119 01.10.

2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 1 of 21

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2933
Na temelju lanka 45.a stavka 4. Zakona o javnim cestama (Narodne novine, broj 180/04., 82/06., 138/06.,146/08., 152/08. i 38/09.) ministar mora, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra nadlenog za unutarnje poslove i ministra nadlenog za graditeljstvo, donosi

PRAVILNIK
O MINIMALNIM SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA TUNELE
Predmet, podruje i cilj primjene
lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni sigurnosni zahtjevi koje moraju ispunjavati cestovni tuneli na autocestama i dravnim cestama, ija duljina prelazi 500 m, a koji su u fazi projektiranja, graenja ili koritenja. Zahtjevi koji su ovim Pravilnikom propisani za tunele s dvije ili vie tunelskih cijevi, na odgovarajui nain odnose se i na tunele s jednom tunelskom cijevi, odnosno na servisnu tunelsku cijev. Tunelskom graevinom, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se graevinska konstrukcija tunela (portalne graevine, primarna i sekundarna tunelska obloga, poprene veze i kolnika konstrukcija) i infrastruktura tunela (odvodnja, sva oprema tunela, prometna signalizacija i oprema i sve ostale instalacije u tunelu). Dokumenti koji se izrauju sukladno odredbama ovoga Pravilnika (analiza rizika, prometni elaborat, elaborat zatite od poara i sl.) u postupcima kojima se odobrava graenje i uporaba tunela sukladno posebnom propisu, smatraju se elaboratima. lanak 2. Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele sastoje se od minimalnih sigurnosnih graevinskih zahtjeva i minimalnih sigurnosnih zahtjeva za prometnu signalizaciju i opremu u tunelu. Minimalni sigurnosni zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka sadre osobito: strukturalne mjere, zahtjeve za rasvjetu, ventilaciju, stanice za hitne sluajeve, vodoopskrbu, cestovne oznake, kontrolni centar, sustave nadzora, opremu za zatvaranje tunela, komunikacijske sustave te opskrbu energijom u nudi. Minimalni sigurnosni zahtjevi koje tuneli moraju ispunjavati temelje se na sljedeim osnovnim parametrima: duljina tunela (duljina najdue prometne trake izmjerene na potpuno zatvorenom dijelu tunela), broj tunelskih cijevi, broj prometnih traka,

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 2 of 21

geometrija poprenog presjeka, prometna signalizacija i oprema, vrsta gradnje, jednosmjerni ili dvosmjerni promet, prometno optereenje po tunelskoj cijevi (ukljuujui i vremensku raspodjelu), rizik zaguenja prometa (dnevni ili sezonski), vrijeme dolaska hitnih slubi, udio tekih teretnih vozila u ukupnom prometu tunelom (izraen u postotku), udio vozila s opasnim tvarima (izraen u postotku) i vrsta prijevoza opasnih tvari, graevinske i prometne znaajke pristupnih cesta, irina prometnih traka, brzina kretanja vozila, minimalne otpornosti tunelske graevine na poar, razred otpornosti na poar graevnih proizvoda od kojih se izvode dijelovi tunelske graevine (poarne karakteristike ugraenih graevnih proizvoda), zemljopisno i meteoroloko okruje. Uz minimalne sigurnosne zahtjeve propisane ovim Pravilnikom, tuneli moraju ispunjavati i bitne zahtjeve za graevinu propisane posebnim zakonom.

Analiza rizika
lanak 3. Iznimno, ako elementi tunela odstupaju od vrijednosti parametara utvrenih ovim Pravilnikom, provodi se analiza rizika, kojom se procjenjuje utjecaj odstupanja od vrijednosti parametara na razinu sigurnosti tunela i utvruju dopunske mjere kojima se rizik smanjuje. Analizu rizika provodi ovlatena pravna ili fizika osoba, koja je funkcionalno neovisna od tijela odgovornog za upravljanje tunelom. Obvezan sadraj i nain provoenja analize rizika te uvjete za stjecanje ovlatenja pravne ili fizike osobe za izradu analize rizika, propisat e posebnom odlukom ministar mora, prometa i infrastrukture. Analizom rizika odreuju se konkretne mjere koje moraju biti poduzete radi poveanja sigurnosti i smanjenja rizika (npr. smanjenje evakuacijskog puta, smanjenje udaljenosti poprenih putova za hitne slube, poveanje otpornosti na poar graevinskih konstrukcija i opreme, pozicioniranje vatrogasne postrojbe s definiranjem specijalne opreme, dodatna prometna signalizacija, integralno upravljanje sigurnosnim sustavima u nesreama i sl.). Mjere iz stavka 4. ovoga lanka moraju biti sukladne propisima Republike Hrvatske ili pravilima tehnike prakse.

Prometno optereenje

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 3 of 21

lanak 4. Pod prometnim optereenjem, u smislu ovoga Pravilnika, razumijeva se prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) kroz tunel po prometnoj traci na dan, raunajui svako motorno vozilo kao jednu jedinicu. Kada je udio teretnih vozila, ija ukupna masa prelazi 3,5 tone, vei od 15% prosjenog godinjeg dnevnog prometa ili kada sezonski dnevni promet (PLDP) prelazi prosjeni godinji dnevni promet za vie od 50%, mora se procijeniti dodatni rizik provoenjem analize rizika.

Brzina vonje u tunelu

lanak 5. Najvea doputena brzina vonje u tunelu je: 100 km/h, u tunelu s jednosmjernim prometom, 80 km/h, u tunelu s dvosmjernim prometom. Najvea doputena brzina vonje ispred i iza tunela ne smije biti manja od najvee doputene brzine vonje u tunelu.

MINIMALNI SIGURNOSNI GRAEVINSKI ZAHTJEVI

Broj tunelskih cijevi i prometnih traka
lanak 6. Broj tunelskih cijevi ovisi o: oekivanom prometnom optereenju, pri emu je potrebno uzeti u obzir i udio tekih teretnih vozila, stupnju sigurnosti prometa, uzdunom nagibu, duljini tunelskih cijevi. Za tunele, kod kojih e oekivano prometno optereenje biti vee od 10.000 vozila po prometnoj traci na dan u prognostikom razdoblju od 15 godina, mora se planirati izgradnja dvije tunelske cijevi s jednosmjernim prometom. U pravilu, broj prometnih traka, osim prometne trake za zaustavljanje vozila u nudi (u daljnjem tekstu: zaustavna traka), mora u tunelu i izvan tunela biti isti. Svaka izmjena broja traka mora se provesti na dovoljnoj udaljenosti ispred portala tunela, koja mora biti najmanje jednaka udaljenosti koju vozilo koje se kree najveom dozvoljenom brzinom prijee za 10 sekundi. Ukoliko zemljopisni uvjeti ne omoguavaju izvedbu takve udaljenosti, moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere radi poveanja sigurnosti. Ulazni prostor tunela mora biti oblikovan na nain da onemogui nalet vozila na portalnu graevinu. irina prometnih traka u tunelu mora biti istovjetna irini prometnih traka na dijelu ceste ispred i iza tunela. Najmanja dozvoljena irina rubnog traka u tunelu je 0,25 m. Rubne trake ne uraunavaju se u irinu prometnih traka.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 4 of 21

Geometrija tunela
lanak 7. U tunelima koji e se graditi nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: novi tuneli), nije dozvoljen uzduni nagib vei od 5%, osim ako zbog zemljopisnih uvjeta nije mogue drugo rjeenje. U tunelima s uzdunim nagibom veim od 3% moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere da bi se poveala sigurnost, temeljene na analizi rizika. Ako je irina trake za spora vozila manja od 3,5 m, a dozvoljen je promet tekim teretnim vozilima, moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere, temeljene na analizi rizika.

Putovi i izlazi za sluaj nude

lanak 8. U novim tunelima koji nemaju zaustavnu traku, moraju se izvesti nogostupi koji se koriste u sluaju kvara ili nezgode. Nogostupi se izvode s obje strane kolnika, irine su minimalno 85 cm i moraju biti uzdignuti od prometne povrine tunela, najmanje 15 cm. U postojeim tunelima koji nemaju zaustavnu traku ni nogostup za sluaj nude, primijenit e se dodatne i/ili pojaane mjere radi poveanja sigurnosti, temeljene na analizi rizika. Izlazima za sluaj nude, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se izlazi koji korisnicima moraju omoguiti naputanje tunela bez vozila i dolazak na sigurno mjesto u sluaju poara ili nezgode te pristup tunelu pjeice za hitne slube, a osobito: direktni izlazi iz tunela u vanjski prostor, popreni spojevi izmeu tunelskih cijevi, izlazi na galeriju za sluaj nude, popreni izlazi u servisnu cijev (servisna tunelska cijev je pomona tunelska cijev koja moe posluiti i za evakuaciju korisnika glavne tunelske cijevi u sluaju poara ili nezgode, te isto tako omoguava pristup interventnim vozilima do glavne cijevi), sklonita s izlaznim putem na siguran prostor koji je odvojen od tunelske cijevi. Izlazi za sluaj nude moraju se oznaiti propisanim znakom. Ulazni prostori moraju se obojiti zelenom bojom, na koju je apliciran fotoluminoscentni simbol pjeaka okrenut u smjeru ulaza. U zoni izlaza za nudu moraju biti ugraene bljeskalice zelene boje. Zabranjeno je graditi sklonita koja nemaju izlaz povezan s izlazima za evakuaciju prema otvorenom prostoru. Izlazi za sluaj nude izvest e se i ako analiza rizika, ukljuujui i parametar koliko daleko i kako brzo se dim iri u lokalnim uvjetima, pokazuje da ventilacija i druge sigurnosne mjere nisu dostatne za sigurnost korisnika tunela. U novim tunelima moraju se izvesti izlazi za sluaj nude, ako je prometno optereenje vee od 2000 vozila po prometnoj traci na dan. U postojeim tunelima ija je duljina vea od 1000 m, a prometno optereenje je vee od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, mora se analizom rizika ocijeniti izvedivost i uinkovitost primjene novih izlaza za sluaj nude.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 5 of 21

Udaljenost izmeu dva izlaza za sluaj nude ne smije biti vea od 500 m. Kod novih tunela sa uzdunim nagibom nivelete 3% moraju se izvesti dodatni izlazi za sluaj nude na meusobnoj udaljenosti od najvie 250 m, osim ako se analizom rizika ne utvrdi drukije. Radi sprjeavanja prodora dima i topline u evakuacijske putove u prostore iza pjeakih izlaza za sluaj nude, moraju se koristiti graevinske konstrukcije otporne na poar, ukljuujui i vrata otporna na poar, iste otpornosti na poar kao i konstrukcija tunela. Na vratima koja vode iz pjeakog prolaza za sluaj nude, gdje se izravno ulazi u drugu tunelsku cijev, mora se postaviti znak koji obavjetava korisnika da se u drugoj cijevi odvija promet i upozoriti ga na opasnost od naleta na dolazee vozilo.

Pristup za hitne slube

lanak 9. U tunelima s dvije tunelske cijevi ili sa servisnom tunelskom cijevi, moraju se izvesti poprene veze pogodne za prolazak vozila hitnih slubi i evakuaciju korisnika tunela, na razmacima ne veim od 1000 m koje se zatvaraju graevinskim konstrukcijama, ukljuujui i vrata otporna na poar, iste otpornosti na poar kao i konstrukcija tunela. Najmanje dimenzije svijetlog otvora poprenog profila poprene veze za hitne slube su 350x360 cm. Manje dimenzije svijetlog otvora poprene veze dozvoljene su samo ako se dokae da je i manja dimenzija dostatna za neometan prolazak vozila hitnih slubi. Tamo gdje zemljopisne prilike omoguavaju, mora se izvesti prelazak razdjelnog traka izvan svakog portala tunela s dvije ili vie tunelske cijevi, radi omoguavanja brzog pristupa hitnih slubi svakoj od tunelskih cijevi. Prelazak razdjelnog traka iz stavka 3. ovoga lanka, mora se izvesti na udaljenosti najmanje 50 m od ulaznog portala. Prijelaz mora biti osiguran brkljom i obiljeen odgovarajuim prometnim znakom.

Zaustavne povrine
lanak 10. U novim tunelima duljine vee od 1000 m i prometnog optereenja veeg od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, potrebno je izvesti zaustavne povrine na meusobnoj udaljenosti od najvie 1000 m. U tunelima s jednosmjernim prometom, zaustavne povrine se postavljaju s desne strane kolnika, a u tunelima s dvosmjernim prometom s obje strane kolnika. Najmanja duljina zaustavne povrine je 40 m, a najmanja irina je 3 metra. Zaustavne povrine izvode se u razini s kolnikom. Na bonoj strani zida zaustavne povrine mora biti ispisana udaljenost do izlaza iz tunela za svaki smjer.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 6 of 21

U postojeim tunelima duine vee od 1000 m i prometnog optereenja veeg od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, u kojima nema zaustavnih traka, mora se ocijeniti izvedivost i uinkovitost primjene zaustavnih povrina. U sluaju kada konstrukcijske karakteristike tunela ne dozvoljavaju, ili dozvoljavaju uz nerazmjerne trokove, zaustavne povrine se ne moraju izvoditi ako je ukupna irina dijela tunela u koji vozila imaju pristup, ne raunajui uzdignute dijelove i normalne prometne trake, jednaka barem irini jedne normalne prometne trake. Na poetku zaustavne povrine, u smjeru vonje, moraju biti izvedene stanice za hitne sluajeve. Ispred zaustavne povrine, u smjeru vonje, postavlja se promjenjiva prometna signalizacija i oprema kojom se upozoravaju vozai i/ili osigurava zaustavljanje prometa ispred zaustavne povrine.

Odvodnja
lanak 11. Sustav odvodnje kolnika mora osigurati odvodnju dotoka incidentne tekuine od 200 l/s na 200 metara duljine kolnika te onemoguiti irenje poara i toksinih i drugih plinova te dima kroz odvodne cijevi unutar tunelske cijevi i izmeu dviju tunelskih cijevi. Razlivene incidentne tekuine moraju se sakupljati u posebno izgraenim separatorima kapaciteta najmanje 15 kubika, gdje se odvajaju od oborinskih voda. Ako se u postojeim tunelima ne mogu ispuniti zahtjevi ili provesti mjere iz stavka 1. ovoga lanka, analizom rizika procijenit e se dopustivost prijevoza opasnih tvari.

Otpornost tunela na poar

lanak 12. Konstrukcija tunela (obloga) mora imati otpornost na poar u trajanju od najmanje 60 minuta, ovisno o duljini puta za evakuaciju i udaljenosti vatrogasne postrojbe, to se utvruje Elaboratom zatite od poara, sukladno posebnim propisima.

MINIMALNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA OPREMU I PROMETNU SIGNALIZACIJU

Rasvjeta
lanak 13. Rasvjeta se mora izvesti na nain da osigurava primjerenu vidljivost danju i nou u zoni ulaza i izlaza (prilagodnih zona), kao i u unutranjosti tunela. U sluaju kvara rasvjete, kada je ukljuena rasvjeta u nudi, brzina vonje pri ulasku u tunel ograniava se na 60 km/h i manje, pomou promjenjivih prometnih znakova koji se postavljaju neposredno prije ulaska u tunel. U sluaju kvara opskrbe elektrinom energijom, mora se izvesti sigurnosna rasvjeta, kojom se omoguava minimalna vidljivost korisnicima dok ulaze, odnosno naputaju tunel u vozilima, u vremenu od najmanje 120 minuta. Rasvjeta za izlaz (evakuaciju osoba iz tunela) postavlja se na visini od najvie 1,5 m i mora osigurati dovoljnu vidljivost u vremenu od 120 minuta.

Provjetravanje (ventilacija)
lanak 14.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 7 of 21

Prilikom projektiranja, izgradnje i koritenja tunela potrebno je uzeti u obzir: kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila, kod normalnog i vrnog prometnog toka; kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila kada je promet zaustavljen zbog incidenta ili nesree; kontrolu temperature i dima u sluaju poara, a kod dvocijevnih tunela mogunost spreavanje prodora dima iz ugroene u drugu (evakuacijsku) cijev. Mehaniki sustav ventilacije mora se postaviti u svim tunelima duljim od 1000 m s prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na dan. Za tunele duljine od 500 do 1000 m i prometnim optereenjem veim od 2000 vozila na dan, potrebno je numeriki dokazati da nije potrebna ugradnja mehanikog sustava ventilacije, uzimajui u obzir redovni pogon i uvjete poara. U tunelima s dvosmjernim i/ili zaguenim jednosmjernim prometom dozvoljena je uzduna ventilacija samo ako analiza rizika dokae da je ona prihvatljiva i/ili ako su poduzete posebne mjere, kao to je primjereno upravljanje prometom, krai razmaci izmeu izlaza za sluaj nude, odvod dima u pojedinim dionicama tunela i dr. Popreni ili polupopreni sustavi ventilacije, koji mogu odvoditi dim u sluaju poara, koriste se u tunelima u kojima je potreban mehaniki sustav ventilacije, uz uvjet da je analizom rizika iz stavka 3. ovoga lanka dokazana neprihvatljivost uzdune ventilacije. Za tunele dulje od 3000 m, s dvosmjernim prometom i prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, koji imaju kontrolni centar i poprenu i/ili polupoprenu ventilaciju, u pogledu ventilacije poduzimaju se sljedee mjere: postaviti zaklopke za odvod zraka i dima iz tunela, koje se mogu automatski aktivirati pojedinano ili grupno, stalno pratiti uzdunu brzinu zraka i u skladu s njom podeavati proces upravljanja ventilacijskog sustava (odvodne zaklopke, ventilatori i dr.).

Stanice za hitne sluajeve

lanak 15. Stanice za hitne sluajeve opremljene su dijelovima sigurnosne opreme (najmanje telefon za hitne sluajeve i dva vatrogasna aparata), ali ne osiguravaju izravnu zatitu korisnika tunela od uinaka poara. Stanice za hitne sluajeve mogu se izvesti kao kutije ili udubine u bonom zidu, a smjetaju se blizu portala s vanjske strane i unutar tunela, na meusobnoj udaljenosti koja kod novih tunela ne smije biti vea od 150 m, a u postojeim tunelima ne vea od 250 m. Na uoljivom mjestu stanice za hitne sluajeve mora se nalaziti ploa s natpisom na vie jezika, koja upozorava korisnike, da prostor ne osigurava zatitu od poara. Stanice za hitne sluajeve u pravilu se ne postavljaju u podrujima prilagodne zone tunela.

Vodoopskrba
lanak 16. Za sve tunele mora biti osigurana opskrba dostatnom koliinom vode putem hidranta ili na drugi odgovarajui nain.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 8 of 21

Hidranti moraju biti postavljeni blizu portala s vanjske strane i unutar tunela, na meusobnoj udaljenosti koja kod novih tunela ne smije biti vea od 150 m, a u postojeim tunelima ne vea od 250 m. Hidrantska mrea se postavlja s jedne strane kolnika na suprotnoj strani od SOS nia u dijelu poviene bankine gdje se postavlja tlani vod za hidrantski razvod koji mora biti zatien od smrzavanja. Kod tunela s dvije cijevi, cijevi za hidrantsku vodu spajaju se u prsten. Tlak na mjestima uzimanja vode mora iznositi najmanje 6 bara, a najvie 12 bara. U svaku niu za zaustavljanje vozila (ugibalite) mora se postaviti po jedan hidrantski ormari. Kapacitet hidrantske mree mora omoguiti uzimanje vode u koliini od 1200 l/min. u vremenu od jednog sata. Ukoliko nije mogu prikljuak na lokalnu vodovodnu mreu, treba predvidjeti postavljanje vertikalnih rezervoara kapaciteta od 80 m3. Smanjenje razine vode u rezervoaru ispod potrebne koliine mora se signalizirati u kontrolnoj prostoriji. Nakon svakog pranjenja rezervoara mora se omoguiti njegovo punjenje u roku od 24 sata. Oprema koja se postavlja uz hidrante u tunelu mora omoguiti gaenje poara klase A i B s najmanje dva hidranta te s dva prijenosna vatrogasna aparata kapaciteta 9 kg.

Cestovna prometna signalizacija i oprema

lanak 17. Sigurnosni ureaji namijenjeni korisnicima tunela moraju biti oznaeni posebnim znakovima. Svi prometni znakovi i oprema koji kao izvor napajanja koriste elektrinu energiju, moraju biti spojeni na rezervni izvor napajanja (UPS).

Kontrolni centar
lanak 18. U tunelima duljine vee od 3000 m s prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na dan mora se izvesti kontrolni centar i rezervni kontrolni centar. Kontrolni centar mora preuzeti nadzor i upravljanje tunelom kada: prometni parametri dosegnu kritine veliine (u tunelu ili u zoni ispred tunela), uvjeti u okoliu ugroavaju sigurnost prometa (slaba vidljivost, visoka koncentracija CO i dr.), u sluaju pojave izvanrednih nepredvidivih ili predvidivih dogaaja (radovi na cesti, prometna nesrea, poar, dvosmjerni promet i dr.). Rad kontrolnog centra u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka ureuje se prometnim projektom ceste. Jedan kontrolni centar moe obavljati nadzor nad vie tunela.

Sustav praenja
lanak 19. U tunelima koji imaju kontrolni centar moraju se postaviti video sustavi praenja i sustav za automatsko otkrivanje prometnih nesrea.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 9 of 21

Video sustavi moraju omoguiti detekciju zaustavljenog vozila i pojavu dima, a u jednosmjernim tunelima i detekciju vonje u suprotnom smjeru. Sustav video nadzora mora omoguiti kontrolnom centru neprekidno praenje stanja u ulazno/izlaznoj zoni tunela kao i u cijelom tunelu. U podruju vrata za poprene prolaze moraju se postaviti rotacijske kamere s mogunou zumiranja. Prilikom izvanrednih dogaaja, slika na ekranu kontrolnog centra mora se automatski prebaciti na kameru koja je postavljena u blizini izvanrednog dogaaja. Za izvanredne dogaaje mora postojati alarmni monitor na kojem se automatski pokazuju slike s kamera na mjestu dogaaja te slike s kamera ispred i iza dogaaja. U tunelima koji nemaju kontrolni centar, a kod kojih je rad mehanike ventilacije za kontrolu dima razliit od automatskog rada ventilacije za kontrolu zagaivaa, moraju se postaviti automatski sustavi za otkrivanje poara.

Oprema za zatvaranje tunela

lanak 20. U tunelima duljine vee od 1000 m moraju se postaviti prometna svjetla ispred ulaza, tako da se tunel moe zatvoriti u sluaju nude te postaviti dodatnu opremu, primjerice promjenljive prometne znakove i branike. U tunelima duljim od 3000 m koji imaju kontrolni centar i prometno optereenje vee od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, koristi se oprema za zaustavljanje vozila u sluaju nude na razmacima ne veim od 1000 m, koji su zasebna poarna cjelina. Opremu ine prometni znakovi te dodatna sredstva kao to su zvunici, promjenjivi prometni znakovi, branici i dr.

Komunikacijski sustavi
lanak 21. U tunelima duljim od 1000 m i prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na dan, mora se ugraditi radio oprema za reemitiranje te za koritenje hitnim slubama. Radio oprema mora imati mogunost nadziranja vitalnih dijelova sustava i prosljeivanja informacije o kvaru u nadzorni centar. U tunelima koji imaju kontrolni centar mora postojati mogunost prekida radio emitiranja kanala namijenjenih korisnicima tunela, radi prijenosa hitne poruke. Evakuacijski putovi i ostala mjesta u tunelu na kojima korisnici tunela ekaju evakuaciju na otvoren prostor, moraju biti opremljena zvunicima radi davanja informacija.

Opskrba elektrinom energijom i strujni krug

lanak 22. Tuneli moraju imati napajanje elektrinom energijom iz elektrodistributivne mree i za sluaj nude kojim se osigurava rad sigurnosne opreme potrebne za uspjenu evakuaciju i zatvaranje tunela. Sigurnosni strujni krugovi moraju biti projektirani tako da kvar na elektrinoj mrei te kvar zbog poara ne utjee na sigurnosne strujne krugove.

Otpornost opreme na poar

lanak 23.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 10 of 21

Razina otpornosti na poar cjelokupne tunelske opreme mora biti sukladna otpornosti na poar graevinske konstrukcije tunela i mora uzeti u obzir tehnoloke mogunosti, te biti usmjerena na uspostavu potrebnih sigurnosnih funkcija u sluaju poara.

Koritenje tunela
lanak 24. Koritenje tunela mora biti organizirano na nain koji osigurava kontinuitet i sigurnost prometa kroz tunel. Zaposlenici koji rade u tunelu, ukljuujui i pripadnike hitnih slubi, moraju se trajno osposobljavati za obavljanje svojih zadaa, sukladno posebnim propisima. Planovi postupanja u hitnim sluajevima moraju biti izraeni za sve tunele. U tunelima koji poinju ili zavravaju izvan teritorija Republike Hrvatske, mora se izraditi jedan dvonacionalni plan postupanja u hitnim sluajevima za obje drave. Potpuno ili djelomino zatvaranje prometnih traka zbog planiranih graevinskih radova ili radova na odravanju mora uvijek poeti izvan tunela, pri emu se koristi prometna signalizacija i oprema i promjenjivi prometni znakovi. U sluaju tee nesree ili nezgode, sve tunelske cijevi moraju se odmah zatvoriti za promet. Zatvaranje je potrebno izvriti aktiviranjem opreme ispred portala te promjenjivih prometnih znakova, prometnih svjetala i branika u tunelu, tako da se promet u tunelu i izvan njega moe to bre zaustaviti. Tuneli duljine manje od 1000 m moraju se zatvoriti prometnom signalizacijom. Vrijeme pristupa hitnih slubi u sluaju incidenta u tunelu mora biti to krae, tako da se osigura uinkovita intervencija. Za dvosmjerne tunele dulje od 2000 m i s prometnim optereenjem veim od 10.000 vozila po prometnoj traci na dan, mora se provesti analiza rizika, kako bi se utvrdilo da li hitne slube moraju biti smjetene u blizini tunela ili na oba kraja tunela.

Aktivnost kontrolnog centra

lanak 25. Kontrolni centar mora imati potpuni nadzor nad odvijanjem prometa u tunelu u svakom trenutku. Osnovne aktivnosti kontrolnog centra su: sakupljanje prometnih podataka i podataka o okolini koji se odnose na izvanredne dogaaje na privozima i unutar tunela, kontrola trenutnog stanja prometa koritenjem ugraenih komunikacijskih sustava s korisnicima (prometna signalizacija, video sustav, SOS, radio sustav) i upravljanje tunelom za vrijeme izvanrednih dogaaja, upravljanje ventilacijom, upravljanje rasvjetom, nadzor elektrinog napajanja, upravljanje prometom i informiranje korisnika i drugih javnih slubi (policija, hitna pomo, vatrogasci, HAK i dr.) o nastanku izvanrednih dogaaja na privozima tunelu i/ili unutar tunela.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 11 of 21

Zatvaranje tunela i alternativni pravci

lanak 26. U sluaju zatvaranja tunela korisnici moraju biti, putem dostupnih sustava prijenosa obavijesti, obavijeteni o optimalnim alternativnim pravcima. Alternativni pravci moraju biti dio sustavnih planova postupanja u sluaju zatvaranja tunela, utemeljenih na naelu maksimalne odrivosti prometnog toka i minimalizacije negativnih ekolokih uinaka na okoli.

Prijevoz opasnih tvari

lanak 27. Na prijevoz opasnih tvari kroz tunel moraju se primijeniti mjere utvrene posebnim propisima koji ureuju cestovni prijevoz opasnih tvari, a osobito: provesti analizu rizika prije definiranja uvjeta i naina prijevoza opasnih tvari kroz tunele, postaviti odgovarajue prometne znakove sukladno posebnim propisima, na ulazima u tunel, odnosno prije tunela na dovoljnoj udaljenosti, kako bi se vozaima omoguio odabir alternativnih pravaca, utvrditi posebne operativne mjere ija je svrha smanjenje rizika prilikom prijevoza opasnih tvari u tunelu.

Zabrana pretjecanja teretnim vozilima u tunelima

lanak 28. Tekim teretnim vozilima zabranjeno je pretjecanje u tunelima s vie od jednog prometnog traka u svakom smjeru.

Udaljenosti izmeu vozila i brzina vozila

lanak 29. U redovitim uvjetima vonje, korisnici moraju odravati razmak od vozila ispred sebe, koji je za osobna vozila najmanje jednak udaljenosti koju vozilo prijee u dvije, a za teka teretna vozila u etiri sekunde. Kada se promet zaustavi u tunelu, korisnici moraju zadrati razmak od najmanje 5 m od vozila ispred sebe, osim ako to nije mogue zbog hitnog zaustavljanja.

Informativno-edukativne akcije i kampanje

lanak 30. Informativno-edukativne akcije i kampanje o sigurnosti u tunelima moraju se redovito organizirati i provoditi zajedno s zainteresiranim stranama, sa svrhom edukacije korisnika ceste o ponaanju u vonji kroz tunele, a osobito u vezi s kvarom vozila, zaguenjem prometa, prometnim nesreama i poarima. Obavijesti o dostupnoj sigurnosnoj opremi i primjerenom ponaanju korisnika ceste u tunelima moraju se postaviti na prikladna mjesta (na primjer, kod odmorita prije tunela, na ulazima tunela kada je zaustavljen promet ili na internet).

Prometna signalizacija i oprema za tunele

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 12 of 21

lanak 31. Prometna signalizacija i oprema za tunele utvrena je posebnim propisima. Razina otpornosti na poar prometne signalizacije u tunelu mora uzeti u obzir tehnoloke mogunosti i biti usmjerena odravanju potrebnih sigurnosnih funkcija u sluaju poara.

Prometni znakovi i oprema tunela

lanak 32. Prometnim znakovima u tunelima moraju se oznaiti: zaustavne povrine, izlazi za sluaj nude (koristiti se isti znak za sve vrste izlaza u sluaju nude), putovi za sluaj nude (dva najblia puta za sluaj nude moraju biti oznaena znakovima na bonim zidovima, na meusobnoj udaljenosti od najvie 25 m i na visini od 1,0 do 1,5 m iznad razine trase puta za izlaz u sluaju nude, s naznakom udaljenosti do izlaza), stanice za hitne sluajeve (koriste se znakovi kojima se oznaava postojanje telefona za hitne sluajeve i vatrogasnih aparata), evakuacijska crta (crta crvene boje, izvedena s one strane tunela na kojoj se nalaze evakuacijski prolazi).

Radio postaje
lanak 33. U tunelima u kojima korisnici mogu primati obavijesti putem radio prijemnika, moraju se, na udaljenosti od najmanje 250 m ispred ulaznog portala, postaviti znakovi o prikladnom nainu primanja obavijesti. U tunelima duljim od 3000 m znak iz stavka 1. ovoga lanka postavlja se na vie mjesta unutar tunela.

Prometni znakovi i paneli (ploe)

lanak 34. Prometni znakovi postavljaju se i koriste ispred tunela, u tunelu i iza tunela. Pri projektiranju znakova za tunel moraju se uzeti u obzir uvjeti lokalnog prometa, graevinski uvjeti i ostali lokalni uvjeti. Prometni znakovi u tunelima, u pravilu se izvode kao svijetlei znakovi s tehnologijom niih elektroenergetskih zahtjeva i moraju zadovoljavati svijetlo-tehnike parametre sukladno vaeim normama.

Znak za tunel
lanak 35. Na svakom ulazu u tunel postavlja se prometni znak C76, na kojem se navodi naziv i duljina tunela.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 13 of 21

Za tunele duljine vee od 3000 m, preostala duljina tunela oznaava se svakih 1000 m.

Horizontalna signalizacija
lanak 36. Horizontalna signalizacija koristi se na cestovnim povrinama tunela za oznaavanje sredinje i rubnih crta kolnika te za oznaavanje zaustavnih povrina. U sluaju dvosmjernih tunela, sredinja crta izvodi se kao dvostruka s vibrirajuim efektom, a izmeu dviju crta moraju se koristiti jasno vidljiva sredstva signalizacije za razdvajanje dvaju smjerova (retroreflektivni elementi ili u LED tehnologiji). Horizontalna prometna signalizacija u tunelu, na duljini od najmanje 150 m od portala tunela, izvodi se od trajnih materijala s poveanom vidljivosti na mokrom kolniku i u nonim uvjetima. Rubna crta na privozima tunelu izvodi se s vibrirajuim efektom, na duljini od najmanje 150 m. Tuneli moraju imati postavljene smjerokazne oznake (markere) za tunele i galerije, koje oznaavaju rub kolnika u tunelu odnosno galeriji, a izvode se u LED tehnologiji sukladno posebnom propisu.

Prometni znakovi i ploe za oznaavanje ureaja

lanak 37.

Stanice za hitne sluajeve

Stanice za hitne sluajeve moraju biti oznaene obavijesnim znakovima C38 i C58, kojima se naznauje oprema koja je dostupna korisnicima ceste, kao to su:

Telefon za hitne sluajeve Vatrogasni aparat

U prilazu stanici za hitne sluajeve moraju biti postavljena prometna svjetla sa utom optikom, koja se pale u reimu treptaa, pri upotrebi stanice za hitne sluajeve. U stanicama za hitne sluajeve, koje su vratima odvojene od tunela, mora se itljivim tekstom na vie jezika naznaiti da stanica za hitne sluajeve ne osigurava izravnu zatitu u sluaju poara, kao na primjer: OVO PODRUJE NE PRUA ZATITU OD POARA Slijedite prometne znakove za izlaz u sluaju opasnosti (vidi sliku)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 14 of 21

Zaustavne povrine
lanak 38. Prometni znakovi za oznaavanje zaustavnih povrina su C72 i C73, a izvode se sukladno posebnom propisu. Telefoni i vatrogasni aparati moraju biti naznaeni dodatnom ploom ili ukljueni u znak. Boja znaka odreena je kategorijom ceste na koju se postavlja.

Izlazi u sluaju opasnosti

lanak 39. Prometni znakovi za oznaavanje Izlaza u sluaju opasnosti su C124, sukladno posebnom propisu.

Znakovi se izvode s unutarnjom rasvjetom. Ploe se postavljaju na bone zidove neposredno kod vrata izlaza za sluaj opasnosti i to najmanje 2 m iznad visine pjeakog hodnika. Prometnim znakom C125 oznaavaju se dva najblia izlaza na bonim zidovima.

Dva najblia puta za sluaj nude moraju biti na bonim zidovima oznaena znakom C125, na meusobnim udaljenostima od najvie 25 m, a na bonom zidu na strani izlaza na udaljenosti od najvie 50 m i to s unutarnjom rasvjetom. Ukoliko je udaljenost postavljanja znakova s unutarnjom rasvjetom vea od 25 m, izmeu dva takva znaka postavlja se znak izveden fotolumiscentnom folijom, koja emitira svjetlost u mraku, najmanje 3 sata nakon nestanka rasvjete. Ploe se na bone zidove postavljaju na istim stacionaama.

Oznake voznih traka

lanak 40.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 15 of 21

Oznake voznih traka G9, G10, G11, i G12 su etverokutnog oblika, a postavljaju se iznad osi voznih traka na ulazu u tunel i kod okretita u tunelu.

Promjenjivi prometni znakovi

lanak 41. Promjenjivi prometni znakovi moraju imati jasne naznake kojima se korisnici tunela obavjetavaju o zaguenju prometa, kvaru, nesrei, poaru ili drugoj opasnosti. Kod tunela duljih od 2000 m na ulazu u tunel i kod prolaza za interventna vozila moraju se postaviti informativni promjenjivi znakovi s tekstualnim porukama i grafikim simbolima (info display). Prometna svjetla s trobojnim svjetlima (crvena, uta i zelena), veliine optike 300 mm (iznimno 210 mm) u LED tehnologiji postavljaju se na ulazu u tunel i u zoni prilaza prolazu za vozila. U tunelima s jednosmjernim prometom prometna svjetla postavljaju se obostrano, a u tunelima s dvosmjernim prometom jednostrano s desne strane u smjeru vonje.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 42. Popis minimalnih sigurnosnih zahtjeva utvrenih ovim Pravilnikom, tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. lanak 43. Izgled, oblik, boja i dimenzije prometnih znakova i oznaka iz ovoga Pravilnika propisani su posebnim propisom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Znakovi i oznake moraju biti projektirani i postavljeni tako da su jasno vidljivi. lanak 44. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-01/09-02/39 Urbroj: 530-07-09-1 Zagreb, 21. rujna 2009. Ministar Boidar Kalmeta, v. r.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 16 of 21

POPIS ZAHTJEVA

Promet 2000 Promet >2000 vozila po Dodatni uvjeti vozila/trak traku da bi MINIMALNIH provedba bila obvezna ili 500 500 1000 >1000m >3000m napomene 1000m 1000m 3000m

Strukturalne mjere Dvije lanak tunelske 6., cijevi ili st. 2. vie

Obvezno kada 15-godinja prognoza pokazuje da e promet biti >10 000 vozila na dan/trak

lanak Nagibi 7., 5% st. 1.

Obvezno, osim ako je zemljopisno nemogue

Obvezno kada nema zaustavnog traka. lanak Nogostupi 8., za sluaj st. 1. i nude 2. U postojeim tunelima gdje nema zaustavnog traka niti nogostupa za nudu moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere

Izlazi za sluaj nude na razmaku ne veem od 500 m

lanak 8., st. 3. 12.

Primjena izlaza za nudu u postojeim tunelima mora biti ocijenjena za svaki sluaj posebno Svi izlazi moraju biti oznaeni signalizacijom

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 17 of 21

Poprene veze za hitne slube na razmaku ne veem od 1000 m

lanak 9, st. 1. i 2.

Obvezno u tunelima s dvije cijevi duljim od 1000 m.

Prelazak razdjelnog traka izvan svakog portala

lanak 9., st. 3. i 4.

Obvezno izvan tunela s dvije i vie cijevi gdje god je to zemljopisno mogue.

Zaustavne povrine na lanak najmanje 10. svakih 1000 m

Obvezno u novim tunelima >1000 m bez zaustavnih traka. Kod postojeih tunela >1000 m: ovisno o analizi. I za nove i za stare tunele ovisno o dodatnoj iskoristivoj irini tunela

Odvodnja za lanak incidentne 11. tekuine

Obvezno tamo gdje je dozvoljen prijevoz opasnih tereta

Otpornost lanak objekta na 12. poar

Obvezno gdje lokalno uruavanje moe imati katastrofalne posljedice

obvezno za sve tunele obvezno uz iznimke

nije obvezno preporueno

POPIS MINIMALNIH ZAHTJEVA

Promet 2000 Promet >2000 vozila po Dodatni uvjeti vozila/trak traku da bi

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 18 of 21

provedba bila obvezna, ili 500 500 1000 >1000m >3000m napomene 1000m 1000m 3000m

Normalna rasvjeta

lanak 13., st. 1.

Rasvjeta

Sigurnosna rasvjeta

lanak 13., st. 2.

lanak Rasvjeta za 13., evakuaciju st. 3.

Mehanika ventilacija

lanak 14., st. 2.

Ventilacija Posebni lanak ureaji za 14., (polu) poprenu st. 5. ventilaciju Obvezno u dvosmjernim tunelima s kontrolnim centrom

(1)

Najmanje Stanice za hitne lanak svakih 150 sluajeve 15. m

Opremljene telefonom i 2 vatrogasna aparata, te ploom upozorenja na vie jezika da prostor ne osigurava zatitu. U postojeim tunelima je dozvoljen maksimalni razmak od 250 m

Vodoopskrba

Najmanje lanak svakih 150 16. m

Ako nije dostupno, obvezno osigurati

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 19 of 21

dovoljno vode na drugi nain. U postojeim tunelima je dozvoljen maksimalni razmak od 250 m

Cestovne oznake

lanak 17.

Za sve sigurnosne ureaje za korisnike tunela

Kontrolni centar

lanak 18.

Nadzor vie tunela moe biti centraliziran u jedan kontrolni centar

lanak 19., Video st. 1. 4. Sustavi nadzora

Obvezan u tunelima s kontrolnim centrom i mora imati mogunost detekcije pojave dima i poremeaja u odvijanju prometa

Automatsko lanak otkrivanje 19., incidenata i/ili poara st. 5.

Najmanje jedan od dva sustava je obvezan u tunelima s kontrolnim centrom.

Oprema zatvaranje tunela

za

lanak Prometni signali prije 20., ulaza st. 1.

Prometni signali

lanak 20.,

Preporua se ako postoji

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 20 of 21

unutar st. 2. tunela najmanje svakih 1000 m

kontrolni centar, a duljina prelazi 3000 m

Radio lanak emitiranje 21., za hitne st. 1. slube

Hitne radio lanak poruke za 21., korisnike Komunikacijski st. 2. tunela sustavi

Obvezno tamo gdje se radio program emitira za korisnike tunela i gdje postoji kontrolni centar

lanak Zvunici u 21., sklonitima i izlazima st. 3.

Obvezno gdje korisnici koji se evakuiraju moraju ekati prije nego mogu izai na otvoreno

Opskrba energijom u nudi

lanak 22.

Za osiguranje funkcioniranja neophodne sigurnosne opreme barem tijekom evakuacije korisnika tunela Prometni znakovi i oprema moraju biti spojeni i na rezervni izvor napajanja (UPS)

Otpornost opreme na vatru

lanak 23.

Mora biti usmjerena odravanju potrebnih

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.

119 01.10.2009 Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele

Page 21 of 21

funkcija sigurnosti

(1) Dokazati numerikim putem u uvjetima redovnog pogona i uvjetima poara

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_119_2933.html

13.5.2013.