HYLA Herpetological Bulletin - Vol2012 - No1

herpetological bulletin
,

l
i
p
a
n
j

2
0
1
2
.
.
1

o
N

,
.
2
1
0
2

.
l
o
V
Hrvatsko herpetoloko drutvo
Hyla
herpetoloski bilten
herpetological bulletin
Vol. 2012., No 1.
urednik/editor: Dusan Jelic
Hrvatsko herpetolosko drustvo - HYLA
Croatian Herpetological Society - HYLA
Zagreb, lipanj 2012.
,PSUHVVXP
HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN
Kljucni naslov: Hyla (Zagreb)
Skraceni kljucni naslov: Hyla (Zagreb)
Naslovna fotografija: Vipera ursinii (D. Jelic)
Izdavac/Publisher:
Hrvatsko herpetolosko drustvo - HYLA
Croatian Herpetological Society - HYLA
Prva breznicka 5a, 10 000 Zagreb, Croatia
Urednik/Editor:
Dusan Jelic, proI. biol.
jelic.dusangmail.com
ISSN:

Sadraj: Contents:
O HHD HYLA 2
About HHD HYLA 3
Statut HHD HYLA 4
Zapisnik sa godinje izborne skuptine HHD HYLA (29. lipanj 2012.) ............. 18
Jeli, D. & Karaica, D. - First data on the fauna of amphibians and reptiles of the
lower Una River and its coastal area ..................................... ...... 22
Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i
njenog priobalnog pojasa ...............................................................
Zlatar, V. - Amphibian fauna of Nature park "umberaksamoborsko
gorje" ............ 42
Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "umberaksamoborsko
gorje" ..... 43
Jeli, D. Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)
in Croatia .. 44
Rasprostranjenost i zatita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)
u Hrvatskoj ... 45
koton, J. - Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.)
by skeletochronology ... 46
Odreivanje starosti pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.)
metodom skeletokronologije ...... 47
avlovi, K. Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax
kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia ...... 48
Morfoloka i alozimska analiza kompleksa zelenih aba (Pelophylax kl.
esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske .. 49
Mekini, S. - Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and
reptiles (Reptilia) of mountain Mosor ........ 50
Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i
gmazova (Reptilia) planine Mosora ........ 51
Karaica, D. Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex
(Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern
area of Croatia ................ 52

Ekoloke znaajke hibridogenetskog kompleksa zelenih aba (Pelophylax
esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podruja sjeverozapadne
Hrvatske ......................... 53
Buri, I. Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic and
morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) ... 54
Populacijske, meristike i morfometrijske znaajke svojte Vipera ursinii
macrops (Mehely, 1911) .................... 55
Kudeljnjak, M. Knowledge and attitudes of the students in primary and
secondary schools about nature protection ............. 56
Znanje i stavovi uenika osnovnih i srednjih kola o zatiti prirode ..... 58
Vilaj, I. The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population
ecology, microhabitat preferences and thermoregulation .............. 60
Riovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska
ekologija, odabir mikrostanita i termoregulacija .................................. 61
Upute autorima 62
Author guidelines . 66
Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske .... 70

2

O HHD HYLA

Hrvatsko herpetolosko drustvo Hyla osnovano je 1997. godine pod imenom
"Drustvo za zastitu i proucavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske-Hyla". Osnovano je od
strane biologa i zaljubljenika u vodozemce i gmazove zbog potrebe zastite ovih zivotinja koje
su cesto i bezrazlozno proganjane i ubijane. Takoder se pojavila potreba za zastitom
ekosustava i mnogih stanista na kojima obitavaju ove, ali i ostale skupine zivotinja.
Drustvo je 2004. preimenovano u danasnji naziv te sa razvila unutrasnja inIrastruktura u vidu
web stranice (www.hyla.hr) i mailing liste koje odrzavaju povezanost clanova i mreze
regionalnih i lokalnih udruga i organizacija partnera. Drustvo je registrirano kao strukovna
organizacija te je vecina clanova bioloske struke. Medutim, otvoreni smo za sve koje zanima
zastita i proucavanje hrvatske herpetoIaune (vodozemaca i gmazova) i stanista.
HHD-Hyla je punopravna clanica IUCN (International Union Ior Conservation oI Nature),
najstarije i najvece medunarodne mreze za zastitu prirode koja pod svojim okriljem okuplja
vise od 1000 clanica - nevladinih i drzavnih organizacija - u vise od 160 zemalja sirom
svijeta.
HHD-Hyla je od 2012. clanica udruzenja udruga Hrvatski institut za biolosku raznolikost HIB
zajedno sa svojim partnerima Udrugom za bioloska istrazivanja BIOM, Hrvatskim
drustvom za bioloska istrazivanja HDBI i Hrvatskim mirmekoloskim drustvom HMD.
Projekti i aktivnosti usmjereni su na istrazivanja te zastitu vrsta i stanista, edukaciju lokalnog
stanovnistva i sire javnosti (u sklopu projekata ali i zasebna predavanja i radionice), edukaciju
studenata te izdavanje publikacija i ostalog edukativnog materijala. Drustvo je aktivno na
nacionalnoj razini te provodimo projekte u raznim dijelovima Hrvatske uz suradnju s
drzavnim i lokalnim institucijama, udrugama, strucnjacima u zemlji i inozemstvu, skolama te
lokalnim stanovnistvom.

VODSTVO DRUSTVA

Djelatnici

Marija Kuljeric, Dusan Jelic, Ivona Buric

Upravni odbor Nadzorni odbor

Boris Laus predsjednk Dragica Salamon

Ivona Buric dopredsjednica dr. sc. Krunoslav Brcic-Kostic

Marija Kuljeric - tajnik Dean Karaica

Mila Loncar

Petra Svoboda

KONTAKT

Postanski pretinac: I. breznicka 5a, 10 000 Zagreb e-mail: inIohhdhyla.hr

Telefon: 098 - 608099 (Dusan Jelic) 095 - 1998001 (Ivona Buric)

3

About HHD - HYLA

Croatian Herpetological Society - Hyla was Iounded in 1997 under the name "Society
Ior the protection and study oI amphibians and reptiles in Croatia-Hyla". It was established by
the biologists and nature enthusiasts because oI the need to protect amphibians and reptiles
which are oIten unduly persecuted and killed. The need Ior protection oI ecosystems and
many habitats, on which this and other groups oI animals reside, also occured.
In 2004 Society was renamed to its present name and we developed an inIrastructure, web site
(www.hyla.hr) and mailing list, through which we maintain cohesion between members and a
network oI regional and local NGOs and partner organizations. Society is registered as a
proIessional organization, and the majority oI our members are biologists. However, we are
open to all people interested in research and conservation oI Croatian herpetoIauna
(amphibians and reptiles) and habitats.
HHD-Hyla is a Iull member oI the IUCN (International Union Ior Conservation oI Nature),
the oldest and largest international network Ior the protection oI nature, with more than 1000
members - government and non-government organizations - in over 160 countries around the
world.
HHD-Hyla is since 2012 a Iull member and the Iounding party oI the Croatian Instiute Ior
Biodiversity CIB together with its partners Association Ior Biological Research BIOM,
Croatian Biodiversity Research Society HDBI and Croatian Mirmecological Society HMD.
Projects and activities are Iocused on research and protection oI species and habitats,
education oI the local inhabitants and public (during the projects, as well as separate lectures
and workshops), training oI students and publishing oI the various scientiIic, proIessional and
educational materials. Society is active at the national level and implements projects in
diIIerent parts oI the Croatia in cooperation with national and local institutions, NGOs,
national and international experts and scientists, schools and local inhabitants.

Na tem
broj
dru
melju
88/01)
tva - H
g
lanka 1
), redov
yla, na
odine u
Hrvatsk
11. Zako
vna Sku
zasjed
u Zagre
kog herpe

ona o u
uptina
anju od
ebu don
STATUT

etoloko
udrugam
Hrvats
dranom
nijela je
T
og drutv
ma (Nar
skog he
m 12. s
e sljede
va - Hyla
rodne N
erpetolo
rpnja 2
i
a
4
Novine
okog
2011.

5
STATUT

Hrvatskog herpetolokog drutva - Hyla

I
OSNOVNE ODREDBE

lanak 1.
Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjeditu Hrvatskog
herpetolokog drutva - Hyla, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima
kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o lanstvu i
lanarini; o pravima i obvezama lanova; o unutarnjem ustroju; o tijelima
Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, nainu odluivanja, uvjetima i nainu
izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti lanova; o imovini i
raspolaganju s moguom dobiti, nainu stjecanja imovine; o prestanku
postojanja i postupku s imovinom u sluaju prestanka postojanja Udruge te o
drugim pitanjima u skladu sa zakonom.
lanak 2.
(1) Naziv udruge je Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla. Skraeni naziv
udruge je HHD Hyla (u daljnjem tekstu Drutvo).
(2) Uz naziv na hvatskom jeziku Drutvo koristi i naziv na engleskom jeziku
koji koji glasi Croatian Herpetological Society Hyla.
(3) Sjedite Drutva je u Zagrebu.
lanak 3.
(1) Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla je udruga graana registrirana pri
Gradskom uredu za opu upravu Grada Zagreba. Hrvatsko herpetoloko
drutvo - Hyla je neprofitna, nestranaka, nereligijska, dobrovoljna i
nezavisna pravna osoba.
(2) Svrha osnivanja Drutva je djelovanje na podruju edukacije i istraivanja
u biologiji, s naglaskom na vodozemce i gmazove, te zatite prirode i okolia.
lanak 4.
(1) Drutvo ima znak. Znak Drutva je okrugli s crteom abe gatalinke u
sredini peata i upisanima kraticom Drutva HHD Hyla, punim nazivom
udruge Hrvatsko herpetoloko drutvo Hyla, te engleskim nazivom Croatian
Herpetological Society - Hyla kruno oko crtea.
(2) Drutvo ima peat. Peat je okruglog oblika dimenzija 3,5 cm u pomjeru i
sadri znak Drutva.
lanak 5.
Drutvo zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. U sluaju njihove
sprijeenosti Drutvo predstavlja i zastupa lan Upravnog odbora kojeg ovlasti
Upravni odbor.
6
II
CILJEVI I DJELATNOSTI DRUTVA

lanak 6.
Ciljevi drutva su:
promicanje i razvoj znanstvenog i strunog istraivanja te zatite
vodozemaca i gmazova,
popularizacija vodozemaca i gmazova,
istraivanje i zatita movarnih, krkih, travnjakih, umskih i ostalih
ekosustava te njihovih sastavnica (flora i fauna),
vrednovanje, ouvanje i zatita prirode i okolia,
poticanje javnog interesa, svijesti javnosti i edukacije, posebice meu
mladima, o bioraznolikosti, ugroenosti vrsta i stanita, odrivom
razvoju, zatiti prirode i okolia te biologiji kao znanosti ,
poticanje i unapreenje edukativno-istraivakih djelatnosti civilnog
drutva,
povezivanje i suradnja s graanskim, studentskim i drugim
organizacijama u Republici Hrvatskoj i svijetu,
poticanje sektorske, meusektorske te meunarodne suradnje u zatiti
prirode i okolia.
Drutvo svim raspoloivim sredstvima u okviru vaeih zakona tei svome
cilju.
lanak 7.
Djelatnosti Drutva su:
poticanje i provoenje biolokih istraivanja u svrhu vrednovanja i
ouvanja prirodnog bogatstva Republike Hrvatske,
poticanje i unaprjeivanje te provoenje programa i aktivnosti zatite
bioloke raznolikosti u suradnji s nadlenim institucijama sukladno zakonu,
promicanje, potpomaganje i izravni rad na znanstvenim i strunim
istraivanjima te programima zatite vezanim uz vodozemce i gmazove,
irenje znanja i informacija vezanih za istraivanje i zatitu
bioraznolikosti putem javnih predavanja, radionica, skupova, tribina,
seminara, teajeva, istraivakih i edukacijskih projekata i programa i sl.,
sakupljanje, prosljeivanje i razmjena informacija iz podruja
istraivanja i zatite prirode,
izdavanje vlastitih tiskanih i elektronikih publikacija (popularnih,
strunih i znanstvenih), edukacijsko-interpretacijskih materijala (broura,
plakata, letaka, kalendara, pounih tabli i dr.), kao i audio-vizualnih
dokumenata vezanih uz bioloka istraivanja i zatitu i popularizaciju
prirode,
istraivanja te izrada strunih studija i strunih podloga u svrhu zatite
prirode, istraivanja i predlaganje mjera nadlenim institucijama u svrhu
izrade planova upravljanja zatienim podrujima ili podrujima ekoloke
mree Republike Hvatske te ekoloke mree Europske unije Natura2000 i
struno savjetovanje,
sudjelovanje u praenju stanja bioloke raznolikosti, monitoringu i
upotpunjavanju baza podataka o biolokoj raznolikosti Republike Hrvatske u
suradnji s nadlenim institucijama sukladno zakonu,
7
organiziranje i ukljuivanje u mreu organizacija koje provode sline
programe te uspostavljanje suradnje sa strunjacima i organizacijama u
zemlji i inozemstvu,
suradnja s tijelima uprave, organizacijama, te fizikim i pravnim
osobama koje dijele jednake ciljeve kao Drutvo,
sudjelovanje u izradi prijedloga, odnosno davanje miljenja o
prijedlozima zakona, uredbi, pravilnika, planova, programa, smjernica,
preporuka, standarda i drugih akata koji se odnose na podruje djelatnosti
Drutva,
promicanje volonterizma te ukljuivanje javnosti u zatitarske i
istraivake programe i projekte.

lanak 8.
Rad Drutva je javan. Javnost rada Drutvo ostvaruje na naine utvrene
ovim Statutom, poimence:
1. pravodobnim izvjeivanjem lanstva o radu Drutva i znaajnim
dogaajima pisanim izvjeima, elektronskim putem, na posebnim skupovima
ili na drugi prikladan nain
2. javnim priopavanjem putem tiskanih i elektronikih medija te na drugi
prikladan nain.

III
LANSTVO

lanak 9.
(1) lanom Drutva moe postati svaka poslovno sposobna fizika i pravna
osoba koja prihvati Statut i program rada Drutva.
(2) lanom Drutva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s
ogranienom poslovnom sposobnou, ali bez prava odluivanja u tijelima
Udruge.
(3) Iznimno zasluni pojedinci koji su naroitim zalaganjem doprinijeli radu
Drutva i/ili istraivanju, ouvanju i zatiti vodozemaca i gmazova mogu biti
imenovani poasnim lanovima Drutva. Poasni lanovi drutva imenuju se
doivotno i osloboeni su plaanja lanarine.

lanak 10.
(1) lanom Drutva postaje se podnoenjem pismene pristupnice koja sadri
izjavu o poznavanju i prihvaanju Statuta i drugih dokumenata koje donese
Upravni odbor.
(2) Upravni odbor odobrava lanstvo koje postaje pravovaljano nakon
uplaivanja lanarine.
(3) lanovi Drutva upisuju se u registar lanova.

8
lanak 11.
Upravni odbor odreuje a Skuptina Drutva potvruje godinji iznos
lanarine kao i kolektivne lanarine za pravne osobe. lanarina se odreuje i
plaa za godinu dana.
lanak 12.
(1) Prava i obveze lana Drutva su:
da bude obavijeten o radu Drutva,
da bira i bude biran u tijela Drutva,
plaanje lanarine,
bavljenje aktivnostima Drutva i sudjelovanje u organizaciji i realizaciji
programa rada Drutva,
uvanje i podizanje ugleda Drutva, uvanje materijalnih dobara i
izvrenje preuzetih obveza.
(2) Pravna osoba izvrava lanske obveze i ostvaruje svoja prava
posredstvom jednog predstavnika.

lanak 13.
(1) lanstvo u Drutvu prestaje:
dragovoljnim istupom,
neplaanjem lanarine; Upravni odbor u pojedinanim sluajevima moe
odobriti oslobaanje od plaanja lanarine za tekuu godinu,
iskljuenjem zbog nepotivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih
obaveza prema Drutvu.
(2) Odluku o iskljuenju lana iz Drutva u sluaju nepotivanja Statuta i/ili
neispunjavanja preuzetih obaveza prema Drutvu donosi Nadzorni odbor, a na
prijedlog bilo kojeg lana drutva. Iskljueni lan ima pravo u roku od
petnaest dana, raunajui od dana dostave odluke, podnijeti albu Skuptini
Drutva. Skuptina je duna rijeiti albu na prvom slijedeem zasjedanju.
Odluka Skuptine Drutva o iskljuenju je konana.

IV
UDRUIVANJE I USTROJSTVO UDRUGE

lanak 14.
(1) Drutvo se moe udruiti u saveze udruga i u meunarodne udruge.
Odluku o udruivanju donosi Upravni odbor a potvruje Skuptina Drutva.
(2) Drutvo surauje sa srodnim organizacijama i institucijama na nacionalnoj
i meunarodnoj razini radi ostvarivanja ciljeva Drutva.

lanak 15.
Radi obavljanja strunih, administrativnih, financijskih i drugih poslova
Drutvo moe sa strunim osobama sklapati ugovore o radu ili ugovore o
djelu, ovisno o vrsti, obimu i trajanju posla.
9
lanak 16.
(1) Drutvo moe osnovati svoje podrunice u pojedinim regijama Republike
Hrvatske ukoliko u njima postoji najmanje tri graana zainteresiranih za
podruje istraivanja i zatite vodozemaca i gmazova Hrvatske ili ukoliko je
rad na odreenom podruju izuzetno obiman, toliko da se osnivanjem
podrunica olakava rad Drutva.
(2) Odluku o osnivanju podrunice donosi Upravni odbor. Podrunice nemaju
pravnu osobnost.

V
UPRAVLJANJE UDRUGOM I TIJELA UDRUGE
lanak 17.
lanovi Drutva upravljaju Drutvom neposredno na Skuptini i preko
izabanih predstavnika u drugim tijelima Drutva.

lanak 18.
(1) Tijela Drutva su:
Skuptina
Predsjednik
Dopredsjednik
Upravni odbor (UO u daljnjem tekstu)
Nadzorni odbor (NO u daljnjem tekstu)
(2) Za svoj rad Predsjednik, Dopredsjednik, UO i NO odgovaraju Skuptini, a
Predsjednik i Dopredsjednik i UO.
lanak 19.
(1) lan UO i NO koji ne izvrava svoje obveze, djeluje protivno zakonu,
Statutu ili teti ugledu Drutva moe biti opozvan. Odluku o opozivu donosi
Skuptina sukladno lanku 24. ovog Statuta. Skuptina se mora sazvati u
roku od 14 dana od dana podnoenja zahtjeva za opoziv. Na istoj sjednici na
kojoj se odluuje o opozivu Skuptina bira novog lana UO i NO, iji mandat
tee do isteka mandata prethodnog lana.
U sluaju opoziva cijelog UO ili NO, Skuptini mora biti prisutna natpolovina
veina svih lanova.
(2) lan UO ili NO moe zatraiti svoje razrjeenje prije isteka mandata na
koji je izabran, s tim da je duan obavljati svoju dunost do donoenja odluke
o razrjeenju.
Skuptina je duna donijeti odluku o zahtjevu za razrjeenje na prvoj sjednici.

10
SKUPTINA

lanak 20.
Skuptina je najvie tijelo upravljanja Drutvom. Skuptinu sainjavaju svi
lanovi Drutva.

lanak 21.
(1) Skuptina moe biti redovita, izborna i izvanredna. Skuptina redovito
zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skuptine odrava
svake dvije godine.
(2) Sjednice Skuptine saziva UO na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju
Skuptine utvruje se dnevni red sjednice, te dan i mjesto odravanja
sjednice.
(3) UO je duan sazvati sjednicu Skuptine kada to zatrai najmanje 20%
lanova Drutva. U svom zahtjevu za sazivanje Skuptine predlagatelji su
obavezni predloiti dnevni red sjednice. Ako UO ne sazove sjednicu Skuptine
u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 3. ovoga lanka,
sazvati e je predlagatelj (odluka treba sadravati prijedlog dnevnog reda, te
mjesto i dan odravanja sjednice).

lanak 22.
(1) Skuptini predsjedava Predsjednik Drutva. U odsutnosti Predsjednika i
Dopredsjednika, Skuptina e na poetku sjednice javnim glasovanjem
odrediti osobu koja e predsjedavati sjednicom.
(2) O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno uva u arhivi Drutva.

lanak 23.
(1) Skuptina odluuje pravovaljano ako je nazona natpolovina veina svih
lanova Skuptine, a odluke donosi veinom glasova nazonih lanova, ako
Statutom nije odreena posebna veina. Ukoliko Skuptini ne prisustvuje
natpolovina veina lanova, nakon ekanja od 30 minuta odluke donose
prisutni lanovi, ali ih mora biti prisutno najmanje 8.
Statut Drutva donosi Skuptina veinom glasova ukupnog broja lanova
Skuptine Drutva nakon provedene rasprave.

lanak 24.
Skuptina Drutva:
utvruje smjernice razvitka i djelovanja Drutva,
donosi i mijenja Statut Drutva na prijedlog UO,
utvruje program rada i financijski plan za slijedeu godinu,
donosi druge akte i odluke vezane za rad Drutva,
bira i razrjeuje dunosti UO i NO,
razmatra i usvaja izvjea o radu Drutva,
11
daje smjernice za rad Drutva,
odluuje o albama lanova na odluke o iskljuenju iz Drutva,
odluuje o albama na rad Drutva ili tijela Drutva,
odluuje o prestanku rada Drutva,
obavlja i druge poslove odreene zakonom ili Statutom.

PREDSJEDNIK

lanak 25.
Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skuptini Drutva. Predsjednika Drutva
bira i imenuje Skuptina na mandat od dvije godine. Predsjednik Drutva
ujedno je i lan skuptine te lan UO.

lanak 26.
Predsjednik:
upravlja Drutvom u skladu sa zakonom, Statutom, opim aktima
Udruge te odlukama Skuptine, UO i NO,
zastupa Drutvo,
rukovodi radom Skuptine Drutva,
rukovodi radom Upravnog odbora,
podnosi izvjee o radu i poslovanju Drutva Skuptini Drutva,
promovira interese i programe Drutva,
obavlja i druge poslove predviene Statutom i drugim opim aktima
Drutva.

lanak 27.
U sluaju da Predsjednik ne izvrava svoje obveze, djeluje protivno Statutu, ili
teti ugledu Udruge, Skuptina donosi odluku o opozivu sukladno s lankom
19. ovog Statuta.

DOPREDSJEDNIK

lanak 28.
Dopredsjednik Drutva bira se na mandat od dvije godine. Dopredsjednik
Drutva ujedno je i lan Skuptine te lan UO.

lanak 29.
Dopredsjednik pomae Predsjedniku Drutva u ostvarenju rada i ciljeva
Drutva. U sluaju sprijeenosti Predsjednika, Dopredsjednik preuzima
njegove dunosti.

12
TAJNIK

lanak 30.
Tajnika Drutva bira Skuptina na mandat od dvije godine za obavljanje
pojedinih struno-administrativnih poslova u Drutvu. Tajnik Drutva vodi
registar lanova.

UPRAVNI ODBOR

lanak 31.
(1) UO sastoji se od 5 lanova, meu kojima su Predsjednik, Dopredsjednik,
Tajnik i dva lana Drutva.
(2) UO bira Skuptina Drutva na mandat od dvije godine.
(3) U sluaju ostavke lana UO njegovog zamjenika imenuju preostali lanovi
UO, ali on ostaje na funkciji sve do potvrivanja mandata novog lana od
strane Skuptine. UO odluuje natpolovinom veinom svih lanova UO.

lanak 32.
Upravni odbor:
upravlja Drutvom u skladu sa zakonom, Statutom, opim aktima
Drutva te odlukama Skuptine
utvruje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skuptini na
razmatranje i prihvaanje,
brine o izvrenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skuptine
Drutva,
izrauje prijedlog financijskog plana,
kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Drutva,
donosi odluke o isplatama veim od 20% godinjeg obrauna Drutva,
odluuje o promjeni adrese Drutva,
odluuje o izboru fizikih i/ili pravnih osoba kojima e se povjeriti
obavljanje strunih, administrativno-raunovodstvenih i drugi poslova za
Drutvo,
predlae poasne lanove Drutva,
odluuje o suradnji Dutva sa srodnim organizacijama,
osniva podrunice,
imenuje komisije i slina tijela prema potrebi, te im odreuje zadatke,
brine se o upoznavanju javnosti s radom Skuptine Drutva,
obavlja i druge poslove predviene ovim Statutom.

lanak 33.
Sjednice UO po potrebi sazivaju lanovi UO. Sjednice se sazivaju
dostavljanjem poziva elektronikom potom i/ili na drugi nain. UO odluuje
veinom svih lanova UO.

13
lanak 34.
Ako je bilo koji lan UO ujedno i zaposlenik Drutva nema pravo glasa u
odlukama vezanim uz njegov radni odnos (poput vlastitog zapoljavanja i
otputanja, iznosa plae, ocjene rada i sl.).

NADZORNI ODBOR

lanak 35.
Nadzorni odbor broji tri lana, a bira ih Skuptina na mandat od dvije godine.
lan NO mora biti lan Drutva. lan NO ne moe istovremeno biti i lan UO
kao ni zaposlenik Drutva.

Nadzorni odbor:
nadgleda rad Drutva,
kontrolira potivanje Statuta,
kontrolira provoenje Programa rada,
nadzire financijsko poslovanje te godinji izvjetaj,
donosi odluke o iskljuenju lanova Drutva,
o svom radu izvjetava Skuptinu.
Predsjednika NO biraju lanovi izmeu sebe. Sve odluke NO donosi
jednoglasno.

IZVRNA TIJELA UDRUGE

lanak 36.
Kako bi Drutvo realiziralo ciljeve sukladne statutu, UO formira izvrna tijela
Udruge. UO odreuje pravila djelovanja izvrnih tijela Drutva i imenuje
njihove voditelje. Ukoliko je potrebno, UO imenuje sve lanove izvrnih tijela.
Izvrna tijela Udruge se formiraju po potrebi, odlukom UO, i mogu biti:
- odbor za zatitu prirode
- znanstveno-struni odbor
- urednitvo asopisa Drutva
- odbor za edukaciju
- razliite komisije
- radne skupine
- koordinator aktivnosti
- voditelj projekta
- direktor Drutva

14
Ured Drutva

lanak 37.
Ured Drutva je profesionalno izvrno tijelo Drutva. Sastoji se od svih
zaposlenih djelatnika Drutva. U svom djelovanju je u potpunosti podreen
Direktoru.

Direktor Drutva

lanak 38.
Direktor je zaposlenik Drutva na kojega Predsjednik prenosi operativno
voenje aktivnosti Drutva. Direktora imenuje i vodi UO na mandat od 2
godine. Ista osoba moe vie puta za redom biti birana na funkciju Direktora.
Direktor:
- vodi Ured Drutva i zaposlenike Drutva,
- odgovara za zakonitost djelovanja i poslovanja Drutva,
- izvrava obaveze koje mu zadaje UO,
- skrbi za realizaciju odluka UO,
- u suglasnosti s UO prihvaa kadrovske odluke u vezi Drutva,
- izvjetava Predsjednika i UO o rezultatima djelovanja Drutva.

lanak 39.
Drutvo provodi aktivnosti u skladu sa ciljevima iz lanka 6. i djelatnostima iz
lanka 7. Aktivnosti mogu predlagati svi lanovi, a prihvaa ih Upravni odbor
veinom glasova svih lanova Upravnog odbora.

15
VI
IMOVINA I NAIN STJECANJA IMOVINE

lanak 40.
Imovinu Drutva ine:
novana sredstva,
pokretnine,
nekretnine,
druga imovinska prava.

lanak 41.
Drutvo stjee imovinu:
od lanarine,
od dotacija iz Dravnog prorauna te prorauna regionalnih i lokalnih
samouprava,
od sredstava dravnih i meunarodnih fondova i organizacija,
obavljanjem doputenih djelatnosti,
od dobrovoljnih priloga, donacija i sponzorstava,
iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

lanak 42.
Udruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Prihod koji
Drutvo ostvari obavljanjem doputene djelatnosti ili od svoje imovine,
Drutvo e koristiti za obavljanje i unapreenje svojih djelatnosti kojima se
ostvaruju njeni ciljevi.

VII
PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

lanak 43.
(1) Drutvo prestaje postojati u sluajevima predvienim zakonom.
(2) U sluaju prestanka postojanja Drutva preostala imovina e pripasti
pravnom slijedniku kojeg e izabrati Upravni odbor, a koji e postupati
povezano sa ciljevima u lanku 6. ovog Statuta.
(3) U sluaju prestanka postojanja temeljem odluke Skuptine, ista donosi
odluku o prestanku postojanja Drutva dvotreinskom veinom glasova od
ukupnog broja lanova Skuptine Drutva.

VIII
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 44.
Tumaenje odredaba ovog Statuta daje Skuptina Drutva. Tumaenje drugih
akata Drutva daje Upravni odbor Drutva.
16
lanak 45.
Stupanjem ovog Statuta na snagu prestaje vaiti Statut doneen 8. lipnja
2006. godine te izmjene i dopune Statuta doneene 15. svibnja 2008. i 21.
lipnja 2010.

U Zagrebu, 12. srpnja 2011. godine

Predsjednik Drutva
Marija Kuljeri

17

Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla

HHD - Hyla
Croatian Herpetological Society - Hyla
1. Breznika 5a, 10000 Zagreb
Tel: 095 9050736
info@hhdhyla.hr, www.hhdhyla.hr
Raun: Zagrebaka banka d.o.o. 2360000-1101622534

U Zagrebu, 29.06.2012.

GODINJA IZBORNA SKUPTINA DRUTVA

Prisutni lanovi:
Kuljeri Marija
Jeli Duan
Hlavati Dina
Horvati Berislav
Cesarec Roman
Karaica Bojan
Jeran Nina
Bri-Kosti Krunoslav
Lau Boris
Kolari Ana

Kapelj Sven
Karaica Dean
Jeli Miel
Lonar Mila
Svoboda Petra
Zadravec Mario
Zadravec Mladen

Ostali:
Baskiera Senka
Lisii Duje

Dnevni red:

1. Financijski izvjetaj za 2011. god.
2. Aktualni projekti i aktivnosti te prijave na natjeaje
3. Izbor Upravnog odbora te Nadzornog odbora
4. Razno

Napomena: Na skuptini je ostvaren potrebni kvorum za donoenje odluka po Dnevnom
redu.

18

Ad.1
Izneseno je Financijsko izvjee za 2011. godinu.
U 2011. godinu ulo se s 105.664,00 kn na raunu a zavrilo se s 107.591,00 kn. Dio
sredstava na raunu s 31.12.2011. su unaprijed uplaeni iznosi za aktivnosti u 2012. godini.
Ukupni priljevi iznosili su 143.174,00 kn a odljevi 141.247,00 kn.
Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 108.930,00 kn a rashodi 97.961,00 kn.

Prihodi po kategorijama iznose:
ugovori s JU: 22.826,00 kn
donacije iz dravnog prorauna: 32.000,00 kn
donacije iz prorauna JL/RS: 27.500,00 kn
donacije ostalih pravnih osoba: 21.000,00 kn
prodaja roba (ZH i dr.): 442,00 kn
donacije graana: 2.988,00 kn
lanarine: 1.550,00 kn
Rashodi po kategorijama iznose:
za zaposlenika: 39.576,00 kn
za usluge uklj. raunovodstvo, potarine i ostalo: 5.870,00 kn
bankovne usluge: 1.764,00 kn
uredski materijal i porema, sitni inventar: 10.256,00 kn
naknade lanovima za obavljanje aktivnosti (tereni i ostalo): 34.938,00 kn
rashodi amortizacije: 2.224,00 kn

Financijski izvjetaj za 2011. godinu je prihvaen.

Ad.2
Iznesen je pregled projekata i aktivnosti ija je provedba u tijeku te aktualnih natjeaja.

Aktivni projekti:
Istraivanje i zatita ovjeje ribice (Proteus anguinus) osigurana sredstva od:
Zoological Society of London (10.000 GBP), MAVA-Fondation pour la Nature
(64.000 EUR), MBZ Conservation Fund (8.000 USD); osigurana sredstva do
10.08.2013.
Lokve ivot na kru (Zadarska upanija) osigurana sredstva od: Zaklade Adris
(21.000 kn), JU za zatitu prirode Zadarske upanije (10.000 kn), Zadarske upanije
(5.000 kn), Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti (40% utroenih
sredstava, do 34.800 kn); projekt traje do prosinca 2012.
Istraivanje herpetofaune rta Kamenjak JU Kamenjak (10.000 kn)
Istraivanje herpetofaune Slavonsko-brodske upanije - DZZP (4.000 kn)
Istraivanje Ablepharus kitaibelii JU Papuk (17.000 kn)
Istraivanje Mauremys rivulata na podruju Dubrovako-neretvanske upanije JU
DZ (30.000 kn)
Zmije u gradovima:
dobiveno 6.000 kn od Splitsko-dalmatinske upanije za provedbu "zmijskog

19
telefona" na podruju Splita i okolice, za provedbu je zaduen Stjepan Mekini
Mladenu su se javili vatrogasci iz Porea, voljni platiti da im se odri edukacija o
hendlanju zmija te da njihovi kolege iz ostalih postaja imaju istu situaciju.
Takoer, eka se da Sunica javi kontakt vatrogasaca iz Rijeke kako bi se
eventualno i kod njih neto slino dogovorilo.
zavreni projekti su (preostaje jo samo predaja finalnog izvjetaja): Lokve ekoloke
mree Krapinsko-zagorske upanije i Skriveni svijet-Natura 2000

Aktualne prijave na natjeaje (u tijeku je ocjenjivanje projektnih prijava):
"Roads are (not) barriers" tema su vodozemci i promet,
HHD-Hyla je partner u prijavi, partnerstvo s IUCN-om (prijavitelj) i BIOM-om
(partner),
prijavljeno na IPA TAIB natjeaj za udruge u zatiti prirode i okolia
projekt je proao prvi krug prijave, u tijeku je izrada detaljne projektne prijave
"Kr Kupe" integrirano i odrivo upravljanje gornjeg toka rijeke Kupe,
speleoloki objekti, studije vodenih stanita prema odreenim faunistikim
skupinama, analiza parametara vode i sedimenta, ilegalna odlagalita otpada;
"na" dio: ovjeja ribica, uti muka i veliki vodenjak
prijavljeno na IPA prekogranina suradnja Hrvatska-Slovenija
u tijeku je procjena projektnih prijava
"Western Balkans CSOs network monitoring and advocating for nature
conservation" mrea za zatitu prirode
IUCN je glavni prijavitelj + 10 partnera (Nizozemska, Njemaka, Hrvatska-
BIOM, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Island)
Hyla je suradnik na projektu
prijavljeno na EU natjeaj: Civil Society Facility - Partnership Programmes for
Civil Society Organisations (CSOs) - Support to regional thematic networks
u tijeku je procjena prvog kruga prijava

U pripremi je prijava na natjeaj Nacionalne zaklade za civilno drutvo za pripremu
projekata (tehnika/logistika pomo pri izradi projekata) za slijedee ideje:
odrivo koritenje voda u Hrvatskoj i Hercegovini za prijavu na MAVA fondaciju
projekt za istraivanje kra za prijavu na FP7 natjeaj EU

Trenutno su zaposlene 3 osobe: Duan Jeli na puno radno vrijeme za projekt Proteus;
Marija Kuljeri i Ivona Buri svaka na pola radnog vremena za provedbu projekata i
aktivnosti te za administraciju.

Obavijeteno je lanstvo da je mrea udruga u istraivanju i zatiti prirode osnovana pod
imenom "Institut za bioloku raznolikost" (HIB). Mreu su osnovale slijedee udruge:
HHD-Hyla, BIOM, Hrvatsko drutvo za bioloka istraivanja, Hrvatsko mirmekoloko
drutvo. U tijeku je sreivanje papirologije peat, otvaranje iro-rauna. Predstavnici
HHD-Hyla su Duan Jeli (predsjednik HIB-a) i Marija Kuljeri (lan NO HIB-a).

20

Ad.3
Upravni i Nadzorni odbori u slijedeem sastavu:
UO: Marija Kuljeri (predsjednica), Ivona Buri (dopredsjednica), Mila Lonar (tajnica),
Boris Lau, Petra Svoboda; NO: Dragica alamon, Olga Jovanovi, Ivan Budinski
izabrani su u 2010. godini (izborna skuptina od 21.06.2010.) te im u 2012. godini istjee
mandat. Navedeni lanovi odbora razrjeuju se svojih dunosti.

Za nove lanove Upravnog odbora predloeni su slijedei lanovi Drutva:
Boris Lau; Ivona Buri; Marija Kuljeri; Mila Lonar; Petra Svoboda
Predloeni lanovi se slau s nominacijama. Novi Upravni odbor je jednoglasno prihvaen
(17 glasova za od 17 prisutnih lanova).

Za nove lanove Nadzornog odbora predloeni su slijedei lanovi Drutva:
Dragica alamon
Krunoslav Bri-Kosti
Dean Karaica

Predloeni lanovi se slau s nominacijama te je novi Nadzorni odbor je jednoglasno
prihvaen (17 glasova za od 17 prisutnih lanova).

Za Predsjednika Drutva predloen je Boris Lau (slae se s nominacijom) - prijedlog je
usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih lanova, kandidat je suzdran.
Za Dopredsjednicu Drutva predloena je Ivona Buri (slae se s nominacijom) - prijedlog
je usvojen s 17 glasova za od 17 prisutnih lanova (kandidatkinja nije prisutna, telefonskim
putem je izjavila da se slae s nominacijom).
Za Tajnicu Drutva predloena je Marija Kuljeri (slae se s nominacijom)- prijedlog je
usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih lanova, kandidat je suzdran.

Ad.4
Dogovoreno je da se ozbiljnije krene u osnivanje podrunica udruge kako bi se
dodatno decentraliziralo djelovanje najaktualnija podruja su Dalmacija (Marija
Kuljeri i Stjepan Mekini) te Slavonija (Tomislav Bogdanovi i Miel Jeli). Takoer
se postavilo pitanje da li bi se mogla osnovati podrunica u BiH s obzirom na sve
veu suradnju s herpetolozima u toj zemlji. Treba se raspitati da li je i kako
zakonski to mogue.
Strani dravljani kao lanovi HHD-Hyla: upit da li mogu biti, u raspravi se
komentiralo da se ne vidi razloga da ne bi mogli, potrebno dodatno provjeriti.

Zapisniar:
Boris Lau
Ovjerovitelj zapisnika:
Marija Kuljeri

21

HYLA VOL. 2011. No. 2 Str. 22-41 ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

22

First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River
and its coastal area
Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i
njenog priobalnog pojasa
DUAN JELI & DEAN KARAICA
1
State Institute for Nature Protection, Trg Maurania 5, 10 000 Zagreb, Croatia
2
Croatian Herpetological Society HYLA, Raduka 15, 10 000 Zagreb, Croatia

Corresponding author: DUAN JELI, State Institute for Nature Protection, Trg Maurania 5, 10 000 Zagreb,
jeli.dusan@gmail.com

SUMMARY:
With this paper the authors wanted to gather more information about the presence of reptilian
and amphibian species in the area of lower Una River and its surroundings. For this purpose
field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four
separate occasions in 2009. Here we present the list of 10 amphibian species (plus one
klepton) and 7 reptile species recorded during the course of our study. 11 of these, all together
18 taxa, are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category according to
the Croatian Nature Protection Act.
Key words: Amphibia, Reptilia, herpetofauna, Una River, protection, conservation

23

SAETAK:
S ovim radom autori su eljeli prikupiti vie informacija o prisutnosti vodozemaca i gmazova
na irem podruju donjeg toka rijeke Une. U tu svrhu tokom 2009. godine provedena su
iscrpna terenska istraivanja u obliku aktivnog pretraivanja terena na pogodnim stanitima.
Ovdje donosimo popis 10 vrsta vodozemaca (plus jedan klepton) i 7 vrsta gmazova
zabiljeenih tijekom naeg istraivanja. 11 od njih nalazi se u kategoriji strogo zatienih, a
sedam u kategoriji zatienih svojti prema Zakonu o zatiti prirode Republike Hrvatske.
Kljune rijei: vodozemci, gmazovi, herpetofauna, Una, zatita


24

INTRODUCTION
River Una has a total length of 212 km and it flows through Croatia and Bosnia and
Herzegovina. The Una spring, also known as Vrelo Une, is located at the north-eastern slopes
of the Strabenica Mountain in Croatia and represents one of the deepest explored springs in
Croatia (~ 205 m deep). In its upper parts it is a fast flowing river with mountain
characteristics, but in its lower course it becomes a large lowland river which joins river Sava,
as its right tributary, at the town of Jasenovac (Bognar 2005).
Moderate continental climate of the area along the Una River is characterized by mild
summers with the highest precipitation period from August to December (Table 1.). The most
prominent and interesting geomorphological characteristics (beside numerous rapids, cascades
and waterfalls) of the rivers longitudinal profile are calcareous sinter small barriers (the most
numerous), sinter riverbeds and calcareous sinter caves and islets inhabited by higher, even
forest vegetation (Bognar 2005).
Typical vegetation of the mentioned area are mesophyllous sessile oak and hornbeam forests
(Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), while by the mouth of the river Una
and its lower course alluvial forests with black alder (Alnion glutinosae Malcuit 1929) as well
as alluvial willow and poplar forests (Salicion albae So 1930 and Populion albae Br.-Bl.
1931) prevail (Bori et al. 2012).
Whole area of Central Croatia is in climatic sense a kind of transitional area, where a strong
influence of the general climatic circulation, characteristic for these geographical latitudes, is
present, but it is also strongly influenced by the large Panonic lowlands on one side and high
mountains of the Alps and Dinarids on the other side. Mentioned mountains also weaken the

25

influence of the warm climate coming from the Atlantic ocean and Adriatic sea (Crkveni et
al., 1974).
Table 1. Climate data for Hrvatska Kostajnica, which represents the climate conditions in the area along the
Una River, as part of Central Croatia; Meteorological and Hydrological Service 1998-2008.
Tablica 1. Klimatski podatci za Hrvatsku Kostajnicu, koja predstavlja klimatske uvijete podruja istraivanja uz
donje dijelove rijeke Une, kao dijela sredinje Hrvatske; DHMZ 1998-2008
Month
Average air
temperature (C)
Precipitation
(mm)
Una water
level (cm)
January 0,5 73,5 247,3
February 2,5 60,4 250,6
March 6,5 69,3 297,8
April 11,2 97,2 291,1
May 15,8 74,8 174,3
June 19,4 87,2 155,7
July 20,7 79,7 86,5
August 20,2 90,6 84,3
September 15 126,3 169,5
October 11,4 85,8 174
November 5,9 99,9 252,2
December 1 91,6 263,4
; x x = 1036,4 =2446,6

The data about reptile and amphibian species presence, for the research area and surrounding
areas, is only scarcely represented in most of the previous publications (Rossler 1904,
Karaman 1921, Pavleti 1964, Schneider-Jacoby & Ern 1993) and the data for the usual
continental species do not exist. Most of the authors just cite occasional findings or samples
deposited in museum collections. Rossler (1904) was the first to mention the finding of the
Vipera ammodytes by Mr. Omikus somewhere around Srb (upper Una area in Lika, Croatia).
Later both Karaman (1921) and Pavleti (1964) mention the samples of Natrix natrix and
Podarcis muralis from Kostajnica, deposited in the Croatian natural History Museum in

26

Zagreb, but no precise data is given. These two samples actually represent the only literature
data present for our precise research area. Schneider-Jacoby & Ern (1993) in their book
present nine usual species of herpetofauna occurring in Lonjsko polje Nature Park, and this
species are expected in our research area as well.

27

MATERIALS AND METHODS
With this study the authors wanted to remedy the deficiency of data for the Una River area by
gathering information about the presence and precise localities for any reptilian and
amphibian species commonly found in the continental region of Croatia. For this purpose
field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four
separate occasions (08. April, 11. - 12. May, 01. June and 15. June 2009.) during which 20
different localities along the Una River course from Jasenovac to Dvor (Fig 1.) were checked.
Two persons on average conducted the search. The goal was to find species which were never
recorded and to confirm the occurrence of the species already mentioned in the available and
published data sets covering the nearest localities to the Una River area.
Figure 1. Distribution map of the 20 different localities along the course of the lower Una River
Slika 1. Raspored 20 istraivanih postaja uz donji dio rijeke Une

28

RESULTS
This study summarizes the current knowledge of the herpetofauna of the Una River area.
During our research 10 amphibian (plus one klepton species) and 7 reptile species has been
recorded (Table 2.) out of which 11 species are in the strictly protected and 7 of them are in
the protected category. Two of the recorded species, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) and
Hyla arborea (Linnaeus, 1758), are listed in the Red Book of Amphibians and Reptiles of
Croatia as Nearly threatened while the Dice snake, Natrix tessellata (Laurenti, 1768) is
considered data deficient species (Janev-Hutinec et al. 2006).

29

Table 2. List of the recorded amphibian and reptile species along the course of the lower Una River.
Tablica 2. Popis zabiljeenih vrsta vodozemaca i gmazova na podruju istraivanja uz donji dio rijeke Une
AMPHIBIA
ANURA
Bombinatoridae Bombina bombina
Bufonidae Bufo bufo
Hylidae Hyla arborea
Ranidae
Rana dalmatina
Rana arvalis
Rana temporaria
Pelophylax lessonae
Pelophylax kl. esculentus*
Pelophylax ridibundus
URODELA (CAUDATA) Salamandridae
Salamandra salamandra
Ichthyosaura alpestris
REPTILIA
SAURIA
Anguidae Anguis fragilis
Lacertidae
Lacerta viridis
Podarcis muralis
SERPENTES
Colubridae
Natrix natrix
Natrix tessellata
Zamenis longissimus
Viperidae Vipera ammodytes**
TESTUDINES Emydidae Emys orbicularis
*the klepton species (a hybrid of Pelophylax lessonae and Pelophylax ridibundus species)
** Vukui I. (pers. comm.) - additional confirmation of this species is needed


30

SPECIES ACCOUNT

Amphibians
Bombina bombina (Linnaeus, 1761) Fire-bellied Toad *
The first record of this species can be found in the report from the Croatian Natural History
Museum dating from 1985, that indicates a find near Jasenovac (and in the Lonjsko polje
Nature Park), created by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002). Subsequently,
Schneider-Jacoby and Ern (1993) indicate the existence of the Bombina genera at the nearby
area of Lonjsko polje Nature Park. Our research during 2009 confirmed the existence of
Bombina genera in the area of Una River. The Fire-bellied Toad was recorded by us near the
Una River in the Kladnik canal as well as in the canal at Tanac locality by two separate
investigators.

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) Yellow-bellied Toad **
As is for the previous species from the same genera, the first record of the Yellow-bellied
Toad near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from
Croatian Natural History Museum dating from 1985, created by Jali, Kuini and Perovi
(Kobali, 2002). Our field research in the area of the Una River did not confirm the
occurrence of this species.
Bufo bufo (Linnaeus, 1758) Common Toad *
In spite of being very common in the continental region of Croatia only one record, from the
report of Schneider-Jacoby and Ern (1993), of the Common Toad for the broader area around
the Una River exists.

31

Our research in 2009 confirmed the occurrence of this species. There was small number of
tadpoles observed in Hrvatska Kostajnica (Ribiki dom, area near the Una River).

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) European Tree Frog *
For the Tree Frog species there is none published or recorded data for the area which we are
referring (Una River and its banks). Nonetheless our research has revealed the occurrence of
this species in the three different localities along the coast of the Una River. At Dudunii
locality three tadpoles were observed while in Hrvatska Kostajnica two adult individuals of
this species were heard. In addition to the mentioned localities two adult individuals were
observed at the third, Tanac locality.

Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) Common Spadefoot **
The only record of Common Spadefoot in the area of Jasenovac (and Lonjsko polje Nature
Park) can be found in the report from the Croatian Natural History Museum made by Jali,
Kuini and Perovi (Kobali, 2002) but our research did not confirm the occurrence of this
particular species in the area of the Una River.

Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) Marsh Frog *
Previous data about the occurrence of the Marsh Frog in the area of our research does not
exist. Despite the mentioned fact our field research detected the occurrence of this species in
eight different localities along the Una River (Divua, Donji Dobrotin, Dubica, Hrvatska
Kostajnica, the road between the Rosulje and Jukii village, Tanac, uplji kamen, Struga
Banijska). The adult individuals were found at all mentioned localities with the obvious
habitat differences (canal which flows in the Una River Dubica; fish ponds near the Una
River in Hrvatska Kostajnica (Ribiki dom); pool of water created by digging earth for the

32

house foundations - the road between the Rosulje and Jukii village; stream Struga
Banijska). Couple of juveniles were observed at Divue locality and a large number of
tadpoles were recorded in the pool of water nonintentionally created by digging the
foundations for a house (the road between the Rosulje and Jukii village).

Pelophylax lessonae (Camerano, 1882) Pool Frog *
This species was recorded in 1985 by Jali, Kuini and Perovi (Kobali, 2002) at the area
of Jasenovac, Krapje, Dol and Lonjsko polje Nature Park. Schneider-Jacoby and Ern (1993)
in their report also mark the occurrence of this species in the area of Lonjsko polje. During
our research in 2009 we confirmed the occurrence of this species by observing only one adult
individual at the Hrvatska Kostajnica (Kuljani) locality.
Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758) Edible Frog *
Jali, Kuini and Perovi recorded this klepton species in their report for the Croatian
Nature History Museum in 1985 for the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and
Jasenovac but no other references exist for this species in the area of Una River. Our team
observed this klepton species during the field work in 2009 at utica (Lonjsko polje Nature
Park) locality confirming the previously mentioned find. Despite the fact that this area is quite
near the Una River we recommend that the occurrence of this species in the area along the
Una River should be confirmed with additional observations.

Rana arvalis (Nilsson, 1842) Moor Frog *
The only two records of Moor Frog was made by Jali, Kuini and Perovi (Kobali,
2002) in 1985 at the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac and
Schneider-Jacoby and Ern (1993) at the area of Lonjsko polje Nature Park . Our finding of the

33

adult individual at Tanac locality during the field research in 2009 only confirms the
occurrence of this species along the Una River which passes near the already mentioned areas.
Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) Agile Frog *

Agile Frog was recorded in the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac
by Jali, Kuini and Perovi in their 1985 report for Croatian Nature History Museum.
During our field research in 2009 we observed adult individuals at Kladnik, utica and Tanac
localities. At Kladnik and utica localities individuals were located in flood canals.
Rana temporaria (Linnaeus, 1758) Common Frog *
For this particular amphibian species there is no available data that indicates its presence in
the area of Una River. Nonetheless we were able to observe one individual in the grass along
the coast of the Una River near Dubica locality during our field research in 2009.

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) Fire Salamander *
Although a very common species in the continental part of Croatia no data concerning the
existence of this species in the area along the Una River is available. During our field research
in 2009 we observed larvae and an adult dead individual at four different localities. Most of
the larvae in small water bodies (puddles) in Dudunii and in the concreted spring uplji
kamen. The rest of the larvae were found in the Struga Banijska stream, which was rather
polluted. One adult individual was found dead on the gravel road in Dudunii and one living
adult was recorded in Hrvatska Kostajnica.

Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) Alpine Newt *
Published data or any kind of available data which could confirm the occurrence of this
species in the area of our research (near the Una River) do not exist. During our research in

34

2009 we observed a great number of adult individuals and larvae at the spring uplji kamen.
They were found in the canal near the road. It is interesting to note that we found 25 males
and 20 females at this locality in one day (11th of May 2009).
Triturus (Lissotriton) vulgaris (Linnaeus, 1758) Smooth Newt **
According to the previous data available to us this species was found and recorded in the
report of Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the Lonjsko polje Nature Park area. Despite the
fact that this area is geographically near to our research area we did not confirm the
occurrence of the Smooth Newt along the coastal region of Una River.
Reptiles
Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) Slow Worm *
The occurrence of Slow Worm was not recorded for the area along the Una River and no data
of this species for the mentioned area of our research exist. We recorded the first data on this
species during our research in 2009. Three adult dead individuals were found (thrown from
the bridge into the shallow water) at Dubica near Una River. The second observation was at
Javornik.

Coronella austriaca (Laurenti, 1768) Smooth Snake **

Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded this species for the area of Lonjsko polje Natural
Park. Even though it is geographically close we did not confirm the occurrence of this species
in the area along the Una River during our field research in 2009.

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) European Pond Turtle *

35

There is one record of this species in the Lonjsko polje Nature Park made by Schneider-
Jacoby and Ern (1993) which is geographically close to our area of research. The occurrence
of this species was confirmed by our field research during 2009 when we observed one
juvenile individual at Donji Dobrotin and one adult female at Divue. The juvenile was found
along the edge of the stream while the adult female was found in the shallow water along the
bank of the Una River.

Podarcis muralis (Laurenti, 1768) Wall Lizard *
Pavleti (1964) mentions the record of Wall Lizard being found at Kostajnica and Divua
localities dating from the 1911 (25th July 1911). A decade after there is another observation
of this species by Karaman (1921) at Kostajnica locality. During our field research in 2009 we
observed many individuals of this species at eight different localities along the Una River
(Kuljani, Hrvatska Kostajnica, spring at the uplji kamen, Struga Banijska, Dubica, Divua,
Tanac, Dudunii).

Lacetra viridis (Laurenti, 1768) European Green Lizard *
Data on the presence of this species of lizard does not exist but our field research during 2009
revealed its presence at 11 different localities (Jukii, Javornik, Unani, Donji Dobrotin,
Dudunii, Hrvatska Kostajnica, Kukljani, road between Rosulje and Jukii village, Divue,
spring at the uplji kamen, Struga Banijska) along the Una River. In total nine adult and three
subadult individuals were observed at the listed localities.

Natrix natrix (Linnaeus, 1758) Grass Snake *

The Grass Snake (more accurately Natrix natrix persa) species is mentioned by Pavleti
(1964) in the report of Croatian Natural History Museum to be found in Kostajnica locality in

36

1902. Karaman (1921) also observed this species at the same locality. In addition to the
mentioned records Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded the occurrence of both Natrix
natrix helvetica and persa subspecies at Lonjsko polje Nature Park with the description of
localities as being in the lowland areas near Sava river. Our research during 2009 confirmed
the existence of Natrix natrix species at the area along the Una River. Nine individuals were
found in canals by the road and in the Una River itself at three different localities (Hrvatska
Kostajnica, spring at uplji kamen and Tanac).

Natrix tessellata (Laurenti, 1768) Dice Snake *
There is only one record of this species inhabiting the nearest area to the Una River made by
Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the area of Lonjsko polje Nature Park. During 2009 field
research we observed 10 adult individuals of which one was found dead on the road at Struga
Banijska locality. If we include a previously mentioned locality, individuals were found at
nine different localities (Jukii, Dvor, Unani, Divua near the stream atlan, Dubica,
Hrvatska Kostajnica, spring at uplji kamen, Struga Banijska and Tanac).

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) Nose-horned Viper **
Rossler (1904) and Pavleti (1964) mention the finding of the Nose-horned Viper by Omikus
at the Srb locality (upper Una area). Besides that there is no other published or other known
data which can confirm the occurrence of this venomous snake at the area of our research or
Una River in whole. We must note that except the potentially highly subjective information
from Vukui I. (the Elektra driver), who claims that he ran over one individual, we do not
have any substantial evidence to confirm the occurrence of this species in the area along the
Una River because during our research in 2009 we did not observe individuals which would

37

indicate otherwise. All of local people claim that Nose-horned Viper is common in the area
and authors found a lot of suitable habitats during the survey.

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) Aesculapian Snake *
This usual and very dispersed snake species in Croatia does not have any previous record in
the available publications and unpublished data which would imply its occurrence at the area
along the Una River. In contrast to this fact our field research during 2009 revealed the
presence of this species along the Una River area. In total six individuals were found from
which three of them were found dead and one was a juvenile individual. The largest dead
individual found was 1,5 m long. All of the individuals were found at four different localities
(Javornik, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Kuljani).


38

DISCUSSION
From the data we have gathered during our study of the Una River area it can be noted that
11 amphibian taxa and seven reptile species were found while five more species are known
only from the literature data. Earlier authors for this area mention records of B. variegata, P.
fuscus, T. (Lissotriton) vulgaris, C. austriaca, V. ammodytes with which the total number of
recorded species changes to 22 (plus one klepton P. kl esculentus). We must note that most
of these literature data are at least 19 years old which is a considerable time difference and
may be one of the causes why some species were not found during our survey but are listed in
some records.
The example of this is the record of the Nose-horned Viper species which has been mentioned
by two authors, Rossler (1904) and Pavleti (1964) who were citing the same find (from
01.06.1899) but was not confirmed by us during our survey. Despite the fact that we obtained
the information from the driver who confirms that he found a DOR individual, the bias for
this information cannot be neglected. Nevertheless, authors believe that this species indeed
inhabits the area along the Una River because of quite large amount of preferred habitats.
We have a very similar situation with the Smooth snake which was just recorded by
Schneider Jacoby and Ern (1993) in the area adjacent to the Una River area, wetlands of
Lonjsko polje. Because this species is common in the continental region of Croatia (authors
personal observations) we can suspect that this species is present in the surveyed area.
Authors believe that both of these snake species can be confirmed in the Una River area with
frequent field surveys.
Pelobates fuscus and Lissotriton vulgaris are recorded for the adjacent Lonjsko polje area
only once in 1985 and 1993, respectively. During our survey of the Una River area we did not
encounter individuals of this two species which are common in the eastern continental part of
Croatia, Slavonija (authors personal observation).

39

When we consider all of the species which occurrence we did not confirm, the possibility of
specific herpetofauna species list for the Una River area seems plausible. Nevertheless the
possibility of finding these missing species is viable and additional field research should be
conducted to verify the list of amphibian and reptile species reported in this paper.

Canalization of smaller tributaries which flow in the Una River and the destruction of old
armlets and ponds which Una River creates in the flood periods are the main causes of
concern and threaten the local herpetofauna species. Because the river is relatively cold, fast
flowing and rich in fish the river itself is not the best place for the reproduction of
amphibians. Amphibians are particularly sensitive to pollution caused by industrial and public
canalization which guide waste waters directly into the river.

40

CONCLUSION

Despite the fact that we have records dating from the late 19th century they are very scarce
and provide just the guidelines for the current herpetofauna survey of the Una River area.
Trends of the population decline for any species of amphibians or reptiles cannot be known as
a direct result of the missing data. Because of this fact, for the first time, this paper provides a
relatively comprehensive list of the species that inhabit the area along the Una River. It is
necessary to put some additional effort in researching amphibian and reptile species of this
area whereby our list of species would receive further conformation and the state of particular
populations would be clearer.

41

REFERENCES:

Bognar, A. (2005): The Upper Part of the Una River Valley Between Martin Brod and Pritoka
Geomorphological Characteristics. Hrvatski Geografski Glasnik, 67(2): 21-38.
Bori, I., Posavec Vukeli, V., Alegro, A.L. (2012): Flora along the lower course of the Una
river (Central Croatia) . Natura Croatica, 21(1): 1-20.
Janev-Hutinec, B., Kleteki, E., Lazar, B., Podnar Lei, M., Skeji, J., Tadi, Z.,. Tvrtkovi,
N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, DZZP.
95 pp.
Karaman, S. ( 1921): Beitrge zur Herpetologie von Jugoslavien. Glasn.Hrv. prir.dr. XXXIII:
194-209.
Kobali, A. (2002): Rasprostranjenost vodozemaca Hrvatske prema podacima Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Diplomski rad. PMF, Zagreb.
Pavleti, J. (1964): Amphibia i Reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoolokog muzeja u
Zagrebu. Hrv. narod.zool. muz. 4: 1-37.
Rssler, E. (1904): Popis reptilian i amfibija hrvatske faune koji su prispjeli "narodnom
zoolokom muzeju" u Zagrebu do koncagodine 1900 [Verzeichnis der Reptilien und
Amphibien der kroatischen Fauna, welchean das zoologische Nationalmuseum in
Zagreb bis zum Schluss des Jahres 1900 eingesendetwurden]. Glasnik Hrvatskoga
narovoslovnog drutva 15: 221-224
Schneider-Jacoby, M. & Ern, H. (1993): Park prirode Lonjskopolje. Hrvatsko ekoloko
drutvo, Zagreb.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 42-43
STUDENT PAPER
SUMMARY
42

Amphibian fauna of Nature park "umberaksamoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Croatia,
vesna.zlatar@gmail.com
Supervisor: Dr. MILORAD MRAKOVI, Prof., Department of Biology, Faculty of Science,
University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Date and place: 04.07.2004., Department of Biology, Faculty of Science, University of
Zagreb

During 2002, twenty two days were spent collecting data in the Nature Park "umberak
Samoborsko gorje". The aims were to identify the sites suitable for breeding of Amhibians as
well as Amphibian species present. A total of 45 sites and 10 Amphibian species were
recorded. Sites have been divided in 4 habitat types: naturally formed ponds, artifically
contained ponds (i.e. walled), watering pond for cattle and small temporary ponds. Habitat
selection of each species were compared based on their presence in each of these categories.
Each species was also investigated regarding their activity on breeding sites and the presence
of the species depending on the altitude. The similarity between 14 systematically observed
sites has been calculated by Srensen index of similarity.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 42-43
STUDENT PAPER
SUMMARY
43

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "umberaksamoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Hrvatska,
vesna.zlatar@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki
fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Datum i mjesto: 04.07.2004., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu

Tijekom 2002. godine na podruju Parka prirode "umberak Samoborsko gorje" obavljena
su 22 terenska dana, kako bi se utvrdili lokaliteti pogodni za razmnoavanje vodozemaca te
vrste vodozemaca koje na njima dolaze. Ukupno je zabiljeeno 45 lokaliteta i 10 vrsta
vodozemaca. Lokaliteti su razvrstani u 4 tipa stanita: lokve, zidane lokve, pojila i privremene
lokvice. Na osnovu te podijele usporeivana je prisutnost i brojnost te odabir stanita
pojedinih vrsta vodozemaca. Takoer su usporeivana razdoblja aktivnosti pojedinih vrsta na
mrijestilitima te prisutnost vrsta u ovisnosti o nadmorskoj visini istraivanih lokaliteta.
Srensenovim indeksom slinosti brojano su odreene slinosti izmeu 14 sustavno
promatranih lokaliteta.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 44-45
STUDENT PAPER
SUMMARY

44

Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia

Student: DUAN JELI, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia, jelic.dusan@gmail.com
Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Department of Biology, Faculty of Science,
Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of
Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia
Zagreb

The Karst Viper is known to appear in Croatia on five isolated localities: Southern Velebit,
Potak, Dinara, Troglav and Kamenica mountains. All five of these localities make just 9%
of the presently known Karst Viper distribution area on the Balkan Peninsula, while a much
bigger proportion of its distribution area is located in Bosnia and Herzegovina and
Montenegro. The whole distribution area of this taxon is spread over mountainous regions of
6 countries, witch makes the regional cooperation even more necessary for the Karst Viper
protection. In this Graduation Thesis we discuss the rediscovery of the Karst Viper in the
southern parts of Velebit mountain after 109 years, and a newly discovered locality on the
mountain Potak. The Karst Viper in Croatia favors high-mountain dry grasslands, on
southern and southeastern exposures, at altitudes from 1100 to 1900 m above the see level.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 44-45
STUDENT PAPER
SUMMARY

45

Rasprostranjenost i zatita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj
Student: DUAN JELI, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, jelic.dusan@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-
matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,
11000 Beograd, Srbija
Sveuilite u Zagrebu

Planinski utokrug poznata je trenutno u Hrvatskoj sa ukupno pet odvojenih lokaliteta: juni
Velebit, Potak, Dinara, Troglav i Kamenica. Ovih pet lokaliteta ini tek neto manje od 9%
areala ove svojte, dok najvei dio areala ine planine Bosne i Hercegovine. itav areal
rasprostire se preko teritorija 6 drava i regionalna suradnja na istraivanjima i zatiti su
neophodni za opstanak planinskog utokruga. Ovim radom opisuje se ponovni nalaz
planinskog utokruga na junom Velebitu nakon punih 109 godina, te otkrie posve novog
lokaliteta na planini Potak. Planinski utokrug u Hrvatskoj preferira visoko-planinske suhe
travnjake, J i JI ekspozicije, na visinama izmeu 1100 i 1900m nadmorske visine.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 46-47
STUDENT PAPER
SUMMARY

46

Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.)
by skeletochronology

Student: JELKA KOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Croatia, jskoton@gmail.com
Supervisor: Dr. GORDANA LACKOVI-VENTURIN, Assoc. Prof, Department of Biology,
Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Zagreb

During the period from March 4
th
until April 23
rd
2008 we studied 24 specimens of fire
salamander (Salamandra salamandra L.) cough in the Park Maksimir in Zagreb. We removed
third toe of the hind limb and released animals at the site.The purpose of the study was to
determine an average age, age of sexual maturity of fire salamander on still unknown research
site in the park Maksimir. Also, we wanted to compare methods for making histological
sections and establish reliable procedure for age determination by skeletochronology. We
compared two methods of tissue cutting, in paraffin blocks and with frozen samples in
cryostat. We also compared two types of dyeing, dyeing with hemalaun eosin and Ehrlich
hematoxylin. Results showed that the oldest individual was 19 years old and the youngest was
6 years old. Sexual maturity is reached by the age of 4 to 6 years. The best method for making
histological sections approved to be cutting samples on cryostat and dyeing with Ehrlich
hematoxylin. For statistically correct age determination of population this method should be
provided on bigger sample, with same percentage of both sexes during the whole year. With
our analysis we demonstrate that skeletochronology is a good method for aging fire
salamander, and that is applicable on fingers so there is no need to sacrifice animals.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 46-47
STUDENT PAPER
SUMMARY

47

Odreivanje starosti pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.)
metodom skeletokronologije

Student: JELKA KOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, jskoton@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. GORDANA LACKOVI-VENTURIN, izv. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-
Sveuilite u Zagrebu

Na podruju parka Maksimir u Zagrebu, u razdoblju od 4. 3. do 23. 4.2008. godine uhvaene
su 24 jedinke pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra L.). Svakoj od njih je odrezan
trei prst stranje noge, a ivotinje su odmah putene. Cilj istraivanja je bio odrediti starost
jedinki i vrijeme postizanja spolne zrelosti pjegavih dadevnjaka na dosad jo neistraenom
podruju parka Maksimir. Osim toga, eljelo se usporediti metode prilikom izrade histolokih
preparata i dobiti pouzdan postupak za odreivanje starosti metodom skeletokronologije.
Usporedile su se metode rezanja parafinskih blokova i metoda rezanja tkiva u kriostatu.
Takoer su se usporedila dva naina bojenja, hemalaun eozinom i Ehrlichovim
hematoksilinom. Rezultati istraivanja su pokazali da je najstarija jedinka imala 19 godina, a
najmlaa 6 godina. Spolna zrelost jedinki nastupa u dobi od 4 do 6 godina ivota. Najbolja
metoda za izradu histolokih preparata utvrdilo se da je bila rezanje tkiva na kriostatu te
bojenje Ehrlichovim hematoksilinom. Za statistiki ispravnu procjenu dobne strukture
populacije potrebno je metodu primijeniti na veem broju uzoraka, uzorkovati ivotinje
razliite veliine i pritom obuhvatiti jedinke oba spola. Ovim radom se pokazalo kako je
skeletokronologija dobra metoda za odreivanje individualne starosti jedinki pjegavog
dadevnjaka koja se moe primjenjivati na lancima prstiju i na taj nain sprijeiti rtvovanje
jedinki.
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 48-49
STUDENT PAPER
SUMMARY

48

Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus
complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia

Student: KRISTINA AVLOVI, Biology Student Association, Rooseveltov trg 6, 10000
Zagreb, Croatia, kikidgrejtest@gmail.com
Dr. sc. IVANA BUJ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb,
Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
Zagreb

Green frogs were sampled in the Bjelovarsko-Bilogorska district during the May of 2007. P.
kl. esculentus complex is formed by two species (P. ridibundus and P. lessonae) along with
their hybrid P. kl. esculentus. In this complex they show complicated relationships among
taxons, which are not fully explained. The aim of this graduation thesis is to show
morphological and genetical relationships inside the complex. Five morphometrical features
were measured and put in seven ratios. Analysis of allozyme for three enzymes (aspartate
aminotransferase, phosphoglucomutase and lactate dehydrogenase) were made by gel
electrophoresis. All investigations have confirmed the difference between species and sexes,
while the hybrid forms showed intermediate features. Parental species differ in four
morphological features: size and shape of metatarsal tubercule, length of the hind leg and
stomach coloration. Hybrid form have showed more similarity to P. lessonae species because
of existance on the same locality. Parental species are genetically different and hybrid forms
have intermediate genetical features. Gene introgression was found only in hybrid forms. We
detected transfer of alleles typical for parental species in gonads of hybrids. The alleles of
both parental species were found in their gonads. The alleles typical for P. ridibundus species
were the most present alleles in females and in hybrid males were found more alleles typical
for P. lessonae.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 48-49
STUDENT PAPER
SUMMARY

49

Morfoloka i alozimska analiza kompleksa zelenih aba (Pelophylax kl. esculentus
kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske
Student: KRISTINA AVLOVI, Udruga studenata biologije BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000
Zagreb, Hrvatska
Voditelji: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-
Dr. sc. IVANA BUJ, Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u
Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sveuilite u Zagrebu

Istraivanje kompleksa zelenih aba provedeno je tijekom svibnja 2007. godine na podruju
Bjelovarsko-Bilogorske upanije. Istraivane su dvije vrste Pelophylax ridibundus i P.
lessonae, te njihov hibrid P. kl. esculentus. Zajedno oni ine P. kl. esculentus kompleks koji
pokazuje komplicirane odnose unutar taksona, koji jo nisu potpuno razjanjeni. Cilj ovog
diplomskog rada bio je prikazati morfoloke i genetike odnose unutar kompleksa. Mjereno je
5 morfometrijskih znaajki te su oni stavljeni u 7 meusobnih odnosa. Analiza alozima je
raena na principu gel elektroforeze za 3 enzima, a to su aspartat aminotransferaza,
fosfoglukomutaza te laktat dehidrogenaza. Na svim razinama istraivanja je ustanovljeno da
postoje razlike izmeu vrsta i spolova te da hibridi pokazuju prijelazna obiljeja za sve
znaajke. Morfoloki se roditeljske vrste razlikuju u 4 obiljeja i to su veliina i oblik
metatarzalne kvrice, duina stranje noge te boja trbuha. Hibridni oblik je u izvanjskim
karakteristikama pokazao slinost s vrstom P. lessonae to je posljedica obitavanja na
zajednikom stanitu. Genetiki su vrste razliite, a hibrid pokazuje intermedijarna obiljeja.
Genska introgresija je pronaena samo u hibridnih oblika. U gonadama hibrida potvren je
prijenos alela tipinih za roditeljske vrste. U gonadama su prisutni aleli od obje roditeljske
vrste. U enki prevladavaju aleli tipini za P. ridibundus, dok u mujaka ima vie onih
tipinih za vrstu P. lessonae.
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51
MASTER THESIS
SUMMARY

50

Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of
mountain Mosor
Student: STJEPAN MEKINI, Gata 73, 21253 Gata, Croatia, smgata@yahoo.com
Supervisor: Dr. NIKOLA TVRTKOVI, Senior Resarch Associate, Croatian Natural History
Museum, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Date and place: 7.4.2010., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

According to data collected during the study period since 2000. until 2009. was found
herpetofauna biodiversity in the mountain Mosor and its vertical distribution. The species
richness of certain altitude belts was calculated as well as their diversity /species turnover/
by WHITTAKER (1960). I tried to explain the reasons set forth changes in the composition of
fauna and to establish the boundaries of species composition. The obtained data were
compared with known data for the altitudinal distribution of reptiles on mountain northern
Velebit and Biokovo mountain (KRYTUFEK et al., 2008). When it is used in the calculation of
species composition similar to Jaccard's similarity coefficient (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE,
2003), and between different altitude belts in the mountains with which Mosor compared to
the RUSSELL et al. (1995). Data presented in this master's work are the first systematic data on
the herpetofauna of the mountain areas of Mosor.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51
MASTER THESIS
SUMMARY

51

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova
(Reptilia) planine Mosora
Student: STJEPAN MEKINI, Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska, smgata@yahoo.com
Voditelj: Dr. sc. NIKOLA TVRTKOVI, vii znanstveni suradnik, Hrvatski prirodoslovni muzej,
Demeterova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sveuilite u Zagrebu

Prema podacima sakupljenim tijekom istraivanja u razdoblju od 2000. do 2009. godine
utvrena je bioraznolikost herpetofaune na podruju planine Mosora i njena vertikalna
rasprostranjenost. Izraunato je bogatstvo vrstama pojedinih visinskih pojaseva, te se
izraunala njihova raznolikost /species turnover/ prema WHITTAKER (1960). Nastojali su se
objasniti razlozi utvrenih promjena u sastavu faune te utvrditi granice promjena sastava
vrsta. Dobiveni podaci su se usporeivali s poznatim podacima za visinsko rasprostranjenje
gmazova planine sjeverni Velebit i Biokovo (KRYTUFEK i sur., 2008). Pri tome se koristilo
izraunavanje slinosti u sastavu vrsta prema Jaccard-ovom koeficijentu slinosti (JC)
(LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), a izmeu pojedinih visinskih pojaseva na planinama s
kojima se Mosor usporeivao prema RUSSEL i sur. (1995). Podaci prikazani u ovom
magistarskom radu prvi su sustavni podaci o herpetofauni podruja planine Mosora.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 52-53
STUDENT PAPER
SUMMARY

52

Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus
complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Croatia, dean.karaica@gmail.com
Zagreb

We studied 84 specimen of the green frog complex (Pelophylax esculentus complex) caught
in the area of Bjelovarsko-Bilogorska county, in the period from May 2
nd
until May 6
th
2007.
We isolated the stomach content and one femoral bone from each individual. The purpose of
the study was to determine the content of the diet and to do the age analysis of each species
within the P. esculentus complex. Also, we wanted to determine the age at maturity for each
P. esculentus complex species. Results showed that all three species base their diet on the
prey from the class Insecta. The youngest individuals (two years) belong to the P. kl.
esculentus and P. lessonae species while the oldest individual (13 years) belongs to the P.
ridibundus species. The latter species reach sexual maturity by the age of 3 to 4 years. This
study highlights the differences among P. esculentus complex species.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 52-53
STUDENT PAPER
SUMMARY

53

Ekoloke znaajke hibridogenetskog kompleksa zelenih aba (Pelophylax esculentus
kompleks; Ranidae, Anura) s podruja sjeverozapadne Hrvatske

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Hrvatska,
dean.karaica@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, Prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki
Sveuilite u Zagrebu

Na podruju Bjelovarsko-Bilogorske upanije, u razdoblju od 02.05. do 06.05.2007. godine
uhvaene su jedinke zelenih aba (Pelophylax esculentus kompleksa). Uzorak od 84 jedinke
koriten je za izolaciju sadraja eludca i bedrene kosti. Cilj istraivanja bio je odrediti sastav
prehrane i procijeniti dob jedinki pojedine vrste P. esculentus kompleksa. eljela se utvrditi
dob postizanja spolne zrelosti jedinki pojedine vrste. Odreivanje sastava prehrane
ukljuivalo je izolaciju i determinaciju ostataka plijena dok se za procjenu dobne strukture
uzorka koristila metoda skeletokronologije. Rezultati istraivanja pokazali su da jedinke
prouavanog kompleksa svoju prehranu temelje na plijenu iz razreda Insecta. Najmlae
jedinke (dvije godine) pripadaju vrstama P. kl. esculentus i P. lessonae dok najstarija jedinka
(13 godina) pripada vrsti P. ridibundus. Utvreno je da spolna zrelost jedinki P. kl.
esculentus i P. lessonae vrste nastupa u dobi od 3 do 4 godine ivota. Ovim radom istaknute
su razlike izmeu vrsta P. esculentus kompleksa unutar promatranog uzroka.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 54-55
STUDENT PAPER
SUMMARY

54

Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic sand morphological
characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznika 5a, 10000
Zagreb, Croatia, ivona.burich@gmail.com
Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of
Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia
Zagreb

Karst viper, Vipera ursinii macrops inhabits high mountain grasslands in Croatia, Bosnia and
Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Albania. It is endemic species for Balkan Dinaric
mountain range. For this subspecies there are papers for ecology and distribution range. Only
paper with meristic and morphological characters is when they separated subspecies. Our goal
was collect data for 3 populations from 3 different localities (Velebit, Croatia; Bjelasica,
Montenegro; Bistra, Macedonia) in subspecies distribution range because we wanted to see if
there are some differences in meristic and morphological characters of the head. Other
question was is there intrapopulation and interpopulation variability of characters. I looked
and measured 247 individuals for 4 morphological and 17 meristic characters. Results show
that there are statistical significant differences in some characters between populations. Most
significant differences are snout to vent lenght, head width, head lenght and head height,
number of apical, pileus scales and frequency of preocular scales in contact with nasal. Also
there is sexual dimorphism between males and females in snout to vent lenght and number of
pileus scales.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 54-55
STUDENT PAPER
SUMMARY

55

Populacijske, meristike i morfometrijske znaajke svojte Vipera ursinii macrops
(Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI, Hrvatsko herpetoloko drutvo HYLA, I. Breznika 5a, 10000
Zagreb, Hrvatska, ivona.burich@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-
Dr. sc. LJILJANA TOMOVI, Doc., Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,
11000 Beograd, Srbija
Sveuilite u Zagrebu

Planinski utokrug, Vipera ursinii macrops nastanjuje visokoplaninske travnjake u Hrvatskoj,
Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj gori i Albaniji. Smatra se balkanskim endemom
dinarskog areala. Dosadanji radovi za ovu podvrstu su bili vezani za rasprostranjenost i
ekologiju planinskog utokruga. Meristike i morfometrijske karakteristike su obraene samo
tijekom odvajanja ove podvrste. Cilj istraivanja je bio prikupiti podatke iz 3 populacije sa 3
razliita lokaliteta (Velebit, Hrvatska; Bjelasica, Crna Gora; Bistra, Makedonija) koji se
nalaze unutar podruja rasprostranjenosti podvrste kako bi vidjeli da li postoje razlike u
meristikim i morfometrijskim karakteristikama glave. Cilj je bio vidjeti da li postoji
intrapopulacijska i interpopulacijska varijabilnost navedenih karakteristika. Ukupno sam
pregledala i premjerila 247 jedinki planinskog utokruga. U obzir sam uzela 4 morfometrijske
karakteristike i 17 meristikih karakteristika glave. Pokazala sam da postoje statistiki
znaajne razlike izmeu populacija u sljedeim karakteristikama: ukupna duljina tijela, irina,
duljina i visina glave, broj apikalnih, pileusnih ljuska i uestalosti dodirivanja preokularne i
nazalne ljuske. Takoer postoji spolni dimorfizam kod mujaka i enki u ukupnoj duljini
tijela i broju pileusnih ljusaka.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 56-59
STUDENT PAPER
SUMMARY

56

Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature
protection

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radia 202, emovci, 48350 urevac, Croatia,
kudeljnjak.martina@gmail.com
Supervisors: Dr. INES RADANOVI, Asoc. Prof., University of Zagreb, Faculty of Science-
Division of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
DUAN JELI, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA,
I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia
Zagreb

The crises of biodiversity is one of the most important crises today. To be effective, education
about the state of the environment should be directed to the entire public, all socialcategories
and age. Studies indicate children' s education as a priority. Unfortunately, today there is a
loss of connectin with nature, and virtual media occupies a prominent place in the lives of
children. In highlighting the crises of bidiversity the most common media information are
about charismatic species. In this way, less popular organisms are ignored. The research
objectives were: to assess how environmental education enables children to knowledge of
local species and the need for their protection; to assess how the media affect on knowledge
of bidiversity; compare knowledge and attitudes of children from urban and rural areas; to
assess attitudes related to the population of snakes as an example negative public image. The
study was conducted on students sixth grade and second grade of high school. The polling
represented different regions of Croatia, cities and small towns. Below are some of the more
significant results. Students in a much large percentage recognized photographs of the most
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 56-59
STUDENT PAPER
SUMMARY

57

exotic animals, as opposed to domestic animal species. They also belive that exotic species
need priority protection. The attitude of the students toward snakes is extremely negative,
regardless of the sex of the students. Studied samples of the textbooks contains too few
articles related to the nature protection, as well as the studied magazines.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 56-59
STUDENT PAPER
SUMMARY

58

Znanje i stavovi uenika osnovnih i srednjih kola o zatiti prirode

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radia 202, emovci, 48350 urevac, Hrvatska,
kudeljnjak.martina@gmail.com
Voditelji: Dr. sc. INES RADANOVI, izv. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki
DUAN JELI, Hrvatski instiut za bioloku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetoloko drutvo
HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sveuilite u Zagrebu

Kriza bioloke raznolikosti jedna je od najznaajnijih kriza dananjice. Da bi bilo djelotvorno,
obrazovanje o stanju okolia treba usmjeriti na itavu javnost, svih socijalnih kategorija i
dobi. Studije ukazuju na djecu kao prioritet obrazovanja. Naalost, danas dolazi do gubitka
veze s prirodom te virtualni mediji zauzimaju istaknuto mjesto u ivotima djece. Isticanje
krize bioloke raznolikosti medijima najrairenije je informacijama o karizmatinim vrstama.
One, iako izvan stvarnog okruenja djece, esto se smatraju najugroenijim vrstama. Na taj su
nain zanemareni drugi ugroeni, nepopularni organizmi. Ciljevi istraivanja bili su:
procijeniti kako obrazovanje o okoliu omoguuje djeci poznavanje lokalnih vrsta te
razvijanje svijesti o potrebi njihove zatite; procijeniti kako mediji utjeu na poznavanje
bioloke raznolikosti; usporediti znanje i stavove djece iz ruralnih i urbanih sredina; ocijeniti
stavove vezane uz populacije zmija, primjera negativne slike javnosti te utvrditi naine
suzbijanja predrasuda. Istraivanje je provoeno na djeci, uenicima estih razreda osnovne te
drugih razreda srednje kole. Anketiranjem su zastupljene razliite regije RH, gradovi i mala
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 56-59
STUDENT PAPER
SUMMARY

59

mjesta. U nastavku su navedeni neki od znaajnijih rezultata istraivanja. Naime, uenici su s
fotografija u puno veem postotku prepoznali veinu egzotinih ivotinja, za razliku od
domaih ivotinjskih vrsta. Takoer smatraju da su egzotine vrste prioritetne za potrebu
zatite. Stav je anketiranih uenika prema zmijama izrazito negativan, bez obzira na spol
uenika. Proueni uzorak udbenika sadri premalo lanaka vezanih uz zatitu prirode, isto
kao i proueni asopisi.
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 60-61
STUDENT PAPER
SUMMARY

60

The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology,
microhabitat preferences and thermoregulation

Student: IGOR VILAJ, Brae Radia 25, 42209 Srainec, Croatia, vilaj22@gmail.com
Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVII, Assoc. Prof., Department of Biology, Faculty of
Science, University of Zagreb, Roosevelt square 6, 10000 Zagreb, Croatia
DUAN JELI, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA,
I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Croatia
Thesis accepted: 21 June 2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of
Zagreb

The Adder, Vipera berus (Linnaeus, 1785) is the most widespread and also the northernmost
distributed terrestrial snake species in the world. In Croatia, there are two subspecies of the
adder in three separate populations. Field work was conducted on two different localities in
Croatia: Okuje (Turopolje, river Sava Valley; V. b. bosniensis) and Begovo Razdolje (Gorski
kotar; V. b. berus). The monitoring was conducted by Capture Mark Recapture method
during a four year period in Okuje (2009 2012), and a three year period in Begovo Razdolje
(2009 2011). The main goals of this study were to determine if there are intrapopulation or
interpopulation similarities or differences in microhabitat preferences, thermoregulation, daily
or yearly activity period, gender structure of population and meristic characteristics. We
collected 106 adders (50 from Begovo Razdolje and 56 from Okuje). The analyses have
shown that there are statistically significant differences between the two populations in head
length, head height and weight. The individuals from Okuje prefer a closed type of
microhabitat, unlike individuals from Begovo Razdolje that prefer an opened type of
microhabitat. In both populations, there are differences in the gender structure, and
thermoregulation which is sex and colour morph dependent. In Okuje, Adders begin their
activity period in March as opposed to individuals from Begovo Razdolje whose activity
period begins in June.
HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 60-61
STUDENT PAPER
SUMMARY

61

Riovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija,
odabir mikrostanita i termoregulacija

Student: IGOR VILAJ, Brae Radia 25, 42209 Srainec, Croatia, vilaj22@gmail.com
Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVII, red. prof., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-
DUAN JELI, Hrvatski instiut za bioloku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetoloko drutvo
HYLA, I. Breznika 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska
Rad prihvaen: 21. lipnja 2012., Bioloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Sveuilite u Zagrebu

Riovka, Vipera berus (Linnaeus, 1785) je najire, a ujedno i najsjevernije rasprostranjena
terestrika vrsta zmije u svijetu. U Hrvatskoj nalazimo dvije podvrste u tri odvojene
populacije. Terenska istraivanja provedena su na dva razliita lokaliteta u Hrvatskoj: Okuje
(Turopolje, dolina rijeke Save; V. b. bosniensis) i Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b.
berus). Monitoring vrste proveden je Capture Mark Recapture metodom tokom etiri
godine u Okuju (2009. - 2012.), odnosno tri godine u Begovom Razdolju (2009. - 2011.). Cilj
istraivanja bio je utvrditi postoje li interpopulacijske i intrapopulacijske slinosti i razlike u
odabiru mikrostanita, termoregulaciji, dnevnoj i godinjoj aktivnosti, spolnoj strukturi te
analiziranim meristikim karakteristikama. Analizirani uzorak obuhvaao je ukupno 106
jedinki (50 iz Begovog Razdolja, 56 iz Okuja). Utvreno je da postoje statistiki znaajne
razlike u duljini i visini glave te tjelesnoj teini jedinki. Jedinke riovke u Okuju preferiraju
zatvoreni tip, a jedinke u Begovom Razdolju otvoreni tip mikrostanita. U obje populacije
postoji razlika u spolnoj strukturi te termoregulaciji prema spolu i tipu obojenja. U Okuju
riovke poinju svoju aktivnost u mjesecu oujku, a u Begovom Razdolju u mjesecu lipnju.
62

Upute autorima
Rukopisi moraju biti dostavljeni iskljuivo u elektronskom obliku (na e-mail:
jelic.dusan@gmail.com), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu MS-
Word, font Times New Roman veliine slova 12, bez fusnota, s dvostrukim proredom na A4 (210
x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti
numerirane u donjem desnom kutu.
Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadravati samo sljedee: naslov rada (podebljan);
ime(na) autora (SMALL CAPS); adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pote
autora za korespondenciju (veliine slova 10). Naslov treba biti saeta i informativna sinteza
istraivanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili viu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus,
1758 (Squamata, Lacertidae).
- Izvorni znanstveni rad - treba sadravati saetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu
i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje).
- Kratko priopenje - openito manje od etiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao
kontinuirani tekst sa saetakom na poetku s najvie 150 rijei.
- Slikovno priopenje - izvjee o zanimljivim nalazima uhvaenim na fotografiji i objanjeno s
najvie 150 rijei teksta. Mogue je objaviti jednu ili vie fotografija.
- Saetak o vrsti - saetak o trenutno poznatim podacima o odreenoj vrsti (treba ukljuiti
distribuciju, ekologiju, ponaanje i pregled literature)
Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, SMALL CAPS na sljedei nain:
(PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). Literatura koja se u tekstu navodi
zajedno treba biti napisana kronoloki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u
popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaena za tisak. Imena
osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru:
(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005). U popisu literature pod naslovom Literatura
autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora.
Imena asopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti.
63
Literaturu citirajte na sljedei nain:
HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends
in Ecology and Evolution 9: 403-406.
SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in
biological research. 3
rd
Edition. W. H. Freeman & co, New York.
HUEY, R. B. & PIANKA, E. R., (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary
overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In HUEY, R. B.,. PIANKA, E. R.,
SCHOENER T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press.
IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of
Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijenja 2010.

Svaki rad pregledati e 1-2 nezavisna recenzenta.

64

Naslov koji saeto opisuje sadraj rada

IME PREZIME
1
, IME PREZIME *
2
1
Ime institucije, Raduka 15, 10000 Zagreb, Croatia, va.mail@mail.hr
2
Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SAETAK: Saetak treba biti jasan, pregledan i ne dui od 300 rijei, treba objediniti kljune
rezultate i zakljuke. Takoer treba ukljuiti etiri do pet kljunih rijei.
Kljune rijei: etiri, pet, kljuna rije, ukljuen

UVOD
U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logikom podlogom, svrhom i
konkretnim ciljevima rada. Oekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI I METODE
Materijali i metode trebaju pruiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje
eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehniki opis metoda istraivanja je poeljan samo ako se radi
o novim ili vanim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI
Ovaj dio mora sadravati precizno predstavljanje rezultata istraivanja. Izbjegavajte
predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i
ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Takoer, spremite,
65
priloite i poaljite vae ilustracije zasebno, koristei naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr.
Tab-1 korelacija SVL i mase kod enki Lacerta vivipara.tiff).
Objanjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristei Times New Roman font,
veliina 10. Objanjenja za tablice piu se iznad, lijevo poravnata, a objanjenja slika i grafikona
piu se ispod, centrirano poravnata.
Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10)
kratak, no dostatno razumljiv NS
1
SPSV
2
NS2 NS 3 prvi drugi trei
kratak (cm) 16.69
a
15.18
b
15.95 15.94 15.92 0.31
kratak (kg) 14.83 14.83 14.97
a
15.23
a
14.29
b
0.22
kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 2.66 0.22
1
NS Naslov stupca;
2
Standardna pogreka srednje vrijednosti;
a,b
= P<0.01.

RASPRAVA
Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se
baviti znaenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraivanja. Takoer bi trebalo ukljuiti
kako e rezultati istraivanja promijeniti odnosno utjecati na nae znanje o predstavljenom
organizmu ili stanitu.

LITERATURA
Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE
Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiu financiranja istraivanja.
66

Author Guidelines
Manuscripts must be submitted in electronic version only (on jelic.dusan@gmail.com), as well as
the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed
throughout in letter quality with font size 12, Times New Roman, without footnotes, double
spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages
should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner.
For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper
(bold); name(s) of the author(s) (in Small caps); address of the Institution where the work
was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is
concise but also an informative synthesis of the study.
- Original scientific paper should include summary, introduction, materials and methods,
results, discussion and references (see example manuscript below).
- Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous
text, preceded by an abstract of no more than 150 words.
- Photo note reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum
150 words of text. It is possible to publish one or more photographs.
- Species summary summary of currently known data about certain species (should include
distribution, ecology, behavior and literature overview)
Cited sources should written in Small caps and referred to as follows: (PIANKA, 1989, HUEY &
PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). References cited together in the text should be arranged
chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references.
References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names
of persons who provided unpublished information should be cited as follows: (ANDERSSON,
Stockholm, pers. comm. 2005). List references alphabetically by author under References and
date of publication at the same author.
Journal and series names have to be spelled out fully.

67
Use the following format for references section:
HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends
in Ecology and Evolution 9: 403-406.
SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in
biological research. 3
rd
Edition. W. H. Freeman & co, New York.
HUEY, R. B. & PIANKA, E. R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary
overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E. R., Schoener
T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press.
IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of
Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.

68

Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME
1
, NAME SURNAME*
2
1
AffiliationName, Raduka 15, 10000 Zagreb, Croatia, your.mail@mail.hr
2
AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should
summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included.
Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION
Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the
paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS
Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the
experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if
such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS
Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation
of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here.
References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your
69
illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female
mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff).
Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one
is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New
Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of
pictures and graphs are written underneath, centre aligned.
Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION
Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should
deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also
include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about
model organism or habitat.

REFERENCES
Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS
Acknowledgements and any additional information concerning research grants.
kAVILA 2A ISUNIAVANIL CISNCG LIS1A

-

-
1

- C8AvLZnC l

ZuAnl!A u
nA!8LlZL nASLL!L u
ClS LCkALl1L1A u
u 1

kCC8ulnA1L l nAuMC8SkA vlSlnA C CS
A
ClS S1AnlS1A

v8l!LML l 1LML8A1u8A Z

lC1C u
v8S1A u !uv
SAu Au
M l A
nACMLnL

n

I

-

-
P P
8
Z
nLkL1CIAUNA CISNI LIS1
2UANIIA
NAI8LI2L NASLLIL
CIS LCkALI1L1A
kCCkDINA1L k GS kAk1A NADM VISINA
CIS S1ANIS1A
VkIILML

1 1 DA1UM SA1
IC1C

VkS1A

IUV SAD AD NACMLNL

IML I kL2IML
1LLLICN I ADkLSA
L MAIL
nLkL1CIAUNA CISNI LIS1
2UANIIA ZAuA8SkA
NAI8LI2L NASLLIL u8ACL AkCS1AnL
CIS LCkALI1L1A l C u
v
kCCkDINA1L k GS kAk1A NADM VISINA
CIS S1ANIS1A n M

VkIILML

1 C 1 DA1UM SA1
IC1C uSC uSC

VkS1A

IUV SAD AD NACMLNL
M
P

IML I kL2IML M M
1LLLICN I ADkLSA v Z
L MAIL
CIS VkS1A VCDC2LMACA I GMA2CVA U nkVA1SkCI

vCuCZLMCl

CMAZCvl
l
l
1
1
5
5
l
8
8
8
l
l
n
l
l
l
k
k
k
k
1

M
u
c
c
A
l
u
u
l
l
l
l
l
l
l
2
n
1
A
O
A
c
u

n
n
M
N
N
l
1
2 L
2
v
v
v
1

HYLA Herpetological Bulletin - Vol2012 - No1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HYLA Herpetological Bulletin - Vol2012 - No1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

herpetological bulletin

You might also like