Predavanja Beton

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
Predavanja
Zagreb, 2010.
Igor Gukov
Betonske konstrukcije I
SADRAJ
1. 2. UVOD ..............................................................................................................................................................................3 FIZIKALNO-MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA ..........................................................................................6 2.1. Beton ......................................................................................................................................................................7 2.1.1 Raunska vrstoa betona ..........................................................................................................................11 2.1.2 Vieosno stanje naprezanja ........................................................................................................................11 2.1.3 Deformacije betona ....................................................................................................................................12 2.1.4 Razred okolia ............................................................................................................................................17 2.2. elik za armiranje ................................................................................................................................................18 OSNOVE PRORAUNA KONSTRUKCIJA..............................................................................................................21 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE ........................................................................................................................25 4.1. Klasifikacija djelovanja .......................................................................................................................................26 4.2. Vlastita teina.......................................................................................................................................................27 4.3. Uporabna optereenja zgrada...............................................................................................................................28 4.4. Optereenje snijegom...........................................................................................................................................29 4.5. Optereenje vjetrom.............................................................................................................................................31 4.6. Toplinska djelovanja ............................................................................................................................................35 4.7. Potresno djelovanje ..............................................................................................................................................37 4.7.1 Osnovni pojmovi ........................................................................................................................................37 4.7.2 Proraun seizmikih sila ............................................................................................................................39 4.8. Kombinacije optereenja .....................................................................................................................................44 DIMENZIONIRANJE PREMA GRANINOM STANJU NOSIVOSTI ...................................................................46 5.1. Uvod .....................................................................................................................................................................46 5.2. Elementi naprezani na savijanje ..........................................................................................................................47 5.2.1 Jednostruko armirani pravokutni presjek..................................................................................................47 5.2.2 Dvostruko armirani pravokutni presjek .....................................................................................................49 5.2.3 Dimenzioniranje T-presjeka na moment savijanja ....................................................................................50 5.2.4 Minimalna armatura ...................................................................................................................................52 5.2.5 Maksimalna armatura.................................................................................................................................52 5.3. Elementi naprezani uzdunom silom...................................................................................................................53 5.3.1 Centrino tlano naprezani elementi..........................................................................................................53 5.3.2 Centrino vlano naprezani elementi.........................................................................................................55 5.4. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka pomou dijagrama interakcije ..............................................................55 5.5. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka na ekscentrini tlak ...............................................................................56 5.6. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka na ekscentrini vlak ..............................................................................57 5.6.1 Vlana sila djeluje izmeu armatura (mali ekscentricitet) ........................................................................57 5.6.2 Vlana sila djeluje izvan presjeka (veliki ekscentricitet) ..........................................................................58 5.7. Lokalna tlana naprezanja....................................................................................................................................58 5.8. Poprena armatura u gredama..............................................................................................................................60 5.9. Dimenzioniranje presjeka na moment torzije......................................................................................................65 5.10. Proraun ploa na proboj ................................................................................................................................69 5.11. Vitki elementi naprezani ekscentrinom tlanom silom .............................................................................73 5.11.1 Priblian proraun prema EC2...................................................................................................................74 GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI ...............................................................................................................76 6.1. Uvod .....................................................................................................................................................................76 6.2. Granino stanje naprezanja..................................................................................................................................76 6.3. Granino stanje raspucavanja (kontrola pukotina)..............................................................................................77 6.4. Granino stanje deformiranja (kontrola progiba)................................................................................................80 6.4.1 Proraun geometrijskih karakteristika pravokutnog poprenog presjeka.................................................85 6.4.2 Proraun geometrijskih karakteristika nosaa T-presjeka.........................................................................86 OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE .......................................................................................................................88 7.1. Pravila armiranja ..................................................................................................................................................88 7.2. Zatitni sloj betona ...............................................................................................................................................88 7.3. Prionljivost betona i armature..............................................................................................................................90 7.4. Sidrenje armature .................................................................................................................................................91 7.5. Nastavljanje armature ..........................................................................................................................................92 LITERATURA .............................................................................................................................................................94
3. 4.
5.
6.
7.
8.
1. UVOD
Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. Jo su davno Azijati, Hebreji i Egipani, a preko njih stari Grci i Rimljani, poznavali hidraulika svojstva mjeavine pucolana, prene gline i vapna. Hidraulika su veziva mijeali s pijeskom i drobljenom opekom te na taj nain izraivali mort. Neke rimske graevine zidane takvim mortom, kao to je rimski Koloseum ili Pont du Gard kod Nimesa u junoj Francuskoj, odrale su se do danas jer je cementni mort jo uvijek jak i vrst. U ruevinama Pompeja neki mortovi, stari gotovo 2000 godina, esto su bolje ouvani od nekog kamena u zidu. Moderna znanstvena iskustva poinju 1818. godine, kad je Vicat otkrio uzroke hidraulikih svojstava nekih vrsta veziva. Prvi portland-cement proizveo je 1824. godine graditelj Joseph Aspdin iz Leedsa, ali on nije bio dovoljno peen, pa je tek 1845. godine Isaac Johnson, peenjem mjeavine gline i vapnenca sve do nastajanja klinkera, uspio dobiti portland-cement sa svojstvima po kojima je i danas poznat. Sam naziv nastao je prema boji tog ovrslog cementa slinoj boji vapnenca iz okolice Portlanda. Armirani beton kao graevni materijal pojavljuje se sredinom 19 stoljea. 1850.g. Francuz Lambot izradio je amac od iane mree obloene mortom. 1876.g. Francuz Monier patentirao izradu velikih betonskih lonaca. Kasnije je patentirao i rezervoare, cijevi montane ploe i svodove. 1892.g. Francuz Henebique izveo je novi tip rebrastih stropova i uveo u praksu armiranobetonske pilote. 1928.g. Prednapeti beton 1929.g. Montane konstrukcije 1932-1936.g. Metoda graninih stanja Prednosti betona: o Nezapaljivost. Armirani beton po otpornosti prema poaru pripada povoljnijim graevinskim materijalima. Kako je poznato, elik sam po sebi nije otporan na visoke temperature i jako se deformira. Beton je materijal otporan na djelovanje poara, na to osobito utjee vrsta upotrebljenog agregata. Najbolje vrste agregata prema poaru su od bazalta, diabaza, vapnenca i dolomita a posebno od amota i zgure iz visokih pei. Za vrijeme poara voda ispari iz betona, to znatno poveava njegovu termiku otpornost. o Trajnost. Trajnost armiranobetonskih konstrukcija osigurana je velikim dijelom time to beton titi armaturu od korozije i to mu se vrstoa u tijeku vremena poveava. To sve vrijedi uz uvjet da je konstrukcija nainjena od kompaktnog betona. o Relativno mali trokovi odravanja. Trokovi odravanja armiranobetonskih konstrukcija vrlo su mali, kao uostalom i za graevine od kamena, za razliku od trokova odravanja elinih i drvenih konstrukcija. U pogledu higijene armiranobetonske su konstrukcije u prednosti pred drvenim i elinim zbog svoje monolitnosti, u kojoj nema upljina za leglo parazita i skupljanje praine. o Mogunost izrade najraznovrsnijih oblika. Prilagodljivost armiranog betona svim potrebnim oblicima doputa projektantu da zadovolji najrazliitije zahtjeve konstrukcijske, izvoake ili arhitektonske prirode. o Relativno visoka tlana vrstoa. o Beton dobiva na kvaliteti to je stariji. Mane betona: o znatna vlastita teina o velika provodljivost topline i zvuka o niska vlana vrstoa
o o o
o o o o o o
teko naknadno provjeravanje armature potrebna je struna radna snaga oteani radovi kod niskih i visokih temperatura. Ne bi trebalo betonirati kada je temperatura nia od +5C. Kod visokih temperatura (>30C) voda naglo hlapi iz betona. oteana naknadna adaptacija ili pojaanje gotove konstrukcije korozija armature u betonu dimenzionalna nestabilnost izazvana puzanjem i skupljanjem betona poroznost osjetljivost na mraz mogunost pojave pukotina koje ne naruavaju sigurnost i trajnost kada su ograniene irine, ali ipak kvare vanjski izgled. beton izloen due vrijeme visokim temperaturama (>250C) naglo gubi vrstou i prionljivost s elikom, a osobito ako se prilikom gaenja poara polijeva vodom, kad zbog naglog hlaenja jo vie raspucava.
Iako je lista mana betona vea od liste prednosti, prednosti su ipak vee pa je beton danas jedan od najrairenijih gradiva. Armirani beton je kombinacija dvaju po mehanikim karakteristikama razliitih materijala, betona i elika, koji zajedniki sudjeluju u noenju kao jedna monolitna cjelina. Beton kao i svaki kamen, ima znatno manju vlanu nego tlanu vrstou. Ako se promatra prosta greda od betona naprezana savijanjem, iznad neutralne osi vlada tlak, a ispod nje vlak. Dimenzije poprenog presjeka grede moraju se odreivati iz nosivosti betona na vlak, dok e tlana vrstoa biti neiskoritena. Greda je zbog toga teka i neekonomina. Da bi joj se smanjile dimenzije poprenog presjeka, u vlanu zonu presjeka treba ugraditi takav materijal koji dobro prenosi vlana naprezanja. A takvo svojstvo ima upravo elik. Kod raunanja nosivosti grede naprezane savijanjem uvijek se pretpostavlja da je beton pukao do neutralne osi i da ne sudjeluje u prijenosu vlanih naprezanja. Kombinacijom betona i elika u obliku armiranog betona postie se dobro iskoritavanje oba materijala, pri emu beton u prvom redu prima tlana, a elik vlana naprezanja.
M DIJAGRAM
Slika 1.1 Armiranobetonska greda u kojoj je beton naprezan na tlak, a elik na vlak.
Efikasno sudjelovanje tih dvaju razliitih gradiva omogueno je iz slijedeih razloga: o beton ima svojstvo da u tijeku svog stvrdnjavanja vrsto prianja uz elik, tako da pri djelovanju vanjskih sila oba materijala nose zajedniki, tj. susjedne estice betona i elika imaju jednake deformacije. Pri tome elik, kao materijal s veim modulom elastinosti, prima
na jedinicu povrine presjeka vei dio sile nego beton. Prianjanje betona i elika glavni je faktor njihova zajednikog sudjelovanja u noenju; beton i elik imaju priblino jednake temperaturne koeficijente; betonu, ovisno o agregatu, temperaturni je koeficijent T,c = 1,4 * 10-5 0,7 * 10-5 , a eliku T,s = 1,2 * 10-5, zbog ega u kombiniranom gradivu dolazi do neznatnog unutranjeg naprezanja pri temperaturnim promjenama beton titi elik od korozije, ako je dovoljno kompaktan, zbog bazinog karaktera kemijskih reakcija i obilnog luenja Ca (OH)2.
EC EC0 EC1 EC2 EC3 EC4 EC5 EC6 EC7 EC8 EC9 Europske norme EN 1990 EN 1991 EN 1992 EN 1993 EN 1994 EN 1995 EN 1996 EN 1997 EN 1998 EN 1999 Hrvatske prednorme HRN ENV 1991-1 HRN ENV 1991 HRN ENV 1992 HRN ENV 1993 HRN ENV 1994 HRN ENV 1995 HRN ENV 1996 HRN ENV 1997 HRN ENV 1998 HRN ENV 1999 Opis Osnove prorauna Optereenja (djelovanja) Betonske konstrukcije eline konstrukcije Spregnute konstrukcije Drvene konstrukcije Zidane konstrukcije Geomehanika Seizmika Aluminijske konstrukcije
Europske norme Eurocode svrstane su u slijedee knjige:
Tablica 1.1 Europske norme.
Oznake prema EC2: Q Promjenljivo djelovanje G Stalno djelovanje d Statika visina presjeka h Ukupna visina presjeka ft Vlana vrstoa elika fy Granica poputanja elika Ec Modul elastinosti betona Es Modul elastinosti elika fck Karakteristina vrstoa betona (valjak) fck,cube Karakteristina vrstoa betona (kocka) fpk Karakteristina vrstoa elika za prednapinjanje fp0.1,k Karakteristina granica naprezanja elika za prednapinjanje fcd Raunska vrstoa betona fyd Raunska vrstoa elika Koeficijent poloaja neutralne osi Koeficijent kraka unutranjih sila As1 Povrina vlane armature As2 Povrina tlane armature v Koeficijent punoe ka Koeficijent poloaja tlane sile Sd Raunska vrijednost utjecaja Rd Raunska nosivost presjeka MSd Raunski moment savijanja MRd Raunski moment nosivosti Fc Tlana sila u betonu Fs1 Vlana sila u armaturi
5
Fs2 NSd NRd c s p sw Ak uk As1 c s bw beff hf sd sd Vsd VRd Rd Tsd TRd wk VRd1 Asw w srm po pm,o p c lb lb,net fbd ls d1 d2 ln
Tlana sila u armaturi Raunska uzduna sila Raunska uzduna sila nosivosti Deformacija betona Deformacija elika Deformacija elika za prednapinjanje Razmak spona Povrina unutar srednje konture (torzija) Opseg srednje konture (torzija) Povrina svih uzdunih ipki (torzija) Naprezanje u betonu Naprezanje u armaturi irina hrpta I i T presjeka Sudjelujua irina grede Debljina ploe T presjeka Bezdimenzijska veliina za moment Bezdimenzijska veliina za uzdunu silu Koeficijent armiranja Mehaniki koeficijent armiranja Raunska poprena sila Raunska nosivost na poprene sile Raunska vrstoa na djelovanje glavnih kosih naprezanja Raunski moment torzije Raunska nosivost na torziju Raunska irina pukotina Nosivost neraspucalog elementa na poprene sile Povrina poprene armature (spona) Koeficijent armiranja poprenom armaturom Srednji razmak pukotina Naprezanje u prednapetoj armaturi prije gubitaka i padova Naprezanje u prednapetoj armaturi poslije gubitaka Naprezanje u prednapetoj armaturi Zatitni sloj betona Duina sidrenja Iskoritena duina sidrenja Raunska vrstoa prionljivosti Duina nastavka Udaljenost teita vlane armature od vlanog ruba Udaljenost teita tlane armature od tlanog ruba Svijetli raspon
2. FIZIKALNO-MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA

Svojstva materijala koriste se za odreivanje otpornosti (nosivosti) elemenata i konstrukcija. Odreuju se ispitivanjem u skladu s EC2, odnosno ENV 206 (Europische Vornorm).
2.1. Beton Beton je graevinski materijal izraen mijeanjem veziva (cement), vode i agregata (pijesak, ljunak drobljenac). Osim tih obaveznih komponenti u sastav betona mogu ulaziti i dodaci (aditivi) koji mu daju posebna svojstva (zaptivai, aeranti, plastifikatori, regulatori vezivanja, sredstva protiv mraza...) U skladu sa ENV 206, beton koji se predvia za sustave od betona, armiranog i prednapetog betona, treba biti nainjen od agregata, cementa, vode i dodataka u omjeru koji e osigurati dobru obradivost i svojstva koja ne smiju biti ispod vrijednosti danih tim propisima. Za gustou nearmiranog betona uzima se = 2400 kg/m3, a armiranog = 2500 kg/m3.
Zapreminsa teina AB (kN/m3) 26.50
26.00
25.50
25.00
24.50 Armatura (kg/m3) 24.00 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300
Slika 2.1 Utjecaj koliine armature na zapreminsku teinu armiranog betona.
Zapreminska teina armiranog betona ovisi o koliini armature. Neki elementi mogu imati veliki postotak armiranja uzdunom i poprenom armaturom, a time i veu zapreminsku teinu. Ako pretpostavimo zapreminsku teinu nearmiranog betona 24.0 kN/m3 moe se koristiti slijedei izraz za izraun zapreminske teine armiranog betona: Zapreminska teina AB=24+As,uk*0.007 U gornji izraz potrebno je upisati As,uk u kg/m3 da bi dobili zapreminsku teinu u kN/m3. Npr. za 143 kg/m3 proizlazi zapreminska teina AB od 25.0 kN/m3. Npr. za 286 kg/m3 proizlazi zapreminska teina AB od 26.0 kN/m3. Glavne mehanike karakteristike betona jesu njegove vrstoe (tlana, vlana i posmina) i deformabilnost. Deformabilnost materijala je njegovo svojstvo da se elastino i plastino deformira do trenutka razaranja. Na ova mehanika svojstva betona utjee veliki broj imbenika, od kojih su najvaniji: kakvoa cementa, kakvoa i granulometrijski sastav ispune, vodocementni faktor, konstrukcija smjese betona, prirodne primjese u ispuni i vodi, te posebni dodaci cementu ili betonskoj smjesi da bi se postigla posebna svojstva, nain pripreme i ugradnje betona u konstrukciju i njega betona. Karakteristina tlana vrstoa (klasa betona) odreuje se na osnovi rauna vjerojatnosti i statistike koritenjem rezultata ispitivanja probnih uzoraka u obliku valjka dimenzija 150/300 mm, starih 28
7
dana. Zahtijeva se da najmanje 95% svih rezultata pokae vrstou veu ili jednaku propisanoj klasi betona, odnosno da najvie 5% rezultata moe biti manje vrstoe od odreene klase betona (5% fraktil). Pretpostavka je da e statistika raspodjela rezultata ispitivanja tlane vrstoe slijediti lognormalnu (Gaussovu) krivulju (Slika 2.2).
Ucestalost
p=5% f ck
1.64
f cm Cvrstoca f c
Slika 2.2 Gaussova (lognormalna) krivulja raspodjele rezultata ispitivanja tlane vrstoe betona.
Sva pravila i formule za konstruiranje i dimenzioniranje, prema Eurokodu 2, osnivaju se na karakteristinoj vrstoi dobivenoj preko valjaka fck,cyl ili skraeno fck. Meutim, kako neke zemlje odreuju karakteristinu vrstou betona preko rezultata dobivenih ispitivanjem kocki stranice 200 mm fck,cube , to se daje tablica za pretvorbu ovih vrstoa. Ako je potrebno poznavati srednju tlanu vrstou betona, ona se moe priblino odrediti po izrazu: fcm = fck + 8 (N/mm2) (2.1) Razredi betona fck (N/mm2) fck,cube fcm
C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
12 15 20
16 20 24
20 25 28
25 30 33
30 37 38
35 45 43
40 50 48
45 55 53
50 60 58
Tablica 2.1 Razredi betona.
vrstoa betona starosti do 1000 dana u odnosu na konanu fc moe se priblino odrediti koritenjem dijagrama.
Slika 2.3 Promjena vrstoe betona starenjem.
Idealizirani radni dijagram naprezanjedeformacija za beton, predloen Eurokodom 2 za analizu armiranobetonskih i prednapetih sustava po nelinearnoj teoriji, teoriji plastinosti ili za proraun po teoriji drugog reda za kratkotrajno optereenje prikazan je na slici 2.4.
c
fc 0.4fc
1=arctgEcm c1 cu
Slika 2.4 Idealizirani dijagram - za beton.
Funkcija dijagrama na slici 2.4. u intervalu 0 c cu dana je u obliku:
fc (k 2 ) (2.2) 1 + (k 2) fc - tlana vrstoa betona za koju se uzima da je jednaka raunskoj vrstoi (fc = fcd = fck/c) = c/c1 - odnos deformacije betona prema c1 c1 - odgovarajua deformacija maksimalnoj vrijednosti naprezanja fc, obino se uzima c1 = 0.0022 (c < 0 ako je naprezanje tlano) (2.3) k = 1.1 Ec c1 /fc
c =
Ecm - sekantni ili statiki modul elastinosti betona

Ecm = 9500 ( f ck + 8 ) 3
1
(2.4)
Na slici 2.5 vrijednost fck predstavlja karakteristinu tlanu vrstou betona dobivenu ispitivanjem valjka, a fcd=fck/c predstavlja raunsku vrstou betona. Koeficijentom =0.85 uzima se u obzir nepovoljno djelovanje dugotrajnog optereenja te drugih nepovoljnih imbenika na vrstou betona. Eurocode 2 predlae dva raunska dijagrama betona. Prvi je oblika pravokutnik plus parabola i drugi oblika pravokutnika. Oba dijagrama imaju graninu deformaciju cu=-3.5. Kod centrikog tlaka granina deformacija ne smije prelaziti -2.0.
c
Radni dijagram f ck Racunski dijagram Racunski dijagram fcd =fck /c
c fcd
1 =arctgEcm c1 cu c
=0,85
c fcd
=0,950,85
0.4f ck
-2
-3,5
-0,7
-3,5
Slika 2.5 Radni i raunski dijagrami betona.
Vlana vrstoa betona definirana je prema obliku uzorka i metodi ispitivanja na vlak. Tako se razlikuje: fct,ax - vlana vrstoa dobivena ispitivanjem uzorka na sredinji vlak
fct,sp - vlana vrstoa dobivena cijepanjem fct,fl - vlana vrstoa dobivena savijanjem uzorka. Kako se za proraun koristi fct,ax, to su izrazi za pretvorbu: fct,ax = 0.9 fct,sp fct,ax = 0.5 fct,fl. Budui da vlana vrstoa u pravilu jako varira za neku klasu betona, a moe biti znaajna u analizi sigurnosti i trajnosti, uvodi se srednja vrijednost za vlanu vrstou izmeu donje granice za karakteristinu vlanu vrstou fctk,0.05 i gornje granice fctk,0.95, odnosno one s 5%-tnim i druge s 95%-tnim fraktilom. Ovisno o klasi betona, vlane vrstoe su dane u tablici 2.2 u N/mm2. Klasa betona fct,m fctk, 0,05 fctk, 0,95
C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
1.6 1.1 2.0
1.9 1.3 2.5
2.2 1.5 2.9
2.6 1.8 3.3
2.9 2.0 3.8
3.2 2.2 4.2
3.5 2.5 4.6
3.8 2.7 4.9
4.1 2.9 5.3
Tablica 2.2 Vlane vrstoe betona.
Takoer daju se priblini izrazi za procjenu srednje vlane vrstoe te karakteristinih: (2.5) fct,m = 0.30 fck2/3 fctk, 0.05 = 0.70 fct,m (2.6) fctk, 0.95 = 1.3 fct,m (2.7) Donja granina vrijednost za vlanu vrstou fctk,0.05 predstavlja veliinu koju e imati ili ak premaiti 95% rezultata ispitivanja, a samo e 5% biti ispod nje. Gornja granina vrijednost za vlanu vrstou fctk,0.95, predstavlja veliinu koju e premaiti samo 5% rezultata, a 95% e dati vrijednost jednaku ili manju od nje. Kada se odreuje deformacija betona pod optereenjem, koristi se sekantni modul elastinosti izmeu naprezanja c = 0 i c = 0.4 fck, a oznauje se za beton normalne gustoe kao Ecm. Ako nema tonijeg podatka za sekantni modul elastinosti betona, doputa se priblini izraz za njegovo prognoziranje: (2.8) Ecm = 9500 3 f ck + 8 (N/mm2).
Vrijednosti dobivene pomou izraza zaokruene su i svrstane u tablicu. Razred betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 Ecm(N/mm2) 26000 27500 29000 30500 32000 33500
Tablica 2.3 Moduli elastinosti betona.
C40/50
C45/55
C50/60
35000
36000
37000
Koeficijent poprene deformacije bira se izmeu 0 i 0.2. Kada je utjecaj poprene deformacije znatan, uzima se c = 0.2. Za naponsko stanje II. (pojava pukotina u vlanoj zoni) moe se uzeti c = 0. Za temperaturni koeficijent predlae se vrijednost T,c = 10-5 K-1.
10
2.1.1 Raunska vrstoa betona Za dimenzioniranje prema graninim stanjima nosivosti potrebno je poznavati raunsku vrstou betona. Prema Eurocodeu 2 raunska vrstoa se dobije tako da se tlana vrstoa dobivena ispitivanjem valjaka podijeli s koeficijentom sigurnosti za materijale M=c=1.5, koja se jo reducira koeficijentom = 0.85 ili = 0.80 zbog nepovoljnih uinaka dugotrajnog optereenja i dinamikog djelovanja te zbog razlike izmeu vrstoe betona u konstrukciji i one probnih tijela. Raunska tlana vrstoa betona iznosi: (2.9) fcd=fck/c=0.85fck/1.5
Slika 2.6 Raunski dijagram betona oblika parabola + pravokutnik.
Parabola: c =
Pravac:
f cd
4 c = f cd
(4 c )c
za 0 c 2 za 2 c 3.5
2.1.2 Vieosno stanje naprezanja Deformacije i vrstoe betona razlikuju se ovisno o tome je li to jednoosno ili vieosno stanje naprezanja. Prema rezultatima ispitivanja u stanju troosnog tlanog naprezanja prema radovima Richarta, Balmera, Brandtzaega i Browna dolazi do velikog porasta vrstoe i deformacije betona. Za isti razred betona deformacija je porasla za 20 puta na 60, a tlana vrstoa je i 6 puta vea. Kod vieosnog stanja naprezanja pojavljuju se velike plastine deformacije pred slom betona, koje rastu i bez prirasta optereenja.
Slika 2.7 Radni dijagrami betona kod vieosnog tlanog naprezanja prema Richartu.
11
Beton je materijal s izrazito nehomogenom strukturom, a osim toga protkan je porama s mjestiminim nalazitima krupnijih upljina. U ovrslome cementnom tijestu, a naroito na spoju s agregatom, ima mikropukotina i prije nego je beton optereen. Zbog tih razloga uobiajene teorije vrstoa mogu se na beton primjenjivati samo s izvjesnom aproksimacijom. Richard, Brandtzaeg i Brown na osnovi eksperimenata postavljaju izraz za tlanu vrstou betona: fcc=fck+4.1fl gdje su: fcc - tlana vrstoa betona pri troosnom tlaku fck - tlana vrstoa betona pri jednoosnom tlaku (razred betona) fl - boni tlak. Taj efekt poveane nosivosti u smjeru glavnog naprezanja pri troosnom tlaku primjenjuje se kod ovijenih stupova.
2.1.3 Deformacije betona Za potrebe prorauna konstrukcije u stadiju eksploatacije i u stadiju granine ravnotee, potrebno je poznavati dvije najvanije karakteristike betona kao materijala za konstrukcije. Prva je naprijed opisana vrstoa betona, a druga je njegova sposobnost deformiranja.
Deformacije betona mogu se podijeliti u dvije vrste: 1. Volumenske deformacije - tj. one koje nisu vezane s djelovanjem vanjskog optereenja ve su uvjetovane bitnim svojstvima betona da mijenja svoj volumen zbog promjene temperature okolia ili pod utjecajem skupljanja, odnosno bujanja betona. 2. Deformacije od djelovanja vanjskog optereenja. Ovisno o karakteru djelovanja optereenja te deformacije mogu biti: deformacije pod kratkotrajnim optereenjem, deformacije pod dugotrajnim optereenjem (vremenske deformacije), deformacije pod ponavljanim optereenjem.
Slika 2.8 Razvoj deformacija betona s vremenom uz konstantno optereenje i nakon rastereenja.
Za proraun viskoznih deformacija koristi se koeficijent puzanja (t,to) i vrijednost skupljanja cs. Puzanje betona je dugotrajna deformacija koja ovisi o optereenju a skupljanje betona je dugotrajna deformacija neovisna o optereenju.
2.1.3.1 Deformacije betona zbog promjene temperature Beton kao i svaki drugi materijali dobiva volumenske deformacije prilikom promjene temperature okolia. Deformacija betona od promjene temperature: = L/L=tt; L=ttL (2.10)
12
Koeficijent linearnog rastezanja za sve vrste betona (t,c) iznosi: t,c = 1.0x10-5 K-1 Koeficijent linearnog rastezanja elika (t,s) za 0<T<100 C iznosi: t,s = 1.2x10-5 K-1 Okolnost da je t,c t,c od velikog je znaaja za zajedniki rad betona i elika u armiranobetonskim konstrukcijama.
2.1.3.2 Deformacije od puzanja betona U proraunu AB konstrukcija za granino stanje uporabljivosti (progibi i pukotine), i u proraunima prednapetih konstrukcija (padovi sile prednapinjanja) potrebno je poznavati ne samo konane koeficijente puzanja i skupljanja nego i njihove vrijednosti u raznim vremenskim intervalima. Ovaj problem je posebno znaajan u proraunu mostova, gdje je u proraunu nadvienja konstrukcije tijekom graenja potrebno to tonije odrediti sve parametre za proraun progiba, jer u tim sluajevima ne postoji strana sigurnosti.
Beton ima svojstvo plastinosti i pue pod dugotrajnim naprezanjem. Puzanje betona posljedica je kretanja slobodne i apsorbirane vode u betonu i ovisno je o veem broju faktora: vlanost zraka, srednji polumjer, trenutak nanoenja optereenja, klasa betona, srednja temperatura, konzistencija betona (v/c-faktor), klasa cementa, koliina cementnog tijesta, tip optereenja (vlak, tlak, savijanje), postotak armiranja, granulometrijski sastav agregata i tip agregata a koji vie ili manje utjeu na vremensku promjenu koeficijenta puzanja. Plastine deformacije betona uvjetovane su postojanjem cementnog tijesta (cement+voda), dok kamena ispuna (agregat) i armatura nemaju svojstvo puzanja pod naprezanjem ve smanjuju tu pojavu. Nakon ishlapljivanja slobodne vode u betonu u nastale upljine procuruje apsorbirana voda to uvjetuje nastavak puzanja betona. Kako se apsorbirana voda vremenom gubi i razvija kristalna reetka puzanje betona postaje sve manje. Srednji polumjer presjeka hm predstavlja odnos povrine poprenog presjeka Ac i njegova poluopsega u/2 u dodiru sa zrakom.
hm = 2 Ac -srednji polumjer presjeka (mm) u
(2.11) srednji polumjer hm =

2b h bh = 2 (b + h ) b + h
2 Ac u
Popreni presjek
2h =h 2
2 h2 h = 4 h 2
2 h t = 2t h
13
2 h t =t 2 h
b h0 + h bw h0 bw b+h
bt ht + bb hb + 2 bw hi bt + h + i ( bi + hi )
Slika 2.9 Proraun srednjeg polumjera.
Kod prorauna unutarnjeg opseg za sanduasti popreni presjek, koeficijent i ovisi o izloenosti te povrine suenju. Prema nekim autorima moe se uzeti i = 1 za vrijeme izvedbe i i = 0.5 za vrijeme nakon zavretka izgradnje. Zbog velikog broja parametar o kojima ovisi koeficijent puzanja, EC2 ne daju odnose (t,to)/(,to), ve se aneksom propisa daju izrazi za prognozu skupljanja i puzanja u vrijeme "t" u funkciji gore navedenih imbenika. Koeficijent puzanja dobiva se preko izraza: ( t, t0 ) = 0 c ( t t0 ) gdje je: 0 = RH ( f cm ) ( t0 ) -osnovna vrijednost za koeficijent puzanja t - starost betona u danima u trenutku promatranja t0 - starost betona u danima u trenutku poetka djelovanja optereenja RH = 1 + 1 RH /100 koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlanost zraka 0.1 3 h0 ( f cm ) = 16.8 koeficijent koji uzima u obzir utjecaj vrstoe betona f cm
(2.12) (2.13)
(2.14)
(2.15) (2.16)
C ( t t0 )
t t0 = + t to H
0.3
( t0 ) =
hm =
1 0.2 0.1 + t0
(2.17)
2 Ac srednji polumjer presjeka (mm) u RH - relativna vlanost okolia u %

18
H = 1.5 1 + ( 0.012 RH )
h0 + 250 1500
koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0
(2.18)
t-t0 vrijeme djelovanja optereenja fcm=fck+8 u (N/mm) srednja tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)
14
Koeficijent varijacije puzanja dobivenog preko ovih formula iznosi oko 20 %. Uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti da napon u betonu ne prelazi vrijednost c=0.45 fck, srednja temperatura zraka nalazi se izmeu + 10oC i + 20oC (povremeno izmeu - 20oC i + 40oC), kolebanje vlanosti zraka je izmeu 20% i 100% i konzistencija betona je plastina, konani koeficijent puzanja se moe uzeti iz tablice 2.4. Srednji polumjer presjeka hm = 2 Ac/u (mm) Starost betona u 50 150 600 50 150 600 vrijeme optereenj Okolina elementa a to u suha, unutar prostorije vlana, na otvorenom vlanost 50% vlanost 80% danima 1 7 28 90 365 5.5 3.9 3.0 2.4 1.8 4.6 3.1 2.5 2.0 1.5 3.7 2.6 2.0 1.6 1.2 3.6 2.6 1.9 1.5 1.1 3.2 2.3 1.7 1.4 1.0 2.9 2.0 1.5 1.2 1.0
Tablica 2.4 Konani koeficijent puzanja (, to).
Vrijednosti u tablicama potrebno je modificirati koeficijentom: - 0.7 - kada je beton krute konzistencije - 1.2 - kada je beton tekue konzistencije. Puzanje betona moe se u proraunu obuhvatiti preko modificiranog modula elastinosti: Ec,eff = Ecm/(1+ (t,to)) (2.19) e,eff = Es/Ec,eff - odnos modula elastinosti. (2.20) gdje je: Ecm - sekantni modul elastinosti (t,to) - koeficijent puzanja betona
2.1.3.3 Deformacije od skupljanja i bujanja betona Cementno tijesto a time i beton mijenjaju svoj volumen u vremenu vezivanja i stvrdnjavanja. Cementno tijesto koje se stvrdnjava na zraku smanjuje volumen, tj. ono se skuplja, a pod vodom ili u sredini zasienoj vodenom parom ono poveava volumen, tj. buja. Po svom karakteru skupljanje i bujanje preteito su viskoplasticne deformacije, to znai da su u funkciji vremena i da su te deformacije uglavnom nepovratne, odnosno plastine.
Stvrdnjavanje betona na zraku omoguuje trenutno skupljanje, koje je, opet, u funkciji vlanosti. Manja ga relativna vlaga zraka ubrzava, a zrak zasien vlagom usporava skupljanje. Beton potopljen pod vodom ima suprotnu pojavu, bujanje. Prethodno bujanje betona potopljenoga u j vodi ne spreava njegovo naglo skupljanje kad je nakon toga izloen suenju na zraku. Na skupljanje utjee vodocementni faktor. Ako je vie vode u betonu, odnosno vei v/c-faktor, bit e i skupljanje vee. Sadraj vode u betonu utjee na skupljanje utoliko to on smanjuje sadraj agregata, koji inae smanjuje skupljanje. Skupljanje betona ovisi o koliini cementnog tijesta u betonu jer se ono dvaput vie skuplja od betona. Betoni diskontinuiranoga granulometrijskog sastava i oni s granulometrijskim sastavom koji sadrava izrazito krupni agregat manje se skupljaju.
15
Skupljanje betona ovisi o dimenzijama elementa. Utjecaj tog imbenika izraava se pomou "srednjeg polumjera (fiktivna debljina) presjeka" hm koji je odnos povrine poprenog presjeka i njegova poluopsega (hm = 2 Ac/u).
Slika 2.10 Skupljanje betona iste vrste u prizmama raznih dimenzija.
Vrijednost koeficijenta skupljanja u odreenom vremenskom intervalu prema EC2: cs ( t, ts ) = cs 0 s ( t ts )

gdje je: cs 0 = s ( f cm ) RH - osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja Koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja:
t ts s ( t ts ) = 2 0.035h + t ts 0
0.5
(2.21) (2.22)
(2.23)
t - starost betona u danima u trenutku promatranja ts - starost betona u danima u trenutku kad se poinje promatrati skupljanje s ( f cm ) = 160 + sc ( 90 f cm ) 106

(2.24)
t-ts stvarno trajanje skupljanja u danima. fcm=fck+8 u (N/mm) srednja tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2) 1.55 sRH za relativnu vlanost 40% RH 99% (na otvorenom) RH = za relativnu vlanost RH 99% (u vodi) +0.25
sRH = 1 RH - koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vlanosti zraka na osnovno skupljanje
100
sc =
4 5 8
za polaganostvrdnjavajuicement za normalnoilibrzo stvrdnjavajuicement za brzo stvrdnjavajui viskokvrijedni cement
Konane vrijednosti skupljanja betona treba poveati za 15% kad je konzistencija svjee betonske mase itka, odnosno smanjiti za 15% kad je konzistencija kruta. Okolina elementa Vlanost (%) 50 Srednji polumjer presjeka hm = 2 Ac/u (mm) 600 150 - 0.60 - 0.50
suha, unutranjost prostorije
16
vlana, na otvorenom
80
- 0.33
- 0.28
Tablica 2.5 Vrijednost skupljanja cs (u %o)
2.1.3.4 Deformacije betona zbog ponavljanog optereenja Optereenje elemenata moe biti jednokratno ili viekratno (ponavljano optereenje). Pri jednokratnom kratkotrajnom naprezanju elementa pojavljuju se primarne deformacije, preteito elastine i manjim dijelom plastine.
Slika 2.11 Dijagram c-c pri ponavljanom optereenju i rastereenju.
2.1.4 Razred okolia Beton u eksploataciji moe biti izloen razliitim djelovanjima. Prema uvjetima u kojima se beton nalazi propisani su minimalni tehnoloki zahtjevi u vezi sastava betona, karakteristine tlane vrstoe, minimalnog zatitnog sloja, vodocementni omjer i sl. prema kojima treba odabirati i projektirati razred betona.
Razred Opis okolia Informativni primjer mogue pojave razreda izloenosti Najmanji razred tlane vrstoe betona C 20/25 Minim. Zatitni sloj cmin (mm)
1. Nema rizika od oteenja Elementi bez armature u neagresivnom okoliu (npr. Nearmirani temelji koji nisu izloeni smrzavanju i odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi) 2. Korozija armature uzrokovana karbonitizacijom Elementi u prostorijama obine vlanosti zraka (ukljuujui kuhinje, XC1 Suho ili trajno vlano kupaonice, praonice rublja u stambenim zgradama); elementi stalno uronjeni u vodu XC2 Vlano, rijetko suho Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni pristup (npr. Zgrade XC3 Umjerena vlanost otvorenih oblika); prostorije s atmosferom visoke vlanosti (npr. Javne kuhinje, kupalita, praonice, vlani prostori zatvorenih bazena za kupanje,) Cikliko vlano I suho Vanjski betonski elementi izravno izloeni kii; elementi u podruju vlaenja XC4 vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke, 3. Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora XD1 Suho ili trajno vlano Podruja prskanja vode s prometnih povrina; privatne garae Bazeni za plivanje i kupalita sa slanom vodom; elementi izloeni XD2 Vlano, rijetko suho industrijskim vodama koji sadre kloride Elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose XD3 Cikliko vlano i suho sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja 4. Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora Izloeni soli iz zraka, ali XS1 ne u direktnom dodiru s Vanjski elementi u blizini obale morskom vodom XS2 Uronjeno Stalno uronjeni elementi u lukama U zonama plime i prskanja XS3 Zidovi lukobrana i molova vode Umjereno zasieno vodom XF1 bez sredstava za Vanjski elementi odleivanje XF2 Umjereno zasieno vodom Podruja prskanja vode s prometnih povrina, sa sredstvom za odleivanje (ali X0 Bez rizika djelovanja 15
C 20/25 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 35/45
20 35 35 40 55 55 55
C 30/37 C 35/45 C 35/45 C 30/37 C 25/30
55 55 55 -
17
XF3
sa sredstvom za odleivanje ili morska voda Jako zasieno vodom bez sredstava za odleivanje Jako zasieno vodom sa sredstvom za odleivanje ili morska voda Slabo kemijski agresivan okoli Umjereno kem. agresivan okoli; konstrukcije u marinama Jako kemijski agresivan okoli Umjereno habanje Znatno habanje Ekstremno habanje
drukije od onog kod XF4); podruje prskanja morskom vodom Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podruju kvaenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke) Prometne povrine tretirane sredstvima za odleivanje; preteno vodoravni elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja se nanose sredstva za odleivanje; parkiraline ploe bez zatitnog sloja); elementi u podruju morske plime; mjesta na kojima moe doi do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije; spremnici tekuih umjetnih gnojiva Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tlu Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silau i korita (lijebovi) za hranjenje ivotinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvoenje dimnih plinova Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu vozila s pneumatskim gumama na kotaima Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim ili tvrdim gumama na kotaima Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim gumama ili elinim kotaima; hidraulike konstrukcije u vrtlonim (uzburkanim) vodama (npr. Bazeni za destilaciju); povrine izloene prometu gusjeniara
C 30/37
XF4
C 30/37
XA1 XA2 XA3 XM1 XM2 XM3
C 30/37 C 35/45 C 35/45 C 30/37 C 30/37 C 35/45
25 45 50
Tablica 2.6 Razredi izloenosti i minimalne vrijednosti razreda betona i zatitnih slojeva.
2.2. elik za armiranje

Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se elici pod nazivom betonski elik ili elik za armiranje. Betonski elik dijeli se prema: profilu, na ice 12 mm i ipke > 12 mm; mehanikim karakteristikama (granica poputanja, vlana vrstoa i rastezljivost pri slomu probnog uzorka na dijelu njegove duine 10), na visoko i normalno duktilne elike; zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod odreenim uvjetima i zavarljiv; povrinskoj obradi pri izvlaenju, na glatki i rebrasti, ukljuujui i zavarene mree; vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obraen i termiki poboljan elik. Proizvoa elika za armiranje garantira ove mehanike karakteristike: karakteristinu vrstou pri kidanju (vlana vrstoa) (ftk); karakteristinu granicu poputanja (fyk); rastezljivost poslije kidanja na duini od 10 (); sposobnost savijanja i povratnog savijanja ipke oko trna odreenog promjera s odreenim kutom savijanja bez pukotina ipke u vlanom i tlanom pojasu; karakteristinu dinamiku vrstou (granicu zamora). Dokaz svih nabrojenih mehanikih svojstava armature obavlja se prema standardima ispitivanja elika za armiranje. Jedan od glavnih uvjeta armiranobetonskih konstrukcija je potpuno sprezanje izmeu betona i elika, to znai da ne smije nastupiti klizanje armature u betonu. Pri malim posminim naprezanjima izmeu armature i betona zadovoljava glatki okrugli presjek. S izradom kvalitetnijeg elika rasla je sila u armaturi, pa je sve vie prijetila opasnost da se elik odijeli od betona. Spreavanje klizanja postie se upotrebom rebrastih ili sukanih profila te sukano rebrastih profila. Rebrasti elici imaju znatno bolju prionljivost od glatkih elika pa doputaju upotrebu veih naprezanja s tim da se mogu oekivati pravilno rasporeene pukotine u betonu manjih irina. Od elika za armiranje zahtijeva se i velika rastezljivost, tj. veliko relativno produljenje prije sloma. Ona je potrebna u prvom redu radi izravnavanja naprezanja u pojedinim ipkama armature na mjestu pukotina. Svojstvo velike rastezljivosti poeljno je i za nekontrolirano preoptereenje konstrukcije,
18
kad velika rastezanja armature izazivaju u betonu iroke pukotine i upuuju na opasnost od sloma. S druge strane, potrebna je velika rastezljivost pri hladnoj izradi kuka i ogiba. eline ipke male rastezljivosti moraju se savijati u uarenom stanju, to znatno oteava rad, a kod nekih vrsta elika time se kvare ili mijenjaju njegova svojstva (hladno obraeni elik). elik koji se rabi za armaturu dobavlja se u ipkama, kolutovima i mreama raznih oblika i presjeka, raznih duljina, a i raznih kvaliteta. Na slici 2.12 prikazano je nekoliko oblika armatura koje se upotrebljavaju u armiranom betonu: Glatka armatura je od prirodnog elika B240, B220 (GA 240/360). Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog elika dobivenoga prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550). Sukani profili su hladno obraeni elici. Mreasta armatura je takoer od hladno obraenih glatkih i rebrastih ica koje se zavaruju tokasto elektrootporom u krutu mreu MAG 500/560 i MAR 500/560. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obraene ice meusobno spojene poprenim ipkama od prirodnog elika i zavarene. Nije doputena za dinamiko optereene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
Slika 2.12 Oblici armature.
Kod nas se je do sada upotrebljavala GA 240/360, rebrasta RA 400/500 i RA 500/550 te mreasta armatura MAG 500/560. Rebrasta armatura isporuuje se u snopovima ravnih ipaka duljine od 12 do iznimno 14m, a po narudbi kupaca profili od 8, 10, 12 i 14 mm u kolutovima duljine do 50 m. Radni dijagram naprezanje-deformacija za meki elik (sl.2.13), vrijednost ftk znai karakteristinu vlanu vrstou elika, a fyk karakteristinu granicu poputanja koja odgovara naprezanju za koje je nepovratna deformacija 0.2%.
19
s
ft fy
Radni dijagram
Racunski dijagram
f tk f td f yk f yd
s
f yd
Racunski dijagram
=arctgE s y u
=arctgE s
=arctgE s uk =10,0%
yd yk
yd
20,0%
Slika 2.13 Radni i raunski dijagrami armature.
Eurokodom 2, odnosno EN 10080, zahtijeva se: - za elik visoke duktilnosti da je uk 5%, (ft/fy)k 1.08, - za elik normalne duktilnosti da bude uk 2.5%, (ft/fy)k 1.05. Za modul elastinosti predlae se stalna veliina Es = 200000 N/mm2, a za temperaturni koeficijent T,s = 10-5 K-1 kod temperatura od - 20o do 200oC. Normama za elik predviaju se dvije vrste betonskog elika razliitih prema duktilnosti: B500H - elik kome je granica poputanja 500 N/mm2 i koji ima visok duktilitet ((ft/fy)k = 1.08, uk > 5.0%), B500N - elik kome je granica poputanja 500 N/mm2 i koji ima normalan duktilitet ((ft/fy)k = 1.05, uk > 2.5%). Vrsta kombinacije Osnovne kombinacije Izvanredne kombinacije (osim potresa) Beton c 1.5 1.3 Armatura i prednapeti elik s 1.15 1.0
Tablica 2.7 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva gradiva.
Usporedba raunskih dijagrama betona i armature prikazana su na slici 2.14. Za primjer su uzeti materijali: f 25.0 = 14.17 N / mm 2 Beton: C25/30 0.85 fcd = 0.85 ck = 0.85 (raunska vrstoa betona) 1.5 c f 500 Armatura: B500 f yd = yk = = 434.78 N / mm 2 (raunska vrstoa armature) s 1.15 Odnos raunskih vrstoa armature i betona u ovom primjeru iznosi: f yd 434.78 = = 30.7 0.85 f cd 14.17
20
f yd armatura B500
fcd
beton C25/30
-2 -3.5 -20
(% )
Slika 2.14 Raunski dijagrami armature i betona.
3. OSNOVE PRORAUNA KONSTRUKCIJA

Konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvedena na nain da tijekom predvienog vijeka trajanja uz zadovoljavajui stupanj pouzdanosti i na ekonomian nain: ostane uporabiva za predvienu namjenu bude u stanju podnijeti sva predvidiva djelovanja i uinke tijekom izvedbe i uporabe Proraun i izvedba konstrukcije moraju biti takvi da se ona ne moe otetiti zbog poara, eksplozije, udara ili ljudske greke nerazmjerno uzroku (mora se ostvarivati razmjernost uzroka i posljedice). Proraunske situacije opisuju okolnosti u kojima konstrukcija ispunjava svoju ulogu a moraju biti dovoljno zahtjevne i tako varirane da obuhvate sve uvjete koji se mogu oekivati tijekom izvedbe i uporabe konstrukcije. Proraunske situacije dijele se na: Stalne situacije svi uvjeti uobiajene uporabe Prolazne situacije povremeni uvjeti, npr. tijekom izvedbe ili popravka Izvanredne situacije iznimni uvjeti ili poar, eksplozija, udar Seizmike situacije potres Proraunski uporabni vijek je pretpostavljeno razdoblje koritenja konstrukcije uz odravanje, ali bez velikih popravaka. Podjela prema proraunskom uporabnom vijeku: Uporabni Klasa vijek Primjer 1 10 g Privremene konstrukcije 2 10-25 g Zamjenjivi dijelovi konstrukcije 3 15-30 g Poljoprivredne i sline konstrukcije 4 50 g Konstrukcije zgrada 5 100 g Spomenike konstrukcije, inenjerske konstrukcije, mostovi
Tablica 3.1 Proraunski uporabni vijek.
Trajnost konstrukcije je njena sposobnost da tijekom svog proraunskoga uporabnog vijeka ostane sposobna za uporabu uz odgovarajue odravanje. Treba biti projektirana ili zatiena tako da se u periodu izmeu uzastopnih pregleda znaajno ne pogora njena uporabljivost. U proraunu treba predvidjeti pristup kritinim dijelovima za pregled izbjegavajui zahtjevna rasklapanja ili onesposobljavanja konstrukcije.
21
Sigurnost neke nosive konstrukcije protiv otkazivanja nosivosti openito je uvjetovana time da njena otpornost R bude vea od ekstremnog djelovanja S, koje e na nju djelovati u vijeku njenog trajanja. Kriterij za odreivanje sigurnosti nosive konstrukcije moe se iskazati na sljedei nain:
R>S (3.1)
Zona sigurnosti ili veliina stanja nosivosti definirana je kao razlika izmeu otpornosti i djelovanja na konstrukciju: Z=R-S (3.2) U pristupima sigurnosti graevina razlikujemo dva osnovna pristupa: deterministiko i probabilistiko poimanje sigurnosti.
Deterministiko poimanje sigurnosti koristilo se u prvim metodama prorauna (metoda doputenih napona). Pretpostavlja sigurnu konstrukciju, kada su naprezanja od vanjskog optereenja manja od propisanih doputenih naprezanja. Doputena naprezanja vezana su s faktorom sigurnosti uz odreene granine veliine (npr. granica poputanja, vrstoa).
Meutim i veliina otpornosti (R) i veliina djelovanja na konstrukciju (S) su i same funkcije nekih drugih veliina tzv. baznih varijabli: R=R(fc,fy, E, I, W, A...) S=S(g, q, w, s...) U deterministikom postupku sve ove veliine tretiramo kao odreene (determinirane) vrijednosti, koje su nam dane propisima, a u probabilistikom pristupu se sve veliine baznih varijabli tretiraju kao sluajne veliine.
Probabilistiko poimanje sigurnosti temelji se na pretpostavci da ne postoji potpuno sigurna konstrukcija. Svaka konstrukcija odnosno element konstrukcije ima neku vjerojatnost otkazivanja nosivosti. Za proraun je potrebno sve varijable statistiki obraditi i koristiti ih u obliku funkcija odreene raspodijele vjerojatnosti. U probabilistikom pristupu dokaz sigurnosti, obzirom na parametre kojima se ulazi u proraun, danas se moe provesti na etiri nivoa: dokaz sigurnosti na razini IV. Dokaz sigurnosti na ovoj razini podrazumijeva proraun konstrukcija s odreenom funkcijom cilja, koja srednje vrijednosti trokova svodi na najmanju moguu mjeru, uzimajui u obzir i mogue tete uslijed otkazivanja nosivosti konstrukcije. Primjena metoda prorauna na ovoj razini, danas se koristi samo kao pomono sredstvo u istraivanjima. dokaz sigurnosti na razini III. To je najvia razina u kojoj se dokaz dostatne nosivosti zasniva na primjeni teorije vjerojatnosti i to tako da se u proraun ukljuuju stvarne funkcije distribucije svih sluajnih veliina i zatim preko viestruke integracije provjerava koja je vjerojatnost otkazivanja nosivosti postignuta. dokaz sigurnosti na razini II. Metoda drugog momenta i prvog reda. To je simplificirani postupak, koji omoguava izbjegavanje viestruke integracije. Sastoji se u tome da se od statistikih podataka sluajnih veliina, koje ulaze u jednadbe graninog stanja, izraunavaju samo srednja vrijednost i standardna devijacija (to je metoda drugog momenta). Za samu raspodjelu usvoje se ve poznate, po mogunosti jednostavne zakonitosti (najee lognormalna). Linearizacijom izraza za jednadbu graninog stanja ( metoda I reda) izrauna se indeks sigurnosti. Indeks sigurnosti je zapravo inverzna funkcija vjerojatnosti otkazivanja nosivosti, ali u ovoj metodi nivo-a II njega se usvaja kao mjeru za stupanj sigurnosti. Indeks m sigurnosti definiran je izrazom: = z
22
dokaz sigurnosti na razini I. Semiprobabilistiki pristup. To je formalno deterministika metoda u postupku identino s dosadanjim dokazom nosivosti pomou graninih stanja. Jedino se unaprijed determinirani parametri u jednadbama graninog stanja utvruju probabilistikom i statistikom metodom. Sd <Rd
U postupcima razine II koristi se parametar koji daje alternativnu mjeru stupnja sigurnosti, tzv. indeks pouzdanosti , koji je povezan s vjerojatnou otkazivanja nosivosti pf preko izraza pf=(-), gdje je funkcija normalne raspodjele. pf 10-1 1.28 10-2 2.32 10-3 3.09 10-4 3.72 10-5 4.27 10-6 4.75 10-7 5.20 10-8 5.62 10-9 5.99
Tablica 3.2 Odnos indeksa pouzdanosti i vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf.
U semiprobabilistikom pristupu sigurnosti pojedine dominantne veliine statistiki se obrauju i determiniraju, a dalje se postupa kao u deterministikom konceptu. Ako sada S i R predstavimo kao funkcije djelovanja i funkcije otpornosti konstrukcije, s funkcijama raspodijele fs i fR, onda su Sq i Rp karakteristine vrijednosti funkcije djelovanja i otpornosti konstrukcije, a mS i mR srednje vrijednosti funkcije djelovanja i funkcije otpornosti. Za vrijednosti djelovanja uzimamo 95% fraktilu, odnosno vrijednost djelovanja e u 95% sluajeva biti manja od Sq, a za vrijednost otpornosti uzimamo 5% fraktilu odnosno vrijednosti otpornosti e samo u 5% sluajeva biti manje od Rp.
Slika 3.1 Probabilistiki pristup sigurnosti.
Sigurnost je ovdje definirana globalnim koeficijentom sigurnosti 0=mR/mS. Ali uzevi u obzir fraktile 95% i 5%, odnosno karakteristine vrijednosti djelovanja i otpornosti vrijedi globalni faktor sigurnosti =Rp/Sq. Veliine Rp i Sq se mogu smatrati deterministikim vrijednostima u semiprobabilistikom poimanju sigurnosti.
Granina stanja su stanja izvan kojih konstrukcija vie ne zadovoljava projektom predviene zahtjeve. Razlikuju se: granina stanja nosivosti GSN (eng. ULS) i granina stanja uporabljivosti GSU (eng. SLS).
Metoda doputenih naprezanja:

S R
(3.3)
23
Gdje je S-vanjski utjecaj, a R- otpornost. Dosadanja metoda graninih stanja prebacila je koeficijent sigurnosti na drugu stranu ove nejednadbe. S R (3.4) Globalni koeficijent sigurnosti u novom propisu rastavlja se na parcijalne koeficijente sigurnosti za djelovanja S i parcijalne koeficijente sigurnosti za otpornost R: (3.5) R S S R Konstrukcija je sigurna ako vrijedi: R S S
(3.6)
Osnove novog postupka prorauna konstrukcija sadrane su u europskoj normi EN 1990, glavnom eurokodu u sklopu usklaene grupe europskih normi za projektiranje konstrukcija -Structural Eurocodes. Metoda graninih stanja je semiprobabilistika metoda u kojoj se po zakonima vjerojatnosti odreuju reprezentativne vrijednosti za djelovanje i karakteristine vrijednosti za otpornost materijala. Tim se vrijednostima pridruuju parcijalni koeficijenti sigurnosti pa se dobivaju raunske vrijednosti. Metoda je slina deterministikoj metodi s tom razlikom da se pojedine veliine odreuju probabilistikim postupcima. Koeficijenti sigurnosti slue da pokriju sve netone pretpostavke koje smo uveli u proraun, kao to su: Netonost procjene stalnog i pokretnog optereenja, Netonost odreivanja vrstoa i deformacija materijala, Netonost usvojenog statikog sustava u odnosu na stvarno ponaanje konstrukcije, Odstupanje raunskih radnih dijagrama od stvarnih za pojedine materijale, Tolerantne greke prorauna, Greke odreivanja kritinih presjeka kod dimenzioniranja konstrukcije, Utjecaj puzanja i skupljanja betona na konanu vrstou, kao i utjecaj nejednolike temperature, Netonosti izvedbe (tolerantna odstupanja vertikalnosti elemenata, netonost dimenzija presjeka, itd.), Netonost u poloaju armature, naroito odstupanje u veliini zatitnog sloja u odnosu na projektiranu statiku visinu presjeka, Moguu koroziju elika, koja utjee na smanjenje nosivosti, Zanemarivanje prostornog djelovanja konstrukcije i zanemarivanje prostornog stanja naprezanja na vrstoe.
GSN (ULS) granina stanja nosivosti stanja koja mogu izazvati ruenje konstrukcije (stanja netom prije ruenja konstrukcije) ili dovode konstrukciju u stanje mehanizma. Tu spadaju: gubitak ravnotee konstrukcije ili njezina elementa promatranih kao kruto tijelo granino stanje sloma ili prekomjerne deformacije kritinog presjeka gubitak ravnotee zbog velikog deformiranja(teorija II. reda) granino stanje sloma uzrokovano zamorom transformacija konstrukcije u mehanizam
24
Metoda graninih stanja temelji se na est pretpostavki: 1. vrijedi Bernoullijeva hipoteza ravnih presjeka, 2. beton u vlanoj zoni uope ne sudjeluje u noenju, 3. ostvarena je dobra prionljivost izmeu armature i betona do sloma, 4. vrijedi raunski dijagram betona c - c, 5. vrijedi raunski dijagram armature s - s, 6. unutarnje sile proraunavaju se po teoriji elastinosti za naponsko stanje I (bez pukotina) Granino stanje sloma: S d Rd Sd - proraunska vrijednost djelovanja Rd - proraunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala) Granino stanje statike ravnotee ili velikih pomaka konstrukcije: Ed,dst Ed,stb Ed,dst - proraunska vrijednost destabilizirajueg djelovanja Ed,stb - proraunska vrijednost stabilizirajueg djelovanja (3.7)
(3.8)
GSU (SLS) granina stanja uporabljivosti podreena su mjerodavnim kriterijima za normalnu upotrebu: granino stanje naprezanja granino stanje trajnosti (ogranienje irina pukotina) granino stanje deformiranja (ogranienje progiba) granino stanje vibracija
Granino stanje uporabljivosti: Ed Cd Ed - proraunska vrijednost djelovanja Cd - granina raunska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformacija, vibracija, naprezanje)
(3.9)
4. DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE
U sklopu europske norme EN 1991 nalaze se dijelovi koji opisuju pojedina djelovanja na konstrukcije kao vlastitu teinu, poar, snijeg, vjetar, temperaturu, djelovanja za vrijeme izvoenja, udar, eksplozije, pritisak zemlje i vode, led, valovi. Norma EN 1991 2 odnosi se u potpunosti na mostove opisujui prometna djelovanja na mostove.
Hrvatska prednorma HRN ENV 1991 - djelovanje: - HRN ENV 1991 2 1 Vlastita teina i uporabna optereenja - HRN ENV 1991 2 2 Poarno djelovanje - HRN ENV 1991 2 3 Snijeg - HRN ENV 1991 2 4 Vjetar - HRN ENV 1991 2 5 Toplinska djelovanja - HRN ENV 1991 2 6 Djelovanja pri izvedbi - HRN ENV 1991 2 7 Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom ili eksplozijom - HRN ENV 1991 3 Prometna optereenja mostova - HRN ENV 1991 4 Djelovanja na silose i spremnike tekuina - HRN ENV 1991 5 Djelovanja od kranova i strojeva
25
U odnosu na dosadanje propise za optereenja odnosno djelovanja Eurokod 1 je daleko sloeniji i razraeniji. Djelovanja na konstrukcije nastaju openito uslijed nekog dogaaja koji moe podrazumijevati graenje, padanje snijega na graevinu, prolaz vozila preko mosta, promjenu temperature okolia ili pojavu potresa ili poara. Na konstrukciji, djelovanja izazivaju uinke djelovanja, odnosno odziv konstrukcije. Djelovanja mogu biti neovisna (djelovanje snijega na tlo) ili ovisna o samoj konstrukciji (djelovanje snijega na pokrov). Osnovni podaci o djelovanjima, na osnovi kojih se dolazi do potrebnih numerikih vrijednosti, mogu se dobiti promatranjem (optereenja snijegom i vjetrom), proraunom prema zakonima fizike (vlastita teina), izborom (maksimalna teina vozila na mostu) i procjenom (izvanredna djelovanja). Podaci o djelovanjima, dobiveni promatranjem ili prema zakonima fizike obrauju se statistikim metodama. U ovisnosti od usvojene fraktile razlikuju se: nazovistalna vrijednost, esta vrijednost, vrijednost djelovanja u kombinaciji, posebno prevladavajueg djelovanja i karakteristina vrijednost djelovanja. Podaci dobiveni izborom ili procjenom openito se ne izraavaju statistikim veliinama ve se uvodi nazivna vrijednost djelovanja. Numerike vrijednosti djelovanja sadre odgovarajue nepouzdanosti pri odreivanju. Osnovni uzroci su velika promjenljivost samog djelovanja (brzina vjetra), nesavrenost modela djelovanja, posebno pri statistikoj obradi malog broja podataka te nepoznavanje budueg razvoja industrije (vozila i oprema). Prema tome osnovna svojstva djelovanja su vjerojatnost pojave, promjenljivost u vremenu i prostoru i druge nepouzdanosti stohastikog ili nestohastikog karaktera.
4.1. Klasifikacija djelovanja
Djelovanja se klasificiraju: Prema promjenljivosti tijekom vremena stalna djelovanja G (vlastita teina, nepokretna oprema (dodatno stalno), pritisak tla, pritisak vode, prednapinjanje, slijeganje oslonaca, deformacije uslijed naina izgradnje konstrukcije) promjenljiva djelovanja Q (uporabno optereenje, optereenje snijegom i optereenje vjetrom, djelovanje temperature, optereenje ledom, promjena razine povrine vode, optereenje valovima) izvanredna djelovanja A (eksplozije, udar vozila, potres, poar, slijeganje i klizanje terena). Stalna optereenja su ona za koje se smatra da e vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku trajanja, ili imati promjenu intenziteta ali su te promjene zanemarive u odnosu na srednju vrijednost. Promjenjiva optereenja su ona za koje je vjerojatno da e djelovati tijekom zadane proraunske situacije te da e imati promjenu intenziteta tijekom vremena. Izvanredna optereenja su openito kratkog vremena trajanja, a vjerojatnost njihovog nastupanja u planiranom vijeku trajanja je mala. Prema mogunosti promjene poloaja u prostoru: nepomina (vlastita teina) slobodna djelovanja (pomina uporabna optereenja, vjetar, snijeg) Prema svojoj prirodi i/ili odzivu konstrukcije: statika djelovanja koja ne izazivaju znaajno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata dinamika djelovanja koja izazivaju znaajno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata
26
Vlastita teina konstrukcije (ili njenih dijelova ili opreme) moe se prikazati pomou jedne karakteristine vrijednosti (Gk), uzevi u obzir da je promjenljivost mala, a proraunava se na osnovi nazivnih izmjera i karakteristinih prostornih teina. Kada promjenljivost nije mala i kada je poznata statistika razdioba, koriste se dvije vrijednosti, gornja (Gk,sup) i donja vrijednost (Gk,inf). Gornja vrijednost ima predvienu vjerojatnost da nee biti premaena, a donja vjerojatnost da ne padne ispod predviene vrijednosti. Promjenjivo djelovanje ima etiri reprezentativne vrijednosti: karakteristina vrijednost (Qk) vrijednost u kombinaciji (0Qk) esta vrijednost (1Qk) nazovistalna vrijednost (2Qk) Vrijednost u kombinaciji (0Qk) uzima u obzir smanjenu vjerojatnost istovremenog djelovanja vie promjenljivih neovisnih optereenja s njihovom najnepovoljnijom vrijednou. Koristi se za provjeru graninog stanja nosivosti i nepovratnog graninog stanja uporabljivosti. Ova kombinacija je vrlo rijetka, u vijeku trajanja konstrukcije dogaa se jedanput ili nijedanput. esta vrijednost (1Qk) koristi se za provjeru graninog stanja nosivosti uzimajui u obzir izvanredna djelovanja i za povratna granina stanja. Ovakva esta kombinacija dogaa se npr. jedanput godinje. Nazovistalna vrijednost (2Qk) takoer se koristi za provjeru graninog stanja nosivosti uzimajui u obzir izvanredna djelovanja te za povratna granina stanja uporabljivosti. Nazovistalna kombinacija dogaa se npr. jedan put tjedno.
Slika 4.1 Promjenjivo djelovanje ima etiri reprezentativne vrijednosti
4.2. Vlastita teina
Vlastita teina graevinskih elemenata razvrstava se kao stalno djelovanje te kao nepomino djelovanje. Proraunava se na temelju prostornih teina i nazivnih dimenzija. Teina nepominih strojeva, elektroopreme, obloge ubraja se u vlastitu teinu isto kao i teina zemlje, izolacije ili zastora. Oprema kojoj poloaj nije tono definiran u vrijeme projektiranja ili primjerice pomini pregradni zidovi mogu se modelirati jednoliko rasporeenim optereenjem. Vrijednosti zamjenskog kontinuiranog optereenja najbolje se procjenjuju na temelju iskustva, razumnim pristupom projektanta. Minimalna vrijednost od 1,0 kN/m2 koristi se za prostorije s uobiajenim pregradnim zidovima i visinama katova.
27
Za eline konstrukcije, karakteristinu vlastitu teinu treba odrediti kao umnoak zbroja nazivnih teina pojedinih elemenata i koeficijenta 1,1, da bi se uzeli u obzir limovi i spojna sredstva u vorovima.
Materijal Armirani beton elik Meko drvo etinari Tvrdo drvo liari Puni zidni elementi od peene gline uplji zidni elementi sa vie od 25 % upljina Vapneno silikatni zidni element amotni zidni elementi Silikatni zidni elementi Fasadni zidni elementi Vapneni mort Produni mort Cementni mort Gipsani mort buka od vapna i cementa Plino-beton za toplinsku izolaciju Beton od pijeska i ljunka Pjeno-beton Zidovi od produnog morta i opeke Zidovi od upljih zidnih elemenata Asfalt Bitumen Katran Keramike ploice Staklo Armirano staklo Gumeni pod PVC podne ploice Teina polunabijenog pijeska Teina polunabijenog ljunka perploa Iverica Voda Zapreminska teina (kN/m3) 25.0 78.5 6.00 8.00 16.00 18.00 8.20 13.50 17.00 18.50 18.00 18.00 12.00 16.00 17.50 18.00 21.00 14.00 18.00 19.00 3.00 6.00 22.5 24.0 6.00 15.00 15.00 19.00 11.50 14.50 24.00 10.00 14.00 11.00 14.00 24.00 25.00 27.00 18.00 16.00 18.00 22.00 16.00 18.00 7.50 8.50 4.50 6.50 10
Tablica 4.1 Zapreminske teine. Pokrovi Dvostruki biber crijep Glineni crijep (utoreni, mediteran...) Betonski crijep Valoviti lim Tablica 4.2 Teine pokrova. Povrinska teina (kN/m2) 0.75-0.82 0.42-0.48 0.44-0.53 0.15
4.3. Uporabna optereenja zgrada
Uporabna optereenja se uglavnom svrstavaju u promjenljiva i slobodna. Uporabno optereenje u zgradama je ono koje proizlazi iz samog koritenja i uglavnom je modelirano jednoliko rasporeenim optereenjem. Karakteristine vrijednosti ove vrste optereenja dane su u ovisnosti o namjeni zgrade, odnosno prostorije. U nekim sluajevima vana su i koncentrirana uporabna optereenja i to sama ili u kombinaciji s kontinuiranim optereenjem.
28
Prostorije u zgradama ovisno o namjeni svrstane su u pet osnovnih razreda i neke podrazrede s odgovarajuim karakteristinim optereenjem. Krovovi koji su pristupani projektiraju se na istu razinu uporabnog optereenja kao i podovi zgrada, dok se krovovi za posebne namjene (slijetanje helikoptera), garae, i povrine s prometnim optereenjem promatraju odvojeno. Koncentrirano optereenje djeluje na bilo kojoj toki poda, balkona ili stubita ili na kvadratinoj povrini, stranice 50 mm. A B C D E Stambene prostorije, odjeljenja u bolnicama, hotelske sobe Uredi Povrine na kojima je mogue okupljanje ljudi (5 podrazreda prema vjerojatnoj gustoi okupljanja i guve) Prodajne povrine Povrine za skladitenje
Tablica 4.3 Razredi povrina u zgradama.
Optereene povrine A - openito - stubita - balkoni B C - C1 - C2 - C3 - C4 - C5 D - D1 - D2 E
qk [kN/m2] 2,0 3,0 4,0 3,0 3,0 4,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 6,0
Qk [kN] 2,0 2,0 2,0 2,0 4,0 4,0 4,0 7,0 4,0 4,0 7,0 7,0
Tablica 4.4 Uporabna optereenja u zgradama.
Uporabna optereenja mostova prometna optereenja obrauju se u posebnom drugom dijelu Eurokoda 1. Uporabna optereenja konstrukcijskih elemenata koji podupiru velike podne povrine reduciraju se odgovarajuim faktorima ovisnim o povrini poduprtoj gredom, ili broju katova koji su poduprti stupom. Za grede: A = 5o/7 + 10m2/A gdje je A povrina poduprta gredom u m2. Za stupove: n = {2 + (n 2)0 }/ n gdje je n broj poduprtih katova. Koeficijent 0 je koeficijent kombinacije definiran u prvom dijelu, Osnove prorauna.
4.4. Optereenje snijegom
Optereenja snijegom proraunavaju se na osnovi karakteristinog optereenja sk, koje odgovara jednolikom snijegu koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno tlo. Ova se vrijednost prilagoava ovisno o obliku krova i utjecaju vjetra na raspodjelu snijega. Optereenje od snijega na krov odreuje se izrazom: s = i Ce Ct s k (4.1)
29
gdje su: sk : karakteristina vrijednost optereenja od snijega na tlo (kN/m2) i : koeficijent oblika optereenja od snijega Ce : koeficijent izloenosti, koji obino ima vrijednost 1,0 Ct : toplinski koeficijent, koji obino ima vrijednost 1,0 Optereenje od snijega djeluje vertikalno i odnosi se na horizontalnu projekciju povrine krova te se odnosi na snijeg koji je prirodno napadao. Optereenje snijegom na tlo zavisi od geografskog poloaja i nadmorske visine lokacije koja se razmatra i dano je na nacionalnoj osnovi u obliku karata s odgovarajuim geografskom lokacijom. Tipina mapa karakteristinog optereenja snijegom na tlo sk dana je na slici.
Tablica 4.5 Karta optereenja snijegom u Hrvatskoj
Uinak geometrije krova uzima se u obzir koeficijentom oblika optereenja snijegom i. Uobiajene geometrije krovova su jednostreni, dvostreni, viestreni i valjkasti krovovi. Tipine vrijednosti koeficijenta optereenja snijegom dane su na slici i u tablici za dvostrene krovove.
I. II. III. IV.
1 2 2 1 1 2
Slika 4.2 Koeficijenti oblika optereenja od snijega dvostreni krovovi
30
Kut nagiba krova Koeficijent oblika 1 Koeficijent oblika 2 Koeficijent oblika 3
0 15 0,8 0,8 0,8 + 0,8/30
15 30 0,8 0,8 + 0,6(15)/30 0,8 + 0,8/30
30 60 0,8(60 - )/30 1,1(60 - )/30 1.6
60 0,0 0,0 -
Tablica 4.6 Koeficijenti oblika optereenja od snijega dvostreni krovovi
Za jednostrene krovove treba uzeti u obzir dva sluaja optereenja, jedno u kojem se puno optereenje snijegom primjenjuje na itavoj povrini krova, i drugo u kojem se pola vrijednosti optereenja snijegom primjenjuje na najnepovoljnijoj polovici krova. Drugi sluaj e rijetko biti kritian. Krovovi s naglom promjenom visine moraju se proraunati na mogunost klizanja snijega s vieg nivoa. U proraunu onih dijelova krova koji su konzolno preputeni preko zidova, mora se uzeti u obzir snijeg koji visi preko ruba krova, kao dodatak optereenja na tom dijelu krova. Ova vrijednost neovisna je o duljini konzole. Da bi se uzeo utjecaj otrog vjetra koeficijent izloenosti moe se uzeti manji od 1,0, a da bi se uzeo u obzir utjecaj gubitka topline kroz krov toplinski koeficijent moe se uzeti manji od 1,0.
4.5. Optereenje vjetrom
Vjetar je promjenljivo slobodno djelovanje. Ovisno o osjetljivosti na dinamiku pobudu primjenjuju se dva postupka za proraun optereenja vjetrom: - pojednostavnjeni postupak primjenjuje se za konstrukcije koje su neosjetljive na dinamiku pobudu te za proraun dinamiki umjereno osjetljivih konstrukcija, primjenom dinamikog koeficijenta cd. - detaljni postupak se primjenjuje za konstrukcije za koje se oekuje da su osjetljive na dinamiku pobudu i kod kojih je vrijednost dinamikog koeficijenta vea od 1,2. Pojednostavnjeni postupak se moe koristiti za: - zgrade i dimnjake visine manje od 200 m, - cestovne i eljeznike mostove najveeg raspona manjeg od 200 m te za pjeake mostove najveeg raspona manjeg od 30 m.
Tlak vjetra na zgrade Tlak vjetra na vanjske povrine we te tlak vjetra na unutranje povrine proraunava se po izrazima: (4.2) we = q ref c e (z e ) c pe ,
wi = q ref c e (z i ) c pi ,
(4.3)
gdje su qref : poredbeni tlak srednje brzine vjetra ce(ze), ce(zi): koeficijenti izloenosti cpe i cpi: koeficijenti vanjskog i unutranjeg tlaka Neto pritisak na povrinu je algebarski zbroj unutranjeg i vanjskog pritiska.
31
a)
negativni
negativni
b)
negativni
negativni
pozitivni
pozitivni unutrasnji tlak
negativni pozitivni
negativni unutrasnji tlak
negativni
c)
W e1
pozitivni
W e2
negativni
d)
pozitivni
negativni
W e1
W e2
Slika 4.3 Tlakovi vjetra na povrine.
Objanjenje pojedinih lanova ovog izraza dano je u nastavku.

Poredbeni tlak srednje brzine vjetra odreuje se izrazom:
q ref =
-
2 v ref
(4.4)
vref: poredbena brzina vjetra : gustoa zraka
Poredbena brzina vjetra odreuje se prema osnovnoj vrijednosti poredbene brzine vjetra vref,0 koja je prikazane u zemljovidu Hrvatske za podruja optereenja vjetrom.
Slika 4.4 Zemljovid Hrvatske s osnovnim poredbenim brzinama vjetra
32
Koeficijent izloenosti uzima u obzir uinke hrapavosti terena (tablica), topografije i visine iznad tla, na srednju brzinu vjetra i turbulenciju. ce ( z ) = cr2 (z ) ct2 (z ) [1 + 2 g I v (z )] (4.5)
-
g: udarni koeficijent Iv(z): intenzitet turbulencije kr: koeficijent terena (zemljita) cr(z): koeficijent hrapavosti ct(z): koeficijent topografije
Kategorije zemljita Otvoreno more ili jezero, s najmanje 5 km otvorene povrine u smjeru vjetra I ravnica bez prepreka Ograeno poljoprivredno zemljite s gospodarskim zgradama, kuama ili drveem Predgraa ili industrijska podruja i stalne ume Gradska podruja u kojima je najmanje 15% povrine prekriveno zgradama ija je srednja visina vea od 15 m kr 0,17 0,19 0,22 0,24 zo[m] 0,01 0.05 0,3 1 zmin[m] 2 4 8 16
I. II. III. IV.
Tablica 4.7 Kategorije zemljita i odgovarajui parametri
Veliine z0 i zmin se koriste za odreivanje koeficijenta hrapavosti. Za ravne terene koeficijent izloenosti se moe odrediti iz slike vezano uz visinu i kategoriju terena. Teren se uglavnom smatra ravnim, osim za lokacije blizu izdvojenih breuljaka i strmih nagiba.
Slika 4.5 Koeficijenti izloenosti kao funkcija visine z iznad tla, za kategorije hrapavosti terena I do IV, kada je ct=1
Koeficijenti vanjskog tlaka cpe za zgrade i njihove pojedine dijelove ovise o veliini optereene povrine A i dani su za optereene povrine od 1m2 i 10m2 u odgovarajuim tablicama kao vrijednosti cpe,1 i cpe,10. Za povrine veliine izmeu 1 i 10 m2 koeficijenti se dobivaju linearnom interpolacijom. Koeficijenti tlaka, vanjski i unutranji, primjenjuju se kako bi se odredio raspored vanjskog i unutarnjeg tlaka i dani su u tablicama za: - vertikalne zidove zgrada pravokutnog tlocrta, - ravne krovove,
33
jednostrene krovove, dvostrene krovove, viestrene krovove, svodove i kupole.
Tipini prikaz dan je za vertikalne zidove zgrada pravokutnog tlocrta na slici gdje je vidljiva podjela po podrujima i u tablici za razliita podruja i za razliite odnose d/h.
TLOCRT PRESJEK d>e
e/5
vjetar A B C
vjetar
d<e
e/5
vjetar
A A
B B
C e=b ili 2h (manja vrijednost)
Slika 4.6 Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove zgrada s pravokutnim tlocrtom Zone d/h 1 4 A Cpe,10 -1,0 -1,0 Cpe,1 -1,3 -1,3 Cpe,10 -0,8 -0,8 B Cpe,1 -1,0 -1,0 C Cpe,10 Cpe,1 -0,5 -0,5 D Cpe,10 +0,8 +0,6 Cpe,1 +1,0 +1,0 Cpe,10 -0,3 -0,3 E Cpe,1
Tablica 4.8 Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove zgrada s pravokutnim tlocrtom po podrujima
Poredbena visina ze za zidove zgrada pravokutnog tlocrta daje se ovisno o odnosu visine i irine zgrade h/b.
h>2b z e =h
z e =h-b b<h<2b z e =h z e =z
h<b z e =h
z e =b
z e =b
Slika 4.7 Poredbena visina ze u ovisnosti od h i b.
34
Za zgrade bez unutranjih pregrada koeficijenti unutranjeg tlaka vezani su uz koeficijent otvora koji se definira kao omjer sume povrina otvora na zavjetrenoj strani i stranama paralelno djelovanju vjetra i sume povrina otvora na svim stranama, strani izloenoj vjetru, zavjetrenoj strani i stranama paralelno djelovanju vjetra. U sluaju ravnomjernog rasporeda otvora, za zgrade priblino kvadratnog tlocrta, mora se koristiti vrijednost cpi=-0,25. Za zatvorene zgrade s unutranjim pregradama ekstremne vrijednosti su cpi = 0,8, ili cpi = -0,5. Proces odreivanja optereenja vjetrom na zgrade prikazan je na dijagramu.
4.6. Toplinska djelovanja
Toplinska djelovanja su promjenljiva slobodna djelovanja, a uz to i neizravna djelovanja. Raspodjela temperature po presjeku na svakom elementu dovodi do deformiranja elementa, a kada je ona sprijeena dolazi do pojave deformacija i naprezanja. Elemente nosive konstrukcije treba projektirati kako se ta naprezanja ne bi premaila, a to se postie ili obuhvaanjem toplinskih uinaka u proraunu ili predvianjem razdjelnica. Veliina toplinskih ovisna je o klimatskim uvjetima ( dnevne i sezonske promjene temperature u zraku, sunano zraenje), poloaju graevine, njenoj sveukupnoj masi, zavrnoj obradi (obloge), a kod zgrada i o grijanju, provjetravanju i toplinskoj izolaciji. Raspodjela temperature izmeu pojedinih konstrukcijskih elemenata moe se ralaniti u etiri osnovne komponente: a) jednolika komponenta temperature TN b) linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os z-z, TMz c) linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os y-y, TMy d) nelinearna raspodjela temperature, TE. Ovo daje samo uravnoteena naprezanja koja ne daju reznu silu na elemente. Deformacije i naprezanja to iz njih proistjeu, ovisna su o geometriji i rubnim uvjetima promatranog elementa, te fizikalnim svojstvima uporabljenog gradiva.
Slika 4.8 Osnovne komponente temperaturne raspodjele
Temperaturne promjene u zgradama Ovaj dio norme obrauje samo toplinska djelovanja koja su rezultat promjena temperature zraka u hladu i sunevog zraenja te daje upute za sva pitanja i pojedinosti koje se moraju razmotriti za svaku pojedinu konstrukciju. Pojedinosti se odnose na: - toplinska djelovanja koja su rezultat nepovoljnog unutarnjeg grijanja, industrijskih procesa, uinaka unutarnje opreme te - ponaanje konstrukcije i njene obloge koje ovisi o vrsti konstrukcije, primijenjenoj oblozi i oekivanom vremenskom zapisu unutarnje i vanjske temperature.
35
Elemente nosivih konstrukcija treba provjeriti kako toplinske promjene ne bi uzrokovale prekoraenje graninih stanja, a to se postie ili obuhvaanjem toplinskih uinaka u proraunu ili predvianjem razdjelnica. Za elemente obloge proraunska duljina izmeu razdjelnica odreuje se prema svojstvima materijala. Materijali obloge moraju biti privreni za konstrukciju tako da omogue razlike u pomacima izmeu razliitih komponenata. Temperaturne raspodjele odreuju se za europske drave uzimajui u obzir izloenost dnevnim promjenama suneva zraenja i dnevni raspon temperature zraka u hladu. Nacionalni dokument za primjenu u sklopu norme HRN ENV 1991-2-5 sadri zemljovide Hrvatske s pripadnim najviim I najniim temperaturama zraka u ovisnosti o nadmorskoj visini.
Slika 4.9 Zemljovid Hrvatske s najviim temperaturama zraka
Nadmorska visina do (m) 100 400 800 1200 1600
I. podruje 39 36 33 30 28
II. podruje 38 36 34 32 30
III. podruje 42 39 36 34 31
IV. podruje 39 39 39 ---
Tablica 4.9 Promjena najvie temperature T max,50 s nadmorskom visinom
36
Slika 4.10 Zemljovid Hrvatske s najniim temperaturama zraka Nadmorska visina do (m) 100 400 800 1200 1600 >1600 I. podruje -26 -23 -20 -17 ----II. podruje -26 -26 -26 -26 -26 -26 III. podruje -17 -19 -21 -23 -24 --IV. podruje -10 -13 -17 -20 -24 -26 V. podruje -16 -18 -19 -21 -23 -24
Tablica 4.10 Promjena najnie temperature T min,50 s nadmorskom visinom
4.7. Potresno djelovanje 4.7.1 Osnovni pojmovi
Potres (engl. earthquake) je prirodna pojava prouzroena iznenadnim oslobaanjem energije u zemljinoj kori i dijelu gornjega plata koja se oituje kao potresanje tla. Potresna opasnost (engl. earthquake hazard) je fizikalna pojava pridruena potresu koja moe biti uzrokom nepovoljnih uinaka na ljude i imovinu. Izraava se kao vjerojatnost pojave potresa odreene jakosti na odreenom podruju u odreenom vremenu tj. p1=p(I, A, t). Potresna otetljivost (engl. vulnerability) je koliina tete prouzroena danim stupnjem opasnosti izraena kao dio vrijednosti oteenog predmeta tj. p2=p(%-tak vrijednosti u kn)
37
Potresni rizik (engl. earthquake risk) je vjerojatnost da e drutvene ili ekonomske posljedice potresa premaiti odreenu vrijednost na mjestu gradnje (lokaciji graevine) ili na odreenom podruju tijekom odreenog razdoblja. Izraava se u novanoj vrijednosti ili u broju rtava potresa (poginulih i ranjenih). Potresni rizik = potresna opasnost x potresna otetljivost p3 = p (I, A, t, Vr) = p1 x p2 Seizmologija je prirodna znanost koja prouava potrese. Seizminost je uestalost pojave potresa na odreenom podruju. arite potresa (hipocentar, ognjite) je zamiljena toka ili podruje u unutranjosti Zemlje gdje je nastao potres. Epicentar je projekcija arita na povrini Zemlje. Dubina arita je udaljenost od epicentra do arita. Magnituda potresa je kvantitativna mjera jakosti potresa izraena osloboenom energijom, neovisno o mjestu opaanja. Rasjed je slabo mjesto u zemljinoj kori na kojem su slojevi stijene raspucali i kliznuli. Izoseista je crta koja povezuje toke na zemljinoj povrini na kojoj je intenzitet potresa jednak. Akcelerogram- zapis potresa, zavisnost ubrzanja (cm/s2) o vremenu. Spektar potresa je obraeni zapis potresa. To je grafiki prikaz kojemu je na osi ordinata omjer spektralnog ubrzanja i najveeg ubrzanja tla, a na osi apscisa period vibracije tla u sekundama. Potresni valovi- u trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do oslobaanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se u okolinu potresni valovi. Oni mogu biti prostorni (u unutranjosti Zemlje) i povrinski (na njezinoj povrini).
Potresi su posljedica stalne dinamike u unutranjosti Zemlje, javljaju se u zonama dodira razliitih geolokih struktura, od kojih su najvee tektonske ploe. Prema teoriji tektonskih ploa zemljina kora i gornji dio plata nisu cjeloviti ve razlomljeni i sastoje se od 15 ploa debljine 50-150 km koje se meusobno pomiu kao kruta tijela. Zbog pomaka dolazi na granicama ploa i u njihovoj blizini do velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa dobro se poklapa s granicama tektonskih ploa. I same tektonske ploe imaju unutar sebe pukotina i rasjeda, razlomljene su na manje dijelove izmeu kojih dolazi takoer do potresa.
Mjerenje potresa Vibracije tla mjere se instrumentima. Ako se njima mjeri ubrzanje, nazivamo ih akcelerometri, ako se mjeri brzina gibanja, nazivamo ih velosimetri, a ako se mjere pomaci, to su seizmometri. Najstariji su seizmografi koji rade na principu njihala.
38
4.7.2 Proraun seizmikih sila Potres se razmatra kao fenomen velike koliine energije i veoma je kratkog trajanja. Seizmiko djelovanje odreuje se preko raunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 475 godina. Raunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju seizmikog rizika i odreuje se na temelju odgovarajuih seizmolokih ispitivanja lokacije graevine ili prema usvojenim vrijednostima za seizmika podruja dravnog teritorija. Raunska ubrzanja tla daju se dravnim propisima.
Podruje intenziteta Raunsko ubrzanje tla
VII 0,1g
VIII 0,2g
IX 0,3g
X Prema posebnim istraivanjima
Tablica 4.11 Raunsko ubrzanje tla za razliita seizmika podruja
Podruja sa ubrzanjem a g 0.05 su podruja malog inteziteta. U sluaju a g 0.02 proraun na potres nije potreban. Statike seizmike sile izvedene su iz inercijalnih sila. Inercijalne sile odgovaraju osnovnom vlastitom periodu konstrukcije. Seizmiko djelovanje obino se predstavlja sa tri komponente (gibanje toke opisuje s dvije horizontalne i jednom vertikalnom komponentom). Primjenom metode spektralnog odgovora graevina se moe analizirati odvojeno za oscilacije u uzdunom, poprenom i vertikalnom smjeru. Povrinsko seizmiko gibanje promatrane toke tla moe se predstaviti pomou spektra odziva, spektra snage ili vremenskog odziva tla. Za odreivanje jedne komponente seizmikog djelovanja obino se koristi spektar seizmikog ubrzanja tla u jednom translatacijskom smjeru. Elastini spektar odgovora (ubrzanja) definira se analitiki i kvalitativno prema slici:
Se(T) agS5 0
4 3
agS 2 A
1 0
D T
0 TC 0 TB 0,5
1,5
2,5
T 3D
3,5
Slika 4.11 Elastini spektar odgovora.
Potresno gibanje se opisuje preko elastinog spektra odziva. Pri proraunu se uvodi korekcijski faktor priguenja. Izrazi za elastini spektar: T (4.6) 0TTB S e (T ) = a g S 1 + T ( 0 1) B TBTTC
Se (T ) = a gS 0
(4.7)
39
TCTTD TDT
T S e (T ) = a gS 0 C T
k1
(4.8)
k2
TC TD Se (T ) = a gS 0 T D T
k1
(4.9)
Se(T) -ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla -osnovno raunsko ubrzanje tla ag S -modificirani faktor tla T -osnovni period osciliranja linearnog sustava TB, TC -granice intervala konstantnog spektralnog ubrzanja -granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima TD 0 -faktor spektralnog ubrzanja k1, k2 -eksponenti koji utjeu na oblik spektra odgovora za TTC -korekcijski faktor priguenja (=1 za viskozno priguenje 5%) 7 = 0.7 (4.10) 2+ - vrijednost viskoznog priguenja dana u postocima koja je obino pretpostavljena sa 5%, a ako nije dana je propisima za razliite materijale Vidljivo je da se spektar ubrzanja modificira sukladno kategorijima tla za koje su dani svi potrebni parametri u tablici 4.12.
kategorija tla A B C S 1,0 1,0 0,9 0 2,5 2,5 2,5 k1 1,0 1,0 1,0 k2 2,0 2,0 2,0 TB 0,10 0,15 0,20 TC 0,40 0,60 0,80 TD 3,0 3,0 3,0
Tablica 4.12 Seizmiki parametri za kategorije tla.
Utjecaji potresa na konstrukciju ovise i o vrsti tla na kojem se konstrukcija gradi. Prema EC8 razlikuju se tri vrsta tla i to: Klasa A, klasaB i klasa C. Svaka klasa ima svoju poklasu. A1-vrsta stijena ili formacija meke stijene koja se prostire iroko i duboko pod uvjetom da nije raspucana u ravnini temeljenja. A2-sloj dobro zbijenog ljunka s malim sadrajem gline i mulja. A3-kruta, dobro konsolidirana glina B1-tlo koje se moe usvojiti kao pouzdano na osnovu mahanikih karakteristika ili vrsta stijena B2-srednje gusti zrnati pijesak ili ljunak B3-srednje vrsta glina koja je dobro konsolidirana C1-rastreseni nepovezani pijesak sa ili bez meuslojeva gline ili mulja C2-glinovita ili muljevita tla Horizontalna seizmika aktivnost se opisuje kroz dvije ortogonalne komponente promatrano neovisno, a prezentirane za isti spektar odziva. Za vertikalnu seizmiku aktivnost doputa se koristiti isti spektar odziva kao i za horizontalno gibanje, ali reduciran faktorom 1. T 0,15s 1 = 0,7
40
0,15s < T < 0,5s 1 = (11/14)-(4/7) T 0,5s T 1 = 0,5 Da bi se izbjegla opsena nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogunost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih elemenata (i drugih nelinearnih efekata) te se koristi linearna analiza koja se zasniva na raunskom spektru odgovora koji je reduciran u odnosu na elastini spektar. Dakle, duktilne konstrukcije mogu se proraunavati uporabom elastolinearnog modela konstrukcije i reduciranog raunskog spektra odgovora. Raunski spektar odgovora dobiva se iz elastinog njegovom redukcijom uz pomo faktora ponaanja q u kombinaciji s modificiranim eksponentima kd1 i kd2 koji ovdje iznose kd1 = 2/3 i kd2 = 5/3. Raunski spektar je jo i normaliziran u odnosu na ubrzanje gravitacije g pa je definiran prema slijedeim izrazima ili slici 4.12:
Sd(T) S0 5 q
4 3
S2 A
1 0
D T
0 TC 0 TB 0,5
1,5
2,5
T 3D
3,5
Slika 4.12 Raunski spektar odgovora.
Raunski spektar odziva se dobiva iz elastinog tako da mu se vrijednost zamijeni recipronom vrijednou faktora ponaanja q. Faktor ponaanja predstavlja duktilnost konstrukcije. Izrazi za raunski spektar: T 1 (4.11) 0TTB S d (T ) = S q 0 1 1 + T B TBTTC
S d (T ) =
1 S 0 q

kd 1
(4.12) ; Sd 0,2
TD T
kd 2
TCTTD TDT
T 1 S d (T ) = S 0 C T q
(4.13)
(4.14)
TC 1 Sd (T ) = S 0 T q D
kd 1
; Sd 0,2
-odnos raunskog ubrzanja tla i gravitacionog ubrzanja. g q-faktor ponaanja
ag
41
Faktor ponaanja odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih lomova u postelastinom podruju deformiranja. Sadri u sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti. Openito se odreuje prema slici 4.13.
Slika 4.13 Seizmiko ponaanje vezano uz faktor ponaanja.
U sluajevima visoke seizminosti nastoji se postii to racionalnija graevina pa je poeljno graevinu projektirati za duktilno ponaanje. To se postie konstrukcijskim i drugim mjerama koje osiguravaju da se takvo ponaanje moe i ostvariti. Eurocode 8 doputa nepovratne deformacije u podruju plastinih zglobova. Duktilni elementi Postelastino ponaanje Ogranieno Duktilno duktilno 1,5 1,2 1,0 1,5 1,2 1,5 1,0 1,2 3,5 2,0 1,0 3,0 2,0 2,5 3,5 1,0 2,0
Armiranobetonski stupovi Vertikalni stup, savijanje Nagnuti tap, savijanje Kratki jaki stup elini stup Vertikalni stup, savijanje Nagnuti tap, savijanje Normalno podupiranje, stup Ekscentrino podupiranje, stup Upornjaci Lukovi
Tablica 4.13 Faktor ponaanja q maksimalne vrijednosti.
Faktor ponaanja q moe se uzeti prema tablici ako je bezdimenzionalna uzduna sila N k = c 0.3 . U sluaju 0.3 k 0.6 vrijednosti q se reduciraju. f c Ac
42
Za k 0.3
q = q0
Za 0.3 k 0.6
q = q 0 k 1(q 0 1) 0.3 Kada k prelazi vrijednost 0.6 ne dozvoljavaju se plastini zglobovi.
Vrijednosti u tablici se mogu primjenjivati samo za pristupane plastine zglobove. Ako nisu pristupani za pregled mora se vrijednost q podijeliti sa 1,4 pri tome da ne bude manji od 1,0. Duktilni stupovi koji su predvieni za disipaciju seizmike energije a kod kojih plastini zglobovi nisu pristupani imaju vrijednost q=2,5 za vertikalne stupove i 1,5 za kose.. Kod stupova na kojima su elastomeri rauna se sa q=1,0. to se tie prorauna u primjeni su: linearna dinamika analiza-metoda spektra odziva, metoda osnovnog tona, alternativne linearne metode (analiza spektralnom snagom i analiza vremenskim redovima), nelinearna vremenska analiza. Proraunski model mosta treba biti takav da primjereno prikae raspodjelu krutosti i mase, tako da se svi znaajniji oblici deformiranja i inercijalnih sila ispravno uzmu u obzir pri analizi seizmikih utjecaja. Za proraun se koriste viemodalna spektralna analiza (metoda raunskog spektra odgovora), pojednostavljena spektralna analiza (metoda osnovnog moda) i neke druge (analiza spektralne snage i analiza vremenskog odziva-time history). Linearna dinamika analiza (Metoda raunskog spektra odgovora) obuhvaa ekstreme dinamikih odgovora svih vanijih oblika osciliranja, a uz primjenu raunskog spektra. Ukupni odgovor se dobiva statistikom metodom kombinacije maksimalnih doprinosa oscilacija. Sve oblike osciliranja koji znaajno doprinose ukupnom odzivu konstrukcije valja uzeti u obzir. Zbroj efektivnih modalnih masa, za razmatrane svojstvene oblike, treba iznositi najmanje 90% ukupne mase konstrukcije. Efektivna modalna masa mk, koja odgovara svojstvenom obliku k, odreena je tako da je posmina sila u bazi Fbk za ton k, koja djeluje u pravcu seizmikih djelovanja, izraena kao: Fbk = S d (Tk )mk g (4.15) Spektralna analiza koristi ordinate proraunskog spektra u zavisnosti od tla. Koristi se u sluajevima kad je dozvoljena linearna analiza. Promatra se ukupan odziv konstrukcije i svi tonovi koji doprinose seizmikom odgovoru. Utjecaj tonova se kombinira tako da max vrijednost uinka potresa (rezna sila, pomak) utjecaja E iznosi:
E=
2 i
(4.16)
gdje je Ei uinak i-tog modalnog odziva. Vjerojatni maksimalni uinak seizmikog djelovanja, zbog istodobne pojave seizmike aktivnosti uzdu osi x, y, z, moe se odrediti uporabom neovisnih maksimalnih uinaka seizmikog djelovanja Ex , Ey i Ez prema izrazu:
2 2 E = Ex + Ey + E z2
(4.17)
Alternativno bit e dovoljno tono rabiti za seizmiko djelovanje najopasniju od slijedeih kombinacija: (4.18) E x + 0.3E y + 0.3E z
43
0.3E x + E y + 0.3E z 0.3E x + 0.3E y + E z gdje su Ex , Ey , Ez seizmika djelovanja u smjeru x, y, z.

Granina stanja nosivosti- kombinacija za seizmiku proraunsku situaciju: S d = S d (Gk , j ) + I AEd + ( 2i Qk ,i ) + Pk i >1 j
(4.19) (4.20)
(4.21)
4.8. Kombinacije optereenja
Proraunske vrijednosti djelovanja dobivaju se mnoenjem reprezentativnih vrijednosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti F. Parcijalnim faktorima uzima se u obzir: - mogunost nepovoljnih odstupanja djelovanja - mogunost netonog modeliranja djelovanja - nepouzdanost u odreivanju uinaka djelovanja Veliina ovih koeficijenata ovisi o tome koje se granino stanje promatra i o vrsti djelovanja. Parcijalni koeficijenti dani su u tablicama za tri sluaja. Sluaj A koji predstavlja gubitak statike ravnotee koristi se na primjer, kada se uzima u obzir ukupna stabilnost. Sluaj B odnosi se na gubitak nosivosti konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata i najee se upotrebljava. Sluaj C vezan je uz gubitak nosivosti tla. Ovdje su prikazani parcijalni koeficijenti sigurnosti koji se koriste za sluaj B i to za granino stanje nosivosti. Za granino stanje uporabljivosti parcijalni koeficijenti sigurnosti su 1,0 osim kad je odreeno drukije. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanje dani su u tablici 4.14. Vrsta djelovanja Promjenljivo Prednapinjanje Djelovanje Stalno G Q P Nepovoljno 1.35 1.5 1.0 ili 1.2 Povoljno 1.0 0 1.0 ili 0.9
Tablica 4.14 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanje za GSN.
U naelu je koeficijent sigurnosti G za cijelu konstrukciju stalna vrijednost osim kada stalno optereenje moe razliito djelovati (povoljno i nepovoljno). Primjer su nosai s prijepustima. U takvom sluaju nepovoljan dio stalnog djelovanja treba pomnoiti s parcijalnim koeficijentom G,Sup = 1,1, a povoljan s G,inf = 0,9. Pri ekscentrinom tlaku kada uzduna sila reducira armaturu dobivenu od savijanja, valja primjenjivati G = 1,0, u kombinacijama optereenja. Kada kombinacija optereenja ukljuuje vie od jednog promjenljivog djelovanja (npr. korisno optereenje i vjetar) parcijalni koeficijenti sigurnosti vezani uz komponente promjenljivog djelovanja mijenjaju se i svako promjenljivo djelovanje osim onog najdominantnijeg, mnoi se sa koeficijentom kombinacije . Ako nije jasno koje promjenjivo djelovanje ima najvei utjecaj, sve kombinacije trebaju biti uzete u obzir. Vrijednost koeficijenata kombinacije ovisi o prilikama, vrsti optereenja, i koritenju zgrade ili openito konstrukcije.
44
Kombinacije za granina stanja nosivosti
Za osnovnu kombinaciju (stalne i prolazne proraunske kombinacije) raunske se veliine djelovanja proraunavaju po izrazu:
S d = S d G , j G k , j + Q Q k ,1 + Q 0,i Q k ,i + i >1 j
( (
) )
Pk
Kombinacija za izvanredne proraunske situacije:

S d = S d G , j G k , j + 11 Q k ,1 + 2,i Q k ,i + Ad + i >1 j
Pk
Kombinacija za seizmiku proraunsku situaciju:

S d = S d G k , j + I AEd + 2i Q k ,i + Pk i >1 j
Gk,j, Qk,i: karakteristine veliine za stalno i promjenljivo optereenje Qk,1: karakteristina veliina nepovoljnog jedinog ili prevladavajuega promjenljivog djelovanja kad istodobno djeluje vie promjenljivih optereenja Pk : karakteristina veliina prednapinjanja 0,i: koeficijenti kombinacije za promjenljiva djelovanja
Specijalnim koeficijentima uzima se u obzir smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja vie nepovoljnih promjenljivih djelovanja ili uestalost ili se promjenljivo svodi na stalno djelovanje. Mnoenjem karakteristinih promjenljivih veliina Qk specijalnim koeficijentima dobiju se reprezentativne vrijednosti. Oni mogu biti:
o - koeficijent kombinacije 1 - koeficijent koji obuhvaa uestalost promjenljivog djelovanja 2 - koeficijent koji promjenljivo optereenje svodi na stalno.
Pribline vrijednosti za specijalne koeficijente dane su u tablici 4.15.

Koeficijenti kombinacije Djelovanje Korisno (stanovi, uredi, trgovine do 50 m2, predvorja , balkoni, bolnice) Korisno (prostor za skupove, garae, zgrade za parkiranje, gimnastike dvorane, predvorja uionica, knjinice, arhivi) Korisno (prostor za izlobe i trgovinu, trgovake i robne kue) Vjetar Snijeg Sva ostala djelovanja
0
0.7 0.7 1.0 0.6 0.6 0.6
1
0.5 0.6 0.9 0.5 0.2 0.5
2
0.3 0.6 0.8 0 0 0
q (kN/m2) 2.5 3.0-5.0 6.0
Kategorije A, B C, D E
Tablica 4.15 Specijalni koeficijenti kombinacije.
45
Kombinacije za granina stanja uporabljivosti
Karakteristina kombinacija: esta kombinacija: Kvazi-stalna kombinacija:
S d = S d G k , j + Q k ,1 + 0,i Q k ,i + Pk i >1 j
)
)
S d = S d G k , j + 11 Q k ,1 + 2,i Q k ,i + Pk i >1 j
S d = S d G k , j + 2i Q k ,i + Pk i j
) (
Pojednostavnjena provjera konstrukcija zgrada
Iz prethodnog poglavlja vidljiv je velik broj moguih kombinacija, od kojih svaka zahtijeva odvojeno prouavanje i analizu. Na sreu, pojednostavnjeni pristup je mogu za uvjete koji su iz prethodnog iskustva poznati kao kritini, i ovakav pristup trebao bi biti zadovoljavajui pri projektiranju veine zgrada. HRN ENV 1991-1 ukljuuje pojednostavnjenje za konstrukcije zgrada u normalnim uvjetima. Pri tome se ukidaju koeficijenti kombinacije i koriste modificirani parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja. Ovi izrazi ukljuuju jedno stalno djelovanje, koje openito podrazumijeva vlastitu teinu. Stalno djelovanje kombinira se s odgovarajuim promjenljivim optereenjem, uporabnim, snijegom i vjetrom. Za jednostavne podne i krovne konstrukcije dominantno djelovanje je gravitacijsko (vlastita teina i uporabno optereenje za podove, vlastita teina i snijeg za krovove), ali za okvirne konstrukcije mora se obavezno uzeti u obzir i dodatno optereenje vjetrom. Tako su tipine kombinacije optereenja, za sluajeve gdje su sva djelovanja nepovoljna, dane za: -granino stanje uporabljivosti: stalno + uporabno (ili snijeg): stalno + uporabno (ili snijeg) + vjetar: -granino stanje nosivosti: stalno + uporabno (ili snijeg): stalno + uporabno (ili snijeg) + vjetar: 1.35 Gk + 1.5 Qk 1.35 Gk + 1.35 Qk Gk + Qk Gk + 0,9 Qk
U nekim sluajevima, odreena optereenja mogu imati povoljno djelovanje. Na primjer, stalno optereenje moe pomagati u otpornosti od prevrtanja ili vjetra, i uporabno optereenje u srednjem rasponu kontinuirane grede moe ublaiti savijanje u susjednim rasponima. U ovim sluajevima nia vrijednost (inferiorna inf) parcijalnog koeficijenta sigurnosti treba se koristiti uz povoljno djelovanje. U praksi, za uvjete koje odgovaraju klasi B, uporabna optereenja koja su povoljna jednostavno se zanemaruju (inf = 0) dok se za stalna djelovanja otporna na uinke vjetra koristi parcijalni koeficijent 1.0.
5. DIMENZIONIRANJE PREMA GRANINOM STANJU NOSIVOSTI

5.1. Uvod
Uvjet nosivosti presjeka zadovoljen je ako je raunska vrijednost utjecaja (unutarnje sile) Sd manja od odgovarajue raunske nosivosti presjeka Rd ili jednaka njoj: (5.1) Sd Rd
46
Dimenzioniranje presjeka izvodi se tako da se iz jednadbe ravnotee odrede dimenzije presjeka i koliina armature: Sd = Rd (5.2)
5.2. Elementi naprezani na savijanje 5.2.1 Jednostruko armirani pravokutni presjek Izrazi za dimenzioniranje dobiju se iz uvjeta ravnotee koji za savijanje glasi: Msd = MRd gdje je: Msd = (g,i Mg,i + q Mq,1 )+ p Mp - raunski moment savijanja (5.3) MRd = Fc z = 0.85 v x b fcd z = Rd b d2 fcd - raunski moment nosivosti presjeka v - koeficijent punoe x = d - udaljenost neutralne osi od tlanog ruba z = d - krak unutranjih sila Rd - bezdimenzijska vrijednost za moment nosivosti. Uvrtavanjem izraza za raunske momente u jednadbu (5.3) dolazi se do formule za bezdimenzijsku vrijednost momenta savijanja: M sd (5.4) sd = = rd = 0.85 v b d 2 f cd gdje je
c2 - koeficijent udaljenosti neutralne osi od tlanog ruba s1 + c2
(5.5)
0.85fcd x Fc z
n.os h d As1 b d1
s1
Fs1
Slika 5.1 Dimenzioniranje na moment savijanja.
c deformacija betona na tlanom rubu s1 deformacija armature u teitu vlanih ipki

Fs1 sila u vlanoj armaturi Fc sila u betonu Izraz za potrebnu vlanu armaturu dobije se iz uvjeta ravnotee: M Sd = Fs1 z = f yd A s1 z
A s1 = M Sd M Sd = z f yd ( d)f yd
(5.6) (5.7)
Pet osnovnih mogunosti naprezanja ovisit e o deformacijama betona i elika:
47
-3,5% As2
2 3
d2
c2
h d d-d2
4 5
As1
d1
s1
20%
Slika 5.2 Dijagrami deformacija.
3%
0 -2%
c1
1. Ekscentrini vlak s malim ekscentritetom, elik je potpuno iskoriten. 2. Savijanje ili savijanje s uzdunom vlanom silom, elik je potpuno iskoriten, beton dostie granine deformacije. 3. Savijanje ili savijanje s uzdunom tlanom silom, beton i elik su potpuno iskoriteni. 4. Ekscentrini tlak, beton je potpuno iskoriten, elik dostie graninu deformaciju 5. Ekscentrini tlak s malim ekscentricitetom, cijeli presjek je u tlaku, deformacije u betonu ograniuju se od -3,5 -2,0 o/oo.
1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0 0 0.05 0.1 0.15 0.2
Sd
0.25
Slika 5.3 Funkcija ovisnosti koeficijenta neutralne osi i kraka unutarnjih sila o Sd.
Vrijednosti koeficijenta neutralne osi i kraka unutarnjih sila odreene su za razliite vrijednosti deformacija na gornjem i donjem rubu presjeka (s1i c2) prema slici 5.2, i dane u tablinom obliku. Funkcionalna ovisnost koeficijenata i prikazana je na slici 5.3 i moe se dobro interpolirati polinomom drugog stupnja. Maksimalno odstupanje za funkciju iznosi 1%. 2 (5.8) = 0.992 - 0.475 Sd - 0.938 Sd (5.9) Izrazi 5.8 i 5.9 mogu se upotrijebiti u probabilistikom proraunu potrebne armature kad je potrebno napisati izraze u zatvorenom obliku. Da bi se osigurala sposobnost rotacije presjeka (duktilnost), Eurokodom 2 propisuje se dodatni uvjet da odnos x/d ne prekorai limitiranu vrijednost: lim =0.45=(x/d)lim za razrede betona do C35/45 lim =0.35=(x/d)lim za razrede betona od C40/50 i vie lim =0.25=(x/d)lim kod primjene teorije plastinosti za proraun unutarnjih sila u ploama.
2 = 0.029 + 1.045 Sd + 2.492 Sd
48
Razred betona C
C35/45 C40/50
lim 0.252 0.206
lim 0.813 0.854
lim 0.45 0.35
c2 ()
-3.5 -3.5
s1 ()
4.278 6.5
Tablica 5.1 Limitirane vrijednosti ovise o razredu betona.
Ukoliko je proraunski moment savijanja vei od limitiranog MSd>MRd,lim potrebno je poveati visinu presjeka. Ako to nije mogue presjek se moe dvostruko armirati.
5.2.2 Dvostruko armirani pravokutni presjek Ukoliko je MSd>MRd,lim ili ( Sd > lim ) presjek se mora dvostruko armirati. Presjek je potrebno armirati i u tlanoj zoni.
s1
d1
s1
x1
N. OS
Fs
z
x1
h d d-d2
As2
d2
bw
Fc 0.85fcd
Slika 5.4. Dvostruko armirani presjek za negativni moment savijanja.
Najvei moment savijanja koji jednostruko armirani presjek moe preuzeti je: M Rd,lim = lim b w d 2 f cd
(5.10)
Tlana armatura poveava duktilnost, ali ukupna armatura mora biti manja od 4% presjeka betona. Koeficijent armiranja cjelokupnog presjeka: A s1,max + A s 2,max max = 0,04 bw h Ukupna vlana armatura sastoji se od dva dijela: As1=As1,lim+As2 (5.11) Vlana i tlana armatura dane su izrazima: M Rd,lim M M Rd,lim -vlana armatura A s1 = + Sd ( lim d)f yd (d d 2 )f yd
A s2 = M Sd M Rd,lim (d d 2 )f yd
(5.12) (5.13)
- tlana armatura
Kako bi osigurali tlanu armaturu od izvijanja, u dvostruko armiranom presjeku utjecaj tlane armature na njegovu nosivost moe se uzeti u obzir ako je ona povezana sponama na razmaku: sw15 ( - promjer ipke tlane armature) i ako je zadovoljen uvjet x 2d2 (x - udaljenost neutralne osi od tlanog ruba presjeka, d2 -udaljenost teita tlane armature od ruba presjeka). Poveanjem armature smanjujemo duktilnost presjeka. Eurokod 8 daje slijedee klase duktilnosti:
49
f Visoka H s1, max = 0,35 cd s 2 + 0,0015 f yd s1
(5.14) (5.15) (5.16)
f Srednja N s1, max = 0,65 cd s 2 + 0,0015 f yd s1

Niska L s1, max = 0,75 max = 0,03
5.2.3 Dimenzioniranje T-presjeka na moment savijanja Kod ploa s rebrima proraunska irina ploe ovisi o dimenzijama ploe i rebra, o vrsti optereenja, rasponu, uvjetima na leajevima i poprenoj armaturi. Za proraun unutarnjih sila, kada se ne zahtijeva velika tonost (npr. kontinuirani nosai u zgradama), moe se pretpostaviti stalna irina du itavog raspona.
Slika 5.5 Sudjelujua irina grede T-presjeka.
L0 10 Proraunska irina ploe, beff, za unutarnju gredu T-presjeka uzima se iz dva uvjeta: b1 + b w + b 2 beff L0 L L + bw + 0 = 0 + bw 10 5 10 gdje su: b1 i b2 - polovica svijetlog razmaka rebara lijevo, odnosno desno od rebra. L0 - razmak nul-toaka mom. dijagrama (za prvo polje L0=0.85L, za srednje L0 =0.7L, a za prostu gredu L0 =L, za konzolu L0 =2L). Proraunska irina ploe, beff, za rubnu gredu uzima se iz dva uvjeta: b1 + b w beff L0 + bw 10 m i bi ; m i
Za pozitivni moment b=beff: sd = Za negativni moment b=bw: sd = Potrebna armatura: A s1 =

M Sd ( d) f yd
polje M Sd ; Uz uvjet da neutralna os prolazi kroz plou (xhf) beff d 2 f cd leaj M Sd ; b w d 2 f cd
50
Kod pozitivnog momenta savijanja, kad neutralna os prolazi kroz plou ili njezinim donjim rubom, presjek se rauna kao greda dimenzija beff/h. Poprena armatura rauna se za irinu rebra bw.
Slika 5.6 Dimenzioniranje T-presjeka na pozitivan moment savijanja..
Slika 5.7 Dimenzioniranje T-presjeka na negativan moment savijanja.
Ukoliko kod dimenzioniranja na pozitivan moment savijanja neutralna os prolazi kroz rebro (x>hf) tada postoje dva sluaja: 1. Za beff 5bw -moe se zanemariti dio rebra ispod ploe, te tada cijelu tlanu silu preuzima ploa, tj.pojasnica T-presjeka. polje M Sd Potrebna armatura: A s1 = h (d f )f yd 2 Tlana naprezanja ne smiju premaiti raunsku vrstou betona proraunska: polje M Sd cd = 0.85 f cd hf (d ) ( beff h f ) 2 2. Za beff <5bw - takav T-presjek treba raunati tako da se tlani dio presjeka zamijeni pravokutnikom irine bi kojem neutralna os prolazi donjim rubom. bi = bbeff Koeficijent b pronalazi se u tablici ovisno o: hf/d i beff/bw , te =x/d koji se uzima za c2=- 0.0035 i s1= 0.01. Nakon toga provodi se dimenzioniranje kao za pravokutni presjek bi/h. Minimalna povrina armature za T-presjek rauna se prema izrazu: Polje: A s1,min = 0.6 b w d / f yk 0.0015 b w d Leaj: A s1,min = 0.0015 beff d Maksimalna povrina armature za T-presjek u polju rauna se prema izrazu:
51
A s1,max = 0.85
f cd beff h f f yd
5.2.4 Minimalna armatura Slom slabo armiranih presjeka nastaje trenutano. Da se takav slom ne dogodi potrebno je presjek armirati minimalnom armaturom. Koliina armature u vlanoj zoni mora biti tolika da primi silu vlaka koju prije pojave prve pukotine preuzima vlana zona betona. Minimalna armatura je armatura momenta prve pukotine. Wc f ct,m M cr (5.17) A s1,min = = z f yk (0.9 d) f yk
A s1,min f yk (0.9 d) = Wc f ct,m
(5.18)
Wc - moment otpora betonskog presjeka f ct,m - srednja vlana vrstoa betona. Za pravokutni presjek: z=0.9*d- krak unutarnjih sila 2 b h 2 b (1.1 d ) Wc = = = 0.2 b d 2 6 6 f ct,m 0.1 f ck
A s1,min f yk 0.9 d = 0.1 f ck 0.2 b d 2 f ck bd f yk Prema HRN ENV 1992-1-1 minimalna armatura odreuje se po izrazu: A s1,min = 0.6 b t d / f yk 0.0015 b t d (fyk u N/mm2) A s1,min = 0.022
(5.19) (5.20) (5.21) (5.22) (5.23)
gdje je bt srednja irina vlane zone. Iz uvjeta duktilnosti, kako ne bi dolo do krtog loma, odabrana armatura mora biti vea od minimalne i manja od maksimalne.
5.2.5 Maksimalna armatura Prema HRN ENV 1992-1-1 maksimalna armatura odreuje se po izrazu: A s1,max = 0.04 b d
(5.24)
Prema kriteriju za poloaj neutralne osi, maksimalna armatura za jednostruko armirani presjek: f za C 35/45 (x/d 0.45) A s1,max = 0.238 ck b d (npr. za C25 i B500 As1max=1.19%bd) fy
f ck b d (npr. za C40 i B500 As1max=1.48% bd) fy Maksimalna armatura za dvostruko armirani presjek odreuje se iz dva kriterija: 1. Vlana armatura mora biti manja od 2% betonskog presjeka: A s1,max = 0.02 b d
za C 40/50 (x/d 0.35)
A s1,max = 0.185
2. Maksimalni moment mora biti manji od 1.5 M Rd,lim : za C 35/45 (x/d 0.45)
A s1,max = 0.356 f ck b d (npr. za C25 i B500 As1max=1.78%bd) fy
52
za C 40/50 (x/d 0.35)
A s1,max = 0.277
f ck b d (npr. za C40 i B500 As1max=2.00% bd) fy
5.3. Elementi naprezani uzdunom silom 5.3.1 Centrino tlano naprezani elementi
Kratki elementi, odnosno elementi kojima je vitkost 25, te odnos stranica h 4b, proraunavaju se ne uzimajui u obzir imperfekcije: h b ; emin 30 30 imperfekcije od netonosti izvedbe. 20mm
Slika 5.8. Popreni presjek naprezan centrinom tlanom silom.
Uz pretpostavku zajednike nosivosti betona i elika izraz za centrino optereen element glasi: NSd NRd (5.25) NSd = A c c + A s s Za punu iskoritenost betona c = -2.0 i elika proizlazi: (5.26) NSd = A c 0.85 f cd + A s f yd Potrebna uzduna armatura prema EC2 rauna se po izrazu: N A c 0.85 f cd (5.27) A s = Sd f yd Izraz definiran prema EC2 nije na strani sigurnosti jer ne oduzima povrinu armature od povrine betona. Toniji izraz glasi: NSd = (A c A s ) c + A s s = (A c A s ) 0.85 fcd + A s f yd (5.28) Potrebna armatura za presjek optereen centrinom tlanom silom iznosi: N A c 0.85 f cd A s = Sd f yd 0.85 f cd Minimalne dimenzije tlanih elemenata jesu: 20 cm - za stup izveden na licu mjesta 14 cm - za predgotovljeni tlani element. Minimalna povrina uzdune armature prorauna se po izrazu: As,min = 0.15 Nsd/fyd 0.003 Ac a za najmanji profil treba uzeti 12 mm. Maksimalna koliina armature na mjestu nastavaka moe biti:
53
(5.29)
(5.30)
As,max = 0.08 Ac Najmanji profil spona je 6 mm, ali ne manji od 1/4 (uzdune armature). Razmak spona treba biti: e b 12 300 mm gdje je: b - manja stranica presjeka - promjer najtanje uzdune ipke. Razmak spona treba reducirati faktorom 0.6: - iznad grede ili ploe oslonjene na stup i ispod nje na duini vee dimenzije stupa - na mjestu nastavaka uzdunih ipki profila veih od 14 mm.
(5.31)
Svaku ipku ili grupu ipki u kutu presjeka valja sponama pridrati od izvijanja. Do 5 ipki u kutu ili blizu njega moe se osigurati od izvijanja jednom sponom. U stupovima poligonalnog presjeka mora se, u svakom njegovu kutu, predvidjeti barem jedna uzduna ipka, a u onima krunog presjeka barem 6 uzdunih ipki jednoliko rasporeenih po opsegu spona.
Slika 5.9. Razmak poprene armature stupa.
Naprezanje u betonu i armaturi kod centrino tlano optereenog presjeka: NSd = Fc + Fs c = s
(5.32) (5.33)
54
(5.34) Es E (5.35) s = s c = e c E cm (5.36) NSd = (A c A s ) c + A s s (5.37) NSd = (A c A s ) c + A s e c Naprezanje u betonu u trenutku optereenja t=0. NSd NSd N (5.38) c = = = Sd (A c A s ) + A s e A c + A s ( e 1) A id Idealna povrina poprenog presjeka: (5.39) A id = A c + A s ( e 1) = A c + ( e 1) A (5.40) = s Ac Vremenom, zbog puzanja i skupljanja, beton se skrauje, naprezanje u betonu se smanjuje a naprezanje u armaturi raste. Utjecaj puzanja betona moe se priblino uzeti preko efektivnog modula elastinosti: E cm (5.41) E c,eff = 1.0 + (t , t 0 ) Odnos modula elastinosti elika i betona: e = Es / E cm za t=0 (5.42) e = Es / E c,eff za t= (5.43) E cm
5.3.2 Centrino vlano naprezani elementi
Slika 5.10. Popreni presjek naprezan centrinom vlanom silom.
Sve sile vlaka preuzima armatura. Potrebna uzduna armatura rauna se po izrazu: NSd NRd N Sd = As s = As f yd
As = NSd f yd
(5.44) (5.45) (5.46)
5.4. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka pomou dijagrama interakcije
Armiranobetonske presjeke naprezane ekscentrinom tlanom ili vlanom silom vrlo je jednostavno dimenzionirati upotrebom dijagrama interakcije. Ovi dijagrami konstruirani su za pravokutne i okrugle presjeke naprezane oko jedne glavne osi i oko dvije glavne osi sa i bez uzdune sile.
55
Slika 5.11. Popreni presjek, dijagrami deformacija i naprezanja.
Dijagrami interakcije konstruirani su upotrebom jednadbi ravnotee: Nsd = NRd Msd = MRd Uvrtavanjem vrijednosti za raunske nosivosti dolazi se do formula za bezdimenzijske vrijednosti: N Sd (5.47) b d f cd MSd Sd = (5.48) b d 2 f cd Iz dijagrama interakcije oita se mehaniki koeficijent armiranja . f 1 = 1 yd - mehaniki koeficijent armiranja vlane armature. f cd f 2 = 2 yd - mehaniki koeficijent armiranja tlane armature. f cd Dijagrami interakcije su napravljeni za ekscentrini tlak i vlak, za razliite vrstoe armature, za razliite omjere d1/h (d2/h) te za razliite odnose tlane i vlane armature =As2/As1. Za simetrinu armaturu koeficijent =1.
Sd =
Potrebna armatura rauna se po izrazu: f A s1 = cd b h f yd A s2 = A s1

5.5. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka na ekscentrini tlak
(5.49) (5.50)
Proraun se moe provoditi prema postupku Wuczkowskog upotrebom tablica za dimenzioniranje pravokutnih presjeka naprezanih na savijanje.
56
Slika 5.12. Presjek optereen na ekscentrini tlak.
MSds = MSd + NSd zs1 MSds Sd = b d 2 f cd M N A s1 = Sds Sd z f yd f yd Ukoliko je MSd>MRd,lim ili ( Sd > lim ) presjek se mora dvostruko armirati. M Rds,lim M M Rds,lim N Sd A s1 = + Sds ( lim d)f yd (d d 2 )f yd f yd M M Rds,lim A s2 = Sds (d d 2 )f yd
5.6. Dimenzioniranje pravokutnih presjeka na ekscentrini vlak 5.6.1 Vlana sila djeluje izmeu armatura (mali ekscentricitet)
(5.51) (5.52) (5.53)
(5.54) (5.55)
Cijeli je presjek optereen na vlak (mali ekscentricitet). Raunska vlana sila se u odnosu udaljenosti dijeli na sile u armaturi.
Slika 5.13. Element optereen ekscentrinom vlanom silom.
Potrebna armatura: N e1 gornja armatura (prema slici) A s1 = sd f yd e1 + e 2

A s1 = N sd e 2 donja armatura (prema slici) f yd e1 + e 2
(5.56) (5.57)
57
5.6.2 Vlana sila djeluje izvan presjeka (veliki ekscentricitet) Proraun se moe provoditi prema postupku Wuczkowskog upotrebom tablica za dimenzioniranje pravokutnih presjeka naprezanih na savijanje.
Slika 5.14. Presjek optereen na ekscentrini vlak.
Moment savijanja s obzirom na teite vlane armature bit e: MSds = MSd NSd zs1 MSds Sd = b d 2 f cd M N A s1 = Sds + Sd z f yd f yd Ukoliko je MSd>MRd,lim ili ( Sd > lim ) presjek se mora dvostruko armirati. M Rds,lim M M Rds,lim N Sd A s1 = + Sds + ( lim d)f yd (d d 2 )f yd f yd M M Rds,lim A s2 = Sds (d d 2 )f yd
(5.58) (5.59) (5.60)
(5.61) (5.62)
5.7. Lokalna tlana naprezanja
Lokalna tlana naprezanja pojavljuju se u podruju elementa gdje se predaje vanjska sila u element preko smanjene povrine. Lokalni tlani naponi pojavljuju se u podruju elementa gdje se predaje vanjska sila u element preko smanjene povrine. Na primjer na mjestu uvoenja sile prednapinjanja, ili kod leajeva na mostu. Lokalni tlana naprezanja rasprostiru se u dubinu elementa, pa je na dubini z d njihova raspodjela priblino konstantna po cijeloj irini elementa. Tlak se rasprostire u oba pravca.
58
Slika 5.15 Rasprostiranje tlanih naprezanja
Za vee dimenzije presjeka elementa na koje djeluje lokalno naprezanje koje moe biti i nesimetrino ili za djelovanje vie lokalnih naprezanja, povrina rasprostiranja moe biti i manja od povrine presjeka elementa, pa ju je za svaki konkretan sluaj djelovanja potrebno odrediti. Nagib rasprostiranja uzima se priblino 1:2, s tim da bude b1 3b0 i d1 3d0 Zbog otklona trajektorija tlaka z dolazi do pojave vlanih naprezanja x okomito na trajektorije tlaka. Do dubine z 0.1d1 od povrine naprezanja x su tlana, a za dubine z > 0.1d1 ona su vlana. Najvea su vlana naprezanja na dubini z = 0.6d1. Ona se mogu dobiti prema empirijskom izrazu: F (d d ) x 0.508 0 1 2 0 (5.63) b1 d1 Ukupna vlana sila cijepanja u elementu na visini elementa z izraunava se iz odnosa: F d d d Fq : 0 = 1 0 : 1 (5.64) 2 4 4 2
Slika 5.16 Dijagram naprezanja.
59
Iz ega je:
d (5.65) Fq = 0.25 F0 1 0 d1 Tako dobivena sila cijepanja neto je manja od izraunane po empirijskoj formuli koja se preporuuje za upotrebu: d (5.66) Fq = 0.3 F0 1 0 d1 Raunska sila cijepanja bit e: Fqd =1.35FqG+1.5FqQ. a poprena armatura u obliku spona: F Asw = qd (5.67) f yd
Za drugi smjer proraun je analogan.
Slika 5.17 Povrine rasprostiranja nesimetrinih tlanih naprezanja.
5.8. Poprena armatura u gredama
Proraun elemenata na poprene sile provodi se prema poboljanoj Mrsch-Ritterovoj analogiji s reetkom. Prema toj metodi pretpostavlja se da jedan dio poprene sile preuzima beton i uzduna armatura, a preostali se dio prihvaa sponama ili kosom armaturom (Standardna metoda). Prema drugoj metodi (Metoda slobodnog odabira nagiba tlanih tapova), nosivost betona se ne uzima u obzir, ve se uzima blai kut nagiba tlanih dijagonala od 45. Time se dobiva manja poprena armatura ali se poveava uzduna armatura ili dolazi do veeg pomaka dijagrama vlanih sila.
60
Slika 5.18 Mrschova reetka - nosivi mehanizam s vertikalnim sponama.
Slika 5.19 Mrschova reetka - nosivi mehanizam s kosim sponama.
VSd raunska poprena sila VSd = ( VG G + VQ Q )

VRd raunska nosivost na poprene sile Raunska poprena sila proraunava se na udaljenosti a od osi leaja: = VSd a ( G g + Q q ) = VSd a q sd VSd
b a = lez +d 2
Uvjet nosivosti na poprene sile: VSd VRd
(5.68)
(5.69)
i moe se nalaziti u slijedeim granicama:

KONSTRUKTIVNA POPR. ARMATURA PRORAUN POPR. ARMATURE NEDOPUTENO PODRUJE
V Sd Rd1 V V wd
V Rd2
V Sd
Slika 5.20 Podruja poprenih sila.
Proraunska nosivost na poprenu silu elementa bez poprene armature dana je izrazom: VRd1 = (5.70) Rd k (1.2 + 40 1 ) + 0.15 cp bw d
gdje je: Rd - raunska posmina vrstoa betona C 12/16 16/20 20/25 25/30 0,18 0,22 0,26 0,30 Rd
30/37 0,34
35/45 0,37
40/50 0,41
45/55 0,44
50/60 0,48
Tablica 5.2 Raunska posmina vrstoa betona
61
k =1.6d 1.0 korekcijski faktor kojim se poveava nosivost na poprene sile (d je u metrima) A 1 = sl 0.02 - koeficijent armiranja uzdune armature sidrene za najmanje (d+lb,net) iza bw d promatranog presjeka. cp =(1.35N G +1.5N Q )/ A c - sredinje tlano naprezanje Proraunska nosivost tlanih tapova je: VRd2 = 0.5 f cd b w z gdje je: - koeficijent redukcije tlane vrstoe betonskih tlanih tapova f =0.7 ck , fck i 200 dani su u N/mm2, 0.5<0.7 200 b w - najmanja irina presjeka u vlanoj zoni z=0.9d - krak unutarnjih sila Kad je element naprezan uzdunom tlanom silom VRd 2 se umanjuje prema izrazu: VRd 2 =1.67 VRd 2 (1 cp,eff / f cd ) VRd 2
(5.71)
(5.72) (5.73)
cp,eff = ( NSd f yk As2 / s ) / A c
Kako se pukotine javljaju u smjeru tlaka, a da ne bi dolo do drobljenja betona mora vrijediti: VSd<VRd2. U protivnom nuno je poveati presjek grede (visinu ili irinu) ili razred betona. Poprenu armaturu potrebno je proraunati za prihvaanje poprenih sila ako je: VRd1<VSdVRd2 (5.74)
Slika 5.21 Reducirani dijagram poprenih sila na primjeru grede s jednim prepustom.
62
Na slici su prikazana podruja poprenih sila. U podruju 1, gdje je poprena sila VSd<VRd1 postavlja se minimalna armatura. U podruju 2 gdje je VRd1<VSdVRd2 potrebno je proraunati poprenu armaturu. Granica izmeu podruja je VRd1, a udaljenost od osi leaja do granice x odreuje se: V VRd1 (5.75) VRd1 = VSd q Sd x x = Sd qSd Dvije su metode za proraun poprene armature u gredama: Standardna metoda i Metoda slobodnog izbora nagiba tlanih tapova. U obje metode pretpostavlja se profil spona i njihova reznost te se proraunava potreban razmak pretpostavljenih spona.
a) Standardna metoda Standardna metoda pretpostavlja nagib tlanih tapova u betonu od 45. Obuhvaa kontrolu nosivosti tlanih tapova (VSdVRd2) i proraun poprene armature koritenjem uvjeta ravnotee: VSd = VRd = Vcd + Vwd Asw fyw,d z - dio poprene sile koji preuzimaju vertikalne spone Vwd = sw Vwd = V 'Sd - Vcd = V 'Sd - VRd1 Asw fyw,d z A fyw,d z ' = V Sd - VRd1 sw = sw ' VSd VRd1 sw Potreban razmak vertikalnih spona: A sw,1 m f yw,d 0.9 d (5.76) sw = VRd1 VSd Potreban razmak kosih spona: A m f yw,d 0.9 d sin s w = sw,1 (5.77) (1 + ctg ) VRd1 VSd
gdje je kut nagiba spona u odnosu na uzdunu os.

b) Metoda slobodnog izbora nagiba tlanih tapova Uzima doprinos betona nosivosti na poprene sile preko nagiba tlanih dijagonala koji je redovito blai od 45o. Obino se koristi kada istodobno djeluje poprena sila i moment torzije.
Nagib tlanih tapova prema uzdunoj osi grede bira se u granicama: 0.4 ctg 2.5 - kada se glavna uzduna armatura vodi do leaja 0.5 ctg 2.0 - kada se glavna uzduna armatura postepeno prekida u polju. Za armiranobetonske elemente predlae se =39 koji se umanjuje ako djeluje jo i tlana sila uzdu elementa i/ili sila prednapinjanja. Potreban razmak vertikalnih spona: Asw,1 m fyw,d 0.9 d ctg sw = VSd Potreban razmak kosih spona: Asw,1 m fyw,d 0.9 d sin sw = ( ctg + ctg ) VSd gdje je kut nagiba spona u odnosu na uzdunu os.
(5.78)
(5.79)
63
Kod elemenata s kosom poprenom armaturom granina nosivost na poprene sile iznosi: ctg + ctg VRd 2 = f cd b w z (5.80) 1 + ctg 2 Uz uvjet: Asw f yw,d 0.5 f cd sin (5.81) bw sw 1 cos
Slika 5.22 Kutevi nagiba tlanih i vlanih dijagonala zamiljene reetke.
Nakon raspucavanja nosaa, sila u donjem pojasu, odnosno sila u armaturi iznosi: M FSd = Sd + 0.5 VSd ( ctg ctg ) z to znai da je za drugi lan potrebno poveati uzdunu armaturu. Minimalna poprena armatura Asw,min (=maksimalni razmak odabranih spona): Minimalna armatura se mora postaviti ak i onda kad proraun pokae da ona nije potrebna. Postoje dva uvjeta za odabir minimalne armature. Potrebno je proraunati najvei razmak po oba kriterija i odabrati manji.
1. uvjet: Asw,min = minswbwsin,
gdje je w,min minimalni koeficijent armiranja poprene armature ovisno o kakvoi betona i elika Klasa betona Vrsta elika B 220 B 400 B 500 C 12/15 i C 20/25 0.0016 0.0009 0.0007 C 25/30 i C 35/45 0.0024 0.0013 0.0011 C 40/50 i C 50/60 0.0030 0.0016 0.0013
Tablica 5.3 Minimalni koeficijent armiranja min greda poprenom armaturom, prema Eurokodu 2.
sw,max =
2. uvjet:
Asw,min min b w
(5.82)
Najvei razmaci spona u smjeru glavne armature, ovisno o veliini raunske poprene sile
64
Broj 1 2 3
Raunska poprena sila Vsd Vsd 0.2VRd2 0.2VRd2 < Vsd 0.67VRd2 0.67VRd2 < Vsd VRd2
Maksimalni razmak spona u smjeru glavne vlane armature sw max 0.8d 30 cm 0.6d 30 cm 0.3d 20 cm
Tablica 5.4 Najvei razmaci spona u smjeru glavne armature, ovisno o veliini raunske poprene sile.
Slika 5.23 Poprena vertikalna armatura grede.
Slika 5.24 irine pukotina u rebru ovisno o nainu armiranja.
5.9. Dimenzioniranje presjeka na moment torzije
Naprezanje elemenata samo momentima torzije vrlo je rijetko u konstrukcijama. Torzijske momente obino prate momenti savijanja s normalnim silama i bez njih, te poprene sile. U skladu s tim provjera nosivosti elemenata provodi se za: naprezanje momentom torzije; naprezanje momentom torzije i momentom savijanja; naprezanje momentom torzije i poprenom silom; naprezanje momentom torzije, momentom savijanja i poprenom silom. S obzirom na znaenje, a potom i daljnje tretiranje, razlikuju se: kompatibilna (sekundama) i
65
ravnotena (primarna) torzija. Kompatibilna je torzija ona torzija u armiranobetonskim konstrukcijama koja nastaje zbog monolitnog spoja izmeu elemenata, a nije prijeko potrebna za ravnoteu, pa se za granino stanje nosivosti moe zanemariti. Zbog naprezanja torzijom u elementima nastaju dugotrajne plastine deformacije, te raspucavanje, to znatno smanjuje torzijsku krutost. Posljedica je toga znatno smanjenje momenta torzije ili njegovo potpuno iezavanje i odgovarajui porast momenata savijanja shodno uvjetima ravnotee. Torzija u elementima A-C i B-D Torzija u elementu A-B
Slika 5.25 Primjeri kompatibilne torzije.
Ravnotena se torzija u konstrukciji pojavljuje da bi uvjeti ravnotee bili zadovoljeni. Ta torzija djeluje istim intenzitetom za naponsko stanje I (bez pukotina) i za naponsko stanje II (pojava pukotina), a za konstantno optereenje, tj. ne smanjuje se opadanjem torzijske krutosti. Ako je u pitanju ravnotena torzija, proraun na torziju mora uvijek biti proveden. Torzija u elementu A-B Torzija u gredi T-presjeka
Slika 5.26 Primjeri ravnotene torzije.
Lom grede optereene torzijskim momentom nastupa preko vitoperne plohe. Torzija izaziva posmina naprezanja koja ine glavna vlana i glavna tlana naprezanja. Za preuzimanje momenta torzije potrebno je osigurati i uzdunu i poprenu armaturu. Spone za preuzimanje torzije moraju se preklapati preko jedne stranice te u uglovima obavezno imati uzdunu armaturu. Razmak uzdunih ipki ne bi smio biti vei od 20cm.
66
Slika 5.27 Dijagrami posminih naprezanja od momenta torzije za neke poprene presjeke.
Prilikom prorauna elemenata naprezanih torzijom potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete: TSd TRd1 TSd TRd2 TSd TRd3 TRd1 nosivost tlanih tapova TRd2 nosivost poprene armature TRd3 nosivost uzdune armature
Slika 5.28 Povrina Ak
2 ' f cd A k t ctg + tg f ' = 0, 7 = 0, 7 0.7 ck 0,35 200 1 TRd 2 = 2 A swt A k f ywd ctg / s wt TRd1 = TRd3 = 2 A1 slt A k f yld tg / u k
(5.83) (5.84) (5.85) (5.86)
Srednji dio punog presjeka ne pridonosi nosivosti na torziju pa se zanemaruje u proraunu. t = A/u 2c - debljina stijenke zamiljenog ili stvarnog upljeg presjeka. Ak - povrina unutar srednje konture presjeka ukljuujui i upljinu kod cjevastih presjeka. uk - opseg jezgre povrine Ak. Izjednaavanjem djelovanja i nosivosti dobit e se razmak spona za preuzimanje torzije, te potrebna povrina uzdune armature. TSd = TRd2 Razmak spona za preuzimanje momenta torzije:
67
s wT =
2A1 swt A k f ywd ctg TSd
uk 8
(5.87) (5.88)
TSd = TRd3 Potrebna uzduna armatura za preuzimanje momenta torzije: TSd u k A slT = 2A k f yld tg
(5.89)
Kada na gredu istovremeno djeluju i poprene sile i moment torzije, posebno se raunaju razmaci od poprenih sila (sw,V), posebno od torzije (sw,T), te se konani razmak spona nalazi koristei sljedei izraz: VSdsw,V razmak spona za poprenu silu TSdsw,T razmak spona za moment torzije s s s w = w,V w,T (5.90) ( s w ,V + s w,T )
Slika 5.29 Dijagram torzije oblikom odgovara dijagramu poprenih sila.
Torzijska armatura sastoji se od zatvorenih i za krau stranicu preklopljenih spona te uzdunih sipki jednoliko rasporeenih po opsegu spone.
Slika 5.30 Uzduna i poprena armatura za preuzimanje momenta torzije.
68
5.10. Proraun ploa na proboj
Proboj ploa moe nastati od koncentriranog optereenja ili leajne reakcije koja djeluje na razmjerno maloj povrini, kao npr. kod ravnih ploa koje su direktno oslonjene na stupove. EC2 daje dva uvjeta kada je nuan proraun na proboj: 1. D 3,5d (za kruni stup) 2. u 11d (za pravokutni stup) D promjer stupa u opseg stupa d statika visina ploe iznad stupa Kod prorauna probojne sile za meukatu plou u obzir se uzima samo reakcija dotinog kata. Probojna sila je razlika sila u stupovima: VSd=VSd1-VSd2
Slika 5.31 Probojna sila je razlika sila u stupovima.
Za proraun proboja nema potpune i pouzdane teorije, stoga se prorauni baziraju na podacima eksperimentalnih istraivanja. Kada je: vSd vRd1 (5.91) nije potreban proraun ploe na proboj, jer je vRd1 granino posmino naprezanje po jedinici duljine kad jo nije potrebna armatura za preuzimanje posminih naprezanja. vRd1 se odnosi na pojavu prve pukotine u betonu. vRd1=Rdk(1,2+401)d (5.92) k = 1,6-d > 1,0 (5.93) 1 = 1x 1y (5.94) Koeficijenti armiranja u dva meusobno okomita smjera A A 1x = s1x , 1y = s1y b yd y bxd x Rd je posmino naprezanje koje moe preuzeti beton C 12/16 16/20 20/25 25/30 30/37 0,18 0,22 0,26 0,30 0,34 Rd 35/45 0,37 40/50 0,41 45/55 0,44 (5.95) 50/60 0,48
Tablica 5.5 Posmino naprezanje koje moe preuzeti betonRd(N/mm2)
vSd = (VSd/ucr).p naprezanje na kritinom presjeku (kN/m), gdje je VSd = proraunska sila probijanja u stupu; VSd = 1,35 Vg + 1,50 Vq
69
ucr = kritini opseg; za pravokutni stup a/b: ucr = 2(a+b)+2.(1,5.d). = korekcijski faktor koji uzima u obzir ekscentrino djelovanje sile proboja u odnosu na kritini presjek. = 1,0 za simetrino djelovanje sile u odnosu na kritini presjek = 1,15 za srednje stupove i nesimetrino djelovanje = 1,40 za rubne stupove = 1,50 za kutne stupove
Slika 5.32 Korekcijski faktor .
Slika 5.33 Kritini opseg.
1.5d
b 3d+b
1.5d
Slika 5.34 Kritini opseg pravokutnog stupa.
Kritini opseg unutarnjeg pravokutnog stupa a/b sastoji se od opsega stupa i opsega kruga radijusa 1.5d, te se moe izraunati prema izrazu: u cr = 2 ( a + b ) + 3 d
1.5d
1.5d a 3d+a
70
slobodni rubovi
1,5 d
1,5 d
Vrijednosti a1 i b1, potrebne za proraun kritinog opsega, moraju zadovoljiti sljedee uvjete: a b i b1 a1 2b 5, 6d b 2,8d 1
k r iti n a p lo tin a k r iti n i o p s e g
p lo a
1 ,5 d
1 ,5 d
k r iti n i p r e s je k
= a r c tg ( 2 /3 ) = 3 3 ,7
1 ,5 d f
1 ,5 d f
k r iti n i p r e s je k
p lo a te m e lja

df hf
a < 2hf
z a a > h f te m e lj tr e b a p r o m a tr a ti k a o p lo u
Slika 5.37 Probojna ploha.
Kada je vRd1 vSd vRd2 potrebna armatura dobiva se iz: Asw f yd,w sin vSd = v Rd1 + u cr Ukupna povrina poprene armature: v v Rd1 u cr Asw = f Sd sin yd,w
(5.96) (5.97)
(5.98)
71
Minimalna povrina poprene armature: A A load (5.99) Asw,min = 0.6 w,min crit sin Acrit -povrina ploe unutar kritinog opsega Aload povrina djelovanja optereenja (npr. povrina stupa) w,min - minimalni koeficijent armiranja poprenom armaturom grednih elemenata tablica 5.3. Ukoliko je vSd>vRd2, gdje je vRd2=1,6vRd1 granino posmino naprezanje po jedinici duljine koje se bazira na tlanom naprezanju betona, dolazi do drobljenja betona i zato kako bi se vSd smanjio ili vRd poveao potrebno je : poveati razred betona poveati statiku visinu presjeka d poveati uzdunu armaturu.
Slika 5.38 Sustav poprene armature protiv proboja.
Slika 5.39 Vertikalna poprena armatura protiv proboja.
72
Slika 5.40 Kosa poprena armatura protiv proboja.
5.11. Vitki elementi naprezani ekscentrinom tlanom silom
Vitki elementi optereeni centrinom ili ekscentrinom tlanom silom ve u poetku optereenja nisu ravni, kako je projektom predvieno, ve su iskrivljeni. Poetne krivine mogu biti geometrijskog ili statikog porijekla. Geometrijske krivine (imperfekcije) koje su posljedica netone izvedbe ili nekoga drugog uzroka uzima se da prate oblik izvijanja centriki naprezanih elemenata. Statike krivine, koje su posljedica djelovanja momenta savijanja uzdu osi elementa, ovise o promjeni statikih veliina po duini elementa, o nainu prikljuenja elementa (rubni uvjeti), prisutnosti poprenog optereenja i vitkosti elementa. Progibi koji su posljedica tih djelovanja mogu biti znatni i ne smiju se zanemarivati. Stabilnost konstrukcije i elementa mora se promatrati na deformiranom sustavu (teorija II. reda). Pod dugotrajnim optereenjem nastaju viskozne plastine deformacije (puzanje) u betonu koje utjeu na poveanje progiba elementa pa tako i na porast momenata. Dimenzioniranje po metodi graninih stanja mora biti takvo da deformirani sustav pod raunskim optereenjem bude u stabilnom stanju i da raunske vrijednosti reznih sila ne premae odgovarajue raunske vrijednosti nosivosti.
Slika 5.41 Dijagram interakcije za razne vitkosti .
Proraun reznih sila po teoriji II. reda sastoji se u pronalaenju tih veliina na deformiranom sustavu.
73
Progibna krivulja elementa dobiva se integracijom deformacija poprenih presjeka na diferencijalnim razmacima po duini elementa. L Utjecaj vitkosti elementa potrebno je uzeti u obzir ako je = 0 lim . imin Granina vitkost rauna se prema: 25 lim 15 sd Sd = Nsd/(fcdAc) - bezdimenzijska vrijednost uzdune sile NSd > 0.7 NSd,m - raunska uzduna sila u promatranom stupu NSd,m - srednja raunska uzduna sila u jednom stupu promatranoga kata Ac - povrina presjeka stupa fcd - raunska vrstoa betona.
Eurocodeom 2 doputaju se pojednostavnjene metode prorauna pominih okvira po teoriji II. reda ako se radi o pravilnim okvirima, a to su oni kojih su stupovi i grede priblino jednake krutosti i da im srednja vitkost stupova bude manja od 50 ili 20 sd .
5.11.1 Priblian proraun prema EC2
Slika 5.42 Mogui primjeri djelovanja ekscentrine tlane sile.
Ukupni ekscentricitet bit e: etot=e0+ea+e2 ea = 1L0/2 - ekscentricitet zbog imperfekcija L0 =Lcol - duina izvijanja promatranog elementa ( se dobije pomou nomograma ili priblinih izraza) e0 = MSd/NSd - ekscentricitet po teoriji I. reda e2 - dodatni ekscentricitet zbog deformiranja elementa 1 = 1/(100 htot ) min htot - ukupna visina graevine od temelja ili podrumskog zida
74
min=1/400 - za pridrane sustave min=1/200 - za nepridrane sustave. Za stupove s promjenjivim ekscentricitetom e0 (sl. 5.42), a konstantnog presjeka i armature po duini, koristi se zamjenjujua vrijednost za ekscentricitet, od kojih se bira vea: e0 = 0.6e02 + 0.4e01; |e02| > |e01| ili e0 = 0.4e02 Dodatni ekscentricitet zbog deformiranja elemenata pravokutnih i okruglih presjeka moe se izraunati upotrebom metode "Stup-model". Nosivi sustav dan je na slici 5.43.
Slika 5.43 Stup-model
Pod djelovanjem uzdune sile i momenta savijanja sustav se deformira. Maksimalni moment savijanja na deformiranom stupu bit e na dnu stupa. Prema ovome modelu dodatni ekscentricitet dobiva se po izrazu: e2 = K1 0.1 L2 0 (1/ r ) K1 - korekcijski faktor za postupni prijelaz od graninog stanja nosivosti ( < 25) na problem izvijanja ( > 25) l/r - zakrivljenost dobivena iterativnom metodom ili priblinim postupkom. Korekcijski faktor se izrauna po izrazu: za 15 < < 35, K1 = /20 - 0.75 za > 35. K1 = 1.0 Priblini izraz za odreivanje zakrivljenosti glasi: l/r = 2K2 yd/(0.9d) gdje je: yd = fyd/Es - raunska deformacija u eliku d - statika visina presjeka K2 = (Nud - Nsd)/(Nud - NbaI) < 1 - faktor dobiven upotrebom pojednostavnjenog dijagrama interakcije Nud =0.85fcdAc +fyd (As1 + As1) - nosivost na sredinji tlak Nbal =0.4fcdAc Priblino se moe uzeti K2 = 1, to je na strani sigurnosti.
75
Puzanje betona utjee na poveanje ekscentriciteta, osobito pominih sustava i moe se priblino uzeti preko dodatnog momenta savijanja: M I = 0.1 F M IG gdje je MIG moment od stalnog optereenja dobiven po teoriji I. reda, a F= 1.1 za hiperstatike sustave i F = l.2 za statiki odreene sisteme. Raunske rezne sile na deformiranom sustavu bit e: II N Sd = N Sd
II M Sd = N Sd etot + M I
6.
GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI
6.1. Uvod
Prema europskim normama konstrukciju i njene elemente potrebno je kontrolirati ne samo prema graninim stanjima nosivosti ve i na granina stanja uporabljivosti. U granina stanja uporabljivosti spada: granino stanje naprezanja (kontrola naprezanja), granino stanje trajnosti (kontrola irina pukotina), granino stanje deformiranja (kontrola progiba) i granino stanje vibracija Za razliku od graninih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za optereenje i za materijal u graninim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije drugaije odreeno: G,j=Q,j=1,0 i M =1,0 Treba dokazati da je: (6.1) EdCd Ed - proraunska vrijednost djelovanja Cd - granina raunska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformacija, vibracija, naprezanje)
6.2. Granino stanje naprezanja
Granino stanje naprezanja ograniava naprezanja u materijalima u ovisnosti o vrsti kombinacije. Beton: Naprezanje u betonu, c, za rijetku kombinaciju optereenja treba biti: c 0, 6 f ck (6.2) a za nazovistalnu kombinaciju: (6.3) c 0, 45 f ck Armatura Naprezanje u armaturi, za rijetku kombinaciju optereenja treba biti: s 0,8 f yk
(6.4)
Prednapeti elik Maksimalni doputeno naprezanje u prednapetom eliku za vrijeme prednapinjanja (registrirano na prei po) ne smije prijei:
76
(6.5) 0.90 f p 0.1,k Neposredno nakon uklanjanja pree i unoenja sile u beton maksimalno doputeno naprezanje ne smije prijei: 0.75 f pk pm,0 (6.6) 0.85 f p 0.1, k
6.3. Granino stanje raspucavanja (kontrola pukotina)
p0
0.80 f pk
Glavna pretpostavka armiranog betona je da je beton u vlaku raspucao i da sva vlana naprezanja preuzima armatura. Pukotine nastaju kada vlana naprezanja od unutarnjih sila prekorae vlanu vrstou betona. Pukotine nisu smetnja ako im irina ne premauju propisanu graninu vrijednost uvjetovanu korozijom, vanjskim izgledom ili nepropusnou za tekuine ili plinove. Granina irina kree se od wg = 0 do 0.4 mm. Prema normi HRN ENV 1992-1-1 za graninu irinu pukotina armiranobetonskih konstrukcija za razrede okolia "vlano" do "elementi djelomino u morskoj vodi", te ako nema posebnih zahtjeva (vodonepropusnost), propisuje se granina irina pukotine wg = 0.3 mm. Za prednapete sustave wg = 0.2 mm. Za provjeru graninog stanja trajnosti primjenjuje se nazovistalna i esta kombinacija optereenja. Za suhi okoli irine pukotina nemaju utjecaja na trajnost armiranobetonskih konstrukcija, pa se ogranienja mogu zahtijevati iz drugih razloga (vodonepropusnost, vanjski izgled). Za graevine koje se nalaze u vrlo agresivnom okoliu, postavljaju se posebni zahtjevi koji nisu dani u normi HRN ENV 1992-1-1. Ogranienje irine pukotina u armiranobetonskim i prednapetim konstrukcijama moe se postii: ugraivanjem armature jednake ili vee od minimalne u vlano podruje ogranienjem razmaka i promjera sipki armature. Trajnost graevine ne ovisi samo o irini pukotina ve prije svega o kvaliteti i vodonepropusnosti betona, zatiti armature od korozije, kvaliteti izvedbe, prekidu betoniranja, rjeenju spojeva elemenata te o drugim manje vanim uzrocima. Armiranobetonske i prednapete elemente treba uvijek armirati u podruju vlanih naprezanja barem minimalnom armaturom za ogranienje irina pukotina, osobito ako se oekuje indirektno djelovanje izazvano sprijeenou slobodnog skupljanja ili prinudnim deformacijama (poputanje oslonaca). Minimalna armatura moe se izraunati po izrazu: A A s,min = k c k f ct,eff ct (6.7)
gdje je: kc koeficijent kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja po visini presjeka pri pojavi prve pukotine (kc=1.0 za centrini vlak; kc=0.4 za savijanje) k koeficijent umanjenja kojim se uzima u obzir nelinearna raspodjela vlanog naprezanja po presjeku izazvanog temperaturnim promjenama i skupljanjem unutar elementa. k = 0.8 - openito k = 0.8 - pravokutni presjek h < 30 cm k = 0.5 - pravokutni presjek h > 80 cm izmeu gornjih vrijednosti vrijedi linearna interpolacija. fct,eff vlana vrstoa betona pri pojavi prve pukotine
77
Act vlana povrina neposredno prije pojave pukotine s naprezanje u armaturi neposredno nakon pojave pukotine
Za elemente armirane minimalnom armaturom, izraunatom prema izrazu (6.7) granino stanje irina pukotina biti e zadovoljeno ako promjeri ipki i razmaci meu njima odgovaraju onima danim u tablicama 6.1 i 6.2.
Naprezanje u armaturi (MPa)

160 200 240 280 320 360
Maksimalni promjer ipke (mm)

32 25 20 16 12 10
Maksimalni razmak ipki (mm) Savijanje

300 250 200 150 100 50
Vlak
200 150 125 75 -
Tablica 6.1 Maksimalni promjeri ipki i njihovi maksimalni razmaci za razliita naprezanja u armaturi.
Slabije napregnut beton 25 32 35 30 10
Konstrukcijski sustav 1. Prosta greda; Samostojee ploe koje nose u jednom ili dva smjera (ploe koje se nastavljaju) 2. Krajnji raspon kontinuiranog nosaa ili ploe koja nosi u dva smjera a nastavlja se preko jedne stranice 3. Unutarnji raspon kontinuiranog nosaa ili ploe koja nosi u 1 smjeru ili 2 smjera i koja se nastavlja 4. Ploe oslonjene na stupove bez greda (bazirano na duljem rasponu) 5. Konzole
Jae napregnut beton 18 23 25 21 7
Tablica 6.2 Osnovni odnos raspona i debljine presjeka (l/h).
Kao bi se poveala trajnost i uporabljivost graevine potrebno je ograniiti irine pukotina. U kontroli pukotina potrebno je izraunati karakteristinu irinu pukotina i usporediti je s graninom irinom. Za proraun graninih stanja pukotina upotrebljava se kvazistalna i esta kombinacija optereenja. Kada nisu zadovoljeni uvjeti iz tablica 6.1 i 6.2 ili kada se eli toniji dokaz graninog stanja pukotina, proraunava se karakteristina vrijednost irine pukotina i usporeuje s graninom vrijednou. wk wg (6.8) karakteristina irina pukotine rauna se prema slijedeem izrazu: w k = s rm sm [ mm ]
(6.9)
wg=0,3 do 0,4 mm (ovisno o zagaenju okolia, za djelomino prednapete konstrukcije wg = 0,2 mm) = odnos raunske i srednje irine pukotina: = 1,7 za presjek koji e puknuti zbog optereenja, = 1,7 za h 80 cm,
78
= 1,3 za h 30 cm (vrijedi linearna interpolacija). Srednji razmak pukotina: s rm = 50 [ mm ] + 0, 25 k1 k 2
(6.10)
k1 = koeficijent prionljivosti: k1 = 0,8 za RA i k1 = 1,6 za GA k2 = koeficijent raspodjele deformacija: k2 = 0,5 za savijanje i k2 = 1,0 za isti vlak. = srednja vrijednost promjera ipke (mm) A r = s = djelotvorni koeficijent armiranja A c,eff As = Plotina vlane armature Ac,eff = djelotvorna vlana plotina betona
Slika 6.1 Odreivanje djelotvorne vlane plotine betona.
Srednja relativna deformacija armature uzimajui u obzir i nosivost betona na vlak izmeu pukotina: 2 sr s (6.11) sm = 1 1 2 Es s s = naprezanje u vlanoj armaturi na mjestu pukotine sr = naprezanje u vlanoj armaturi kod pojave prve pukotine za s<sr nema pukotine te je sm=0 Naprezanje u vlanoj armaturi na mjestu pukotine s: M MSd s = Sd (6.12) x z As d As 3 Naprezanje u vlanoj armaturi kod pojave prve pukotine sr: M sr = cr (6.13) z As Moment prve pukotine je umnoak vlane vrstoe betona i momenta otpora. Presjeci koji nemaju teite u polovici visine imaju razliite momente prve pukotine na gornjem i donjem rubu. Na primjer kod grede T-presjeka moment prve pukotine na leaju i u polju nije isti. Kako taj moment ulazi i u proraun minimalne uzdune armature, greda T-presjeka ima razliite minimalne armature u polju i na leaju. Za pravokutni presjek Mcr iznosi: b h2 (6.14) M cr = fctm Wy = fctm 6
Es = modul elastinosti armature 1 = koeficijent utjecaja prionljivosti armature:
79
1 = 1,0 za RA i 1 = 0,5 za GA 2 = koeficijent trajanja optereenja: 2=1,0 za kratkotrajno optereenje; 2=0,5 za dugotrajno optereenje Dijagram ovisnosti momenta savijanja i irine pukotina M-wk slian je dijagramu M-1/r.
Slika 6.2 Dijagram ovisnosti momenta savijanja i irine pukotina M-wk .
6.4. Granino stanje deformiranja (kontrola progiba)
Deformiranje graevinskog elementa openiti je naziv za deformaciju, progib, zakrivljenost, izduenje ili skraenje, uvrtanje i promjenu nagiba elementa. Znaajan parametar graninog stanja deformiranja je progib konstruktivnih elemenata. Prognoziranje progiba vrlo je sloeno zbog utjecaja velikog broja imbenika koji se mijenjaju uzdu osi elementa i vremenski. Zbog toga nije mogue dobiti potpuno toan algoritam za proraun progiba ve se koriste priblini postupci koji se temelje na rezultatima eksperimentalnih istraivanja. Potrebno je dokazati da je progib izazvan vanjskim djelovanjem manji od graninog: vtotvg vtot = ukupni progib vg = granini dozvoljeni ukupni progib v2g = granini dozvoljeni ukupni progib od dugotrajnih djelovanja (reologija betona).
Konstrukcija krovovi pristupani krovovi za drugu namjenu osim odravanja stropovi stropovi/krovovi sa bukom ili drugim krhkim zavrnim slojevima ili nesavitljivim pregradama stropovi koje podupiru stupovi (osim ako je progib uzet u obzir u sklopu prorauna za granino stanje nosivosti) kada vg moe naruiti izgled zgrade
Tablica 6.3 Granini dozvoljeni progibi.
(6.15)
vg L/200 L/250 L/250 L/250
v2g L/300 L/300 L/300 L/250
L/400 L/250
L/500
Vrijednosti naznaene u tablici treba umanjiti: o Za grede T presjeka kojima je beff/bw>3 s faktorom: 0.8 o Za sve elemente, osim ravnih ploa, raspona preko 7 m, koji nose pregradno zie, s faktorom: 7/Leff. o Za ravne ploe, raspona preko 8.5 m, s faktorom: 8.5/Leff. o Takoer, kada je stvarno naprezanje u eliku manje od 250.0 MN/m2, vrijednosti u tablici treba korigirati s nepovoljnijim od dva faktora:
80
400 A s f yk s,req A s,prov gdje je As,prov postojea, a As,req potrebna povrina armature. f3 = ; f3 =
250
(6.16)
Ukupni progib se sastoji od kratkotrajnog i dugotrajnog progiba: v tot = v1 + v 2 (6.17) v1- kratkotrajni trenutni progib od stalnih i promjenjivih optereenja. v2- dugotrajni progib od vremenskih efekata (uslijed reologije betona i relaksacije elika) Kod prorauna dugotrajnog progiba potrebno je poznavati progib od stalnih djelovanja. Prema tablici 6.3 potrebno je napraviti i kontrolu dugotrajnog progiba: v2v2g Ako se izvodi nadvienje, ono iznosi maksimalno: v0,max=L/250.
Slika 6.3 Progib grede.
Kontrolu progiba nije potrebno provoditi kada vitkost elementa na savijanje (leff/d) ne prelazi vrijednosti naznaene u tablici 6.4.
Slika 6.4 Granine vitkosti elemenata kada nije potrebno provoditi kontrlou progiba.
Kod veih vitkosti potrebno je provesti kontrolu progiba.

81
Openiti izraz za vrijednost deformiranja glasi: = II + (1 ) I Promatraju se dvije granine mogunosti: 1. neraspucalo stanje - armatura i beton zajedno sudjeluju u noenju i 2. potpuno raspucano stanje - nosivosti vlanog podruja betona se zanemaruje
(6.18)
= jedna od vrijednosti deformiranja (npr. progib) I = odgovarajua vrijednosti deformiranja za neraspucali element II = odgovarajua vrijednosti deformiranja za potpuno raspucali element = koeficijent raspodjele naprezanja u armaturi uzdu elementa, =0 za neraspucali element. Koeficijent se upotrebljava i u kontroli pukotina.
= 1 1 2 sr s Za proraun progiba izraz (6.18) glasi: v = v II + (1 ) v I
2
(6.19) (6.20)
Za elemente konstantne visine koristi se pojednostavljena metoda prema kojoj se izrauna zakrivljenost na mjestu maksimalnog momenta, a progib se tada izrauna prema izrazu: 1 1 1 v tot = L2 = k L2 (6.21) k1 rtot rtot Koeficijent k ovisi o statikom sustavu i tipu optereenja. Odreuje se prema tablici 6.4.
Rb Tip optereenja 1 1 Dijagram momenata savijanja 2 Koeficijent k 3 0.125
3 4(a / L) 2 48(1 (a / L))
0.0625
0125 . (a / L) 2 / 6
5/48
82
6 0.102
M = q L2 / 15.6
5 48
k=
(1 0.1 )
= MA + MB / MF
k = 0.083(1 / 4)
= MA + MB / MF
9
2 a M = q 3 4 L 24
1
L
2
80
( 5 4( a / L) )
2
3 4( a / L )
Tablica 6.4 Koeficijenti k za pojednostavljeni proraun progiba.
Slika 6.5 Promjena progiba u vremenu.
Slika 6.6 Dijagram moment-zakrivljenost.
Ukupna zakrivljenost od optereenja, puzanja i skupljanja betona proraunava se prema izrazu: 1 1 1 = + (6.22) rtot rm rcsm Ukupna zakrivljenost se sastoji od:
83
zakrivljenosti zbog optereenja i puzanja 1/rm zakrivljenosti zbog skupljanja 1/rcsm
Srednja zakrivljenost 1/rm od optereenja i puzanja sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, i stanju naprezanja II: 1 1 1 = (1 ) + (6.23) rm rI rII Zakrivljenost za naponsko stanje I: 1 MSd (6.24) = rI E c,eff I I Zakrivljenost za naponsko stanje II: 1 s1 (6.25) = rII d y IIg Moment savijanja pri nastanku prve pukotine u betonu: f I (6.26) M cr = ct,m 0 y0d Za pravokutni presjek: z = d y IIg / 3 (1.1) Relativna deformacija armature rauna se prema izrazu: s1 = Naprezanje u vlanoj armaturi: M s = Sd A s1 z Srednja zakrivljenost 1/rcsm od skupljanja: 1 1 1 = (1 ) + rcsm rcsI rcsII Zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje I: 1 cs e SI = rcsI II Zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje II: S 1 = cs e II rcsII I II Vlana vrstoa betona:
2 f ct ,m = 0.3 3 f ck
s
Es
(6.27)
(6.28)
(6.29)
(6.30)
(6.31)
Modul elastinosti betona: Ecm = 9500 3 f ck + 8 Efektivni modul elastinosti betona: E cm E c,eff = 1.0 + (t , t 0 ) Odnos modula elastinosti elika i betona: e = E s / E cm za t=0 e = E s / E c,eff za t= (6.32) (6.33) (6.34)
cs = relativna deformacija od skupljanja u beskonanosti

84
6.4.1
Proraun geometrijskih karakteristika pravokutnog poprenog presjeka
Slika 6.7 Pravokutni popreni presjek
- poloaj teita za betonski presjek bez armature: - poloaj teita presjeka za naponsko stanje I: - poloaj teita za naponsko stanje II: - keficijenti kxI i kxII dobiveni su prema: I = As1 /(b h )
y0 g = h / 2 ; y0 d = y0 g y Ig = k xI h ; y Id = h y Ig
y IIg = k xII h ; y IId = h y IIg
II = As1 /(b d )
2 k xII = BII + BII + 2 AII
k xI = (0,5 + AI ) /(1 + BI ) AI = e I d / h (1 + As 2 d 2 /( As1 d )) BI = e I (1 + As 2 / As1 )
AII = e II (1 + As 2 d 2 /( As1 d )) BII = e II (1 + As 2 / As1 )
b h3 12 - moment tromosti presjeka za naponsko stanje I (prije pojave pukotina): b 3 3 I I = ( y Id As1 ( d y Ig )2 + As 2 ( y Ig d 2 )2 ) + ( e 1) + y Ig 3 - moment tromosti za naponsko stanje II: b 3 I II = y IIg + e As1 ( d y IIg )2 + ( e 1) As 2 ( y IIg d 2 )2 3 - statiki moment povrine armature za naponsko stanje I: S I = As1 ( d y Ig ) As 2 ( y Ig d 2 ) - moment tromosti betonskog presjeka bez armature: I 0 = - statiki moment povrine armature za naponsko stanje II: S II = As1 ( d y IIg ) As 2 ( y IIg d 2 )
85
6.4.2
Proraun geometrijskih karakteristika nosaa T-presjeka
Slika 6.8 Popreni presjek nosaa T-presjeka
- poloaj teita za betonski presjek bez armature: 2 (b h 2 ) / 2 + ((beff bw ) h f ) / 2 y0 g = w ; y 0 d = h y0 g bw h + h f (beff bw ) - poloaj teita za naponsko stanje I: y Ig = k xI h ; y Id = h y Ig = (1 k xI ) h - koeficijent kxI moe se izraunati prema: I = As1 /(bw h ) ; k xI = (0,5 + CI ) /(1 + DI )
h b h b CI = 0,5 f eff 1 + AI ; DI = f eff 1 + BI h bw h bw - koeficijenti AI i BI se proraunavaju na isti nain kao i kod prorauna geometrijskih karakteristika pravokutnog presjeka. - moment tromosti betonskog presjeka bez armature: (beff bw ) h 3 b f 3 3 I 0 = w ( y0 + y ) + + (beff bw ) h f ( y0 g h f / 2)2 0g d 3 12 - moment tromosti za naponsko stanje I: (beff bw ) h 3 bw 3 f 3 I I = ( y Id + y Ig ) + + (beff bw ) h f ( y1g h f / 2)2 + 3 12 2 2 + ( e 1) As1 ( d y Ig ) + As 2 ( y Ig d 2 ) Kod raunanja momenta tromosti T-presjeka za naponsko stanje II nije svejedno da li se teite presjeka nalazi u ploi ili u rebru poprenog presjeka. Prvo se pretpostavi da se teite nalazi u ploi T-presjeka ( y IIg < h f ) i izrauna se udaljenost teita od gornjeg ruba T-presjeka ( y IIg = k xII h ; kao za pravokutni presjek irine beff i visine h) i ako je tako proraunati yIIg < hf tada se moment tromosti za naponsko stanje II rauna prema izrazu: b y3 I II = eff IIg + e As1 ( d y IIg )2 + ( e 1) As 2 ( y IIg d 2 )2 3 Ako je yIIg > hf teite se nalazi u rebru T-presjeka. Poloaj teita za naponsko stanje II moe se u tom sluaju izraunati prema izrazima: y IIg = k xII h ; y IId = h y IIg = (1 k xII ) h - koeficijent kxII moe se izraunati prema izrazu, uz pretpostavku da je presjek raspuknut od vlanog ruba na duljini yIId.
2
86
II
= As1 /(bw d ) ; k xII = CII + CII + DII

2
h b h b CII = f eff 1 + BII ; DII = f eff 1 + 2 AII d bw d bw - koeficijenti AII i BII se proraunavaju na isti nain kao i kod prorauna geometrijskih karakteristika pravokutnog presjeka. - moment tromosti za naponsko stanje II se rauna prema izrazu: 2 beff h 3 h f bw f I II = + h f beff y IIg + ( y IIg h f )3 + 12 2 3 2 + e As1 ( d y IIg ) + ( e 1) As 2 ( y IIg d 2 )2
- statiki moment povrine armature za naponsko stanje I: S I = As1 ( d y Ig ) As 2 ( y Ig d 2 ) - statiki moment povrine armature za naponsko stanje II: S II = As1 ( d y IIg ) As 2 ( y IIg d 2 )
Za dugotrajni progib uzimaju se slijedea optereenja: t=0 g + q2 t= g + q Proraunski moment savijanja za kratkotrajni progib: M Sd = g M g + q M q = 1, 0 M g + 1, 0 M q Proraunsko optereenje za kratkotrajni progib: qSd = g g + q q Proraunsko optereenje za dugotrajni progib: qSd = g g + q 2 q (6.35) (6.36) (6.37)
Koeficijent kombinacije optereenja 2 =0,3 za stambene objekte; 2 = 0,8 za skladita. Kada je ct=fct,m dolazi do otvaranja pukotine. Moment je Mcr i nastaje lom u dijagramu M-1/r. Progib je ovisan o zakrivljenosti, a zakrivljenost ovisi o momentu savijanja. Primjer proste grede optereene kontinuiranim optereenjem:
Slika 6.9 Primjer proste grede optereene kontinuiranim optereenjem
87
Slika 6.10 Dijagram naprezanja i deformacija za GSU i GSN
7. OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE
7.1. Pravila armiranja
Armatura proraunata metodom graninih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja prema tono utvrenim pravilima. Najvee zrno agregata dg odabire se tako da se osigura dostatno zbijanje betona oko armature. U mostogradnji je najmanji promjer nenapete armature ds 12 mm, a razmak s 20 cm. Razmak pojedinih ipki armature mora biti takav da osigurava ugradnju i zbijenost betona te da osigura dostatnu prionljivost izmeu armature i betona. Svijetli razmak (horizontalni i vertikalni) izmeu dvije paralelne ipke armature ne smije biti manji od 20 mm niti manji od promjera najvee ipke armature. Ukoliko nisu definirani drugi uvjeti za ugradnju i zbijanje betona, razmak ovisan o najveem zrnu agregata dg > 16 mm ne smije biti manji od dg+5 mm. Kod postavljanja armature u vie razina, ipke armature moraju biti postavljene jedna iznad druge s dostatnim razmakom za prolaz vibratora za beton.
Slika 7.1 Primjeri pogrenog i ispravnog armiranja.
7.2. Zatitni sloj betona
Radi osiguranja trajnosti elemenata konstrukcije uz ostalo je potrebna i zatita armature od korozije. Za zatitu je potrebna dovoljna debljina i gustoa zatitnog sloja betona te dobra zatita od raspucavanja betona. Zatitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (ukljuivo spone) do najblie vanjske plohe betona. Najmanja debljina zatitnog sloja potrebna je da se osigura sljedee: siguran prijenos sila prionljivou zatita elika od korozije neodlamanje betona propisana poarna zatita.
88
Zatita armature od korozije ovisi o stalnoj prisutnosti alkalne okoline koja se osigurava odgovarajuom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoe. Najmanje veliine zatitnog sloja cmin odreuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okolia za koroziju armature i razredu tlane vrstoe betona. Nazivna veliina zatitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veliine zatitnog sloja i dodatne vrijednosti c: cnom= cmin + c. (7.1) Debljina zatitnog sloja cmin za zatitu od korozije ne smije biti manja od vrijednosti u tablici 6.1 ovisno o razredu agresivnog djelovanja okolia. Za povrine betona s vie izraenih razreda mjerodavan je najvei zatitni sloj. Dodatna vrijednost c obuhvaa netonosti u izvedbi, a ovisi o veliini, obliku i vrsti konstrukcijskog elementa, vrsti konstrukcije, izvedbi te provedbi postupaka kontrole kvalitete. Za osiguranje prijenosa sila najmanja debljina zatitnog sloja ne smije biti manja od promjera odabrane uzdune armature ds, pri emu je ds promjer armature ili zatitne cijevi kabela, odnosno kod grupirane armature (snop) zamjenski promjer dsv. dsv zamjenski promjer za grupiranu armaturu d sv = d s n (n je broj grupiranih ipki armature) Najmanja debljina zatitnog sloja kod naknadnog napinjanja natega odnosi se na vanjski rub zatitne cijevi. Zatitni sloj ne smije biti manji od vanjskog promjera zatitne cijevi. Kod prethodnog napinjanja natega najmanja debljina zatitnog sloja ne smije biti manja ni od one prema tehnikom doputenju.
Razred agresivnog djelovanja okolia Uvjeti za zatitni sloj korozija karbonatizacijom XC

1 2 3 4
korozija kloridima XD
1 2 3 cmin ds (odnosno dsv) 40 50 15
korozija kloridima (more) XS

1 2 3 cmin ds (odnosno dsv) 40 50 15
cmin ds (odnosno dsv) cmin (elik za armiranje)1) cmin (prednapinjanje)

1) 1) 2)
10 20 10
20 30 15
25 35 15
c (dodatna vrijednost )
za razred XM 1: cmin + 5mm; za XM 2: cmin + 10mm; za XM 3: cmin + 15mm 2) za razred XC 1: 10%-fraktila, za XC 2 do XS 3: 5%-fraktila Za konstrukcijske elemente iji je razred vrstoe dva (2) razreda vrstoe vii od najmanje potrebnog razreda koji predvia HRN ENV 1992-1-1:2004, tablica 3.1.., cmin moe se smanjiti za 5 mm. Ovo smanjenje ne vrijedi za mostove.
Tablica 7.1 Najmanje debljine zatitnog sloja betona c za zatitu od korozije i dodatna vrijednost c, u ovisnosti o razredu
agresivnog djelovanja okolia
Ako je povrina betona izloena agresivnom djelovanju morskog okolia ili kemijskim utjecajima, najmanja vrijednost debljine zatitnog sloja je 50 mm. Kod kemijski jako agresivnog okolia potrebno je predvidjeti i dodatne mjere za spreavanje izravnog dodira betona s vanjskim agensima.
89
Za beton koji se ugrauje na neravne povrine dodatna vrijednost c mora se poveati. Npr. kod betona koji se ugrauje izravno na tlo najmanja debljina zatitnog sloja treba biti min c 75 mm. Beton koji se ugrauje na pripremljenoj podlozi (ukljuivo i podloni beton) treba biti min c 40 mm.
Element
Rasponski sklop Hodnici i sl. kod cestovnih mostova - slobodne povrine - povrine u dodiru s betonom kod eljeznikih mostova - slobodne povrine - povrine u dodiru s betonom donji ustroj - slobodne povrine - u dodiru s tlom
min c [mm]
40 40 20 30 20 40 50
nom c [mm]
45 45 25 35 25 45 55
Tablica 7.2 Najmanja i nazivna debljina zatitnog sloja kod mostova.
7.3. Prionljivost betona i armature
Prionljivost betona i armature ovisi o povrini armature, dimenzijama elementa te poloaju i nagibu armature tijekom betoniranja. Dobra prionljivost armature i betona ostvarena je kada: su sve ipke armature s nagibom od 45 do 90 prema vertikali tijekom betoniranja su sve ipke armature s nagibom od 0 do 45 prema vertikali tijekom betoniranja: -ugraene u elemente kojima debljina, u smjeru betoniranja, ne prelazi 250 mm -ugraene u elemente deblje od 250 mm, a koji su ili najmanje h/2 iznad donje plohe svjeeg betona, ili najmanje 300 mm ispod gornje plohe odsjeka betoniranja se tapni konstrukcijski elementi (npr. stupovi) izvode u leeem poloaju, vibriraju vibracijskom iglom i ije vanjske izmjere nisu vee od 500 mm.
U svim se drugim sluajevima prionljivost armature i betona oznaava umjerenom. U konstrukcijskim elementima, koji se izvode kliznom oplatom, za sve ipke armature prionljivost armature i betona oznaava se umjerenom. Granina vrijednost prionljivosti je ona koja u graninom stanju nosivosti osigurava dostatnu sigurnost da se ne dogodi zakazivanje prionljivosti, a u graninom stanju uporabljivosti osigurava da nema znaajnih pomaka izmeu betona i armature. Proraunsku vrijednost prionljivosti fbd (tablica) odreuje se prema: f bd = 2, 25 f ctk;0,05 c
gdje je: fbd proraunska vrstoa prionljivosti fctk;0,05 karakteristina osna vlana vrstoa betona (5 % fraktila).
Karakteristina tlana vrstoa betona fck [N/mm2]
90
12
16 2,0
20 2,3
25 2,7
30 3,0
35 3,4
40 3,7
2
45 4,0
50 4,3
fbd [N/mm2]
1,6
Karakteristina tlana vrstoa betona fck [N/mm ]

55 60 4,5 70 4,7 80 4,8 90 4,9 100 4,9
fbd [N/mm2]
4,4
Za armaturu umjerene prionljivosti vrijednosti u tablici mnoe se sa 0,7.
Tablica 7.3 Proraunska vrijednost vrstoe prionljivosti fbd [N/mm2] armature dobre prionljivosti i ds 32 mm
Kod ipki armature ds > 32 mm, vrijednosti fbd mnoe se faktorom (132ds)/100, gdje je ds u [mm]. Vrijednosti u tablici proraunskih vrstoa prionljivosti smanjuju se za 1/3 kada okomito na os nastavka armature djeluje popreni vlak od ijeg se djelovanja moe oekivati razvoj pukotina paralelno s osi armature u podruju sidrenja armature. Kada je, kod preteno mirnog djelovanja, veliina pukotina paralelno s armaturom ograniena sa wk 0,2 mm, vrijednosti u tablici se ne smanjuju.
7.4. Sidrenje armature
Osnovna vrijednost sidrenja armature je duljina sidrenja ravne ipke koja je potrebna za sidrenje sile Fs = Asfyd, uz pretpostavku konstantne proraunske vrstoe prionljivosti fbd uzdu i po opsegu ipke. Osnovna vrijednost duljine sidrenja jedne ipke iznosi:
lb = d s f yd 4 f bd
gdje je: ds promjer armature fyd=fyk/s proraunska granica poputanja elika fbd proraunska vrstoa prionljivosti.
Koeficijent a Vlak Tlak
1,0 1,0
Vrsta i oblik sidrenja

a) ravna ipka
b) s kukom
c) s pravokutnom kukom
d) s petljom
0,7b (1,0)
a
---
Vrijedi kada je u podruju zakrivljenosti ipke, debljina zatitnog sloja, okomito na tangentu krunice zakrivljenosti <3ds, ili nema poprenog tlaka, ili gustog obuhvaanja sponama; Kod sidrenja petljom, kada je promjer zakrivljenosti dbr 15ds, a se smije reducirati na 0,5.
Tablica 7.4 Doputene vrste i naini sidrenja armature
ipke armature moraju biti tako sidrene da osiguravaju unos sila u beton bez pojave uzdunih pukotina i odlamanja betona u podruju sidrenja. Potrebna poprena armatura odreena je posebnim pravilima. Razlikujemo vie vrsta sidrenja armature, ravnom ipkom, ipkom s kukom, ipkom s
91
ravnom (pravokutnom) kukom i ipkom s petljom (tablica). Za tlanu armaturu doputene su samo ravne ipke za sidrenje. ipke promjera ds > 32 mm moraju se sidriti kao ravne ipke ili posebnim sidrenim elementima. Zabranjeno je sidrenje u vlanim podrujima.
Kuka, ravna kuka, petlja Savijene ipke i druge zakrivljene ipke Najmanja debljina zatitnog sloja okomito na povrinu betona
>100 mm i >7ds 10ds >50 mm i > 3ds 15ds
Promjer armature ds 20 mm
7ds
ds < 20 mm
Najmanje vrijednosti dbr 4ds
50 mm i 3ds
20ds
Tablica 7.5 Najmanje vrijednosti promjera trna za savijanje rebraste armature dbr
Kod armature promjera ds > 32 mm bez poprenog tlaka, u podruju sidrenja potrebna je dodatna poprena armatura koja ne smije biti manja od: paralelno s plohom betona: Ast= n10,25As okomito na plohu betona: Asv= n20,25As gdje je: As plotina presjeka jedne usidrene ipke n1 broj razina armature koje se sidre u istom presjeku n2 broj ipki armature koji se sidre u jednoj razini. Potrebna duljina sidrenja armature moe se proraunati prema:
l b,net = a l b AS, potr. AS,odabr. l b,min
gdje je: As,req. proraunski potrebna plotina armature As,prov. odabrana plotina armature lb,min najmanja vrijednost duljine sidrenja: lb,min= 0,3alb 10ds 100 mm za sidrenje vlanih ipki lb,min= 0,6lb 10ds 100 mm za sidrenje tlanih ipki a koeficijent koji uzima u obzir djelotvornost pojedinih vrsta sidrenja.
7.5. Nastavljanje armature
Armaturu moemo nastavljati izravno mehanikim spojkama i zavarivanjem, ili neizravno preklapanjem armature. Preklop armature mora se izvesti tako da: je osiguran prijenos sile izmeu dvije nastavljene ipke armature u podruju nastavljanja nema odlamanja betona
92
irina pukotina na kraju preklopa ne premauje granine vrijednosti dane propisima.
Preklapanje armature ds > 32 mm doputeno je samo u elementima koji su preteno optereeni savijanjem. Preklapanje armature treba nastojati izvesti s izmicanjem, a 100%-tni nastavak, kada je nastavljena sva armatura u jednome presjeku, ne smije biti u jako naprezanom podruju. Kod prorauna reznih sila prema teoriji plastinosti ili nelinearnim postupcima, nastavci u plastinim zglobovima nisu doputeni.
Slika 7.2 Raspored poprene armature za nastavljanje preklapanjem vlana armatura
Slika 7.3 Raspored poprene armature za nastavljanje preklapanjem tlana armatura
Duljina preklopa kod nastavljanja armature preklapanjem ne smije biti manja od:
ls = lb,net 1 ls,min
gdje je: lb,net duljina sidrenja 1 koeficijent duljine preklapanja ls,min min. duljina nastavljanja: ls,min = 0,3 a 1 lb 15ds 200 mm a koeficijent naina sidrenja lb osnovna vrijednost duljine sidrenja za sidrenje jedne ipke. Ukoliko je svijetli razmak nastavljene armature vei od 4ds, duljina preklopa mora se poveati za omjer izmeu stvarnoga svijetlog razmaka i 4ds.
Udio nastavljene armature jedne razine u jednome presjeku bez izmicanja 30%
Vlani nastavak Tlani nastavak
> 30%
1,4a 2,0b 1,0
ds < 16 mm ds 16 mm
1,2a 1,4a 1,0
93
a b
kada je s 10ds i s0 5ds 1 = 1,0 kada je s 10ds i s0 5ds 1 = 1,4
Tablica 7.6 Koeficijent 1 duljine preklapanja
Izraena je tablica za brzo odreivanje duljine preklopa armature. Vrijednosti u tablici izraunate su za beton razreda vrstoe C 25/30 i armaturu B500. Za sve ostale razrede vrstoa betona i kvalitete elika potrebno je koristiti korekcijske faktore.
vlani nastavak preklapanjem tlani nastavak preklapanjem
a= 1,0 fyk= 400 fbd= 2,7 (C25/30)

ds
udio nastavljene armature jedne razine u poprenom presjeku bez izmicanja
ls za 30% s<10ds I
[cm]
s10ds i s05ds
ls za >30% s<10ds I
[cm]
s10ds i s05ds
0-100% I
[cm]
ls,min
[cm]
200 mm
II
II
[cm]
II
[cm]
I
[cm]
II
[cm]
II
[cm]
[mm] 15ds
[cm] [cm]
10 15 49 69 41 58 57 81 41 58 41 58 12 18 58 83 49 69 68 97 49 69 49 69 14 21 68 97 57 81 79 113 57 81 57 81 20 16 24 91 129 65 92 129 184 91 129 65 92 20 30 113 161 81 115 161 230 113 161 81 115 25 38 141 202 101 144 202 288 141 202 101 144 28 42 158 226 113 161 226 322 158 226 113 161 I oznaka za dobru prionljivost; II oznaka za umjerenu prionljivost
Tablica 7.7 Duljina nastavljanja preklopa ravne ipke armature za C25 i B500.
8.
LITERATURA
[1] Tehniki propis za betonske konstrukcije, NN 101/05 [2] HRN ENV 1991-1 EUROKOD 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2005. [3] HRN ENV 1992-1-1 EUROKOD 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 1.1 dio: Opa pravila i pravila za zgrade, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2004. [4] Jure Radi i suradnici: Betonske Konstrukcije Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, SECON HNDK, Andris, Zagreb, 2006. [5] Jure Radi i suradnici: Betonske Konstrukcije Rijeeni primjeri, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Andris, Zagreb, 2006. [6] Ivan Tomii: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.
94

Predavanja Beton

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja Beton

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BETONSKE KONSTRUKCIJE I

Europske norme Eurocode svrstane su u slijedee knjige:

Tablica 1.1 Europske norme.

2. FIZIKALNO-MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA

Slika 2.1 Utjecaj koliine armature na zapreminsku teinu armiranog betona.

Tablica 2.1 Razredi betona.

Slika 2.3 Promjena vrstoe betona starenjem.

Slika 2.4 Idealizirani dijagram - za beton.

Funkcija dijagrama na slici 2.4. u intervalu 0 c cu dana je u obliku:

Ecm - sekantni ili statiki modul elastinosti betona

Slika 2.5 Radni i raunski dijagrami betona.

1.6 1.1 2.0

1.9 1.3 2.5

2.2 1.5 2.9

2.6 1.8 3.3

2.9 2.0 3.8

3.2 2.2 4.2

3.5 2.5 4.6

3.8 2.7 4.9

4.1 2.9 5.3

Tablica 2.2 Vlane vrstoe betona.

Slika 2.6 Raunski dijagram betona oblika parabola + pravokutnik.

(2.11) srednji polumjer hm =

Slika 2.9 Proraun srednjeg polumjera.

2 Ac srednji polumjer presjeka (mm) u RH - relativna vlanost okolia u %

koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0

Tablica 2.4 Konani koeficijent puzanja (, to).

Slika 2.10 Skupljanje betona iste vrste u prizmama raznih dimenzija.

Vrijednost koeficijenta skupljanja u odreenom vremenskom intervalu prema EC2: cs ( t, ts ) = cs 0 s ( t ts )

za polaganostvrdnjavajuicement za normalnoilibrzo stvrdnjavajuicement za brzo stvrdnjavajui viskokvrijedni cement

suha, unutranjost prostorije

Tablica 2.5 Vrijednost skupljanja cs (u %o)

Slika 2.11 Dijagram c-c pri ponavljanom optereenju i rastereenju.

C 20/25 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 30/37 C 35/45

C 30/37 C 35/45 C 35/45 C 30/37 C 25/30

XA1 XA2 XA3 XM1 XM2 XM3

C 30/37 C 35/45 C 35/45 C 30/37 C 30/37 C 35/45

2.2. elik za armiranje

Slika 2.12 Oblici armature.

Slika 2.13 Radni i raunski dijagrami armature.

Tablica 2.7 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva gradiva.

Slika 2.14 Raunski dijagrami armature i betona.

3. OSNOVE PRORAUNA KONSTRUKCIJA

Tablica 3.2 Odnos indeksa pouzdanosti i vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf.

Slika 3.1 Probabilistiki pristup sigurnosti.

Metoda doputenih naprezanja:

Slika 4.1 Promjenjivo djelovanje ima etiri reprezentativne vrijednosti

4.2. Vlastita teina

4.3. Uporabna optereenja zgrada

Optereene povrine A - openito - stubita - balkoni B C - C1 - C2 - C3 - C4 - C5 D - D1 - D2 E

Tablica 4.4 Uporabna optereenja u zgradama.

Tablica 4.5 Karta optereenja snijegom u Hrvatskoj

Slika 4.2 Koeficijenti oblika optereenja od snijega dvostreni krovovi

Kut nagiba krova Koeficijent oblika 1 Koeficijent oblika 2 Koeficijent oblika 3

0 15 0,8 0,8 0,8 + 0,8/30

15 30 0,8 0,8 + 0,6(15)/30 0,8 + 0,8/30

30 60 0,8(60 - )/30 1,1(60 - )/30 1.6

Tablica 4.6 Koeficijenti oblika optereenja od snijega dvostreni krovovi

pozitivni unutrasnji tlak

negativni unutrasnji tlak

Slika 4.3 Tlakovi vjetra na povrine.

Objanjenje pojedinih lanova ovog izraza dano je u nastavku.

vref: poredbena brzina vjetra : gustoa zraka

Slika 4.4 Zemljovid Hrvatske s osnovnim poredbenim brzinama vjetra