali alkalijski metali, burno reagira s vodom i daje luinu (fenolftalein se oboji u lunatom), krui po povrini vode jer ima manju gustodu od vode, reakcija je egzotermna i u njoj se oslobaa lako zapaljivi plinoviti vodik koji se zapali im se osloboena energija ne troi na gibanje komadida natrija, plamen se oboji uto zbog nastalih natrijevih iona (vidi prethodni zadatak 4.2.).

ili: 2Na(s) + 2H2O(l) 2Na+(aq) + 2OH(aq) + H2(g) Reaktanti i produkti podcrtani su u obrazloenju odgovora 5.1.

98

= bikromatni ion(i) = Cr2O72

Cr3+(aq) daju zelenu boju.

99

Omjer mnoina koje reagiraju jednak je omjeru stehiometrijskih koeficijenata u jednadbi.

m(K2Cr2O7) : m(H2S) = [n(K2Cr2O7)M(K2Cr2O7)] : [n(H2S)M(H2S)] = M(K2Cr2O7) : 3M(H2S)

Bududi da je standardni redukcijski potencijal manji (negativniji) za cink nego za eljezo, znai da je za obrnutu reakciju (oksidaciju) vedi (pozitivniji) (za reakciju u obrnutom smjeru samo se promijeni predznak potencijala, analogno promjeni predznaka reakcijske entalpije), pa je oksidacija cinka "spontanija" (energetski pogodnija ) nego oksidacija eljeza, stoga se cink oksidira a ne reducira (uvijek se u jednom polulanku odvija oksidacija, a u drugom redukcija).

Analogno prethodnom; paziti kod eljeza je li zadano Fe2+ ili Fe3+

100

Kako bi neto reducirao, reducens se oksidira (otputa elektrone).

U elektrolizi: anioni putuju prema anodi jer je ona pozitivno nabijena, kationi prema katodi jer je negativno nabijena (to je anoda a to katoda vidi u 7.5.), u galvanskim lancima naboji elektroda su obrnuti.

U svim elektrokemijskim lancima (dakle i galvanskim i elektrolizinim) anoda je elektroda na kojoj se odvija oksidacija, a katoda je elektroda na kojoj se odvija redukcija.

Zapravo zbrajamo E0 katode i E0 anode jer zbrajamo i pripadajude reakcije, samo mijenjamo predznak E0 anode jer je E0 zadan za redukciju (standardni redukcijski potencijal) a na anodi se odvija oksidacija to je ista reakcija u obrnutom smjeru; napon mogudeg galvanskog lanka mora biti pozitivan jer su samo tada reakcije u njemu spontane (energetski pogodne smisao galvanskog lanka je oslobaanje kemijske energije koja se pretvara u elektrinu energiju).

101

41% > 39%

Greka u zadatku, stoga su za ovaj podzadatak svi dobili bodove.

Ili jednostavno: H2SO4(aq) HSO4(aq) + H+(aq) HSO4(aq) SO42(aq) + H+(aq)

102 Prikai stupnjeve disocijacije znai prikazati svaki stupanj posebno a ne samo H2SO4(aq) 2H+(aq) + SO42(aq).

(ili izraeno u kelvinima T = 272,86 K, svejedno)

103

Jer je Na3PO4 sol jake luine i slabe kiseline.

hidroliza fosfatnog aniona (dovoljno je napisati jedan stupanj)

hidroliza hidrogenfosfatnog odnosno dihidrogenfosfatnog aniona koji se pritom ponaa kao baza ili kiselina (oba se u raznim situacijama mogu ponaati i kao jedno i kao drugo jer imaju kiselinski proton koji mogu otpustiti, ali mogu i primiti jo jedan H+ jer su negativno nabijeni) tako da nastanu OH (za lunatu otopinu) ili H3O+ (za kiselu otopinu)

U oksokiselinama (jednostavne anorganske kiseline koje sadre kisik) element koji nije kisik ni vodik uvijek je u sredini, za njega su vezani atomi kisika, a za atome kisika atomi vodika (kisik je dvovalentan, vodik jednovalentan, valencija sredinjeg atoma je njegov oksidacijski broj); ukupan broj elektrona u neutralnoj molekuli je zbroj elektrona atoma koji ju ine.

104

(etiri atoma i 0 neveznih elektrona rasporeeni oko sredinjeg atoma (fosfora) daju tetraedarsku molekulu. Zapravo, u ovom sluaju toniji bi odgovor bio trostrana piramida ili izoblieni tetraedar, jer je dvostruka veza krada pa nije posve pravilni tetraedar, ali esto se ne pravi ta razlika.)

105

6) DRAVNA MATURA JESEN 2010.

C A = nagrizajude (korozivno), B = radioaktivno, C = lako zapaljivo, D = otrovno takvi proizvodi u spreju kao potisni plin sadre zapaljive (i eksplozivne) ugljikovodike

106

B analogno ljeto 2010.110.

B broj neutrona = maseni broj broj protona = 81 35

A Promjena agregatnog stanja je fizikalna promjena, ostale navedene su kemijske promjene: B. CH3CH=CH2 + H2 (uz katalizator) CH3CH2CH3, C. 2KBr(l) 2K(l) + Br2(g), D. NH4Cl(s) NH3(g) + HCl(g).

A Fotoliza je rastavljanje spoja na elemente ili jednostavnije spojeve djelovanjem svjetlosti (piroliza djelovanjem visoke temperature, elektroliza djelovanjem elektrine struje).

107

C Vidi 2009.128.

C Molekule alkohola (butan1ol) su polarne, a molekule ugljikovodika (pentan, metilbutan) i etera (dietileter) nisu (odnosno zanemarivo slabo).

A Meu izoelektronskim jedinkama, kation najvedeg naboja je najmanji vidi 2007.25.

B Uz ionsku, i kovalentnu vezu sadre soli koje sadre sloeni anion (i/ili sloeni kation, opdenito) jer su atomi unutar tog aniona povezani kovalentnom vezom. Samo kovalentnu vezu sadre: I2, CO2, H2CO3, NH3, a samo ionsku KI.

108 B Vidi ljeto 2010.131.

B Ostali su tzv. plemeniti metali koji reakcijom s kiselinom ne oslobaaju vodik samo reakcijom metala koji imaju negativan standardni redukcijski potencijal (u Voltinom nizu) s kiselinom oslobaa se vodik.

B Inhibitori, obrnuto od katalizatora, usporavaju kemijsku reakciju tako to usmjeravaju reakciju na mehanizam ija je energija aktivacije (za reakcijski korak s najvedom energijom aktivacije) veda. Enzimi su katalizatori u biokemijskim reakcijama, a katalitiki otrovi su tvari koje onemogudavaju djelovanje katalizatora.

C Kiselina je protondonor, HCO3 otputanjem H+ (vezanog uz O) daje CO32, a ostale navedene jedinke imaju samo H vezan uz C koji se ne moe tako otpustiti jer je zbog male razlike elektronegativnosti izmeu C i H ta veza slabo polarna i stoga jaa.

D Vidi ljeto 2010.18.

109

D Reakcija je: Ca(s) + H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) + H2(g).

C Metiloran mijenja boju u utu u lunatom. Ocat sadri etansku kiselinu, vino sadri vinsku kiselinu, eluani sok sadri klorovodinu kiselinu, a vapnena voda je Ca(OH)2(aq) (kalcijeva luina).

B Tijekom promjene agregatnog stanja temperatura je konstantna dok sva tvar ne prijee u novo agregatno stanje jer se toplina troi za promjenu agregatnog stanja (entalpija isparavanja).

C Zbog anomalije vode, gustoda leda manja je od gustode vode pa pri vedem tlaku led lake (=pri nioj temperaturi) prelazi u vodu.

110

A Reakcije ostalih s vodom su: CO2(g) + H2O(l) HCO3(aq) + H+(aq), SO2(g) + H2O(l) HSO3(aq) + H+(aq), SO3(s) + H2O(l) HSO4(aq) + H+(aq). Oksid daje s vodom kiselinu ako postoji oksokiselina (anorganska kiselina koja sadri kisik) u kojoj sredinji atom ima isti oksidacijski broj kao u tom oksidu.

B Pri ekstrakciji mudkanjem otopine s drugim otapalom koje se s poetnim otapalom ne mijea otopljena tvar (djelomino) prelazi u to drugo otapalo ako je u njemu bolje topljiva.

C Limunada sadri limunsku kiselinu, otopina amonijaka je lunata, tekudina u akumulatoru sadri sumpornu kiselinu, a slana voda sadri samo neutralnu sol NaCl (odnosno prirodna slana voda i manje udjele drugih soli, ali sve su priblino neutralne).

C Negativna entalpija znai je otapanje egzotermno, njime se oslobaa energija, pa je pogodnije (ravnotea pomaknuta prema produktima, tj. otopljenoj soli) pri nioj temperaturi.

111

A m/M=N/NA N=mNA/M, a molarna masa vode najmanja je meu navedenima.

B Vidi 2009.132.

D premda 4s0 nema puno smisla pisati osim ako se ba hode naglasiti da u toj (pod)ljuski nema elektrona; vidi 2007.12.

112

B Elementi malih koeficijenata elektronegativnosti nalaze se na lijevoj strani periodnog sustava, to su metali.

D Izobari imaju isti maseni broj.

C U organskom spoju koji sadri samo C, H i O, za svaku dvostruku vezu nedostajat de 2 atoma vodika u odnosu na onoliko koliko bi ih bilo u alkanu s istim brojem atoma ugljika.

A Na katodi se odvija redukcija: Cu2+(aq) + 2e Cu(s) (to je mogude jer bakar ima pozitivan standardni redukcijski potencijal pa je redukcija Cu2+ pogodna).

113

D Reakcijom halogenalkana i alkoksida nastaje eter koji sadri odgovarajude ugljikovodine lance iz tih reaktanata, dakle u ovom sluaju etoksipropan = etilpropileter = CH3CH2CH2OCH2CH3

D Izjednaena reakcija je: C5H12 + 8O2 5CO2 + 6H2O

A Izjednaena reakcija je: H2SO4 + 2NaOH Na2SO4 + 2H2O, dakle H2SO4 i NaOH reagiraju u omjeru 1:2 (neki broj formulskih jedinki NaOH neutralizira dvostruko manji broj molekula H2SO4).

A CH2=CHCH2CH3 + HBr (prema Markovnikovljevom pravilu H se vee tamo gdje ima vie H) CH3CHBrCH2CH3

114

D Meu navedenim molekulama nepolarne su: Cl2(nepolarna veza), CO2(simetrija), H2(nepolarna veza).

115 B Vidi 2008.130.

A hlaenje = smanjenje temperature = u reakciji se "troi" (vee) energija = pozitivna entalpija = endotermna reakcija

A Ostale su monoprotonske (mogu otpustiti samo 1 proton, dok fosforna kiselina H3PO4 moe 3) (mravlja kiselina = metanska = HCOOH; duikasta = HNO2; octena = etanska = CH3COOH).

D pH = log(c(H+)/mol dm3) = (jaka jednoprotonska kiselina) log(c(HCl)/mol dm3) = 2, pOH = 14 pH

116

2. dio

aerosol = jedinke krute tvari ili tekudine rasprene u plinu; pjena = plin raspren u tekudini ili vrstoj tvari; emulzija = tekudina rasprena u tekudini (koje se meusobno ne mijeaju); solgel = vrsta tvar rasprena u tekudini

117

Al2S3, Ca(ClO4)2, NH4HSO4

kalcijev cijanid / kalcijev cianid, eljezov(III) fosfat dihidrat, kalijev nitrit obavezno navesti valenciju eljeza jer moe biti i II

Ca2+<K+<Ar<Cl<S2 (vidi 2007.25.)

broj elektrona / elektronska konfiguracija

118

(spremite se ignorirati "zid od teksta" i usredotoiti se na one podatke koji su vam doista bitni, ovdje sam bitan dio zadatka uokvirila)

CaS

119

Ako ju ne moete posve jasno drati u glavi, uvijek je dobro jedininu deliju negdje sa strane nacrtati (ako je potrebno za koordinacijski broj i docrtati jo dijelove susjednih) i onda brojati po crteu.

120

kalcijev oksid ugljikov(IV) oksid (ili ugljikov dioksid)

121

ili CaO(s) + H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH(aq) (da voda nije u velikom suviku, nastao bi vie Ca(OH)2(s) jer je kalcijev hidroksid tek umjereno topiv u vodi)

ili Ca2+(aq) + 2OH(aq) + 2H+(aq) + SO42(aq) CaSO4(s) + H2O(l)

122

kalcijev sulfat

ili bilo to s istim rasporedom atoma, odgovarajudim ukupnim brojem elektrona te ukupnim nabojom 2 ili/i parcijalnim nabojima 1 na dva atoma kisika, ili rezonantne strukture ali nisu potrebne ako nije naglaeno

Kp se zapisuje i s njom rauna isto kao Kc samo su ravnoteni parcijalni tlakovi umjesto ravnotenih koncentracija (parcijalni tlak = tlak plinovitog sastojka / ukupni tlak smjese) .

123

2. (rH<0 = egzotermna reakcija = povienje temperature pogoduje endotermnoj povratnoj reakciji, nastanku reaktanata iz produkata), 3. (3 plinovite jedinke u jednadbi na strani reaktanata, 2 na strani produkata), 4. (povedanjem parcijalnog tlaka jednog od reaktanata mora se povedati i parcijalni tlak produkta kako bi konstanta ostala konstantna tj. nepromijenjena)

Katalizator ne utjee na poloaj ravnotee (ravnotene koncentracije reaktanata i produkata), nego samo ubrzava reakciju pa omoguduje postizanje ravnotee u kradem vremenu.

124

Samo zbrojiti sve atome ugljika, kisika i vodika na strukturnoj formuli (na svakom spojitu crtica nalazi se po jedan C s odgovarajudim brojem H da bude etverovalentan).

125

w(H) = m(H) / m(C6H8O7) = 8Ar(H) / Mr(C6H8O7) = 8Ar(H) / [6Ar(C) + 8Ar(H) + 7Ar(O)]

3 (vidi strukturnu formulu na poetku zadatka: limunska kiselina ima tri karboksilne skupine (COOH) pa je triprotonska kiselina moe otpustiti 3 H+, pa toliko OH treba za njenu potpunu neutralizaciju, pri emu postane C6H5O73 anion)

Esterifikacijom iz (karboksilne) kiseline i alkohola nastaje ester i voda. Reakciju je mogude, zapravo i poeljno, napisati kao ravnotenu jer esterifikacije to u pravilu jesu. Ako se to posebno ne trai, u organskim reakcijama nije nuno pisati agregatna stanja.

126

etilmetanoat (ili etilformijat, ali bolje se drati standardnog)

Fe(s) | Fe2+(aq) || Ag+(aq) | Ag(s) opda shema uobiajenih jednostavnih galvanskih lanaka:
metal anode (s) | kation anodnog metala (aq) || kation katodnog metala (aq) | metal katode (s) (pie se od anode prema katodi jer tako putuju elektroni (na anodi se otputaju, na katodi primaju))

anoda oksidacija, katoda redukcija

anodnu i katodnu reakciju pomnoiti odgovarajudim brojevima da u svakoj bude jednak broj elektrona te zbrojiti (pri zbrajanju se elektroni pokrate) kao kad se rjeava redoks

127

Vidi 2009.27.6.

eljezo iz elika de korodirati (oksidirati se u eljezove ione koji tvore vrste eljezove okside odnosno hru), i to bre nego to bi bez prisutnosti srebra jer de nastati galvanski lanak opisan u zadatku.

128

7) DRAVNA MATURA LJETO 2011.

D A = korozivno (nagrizajude), B = radioaktivno, C = zapaljivo)

D Intenzivne veliine su one koje ne ovise o tome koji i koliki dio uzorka promatramo, npr. plinu u posudi odredit demo isti tlak bez obzira promatramo li 1 cm3 iz jednog kuta ili 2 cm3 iz drugog kuta, dok de volumeni pa time i mase i mnoine ta dva zamiljena djelida uzorka biti razliite pa su to ekstenzivne veliine.

B Kuhinjski eder je saharoza, med je smjesa ponajvie glukoze i fruktoze, vakada guma i okolada su smjese mnogih tvari.

A I ta de smjesa najvjerojatnije biti u tekudem stanju: ledite smjese vode i kuhinjske soli nie je od ledita vode, moe se spustiti do oko 20C; otapanje NaCl je vrlo blago endotermno (za nj se troi

129 energija), a taljenje leda je jo puno jae endotermno; no pitanje nije sasvim dobro postavljeno jer ako bi leda bilo izrazito malo, a soli izrazito puno, temperatura bi morala biti via.

D Voda (vrlo polarno otapalo) i dietileter (skoro nepolarno otapalo) se ne mijeaju, mudkanjem vodene otopine joda s dietileterom vedi dio joda prelazi u dietileter jer je u njemu bolje topljiv, a taj postupak odjeljivanja izmudkavanjem na temelju razliite topljivosti u otapalima koja se ne mijeaju naziva se ekstrakcija. Sublimacijom se jod moe izdvojiti samo iz smjese s drugim vrstim tvarima jer iz otopine nede sublimirati nego de istovremeno isparavati i otopina i jod. Filtracijom se mogu odvojiti samo vede jedinke (iz suspenzije, eventualno koloidne kroz filtre osobito sitnih pora), a ne pojedinane molekule u pravoj otopini. Nekom vrstom kromatografije vjerojatno bi se mogla izdvojiti manja koliina joda, no to nema izravne veze s navedenom topljivosti.

B Strukture A, C i D su nemogude jer imaju vie valentnih elektrona nego to ih imaju svi atomi od kojih se sastoje zajedno (pa bi morale imati negativni naboj). Struktura C je dodatno nemoguda jer vodik (1. perioda) ne moe imati vie od 2 valentna elektrona (a ovdje bi imao 4) te ugljik (2. perioda) ne moe imati vie od 8 (a ovdje bi imao 12), kao i struktura D (ugljik!). ak i kad bi ostale dane strukture bile mogude, struktura B je najpogodnija jer svi atomi imaju zadovoljen oktet (odnosno vodik dublet) i ostvaren je maksimalan broj kovalentnih veza, a minimalan broj neveznih elektrona.

130

B Amidna skupina je R1CONR2R3R4 , pri emu su kisik i duik vezani za ugljik (kisik dvostrukom vezom, duik jednostrukom) a Rovi mogu biti bilo to, dakle u to se ubraja i oznaeni dio. Ovo nije peptidna veza peptidna veza je podvrsta amidne veze: amidna veza izmeu dviju aminokiselina.

131

je karboksilna skupina (COOH); ovaj spoj je takoer ester (zbog

) i aromatski spoj (zbog

) ali to nije ponueno

A Na svim krajevima i lomovima crtica nalaze se atomi ugljika s odgovarajudim brojem atoma vodika da ugljik bude uvijek etverovalentan; dvostruka crtica znai dvostruku vezu.

D eljezo, Fe, ima atomski broj 26, dakle elektronsku konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d6, dakle 42=8 selektrona.

132

D Magnezij, Mg, ima atomski broj 12. Dvovalentni ion Mg2+ ima 2 elektrona manje, dakle elektronskom konfiguracijom odgovara najbliem plemenitom plinu neonu koji ima atomski broj 10.

B strukture su: A

,B

,C

,D

, ukupni brojevi nevezanih elektronskih parova ("parova tokica") u njima su redom: A 4, B 12, C 9, D 11

133

D U jako kiselom mediju aminokiseline (i molekule opdenito) su maksimalno protonirane H+ se spojio gdje god ima smisla da se spoji jer tih H+ u jako kiselom ima jako puno; obrnuto, u jako lunatom bile bi minimalno protonirane (struktura B) jer ima puno OH koji uzima svaki raspoloivi H+ k sebi.

B Vodikove veze su najjaa vrsta meumolekulskih interakcija (meu neutralnim molekulama) pa su vrelita molekulskih tvari koje ih tvore najvia, a tvore ih spojevi koji imaju atom vodika vezan uz jako elektronegativni atom (O, N ili F). Van der Waalsove su slabija vrsta meumolekulskih interakcija koje djeluju izmeu svih jedinki (dakle i u alkoholima i u eterima podjednako). Napetost povrine posljedica je svih meumolekulskih interakcija, isto kao i vrelite, a pod inertnost molekula misli se ili na njihovu masu (moment inercije) a naglaeno je da su mase sline ili na kemijsku inertnost (nereaktivnost), koja nema veze s vrelitem.

D Izobari imaju isti maseni broj (a to je zbroj broja protona i broja neutrona u jezgri jednog atoma).

134

D Sve te jedinke imaju 10 elektrona (8+2, 10, 111, 122), to su izoelektronske jedinke.

A Spojevi s razliitim brojem bilo kojih atoma i razliite molekulske mase nisu nikakvi izomeri (nemaju nita isto, osim eventualno empirijsku formulu), a spojevi iste strukturne a razliite molekulske formule ne mogu postojati.

135 C Masti i ulja su esteri glicerola (propan1,2,3triola) i triju istih ili razliitih molekula viih masnih

kiselina (karboksilnih kiselina s vie od 10 C atoma) , ako unutar tih viih masnih kiselina nema dvostrukih (ni trostrukih) veza izmeu C atoma (dakle to su zasidene vie masne kiseline), to su zasidene masti (ako ima tih viestrukih veza, onda su to nezasidena ulja).

C = (etanol) (etanol) etanol (otopina) = = (otopina) (otopina) etanol (otopina) etanol (otopina) etanol (otopina) 0,342 950 g dm3 = = = 7,05 mol dm3 (etanol) 46,06 g mol1

136 (O2 ) 2 = O2 = 2 CH4 = 4 mol O2 = (CH4 ) 1 3 1 1 4 mol 8,31 Pa m K mol 273 K = = 0,0896 m3 = 89,6 dm3 , 101 325 Pa 3 1 ili = = 4 mol 22,4 dm mol 3 1 = 89,6 dm3 jer su zadani uvjeti pri kojima znamo da je = 22,4 dm mol

C 1 H2 SO4 = 2 H2 SO4 1 1 = 2 2 1 1 120 g dm3 200 cm3 2 = = = 480 cm3 2 50 g dm3

C Cu2+ + 2e Cu; = = = 2 32 g 9,65 104 A s mol1 = = = 9,0 A 63,5 g mol1 3 3600 s

A OH = 2 Ca OH 2 2 Ca OH 2 2 0,37 g = = otopina Ca OH 2 otopina 74,12 g mol1 5 dm3

137 OH = 2,7; pH = 14 pOH = 11,3 mol dm3

pOH = log

A Ioni srebra s kloridnim ionima tvore netopljivi srebrov klorid, AgCl. Sve druge soli koje mogu nastati kombinacijom srebrovih, nitratnih i iona iz ostalih ponuenih soli su topljiv(ij)e.

B Br2 + 2I 2Br + I2 Brom (halogeni element koji se nalazi vie u skupini) je reaktivniji nego jod pa ga "istiskuje" iz otopina njegovih soli (pogodnije je da manje reaktivan element bude u elementarnom stanju).

A Redukcija aldehida (nije bitno s im, LiAlH4 je samo jedan izrazito jak reducens koji reducira svaki

organski spoj koji ima karbonilnu (C=O) skupinu): su se 2 dodatna atoma vodika (jedan na ugljik, drugi na kisik), dakle to je adicija.

Spojila

138

C Entalpija otapanja je pozitivna (iz dijagrama, otopljeni ioni imaju viu entalpiju nego kruti KNO3), dakle za otapanje je potrebna energija, koja se uzima iz sustava u obliku topline pa se temperatura smanjuje.

A Duik je najzastupljeniji sastojak zraka. Magnezijev nitrid je Mg3N2.

B Pri nastajanju kemijskih veza uvijek se oslobaa energija (a za kidanje veza uvijek je potrebna energija), a tim oslobaanjem topline raste temperatura.

139

C Pri endotermnom procesu "troi" (vee) se enegija, pa mu pogoduje kad ima vie raspoloive energije, a to je pri vioj temperaturi.

B Smanjenje tlaka omoguduje nastanak vie plinovitih jedinki, dakle ravnotea se pomie prema onoj strani jednadbe na kojoj je vedi ukupni broj molekula tvari u plinovitom stanju.

B Ako su estice sitnije (cink u prahu), reakcija se odvija bre jer je veda dodirna povrina reaktanata, dakle mjehuridi se oslobaaju vedim intenzitetom.

140

A Koncentracija reaktanata se smanjuje (A i C), produkata povedava (B), promjene koncentracija (razlika visine krivulje na poetku i na kraju) A, C i B odnose se kao 3:1:2.

A Mramor je CaCO3, kisele kie sadre ponajvie H2SO4 nastalu reakcijom SO3 s vodom (SO3 nastaje oksidacijom kisikom iz zraka SO2 koji je sastojak ispunih plinova nekih tvornica i automobila).

141

C BrnstedLowryjeve baze su protonakceptori jedinke koje u reakciji primaju H+ (kiselobazne reakcije promatrajte kao ravnotene, u oba smjera).

C CN je anion slabe kiseline HCN pa dolazi do njegove hidrolize: CN + H2O HCN + OH (jednadba u prethodnom zadatku!) te nastali OH povedavaju lunatost. Kalijev kation i ostali navedeni anioni potjeu iz jake baze odnosno jakih kiselina pa ne podlijeu hidrolizi i stoga ne utjeu na pH.

A alotropna = elementarna tvar koja ima vie strukturnih oblika, izomerna = neelementarna tvar koja ima vie strukturnih oblika, polimerna = tvar od velikih molekula koje se sastoje od puno kovalentno povezanih ponavljajudih malih podjedinica

142

D II I II oksidacijski broj P = 0 4 2 + 1 + 2 Mg H O4 (jer je zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u neutralnoj molekuli 0)

C Na anodi se uvijek odvija oksidacija ("anioni putuju prema anodi, kationi putuju prema katodi"). U ovakvoj elektrolizi kloridni ioni Cl mogu se samo oksidirati (otpustiti elektrone) jer su maksimalno negativni (Cl u njima ima svoj minimalan oksidacijski broj), a bakrovi ioni Cu2+ mogu se samo reducirati (primiti elektrone) jer su maksimalno pozitivni (Cu u njima ima svoj maksimalan oksidacijski broj).

A Metal s negativnijim redukcijskim potencijalom tee se reducira, dakle lake se oksidira (prelazi u svoje katione u otopinu). Metal s pozitivnijim redukcijskim potencijalom lake se reducira, dakle njegovi kationi prelaze u elementarni metal koji se taloi.

143

2. dio

Kiseli oksidi s vodom daju kiseline (SO2 + H2O H+ + SO3), bazini luine (K2O + H2O 2K+ + 2OH), a neutralni ne reagiraju s vodom (daju neutralne otopine ili se u vodi uopde ne otapaju). Kiseliji su oksidi elemenata koji su vie gore desno u periodnom sustavu (nemetala), a baziniji vie dolje lijevo (metala).

Treba razvrstati koloidne sustave: aerosol su estice krutine ili tekudine rasprene u plinu, pjena plin raspren u tekudini, emulzija tekudina rasprena u tekudini. elatina je vrsta tvar rasprena u tekudini = solgel. Morska voda nije koloidni sustav (otopljeni ioni manji su od koloidnih dimenzija, a eventualni pijesak, plankton i sl. vedi), kao ni planinski zrak (homogena smjesa plinova).

Trostruku vezu ini 1 i 2 veze (prva veza koja nastaje je , kao to su i prve orbitale u periodi s, a eventualne daljnje jedna ili dvije veze su , kao to slijede p orbitale).

144

Kontinuirani spektar potjee iz "obinih" izvora svjetlosti (Sunce, arulja, svijeda...), a linijski iz uarenog plina elementarne tvari (npr. neon, pare ive...).

Kiselobazni indikatori moraju biti SLABE kiseline ili baze kako bi to manje utjecali na pH otopine koji se pomodu njih odreuje.

ili CH3CHCl2

Metiloran mijenja boju u crvenu u kiselom, a meu navedenim otopinama kisela je samo sumporna kiselina (otopina NaCl je neutralna, a LiOH lunata).

145

(jer se pretpostavlja potpuna reakcija, no nije bila greka napisati s LiHSO4)

Li+ se pri elektrolizi vodene otopine ne mogu reducirati (ne nastaje elementarni litij jer je prereaktivan) niti SO42 (ni HSO4) oksidirati (sumpor ima svoj maksimalni oksidacijski broj; za rastavljanje sloenih iona potrebna je puno veda energija), pa se odvija elektroliza vode, nastaju plinovi vodik i kisik, vidi dalje.

Na katodi se odvija redukcija, a na anodi oksidacija vode. Otopina je neutralna (Li2SO4 je sol jake kiseline i jake baze) pa se mogu prema potrebi pisati i H+ i OH.

Otvoreni sustav izmjenjuje tvari i energiju s okolinom, zatvoreni izmjenjuje samo energiju, a izolirani ni tvari ni energiju, dakle zataljena epruveta (nikakve estice ne mogu izadi iz nje niti udi u nju) sa stijenkama koje nisu od izrazito dobrog toplinskog izolatora je zatvoreni sustav.

146

Zagrijavanje (povedanje temperature) pogoduje odvijanju reakcije u smjeru u kojem je endotermna (u kojem se "troi" energija). Reakcija je u napisanom smjeru egzotermna (H<0) to znai da je u obrnutom smjeru (produktireaktanti) endotermna. U ovakvom sluaju to se moglo znati i bez danog predznaka promjene entalpije jer se energija uvijek oslobaa nastajanjem veze, a "troi" za kidanje veze.

(vidi 6.2.)

Povedanje tlaka pogoduje smanjenju broja plinovitih jedinki jer je tlak plina proporcionalan broju jedinki (p = nRT/V = NRT/(NAV) ).

147

n1(OH) = n(NaOH) = c(NaOH)V(NaOH) = 1,5106 mol dm3 4,5103 dm3 = 6,75109 mol n2(OH) = n(KOH) = c(KOH)V(KOH) = 2,5106 mol dm3 3,5103 dm3 = 8,75109 mol n(H+) = n(HCl) = 1,5106 mol dm3 1,5103 dm3 = 2,25109 mol n(suviak OH) = n1(OH) + n2(OH) n(H+) = 1,325108 mol V(ukupni) = V1 + V2 + V3 = 9,5 cm3 = 9,5103 dm3 c(OH) = n(suviak OH)/V(ukupni) pOH = log(c(OH)/mol dm3) pH = 14 pOH = 8,14 Rezultat: pH = 8,14

Jer je otopina lunata (OH su u suviku). Dobar je i odgovor ruiasto. n1(OH)+ n2(OH) > n(H+)

148

l= 2r(Cu)n(Cu)NA = 2 128 1012 m 0,25 mol 6,02 1023 mol1 = 3,85 1013 m Rezultat: l = 3,85 1013 m

ili: plono centrirana kubina

149

=Ca(OH)2

"bazini sulfati" (smjesa sulfata i hidroksida)

Najmanji (najvie negativan) redukcijski potencijal znai da se najlake oksidira (jer mu se ioni najtee reduciraju) pa je pri tome najjae redukcijsko sredstvo.

150

Pie se "kako se kredu elektroni" od anode (oksidacija) prema katodi (redukcija). | je granica elektrode i elektrolita (otopine u koju je uronjena), || je elektrolitski most (gel koji sadri neku ionsku tvar iji se ioni mogu gibati kroza nj, a ne sudjeluju u elektrokemijskoj reakciji i povezuje anodu i katodu kako bi se zatvorio strujni krug). Razlika potencijala je jednostavno E(vedi) E(manji) ( = E(katoda) E(anoda)), mora biti pozitivna kako bi se reakcija u galvanskom lanku odvijala.

Na katodi se odvija redukcija iona metala s vedim redukcijskim potencijalom.

Dakle, ne bi se izluio aluminij! (obrnuto, da se Al ploica uroni u otopinu Cu2+ iona, izluivao bi se Cu, a Al prelazio u otopinu, dakle na ploici bi se pojavljivao crvenosmei metalni sloj)

Aluminij se moe zatititi od korozije eloksiranjem (vidi 9.6.), a ne moe pospjeiti koroziju eljeza stvaranjem galvanskog lanka kao ostali navedeni metali koji imaju vedi redukcijski potencijal nego eljezo.

151

152 0,9 0,7 mol dm3 = = 0,0167 mol dm3 s1 28 16 s

Iz molekule se uklanja H i Br i nastaje dvostruka veza CH3 CHBrCH2 CH3 + OH

CH3 CH = CHCH3 + Br + H2 O (preteno) CH2 = CHCH2 CH3 + Br + H2 O (manje)

OH Cr O 3 | CH3 CHCH2 CH3

O || CH3 CCH2 CH3

LiAlH4 je jak reducens, reducira spojeve koji sadre karbonilnu skupinu (aldehide, ketone, karboksilne kiseline...) u alkohole, vidi 26. zadatak u 1. dijelu.

153

odnosno

+ 3H2

+ 2H2O

Kao i drugi amini, anilin reagira kao slaba baza (hidroliza).

pOH = 14 pH = 14 8,89 = 5,11 c(OH) = 10pOH mol dm3 = 7,762 106 mol dm3 c(C6H5NH3+) = c(OH) = 7,762 106 mol dm3 c(C6H5NH2) = 0,15 mol dm3 7,762 106 mol dm3 0,15 mol dm3 (7,762 106 je premalo u

154 odnosu na 0,15 da bi se vidjela razlika kad se zaokrui) ( c(H2O) = 1 mol / 0,018 dm3 = 55,56 mol dm3 )

7,762 106 mol dm3 2 = 4,017 1010 mol dm3 0,15 7,762 106 mol dm3

Jer je konstanta manja od 1.

Kao i svaka slabo bazina otopina, s vremenom se neutralizira ugljikovim dioksidom iz zraka koji je kiseli oksid pa postaje sve manje bazina.

n(C) : n(H) : n(O) = 64/12 : 13,5/1,01 : 21,6/16 = 5,33 : 13,4 : 1,35 = 3,94 : 9,92 : 1 4 : 10 : 1 Er = 412 + 101,01 + 16 = 74,1 74 = Mr (dakle molekulska i empirijska formula su jednake) Molekulska formula je C4H10O.

155

(ovdje, kao i svugdje drugdje ako se izriito ne trai, moe i puna strukturna formula, ne mora ovako veznim crticama)

(sastavljai ispita zaboravili su da mu izomeri mogu biti i eteri pa nisu prikladno ograniili pitanje, trebalo je navesti samo prva tri izomera one koji su alkoholi)

(jer bi pri tome morala pucati CC veza, za to je potrebna veda energija)

(reakcijom alkohola i kiseline nastaje ester i voda; jo bi tonije bilo staviti strelice za povratnu reakciju, a moe i katalizator (H2SO4) iznad strelice)

(ili (1,1dimetil)etil propanoat)

156

8) DRAVNA MATURA JESEN 2011.

C Natrijev klorid topljiv je u vodi, a kalcijev karbonat nije. Nakon otapanja i filtracije na filterpapiru (talog) ostane neotopljen kalcijev karbonat, a kroz njega proe (filtrat) vodena otopina natrijeva klorida, iz koje se natrijev klorid moe dobiti isparavanjem vode. Ni jedna od navedenih soli ne sublimira pri uvjetima koji se mogu lako postidi niti je magnetina (magnetino je samo nekoliko metala, od kojih su esti jedino Fe, Co, Ni, a sublimiraju u pravilu tvari koje se sastoje od molekulskih kristala, kao to je jod). Destilacijom bi se samo opet razdvojila voda od poetne smjese.

C 4 atoma nije isto to i etveroatomna molekula! itd.

D CaF2 je formulska jedinka jer je CaF2 preteno ionski spoj zbog velike razlike elektronegativnosti Ca (metal) i F (nemetal), a ostalo navedeno su kovalentni spojevi izmeu nemetala, dakle molekule.

157

A X daje mrlju na kromatogramu na istom mjestu kao alanin (2.).

A Manje estice (obino estice otapala, tekudine) prolaze kroz pore filtra (npr. filterpapir ili gaza), a vede estice (obino estice krute tvari) ne mogu prodi pa ostaju na filtru.

158

C broj neutrona = broj nukleona broj protona = maseni broj redni broj = 109 47 = 62

B jer u samom zadatku tako pie (zadatak je poniten tj. taj bod je dan svima zbog te greke u tiskanju), no prema slici toan bi odgovor trebao biti C: s vodenom otopinom edera arulja ne svijetli jer je eder (saharoza) molekulska tvar pa njena otopina ne provodi elektrinu struju, s vodenom otopinom NaCl arulja svijetli najjae jer je ta ionska tvar jaki elektrolit (sol jake kiseline i jake baze) koji je u otopini potpuno disociran na Na+ i Cl pa ta otopina dobro provodi elektrinu struju, a s octenom kiselinom arulja svijetli slabije jer je to slaba kiselina pa je djelomino disocirana (stupanj disocijacije manji od 1 tj. neke jedinke su u otopini prisutne u obliku iona CH3OO i H+ a neke u obliku molekula CH3COOH) i stoga njena otopina iste mnoinske koncentracije slabije provodi elektrinu struju (jer ima manju mnoinsku koncentraciju iona), kae se da je slabi elektrolit.

B Spoj dva nemetala, a ostali su svi po jednog metala i nemetala (prema Paulingovim koeficijentima elektronegativnosti, kovalentne su veze izmeu elemenata koji se po elektronegativnosti razlikuju za manje od 1,9, ali naravno da ne treba znati koeficijente elektronegativnosti napamet).

159

C Vodikova veza je nekovalentna veza izmeu atoma vodika kovalentno vezanog uz neki elektronegativni atom (F, O ili N) i nekog drugog elektronegativnog atoma (koji ima na sebi nevezni elektronski par). Oznaava se s tri crtice. To je najjaa vrsta meumolekulskih privlanih sila (moe biti i meu razliitim dijelovima iste molekule).

B Najelektronegativniji elementi najlake primaju elektrone (tvore anione), to su elementi koji imaju veliku prvu energiju ionizacije (teko otputaju elektron) i veliki elektronski afinitet (anioni im teko otputaju elektron, dakle atomi ga lako primaju). Elektronegativnost se kroz periodni sustav mijenja priblino obrnuto nego veliina atoma (elektronegativnost je najveda gore desno, a najmanja dolje lijevo). Plemeniti plinovi (18. skupina) ne tvore dovoljno spojeva da bi im se odredila elektronegativnost. Najelektronegativniji kemijski element je fluor.

D (uglate zagrade *+ znae ravnotene koncentracije tj. koncentracije pri mjerenju, a indeks 0 znai poetne koncentracije) [A] = [H+] = 10pH mol/dm3 = 103,7 mol/dm3 = 2 104 mol/dm3

160 [ ] 2 104 mol/dm3 = = 0,2 0 () 1 103 mol/dm3

D MgF2

B Tekudina rasprena u tekudini je emulzija (npr. majoneza ulje u vodi).

161

D Katalizatori omoguduju mehanizam reakcije (niz koraka najede meumolekulskih sudara kako se reakcija doista odvija) za iji je energetski najzahtjevniji korak potrebna manja energija nego za energetski najzahtjevniji korak nekatalizirane reakcije, a to je manja potrebna energija, to je veda ansa da de jedinke pri sudaru imati dovoljnu energiju za reakciju, pa pri vedem udjelu meumolekulskih sudara dolazi do reakcije i stoga je reakcija ukupno bra.

C Amonijak je NH3 (jedna molekula amonijaka sastoji se od jednog atoma duika i tri atoma vodika) pa se pri njegovom nastanku mnoine (odnosno brojnosti jedinki) duika i amonijaka moraju odnositi n(N2) : n(H2) = 1 : 3, a volumeni plinova pri istim uvjetima (tlaku i temperaturi) odnose se jednako kao njihove mnoine (prema opdoj plinskoj jednadbi pV = nRT).

A Omjer broja atoma isti je kao omjer mnoina (mnoina je brojnost podijeljena s Avogadrovom konstantom) pa izraunamo mnoine iz n = m/M n(H) : n(O) = 4 g / (1 g/mol) : 64 g / (16 g/mol) = 4 mol : 4 mol = 1 : 1.

162

C Trai se reakcijska entalpija za reakciju: CaCO3(s) CO2(g) + CaO(s). Reakcijska entalpija = zbroj entalpija stvaranja produkata zbroj entalpija stvaranja reaktanata = fH[CO2(g)+ + fH[CaO(s)] fH[CaCO3(s)] = 394 kJ mol1 636 kJ mol1 (1204 kJ mol1) = 174 kJ mol1

B Reducira se jedinka ijim atomima se smanjuje oksidacijski broj: oksidacijski broj kisika mijenja se iz 0 u O2 , u 2 u Fe2O3 i SO2

B Na anodi se uvijek odvija oksidacija, a oksidacija je otputanje elektrona (2Cl Cl2 + 2e) i povedanje oksidacijskog broja (iz 1 u Cl u 0 u Cl2). Nije bitno za rjeenje, ali zadana jednadba nije dobro izjednaena, treba biti: 2Cl + Fe2+ Cl2 + Fe ili 6Cl + 2Fe3+ 3Cl2 + 2Fe (u izjednaenoj jednadbi treba meu reaktantima i produktima biti jednako ne samo svake vrste atoma nego i naboja).

163

C Razlika potencijala E = Eredukcija Eoksidacija = Evedi Emanji = 0,25 V (0,76 V) = 0,51 V

B Na anodi se uvijek odvija oksidacija (a nikad redukcija), oksidirati se moe samo ono to moe otpustiti elektrone (aluminijevi ioni, Al3+, ved su otpustili maksimalan broj elektrona tj. sve elektrone iz vanjske ljuske, ne mogu postati Al4+), anodna polureakcija ista je kao u 20. zadatku (2Cl Cl2 + 2e ).

A Daniellov lanak sastoji se od bakra i cinka.

C Sloeni anioni (koji se sastoje od vie atoma, npr. u ovom sluaju SO42) ne mogu se rastaviti elektrolizom vodenih otopina (jer bi za to bila potrebna puno veda energija, a u ovakvim sluajevima i jer S u SO42 ima svoj maksimalni oksidacijski broj) pa se umjesto toga odvija odgovarajuda polureakcija iz elektrolize vode, to je na anodi oksidacija: 2H2O(s) 4e +4H+(aq) + O2(g).

164

A Ionski produkt vode je umnoak ravnotenih koncentracija H+ i OH tj. konstanta ravnotee za reakciju H2O H+ + OH (u koju se ne uraunava koncentracija H2O) i pri 25C u svakoj vodenoj otopini iznosi 1014 mol2 dm6 (kao i druge konstante ravnotee u otopinama, ovisi samo o temperaturi).

B Ako zagrijavanjem zasidene otopine dolazi do taloenja, znai da se topljivost smanjuje povedanjem temperature (usput, to se dogaa ako je otapanje jako egzotermno).

D Crveni lakmus poplavi u lunatoj otopini, kakva je vodena otopina amonijaka (a plavi lakmus pocrveni u kiseloj otopini). Ocat je kiseo (octena kiselina) pa bi u njemu plavi lakmus pocrvenio, a voda i etanol su (priblino) neutralni pa u njima nijedan lakmus ne bi promijenio boju.

165 C pOH = log(c(OH)/mol dm3) = log(c(NaOH)/mol dm3) = log 104 = 4, pH = 14 pOH = 14 4 = 10

B Ako se u reakciji oslobaa toplina (takva reakcija se zove ezgotermna), pogoduje joj nia temperatura, a povedanjem temperature ravnotea se pomie prema reaktantima, vidi 26. zadatak.

B pH 9 je lunato, fenolftalein mijenja boju u ruiastu u lunatom tj. pri povedanju pH iznad 89. Plavi lakmus mijenja boju u crvenu i timolsko plavo u utu u kiselom.

B U sumporovodinoj kiselini (vodena otopina inae plinovitog sumporovodika, H2S(aq)) sumpor ima svoj najmanji mogudi oksidacijski broj 2. U sumpornoj kiselini (H2SO4) oksidacijski broj sumpora je 6, u sumporastoj (H2SO3) je 4, a u peroksodisumpornoj (H2S2O8) takoer 6 (u peroksodisumpornoj kiselini oksidacijski brojevi atoma S moraju se odreivati iz strukturne formule: molekula peroksodisumporne kiseline sastoji se od dvije molekule sumporne kiseline povezane preko dva atoma kisika koji su izgubili svoje atome vodika zgodno je uoiti da je oksidacijski broj u anorganskoj dikiselini jednak oksidacijskom broju u odgovarajudoj obinoj kiselini)

166

D Bromovodik je HBr, konjugirana baza se dobije odvajanjem H+

C w(H) = m(2H) / m(H2O) = [Ar(2H) u]/ [Mr(H2O) u] = 2Ar(H) / (2Ar(H) + Ar(O)) = 2,02 / 18,02 = 0,112

B (greka u slubenim rjeenjima!) 2NaOH + H2SO4 Na2SO4 + 2H2O (NaOH) 2 = (H2 SO4 ) 1 n(NaOH) = 2n(H2SO4) c(NaOH) V(NaOH) = 2c(H2SO4) V(H2SO4) NaOH = 2 H2 SO4 (2 4 ) 2 1 mol dm3 2 dm3 = = 2 mol dm3 (NaOH) 2 dm3

167 B Konjugirana kiselina sadri jedan H+ vie nego njezin par (konjugirana baza) na suprotnoj strani jednadbe.

A Ksantoproteinska reakcija je reakcija s koncentriranom HNO3 u kojoj proteini daju uto obojenje (zbog nitriranja aromatskih aminokiselina).

D Prikazane molekule imaju istu molekulsku formulu (broj C i H atoma), a razliite strukturne formule (u prvom spoju su na jedan C u dvostrukoj vezi jednostrukom vezom vezane skupine CH3 i C2H5, a na drugi takav C skupine H i CH3, a u drugom spoju su na jedan C u dvostrukoj vezi jednostrukom vezom vezane dvije skupine CH3, a na drugi H i C2H5). Sustavni nazivi tih spojeva bili bi: 3metilpent2en, 2metilpent2en.

B H2C=CHCH3 + HCl H3CCHClCH3 (prema Markovnikovljevom pravilu, vodik se adira tamo gdje ved ima vie vodika).

168

D Pitanje je pomalo nespretno postavljeno, misli se: spoj s kojom od navedenih molekulskih formula postoji u dva geometrijska izomerna oblika (cis i trans). Spoj D postoji u oblicima:

cis1brom2kloreten trans1brom2kloreten (oba vodika s iste strane) (vodici s razliitih strana) Spojevi A, B i C barem na jednom od 2 C atoma meusobno povezana dvostrukom vezom imaju vezana dva ista atoma (opdenito: ili skupine atoma) pa ne postoje kao geometrijski izomeri, nego postoji samo po jedan spoj s takvom molekulskom formulom.

B Spojevi na slici B vidljivo se odnose kao predmet i zrcalna slika. A su strukturni izomeri (razliite strukturne formule i bez da uzmemo u obzir prostorni raspored), C su geometrijski (cistrans) izomeri (poput onih u prethodnom zadatku), a D su identine molekule gledane s razliitih strana (npr. ako

169 zarotiramo prvu molekulu oko veze CO za tredinu kruga, ili dvije tredine kruga u drugom smjeru, dobit demo drugu molekulu).

170

2. dio

1.1. A, B, F (to su zasideni, necikliki ugljikovodici; ako je broj atoma C u ugljikovodiku n, maksimalan broj atoma H u njemu je 2n+2) 1.2. B, F (oba imaju jednaku molekulsku formulu C6H14, a strukturne formule im se razlikuju) 1.3. D, E (nezasideni ugljikovodici imaju dvostruke/trostruke veze)

Tvar eljezo granit voda iz vodovoda modra galica glukoza buka dijamant amonijak kisik

Smjesa tvari X X

Kemijski spoj

Elementarna tvar X

X X X X X X

eljezo = Fe, granit = heterogena stijena (smjesa minerala),

171 voda iz vodovoda = homogena smjesa (za razliku od destilirane vode, sadri puno otopljenih tvari), modra galica = CuSO45H2O, glukoza = C6H12O6, buka = smjesa gaenog vapna (Ca(OH)2) i vode, dijamant = C, amonijak = NH3, kisik = O2

3.1. B (energija aktivacije katalizirane reakcije manja je nego nekatalizirane) 3.2. A 3.3. F (promjena reakcijske entalpije je razlika izmeu entalpije produkata i entalpije reaktanata; na yosi trebalo je pisati entalpija a ne energija, ali to u mnogim sluajevima nije bitno)

172

Za rjeavanje ovog zadatka prvo je potrebno odrediti oksidacijske brojeve (bilo u glavi bilo napisati obino se smatra pravilnijim pisati ih rimskim brojkama, ali svejedno je): 0 2 1 0 7, 2 Ba S 2 I O2 ClO4 4.1. O2, ClO4 (oksidansi se mogu reducirati, dakle oksidacijski broj nekog elementa u njima moe se smanjiti, nije minimalan za taj element) 4.2. Ba, S2, I (reducensi se mogu oksidirati, dakle oksidacijski broj nekog elementa u njima moe se povedati, nije maksimalan za taj element) 4.3. S2, ClO4

173

5.1.1. molibden (atomski broj helija je 2, 21=42, pogled u periodni sustav: redni broj 42 ima Mo to je molibden) 5.1.2. N(p+) = 2, N(n0) = 4 2 = 2

174

5.2.1. 5.2.2. plinovitom

5.2.3. (isti osnovni oblik (linearna molekula) kao CO2 jer je S u istoj skupini kao O)

2NO2(g) 2NO(g) + O2(g)

NO O2 NO2 Reaktantu NO2 parcijalni tlak se s vremenom smanjuje (jer se troi, ga ima sve manje) pa je njegova krivulja padajuda, a produktima se parcijalni tlak s vremenom povedava (jer nastaju, ima ih sve vie) pa su njihove krivulje rastude. Iz stehiometrijskih koeficijenata u izjednaenoj jednadbi vidi se da

175 nastaje dvostruko vie NO nego O2 pa je njegova razlika izmeu poetnog (ovdje za oba nula tj. na poetku ih nije bilo) i zavrnog (na kraju grafa gdje krivulje postaju priblino vodoravne) parcijalnog tlaka dvostruko veda nego ona od O2

6.3.1. ili (umjesto + i mogu se pisati i parcijalni naboji + i , a mogu se i izostaviti; mogu se pisati i sve tri rezonantne strukture, ali nije potrebno)

6.3.2.

6.3.3.

Voblik ili planarna kutna

176

H2O

Kako bi se znao odgovor i na 7.1. i na 7.2., treba rijeiti redoks: O: P4 + 16H2O 20e + 4PO43 + 32H+ /3 + R: NO3 + 4H + 3e NO + 2H2O /20 + 3 zbroj: 3P4 + 48H2O + 20NO3 + 80H 12PO4 + 96H+ + 20NO + 40H2O 3P4 + 8H2O + 20HNO3 12H3PO4 + 20NO

NO 20 = P4 3 20 P4 NO = 3 NO 20 P4 = 3 20 P4 20 1 mol 8,31 Pa m3 K 1 mol1 298 K NO = = = 0,163 m3 = 163 dm3 3 3 101325 Pa

HNO3(aq) H+(aq) + NO3(aq) ili HNO3(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + NO3(aq)

P4O10

177

3 (fosforna kiselina je H3PO4, triprotonska kiselina, postupne jednadbe njene disocijacije su, najjednostavnije napisano: H3PO4 H+ + H2PO4 H2PO4 H+ + HPO42 HPO42 H+ + PO43 )

Taj tlak jednak je osmotskom tlaku te otopine, koji je: p = icRT = 20,70 mol/dm3 8,31 Pa m3 K1 mol1 298 K = 3466 m3/dm3 Pa = 3,47 106 Pa

Treba pretvoriti ili zadanu mnoinsku koncentraciju u masenu ili masenu u mnoinsku kako bi se jednako izraene koncentracije mogle meusobno usporediti, ja du pretvoriti masenu u mnoinsku: c = n(Cu)/V = m(Cu)/(M(Cu)V) = /M(Cu) = 0,1 103 g/L / (63,5 g/mol) = 1,57 106 mol/L < 2 105 mol/L Odnosno, ako pretvorimo mnoinsku u masenu (kao to je dano u slubenim rjeenjima): = m(Cu)/V = n(Cu)M(Cu)/V = c M(Cu) = 2 105 mol/L 63,5 g/mol = 1,27 103 g/L > 1 103 g U svakom sluaju odgovor je: Da, koncentracija Cu2+ u toj jezerskoj vodi veda je od letalne pa de dodi do pomora ribe.

178

Mnogima de vjerojatno biti lake rijeiti zadatke 9.1.9.4. tako da si pravim kemijskim formulama ispiu i sve jednadbe sa sheme, pa ispiimo ih: Ca + O2(g) CaO(s) CaO(s) + 2HCl(aq) CaCl2(aq) + H2O(l) Ca + 2H2O(g) Ca(OH)2(aq) + H2(g) 9.1. Tvar A(s) je CaO 9.2. Tvar B(aq) je CaCl2 9.3. Tvar C(aq) Ca(OH)2 9.4. Tvar D(g) je H2

Egzotermna. (rabi se za zagrijavanje = pri reakciji se oslobaa toplina)

CaO(s) + H2O(l) Ca(OH)2(aq)

179

Da bi se moglo dalje rjeavati, prvo treba znati napisati 3metilbut1en strukturnom formulom (najbolje ovom s veznim crticama jer je tako najkrade, ali ako ste sigurniji u pune strukturne formule, dokle god su tono napisane svejedno je):

10.1.1. E =

OH

Spoj E zove se 3metilbutan1ol. Adicijom vode na alken dobiva se alkohol. Zapravo u ovoj reakciji nastaje vie sekundarnog alkohola 3metilbutan2ola (Markovnikovo pravilo), ali produkt njegove oksidacije je keton pa bi u njemu oksidacijski broj karbonilnog ugljika bio + 2 i ne bi reagirao u reakciji FG. Zapravo (za one koji ele znati vie), keton bi reagirao u toj reakciji s alkoholom i tvorio acetal,

OCH3
srednje kole.

OCH3
u kojem je oksidacijski broj tog ugljika +2, ali to nadilazi okvire

180

10.1.2. F =

OH

Spoj F zove se 3metilbutanska kiselina. Dikromat je oksidans, oksidacijom primarnog alkohola nastaje aldehid pa karboksilna kiselina, trebamo karboksilnu kiselinu kako bi reagirala u FG i jer je u njoj oksidacijski broj karbonilnog C atoma +3 kako je zadano, a u aldehidu je +1. Izvan okvira srednje kole, aldehid bi, analogno kao keton, s alkoholom tvorio acetal,

OCH3

OCH3 O

, u kojem je takoer oksidacijski broj promatranog ugljika +2.

10.1.3. G =

Spoj G zove se metil(3metilbutanoat). Reakcijom karboksilne kiseline i alkohola, uz anorgansku kiselinu kao katalizator, nastaje ester i voda.

brom ili bromna voda ili vodena otopina permanganatnih iona ili vodena otopina kalijeva permanganata

Adicija.

Brojanjem atoma dobije se molekulska formula C6H12O2, dakle Mr = 6Ar(C) + 12Ar(H) + 2Ar(O) = 612 + 121,01 + 216 = 116,12 116

181

poetno ravnoteno

n(CO)/mol 1 1 0,0892 = 0,9108

n(H2)/mol 1 1 20,0892 = 0,8216

n(CH3OH)/mol 0 0,0892

11.1.1. n(CO) = 0,9108 mol 11.1.2. n(H2) = 0,8216 mol

[CH3OH] = n(CH3OH)/V = 0,0892 mol / 10,0 dm3 = 8,92 103 mol dm3

[3 ] 8,92 103 mol dm3 = = 14,5 dm6 mol2 [2 ]2 0,09108 mol dm3 (0,08216 mol dm3 )2

Povedanjem tlaka ravnotea se pomie udesno tj. pri vedem tlaku u ravnotenoj je smjesi prisutan vedi udio metanola. (jer su na lijevoj strani jednadbe 3 plinovite jedinke, a na desnoj jedna, a povedanjem tlaka ravnotea se pomie prema manje plinovitih jedinki)

Udesno (prema produktima). (reakciji s pozitivnom entalpijom, dakle u kojoj se "troi" (vee) energija, pogoduje povedanje temperature)

182

12.1. Tvar H je benzilni alkohol, (LiAlH4 je jak reducens koji reducira karbonilnu skupinu u alkoholnu)

12.2. Tvar I je mklorbenzaldehid,

12.3. Tvar J je benzojeva kiselina, (KMnO4 je jak oksidans koji oksidira aldehide u karboksilne kiseline)

183

12.4. Tvar K je natrijev benzoat, (reakcijom kiseline i luine nastaje sol)

Fehlingovim reagensom / Tollensovim reagensom / otopinom kromata ili bikromata

Prema produktima (udesno).

184

9) DRAVNA MATURA LJETO 2012.

D Jedine elementarne tvari koje su pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku tekude su iva (metal) i brom (nemetal). Klor i fluor su pri tim uvjetima u plinovitom, a jod u vrstom stanju.

B Soda bikarbona je trivijalni (uobiajeni) naziv za natrijev hidrogenkarbonat, ija je kemijska formula NaHCO3. Otopina je lunata jer je HCO3 anion iz slabe kiseline koji hidrolizom (reakcijom s vodom) daje OH: NaHCO3(s) Na+(aq) + HCO3(aq), HCO3 + H2O H2CO3 + OH CO2 + H2O + OH

A Morska voda je homogena smjesa otopina razliitih soli, ponajvie natrijeva klorida. Morska voda ostavi se u golemim bazenima da ispari na suncu. Talog koji tako nastaje, morska sol, vrsta je bijela smjesa razliitih soli u kojoj najvedi udio ima NaCl. idi NaCl moe se dobiti iz morske soli prekristalizacijom, koja ukljuuje sedimentiranje (taloenje) i dekantiranje (odlijevanje tekudine iznad taloga). Filitriranje se obino ne koristi za razdvajanje homogenih smjesa.

185

D Na 10C krivulja topljivosti KClO3 je najnie od svih krivulja na dijagramu. Oditavanjem iz dijagrama topljivosti ponuenih soli pri 10C su redom: 20 g KNO3 / 100 g H2O, 80 g NaNO3 / 100 g H2O, 30 g KCl / 100 g H2O, 5 g KClO3 / 100 g H2O.

A Med je prava otopina (prezasidena otopina ponajvie glukoze i fruktoze). Dodue, suviak otopljenih edera pri sobnoj i nioj temperaturi iz meda polagano kristalizira, pa ponekad ti kristali mogu biti koloidnih dimenzija i tada med pokazuje svojstva koloidnih sustava (npr. Tyndallov fenomen). Mlijeko i majoneza su emulzije, a lag pjena.

186

A Vrelite je temperatura na kojoj je tlak pare jednak atmosferskom tlaku, za standardni atmosferski tlak (1 atm) uzima se 101 325 Pa, to je oznaeno crtkanom crtom, dakle najnie vrelite ima onaj spoj ija krivulja sijee crtkanu crtu pri najnioj temperaturi. Iz grafa, pribline temperature vrelita za spojeve 1, 2, 3, 4 su redom 35C, 80C, 100C, >> 150C; stvarna vrelita su: dietileter 35C, etanol 78C, voda 100C, glicerol 290C.

B d podljuska sastoji se od 5 d orbitala. Ukupno u jednoj d podljuski moe biti najvie 10 elektrona po 2 u svakoj orbitali, a nesparenih moe biti najvie 5 po 1 u svakoj orbitali.

187

C Istu elektronsku konfiguraciju kao Ar (1s2 2s2 2p6 3s2 3p6) imaju Ca2+ i Cl.

D Opda formula zasidenog ugljikovodika je CnH2n+2, a za svaku dvostruku vezu mora imati 2 vodika manje (kao i za svaki prsten, a za svaku trostruku vezu 4 vodika manje), dakle zasideni ugljikovodik sa 10 C atoma imao bi 210 + 2 = 22 H, a 16 = 22 32 pa moe imati najvie 3 dvostruke veze (ima 3 dvostruke veze ako nema trostrukih veza ni prstenova).

D izomeri = ista molekulska formula a razliita strukturna ili ista strukturna a razliita prostorna; izomorfi = ista kristalna struktura; izobari = ista masa atoma a razliit element (isti maseni broj, razliit atomski); izotopi = isti element a razliita masa atoma (isti atomski broj, razliit maseni)

C Polumjer u skupini raste porastom atomskog broja (atomi s vedim brojem elektronskih ljusaka su vedi).

188

B Puna elektronska konfiguracija klora je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p5, a 1s2 2s2 2p6 je elektronska konfiguracija neona.

A Alkalijski metali imaju elektronsku konfiguraciju [X] Ns1 (samo 1 elektron u vanjskoj ljuski), zemnoalkalijski [X] Ns2 (2 elektrona u vanjskoj ljuski), halogeni [X] Ns2 Np5 (7 elektrona u vanjskoj ljuski), halkogeni [X] Ns2 Np4 (6 elektrona u vanjskoj ljuski) ([X] je elektronska konfiguracija prethodnog plemenitog plina, N je broj ljuske koji je prirodni broj od 1 do 7).

C, (A) Polarna molekula sadri polarne veze (veze izmeu atoma razliitih kemijskih elemenata) koje nisu usmjerene u prostoru tako da se meusobno ponitavaju (ako veze zamislimo kao vektore strelice, da im vektorski zbroj nije 0 tj. nulvektor). Molekula HCl nuno je takva jer sadri samo jednu polarnu vezu. Molekula Cl2 ne sadri polarnu vezu, a u molekulu CCl4 polarne veze meusobno se ponitavaju, vektorski zbroj im je 0 jer molekula ima oblik tetraedra (VSEPR teorija). Zapravo, i CH2Cl2 je polarna, premda vrlo slabo (HCl je definitivno daleko NAJJAE polarna meu navedenima), jer se polarne veze CCl odnosno CH meusobno ne ponitavaju (nisu usmjerene u prostoru CCl meusobno posve nasuprotno, pod kutom od 180, a isto tako ni CH meusobno, nego molekula ima priblino oblik tetraedra, pa vektorski zbroj dipolnih momenata nije 0).

189

C Sa svakim fluorom sumpor ima jedan zajedniki vezni elektronski par (jednostruka veza). Odstupanje od pravila okteta prema vedem broju veznih elektrona mogude je za atome 3. i daljnjih perioda. Struktura molekule je oktaedarska tj. etverostrana bipiramida:

A, (B) Etan i butanal ne sadre vodik vezan uz jako elektronegativni element (F, O ili N). Butanal sadri O pa se njegove molekule mogu povezivati vodikovim vezama s drugim molekulama, npr. molekulama vode, ali ne i meusobno osim ako uzmemo u obzir ketoenolnu tautomeriju, koja je prilino zanemariva (molekule u enolnom obliku mogu se povezivati vodikovim vezama i meusobno, ali njih u ravnotei ima jako malo). Molekule butanske kiseline i butanola sadre OH pa se mogu vodikovim vezama povezivati i meusobno.

190 B U standardnim modelima molekula crveno se oznaava kisik, crno ugljik, bijelo vodik. Kisik povezan s ugljikom dvostrukom vezom tj. C=O naziva se karbonilna skupina. Amino skupina je NH2, karboksilna skupina je O=COH, a hidroksilna skupina je OH.

A Ugljikov disulfid je CS2, w(S) = m(S)/m(CS2) = 2matom(S)/mmolekula(CS2) = 2Ar(S)u / (Mr(CS2)u) = 2Ar(S) / (2Ar(S) + Ar(C)) = 232 / (232+12) = 64/76 = 0,84

D N(C)/NA = m(dijamant)/M(C) N(C) = m(dijamant)NA/M(C) = 621,2 g 6,021023 mol1 / 12 g/mol = 3,111025

B pH + pOH = 14 pH = 14 pOH = 14 10 = 4; pH = log(c(H+)/(mol dm3)) c(H3O+) = c(H+) = 10pH mol dm3 = 104 mol dm3

A Piroliza koristi povienu temeperaturu (zagrijavanje), elektroliza elektrinu struju, a hidroliza je reakcija s vodom.

191

B Bakar i srebro su "plemeniti" metali, imaju pozitivan standardni redukcijski potencijal, pa ne reagiraju s HCl (ne oslobaaju vodik iz nijedne kiseline), a aluminij daje AlCl3 (uvijek je trovalentan), dok eljezo isprva daje FeCl2 (koji se postupno otopljenim kisikom oksidira u FeCl3).

Ovo je mehanizam organske reakcije tj. prikaz gibanja elektrona pri nastanku i prekidanju kemijskih veza (strelice pokazuju gibanje elektronskih parova) to je najjednostavniji nain kako se moe objasniti ova reakcija. Mehanizmi reakcija, kao ni sama reakcija u pitanju, ne ulaze u redovne sadraje nastave kemije u opdoj gimnaziji niti u ispitni katalog za dravnu maturu.

D Adicija je "dodavanje" atoma na dvostruku ili trostruku vezu (ime ta veza postaje jedostruka ili dvostruka, tj. nezasideni spoj postaje zasiden(ij)i).

192

B Kalijev metanoat je sol koja nastaje neutralizacijom izmeu kalijeva hidroksida i metanske kiseline: KOH + HCOOH HCOOK + H2O; ostali navedeni su jako bazini spojevi koji ne sadre nita to bi u neutralizaciji moglo dodi iz kiseline.

C Saharoza je disaharid ija se molekula sastoji od 1 molekule glukoze i 1 molekule fruktoze.

D Biuret reakcija je dokazivanje peptida otopinom koja sadri bakrov(II) sulfat (i KOH ili NaOH kako ne bi bila kisela te kalijev natrijev tartarat kako se zbog lunatosti otopine ne bi taloio Cu(OH)2). Vedina proteina i manjih peptida (i biuret, (H2NCO)2NH, po kojem je test dobio ime) daju ljubiasto obojenje jer Cu2+ tvore ljubiasti kompleks s N koji su povezani preko peptidne veze.

193

B U A je H < 0 (energija se oslobaa, entalpija tvari je na poetku procesa veda nego na kraju), u C i D je H > 0 (energija se vee, entalpija tvari je na poetku procesa manja nego na kraju), jedino je u B entalpija tvari jednaka prije i poslije promjene (jer se za razaranje kristalne reetke na slobodne ione upotrijebi tono jednako energije koliko se oslobodi pri hidrataciji tih nastalih iona to u praksi nije vjerojatna pojava, osim ako vrlo neprecizno mjerimo).

D Za otapanje modre galice potrebna je energija (entalpija kristalne reetke vedeg je iznosa nego entalpija hidratacije, to moemo pretpostaviti jer se topljivost povedava povedanjem temperature), pa se pri kristalizaciji koja je tome suprotan proces energija oslobaa. Zapravo, mislim da su mislili na kristalizacija = ovrdivanje = suprotno od taljenja, to se danas uglavnom smatra pogrenom upotrebom naziva, a i modra galica se praktino ne moe tako dobiti jer hidratne soli prvo gube vodu a tek se pri vioj temperaturi tale pa ovrdivati moe samo bezvodni bakrov(II) sulfat; ali svakako je i svako ovrdivanje egzotermno istom logikom, bududi da je za njemu suprotan proces, taljenje, potrebno dovesti energiju tj. dovoljno povisiti temperaturu. Za taljenje, isparavanje ili sublimaciju bilo ega potrebno je dovesti energiju (dovoljno povisiti temperaturu) jer su to fizikalne promjene kojima tvar prelazi u agregatno stanje u kojem njene jedinke imaju vedu kinetiku energiju (u plinovitom imaju vedu nego u tekudem, a u tekudem nego u vrstom, jer se bre i slobodnije gibaju).

194

B Volumen reakcijske smjese moe primjetno utjecati jedino na brzinu reakcije u kojoj sudjeluje barem jedan plin, jer jedino za plinove brzina reakcije ovisi o tlaku, koji ovisi o volumenu.

A Katalizirana reakcija, s manjom energijom aktivacije, mora biti bra (imati veu brzinu) nego nekatalizirana. Za one koji ele znati vie (ne ulazi u gimnazijski program niti je u ispitnom katalogu): Izraz za brzinu ove reakcije je najvjerojatnije v = c2(AB)AeE/RT , zapravo v = cn(AB)AeE/RT jer ne znamo je li to elementarni proces, ali nije bitno jer se taj faktor cn, kao i A, pokrati pri usporeivanjima brzina:
0,51 1 0,51 1 2 (2 1 )/ = = = = = 2 2 2 2 1 1

1 = 2 0,51 / e je baza prirodnog logaritma (2,718...), 0,5E1/RT je uvijek negativno jer su i energija aktivacije i R (molarna plinska konstanta) i T (temperatura u kelvinima) pozitivni, pa je e0,5E1/RT (broj vedi od 1 potenciran na negativan broj) svakako izmeu 0 i 1 te tako i iz ovoga slijedi v1<v2, ali bez poznavanja iznosa poetne energije aktivacije i temperature nita se drugo ne moe zakljuiti o odnosima brzina.

195 C Katalizator ne utjee na ravnotene koncentracije nego samo na brzinu reakcije. U reakciji s negativnom entalpijom (energija se oslobaa) ravnotea se pomie prema produktima snienjem temperature.

A Oksonijevih H3O+ ili vodikovih H+, te dvije koncentracije po definiciji su jednake jer H+ moemo jednako promatrati bilo sam bilo vezan s molekulom vode u H3O+. Hidroksidni ioni su OH (njihovu mnoinsku koncentraciju izraava pOHvrijednost), peroksidni su O22, a hidridni H.

C U egzotermnoj promjeni energija se oslobaa pa produkti imaju manju energiju nego reaktanti (u endotermnoj se energija vee i produkti imaju vedu energiju nego reaktanti pa bi reakcije A i D bile endotermne). Katalizator smanjuje energiju aktivacije (i time povedava brzinu reakcije), tvar koja povedava energiju aktivacije (i time smanjuje brzinu reakcije) je inhibitor pa bi se reakcije B i D zvale inhibirane a ne katalizirane.

196

D Ugljina kiselina je H2CO3, konjugirana baza nastaje odcjepljivanjem H+ od kiseline prelaskom H+ na neku drugu jedinku, npr. H2CO3 + H2O HCO3 + H3O+, dakle konjugiranu bazu moemo prepoznati po tome to sadri jedan H manje i jedan negativni naboj vie nego njena kiselina.

B Metiloran je kiselobazni indikator koji mijenja boju u crveno u kiselom i u uto u neutralnom i lunatom.

C Lunatu otopinu daje sol jake baze i slabe kiseline zbog hidrolize aniona iz slabe kiseline (pri emu nastaje ta kiselina i OH): KCN K+ + CN, CN + H2O HCN + OH. Amonijev klorid daje kiselu otopinu jer je sol slabe baze i jake kiseline (NH4Cl NH4+ + Cl, NH4+ + H2O NH3 + H3O+), a kalcijev klorid i kalijev klorid su soli jake baze i jake kiseline pa su njihove otopine neutralne.

A Zbroj oksidacijskih brojeva treba biti jednak naboju iona to je 2, oksidacijski broj kisika je 2, to daje 2x +7(2) = 2, iz ega slijedi x = (2+14)/2 = 6

197

C Prazan akumulator sadri maksimalnu koliinu H2O i PbSO4. A prikazuje pun akumulator, B prikazuje pranjenje akumulatora (spontanu reakciju uz dobivanje elektrine struje), a D punjenje (akumulator je prikljuen na vanjski izvor napona V, to omoguduje obrnutu, nespontanu reakciju). Reakcije u olovnom akumulatoru su:

198 A(): Pb(s) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2e K(+): PbO2(s) + e + 4H+(aq) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2H2O(l)
pranjenje

ukupno: Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq)

punjenje

2PbSO4(s) + 2H2O(l)

(Nije ih potrebno poznavati za rjeavanje ovog zadatka jer se ako se D prepozna kao punjenje (po prikljuenom izvoru napona) moe iz toga sve ostalo zakljuiti.)

B Elektroliza vodene otopine magnezijeva sulfata je elektroliza vode jer se iz vodene otopine ne moe izluiti magnezij (prereaktivan metal, zemnoalkalijski, negativan standardni redukcijski potencijal) a ne moe se pri normalnim uvjetima elektrolize ni oksidirati sulfat (za oksidaciju sloenih iona opdenito je potrebno previe energije jer bi trebalo pokidati kovalentne veze, a u sulfatu sumpor ima svoj maksimalni oksidacijski broj pa se nikako ne moe oksidirati). Na anodi se odvija oksidacija: 2H2O(l) O2(g) + 4e + 4H+(aq), a na katodi redukcija: 2H2O(l) + 2e H2(g) + 2OH(aq).

199

2. dio

U redu je i C2H4 za etilen bududi da nisu traili strukturne formule, a formaldehid nisu ni dali strukturnom, nego nepravilnom molekulskom tonije bi bilo HCHO jer se aldehidna skupina standardno pie CHO.

Maseni udio vodika dobiven je iz injenice da je zbroj masenih udjela svih sastojaka u smjesi uvijek 1 tj. 100%

200

Molekulska formula u zadatku 2.3. pripada dvama izomernim alkoholima: propan1olu (n propanolu) i propan2olu (izopropanolu, secpropanolu). Strukturne formule (pogreno je napisati strukturnu formulu ako se ovako izriito trai molekulska!) su im redom:

Prvi od njih je primarni alkohol (OHskupina je vezana uz C uz koji je vezan samo jedan drugi C), a drugi sekundarni (OHskupina je vezana uz C uz koji su vezana dva druga C). Tercijarni alkohol (OH skupina je vezana uz C uz koji su vezana tri druga C) nikako ne moe imati molekulsku formulu C3H8O jer mora imati najmanje 4 C atoma.

201

Bududi da se u daljnjim zadacima pria o ravnotei, ja ne bih priznavala jednosmjernu strelicu da se ne pria, priznavala bih jer bez toga i ne moete znati. Parcijalni tlak plinovitog sastojka je tlak tog sastojka / tlak cijele plinske smjese. Konstanta ravnotee reakcija u kojima sudjeluju samo plinovi standardno se izraava pomodu parcijalnih tlakova, ali moe se izraavati i pomodu koncentracija (ali onda treba naglasiti da je to koncentracijska konstanta, Kc kao to je uinjeno u sljededem podzadatku).

Nema smisla u rezultatu zadrati vie od dvije znamenke jer su mnoine zadane samo na jednu znamenku (zadravamo sve pouzdane znamenke i eventualno prvu nepouzdanu).

202

(Lewisova strukturna nije prostorna pa bih priznavala bez obzira kako su vodici razmjeteni dokle god su svi ovako vezani uz duik.)

Elektrolitski (ili elektrolitni ili solni) most (cijev punjena gelom s jakim elektrolitom, kao to je npr. KCl u agaru, koja povezuje posude u kojima su polulanci) potreban je kako bi se zatvorio strujni krug,

203 inae kroz lanak nede tedi struja i nede se odvijati redoksreakcija. Pravilno prikazan lanak izgledao bi ovako nekako:

U shematskom prikazu galvanskog lanka elektrolitski most prikazuje se dvjema uspravnim crtama (nije bitno jesu li ispunjene ili crtkane). Otapa se elektroda na kojoj metal prelazi u svoj kation pa time u otopinu, dakle ona na kojoj se odvija oksidacija, a to je ona koja ima negativniji standardni elektrodni (redukcijski) potencijal.

204 Reakcije vika: A je talona reakcija dvostruke izmjene meu solima, C je termiko razlaganje.

CO (ugljikov monoksid, ugljikov(II) oksid) krvni je otrov jer se vee uz hemoglobin jae nego kisik pa onemoguduje prijenos kisika. Opda jednadba procesa fotosinteze je: CO2 + H2O C6H12O6 (glukoza) + O2 Proces s istom jednadbom u suprotnom smjeru je stanino disanje. C12H22O11 je disaharid kao to je npr. saharoza (kuhinjski eder). (COOH)2 je oksalna kiselina tj. etanska dikiselina najjednostavnija karboksilna dikiselina.

Otopina je lunata zbog hidrolize karbonatnog aniona (anion slabe kiseline): CO32 + H2O HCO3 + OH.

205

(zapravo bi tonije zaokruivanje bilo 54,55 jer je sljeded a znamenka 5 a nakon toga ima jo znamenaka, a najtonije zaokruiti na 55 kg jer je podatak 1 kg zadan samo na jednu znamenku)

206

Koncentracije reaktanata smanjuju se, a produkata povedavaju, proporcionalno njihovim stehiometrijskim koeficijentima u jednadbi. Koncentracija A promijeni se s 5 na 0, B s 3 na 0, C s 0 na 1 i D s 0 na 4. Strelica ne treba biti ravnotena jer se svi reaktanti potroe. U redu je E napisati iznad strelice (bududi da je to katalizator).

207

Reaktant A se posve potroi njegova koncentracija padne na 0 dok reaktanta B preostane (kad je reakcija zavrena, koncentracija reaktanta B je konstantna). Zato je A mjerodavni reaktant, a B u suviku. C je meuprodukt (njegova koncentracija prvo raste kako nastaje pa pada kako prelazi u D), a D je produkt. Za one koji ele znati vie: Jednadba rekacije bila bi A + 2B C 2D

208 I ispred 4 mol dm3 treba pisati minus jer se koncetracija reaktanta s vremenom smanjuje pa je c negativno zato stehiometrijski koeficijent i jest negativan, a brzina reakcije je uvijek pozitivna.

209

A je glavni produkt prema Markovnikovom pravilu (u toj reakciji nastaje i zanemarivo malo 1 brompropana nastaje puno vie produkta u kojem je vodik adiran tamo gdje je ved bilo vie vodika).

210

Dvije "baze vika" zapravo i nisu niije konjugirane baze (jer su kiseline sa svojim maksimalnim brojem H).

Pitanje je nejasno jer nije u njemu napisan kriterij povezivanja (reakcije kojima se navedeni spojevi mogu dobiti), pa se npr. etanol mogao povezati i s oksidacijom i esterifikacijom i dehidratacijom (alkoholi mogu biti reaktanti u tim reakcijama), no ovo je jedini kriterij povezivanja koji logino koristi sva tri spoja po istom kriteriju.

211

10) DRAVNA MATURA JESEN 2012.

C Vodena otopina sode bikarbone, NaHCO3, blago je lunata (zbog hidrolize HCO3 + H2O CO32 + OH). Limunada je kisela (ponajvie zbog limunske kiseline). Fizioloka otopina priblino je neutralna (to je vodena otopina u kojoj je maseni udio NaCl 0,9%, kako bi bila izotonina s izvanstaninom tekudinom, a NaCl je sol jake kiseline i jake baze). Etanol je kao svi jednostavni alkoholi priblino neutralan (i reakcija C2H5OH + H2O C2H5OH2+ + OH i reakcija C2H5OH + H2O C2H5O + H3O+ imaju vrlo malu konstantu ravnotee tj. beznaajne su).

A Difuzija je prolazak otapala kroz polupropusnu membranu (propusnu za otapalo a ne i za otopljene tvari) iz podruja vede koncentracije otapala (manje koncentracije otopljenih tvari) u podruje manje koncentracije otapala (vede koncentracije otopljenih tvari). Taljenje je promjena iz vrstog u tekude agregatno stanje, isparavanje iz tekudeg u plinovitog, kristalizacija iz tekudeg u vrsto.

C Kisele kie nastaju otapanjem plinova u vodi pri emu plinovi reakcijom s vodom daju kiseline (CO2 + H2O HCO3 + H3O+; SO2 + H2O HSO3 + H3O+; SO3 + H2O HSO4 + H3O+...). Ostale navedene fizikalne su promjene: nastajanje leda je promjena agregatnog stanja vode iz tekudeg u vrsto, nastajanje oblaka i magle je promjena agregatnog stanja vode iz plinovitog u tekude (kondenzacija vodene pare u sitne kapljice).

212

B Prikazana je metoda filtracije. Tom se metodom mogu razdvajati samo heterogene smjese, iji vrsti sastojci ostaju na filtru (kao to je filterpapir), a tekudi prolaze kroz njega. Morska voda, vodena otopina vinske kiseline i mineralna voda homogene su smjese, prave otopine (u njima su estice otopljenih tvari usporedive po veliini s esticama otapala tj. puno premale da bi ostale na filtru). Aktivni mulj je smjesa bakterija i praivotinja u otpadnoj vodi koju proidavaju, a one su puno vede od molekula vode pa ostaju na filtru prikladne veliine pora.

213

A Krivulja ide prema dolje (npr. pri 10C topljivost je oko 10, pri 20C oko 5), ostale krivulje idu prema gore pa se topljivost ostalih navedenih soli povedava povienjem temperature.

214

C Vrelite vode je pri atmosferskom tlaku (101 325 Pa) 100C pa krivulja za vodu sijee iscrtkanu liniju (koja oznaava taj tlak) pri 100C. Opdenito, vrelite neke tekudine pri nekom tlaku je temperatura pri kojoj je tlak pare te tekudine jednak tom vanjskom (atmosferskom) tlaku koji djeluje na povrinu te tekudine.

B Kristalni sustavi navedeni su u svim udbenicima za 1. raz. gimnazije, ali u ispitnom katalogu za dravnu maturu 2012. nisu navedeni opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgraenih od

215 istovrsnih atoma i temeljne tipove kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati njihove jedinine delije trebalo bi podrazumijevati samo kubine i heksagonske strukture.

(slika je preuzeta iz jednog od odobrenih udbenika za 1. raz. gimnazije: A. Habu, V. Tomaid, Opda kemija 1, Profil, 2012.)

Nijedna od navedenih. Elektronska konfiguracija fosfidnog iona, P3 (fosfor s 3 dodatna elektrona), je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 tj. jednaka elektronskoj konfiguraciji atoma argona. Elektronska konfiguracija iona s ili pelementa jednaka je onoj atoma najblieg plemenitog plina u periodnom sustavu jer elementi tvorenjem ionskih ili kovalentnih veza tee stabilnoj elektronskoj konfiguraciji okteta tj. popunjene vanjske ljuske. D je elektronska konfiguracija iona kao to su nitridni, oksidni, fluoridni.

216

A Elektronegativnost u periodnom sustavu raste u periodi slijeva nadesno i u skupini odozdo prema gore.

C HF je spoj dvaju nemetala (vodik se pri tvorenju vedine spojeva ponaa kao nemetal), a ostali su spojevi metala i nemetala.

B Koeficijent elektronegativnost vodika je 2,2, a atomi elemenata koji se malo razlikuju po elektronegativnosti (za do oko 1,9, ali nema stroge granice) meusobno se povezuju kovalentnom vezom, a ionskom tek ako se vie razlikuju. Element Y vjerojatno je sumpor ili selenij. Vodikovom vezom atom vodika povezuje se s atomom izrazito velikog koeficijenta elektronegativnosti (F, O, N) i to samo ako je ved vezan kovalentnom vezom s jednim takvim atomom. Za one koji ele znati vie: I koeficijent elektronegativnosti zlata je oko 2,5, pa je odgovor sluajno mogao biti i metalnom (s inertnim metalima vodik se povezuje jedino metalnom vezom u legurama pri posebnim uvjetima), ali tada formula vjerojatno ne bi bila H2Y, a i strogo uzevi o molekulskoj formuli ispravno je govoriti samo ako govorimo o molekulama.

217 A Opda formula alkana je CnH2n+2, a za svaku dvostruku vezu ili prsten spoj gubi 2 atoma vodika jer se dva atoma ugljika umjesto svaki s jednim atomom vodika povezuju meusobno (za svaku trostruku vezu gubi 4).

D Svaka dvostruka veza sadri jednu vezu, a svaka trostruka dvije veze. (sigma) veze su jednostruke veze, a (pi) veze sve viestruke veze na njima.

B Svaki organski spoj ima najmanje 1 atom ugljika. Najjednostavniji alkohol ima 1 atom ugljika to je metanol, CH3OH. Najjednostavnija karboksilna kiselina ima 1 atom ugljika to je metanska kiselina, HCOOH. Njihov ester, metiletanoat, ima 2 atoma ugljika, HCOOCH3.

A Veza izmeu atoma vodika i kisika u istoj molekuli vode je kovalentna. Vodikova je veza izmeu atoma kisika i vodika u razliitim (susjednim) molekulama vode (to je meumolekulska interakcija, a ne prava kemijska veza, jer je slabija i privremenija).

B Strukturna formula mlijene kiseline je:

218

dakle ima jedan asimetrino supstituirani atom ugljika tj. atom ugljika na koji su vezane 4 razliite skupine (ovaj lijevi) i stoga 2 enantiomera, S i R:

No, molekulskoj formuli C3H6O3 odgovara i kiselina CH2(OH)CH2COOH (naravno, to nije mlijena kiselina), koja nema asimetrino supstituirani atom ugljika pa stoga postoji samo kao jedan stereoizomer (zapravo ga nema smisla zvati izomerom kad je samo jedan, izomeri su po definiciji najmanje 2 spoja ).

D (i to je nadam se jedina od navedenih koju trebate znati tj. od formula monosaharida pretpostavljam da trebate znati samo prepoznati formule najpoznatijih monosaharida glukoze i fruktoze)

219 C Formula amonijeva fosfata je (NH4)3PO4

D 1 atom helija sadri 2 protona (helij ima protonski broj 2, vidi periodni sustav). Prema n = N/NA: N(He) = n(He)NA = 0,1 mol 6,021023 mol1 = 6,021022 atoma helija, a to je 26,021022 = 1,201023 protona.

B Opdenito: A = (A) A (A) A ukupno (A) = = A + (B) A A + B (B) A ukupno A + B ukupno (B) A (A) = A A + B (B)

Ako je x(A)=x(B): A = Dakle u ovom sluaju: C3 H8 = C3 H8 44,11 = = 0,43 C3 H8 + C4 H10 44,11 + 58,14 A (A) (A) = A A + A (B) A + (B)

220 (H2 SO4 ) (otopina)

H2 SO4 =

100 g otopine masenog udjela 40% sadri: m(H2SO4) = m(otopina) w(H2SO4) = 100 g 0,4 = 40 g H2SO4. Istu masu H2SO4 sadri m(otopina) = m(H2SO4)/w(H2SO4) = 40 g / 0,96 = 41,7 g otopine masenog udjela 96%.

D Sol se najmanje otapa ako se pri tome mora vezati najvie energije (na dijagramu D moe se oznaiti vezana energija analogno dijagramu B, samo to je znatno veda) tj. to je entalpija kristalne reetke po iznosu veda u odnosu na entalpiju hidratacije (potrebno je vie energije da se razori kristalna reetka nego to se oslobaa hidratacijom), sol se slabije otapa u vodi.

D Ali to se iz ovako postavljenog pitanja ne moe znati, niti je u gimnazijskom programu. Ovisnost brzine reakcije o koncentraciji opdenito se, za razliku od ovisnosti poloaja ravnotee (ravnotenih koncentracija o poetnim koncentracijama), ne moe znati iz jednadbe kemijske reakcije. Da bi se moglo odrediti kako se brzina mijenja promjenom koncentracije, treba biti poznat "zakon brzine reakcije" kako brzina te reakcije ovisi o koncentracijama reaktanata, to je za ovu reakciju neki izraz tipa v = k c(NO)a c(O2)b, pri emu su a i b neki brojevi (obino, ali ne nuno cijeli), ili treba biti

221 poznato da je rije o "elementarnoj reakciji" (reakcija koja se odvija tako da se istovremeno sudari toliko jedinki koliko je napisano, a ne u vie koraka, ali to ne mora biti i ede nije) tada su a i b jednaki stehiometrijskim koeficijentima (a=2, b=1), a inae mogu i ne moraju biti. Za ovu reakciju izraz za brzinu sluajno jest ba takav (v = k c(NO)2 c(O2)1), iako nije elementarna reakcija. Ako se volumen reakcijske posude poveda 2 puta, koncentracija svakog reaktanta smanji se 2 puta. Pa je v1 = k c(NO)2 c(O2) v2 = k *c(NO)/2]2 *c(O2)/2] = v1/23 = v1/8

C Homogene reakcije su one u kojima reaktanti ine homogenu smjesu, to najede znai da su u istom agregatnom stanju (svi u tekudem, svi u plinovitom ili svi otopljene tvari u otopini), a heterogene su one reakcije u kojima reaktanti ine heterogenu smjesu (najede vrsta tvar ili plin i tekudina u kojoj se ne otapa, ili dvije vrste tvari, ili dvije tekudine koje se ne mijeaju). Pri heterogenim reakcijama reakcija se odvija samo na dodirnim povrinama reaktanata (npr. samo povrinski dio komadida natrija dodiruje vodu). Mijeanjem se odmiu produkti s dodirnih povrina i tako nove povrine reaktanata bre dovode u dodir. Mijeanjem se takoer dovodi dodatna kinetika energija reaktantima (bez obzira je li reakcija heterogena ili homogena), ali to je zanemarivo (povienje temperature zbog mijeanja obino nije mjerljivo).

A Inhibitor je tvar koja uzrokuje smanjenje brzine kemijske reakcije ("obrnuti katalizator").

D stupanj disocijacije = broj disociranih jedinki / "poetni" (ukupni) broj jedinki = mnoina disociranih jedinki / "poetna" (ukupna) mnoina jedinki = koncentracija disociranih jedinki / mnoinska koncentracija CH3COOH CH3COO + H+ dakle disocijacijom nastaje jednako CH3COO i H+

222 (CH3 COO ) (H + ) 0,1 mol dm3 = = = 0,50 0 (CH3 COOH) 0 (CH3 COOH) 0,2 mol dm3

C Ako je reakcijska entalpija pozitivna, u reakciji se vee energija, pa joj pogoduje via temperatura. Za one koji ele znati vie: Nije vjerojatno da je entalpija ovakve reakcije pozitivna, jer u njoj samo nastaje veza izmeu A i B, a nastankom kemijske veze najede se oslobaa energija (a za prekidanje kemijske veze je najede potrebna energija).

B Najvede iskoritenje znai da je ravnotea najvie pomaknuta prema produktima (u smjeru kako je reakcija napisana). Povedanje tlaka pogoduje smanjenju broja plinovitih jedinki tj. ravnotea se pomie u onom smjeru u kojem nastaje manje plinovitih jedinki. U ovim reakcijama sve su jedinke plinovite, pa treba samo zbrojiti stehiometrijske koeficijente reaktanata i produkata. reakcija plinoviti reaktanti plinoviti produkti A 2 2 B 4 2 C 2 3 D 1 2 Vidimo da u reakciji A povedanje tlaka ne utjee na ravnoteu, u reakcijama C i D povedanje tlaka pomie ravnoteu prema reaktantima, a samo u reakciji B pomie ju prema produktima.

D U reakciji iz 3 plinovite jedinke nastaju 4, pa povedanju ravnotene koncentracije produkata pogoduje smanjenje tlaka (vidi proli odgovor). Reakcija je endotermna (reakcijska entalpija je veda od 0) pa povedanju ravnotene koncentracije produkata pogoduje povienje temperature (vidi

223 pretproli odgovor). Bududi da se konstanta ravnotee ne mijenja bez promjene temperature (konstantna je, to znai stalna), povedanjem koncentracije jednog od produkata (vodika) povedava se ravnotena koncentracija reaktanata, a smanjuje drugog produkta (NO). Isto tako, povedanjem koncentracije jednog od reaktanata (duika) smanjuje se ravnotena koncentracija drugog reaktanta (H2O), a povedava produkata.

A Na2SO4(aq) + BaCl2(aq) 2NaCl(aq) + BaSO4(s) U ionskom obliku: SO42(aq) + Ba2+(aq) BaSO4(s). Reakcija s vodenom otopinom topljive barijeve soli tipina je dokazna reakcija za sulfatne ione pri tome nastaje bijeli talog netopljivog barijevog sulfata.

B pH = log(c(H+)/(mol dm3)) c(H+) = 10pH mol dm3 pH = 6 c(H+) = 106 mol dm3 ; pH = 8 c(H+) = 108 mol dm3 106 / 108 = 102 = 100

D Hidrogensulfidni ion je HS. Konjugirana baza nastaje kad HS (ponaajudi se kao kiselina) otpusti proton, dakle oduzimanjem H+ iz njegove formulske jedinke to je sulfidni ion, S2. Reakcija se moe napisati npr. s vodom:

224 HS + kiselina H2O baza S2 + H3O+ konjugirana baza konjugirana kiselina

A Sokovi od rajice i limuna, kao i drugog voda i povrda, kiseli su jer sadre prirodne organske kiseline (npr. limunsku kiselinu). Kinica je blago kisela jer je u njoj otopljeno neto CO2 (CO2 + H2O HCO3 + H3O+), a moe biti i jae kisela ako je rije o kiseloj kii. Krv je vrlo blago lunata tj. ima pH vrijednost 7,4 jer sadri blago lunate pufere (karbonatni, fosfatni).

D Oksidacija je otputanje elektrona (elektroni su produkti).

C Modra galica je bakrov(II) sulfat. Bakar se reducira iz bakra(II) u bakar(I), dakle oksidacijski broj smanjuje mu se s 2 na 1.

C Oksidacijsko sredstvo se reducira kako bi se neto drugo u toj jednadbi oksidiralo. Od navedenih jedino u ovoj jednadbi vodiku se smanjuje oksidacijski broj (s 0 u molekuli elementarnog vodika na 1 u hidridu metala manje elektronegativnog od vodika), a drugom reaktantu (natriju) povedava se oksidacijski broj (s 0 na +1). U ostalim navedenim reakcijama vodiku se povedava oksidacijski broj (s 0

225 u molekuli elementarnog vodika na +1 u hidridima nemetala elektronegativnijih od vodika), dakle u njima se on oksidira te je redukcijsko sredstvo.

B U galvanskom lanku anoda je negativna elektroda, a katoda pozitivna ("na anodi se oksidacijom oslobaaju elektroni koji su negativni"; u elektroliznom lanku je obrnuto jer se tamo elektrinom strujom "tjera" reakcija u suprotnom smjeru od sponatnog, ali uvijek se na anodi odvija oksidacija a na katodi redukcija).

C Elektrodni potencijal je redukcijski potencijal to je pozitivniji, pogodnija je reakcija redukcije. Dakle, na elektrodi s pozitivnijim (ili manje negativnim) potencijalom odvija se redukcija, a na onoj s manje pozitivnim (ili negativnijim) odvija se oksidacija.

Nita od navedenog. Reakcija oksidacije je: O2 2e + 1/2 O2. Dakle, pri oksidaciji jednog oksidnog iona potreban je prijenos 2 elektrona tj. naboja od 2q(e) = 2 1,60 1019 C. Pri oksidaciji jednog mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2q(e)NA = 2 1,60 1019 C 6,02 1023 mol1. Pri oksidaciji 2,5 mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2,5 mol 2 1,60 1019 C 6,02 1023 mol1 = 482 000 C (zaokrueno na 3 znaajne znamenke jer ih toliko imaju konstante dane uz ispit; bez zaokruivanja iznosi 481 600 C, odnosno 482 500 C ako se umjesto q(e)NA koristi Faradayeva konstanta F = 9,65 104 C mol1).

226

A Pun akumulator sadri maksimalnu koliinu H2SO4, Pb i PbO2. B prikazuje pranjenje akumulatora (spontanu reakciju uz dobivanje elektrine struje), C prikazuje prazan akumulator, a D punjenje (akumulator je prikljuen na vanjski izvor napona V, to omoguduje obrnutu, nespontanu reakciju).

227 Reakcije u olovnom akumulatoru su: A(): Pb(s) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2e K(+): PbO2(s) + e + 4H+(aq) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2H2O(l)
pranjenje

ukupno: Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq)

punjenje

2PbSO4(s) + 2H2O(l)

(Nije ih potrebno poznavati za rjeavanje ovog zadatka jer se ako se D prepozna kao punjenje (po prikljuenom izvoru napona) moe iz toga sve ostalo zakljuiti.)

228

2. dio

ili: metilpropionat (nestandardni naziv, ali pitanje ne trai izriito standardni) ili: amonijev cianid

229

2. 2. moe i standardni naziv, 3metilbutanska kiselina

2.5. moe i etil(3metilbutanoat) (mora biti zagrada)

230

Redukcija je smanjenje oksidacijskog broja (ovdje s 2 na 0) tj. primanje elektrona. Na katodi se uvijek odvija redukcija.

HgO = Zn =

HgO 1g = = 0,0046 mol HgO 217 g mol1 (Zn) 1g = = 0,0153 mol (Zn) 65,4 g mol1

Vrijeme rada baterije odredit de HgO. HgO je mjerodavni reaktant (sav se potroi dok cinka jo preostane).

Rauna se s mnoinom mjerodavnog reaktanta, jer se samo toliko reakcija doista i odvije (reakcije se odvijaju dok se mjerodavni reaktant ne potroi, bez obzira na mnoinu ostalih reaktanata u suviku). q = It = nzF

231 0,00461 mol 2 9,65 104 As mol1 1 min 1h = = 4,447 106 s = 3 0,2 10 A 60 s 60 min = 1235

(1233 sati ako je koritena zaokruena vrijednost 0,0046 mol)

232

Prema zadanoj tablici, 206C je izmeu talita i vrelita duika, dakle duik je tada u tekudem stanju. Q1 = mc(l)t1 je toplina potrebna da ga se u tekudem stanju zagrije za t1 = 196C (206C) = 10C = 10 K (Celzijev stupanj i kelvin jednaki su po veliini pa su razlike temperatura u njima jednake) do vrelita. Q2 = m entalpija isparavanja je toplina potrebna da pri vrelitu ispari. Q3 = mc(g)t2 je toplina potrebna da ga se u plinovitom stanju zagrije od vrelita do 20C tj. za 20C (196C) = 216C = 216 K.

233

Alkoholi male molekulske mase (otprilike do butanola) potpuno se mijeaju s vodom jer se s molekulama vode lako povezuju vodikovim vezama. Eteri se znatno slabije mijeaju s vodom jer su manje polarni (alkilne skupine su vede nego H pa je njihov raspored oko kisika blii linearnom) i mogu se povezivati s vodom s manje vodikovih veza (imaju kisik koji moe "primati" vodikovu vezu, ali ne i uz njega vezan vodik koji ju moe "davati"). Molekule nerazgranatih (primarnih) alkohola bolje se meusobno povezuju vodikovim vezama nego molekule sekundarnih alkohola, pa imaju vie vrelite. (Molekule sekundarnih alkohola su "okruglastije" pa se bolje slau u kristalnu strukturu i zato imaju vie talite.)

234

zlato = Au zlatotopka = smjesa koncentriranih HCl i HNO3 (u volumnom omjeru 3:1) zlatni nakit = legura zlata i drugih metala, kao to je srebro, nikal (jer je isto zlato ne samo skupo nego i premekano da bi bilo praktino za nakit)

Lewisova strukturna formula = napisati Lewisovom simbolikom (osim svih veza kao u "obinoj" strukturnoj formuli, treba prikazati i nevezne vanjske elektrone)

235

(oksalna kiselina, naravno, ne oksalna dikiselina, jer se u tom nazivu ved podrazumijeva da je dikiselina)

236 jer su u istom vremenu estice HCl prele manji put

Moe i samo prvi stupanj ionizacije: H2S(g) + H2O(l) H3O+(aq) + HS(aq)

237

Na crti pie kvadeve gljivice, jer enzimi kvadevih gljivica kataliziraju alkoholno vrenje.

Zbog reakcije CO2(g) + Ca(OH)2(aq) CaCO3(s) + H2O(l) (uobiajena reakcija dokazivanja CO2)

238

Pri svakom potpunom izgaranju organske tvari koja sadri samo ugljik, vodik i eventualno kisik nastaje CO2 i H2O (pri nepotpunom izgaranju djelomino nastaje i C (aa) i CO jer nema dovoljno kisika).

Svako izgaranje je egzotermno (oslobaa se energija pa je plamen vrud).

U 70%tnom etanolu preostalih 30% je voda. Bezbojni bakrov(II) sulfat reakcijom s vodom prelazi u hidratizirani bakrov(II) sulfat tj. bakrov(II) sulfat pentahidrat tj. modru galicu. CuSO4(s) + 5H2O(l) CuSO45H2O(s) (jedan od vanih naina dokazivanja vode, i oduzimanja vode kad je potreban bezvodni etanol ili neki drugi spoj iz kojeg se voda ne moe posve ukloniti destilacijom)

Moe i higroskopnost.

239

Aerosol je tekudina ili vrsta tvar rasprena u plinu. Gel je vrsta tvar rasprena u tekudini (kod elatine proteini u vodi) (ili u vrstoj tvari vrsti gel). Pjena je plin raspren u tekudini (ili u vrstoj tvari vrsta pjena).

Prikazi vika: A je taljenje, B nema svoj posebni naziv (ne moe se povezati s energijom ionizacije jer je ona energija potrebna za otputanje elektrona iz atoma u plinovitom stanju, a ne elementarne tvari u vrstom stanju). Za one koji ele znati vie: Afinitet prema elektronu moe se prikazivati i reakcijom otputanja elektrona iz aniona (obrnuto nego ovdje). Kristalizacijom se esto zove i ovrdivanje kao ovdje (l s) i nastanak kristalnog taloga iz otopine (aq s).

240

11) DRAVNA MATURA LJETO 2013.

A Tvar molekulske grae znai da joj se kristali sastoje od jedinki (najede molekula) meu kojima djeluju samo slabe meumolekulske privlane sile (van der Waalsove i Londonove, tj. dipol-dipol, dipol-inducirani dipol, trenutani dipol-inducirani dipol), a ne jake veze poput ionske ili kovalentne. Zato takve tvari imaju malu tvrdodu i nisko talite (nerijetko i sublimiraju), a u rastaljenom stanju ne vode elektrinu struju jer njihove jedinke nemaju naboj. Takve su tvari npr. eder, jod, suhi led (kruti CO2), plemeniti plinovi u vrstom stanju (pri jako niskoj temperaturi)...

B Ionski kristali tj. kristali soli kao to je NaCl, pri taljenju ili otapanju raspadaju se na ione od kojih su sastavljeni, a ioni imaju elektrini naboj pa vode elektrinu struju svojim gibanjem u otopini ili talini. Kristali metala vode elektrinu struju u vrstom stanju i talini (gibanjem elektrona), a ne otapaju se u vodi. Kovalentni kristali, npr. dijamant, najede ne vode elektrinu struju jer ne sadre nabijene jedinke koje se kroz njih mogu slobodno gibati, nego su u njima atomi povezani kovalentnim vezama (kao da je cijeli kristal jedna ogromna molekula). Za molekulske kristale vidi prethodni odgovor.

B Saharoza je spoj molekulske formule C12H22O11, kuhinjski eder, pripada ugljikohidratima, tonije disaharidima. Morska voda je smjesa (otopina). Dijamant je elementarna tvar (ugljik). Gradski plin je smjesa plinova, uglavnom ugljikovodika od metana do butana.

241

D Kromatografiranje je razdvajanje tvari na temelju njihove razliite brzine putovanja (i stoga razliitog prevaljenog puta) po vrstom nosau (npr. filter-papir ili silikagel) noenih otapalom.

C Topljivost plina proporcionalna je njegovom tlaku iznad otopine. Kisik je sastojak zraka, pa je tlak kisika proporcionalan tlaku zraka.

B Npr. koagulacija krvi je zgrunjavanje, a koagulacijom mlijeka nastaje sir. Koloidne estice su estice veliinom izmeu molekula (otopljenih tvari u pravim otopinama) i makroskopskih estica (vidljivih svjetlosnim mikroskopom, u heterogenim smjesama).

242 D Octena kiselina u vodi djelomino disocira CH3COOH CH3COO + H+ jer je slaba kiselina, dakle neke CH3COOH molekule raspadnute su na dvije jedinke (CH3COO i H+), a osmotski tlak je koligativno svojstvo, to znai da ovisi o (proporcionalan je) koncentraciji jedinki otopljene tvari u otopini. Ostale navedene tvari nisu kiseline ni baze ni soli pa ne disociraju u vodi i zato je u tim sluajevima koncentracija otopljenih jedinki jednaka koncentraciji te tvari, a ne veda kao za CH3COOH.

C Pri uobiajenom atmosferskom tlaku, koji iznosi oko 101 kPa, voda vrije pri 100 C. Tekudina provrije pri temperaturi pri kojoj se tlak pare tekudine izjednai s vanjskim (atmosferskim) tlakom to je taj tlak nii, to je i ta temperatura nia.

B Riboza je aldopentoza ima pet atoma ugljika (pentoza) i u ovakvom lanastom obliku ima aldehidnu skupinu (aldo-). Svi prirodni ederi su D konfiguracije ovako prikazani Fischerovim formulama da je aldehidna ili keto skupina to blie gornjem kraju, imaju OH skupinu na od nje najudaljenijem asimetrino supstituiranom C atomu desno. Pod A je prikazana fruktoza (najvanija ketoheksoza), pod D glukoza (najvanija aldoheksoza), a pod C L-riboza enantiomer riboze koji ne postoji u prirodi. (Pitanju se moe prigovoriti da nije navedeno "D-riboze" ili "prirodne riboze" nego se to podrazumijeva.)

243 B Elektronska konfiguracija Mg je 1s2 2s2 2p6 3s2. Kako bi postao kation naboja 2+, gubi zadnja dva elektrona (time postie elektronsku konfiguraciju poput najblieg plemenitog plina, Ne).

D Formulska jedinka amonijeva fosfata je (NH4)3PO4. Sadri 3 atoma N, 43 = 12 atoma H, 1 atom P i 4 atoma O.

D mnoinska koncentracija = mnoina / volumen (c = n/V) mnoina = masa / molarna masa (n = m/M) gustoda = masa / volumen ( = m/V) Kombinacijom tih formula slijedi: mnoinska koncentracija = mnoina / volumen = masa / (molarna masa volumen) = gustoda volumen / (molarna masa volumen) = gustoda / molarna masa = 1 g/mL / (18,02 g/mol) = 0,0555 mol/mL = 55,5 mol/L

C Al3+(aq) + 3e Al(s), dakle za izluivanje 1 atoma aluminija trebaju protedi 3 elektrona. Prema tome, za izluivanje 1 mol aluminijevih atoma trebaju protedi 3 mola elektrona. Faradayeva konstanta je naboj 1 mola elektrona tj. Avogadrova broja elektrona, dakle naboj 3 mola elektrona je 3Faradayeva konstanta tj.3 mol 9,65104 C mol1 = 28,95104 C = 289 500 C.

244

D c(NaOH) = n(NaOH)/V(otopina) = m(NaOH)/(M(NaOH)V(otopina)) = 0,01 g / (40,01 g/mol 0,1 dm3) = 0,0025 mol/dm3; c(OH) = c(NaOH); pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 2,6; pH = 14 pOH

C c1(H2A) = 0,005 mol/ 1 L = 0,005 mol/L; n1(H2A) = n2(H2A) c1(H2A)V1(H2A) = c2(H2A)V2(H2A) c2(H2A) = c1(H2A)V1(H2A)/V2(H2A) = 0,005 mol/L0,1 L / (0,1 L + 0,9 L ) = 0,0005 mol/L; c(H+) = 2c(H2A) = 0,001 mol/L; pH = log(c(H+)/ mol/dm3) = 3

D Ovakve zadatke mogude je, i ponekad najlake, rijeiti isprobavanjem svih ponuenih odgovora koji daje izjednaenu jednadbu tj. jednak broj svake vrste atoma s obje strane strelice (ovdje po 10 O, 4 N i 12 H). Ponekad je lake postaviti sustav jednadbi, po jednu jednadbu za svaku vrstu atoma: za O: 52 = y + z za N: x = y za H: 3x = 2z Taj sustav moe se rijeiti npr. uvrtavanjem iz druge (y = x) i trede (z = 3x/2) u prvu (10 = x + 3x/2 = 5x/2), ime se dobije x = 4 te iz toga (uvrtavanjem natrag u 2. i 3. jednadbu) y = 4 i z = 6.

245 C Esterifikacijom se prireuju esteri, iz odgovarajude karboksilne kiseline i alkohola. Naziv estera tvori se kao alkoholil-kiselinaoat tj. metil-etanoat ester je metanola i etanske kiseline.

C Supstitucije su reakcije u kojima se jedan atom ili skupina (vezani na atom ugljika) zamjenjuje drugim atomom ili skupinom. Na benzenskom prstenu najede su reakcije supstitucije, a ne adicije (dodavanja atoma ili skupina, pri emu viestruka C-C veza postaje jednostruka), kako bi prsten ostao aromatski, jer su aromatski prstenovi vrlo stabilni. U ovoj se reakciji atom vodika na benzenskom prstenu zamjenjuje atomom broma. Elektrofilne supstitucije su one u kojima je ono to zamjenjuje elektrofil siromaan elektronima (ima pozitivan naboj i/ili nepotpuni oktet). Supstitucije na benzenskom prstenu najede su elektrofilne jer je benzenski prsten bogat elektronima. Ovu reakciju moemo promatrati da prvo dolazi do reakcije s katalizatorom: FeBr3 + Br2 FeBr4 + Br+ te je onda Br+ elektrofil.

A Obezbojenje bromne vode (vodene otopine broma) uzrokovano je adicijom broma na dvostruku ili trostruku C-C vezu, dakle bromnu vodu obezboje spojevi koji imaju takvu vezu (alkeni i alkini), a nije vjerojatno da de ju obezbojiti spojevi koji ju nemaju.

246 C Izraz predstavlja koncentracijsku konstantu ravnotee za reakciju H2SO3 + H2O HSO3 + H3O+. Opdenito, izraz za koncentracijsku konstantu ravnotee reakcije A + B + ... X + Y + ... je K = *X+*Y+.../*A+*B+..., pri emu su A, B,..., X, Y,... svi reaktanti odnosno produkti koji su otopljene tvari u otopini (dakle, ne otapalo, kao to je ovdje voda, i ne vrste tvari).

A Na vrijednost konstante ravnotee utjee samo temperatura. Na poloaj ravnotee (ravnotene koncentracije sudionika reakcije) utjee i dodavanje (ovdje povedanje parcijalnog tlaka) ili odvoenje (smanjenje parcijalnog tlaka) nekog sudionika reakcije (Le Chatelierov princip).

C Bolje iskoritenje ravnotene reakcije znai vedu koncentraciju (tj. za plinove obino parcijalni tlak) produk(a)ta u ravnotei, dakle trai se to de "pomaknuti ravnoteu prema produktu". Bududi da je u jednadbi jednak broj plinovitih jedinki meu reaktantima i meu produktima (1 + 1 = 2), tlak reakcijske smjese ne utjee na poloaj ravnotee. Bududi da je reakcija egzotermna (rH < 0), pogoduje joj nia temperatura tj. ravnotea se pomie prema produktima smanjenjem temperature.

247

B Dodatkom tj. povedanjem koncentracije FeCl3, koji je reaktant, ravnotea se pomie prema produktima (Le Chatelierov princip) tj. nastaje vie crvenog Fe(SCN)3 (uz pretpostavku da u otopini ima jo dovoljno NH4SCN da je to mogude, naravno) pa otopina postaje intenzivnije crveno obojena.

D c(H+) = c(HNO3) = 104 mol/dm3; pH = log(c(H+)/ mol/dm3) =4 ; pOH = 14 pH

248 A Prema Lewisovoj teoriji, kiselina je akceptor elektronskog para (ima nepotpuni oktet, nedostaje joj elektronski par koji prima tvoredi kovalentnu vezu s bazom), a baza donor elektronskog para (ima nevezni elektronski par koji daje u kovalentnu vezu). Prema Arrheniusovoj teoriji, kiselina povedava koncentraciju H+, a baza koncentraciju OH u vodenoj otopini. Prema Brnsted-Lowryjevoj teoriji, kiselina je donor protona (H+), a baza akceptor protona.

A (i D) (Vidi odgovor na prethodno pitanje.) Prema Brnsted-Lowryjevoj teoriji, ovdje su kiseline (jedinke koje otputaju H+) HNO2 i H2O, a baze (jedinke koje primaju H+) NO2 i OH (reakcija je ravnotena pa promatramo reakcije u oba smjera). Ako je jedan reaktant otapalo (voda), obino se promatra samo ponaanje drugog kiselinsko-baznog para.

B Povedava pH vrijednost znai smanjujekoncentraciju H+ (H3O+) odnosno povedava koncentraciju OH, ini otopinu lunatijom. To ini amonijak prema jednadbi NH3(g) + H2O(l) NH4+(aq) + OH(aq). Ostali navedeni plinovi smanjuju pH vrijednost otopine: SO2(g) + H2O(l) HSO3(aq) + H3O+(aq) 2NO2(g) + 3H2O(l) NO3(aq) + NO2(aq) + 2H3O+(aq) H2S(g) + H2O(l) HS(aq) + H3O+(aq)

249

C Najniu pH vrijednost ima najkiselija otopina. Za otopine jednake koncentracije, otopina jake kiseline (HBr) kiselija je nego otopina slabe kiseline (H2S) jer jaka kiselina potpuno disocira (c(H+) = c(HBr)), a slaba samo djelomino (c(H+)<c(H2S)), a otopine NH3 (vidi prethodni odgovor) i NaCN su lunate tj. imaju jo puno viu pH-vrijednost (NaCN je sol jake baze i slabe kiseline koja hidrolizira CN + H2O HCN + OH).

A Ljudska krv ima pH oko 7,4 (jer sadri takve prirodne pufere, kao to su fosfatni i karbonatni). Svjea kinica ima pH manji od 7 (obino oko 5,55,8) zbog otopljena ugljikova dioksida (CO2 + H2O HCO3 + H3O+). Sok od rajice i sok od limuna imaju jo nii pH jer sadre prirodne kiseline (npr. limunsku kiselinu).

B Iz jednadbe reakcije 2NaOH + H2SO4 Na2SO4 + H2O slijedi n(NaOH)/n(H2SO4) = 2/1 tj. n(NaOH) = 2n(H2SO4) = 2c(H2SO4)V(H2SO4) = 2 1,0 mol dm3 0,5 dm3 = 1,0 mol

250

C Prikazana tvar je aminokiselina s dodatnom kiselom skupinom bududi da ima dvije kisele COOH skupine, a samo jednu lunatu NH2 skupinu, njena je vodena otopina kisela. Fenolftalein mijenja boju u lunatom (pri pH iznad oko 8 iz bezbojne u ruiastu). Metiloran mijenja boju u kiselom (pri pH ispod oko 4 iz ute preko naranaste u crvenu). Ekstrakt crvenog kupusa i univerzalni indikator mijenjaju boju vie puta kroz cijeli raspon pH.

C Fenolftalein mijenja boju u lunatom (vidi prethodni odgovor). Od navedenih soli, jedino NaCN sadri anion slabe kiseline koji hidrolizira i tako povedava koncentraciju OH tj. ini otopinu lunatom (vidi odgovor na pitanje 28.).

B Diklormetan je CH2Cl2 (metan, CH4, u kojem su dva vodika zamijenjena s dva klora). Oksidacijski broj vodika je 1 i klora -1 (uvijek u organskim spojevima), pa je oksidacijski broj ugljika nula, kako bi zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u molekuli bio nula (21 + 2(-1) + 0 = 0).

251

D 41 + 2x = 0 x = -4/2 = -2 Oksidacijski brojevi duika u prva tri spoja su redom 4, 2 i -3.

A Za rjeavanje ovog zadatka potrebno je odrediti oksidacijski broj svih atoma u nitritnom ionu i istih atoma svugdje gdje se javljaju u produktima te odrediti kojem se od tih atoma u reakciji mijenja oksidacijski broj i kako. Redukcija je smanjenje oksidacijskog broja. Oksidacijski broj duika smanjuje se iz 5 u HNO3 u 2 u NO.

A Jedino redukcijski potencijal za Ag+ vedi je nego za Cu2+, a da bi se reakcija spontano odvijala, potencijal lanka mora biti pozitivan, E(lanak) = E(redukcija) E(oksidacija) = E(Ag+|Ag) E(Cu2+|Cu) = 0,80 V 0,34 V = 0,46 V.

252

A Ostale navedene soli sadre anion ili kation iz kojeg se neto moe elektrolizom izluiti iz vodene otopine lake nego to se odvija redukcija ili oksidacija vode (razvijanje vodika odnosno kisika): B: 2Cl 2e + Cl2 C: Cu2+ + 2e Cu; 2I 2e + I2 D: Cu2+ + 2e Cu

C Za rjeavanje ovog zadatka potrebno je odrediti oksidacijski broj svim atomima u jednadbi i pogledati kojem se oksidacijski broj pri reakciji smanjuje (manji je barem u nekom produktu nego to je u bilo kojem reaktantu) jer je redukcija smanjenje oksidacijskog broja. Oksidacijski broj kisika smanjuje se iz nula u O2 u -2 u Fe2O3.

B Standardni redukcijski potencijal vedi je za Cu2+|Cu nego za Al3+|Al, pa se Cu2+ reduciraju, a Al oksidira (opdenito: ono to ima vedi redukcijski potencijal lake se reducira). U praksi to znai da se

253 aluminijeva ploica "otapa" jer Al prelazi u Al3+ koji su topljivi u vodi pa prelaze u otopinu, a istovremeno se izluuje (taloi) metalni bakar jer Cu2+ iz otopine prelaze u elementarni Cu.

A Redukcija je smanjenje oksidacijskog broja. Oksidacijski broj bakrovih iona smanjuje se iz 2 u 1.

2. dio

254

(za fenol je vjerojatno bilo u redu napisati strukturnu formulu, iako ba nije spretno na ovakvu crtu i logino je u ovakvim zadacima pisati molekulske)

Vodikova veza.

255 Van der Waalsove (ili Londonove, ili trenutani dipol-inducirani dipol) interakcije (ili sile).

O ili C

H N itd.

Glikozidna veza. (Glikozidna veza je eterska veza izmeu dvije molekule od kojih je barem jedna monosaharid.)

256 C

257 AC (vrlo je bitno napisati ravnotene strelice jer se nijedan reaktant ne potroi do kraja kad se koncentracija A prestane mijenjati, ona nije nula)

(c je trebalo odrediti kao c(2 min) c(0 min) oditane s grafa, priznavali su odstupanje u oitavanju 0,1 mmol dm3)

258 U slubenim rjeenjima odgovor je kondenzaciji (to je spajanje vie, najede istih organskih molekula uz izdvajanje male molekule kao to je voda), iako vjerojatno postoje i drugi prihvatljivi odgovori (npr. po klasinoj osnovnoj podjeli organskih reakcija, ovo je nukleofilna supstitucija).

Esterifikacija.

Hidroliza estera.

naziv spoja 7.1. aldehid

strukturna formula funkcijske skupine

7.2. karboksilna kiselina

7.3. ester

259 7.4. amid

ili 7.5. keton

ili

7.6. anhidrid karboksilne kiseline

(bilo je potrebno pisati ba samo skupine, bez R-ova)

(priznavano i bez agregacijskih stanja)

Crvenu. (Metiloran je crven u kiselom, a ova je otopina kisela zbog H3O+ u 8.2.)

Hlaenje pospjeuje otapanje = topljivost je veda pri nioj temperaturi otapanje je egzotermno tj. H(otapanje) < 0, a H(otapanje) = |ksH| |hidH|

260

slobodni ioni

ksH

hidH

kristal (vrsta tvar) H(otapanje)

hidratirani ioni (ioni u otopini)

Vodeni plin.

Redukcijsko.

Ba(OH)2(s) Ba2+(aq) + 2OH(aq) n(OH) = 2n(Ba(OH)2)

261

C6H5ONa

ili (Fenol je, za razliku od alkohola, dovoljno kiseo da s natrijevom i slinim jakim luinama reagira kao kiselina pa tvori sol, fenoksid (kao alkoksid, ali od fenola). Ova sol naziva se natrijev fenoksid.)

Brometan. (Alkoholi s halogenovodinom kiselinom reagiraju nukleofilnom supstitucijom i tvore odgovarajude halogenalkane.)

(Halogenalkan i alkoksid ili fenoksid nukleofilnom supstitucijom daju eter, uz izdvajanje odgovarajude anorganske soli. To je uobiajeni nain dobivanja etera s dvije razliite alkilne skupine.)

262

(CrO3 u kiseloj otopini jak je oksidans. Oksidacijom etanola nastaje etanal. Fehlingov reagens je lunata otopina Cu2+ (plavo), stabilizirana najede vinskom kiselinom da se ne taloi Cu(OH)2. Cu2+ oksidiraju aldehid u karboksilnu kiselinu (koja je u obliku soli, karboksilata jer je otopina lunata) te se pri tome reduciraju u Cu(I) i nastaje teko topljivi Cu2O koji ini uoljivi crvenkastosmei talog.)

(metoksi = OCH3, tj. opdenito alkoksi = OR)

Supstitucijama. (Nukleofilnim supstitucijama.)

tt = Tt = ibKkr = 1 1 mol kg1 1,86 K kg mol1 = 1,86 K = 1,86 C (i = 1 jer je otopina neelektrolita tj. tvari koja ne disocira)

263

tt = Tt = ibKkr = (za neelektrolit) bKkr = Kkr n(B)/m(H2O) = Kkr m(B)/[M(B) m(H2O)]

264

12) DRAVNA MATURA JESEN 2013.

D METALNI velik raspon vodi ne ne otapa se IONSKI visoko ne vodi esto dobra da KOVALENTNI vrlo visoko najee ne vodi ne ne otapa se MOLEKULSKI nisko ne vodi najee slaba ne

TALITE EL. VODLJIVOST, s TOPLJIVOST U VODI EL. VODLJIVOST, aq Vidi i 1., ljeto 2013.

D Vodena otopina natrijeva klorida prava je otopina tj. tekuda homogena smjesa, a takve se smjese najede i najlake razdvajaju destilacijom pri zagrijavanju voda isparava te u hladnijem dijelu aparature za destilaciju kondenzira u drugu posudu, a vrsti natrijev klorid preostane u prvotnoj posudi. Filtracija je moguda samo za heterogene smjese tj. kad su estice rasprene u tekudini dovoljno velike da ne prolaze kroz pore filtra. Sublimacija je moguda samo za vrste smjese iji jedan sastojak sublimira. Ekstrakcija je moguda kad postoji otapalo u kojem je otopljena tvar bolje topljiva, a ne mijea se s prvotnim otapalom mnoga nepolarna (vrlo slabo polarna) organska otapala (npr. heksan) ne mijeaju se s vodom, ali natrijev klorid je ionska tvar pa je u njima puno slabije topljiv nego u vodi.

B Topljivost plina proporcionalna je njegovom tlaku iznad otopine. Kisik je sastojak zraka, pa je tlak kisika proporcionalan tlaku zraka. Vidi i 5., ljeto 2013.

265

A Dobro crno vino trebalo bi biti prava otopina (otopljene jedinke sitnije su od koloidnih, pojedinane su molekule).

B Jednostavna (primitivna) kubina: Plono centrirana kubina (gusta kubina): Prostorno (volumno) centrirana kubina: Heksagonska:

Z = 1/8 8 = 1

Z = 21/2 + 261/6 + 3 = 6

C Svi atomi (i jednoatomni ioni) istog kemijskog elementa imaju isti broj protona (jednak njihovom atomskom broju tj. rednom broju u periodnom sustavu elemenata). Anioni (Br) imaju vedi broj elektrona (za onoliko koliko im je naboj, tj. ovdje za 1). 81Br i 79Br imaju razliit broj neutrona (ta brojka oznaava maseni ili nukleonski broj tj. broj protona + broj neutrona; 81Br ima 81 35 = 46, a 79 Br 79 35 = 44 neutrona).

266

D 1s2 2s2 2p6

C Punom strukturnom formulom (na krajeve i pregibe crtica dolaze atomi ugljika s odgovarajudim brojem atoma vodika da budu etverovalentni) to je: HCCCH=CH2. Alkeni imaju prednost nad alkinima pri imenovanju (jer je en u abecedi prije nego in).

A N = nNA = m/M NA, dakle ako su mase m jednake (NA je Avogadrova konstanta), N je najvedi kad je molarna masa M najmanja.

B pV= nRT V = nRT/p = 0,1 mol 8,31 Pa m3 K1 mol1 273 K /101 325 Pa = 2,24103 m3 = 2,24 dm3 ili (0 C i 101 325 Pa su "standardni uvjeti") n = V/Vm V = nVm = 0,1 mol 22,4 dm3/mol = 2,24 dm3

267

C 2Cl + 2e Cl2 Za oksidaciju 2 kloridna iona trebaju protedi 2 elektrona, dakle za oksidaciju 2 mola kloridnih iona trebaju protedi 2 mola elektrona. Faradayeva konstanta je naboj 1 mola elektrona tj. Avogadrova broja elektrona, dakle naboj 2 mola elektrona je 2Faradayeva konstanta tj. 2 mol 9,65104 C mol1 = 19,3104 C = 193 000 C.

C c(OH) = c(NaOH); pOH = log(c(OH)/mol dm3) = 2,3; pH = 14 pOH

D Potpunim sagorijevanjem ugljikovodika nastaju ugljikov(IV) oksid i voda (ako nastaje ugljikov(II) oksid i/ili elementarni ugljik (aa), sagorijevanje je nepotpuno jer je time oksidacija nepotpuna, u tim oblicima ugljik nema svoj maksimalni oksidacijski broj (4)). Potrebno je znati molekulsku formulu butana (opda formula alkana je CnHn+2, a butan je etvrti) te napisati i izjednaiti jednadbu: C4H10 + 5O2 4CO2 + 5H2O Koliko jedinki nastaje iz jedne u jednadbi, toliko molova nastaje iz jednog mola.

C Trolani i etverolani ugljikovodini prstenovi su nestabilni (jer u njima kutevi meu CC vezama jako odstupaju od tetraedarskih) pa cikloalkani za razliku od alkana s halogenim elementima poput

268 klora ne reagiraju supstitucijom nego adicijom uz pucanje prstena (atomi klora veu se po jedan na svaki od dva C atoma izmeu kojih se prekine CC veza):

+Cl2

ClCH2CH2CH2Cl

A Alkeni najede reagiraju adicijom na dvostruku vezu: H3CCH=CHCH3 + Cl2 H3CCHClCHClCH3

D Fruktoza je ketoza u lanastom (neciklikom) obliku ima ketonsku, a ne aldehidnu skupinu (C=O je predzadnji a ne zadnji C) kao ostali navedeni monosaharidi (aldoze). Tollensov reagens specifian je dokazni reagens za aldehide (aldehid se oksidira u karboksilnu kiselinu, a Ag+ reduciraju u Ag pa se izluuje "srebrno zrcalo").

269 B

D Glukoza je aldoheksoza ima 6 atoma ugljika (heksoza) i u ovakvom lanastom obliku ima aldehidnu skupinu (aldo-). A je D-riboza (aldopentoza), B je fruktoza (ketoheksoza), a C je L-riboza (enantiomer riboze koji ne postoji u prirodi jer su svi prirodni ederi D, vidi 9., ljeto 2013.).

A Proteini oboje tu otopinu ljubiasto zbog nastanka kompleksa peptidnih veza s Cu2+. Ksantoproteinska reakcija je reakcija proteina koji sadre aromatske aminokiseline s duinom kiselinom (uto obojenje). Tollensova reakcija je za aldehide i aldozne edere (vidi 16.). Lugolova reakcija je za krob (tamnoplavo obojenje s otopinom joda i kalijeva jodida).

270

C rH < 0 znai da je reakcija u napisanom smjeru egzotermna, u njoj se oslobaa toplina, pa joj ne pogoduje dovoenje topline (nego hlaenje). Tada je reakcija u obrnutom smjeru (povratna reakcija) endotermna tj. pogoduje joj dovoenje topline, pa dovoenje topline povedava koncentracije reaktanata.

D Isparavanju vode pogoduje dovoenje topline (zagrijavanje). Iz toga se moe zakljuiti da je promjena entalpije pozitivna, a to znai da je proces endoterman.

B solH < 0 znai da je otapanje NaOH egzotermno tj. njime se oslobaa toplina i stoga se otapanjem NaOH povedava temperatura reakcijskog sustava.

271

A reakcija 6CO2(g) + 6H2O(l) C6H12O6(s) + 6O2(g) 6H2(g) + 3O2(g) 6H2O(l) 6C(s) + 3O2(g) 6CO2(g) 6C(s) + 6H2(g) + 3O2(g) C6H12O6(s) rH / kJ/mol -2802,2 (-1) -285,8 6 -393,5 6 -1273,6

A CH3COOH + CH3CH2OH CH3COOCH2CH3 + H2O n(CH3CH2OH) = n0(CH3CH2OH) n(CH3COOCH2CH3) = 1 mol 2/3 mol = 1/3 mol

B Konstanta ravnotee ovisi samo o temperaturi, a ne i o koncentracijama reaktanata i produkata.

272

C Na ravnoteno stanje sustava utjeu promjene koncentracije otopljenih tvari u otopinama i plinova, a ne i vrstih tvari.

B Dodatkom tj. povedanjem koncentracije NH4SCN, koji je reaktant, ravnotea se pomie prema produktima (Le Chatelierov princip) tj. nastaje vie crvenog Fe(SCN)3 (uz pretpostavku da u otopini ima jo dovoljno FeCl3 da je to mogude, naravno) pa otopina postaje intenzivnije crveno obojena.

B Prema jednadbi, iz 4 plinovite jedinke nastaju 2, dakle pri nastanku produkta broj plinovitih jedinki se smanjuje, pa povedanje tlaka pospjeuje nastanak produkta. Reakcija je egzotermna (rH < 0) pa nastanku produkta pogoduje odvoenje topline odnosno smanjenje temperature.

273

D Jodovodina kiselina, HI(aq), kao i HCl(aq) i HBr(aq), jaka je kiselina (potpuno disocirana). Ostali navedeni plinovi daju slabe kiseline (djelomino disocirane): SO2(g) + H2O(l) HSO3(aq) + H3O+(aq) H2S(g) + H2O(l) HS(aq) + H3O+(aq) CO2(g) + H2O(l) HCO3(aq) + H3O+(aq)

B "Moe biti Brnsted-Lowryjeva baza" znai da moe primiti H+. HPO42 + H+ H2PO4. Sve ostale navedene u vodi mogu biti samo Brnsted-Lowryjeve kiseline (otpustiti H+). Brnsted-Lowryjeve baze najede su negativno nabijene, a uvijek imaju barem jedan nevezni elektronski par.

C Prema Brnsted-Lowryjevoj teoriji, konjugirana baza nastaje tako da kiselina otpusti H+. [Al(H2O)6]3+ [Al(H2O)5OH]2+ + H+

274 A U vodenoj otopini amonijeva klorida, NH4Cl, dolazi do hidrolize amonijeva kationa jer potjee iz slabe baze (amonijaka), pa je otopina kisela (ima vedu koncentraciju H3O+ nego ista voda i stoga pH manji od 7): NH4+ + H2O NH3 + H3O+

C Za otopine jednake mnoinske koncentracije, otopina jake kiseline (HCl) kiselija je nego otopina slabe kiseline (CH3COOH) jer jaka kiselina potpuno disocira (c(H+) = c(HCl)), a slaba samo djelomino (c(H+)<c(CH3COOH)).

C Izoelektrina toka je pH-vrijednost pri kojoj je aminokiselina ukupno neutralna, njene molekule u otopini u prosjeku imaju naboj 0 (za aminokiselinu bez dodatnih nabijenih skupina to znai da je u zwitterionskom obliku u kojem je pozitivan naboj NH3+ poniten negativnim nabojem COO, kao na slici B). Kad je pH-vrijednost znaajno veda od toga (otopina znatno lunatija), aminokiselina je negativno nabijena (i NH3+ je deprotonirana u NH2). Kad je pH-vrijednost znaajno manja od izoelektrine toke, aminokiselina je pozitivno nabijena (COO je protonirana u COOH), kao na slici A. Aminokiseline nikad nisu u neutralnom obliku kao na slici D, nego uvijek u ionskom ili zwitterionskom obliku.

D Prosjean oksidacijski broj sumpora u jedinkama je: A: 2x + 5(-2) = -2 x = 4 B: x + 4(-2) = -2 x = 6

275 C: x + 3(-2) = -2 x = 4 D: 2x + 3(-2) = -2 x = 2 Stvarni oksidacijski brojevi pojedinih atoma sumpora u jedinkama s dva atoma sumpora su (vjerojatno ne treba znati strukture, ali dobro je znati odrediti oksidacijske brojeve iz danih struktura):

A Ugljik je vezan jednom vezom na kisik koji je elektronegativniji od njega i trima vezama na vodike koji su manje elektronegativni, pa mu je oksidacijski broj 1 + 3(-1) = -2. Bududi da je u molekuli samo jedan atom ugljika, mogude mu je odrediti oksidacijski broj i "na uobiajeni nain" iz molekulske formule CH4O.

A Oksidacijsko sredstvo (oksidans) ono je to se reducira, pri emu se neto drugo oksidira. MnO4 reducira se u Mn2+ (smanjuje se oksidacijski broj Mn iz 7 u 2).

276

D Na katodi se odvija redukcija. Cu2+|Cu ima pozitivan redukcijski potencijal pa je redukcija Cu2+ pogodna (spontana) tj. Cu se izluuje iz vodenih otopina Cu2+: K: Cu2+ + 2e Cu

B Sn2+|Sn ima vedi redukcijski potencijal nego Fe2+|Fe, pa se odvija redukcija Sn2+ pri oksidaciji Fe, nastaje galvanski lanak za koji je E = E(redukcija) E(oksidacija) = E(Sn2+|Sn) E(Fe2+|Fe) = -0,14 V (-0,44 V) = 0,30 V > 0

A Na anodi se odvija oksidacija: 2Cl 2e + Cl2 (klor se iz zasidenih otopina lake izluuje nego kisik) n(Cl2)/n(Cl) = 1/2 n(Cl2) = 1/2 n(Cl) = 1/2 n(KCl) = 1/2 m(KCl)/M(KCl) = 1/2 7,45 g/ 74,6 g/mol = 0,050 mol V(Cl2) = n(Cl2)Vm = 0,050 mol 22,4 L/mol = 1,12 L ili V(Cl2) = n(Cl2)RT/p = 0,050 mol 8,31 Pa m3 K1 mol1 273 K /101 000 Pa = 1,12103 m3 = 1,12 L

277

2. dio

(tonije: 2-kloretan-1-ol)

278

C9H8O4 (Jedna crtica predstavlja jednostruku vezu, dvije dvostruku. Na svakom pregibu crtica nalazi se atom ugljika s odgovarajudim brojem atoma vodika da bude etverovalentan.)

Esteri.

sp2 (Na atomu ugljika tj. opdenito elemenata p-bloka prvenstveno 2. periode, sp2 hibridizacija odgovara planarnoj (trokutastoj) geometriji, sp3 tetraedarskoj, a sp linearnoj:

279 hibridizacija sp3 sp2 sp ) broj orbitala 4 (s + 3 p) 3 (s + 2 p) 2 (s + p) broj atoma vezanih uz sredinji 4 3 2 geometrija tetraedarska planarna (trokutasta) linearna

w(O, C9H8O4) = 4 Ar(O) / Mr(C9H8O4) = 64/180,17 = 0,355

Trovalentnim alkoholima (triolima).

280

(cP = c0,R cR)

281

(-7,4 mmol dm3 je oditano s grafa kao c12 min,R c0,R, no ova brzina, preuzeta iz slubenih rjeenja, zapravo nije srednja brzina troenja reaktanta nego srednja brzina reakcije da bi se izraunala srednja brzina troenja reaktanta, strogo govoredi, nije potrebno dijeliti njegovim stehiometrijskim koeficijentom)

[P] 8,8 mmol dm3 = = 7,33 [R] 1,2 mmol dm3

Etoksietan ili dietil-eter. (Kondenzirana strukturna formula je CH3CH2OCH2CH3.)

(Funkcijski izomeri su strukturni izomeri koji imaju drukiju funkcionalnu skupinu, u ovom sluaju alkoholnu a ne etersku.)

282

Etanol. (Simetrini eteri, koji imaju dvije iste alkilne skupine, nastaju dehidratacijom (reakcijom u kojoj se izdvaja voda) odgovarajudeg alkohola, npr. uz pomod sumporne kiseline pri prikladnoj povienoj temperaturi pri drukijim reakcijskim uvjetima iz istih reaktanata nastaje odgovarajudi alken eliminacijom vode.)

R: MnO4 + 5e + 8H+ Mn2+ + 4H2O /2 O: 2Cl 2e + Cl2 /5

283

Disproporcioniranje. (Disproporcioniranje je reakcija u kojoj se ista tvar i oksidira i reducira. Reakcija u kojoj je ista tvar produkt i oksidacije i redukcije naziva se sinproporcioniranje ili konproporcioniranje.)

R: Cl2 + 2e 2Cl O: Cl2 + 4OH 2ClO + 2e + 2H2O 2Cl2 + 4OH 2ClO + 2H2O /2

284

NH3(g) + H2O() NH4+(aq) + OH(aq) ili NH3(g) + H2O() NH4OH(aq)

285

Bakrovi(II) ioni (Cu2+). (Oni se reduciraju, primaju elektrone, napii polureakcije oksidacije i redukcije ako ti nije jasno.)

Cinkovi ioni, Zn2+(aq) ostaju u otopini jer eljezo ima pozitivniji redukcijski potencijal od cinka, odnosno jer je cink jae redukcijsko sredstvo koje eljezo ne moe istisnuti iz vodene otopine njegove soli.

286 Taljenje. (Toka A odgovara vrstom stanju, a B tekudem.)

Krivulja sublimacije. (Jer je to krivulja koja odvaja podruja vrstog i plinovitog stanja.)

Vodikove veze. (Stanje u toki B je tekude. Vodikove veze, kao i druge meumolekulske interakcije, djeluju u tekudem i vrstom stanju, ali ne i u plinovitom jer su u plinovitom stanju molekule previe meusobno udaljene.)

Na krivulji TZ.

T. (To se naziva trojna toka.)

Potrebno je povienje tlaka i smanjenje temperature. (Vidjeti iz dijagrama da je u toki C tlak vedi i temperatura manja nego u toki B.)

CaCO3(s) (To je najslabije topljiva sol koja nastaje mijeanjem tih otopina tj. iz iona Na+, CO32, Ca2+ i Cl.)

Vodenom otopinom iona srebra (vodenom otopinom srebrova nitrata). Ag+(aq) + Cl(aq) AgCl(s)

287 ili AgNO3(aq) + Cl(aq) AgCl(s) + NO3(aq)