ISTRAZIVANJE TAMNE BROJKE DELINKVENTNOG I DEVIJANTNOG

poNASml,l osoBADo

18.

coDINE Zrvorn
Izvomi znanstveni rad

Primljeno: travanj 2003. Prihva6eno: ruian 2003.

studentski rad

UDK:376.5

U ovom radu autorice su na uzorku od 395 ispitanika istralivale tamnu hrojku delinkventnog i devijantnog ponaianja osoha godine livota. Koriitena je metoda samoiskaza, a mjerni instrument se sastojao od 47 tvrdnji na koje su ispitanici odgovarali jesu li ih poiinili kao maloljetnici, do svoje l,8. godine, te ako jesu da li jednom ili viie puta; sami ili u druinu. Na poietku upitnika tray'ilo ih se da navedu spol, iupaniju i veliiinu mjesta gdje su iivjeli do 18. godine. Isrralivanjem je ohuhvateno 340 studenata viiih godina sa sedam fakulteta ZagrebaCkog Sveuiiliita i 55 ispitanika koji nisu zavriili fakultete niti studiraju.Za obradu podataka je koriiten kompjutorski program SPSS (verzija I0) te univarijantna analiza varijance. Osim osnovnih sta-

do

18.

tistidkih parametara (frekvencije, aritmetiike sredine, standardne devijacije) univarijantnom analizom varijance provjeravalo postoje li razlike izmedu ispitanika razliiitog spola, mjesta prebivaliita, regije u kojoj iive, razlike izmedufakulteta kod studenata te razlike studenata i nestudenata. Kao ito je i oiekivano, ispitanici su manifestirali veti hroj devijantnih i prekriajnih ponaianja, te lakiih kaznenih djela pretelito imovinskog karaktera. Ispitanici muikog spola manifestirali su viie ispitivanih ponaianja. Ponaianja su manifestirana vetinom u gradovima i u sudioniinu te u 2l varijabli nestudenti statistiiki znaiajno teifu manifestiraju ispitivano ponaianje od studenata.

Kljuine rijedi: otamna brojka",

samoiskaz o delinkventnom ponaianju, delinkvencija

Uvod
MoZe se postaviti pitanje za5to samoiskazom ispitivati delinkventno pona5anje kada odredenim podacima o kretanju i strukturi kriminaliteta maloljetnika raspolaZu javne sluZbe koje se bave tim problemom, kao Sto su: policija, javno tuZiteljstte sluZbe prilaze problemu maloljetnidke delinkvencije s razliditih aspekata, zajednidko im je Sto u

vo, sudovi i centri za socUalnu skrb. Iako

opseg svoga djelovanja ukljuduju samo registri-

rani kdminalitet tj. maloljetnike koji su otkriveni

u delinkventnoj aktivnosti. Razna istraZivanja potvrduju tezu da sluZbeni podaci ne prekdvaju cijeli opseg kriminalnog pona5anja te im moZemo zamjeriti nedovoljnu objektivnost i osjetljivost. Unutar sveukupnog kriminaliteta postoji i neotkriveni kriminalitet nazivan u kriminolo5koj literaturi <<tamna brojka> koji obuhva6a podinjena kaznena djela koja su ostala nepoznata
Studenti Edukaiijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveudili5ta u Zagrebu

pravosudnom aparatu ili pak podinitelje koji su ostali neotkriveni. Prvu studiju o problemu tamne brojke napisao je Oba 1908. godine (prema: Petak, 1988:l), koji je ved tada zamijetio da statistidki podaci ne daju realnu sliku kriminaliteta. Osim selektivnog otkrivanja kriminaliteta veliku ulogu ima spremnost Zrtve, odnosno o5te6enog da podnese prUavu o djelu i podinitelju (prema: Singer, 1996:127).50Vo o(telenih iz niZih slojeva ne podnose prijavu jer smatraju da od nje nemaju koristi, tre6ina teLi za privatnim obe5te6enjem, a dio ih se ne Zeli izloLiti gubitku vremena i naporima. U svakom sludaju broj podinitelja kaznenih

iz (prema: sluZbenih statistidkih podataka Singer, 1996:128). Tehnika koju su autorice upotrijebile u ovom istraZivanju da bi doSle do podataka upravo o tom neotkrivenom delinkventnom ponasanju zove se SAMOISKAZ O DELINKVENTNOM PONASANJU. U njoj se traLi od ispitanika da se

djela znatno

je ve6i nego Sto proizlazi

2t9

ryr

sami izjasne koja su od ispitivanih ponaSanja udinili do svoje 18. godine. Samoiskaz kao
sjete

indikator delinkvencije moZe se primijeniti u formi upitnika i intervjua te u situaciji anonimnosti, odnosno neanonimnosti. Osnovni nedostatak anonimnog nadina prikupljanja podataka je Sto onemogu6uje usporedbu dobivenih podataka i podataka o ispitaniku iz drugih izvora. Takoder, onemogu6ava pra6enje pojedinih ispitanika u svrhu odredivanja prognostidke valjanosti upitnika te bitno oteLava provjeru pouzdanosti dobivenih podataka. Ipak, za odekivatije da se anonim-

vo je snaga grupnog utjecaja desto presudna za nastajanje kaznenog djela i njegovu eskalaciju. Imajudi u vidu ove i njima slidne spoznaje o maloljetnidkoj delinkvenciji, autorice su htjele istraZiti u kojoj mjeri 6e se ta teorijska obja5njenja pokazati ispravnima i u konkretnim vremenskim i prostornim okvirima.

Cilj i pretpostavke istraZivanja

ispitivanje "tamne brojke" delinkventnog i devijantnog pona5anja osoba do 18. godine Zivota. Autorice su izabrale ne5to Siri pristup pa su uz kaznena djela ispitivale i prekr5aje te neke oblike poreme6aja u
istraZivanja
ponaSanju.

Cilj ovog

je

no primijenjenim upitnikom dobivaju najpouzdaniji rezultati jer se smanjuje otpor ispitanika i umanjuje vjerojatnost laganja Sto je posebno valno s obzirom na osjetljivost ispitivane tematike, pa su se autorice odludile na takav oblik ispitivanja. Buduii da se ovim istraZivanjem ispitivala <<tamna brojka> delinkventnog i devijantnog pona5anja kod maloljetnih podinitelja kaznenih djela,vaZno je istaknuti neke specifidnosti upravo te skupine podinitelja (prema: Singer, Mik5aj-Todorovi6, 1993.), posebno one
za koje su autorice pretpostavile da Ce utjecati na

rezultate istraZivanja. Zeljelo se utvrditi ho6e li distribucija <<tamne brojke> biti u skladu s anali-

kretanja ukupnog kriminaliteta i maloljetnidke delinkvencije u RH koja pokazuju ve6u kriminogenost kontinentalnih regija istodne, sjeverne i srednje Hrvatske, a najmanju Dalmacije. Nadalje, spominju se i razlike u motivaciji i nadinu podinjenja kaznenih djela kod maloljetnih podinitelja u odnosu na odrasle. Navodi se kako podinjenje kaznenih djela s materijalnom Stetom od strane maloljetnika nije motivirano prvenstveno stjecanjem imovinske koristi ved nekim drugim motivima, medu kojima je znadajna potreba za dokazivanjem u skupini. S tim u vezi, javlja se ve6a udestalost podinjenja kaznenih djela u sudioni5tvu. To se obja5njava specifidnostima procesa odrastanja kao razdoblja u kojem mlada osoba traZi svoje mjesto i ulogu u dru5tvu. Upravo zbog te potrebe za pripadanjem skupini vrSnjaka moZe manifestirati i dru5tveno neprihvatljive oblike pona5anja koje samostalno ne bi iskazivala ili bi ih iskazivala na manje intenzivan nadin i s manje Stetnim posljedicama. Upra-

zom stanja

Ovim istraZivanjem se utvrdivala udestalost ispitivanih pona5anja do 18. godine, u populaciji koja do sada nije smatrana delinkventnom niti je za ta pona5anja odgovarala. IstraZivana je razlika u delinkventnom i devijantnom pona5anju kroz mladena5tvo s obzirom na daljnji izbor i tijek obrazovanja, zalim neke specifidnosti <<tamne brojke> vezane uz spol i pojedine regije Hrvatske te eventualne razlike izmedu mladih u gradovima i na selu. Stoga je traLeno od ispitanika da navedu spol, Zupaniju u kojoj su Zivjeli do 18. godine Livota i obiljeZja prebivaliSta s obzirom na velidinu, te profesionalni status ispitanika
(zaposlenost/ nezaposlenost/ studij ).

Odekivalo se da 6e istraZivanje potvrditi sljedede

pretpostavke:

. .

Manifestacija veieg broja prekr5aja i poremedaja u pona5anju, nego kaznenih djela. Vedi postotak sudioni5tva kao bitnog obiljeZja maloljetnidkog kriminaliteta. Manifestacija vi5e ispitivanih pona5anja kod osoba mulkog spola, iako ta razlika ne bi trebala biti toliko izraLenakao u registriranoj delinkvenciji. S obzirom na regionalnu podjelu RH odekivala se ve6a kriminogenost konti nentalnih regija istodne, sjeverne i
sredi5nje Hrvatske.
S obzirom na velidinu mjesta prebivali5ta odekivalo se da ie ispitivana pona5anja

biti najvi5e manifestirana u velikim

220

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraZivanja 2004, Vol 40,br.2, str.219-230

hrvatskim gradovima, gdje je slabija socijalna kontrola maloljetnika. S obzirom na stupanj obrazovanja, odeki valo se da su utjecaj uspjeha u Skolovan ju te ambicioznost u izbor dru5tveno cijenjenih zanimanja pokazatelj i prih va(,anja dru5tvenih normi te po5tivanja
druStvenih zabrana.

je napomenuto da su to gradovi koji su i cen tri Zupanija; takvi su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek); b) grad ispod 100.000 stanovnika i

c)

selo.

Metode istraiivanja

Uzorak Uzorak na kojem je provedeno istraZivanje ukljudivao je 395 osoba, 253 Zenskog i 142 mu5kog spola izmedu 18 i 35 godina, koji su upoznati sa zadatkom da trebaju opisati samo pona5anja koja su manifestirali do 18. godine. 340 ispitanika su studenti vi5ih godina sa sedam
fakulteta Zagr ebaEkog S veudi I iSta. Fakultete smo grupirali u dvije skupine:

Upitnik se, nadalje, sastojao od 47 tvrdnji za koje su ispitanici odgovarali jesu li ih podinili do svoje 18. godine, te ako jesu da li jednom ili vi5e puta; sami ili u druStvu. Ako je neka radnja udinjena vi5e puta bilo je dozvoljeno oznaditi obje opcije, tj. i sam i u dru5tvu, ako je radnja podinjena na
oba nadina. Na kraju upitnika ispitanici su trebali navesti kaznena djela koja su podinili, a nisu navedena u

upitniku - ako takvih ima. Takoder su trebali navesti ako su zbog nekih podinjenih djela prijavljivani ili osudivani, jer ta djela ne ulaze u
brojku>. Ispitivana pona5anja podijeljena su na 5 skupina:
<<tamnu

a) druStveno-humanistidki i akademije kojima

smo obuhvatili 63 studenta Ekonomije; 62 studenta Hrvatskih studija; 70 studenata Pravnog fakulteta i Socijalnog rada te 22 studenta Likovne akademije;

1) Kaznena djela s elementima nasilja obuhvadaju:

a) kaznena djela protiv Livota i tijela obuh

va6ena su tvrdnjama: nanijela/o sam lak5u

b) prirodoslovno-matematidki i tehnolo5ki
fakulteti kojima smo obuhvatili 38 studena ta AgronomUe; 63 studenta Prometa i 15
studenata Veterine.

tjelesnu ozljedu drugoj osobi; izazivalalo sam tudnjavu; nanijela/o sam te5ku tjelesnu

ozljedu drugoj osobi; sudjelovala/o sam u tudnjavi u kojoj je bilo povrijedenih osoba

Drugi dio uzorka obuhvatio je 55 osoba iz razliditih dijelova Hrvatske koji nisu zavr5ili fakultete niti studiraju. Metodolo5ki razlozi su omogu6ili anketiranje u tri Zupanije: Zagrebadkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Osjedko-baranjskoj i u gradu Zagrebu; no to ne znadi se i prebivali5te ove skupine ispitanika do njihove 18. godine nalazilo
u navedenim Zupanijama.

b)

c)

Mjerni istrument Mjemi instrument su sastavile same autorice,

dlanovi studentske skupine sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Na podetku upitnika traZilo se od ispitanika da navedu spol te Zupaniju i

o5tedenih predmeta; kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog 6udoreda, tvrdnje: dirala/o sam osobu po intimnim dijelovima tijela bez njenog pristanka (pipanje, Stipanje, Slatanje); poku5ala/o sam i/ili prisilila/o drugu osobu na spolni odnos ili s njim izjednadenu spol nu radnju; te kaznena djela protiv slobode i prava dovjeka i gradanina, tvrdnje: silom sam oduzela/o osobi ne5to Sto sam Leljelalo i prijetnjom ili prisilom sam natjerala/o drugu osobu da udini ono Sto ja traZim.

ili

velidinu mjesta gdje su Zivjeli do 18. godine. Trebalo se odluditi za jedno od tri ponudena
odgovora: a) grad iznad 100.000 stanovnika (ispitanicima

2) Kaznena djela s materijalnom Stetom obuh-

vafuju:
a) kaznena djela protiv imovine, tvrdnje: ukrala/o sam stvar manje vrijednosti; provalila/o sam te

o5tetila/o imovinu

ili

ne5to ukrala/o; ucjenom,

221

Bobeti6, M., Cvek, A., Bobeti6, M., Horvat, M., Ratkajec, G., Sapina, M.: lstraZivanje tamne brojke delikventnog i devijantnog '..

ili prijevarom poku5ala/o sam ili do5la/o do materijalne koristi ili Zeljenog cilja; stvar za koju znam da je pribavljena kaznenim djelom
iznudom sam prikrivala/o ili preprodavala/o; obila/o sam vrata, kasu ili neku drugu prepreku da dodem do

sam od ku6e; ponavljala/o sam razred; kock ala/o sam zanovac; sudjelovala/o sam u aktivnostima vezanim za prostituciju;

b)

dragocjenosti; namjerno sam oitetila /o ili uni5tila/o javno dobro ili tudu imovinu; krala/o sam u trgovini; nepaZnju druge osobe iskoristila/o sam da uzmem novac ili neku drugu vrijednost iz njezina dZepa; tzelalo sam bez dozvole
uku6ana novce ili druge predmete iz ku6e; o5tetila/o sam vanjsku stranu vozila (npr. skinula/o sam neku oznaku s vozila ili sam ga ogrebla/o);

c)

nedozvoljeno sam se posluZila/o motornim vozilom ili drugom pokretnom stvari; b) kaznena djela protiv op6e sigurnosti ljudi i
imovine, tvrdnja: namjerno sam izazvalalo poLar ili sam pripadala/o dru5tvu koje je to udinilo; c) kaznena djela protiv slobode i prava dovjeka i gradanina, tvrdnja: o5tetila/o sam ili na bilo koji nadin oskvrnula/o grob ili neki drugi spomen na umrle; te tvrdnja Svercala/o sam i preprodavala/o.

d)

e)

f)

kaznena djela protiv slobode i prava dovjeka i gradanina, tvrdnje: neovla5teno sam snimala/o ili prislu5kivala/o druge osobe; falsificirala/o sam tudi potpis (npr. roditeljski); otvarala/o sam pisma i/ili po5iljku koja nije bila namijenjena meni; kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava, tvrdnje: promijenila/o sam ocjene u svje dodZbi, imeniku ili drugom Skolskom doku mentu; izradilalo sam laZnu ispravu ili u pos tojedu uveo laZne podatke. kaznena djela protiv javnog reda, tvrdnja: oduprijela/o sam se sluZbenoj osobi. kaznena djela protiv zdravlja ljudi, tvrdnja: svjesna/an da bolujem od neke zarazne bolesti upustila/o sam se u rizidno ponaSanje putem kojeg je druga osoba mogla oboljeti. kaznena djela protiv okoli5a, tvrdnje: mudila/o sam Zivotinje; onedi56avala/o sam okoli5 opasnim tvarima ili sam nedozvoljeno

3) Zloupotreba opojnih sredstava obuhva6a kazneno djelo protiv vrijednosti zaSti6enih

medunarodnim pravom: preprodavala/o sam sredstva ovisnosti; te neka pona5anja vezana uz zlouporabu sredstava ovisnosti koja su
obuhvadena tvrdnjama: konzumirala/o sam droge

sjekla/o drve6e.

g)

kaznena djela protiv Livota i tijela, tvrdnja:. nisam pruZila/o pomo6 osobi u Zivotno opas noj situaciji ili nemo6noj osobi.

kokain); konzuzloupotreblili ha5i5; mirala/o sam marihuanu javalalo sam lijekove bez medicinske potrebe ili sam inhalirala sredstva koja djeluju opojno (npr. ljepilo).
(kao LSD,XTC,speed,heroin

ili

Naiin provodenja istraZivanja Ispitivanje su proveli dlanovi studentske

skupine osobno. U dogovoru sa profesorima i dekanom pojedinih fakulteta dogovoreni su termini ispitivanja. Ispitivanju su uvijek bila nazodna barem dva dlana studentske skupine te, ako je to htio, profesor anketiranih udenika. Ispitivanje nestudenata (zaposlenih ili nezaposlenih ispitanika) takoder su provodili dlanovi studentske skupine rasporedeni u tri Zupanije, Zagr eba(koj, Bjelov arsko-bilogorskoj i O sj edkobaranjskoj te u gradu Zagrebu. Obrada podataka
Podaci su obradeni na Odsjeku za poreme6aje

4) Prometni delikti koji su obuhva6eni tvrdnjama: vozila/o sam bez vozadke dozvole; vozllalo sam u alkoholiziranom stanju; te skrivila/o sam prometnu nesre6u ( kazneno djelo protiv op6e sigumosti ljudi i imovine).
5) Ostalo obuhva6a:

a)

i odredene poreme6aje u pona5anju do 18. godine Livota, koji su opisani tvrdnja

prekr5aje ma: bjeZala/o sam iz Skole (markirala/o); opi jala/o sam se; radila/o sam bez prijave; Sver calalo sam se u javnom prijevozu; bjeLala/o

u ponaSanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveudiliita u Zagrebu. Za obradu je kori5ten

kompjutorski program SPSS (verzija

10).

Pomo6u osnovnih statistidkih operacija dobivene

11)

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraZivanja 2004, Vol 40,br.2, str.219-230

su frekvencije, aritmetidke sredine, standardne devijacije i koeficijenti znadajnosti. U nastavku

ntna analiza v at provjeravalo se postoje ijance. Takvom obradom li razlike izmedu ispitanika razlllitog spola, mjesta prebivali5ta i regije u kojoj Zive. Radi bolje preglednosti i usporedbe Zupanije u kojima su ispitanici prebivali do svoje 18. godine podijeljene su u 5 regija: 1) Sjeverna Hrvatska koja obuhva(,a Lupanije: Krapinsko-zagorsku, VaraZdinsku, Medimursku,
istraZivanj a kori stila se univarij
a

. .

Iskazanje visoki udio djela podinjenih u

sudioniStvu. Pokazalo se da osobe mu5kog spola manife stiraju vi5e ispitivanih pona5anja. Statistidki znalajne razlike su pronadene u 33 vari

jable.
Prema velidini mjesta prebivanja pokazalo se da je vi5e ispitivanih pona5anja u gradu nego na selu. Statistidki znadajne razlike su dobivene u 10 varijabli, preteZito u vari jablama koje obuhva6aju kaznena djela koji ma je podinjena materijalna Steta.

Koprivnidko-kriZevadku
gorsku. 2) SrediSnja Hrvatska
mo sl av adku,

Bjelovarsko-bilo-

koja obuhva6a Sisadko-

Karlovadku, Zagr ebadku Zupanij u te

Kaznena djela s elementima nasilja IstraZivanje je pokazalo znatno ve6u zastu-

3) Istra, Primorje i Lika obuhva6a Istarsku, Primorsko-goransku i Lidko-senjsku Zupaniju. 4) Istodna Hrvatska koja obuhva1'a Lupanije:
Virovitidko-podravsku, PoZeIko-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjedko-baranjsku i
Vukovarsko- srijemsku. 5 ) Dalmacij a koj u (ine Zadar ska,

gradZagreb

ska, Splitsko-dalmatinska
tvanska Llupanija.

S ibensko-kninDubrovadko-nere-

Rezultati i diskusija

pljenost lak5ih nasilnih delikata, od onih teZih. Najde56e su tako podinjena djela: lak5e tjelesne ozljede (kojaje sada5njim zakonom nazvana tjelesna ozljeda) u 22Vo sludajeva, te izazivanje tudnjave (l7%o) i sudjelovanje u tudnjavi u kojoj je bilo povrijedenih osoba ili o5te6enih predmeta (167o). Od seksualnih delikata diranje osobe po intimnim dijelovima tijela bez njenog pristanka, Sto se moZe smatrati kaznenim djelom bludnih radnji, pojavljuje seu l5%o sludajeva. Maloljetnici preteZito dine dak i nasilna kaznena djela u sudioni5tvu, Sto govori o dominantnom utjecaju vr5njadkih skupina na podinjenje kaz'
nenih djela.

Prikaz rezultata Odekivano je da 6e ispitanici manifestirati vedi broj devijantnih i prekrSajnih

pona5anja, te lak5ih kaznenih djela preteZito

imovinskog karaktera Sto se ispitivanjem i potvrdilo. Najve6i broj ispitanika je bjeZao iz Skole (877o),Svercao se u javnom pri jevozu (86Vo) i opijao se (7l%o). Najzastupljeniji imovinski delikt je krada manjeg iznosa (prema KZ iz 1998. sitna krada zastupljena kod 52Vo ispitanlka). Vidljiva je zastupljenost i ostalih imovinskih delikata koji prema KZ iz 1998. ulaze pod kazneno djelo sitne krade, a Prema
sada5njem KZkrade. Takve su : krada u trgovini (39Vo) i krada izku1e ili od ukudana QTVa).

Kaznena djela s materijalnom Stetom Maloljetnici su u ovom istraZivanju iskazali ve6u sklonost vr5enju imovinskih delikata u sudioni5tvu, a dominiraju kaznena djela koja im ne nose vidljivu materijalnu korist, ve6 okolini izgledaju kao <divljanje> i vandalizam. Takva djela su: o5te6enje javnog dobra ili tude imovine (l3%o), o5te6enje vanjske strane vozlla (197a), izazivanje polara (3Va), o*e1enje groba ili drugog spomenika na umrle (0,57o). Najudestalije su podinjeni imovinski delikti krade manje vrijednosti: sitna krada (prema sada5njem KZ k:rada u 52Vo), krada u trgovini (39Va), Wada

izku(e ili od uku6ana

(27Vo).

zz5

IT:
I

Bobeti6, M., Cvek, A., Bobeti6, M., Horvat, M., Ratkajec, G., Sapina, M.: IstraZivanje tamne brojke delikventnog i devijantnog

Tablica 1. Kaznena diela s elementima nasilja: Utestalo.st

KAZNENA DJELA S ELEMENTIMA NASILJA

Lak5a tjelesna ozljeda (3) lzaziv anje tudnjave (2 I )

Broi podinjenih
88 66
12
22o/o
17o/a

djela

Podinjenajedan put
38
L-)

Podinjena vi5e puta 50 43

7
12,7
0/o

9,670
5,80/o
1,30/o

10,90/o 1,80/o

Teika tjelesna ozljeda (23) Sudjelovanje u tudnjavi u kojoj je bilo povrjedenih osoba (43) Upotreba sile (36) Prijetnja ili prisila (38) Diranje osobe po intimnim djelovima tijela bez njenog pristanka (6) Prisila na spolni odnos (29)

-t"/o

64
ZJ

l6a/o
60/o 5o/o

20

5,lo/o
3o/o

44

n,tvo
2,80/o 3,8Vo
14,20/o

t2
6
4

ll
l5
56
I

2l
60
2

1,50/o

l5o/o
O,5o/o

lo/o

0,30/o

0,3Vo

Tablica 2. Kaznena diela s elementima nasilia: Sudioniitvo

KAZNENA DJELA NASILIA

ELEMENTIMA

Broj podinjenih djela

iedne osobe
88 66
22Vo
17o/o 3o/o

Podiniena od strane 53 25 l37o

6Vo

Podinjena u sudionistvu

Lak5a tjelesna ozljeda (3) lzaziv anje tudnjave (2 I ) Te5ka tjelesna ozljeda (23) Sudjelovanje u tudnjavi u kojoj je bilo povrjedenih osoba (43)

l2
64

l0
l6
20 20 32
2

't

<o/^

48 50 7 56 -7 6 43 |

l2o/o l3o/o
2Vo

l60/o
6Vo
5o/o

4o/a 5o/o

l4o/o
2o/o

Upotreba sile (36) Prijetnja ili prisila (38) Diranje osobe po intimnim djelovima tijela bez njenog pristanka (6) Prisila na spolni odnos (29)

z)
2l
60 z

59o
8Vo

t,S7o | lo/o
0,30/a

l5o/o 0.50/o

0,50/o

Tablica 3. Kaznena djela s materijalnom itetom: Uiestalost

ir
lgi

KAZNENA DJELA S MATERIJALNOM

ll$' In

liI

Srsrou
Sitna krada (4) Provala (5) Ucijena, iznuda ili prijevara (10) Preprodaja i prikrivanje (27) Obijanje kase ili druge prepreke (30) O5te6enje javnog dobra ili tude imovine (37) Krada u trgovini (41) DZeparenje (42) Krada iz kude ili od ukudana (44) O5te6enje vanjske strane vozila (46) Nedozvoljeno posluZivanje mobilnim vozilom (47) lzazivanje poZara (39) Oitedenje groba ili spomenika na umrle (9) Sverc i preprodaja (34)

Broj podinjenih djela

Podinjenajedan

put

Podinjena vise puta

rlI

it :l
,.1

lri

il
ffi
I
a

iil
t:

205 4l 33 58 14 53 156 lf 106 76 5I 11 2 46

52Vo

ljva
9Vo

l5Vo
4Vo

l3Vo 397o
3Vo 27o/o

l9%o

l3vo
37o

0,5Vo l2Vo

77 16 12 16 5 |8 46 4 36 4l t4 6 1 6

l9,5Vo
4o/o 3Vo 4o/o

25 22 42
o

128

32,4Vo 6,37a
5,6Va 10,670

I,3Vo 4,670

747^

l,6%o
l%o 9Vo

l0,4%o 3,5Vo

l,5vo
0,3Vo l,5%o

35 | 10 7 7O 35 37 5 I 40

8,9Vo 27,80/a

t,\Vo
17,1Vo
9Vo

9,4Vo |,3Vo

o,3vo

ro,tvo

i' it

lr$

Zlouporaba opojnih sredstava Najudestalije podinjeno pona5anje zlouporabe opojnih sredstava je konzumacija marihuane (49Vo). Ve6ina pona5anja vezanih uz zlouporabu opojnih sredstava je podinjena vi5e puta i u sudioni5tvu. VaZno je napomenuti da postoji

odredeni vremenski odmak od perioda kada su ispitivane osobe bile maloljetne, pa ie za odekivati da je medu sada5njim maloljetnicima postotak zloupotrebe sredstava ovisnosti znatno visi jer je poznato da je ova pojava doZivjela ekspanziju
pro5lo desetlje6e u RH.

I
I

n4

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraZivanja 2004, Vol 40, br. 2, str. 219-230

Tablica 4. Kaznena diela s materiialnom itetom: Sudioniitvo

ffiilanreu
Sitna krada (4) Provala (5)

s MATERUALNOM

Broj podinjenih djela

PoCinjenaodstrane Podinjenausudioni5tvu
jedne osobe

Ucijena, iznuda

ili prijevara

(10)

Preprodaja i prikrivanje (27) Obijanje kase ili druge prepreke (30)

Oite6enje javnog dobra ili tude imovine (37) Krada u trgovini (41) Dleparenje (42) Krada iz ku6e ili od uku6ana (44) O5te6ivanje vanjske strane vozila (46) Nedozvoljeno posluZivanje mobilnim vozilom (47) lzaziv anje pol,ar a (39) O5te6enje groba ili spomenika na umrle (9) Sverc i preprodaja (34)

205 4l 33 58 14 53 156 11 106 76 51 1l 2 46

52Va lOVo
9Vo

t2l
4
29 45

31Vo
2Vo

t32
40

337o

lIVo
3Vo

77o

t3
38

l57o
4o/o

llVo
0,570
4Vo 23Vo 27o
260/o

lj%o
3o/o

z
l-7

l2
48

l3Vo
39Vo
3o/o

l2Vo
28Vo

9l
8 101

l12
3

o,8vo
2Vo

27Vo l9%o

l3Vo
3o/o

36 37
3

97o
9Vo

56 28

l4o/o
7o/o

0,870

l0
2

2,570 0,5vo
87o

0,5Vo 1270

36

97"

3l

Prometni delikti Prometni delikti obuhva6aju kaznena djela i prekr5aje koji remete i umanjuju sigumost svih sudionika u prometu. Ispitanici u najve6em broju navode da su vozili bezvozadke dozvole (30Vo) i znadaian postotak njih je vozio u alkoholiziranom stanju (I8Vo). Dominantni model podinjenja je u
sudioni5tvu i vi5e puta. Tablice 7.8r PROMETNI DELIKTI 1. Udestalost, 2. Sudioni5tvo

Ostala pona5anja

Kategorija ostalog sadrZi devijantna pona5anja tj. poreme6aje u pona5anju do 18. godine od kojih se posebno velikom udestalo56u
istidu bjeZanje iz Skole (87Vo) i opijanje (7l%a). Visoki je udio i prekr5ajnih pona5anja, posebno
Sverc anj a u j avnom prij evozu (86Vo) . Frekventno-

56u se istidu kaznena djela protiv slobode i prava dovjeka i gradanina: falsificiranje tudeg potpisa (37Vo) i otvaranje tudih poliljaka i pisama (32Eo) te kazneno djelo protiv javnog reda: odupiranje

sluZbenoj osobi (Zl%o)

Tablica 5. Zlouporaba opojnih sredstava - uiestalost ?LOUPOBABA.QPO. JNIH SREDSTAVA Broj podinjenih Konzumacija teskih droga Konzumacija marihuane i/ili ha5i5a (33) 49Vo Preprodaja sredstava ovisnosti (35) 6Vo Zlouporaba ljekova ili opojnih sredstava kao Stoje ljepilo (45) 5l t3Vo

(13)

djela 56 l4o/a 195 22

Podinjena jedan

put Podinjena vi5e puta 13 3,3d/o W 22 5,6Vo 173 43,8Vo 5 l,37a 17 4,3Vo
8
2Vo

43

tO,970

Tablica 6. Zlouporaba opojnih sredstava - sudioniitvo

ZLOUPORABA OPOJNIH

SREDSTAVA

Broj podinjenih
56

djela

Podinjenaod strane jedneosobe

15 51
4Vo

Podinjena u sudioni3tvu 57

Konzumacija te5ih droga (13) Konzumacija marihuane i/ili haSiSa (33) Preprodaja sredstava ovisnosti (35) Zlouporaba ljekova ili opojnih sredstava kao 5to je ljepilo (45)

14Vo

14Vo

r95
22
51

49Vo
6Vo

l3Vo
5Vo

t93
t5
39

497o
4Vo

l9

l3Vo

77o

l0o/o

'r') <

T.r I.

Tablica 7. Prometni delikti - uiestalost

PROMETM

DELIKTI (19)

B.oj

pod*j*ih

dj"l"

Pod.j*u

VoZnja u alkoholiziranom stanju Skrivljavanje prometne nesre6e (24)

72
32

lSVo
8Vo

j 26 6,6Vo 19 4,8Vo
28
1Va

94 53
4

23,8Vo

l3,4Vo
l%o

Tablica 8. Prometni delikti - sudioniitvo

PROMETMDELIKTI

Broj poCinjenih djela

Podinjena od strane

Podinjena u sudioniSwu

VoZnja u alkohotiziranom stanju Skriiljavanie prometne nesreie

(19) (24)

'72 32

lSVo 8Vo

36 2O

97o 54o

64 14

167o

3%

Usporedba s obzirom na stupani

obrazovanja Rezultati skupine studenata i skupine osoba koje nisu izabrale studirati, pa nisu stekle VSS, se statistidki znadajno razlikuju u 2l varijabli. Svaka od ovih 2l varijabli potvrduje da nestudenti statistidki znadajno iskazuju da su manifestirali tom varijablom ispitivano pona5anje od studenata. Za sljede6e tvrdnje je pronadeno da ih nestudenti statistidki znadajno rade viSe od studenata: Tvrdnje koje obuhva6aju kaznena djela sa eleTablica 9. Ostala ponaianja - utestalost

mentima nasilja: 3 (lak5a tjelesna ozljeda), 6 (bludne radnje), 2l (izazivanje tudnjave),23 ( te5ka tjelesna ozljeda), 38 (prijetnja ili prisila); Tvrdnje koje obuhvadaju k.d. sa materijalnom Stetom: 5 (provala), 30 (obijanje prepreke), 34 (Sverc i preprodaja), 37 (oSte6enje ili uni5tenje javnog dobra ili tude imovine), 42 (dZeparenje), 46 (o5te6enje vanjske strane vozila),47 (nedozvoljeno posluZivanje pokretnom stvari); Tvrdnje koje obuhvadaju nedozvoljeno ponaianje u prometu: l7 (voLnjabezvozalke dozvole) i24

OSTAL9
Markiranje

Broj poainjenih

djela

Podinjenajedan

put

Podinjena vise puta

(l)
(I

Opijanje (2) Bijeg od ku6e (16) Ponavljanje razreda

8)

Kockanje zanovac(20) Rad bez prijave (14) Svercanje u javnom prijevozu (15)
Sudjelovanje u aktivnostima vezanim za prostituciju (26) Neovla5teno snimanje / prisluSkivanje (7) Falsificiranje tutleg potpisa (25) Otvaranje tudih pisama ili po5iljaka (31) Mjenjanje ocijena u nekom Skolskom dokumentu (8) lzradalaine isprave ili uno5enje laZnih podataka (28) Odupiranje sluZbenij osobi (40) Svijesno prenoSenje zatazne bolesti ( I I ) Mudenje Zivotinja (12) Onedi36avanje okoli5a ili sje6a drve6a (32) NepruZanje pomo6i nemodnoj ili Zivotno ugroZenoj osobi (22)

345 282 35 l0 57 136 340 4 45 145 125 47 22 81 3 57 56 17

87Vo

TIVo
99o 2,5Vo
14Vo

34Vo 86Vo
l%o

2t 16 l8 9 13 49 16 2 l0 66 40 33 6 40 2 13 16 13

5,370

4,lVo
4,6Vo 2,3Vo
3,3Vo

l2,4%o
4Vo 0,5Vo

324 266 17 | 44 87 324 2 35 79 85 t4 16 4l | 44 40 4

82Vo

67,3Vo 4,37o 0,3vo

lI,2Vo
22Vo 82,3%o

0,570
8,9Vo

ll%o
37Vo 32Vo l2%o
6Vo

2,5vo lTVo
lU%o

20%
2r,8%o
3,5Vo

8,4Vo l,S%o

2lvo
O,8Vo l4%o l4%o 4Vo

l0,lVo
0,5Vo 3,3Vo
4Vo

4,rvo l0,47o
0,3vo ll%o
lOTo

3,3Vo

lvo

226

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraZivanja 2004, Vol 40, br. 2' srr. 219-230

Tablica 10. Ostala ponaiania - sudioniitvo

PROMETNI DELIKTI
Markiranje (l) Opijanje (2)

Broj poiinjenih djela

345
282
35 877o
'7

Podinjena od strane jedne osobe

Podinjena u sudioniStvu

tvo

Bijeg od ku6e (16)

Ponavljanje razreda ( 1 8) Kockanje zanovac (2O) Rad bez prijave (14) Svercanje ujavnom prijevozu (15) Sudjelovanje -u aktivnostima vezanim za prostituciju (26) Neovla5teno snimanje/ prisluSkivanje (7) Falsificiranje tudeg potpisa (25) Otvaranje tudih pisama ili po5iljaka (3 l) Mjenjanje ocijena u nekom Skolskom dokumentu (8) lzradalaZne isprave ili unoienje laZnih podataka (28) Odupiranje sluZbenoj osobi (40) Svijesno preno5enje zarazne bolesti (l l) Mudenje Zivotinja (12)
OnediS6avanje okoliia ili sjeda dweea G2) NepruZanje pomoii nemo6noj ili Zivotno ugroZenoj osobi (22)

l0
57
136

97o \o/^

138 35 24
8 296 3 31 133 111

35Vo
9Vo 6Vo

333 281 l8 55 2'73

A

847o

'l

l%o

5Vo

l4o/a 34Vo

2o/o

l47o

340
4 45 145

867o lVo

757o 0,870
8o/o

Unr"
lVo
7
a/o

llVo
37Vo 32Vo

34o/o 28o/o

r25

26 29 29
1A

77o
7Vo

l27o 22
6Vo

7Vo

t7
49 20
21

4o/o 12Va

8l
3

21Vo

ll 48 47 47 2

37o l2o/o l2%o

o,8vo
14Vo

57 56

tr"
5Vo

l4Vo
4Vo

l27o
0,5Vo

t7

16

(tzazivanje prometne nesre6e) 39 (izazivanje poZara); Tvrdnje koje obuhva6aju ostale Ktetne radnje: I (markiranje), 12 (mudenje Zivotinja), 14 (rad), 20 (kockanje), 25 (falsificiranje potpisa), 40 (odupiranje sluZbenoj osobi); Iz ovih rezultata moze se zakljuditi o postojanju povezanosti izmedu uvjeta odrastanja te zadovoljavanja dru5tvenih odekivanja tijekom odrastanja sa profesionalnom osposobljenosti i zadovoljavanju dru5tvenih odekivanj a stjecanjem profesionalnog ugleda u kasnijoj dobi. Neosporno je da biopsihosocijalne prilike u mladosti, kao Sto su: obiljeZja lidnosti, poticajno okruZenje i zadovoljenje djetetovih potreba u obitelji, okruZenost pozitivnim vr5njadkim utjecajima, briga i kontrola zaiednice, postojanje pozitivnih autoriteta i modela te jo5 mnogi drugi faktori koji mogu prevenirati javljanje delinkvencije i poreme6aja u pona5anju; pozitivno utjedu na kasniju Zivotnu orijentaciju' visoke ciljeve, ambicioznost u obrazovanju, teznju i vjeru u mogu6nost uspjeha i stjecanja dru5tvenog ugleda. Ove rezultate valja pdhvatiti sa odredenom zadrlkom zbog neproporcional-

nosti udjela ove dvije skupine ispitanika u ukupnom uzorku. Skupina studenata dini 867o ukupnog uzorka (340 ispitanika), dok skupina nestudenata iini l4%o uzorka (55 ispitanika). Planirano je pro5iriti uzorak nestudenata dime 6e se popraviti valjanost rezultata i smanjiti komponenta
pogreSke.

Usporedba s obzirom na spol Ispitanici razliditog spola se statistidki znaaa-

jno razlikuju u 33 varijable. U kriminologiji je

poznato da mu5karci u znatno ve6em broju dine sva kaznena djela stoga je odekivano da ta teza bude potvrdena i ovim istraZivanjem . Za sljedeee tvrdnje je ovim istraZivanjem pronadeno da ih statistidki znadaino rade ispitanici mu5kog spola:

Tvrdnje koje obuhva6aju k.d. sa elementima

nasilja: 3 (lak5a tjelesna ozljeda), 6 (bludne radnje),2I (izazivanje tudnjave), 23 (teSka tjelesna ozljeda), 29 (silovanje), 36 ( upotreba sile), 38 (prijetnja ili prisila), 43 (sudjelovanje u tudnjavi u

kojoj

osoba ili o5te6enih predmeta); Tvrdnje koje obuhva6aju k.d' sa

je bilo povrijedenih

1.r1

Bobeti6, M., Cvek,A., Bobeti6, M., Horvat, M., Ratkajec, G., Sapina, M.: IstraZivanje tamne brojke delikventnog idevijantnog

materijalnom Stetom: 4 (sitna krada),

-5

(provala),

27 (prikrivanje i preprodaja), 30

(obijanje

prepreke), 34 (Sverc i preprodaja), 37 (o5te6enje ili uniStenje javnog dobra ili tude imovine), 39

(nepruZanje pomo6i ozlijedenoj osobi), 26 (poslovi vezani uz prostituciju), 28 (izradivanje laLne isprave ili Mijenjanje podataka), 32 (onedi56ivanje okoli5a i sje6a drve6a),40 (odupiranje sluZbenoj osobi);

(izazivanje poLara),41 (krada u trgovini), 42 (dZeparenje), 44 (krada izku(e i od uku6ana), 46 (o5tedenje vanjske strane vozila), 47 (nedozvol' jeno posluZivanje pokretnom stvari); Tvrdnje koje obuhva6aju nedozvoljeno pona5anje u prometu: 17 (voLnja bez voza(ke dozvole), 19 (voZnja u alkohol iziranim stanju), 24 (izaziv anje prometne nesre6e); Tvrdnje vezane uz zlouporabu droga: 33 (konzumacija preradevina indijske konoplje), 35 (preprodaja sredstava ovisnosti) Tvrdnje koje obuhvadaju ostale Stetne radnje: 8 (Mijenjanje ocjena u Skolskim dokumentima), l2 (mudenje Zivotinja), l4 (rad), 20 (kockanje),22
Tablica

Il.
studenti nestudenti
1,98 1,40

markiranje lakSa tjelesna ozljeda provala

bludne radnje mudenje Zivotinja rad bez prijave voZnja kockanje izazivanje tudnjave teSka tjelesna ozljeda izazivanje prometne
nesre6e

l,86

l,l9
1,09

l,l8
t,29
1,27

I,l3 t,t2
1,32

1,26
1,12

1,42 1,56
1,25

Razlike po obiljeijima i veliiini mjesta prebivaliSta U odredenom broju varijabli dobili smo statistidki znaiajne razlike medu ispitanicima razliditih obiljeZja prebivaliSta. Za sljede(e tvrdnje je pronadeno da se statistidki znadajno vi5e rade u gradovima, posebno onim iznad 100 000 stanovnika, nego na selu: Tvrdnje koje obuhva6aju k.d. s materijalnom Stetom: 4 ( sitna krada), 30 (obijanje prepreke), 4l (krada u trgovini); Tvrdnja pod brojem 27 (prikrivanje ili preprodaja stvari koja je pribavljena k.d.) je najde56a u gradovima ispod 100 000 stanovnika, a najrjeda na selu. Tvrdnje koje obuhva6aju k.d. s elementima nasilja: 6 (bludne radnje),43 (tudnjava kojom su o5te6eni predmeti ili osobe); Tvrdnje koje obuhvadaju zlouporabu droga: 33 (konzumacija marihuane), 45 (zloupotreba lijekova ili drugih opojnih sredstava); Tvrdnje koje obuhva6aju ostale Stetne radnje: 8 (promjena ocjena), 25 (falsificiranje potpisa);

l,l4
1,02

t,29
1,07 1,18 1,53

Tablica 12.

I,06
7,34 1,02 1,09

00

falsificiranje obijanje prepreke Sverc i preprodaja

vandalizam

180 160
1.40 1.20

l,09
1,27

l,ll

|,29
1,15

prijetnja i prisila izazivanje poLara odupiranje

sluZbenoj osobi
dZeparenje

7,O4

100
0.80 0.60 0.40

l,0l
1,18
1,01

l,09
1,35 1,07

0.20

000

o5te6ivanje vozila posluZivanje pokretnom stvari

l,l6
1,09

1,36
1,29

E J 5 3

o
C

228

Hrvatska revijaza rehabilitacijska istraZivanja 2004, Vol 4O,br.2,str.219-230

Zakljuiak

medutim, povezanost velidine mjesta prebivali5ta

Ovim istraZivanjem autorice su ispitale "tamnu brojku" podinjenih kaznenih djela, prekrsaja i nekih oblika poreme6aja u pona5anju

sa ispitivanim pona5anjima. Dobiveni podaci upu6uju na ve6i broj podinjenja ispitivanih pona5anja u gradu nego na selu. Statistidki znadajne razlike su dobivene u 10 varijabli,
preteZito u varijablama koje obuhva6aju kaznena

maloljetnika. IstraZivanjem je obuhva6eno 395 ispitanika oba spola, u dobi izmedu 18 i 35 godina. Medu ispitanicima je bilo 867o studenata i l4%o osoba koje nisu polazile fakultet, ni stekle VSS. U 2l varijabli su nestudenti manifestirali statistidki znadajno vi5e ispitivanih pona5anja. Pri zakljudivanju smo duZne upozoriti na nuZan oprez zbog neproporcionalne zastupljenosti studenata i nestudenata u uzorku. S obzirom na spol ispitanika, 64Vo ispitanika je bilo Zenskog, a36Vo mu5kog spola. Pokazalo se da osobe mu5kog spola statistidki znadajno viSe manifestiraju pona3anja ispitivana V'roz 33 varijable. Dakle, istraZivanje je potvrdilo da osobe Zenskog spola do punoljetnosti manifestiraju manje druStveno neprihvatljivih oblika pona5anja. Ovakvi rezultati su u skladu sa shvadanjima u kriminolo5kim krugovima, ali i u Siroj javnosti, o kriminalitetu kao preteZito mu5kom modelu pona5anja. U ukupnom uzorku najve6i broj ispitanikaje iskazao da je bjeZao iz Skole (87Vo),5vercao se u javnom prijevozu (86Vo) i opijao se (1l%o). Od kaznenih djela najzastupljeniji su lak5i imovinski delikti: krada manjeg iznosa (zastupljena kod 52Vo ispitanika), krada u trgovini (39Vo) i krada iz ku6e ili od uku6ana (27Vo). Ovi imovinski delikti prema kaznenom zakonu iz 1998. ulaze u kazneno djelo sitne krade, a prema kaznenom zakonu koji je trenutno na snazi u kazneno djelo krade. Visoki udio ispitanlka (49Vo) konzumirao je marihuanu i/ili ha5i5 i to u druStvu. Od tog broja je 44Vo ispitanika to radilo vi5e puta. Visoki postotak sudioni5tva u manifestiranju druStveno neprihvatljivog pona5anja kod mladih ljudi pokazalo je i ovo istraZivanje. Zbog preteLite zastupljenosti
osoba

djela kojima

je podinjena materijalna

Steta.

iz

grada Zagreba

Zagrebadke Zupanije u

uzorku nije bilo mogu6e istraZivanjem provjeriti

karakteristike samoiskazane delinkvencije u razliditim regijama Hrvatske. IstraZivana je,

Dakle, ovo istraZivanje je potvrdilo postavuene pretpostavke o <<tamnoj brojci> maloljetnidke delinkvencije. Otkriven je znatan broj podinjenih kaznenih djela i prekr5aja zakoje ispitanici nisu odgovarali, ali su ta djela uglavnom manje druStvene opasnosti. Najvi5e je manifestirano poreme6aja u pona5anju kao Sto su <bjeZanje iz Skole>> ili <opijanje> te prekr5aja kao Sto je <<Svercanje <<u javnom prijevozu>>. Ovakva slika neotkrivene delinkvencije u skladu je sa dosada5njim spoznajama o <tamnoj brojci>. Neki autori navode da postoje zakonitosti po kojima moZemo pretpostaviti i predvidjeti kretanje tamne brojke u zavisnosti od kretanja ukupnog kriminaliteta te organizaciji druStvene reakcije. Singer (199612l) navodi da <opseg i kretanje broja poznati i nepoznatih podinitelja krividnih djela u znatnoj mjeri ovise o sasvim odredenim dimbenicima te da stoga moZemo odredeno vrijeme radunati s relativno konstantnim odnosom izmedu broja poznatih i neopoznatih podinitelja krividnih djela na nekom podrudju>. Autor obja5njava da taj broj ovisi o strukturi kriminaliteta nekog podrudja s obzirom na njegovu vrstu te o organizaciji, strudnosti, kadrovskoj i tehnidkoj opremljenosti sluZbi za otkrivanje kriminaliteta. Budu6i da u tim segmentima nema vedih promjena, stabilan je i odnos poznatog i nepoznatog kriminaliteta (Schoch, prema: Singer 1996:12l). Ohrabrujude je ovaj rad zavr5iti sa tvrdnjom koju navodi Jakovlev (prema: Singer, 1996l-12l): <postojanje tamne brojke ni u kom sludaju ne iskljuduje mogu6nost stjecanja uvida u kretanje kriminaliteta toliko koliko je potrebno za programiranje organizacije i metoda borbe protiv
ove negativne druStvene pojave>>.

229

K
ll,
i

t:

Literatura
Ajdukovi6, M. (1988): Samoiskaz delinkventnog pona5anja. (U) Tamna brojka devijantnog
pona5anja mladih, Fakultet za defektolog |ju, Zagr eb.

l;

delinkventnog

Ajdukovi6, M., Ajdukovid, D. (1988): Odnos samoiskazane neotkrivene i otkrivene delinkventne aktivnosti prema druStvenim vrijednostima uz parcijalizirani utjecaj socijalnog statusa, (U) Tamna brojka devijantnog i
delinkventnog pona5anja mladih, Fakultet za defektologiju, Zagteb. Bortner, M.A. (1988): Delinquency and Justice an ages of crisis. School of Justice Studies, Arizona State University.
Ho5ek, A., Uzelac, S., Momorovi6, K. (1988): O nekim odnosima otkrivenog i neotkrivenog devijantnog pona5anja

maloljetnika. (U) Tamna brojka devijantnog

Zagreb.

delinkventnog pona5anja mladih, Fakultet za defektologiju,

Kazneni zakon (1999), Narodne novine, Zagreb.

Momirovi6, K., Prot, F., Bosnar, K. (1989): Sigma 4/D: upitnik za procjenu bazidne agresivnosti djece u dobi od I I do l5 godina. (U) Pojavni oblici poreme6aja u pona5anju djece u osnovnoj Skoli, uvjeti Zivota u obitelji i model pedago5kog tretmana (studijski projekt), 252-27 2.
Perak, O. (1988): Ispitivanje <tamnih brojki> u devijantnom i delinkventnom pona5anju mladih. (U) Tamna brojka devijantnog i delinkventnog ponasanja mladih, Fakultet za defektologiju,Zagreb.

Pri5lin, R., Wolf, B. (1988): Latentna struktura samoiskazanog delinkventnog i devijantnog pona5anja. (U) Tamna brojka devijanrnog i delinkventnog pona5anja mladih, Fakultet za defektologiju,Zagteb.
Singer, M. (1996): Kriminologija. Globus, Nakladni zavod,Zagreb. Singer, M. (1998): Kaznenopravna odgovomost i za5tita mladeZi. Globus, Nakladni zavod,Zagreb. Singer, M., Mik5aj-Todorovi6,

Lj. (1993): Delinkvencija mladih. Globus, Nakladni zavod,ZagrebtJzelac, S., Hosek, A., Momirovi6,K. (1988): Evolucija neotkrivenih oblika devijantnog i delinkventnog

pona5anja

maloljetnika. (U) Tamna brojka devijantnog i delinkventnog pona5anja mladih, Fakultet za defektologiju,Zagreb.
tJzelac,S., Mik5aj-Todorovi6, Lj. (1989): Upitnik o modalitetima pona5anja udenika. (U) Pojavni oblici poreme6aja u pona5anju djece u osnovnoj Skoli, uvjeti Zivota u obitelji i model pedago5kog tretrnana (studijski projekt), 105-121.

Research on grey number of juvenile delinquency

and deviant behaviour

Abstract
Article covers the research into "the gray number " ofjuvenile delinquency and deviant behaviour. The research method employed was a self- report. 340 respondents were from Zagreh University and 55 respondents were not students. All of them were asked to answer 47 items with YES or NO, depending on whether they had done the thing described' in the item before the age of 18. If the answer was Yes, they were asked whether they had done it once or more than once, alone or in the company of others. At the beginning ofthe questionnaire, they had to state their gender and the place where they lived until the age of 18.
The

The research results were processed by SPSS computer program. Except

at revealing possible dffirences between the respondents of different sex, residence and dffirent educational background. As expected, the respondents more often manifested deviant behaviour and committed minor offences rather than crimes such as a petty theft. The male respondents answered more frequently that they had manifested the behaviours that were studied- These behaviours manifested themselves more often in the bigger cities and in the company of others. In item 2I , the respondents without a d.egree stated that they had manifested the behaviours that were studied. Key words: othe gray numberr; "juvenile delinquencyr; oself-reported delinquency'.

for

the basic parameters, the one-way analysis aimed