3.

Proizvodnja elektrine energije Elektrina energija se proizvodi iz energije Sunca na dva razliita naina: posredno preko toplinskog krunog procesa i direktno koritenjem fotoefekta. Prvi je pristup znatno blie ekonominosti, ali za drugi pristup postoji ve i poticaj i bre se razvija.

3.1. Termoelektrane na Sunevu energiju Solarne termalne elektrane su izvori elektrine struje dobivene pretvorbom suneve energije u toplinsku tako to zagrijavamo fluid ili krutinu, a zatim taj produkt iskoristimo u krunom procesu !naje e se koristi "ankineov# za generisanje elektrine energije. S obzirom da nemaju tetni$ produkata prilikom proizvodnje elektrine energije, a imaju razmjerno dobru efikasnost !%&'(& )#, prorie im se svijetla budu nost. *ermoelektrane na Sunevu energiju se ne razlikuju u osnovi od ostali$ termoelektrana u dijelu koji pretvara toplinsku energiju u elektrinu. +vijek se primjenjuje desnokretni toplinski kruni proces koji preko turbine ili nekog druge toplinske maine pretvara toplinsku energiju u me$aniku i elektrinu preko generatora. Postoji nekoliko razliiti$ rjeenja Solarni$ termoelektrana relevantni$ prema iskustvu i potencijalu za ekonominu primjenu: parabolini protoni kolektori, solarni toranj i parabolini tanjir. Sve ove termoelektrane koriste primarno direktnu komponentu Solarnog zraenja i za ve u uinkovitost moraju pratiti kretanje Sunca. *renutno se eksperimentira s vodikom kao radnom tvari jer ima veliki specifini toplinski kapacitet !cp,-(.%./ k01 !kg 2## jer je prijenos topline definisan kao proizvod mase, specifinog toplinskog kapaciteta i razlike temperatura. 3a slici ..-.a. prikazani su trenutni trokovi dobivanja elektrine energije u solarnim postrojenjima i oekivana redukcija cijene do %&%4. godine. 5idljivo je kako e cijena u relativno skoro vrijeme osjetno pasti i zakljuak je kako je najjeftiniji nain dobivanja elektrine energije koritenjem koncentrisanja Suneve energije postrojenje sa parabolinim protonim !koritastim# koncentratorima, dok je najskuplja izvedba parabolini tanjir sa Stirlingovim motorom.

Slika ..-.a. Sadanji trokovi dobivanja elektrine energije i oekivana redukcija cijene

3.1.1. Parabolina protona solarna termoelektrana 6ni su najstariji i naje e koriteni tip koncetriraju i$ solarni$ termalni$ elektrana !7& )#. *akve elektrane uglavnom generiu izme8u -('9& :;. Sastoje se od dugi$ nizova parabolini$ ogledala !zakrivljeni$ oko samo jedne ose# i kolektora koji se nalazi iznad nji$. 3ji$ova je prednost to je potrebno pomicanje ogledala samo kada je promjena poloaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Solarni koncentratori mogu pratiti Sunce samo u jednoj osi i to je obino istok'zapad. "jeenje solarne termoelektrane !S*E# s poljem cijevi u fokusu polja linearni$ parabolini$ koncentratora ima najve i potencijal za posve komercijalno koritenje. 5eliko iskustvo sa ovim rjeenjem dolazi od //. :; instalacija u :ojave pustinji u <aliforniji jo prije %& godina ini paraboline protone solarne termoelektrane najrazvijenijom te$nologijom. 2oncentracijom Suneva zraenja od 4/= postiu se temperature radnog medija i do (&& <. +kupna efikasnost ovisi o specifinoj izvedbi, ali se kre e oko -%). 2ao kruni proces se uobiajeno koristi "ankineov direktni ili posredni ciklus. +skla8ivanje dostupnosti energije Sunca i potronje se rjeava toplinskim spremnicima velikog kapaciteta !otopljene soli#. 6ptimalna snaga postrojenja se rauna na oko %&& :; !najvie zbog povrine#.

Slika ..-.-.a. Parablolini kolektori u pustinji :ojave!<alifornia# koji e generirati //. :;

Slika ..-.-.b. Parabolini kolektori sa dogrijaem

3.1.2. Solarni tornjevi 6ve elektrane imaju veliki broj ogledala postavljeni$ oko sredinjeg mjesta gdje se nalazi toranj. 6gledala su upravljana raunarima te pomo u nji$ pronalaze najbolji ugao za reflektiranje prema solarnom tornju. 6visno o radnoj tvari moemo posti i vrlo visoke temperature. 6sim ranije spomenuti$ rastopljeni$ soli i sintetiki$ ulja, moemo koristiti i plinove kako bi postigli temperature iznad 9&& ><. *renutno najisplativije je koristiti rasotpljenu sol pri /?/ ><, makar se smatra da e se kroz par godina prije i na plinove pri visokim temperaturama. 6vdje se postiu koncentracije Sunevi$ zraka do 9&&=.

Slika ..-.%.a. Solarni toranj

3.1.2.1. Skladitenje i transformacija energije S obzirom da insolaciju ne moemo kontrolisati, postavlja se potreba za skladitenjem dovoljne koliine toplinske energije kako bi postrojenje funkcioniralo i u uvjetima smanjene koncentracije sunevog zraenja npr. nepovoljni$ meteoroloki$ uvjeta ili ak i preko no i. Postoji nekoliko te$nologija skladitenja toplinske energije. + ranoj fazi razvoja solarni$ tornjeva koristilo se skladitenje vode pri %9&>< i /& bar, ta je te$nologija omogu avala skladitenje na svega sat vremena, danas se

uvodi sistem koji koristi rastaljene soli. 6ne se na vr$u tornja zagrijavaju na /?/>< i nakon toga skladite u spremnik za @vru u@ sol. Po potrebi se iz spremnika alju u izmjenjiva topline u kojem predaju toplisku energiju pari koja sudjeluje u konvencionalnom ankineovom ciklusu. 3akon izlaska iz izmjenjivaa soli su na temperaturi od %7&>< !iznad nji$ovog talita# i skladite se u spremink za @$ladnu@ sol. 3a ovaj na in se planira toplisku energiju skladititi i do -/$ to bi omogu ilo proizvodnju struje %($ dnevno.

Slika ..-.%.b. +tiecaj spremnika topline

3.1.2.2. !ijena elektrin energije Ekonomska isplativost ovakvi$ postrojenja se tek poinje postizati. Aako sam koncept solarni$ tornjeva postoji jo od -74&'ti$ godina, ove te$nologije bi ve i proboj na trite mogle ostvariti tek u nadolaze im desetlje ima, za$valjuju i okretanju obnovljivim izvorima energije. Asplativost je funkcija veliine projekta, tako da e s gradnjom sve ve i$ postrojenja ova te$nologija ostvarivati bolje rezultate. 3ajve e redukcije trokova su ostvarive na samim $eliostatima u vidu stanjenja stakla, pove anja refleksivnosti i boljeg sistema odravanja reflektivni$ povrina. *ako8er e daljnji razvoj biti usmjeren na smanjenje gubitaka energije na kolektoru, gdje se osim refleksije zraenja doga8a i $la8enje izmjenjivaa zbog konvekcije !vjetar pue i $ladi B(C povrinu kolektora# . Danas se cijena elektrine energije iz solarni$ tornjeva procjenjuje na 4'9 cent1k;$ to se do %&%&. planira spustiti na ('/ cent12;$.

3.1.3. Solarni parabolini tanjiri 3ajmanje razvijena od tri opisane Solarni$ termoelektrana je izvedba sa parabolinim tanjirima. Ebog parabolinog izgleda podsje aju na satelitske tanjire, ali su otprilike -& puta ve i. Erake svjetlosti, odbijaju i se od ogledala, padaju u jednu taku !kolektor# koji se nalazi iznad nji$. *u se razvijaju temperature oko 7&& >< , a za dobivanje elektrine energije se koristi Stirlingov ili parni motor. "adna tvar je $elij ili vodik, a s njima se po jednom tanjiru koji generira snagu izme8u /'/& k; se postie efikasnost od .& ).Ebog pomini$ me$anizama potrebna su esta servisiranja, a cijeli sistem za$tijeva rotaciju oko dvije ose i skupa parabolina ogledala, to se na kraju odraava na ukupnoj isplativosti ovakvog sistema.

Slika ..-...a. Solarni tanjiri

Elektrina energija se moe proizvesti bilo direktnom proizvodnjom pare ili termo$emijskim skladitenjem topline putem odgovaraju eg medija. + tom sluaju se proizvode vodik i duik postupkom disocijacije amonijaka, za to se energija dobiva od Sunca.

3.2. Solarne uzgonske elektrane Elektrana se sastoji od . osnovna elementa, solarni$ kolektora u kojima se zrak zagrijava, vjetroturbina koje pogoni zagrijani zrak, te dimnjaka kroz koji se die vru i zrak. Solarni kolektori su u sutini gra8evine nalik na staklenik u kojima se zagrijava zrak odnosno voda toplinom sunevog zraenja. *opli zrak se zbog efekta dimnjaka die, prolazi preko turbina proizvode i elektrinu energiju te odlazi u dimnjak. Flavni parametri koji odre8uju veliinu ove vrste elektrane su povrina kolektora te visina dimnjaka. 5e a povrina kolektora omogu uje ve oj koliini zraka da se zagrije i struji preko turbina, dok vii dimnjak omogu uje ve u razliku pritiska i efikasniji efekat dimnjaka. 2ako bi elektrana mogla proizvoditi energiju i tokom no ni$ sati, mogu e je u kolektore ugraditi cijevi u kojima se nalazi ve ranije spomenuta voda. 2ako voda ima vrlo visoki toplinski kapacitet idealna je za po$ranu toplinske energije koju osloba8a u no nim satima te na taj nain omogu ava rad elektrane i u no nim satima !iako sa smanjenim kapacitetom#. 6va vrsta postrojenja ima izuzetno malu uinkovitost. Predvi8a se da kolektori od .9 km% mogu dobiti tek &,/ ) !oko / ;1m%# od sveukupnog sunevog zraenja koje padne na nji$. Gudu nost ovog tipa postrojenja zasad je vrlo nesigurna iako postoje neki planovi o izgradnji u zemljama sa velikim brojem sunani$ i topli$ dana.

Slika ..%. Solarne uzgonske elektrane

3.3. "otonaponske #elije Hotonaponske elije su poluprovodniki elementi koji direktno pretvaraju energiju suneva zraenja u elektrinu energiju. Prve H3 elije razvijene su pedeseti$ godina prolog stolje a za potrebe istraivanja svemira. Azra8uju se od silikona. 2ad Sunevo zraenje obasja H3 eliju, dio njegove energije predaje se elektronima i oni se osloba8aju i pomiu prema povrini elije, zbog ega se javlja neravnotea u broju elektrona izme8u gornje i donje strane elije. 2ad se strane elije spoje provodnikom, kroz njega e pote i struja. Pojedinane elije spajaju se u fotonaponske panele, a oni u polja. 3eka polja smjetaju se na ure8aje koji prate pomak Sunca, pa se nagibom prilago8avaju uglu upadnog Sunevog zraenja. Elektrina energija iz H3 elija moe se upotrijebiti za rasvjetu, za rad ku anski$ aparata, ili se skladiti u akumulatorima. + razvoju su i automobili koji za pogon koriste H3 elije. Efikasnost im je od -&) za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijem, do %/) za skuplje izvedbe.

Prema podacima za %&&?. u svijetu ima 9(&& :; instalirane snage fotonaponski$ elija. E+ ima instalirano preko (&) ukupnog svjetskog kapaciteta, a preko 7&) toga je instalirano u 3jemakoj.

Slika ....a. 2onstrukcija H3 elije

Hotoefekat kojim se moe proizvoditi elektrina energije nastaje kada foton dovoljne energije pogodi elektron u neutralnom p'n poluprovodnikom spoju. Poluprovodnik p'tipa ima slobodne elektrone i nastaje kada se kristal silicija !( valentnog elektrona# dotakne sa .' valentnim elementom, npr. borom, a n'tip ima slobodne upljine !manjak elektrona# i nastaje doticanjem silicija /'valentnim elementom, npr. fosforom. 3a spoju ova dva tipa poluprovodnika, rekombinacijom elektrona i upljina, nastaje neutralno podruje sa elektrinim poljem. Da bi foton u sudaru prebacio elektron kroz to polje treba dobiti najmanje energiju jednaku tom polju. *o praktino znai da svi fotoni koji imaju energiju manju od potrebne ne mogu ostvariti fotoefekat, a svi elektroni koji imaju ve u energiju od potrebne ostvaruju izbacivanje samo jednog elektrona. "azliiti materijali imaju odre8eni iznos energije praga ili zabranjenog pojasa.

Slika ....b. *eorijska efikasnost za razne poluvodike materijale

Slika ....c. 3ajve a H3 elektrana sa tankim filmom otvorena %&&4. u 3jemakoj !? :;, 7& &&& modula povrine ??44/ m%#

Hotonaponske elije predstavljaju jedno od najdinaminiji$ podruja kada je rije zajedno o istraivanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novi$ izvora energije.

3.3.1. $onstrukcija i princip rada solarni% #elija 3ajpoeljniji nain iskoritavanja energije Sunca je pomo u fotonaponske elije ali ujedno i najskuplji. Hotonaponske elije su poluprovodniki elementi koji direktno pretvaraju energiju Suneva zraenja u elektrinu energiju, a nji$ova je konstrukcija prikazana na slici ....-.a-.

Slika ....-.a%. 2onstrukcija fotonaponske elije

Hotoelektrine elije zasnovane su na fotoelektrinom efektu. Hotoelektrinim efektom nazivamo izbijanje elektrona iz atoma. Pri fotoelektrinom efektu samo dio fotona moe izazvati fotoelektrini efekt. Solarne elije se sastoje od poluprovodnika !naje e silicija# koji apsorbira Sunevu svjetlost.

Suneva energija uzrokuje izlazak elektrona iz atoma i nji$ovo kretanje kroz materijal izme8u dva suprotno nabijena sloja ime se stvara elektrina struja. 2ada poluprovodnik apsorbira dovoljno sunevog svjetla !energije#, elektroni se istiskuju iz atoma materijala. Specijalna obrada povrine materijala dovodi do toga da je prednja povrina elije pogodna za slobodne elektrone i elektroni se prirodno sele na povrinu. Elektroni naputaju nji$ovu poziciju, oblikuju se upljine. Elektroni !negativni naboji# putuju prema prednjoj povrini elije: neravnote&a naboja izme'u #elijine prednje i stra&nje povrine ( naponski potencijal. Poput baterije I povrine se spoje izvana i potee struja.

3.3.2. Primjena fotonaponski% #elija Hotonaponske elije se i dalje istrauju i razvijaju. Jeli im se pove ati efikasnost, a smanjiti cijena izrade. 3o, i na ovom sadanjem stepenu, fotonaponske elije vrlo uspjeno sudjeluju u itavom nizu te$nologija koje koriste energiju Sunca !tzv. solarne te$nologije# kao to su: - svemirska istraivanja !svi sateliti dobivaju energije od solarni$ panela#, mikro i mini paneli za pokretanje mali$ potroaa !digitroni, satovi...#, komunikacijski releji, mobilne radio i televizijske stanice, osiguranje pruni$ prijelaza, napajanje svjetionika i oznaka upozorenja na moru.

*amo gdje elektrinu energiju treba isporuivati tokom no i ili u razdoblju s niskim intenzitetom suneva zraenja, potrebno je uskladititi proizvedenu energiju. + objektima koji su povezani s klasinim elektrinom mreom !/& Kz, %%&5#, mogu e je proizvedenu struju, koja se ne troi, putem pretvaraa !-%5D<1%%&5L<# ubaciti u mreni sistem. 3a slici ....%.a. je vidljiv takav primjer solarnog sistema, gdje se viak elektrine energije isporuuje u mreni sistem, te se koliina isporuene energije obraunava preko odgovaraju eg brojila.

Slika ....%.a. Sistem H3 sa isporuivanjem vika energije u mreu