Platon: Drava esta knjiga - natuknice:

Sokrat, Glaukon, Adimant Filozofi su oni koji mogu domaiti ono, to se uvijek u istome istovjetno nalazi, a oni koji to ne mogu, nego lutaju meu mnotvom i raznolikodu, nisu filozofi Voe drava trebaju biti oni koji se pokau sposobnima uvati zakone i poslove drava Filozofi spoznaju svaki bitak, a iskustvom ne zaostaju za drugima, niti imaju manje vrlina Narav filozofa: oni uvijek ljube nauk, koji im kae neto od onoga bitka, koji uvijek jest i koji nije uznemiren u svom miru postojanjem i propadanjem; ljube sav onaj bitak i ne naputaju niti najmanji dio; ne lau i svojevoljno ne prihvadaju la, nego ju mrze, a istinu ljube Tko je eljan znanja, treba odmalena eznuti za svom istinom; kome elje na jedno silno naginju, za ostalo mu slabije, kao potok naveden u drugo korito ; komu elje poteknu za naukom, stavljaju se u slubu naslade due, a ostavljaju naslade tijela Koji je uredan, a nije eljan blaga te nije proste dudi, ni razmetan ni kukavica, ne moe postati nepouzdan ili nepravedan Filozofska dua - pravedna i pitoma, dobro pamti, ima umjerenu i ugodnu dud Nefilozofska dua - nepouzdana i divlja Od prirode pametan, lako ui, plemenit je i ugodan, prijatelj je i srodnik istine, pravednosti, hrabrosti, trijeznosti - odgojem i godinama postaju cijeli ljudi te se njima treba povjeriti drava Adimant govori da oni koji se posvete filozofiji i due se vremena njome bave, vedinom postaju udni i loi, a i onima koji se ine najestitiji, od filozofije postaju za dravu beskorisni Najbolji meu filozofima su u oima svjetine beskorisni Vladar koji iole vrijedi, ne bi trebao podlonike moliti za vlast Pravi filozof je od prirode stvoren da se bori oko bitka, a ne da ostaje kod mnotva svakog predmeta, koji imaju samo prividan bitak; on bi iao naprijed bez umora s neprestanim oduevljenjem, sve dok ne bi shvatio bit svakog predmeta; stvorio bi mudrost i istinu te dospio do spoznaje, pa tek tada istinski ivio, rastao i tako se rijeio muke Filozofima pripada hrabrost, plemenitost, lako uenje i pamdenje Rijetke naravi su takve, vedina je loa Za te rijetke naravi postoje mnoge opasnosti: 1. Svaka pojedina osobina te naravi, koju smo pohvalili, upropatava i od filozofije odvlai duu - hrabrost, trijeznost itd. 2. Zatiru i odvlae sva ona dobra: ljepota, bogatstvo, tjelesna snaga, modan rod u dravi i sve tomu srodno Vrjednija narav pri neprikladnoj hrani (odgoju) gore prolazi od loe naravi Osobito nadarene due uz lo odgoj osobito zle postaju; slaba narav nikada nede biti uzrok ni velikom dobru ni velikom zlu

Nazovimudraci (sofisti) kvare mlade; oni su uitelji koji pouavaju za novac; ne ue istinu nego ono to svijet misli kad je na okupu i to zovu mudrodu; govore ono to svjetina eli uti Sokrat to usporeuje s nekim tko zna pripitomiti velike i jake ivotinje Sofisti spoznaju nagon i naslade mnotva na njihovim skupovima, bilo u pogledu slikarstva, glazbe ili dravnitva, te to zovu mudrodu Filozofija nije za mnotvo, iz tog razloga oni kude filozofe Ostaje malen dio onih koji se dostojno bave filozofijom: to su plemenite i dobro odgojene dudi koje su morale idi u progonstvo, te su prema naravi ostale vjerne filozofiji, jer tamo nije bilo kvaritelja I od toga maloga broja kada netko postane filozof te uvidi mahnitost svjetine i vidi da nema saveznika, osjeda se kao ovjek koji je pao meu zvijeri s kojima ne eli initi nepravdu, niti im se moe oduprijeti, pa tako i prije nego to pomogne dravi i prijateljima, mora propasti, ni o kakve koristi ni sebi ni drugima Nijedan sadanji dravni ustav nije dostojan filozofske prirode; drava ne zna postupati s filozofijom, a da sama ne propadne jer je sve to je veliko izvrgnuto opasnosti i ono to je lijepo doista je teko; drava se treba prihvadati filozofije protivno nego to sada ini