Motivacija i emocije

Skripta

Prema Reeve, J. M.(2001), Ivana Ki an

UVOD U PSIHOLOGIJU MOTIVACIJE I EMOCIJA Postoji vie vrsta motivacije: 1. intrinzina motivacija- kad neto inimo spontano motivacija za postizanjem cilja 2. ekstrinzina motivacija- kad neto inimo radi neke koristi 3. mogue ja- kad nas neki model inspirira na odreenu radnju 4. motivi za postignuem, preplavljivanje- kad nam neka radnja predstavlja izazov 5. kompetencija, motivacija za izvrenjem- kad nam obavljanje neke radnje daje osjeaj zadovoljstva zbog dobro obavljenog posla 6. teorija suprotni procesa- kad nam neka radnja daje emocionalni poticaj 7. teorija pozitivni emocija- motivacija zbog spontanog podizanja raspolo!enja 8. vjerovanje o osobnoj kontroli- obavljamo neto kako bismo se rijeili stresa, depresije, te stekli osjeaj kako sami upravljamo svojim !ivotom 9. povezanost- esto smo motivirani za dru!enje s prijateljima, motivacija kao socijalni produkt 10. socijalna usporedba- motivirani smo usporediti nae sposobnosti s tuima "otivacijska istra!ivanja pokuavaju generalizirati i testirati tonost razliiti ipoteza i teorija koje pokuavaju objasniti #enomen motivacije$ %ko ipoteza mo!e biti potvrena, omoguuje nam bolje razumijevanje nekog #enomena i konstrukciju razliiti naina rjeavanja motivacijski problema$ &snovna pitanja motivacije su to uzrokuje ponaanje i zato to ponaanje varira u intenzitetu$ Pitanje to uzrokuje ponaanje mo!e se podijeliti u mnoga druga$ 'a!no je nauiti kako motivacija utjee na zapoinjanje, trajnost, promjenu, usmjerenost na odreeni cilj, te eventualni prestanak radnje$ (rugo osnovno pitanje motivacije bavi se pitanjima variranja motivacije interindividualno i intraindividualno$ )ntraindividualno variranje se dogaa kod pojedinca tokom vremena, jer ponaanje gotovo uvijek varira u svom intenzitetu$ )nterindividualno, motivacija varira ak i u istoj situaciji, a ne samo tokom vremena$ "nogi motivi koji su sna!ni za jednu osobu za drugu su potpuno neva!ni$ "otivacijska se istra!ivanja na ovom polju bave kako i koliko razlika se javlja, te kakve posljedice takve razlike nose$ "otivacija je ono to ponaanju daje energiju i smjer$ *nergija znai da ponaanje ima odreenu snagu, intenzitet i trajnost+ smjer znai da ponaanje ima svr u, da je usmjereno postizanju nekog cilja$ Procesi koji energiziraju i upravljaju ponaanjem izviru iz sila u organizmu i okolini$ "otivi su unutranji procesi koji ukljuuju potrebe, kognicije i emocije, koje energiziraju i upravljaju ponaanje ,ljudske tendencije za pristup i izbjegavanje-$ 'anjski dogaaji privlae ili odbijaju ovjeka na odreeno ponaanje$ 2 I.K.

MOTIVACIJA UNUTARNJI DOGAAJI POTREBE KOGNICIJE EMOCIJE VANJSKI DOGAAJI

.$ "&/)') 0astoje se od potreba, kognicija i emocija$ Potrebe: nu!ne su za odr!avanje !ivota, rast i blagostanje !e i glad su motivacijska stanja proizala iz bioloki potreba za vodom i ranom potreba za pripadanjem je motivacijsko stanje proizalo iz psi oloke potrebe za toplom interpersonalnom vezom$ Psi oloke potrebe su potrebne za psi oloko odr!avanje, dobrobit i rast potrebe slu!e organizmu stvaranjem !elja i te!nji koje motiviraju ponaanja potrebna da se te !elje i te!nje ostvare kognicije: speci#ini mentalni dogaaji poput vjerovanja i oekivanja, te organizirane strukture vjerovanja poput pojma o sebi kognitivni izvori motivacije odnose se na speci#ine naine razmiljanja koji su za veinu ljudi relativno trajni emocije: organiziraju osjeaje i upravljaju njima, kao i #iziolokom pripremljenou za reagiranje, #unkcijama reagiranja i ekspresijama,kako drugima prenosimo naa unutarnja iskustva-+ dakle to su uvstveno- #izioloko- #unkcionalnoekspresivni sklopovi organizacijom ta etiri aspekta emocije nam omoguuju adaptivno reagiranje 1$ '%2304) (&5%6%3) Poticaji signaliziraju da e neko ponaanje najvjerojatnije uzrokovati kaznu ili nagradu$ 2a taj nain poticaji upravljaju motivacijom$ Posljedice odreeni ponaanja ojaavaju odreen nain reagiranja, te tako upravljaju ponaanjem, stvarajui ciljeve, te neka ponaanja s obzirom na posljedice ine manje vjerojatnim, a neka vie vjerojatnim$ 7ire gledano, vanjski dogaaji ukljuuju i okolinski kontekst, socijalne situacije, socijalnu klimu i kulturu$ IZRAAVANJE MOTIVACIJE

3 I.K.

4ako bismo prepoznali neiju motivaciju, moramo promatrati njeno motivirano ponaanje, pratiti pret odeu varijablu zadovoljenja potreba i oslanjati se na samoizvjetaje$ Pomou praenja zadovoljenja odreeni potreba mo!emo predvidjeti neko motivirano ponaanje prije no to se ono pojavi$ %ko pak ne znamo pret odeu varijablu, mo!emo promatrati motivaciju iz konzekventni varijabli, odnosno ponaanja, #izioloki stanja i samoizvjetaja$ .$ P&2%7%23* Prisutnost i jakost motivacije vidimo iz truda, latencije ponaanja, trajnosti, izbora kod viestruki opcija, vjerojatnosti odgovora, #acijalne ekspresije i tjelesnog stava$ a. trud napor ulo!en u obavljanje zadatka kad motivacija postoji, ljudi ula!u vie pa!nje, openito su pobueniji nego kad nisu motivirani8 jednako trudu u ovom sluaju je intenzitet, odnosno amplituda ovjekovi odgovora na neki podra!aj b. latencija vrijeme proteklo od podra!aja do odgovora kako se motivacija poveava, latencija se smanjuje c. trajnost vrijeme koje protekne od poetka do kraja obavljanja odreene motivirane aktivnosti to je motivacija vea, vea je i trajnost ponaanja trajnost nije isto to i trud- ponaanje mo!e dugo trajati, a da trud ne bude velik d. izbor pre#erencija za neku aktivnost u odnosu na neku drugu pre#erencija izra!ava snagu motiva koji se natjeu e. vjerojatnost odgovora broj ponaanja usporeen sa prilikama za odreeno ponaanje, dakle estina ponaanja s obzirom na mogunosti f. #acijalne ekspresije izra!avaju speci#ian sastav emocija i osjeaja, odnosno nji ovo postojanje i intenzitet g. govor tijela komuniciranje !elja i pre#erencija pomou pokreta udova, postularnog stava, prebacivanja te!ine8 0ve to zajedno obu vaa izraz 9ukljuenost: ; engagement- intenzitet i emocionalnu kvalitetu neijeg sudjelovanja aktivnosti$ <kljuuje bi evioralnu i emocionalnu komponentu motiviranog ponaanja$ 1. =)>)&?&5)3% 4 I.K.

4ad se pripremamo na aktivnost, !ivani i endokrini sustav reguliraju sastav neurotransmitera i ormona koji su bioloka osnova motivacije i emocija$ >a mjerenje se koriste ispitivanja krvi, salivacije, urina i razne psi o#izioloke mjere$ @iljevi psi o#izioloki eksperimenata su promatranje kako se tijelo priprema za psi oloke i bi evioralne izra!aje, te koritenje tog znanja kako bismo razumjeli motivaciju i emocije$ Postoji A tjelesni mjerila za ekspresiju motivacije i emocija: kardiovaskularna aktivnost- raste sa te!inom, izazovom i atraktivnou zadatka okulomotorna aktivnost -veliina zjenice, !mirkanje, pokreti oka krvna plazma- katekolamini , te adrenalin,za tenzije i anksioznost- i noradrenalin,za agresiju i percepciju kontrole elektrodermalna aktivnost- elektrine promjene na povrini ko!e, primjerice tijekom znojenja skeletno- miina aktivnost- kod pokreta lica i tijela 2. 0%"&)>'3*7/%3) (obivanje podataka introspekcijom pomou intervjua, upitnika, skalni testova8 ova metoda ima prednosti i nedostatke pred #iziolokim i bi evioralnim te nikama$ Prednosti se odnose na lakou primjene, mogunost dobivanja vrlo speci#ini odgovora, mogunost primjene na velik broj ljudi i sl$ 2edostatci se odnose na mogunost namjernog ili nesvjesnog grijeenja u ispunjavanju, nepoznavanju vlastiti motiva, postavljanu pitanja koja za tijevaju retrospekciju pa ovise o kvaliteti sjeanja ispitanika, nemogunost primjene na !ivotinjama, novoroenadi i ludima sa tekoama u verbalnom izra!avanju8 &ve se mjere koriste veinom samo da potvrde vjerodostojnost bi evioralni i psi oloki mjera$ TEME U ISTRAIVANJU MOTIVACIJE 1. motivacija poma!e u adaptaciji u promjenjivim situacijama, jer motivi rastu im postoji nesklad izmeu za tjeva okoline i neije dobrobiti$ 4ad se ljudi uspjeno prilagoavaju, javljaju se pozitivne emocije, a kad je prilagodba neuspjena, javljaju se negativne emocije$ 2. motivi utjeu na ponaanje tako to usmjeravaju pa!nju na one aspekte okoline koji su nam trenutno va!niji i aktiviraju nae ponaanje u tom smjeru$ Pa!nja nikad nije jednako usmjerena na sve podra!aje, jer motivi za akcije povezane uz odreene dogaaje nisu jednaki$ "otivi usmjeravaju pa!nju na prioritete zanemarujui druge stvari$ 3. snaga motivacije vremenski varira i utjee na jakost i smjer ponaanja$ 2e samo da snaga motiva varira u vremenu, nego u isto vrijeme ljudi imaju vie razliiti motiva koji su nejednako jaki i natjeu se za dominaciju$ 2ajee postoji samo jedan koji je najjai, a ostali su mu podreeni$ 2ajjai motiv ima najvei utjecaj na nae ponaanje$

5 I.K.

4. motivacija ukljuuje tendencije za pribli!avanje i udaljavanje$ ?judi obino u isto vrijeme imaju i pozitivna i negativna motivacijska i emocionalna stanja, kako bi se mogli normalno prilagoditi$ 5. studije o motivaciji otkrivaju sadr!aj ljudske prirode, odnosno otkrivaju zato ljudi i !ivotinje !ele ono to !ele, ono to im je u tim !eljama zajedniko bez obzira na kulturu$ 6. motivacija varira po intenzitetu i po tipu$ Primjerice, neki autori razlikuju unutarnju i vanjsku motivaciju ,(eci-, zatim motivaciju za uenje i motivaciju za izvedbu ,%mes i %rc er-, motivacija za izbjegavanje neuspje a i motivacija za postizanje uspje a ,%tkinson-$ Bazliite vrste motivacije jednako su va!ne kao i razliiti intenziteti motivacije$ 7. nismo uvijek svjesni motivacijski osnova naeg ponaanja$ 2eki motivi su svjesni, a neki imaju osnove u neverbalnim strukturama i kao takvi nisu sasvim dostupni svijesti i verbalnom objanjavanju$ 8. principi motivacije mogu se primijeniti u obrazovanju, poslu, sportu i terapiji$ Postoje 1 odvojena pristupa primjeni znanja o motivaciji$ 3edan od nji pretpostavlja da ljudima nedostaje motivacije i kao takvu im je moramo proizvesti izvana$ (rugi, umanistiki pristup, pretpostavlja da svi imaju unutarnju motivaciju, ije izra!avanje moramo #acilitirati$ 9. potrebna je praktina teorija$ /eorija je sustav varijabli i veza koje po pretpostavci postoje unutar ti varijabli$ /eorije omoguuju okvir za interpretaciju ponaanja kao #unkcije intelektualni poveznica izmeu problema i rjeenja$

1. MOTIVACIJA U POVIJESNOJ PERSPEKTIVI )stra!ivanja motivacije potekla su od grki #ilozo#a 0okrata, Platona i %ristotela$ Platon je smatrao da motivacija potjee iz trodijelne, ijerar ijski organizirane due$ 2a najni!em je dijelu due apetitivni dio, u koji spadaju potrebe poput gladi i seksa na drugoj razini je natjecateljski,kompetitivni- dio, gdje spada osjeaj ponosa i srama, a na najvioj je razini kalkulativni aspekt, u koji spada odluivanje i biranje$ Prema Platonu, razliiti dijelovi due su odgovorni za razliite aspekte ponaanja, ali je svaki vii dio mogao kontrolirati one ni!e$ Platonov sustav odgovara =reudovom, u kojem senzualni odgovara idu, razumni egu, a voljni superegu$ %ristotel je pri vatio i proirio Platonov sustav, ali je pre#erirao nazive razumni, voljni i senzitivni dio$ 0enzitivni dio je impulzivan i iracionalan, sadr!i osnovne porive koji nas odr!avaju na !ivotu$ 0enzitivni dio je povezan sa osjeajem boli i u!itka$ Bacionalni dio je jedinstven za ljudska bia, povezan je sa idejama i intelektualan, te povezan sa voljom$ 'olja operira kao najvii stupanj due kao mogunost izbora, te dijelom koji je besmrtan i uzvien$ 4asnije je trodijelna grka psi a svedena na dualizam strasti tijela i razumnosti du a$ 6 I.K.

2akon renesanse, BenC (escartes je ovom dualizmu dodao razliku izmeu pasivni i aktivni aspekata motivacije$ /ijelo je me aniko i motivacijski pasivno, a volja je nematerijalna i motivacijski aktivna$ 4ao #iziki entitet, tijelo posjeduje potrebe za ranom, te odgovara na za tjeve okoline me aniki, kroz osjete, re#lekse i #iziologiju$ <m je spiritualan, nematerijalan i razmiljajui entitet koji posjeduje volju za ostvarivanje cilja$ 4ako bismo razumjeli pasivne i reaktivne motive, reagiralo je tijelo,prouava i #iziologija-, a kako bismo razumjeli ostvarivanje ciljeva reagirala je volja,prouava i #ilozo#ija-$ 0ve velike teorije pokuavaju objasniti to vie aspekata motivacije u svega nekoliko termina$ VOLJA: PRVA VELIKA TEORIJA >a (escartesa je prva motivacijska sila bila volja, koju je izjednaavao sa motivacijom$ Potrebe tijela, strasti, u!ici, bol, bili su impulsi za akciju, no oni su samo aktivirali volju$ 'olja je bila sila uma koja je kontrolirala tjelesne !elje i strasti u interesu vrline i spasenja tako to je vje!bala svoje moi izbora i te!nje$ Pokazalo se da je volja jednostavno misaoni konstrukt koji proizlazi iz okoline, unutarnji mogunosti, !ivotnog iskustva, te razmiljanja o sebi i svojim idejama$ /akoer se, pomou eksperimenata, pokazalo da postavljanje ciljeva i uinkovite strategije utjeu na uspje , a ne volja kao takva$ 4asnije se iz teorije o volji razvila teorija instinkta$ INSTINKT: DRUGA VELIKA TEORIJA Dioloki determinizam @ arlesa (arEina je imao dva glavna e#ekta na znanost: 1. biologiji je dao najva!niju postavku o evoluciji koncepta ,npr$ 2. okrenuo um znanstvenika od mentalistiki motivacijski volja- prema me anicistikim i genetikim /akoer je zavrio nagaanja o dualizmu ovjeka i !ivotinja koja su sadr!avala razliite studije motivacije, te se okrenuo istra!ivanju kako !ivotinje koriste motivaciju za prilagodbu za tjevima okoline$ >a (arEina, !ivotinjsko ponaanje je veinom nenaueno, automatsko i me aniko$ Fivotinje se prilagoavaju okolini i bez iskustva$ 4ako bi to objasnio, (arEin je predlo!io instinkt$ )nstinkt proizlazi iz #izike supstance, genetskog materijala$ /o znai da su to naslijeene tendencije da se ponaamo na odreeni nain$ <z adekvatni podra!aj, instinkti se izra!avaju kroz naslijeene tjelesne re#lekse zbog naslijeenog impulsa za takav nain reagiranja$ (akle, u .G$st$ su istra!ivai motivacije odbacili duu i ostavili samo tijelo sa svojim nagonima$ Hilliam 3ames je prvi popularizirao teoriju o instinktima kao osnovi motivacije$ 0matrao je da ljudi imaju velik broj #iziki ,lokomocija- i mentalni instinkta,imitacija, igranje, socijabilnost-$ >a prelazak instinkta u ponaanje usmjereno prema cilju

7 I.K.

potreban je samo odgovarajui podra!aj$ Primjerice, prizor mia u maki aktivira kompleksni set naslijeeni re#leksa koji generiraju impulse u speci#ine akcije$ Hilliam "c(ougal je predlo!io teoriju instinkta koja je ukljuivala instinkte za istra!ivanje, borbu i brigu za mladunad$ 0matrao je da su instinkti iracionalne i impulzivne motivacijske sile orijentirane prema odreenom cilju$ )nstinkti i s njima povezane emocije objanjavaju upravljenost prema cilju koja je u ljudskom ponaanju oita$ 2ajvea razlika u odnosu na 3amesa jest pretpostavka da bez instinkta ljudi ne bi krenuli ni u jednu akciju, ve bi bili inertni$ /o znai da svu ljudsku motivaciju pripisuje instinktima$ >asad je identi#icirano oko IJJJ razliiti instinkta$ Pokazalo se da je logika teorija instinkta cirkularna: uzrok ponaanja je instinkt, a ponaanje je dokaz za postojanje instinkta$ 2edostaje neki nain da se poka!e postojanje instinkta$ 3edan od naina je da podi!emo 1 vrlo sline !ivotinje u razliitim okru!enjima i gledamo nji ove reakcije na iste podra!aje$ (ananji psi olozi vie ne koriste teoriju instinkta za objanjenje ljudskog ponaanja$ NAGON TREA VELIKA TEORIJA &sniva je HoodEort $ 2agon je proizaao iz #unkcionalne biologije i objanjava se time da je #unkcija ponaanja zadovoljenje potreba$ 4ako nestaje balans u tijelu, pojavljuje se nagon kojim !elimo zadovoljiti taj nedostatak$ 1. =reudova teorija nagona =reud je vjerovao da je svako ponaanje motivirano i da je svr a motivacije da zadovoljimo potrebe$ =reudov pogled na neuroloki sustav je taj da bioloke potrebe poput rane konstantno stvaraju uvjete koji e proizvesti energiju unutar !ivanog sustava za zadovoljenje ti potreba kako bismo odr!ali konstantnu razinu energije$ %ko ne zadovoljimo potrebe, mo!emo ugroziti svoje #iziko i psi iko zdravlje$ 2agon je zapravo upozorenje da je nae zdravlje ugro!eno, a ponaanje ne prestaje dok nagon nije zadovoljen$ /o znai da ponaanje slu!i !ivanom sustavu, a nagon je medijator koji osigurava da e ponaanje zadovoljiti potrebe tijela$ Prema =reudu, postoje K komponente nagona: izvor, impuls, cilj i predmet$ )zvor je de#icit u tijelu$ )mpuls je sila koja posjeduje cilj koji mora zadovoljiti, a ta se sila mo!e odstraniti samo zadovoljenjem de#icita u tijelu$ 4ako bismo postigli taj cilj, nagon motivira tra!enje objekta koji e pomou ponaanja zadovoljiti potrebe tijela$ >a =reuda je energija !ivanog sustava libido$ &n djeluje poput idraulinog sustava u kojem energija neprestano raste$ 4ako tijelo nastavlja poveavati energiju, potreba za smanjivanjem te energije postaje sve vea i ta !elja za smanjenjem energije stvara akcijski impuls$ %daptivno ponaanje smiruje nagon, ali kako je poveanje energije konstantno, nagon e se vratiti$ 4ritika: preuveliavanje uloge bioloki sila u motivaciji, te umanjivanje uloge uenja i iskustva

8 I.K.

 2.

veina podataka dola je od studija sluaja i poremeeni individualaca ideje nije mogue znanstveno testirati

Lullova teorija nagona >a Lulla je nagon bio izvor energije sastavljen iz svi trenutni de#icita u organizmu$ 4ao i za =reuda, motivacija je za Lulla imala sasvim psi oloku bazu i tjelesne potrebe su bile osnovna baza organizma$ 0matrao je da je motivaciju mogue predvidjeti na osnovu pret odei uvjeta u okolini i prije nego to se ona pojavi, jer je nagon stalno rastua monotona #unkcija tijela koja se javlja zbog stalno rastue monotone #unkcije sati deprivacije$ Primarni nagoni su glad, !e, seks, zrak, temperaturna regulacija, odmor nakon napora, de#ekacija, uriniranje, spavanje, aktivnost, graenje nastambe, briga za mladunad, te izbjegavanje boli- slino instinktima$ 4ad se jednom nagon pojavi, energizira ponaanje, ali njime ne upravlja$ <pravljanje ponaanjem proizlazi iz uenja, a uenje je posljedica ojaavanja navika$ 0vaki odgovor koji je smanjivao nagon uzrokovao je ojaavanje, pa su !ivotinje uile koji odgovor u odreenoj situaciji omoguuje redukciju nagona$ s*r M sLr N ( s*r ; snaga ponaanja u prisutnosti podra!aja,* je ekscitatorni potencijal, r je podra!aj, s je odgovor- - ponaanje sLr ; snaga navike, odnosno vjerojatnost odreenog odgovora na odreeni podra!aj ; uzrok ponaanja ( - nagon 4asnije je Lull proirio ovu #ormulu: s*r M sLr N ( N 4 4 ; poticaj za motivaciju- eksternalna motivacija, za razliku od nagona koji predstavlja internalnu motivaciju$ PROPADANJE TEORIJA O NAGONU /eorije o nagonu su poivale na tri osnovne pretpostavke: 1. nagon izvire iz tjelesni potreba 2. smanjenje nagona je ojaavajue i uzrokuje uenje 3. nagon energizira ponaanje )stra!ivanja su, osim potpore, pronala i pobijajue injenice: nekad motivacija postoji bez bioloke potrebe, a nekad postoji bioloka potreba, ali ne i motivacija- anorektiarke$ "otivacija mo!e proizai i iz drugi izvora, osim de#icita u tijelu$ >atim, uenje se esto javlja bez odgovarajueg smanjenja nagona- gladni takori ue ak i kad jedu ne ranjivi sa arin koji ne smanjuje nagon+ a mogue je i uenje uz porast nagona$ /akoer, postoje i eksternalni, nepsi oloki izvori motivacije$ 9 I.K.

0ve su se Lullove pretpostavke pokazale bar djelomice tone, meutim, primjena im je ograniena upravo zato jer je Lull nagon smatrao jedinim izvorom motivacije i uenja$ NOVE TEORIJE 2akon .GAJ-i i veliki teorija motivacije, poelo se javljati mnogo mali teorija motivacije$ 1. poticaj vanjski dogaaj koji energizira i upravlja ponaanjem pribli!avanja ili izbjegavanja objanjava prila!enje ljudi pozitivnim poticajima, a udaljavanje od negativni ove teorije poivaju na konceptu edonizma-organizmi izbjegavaju bol i tra!e u!itak kroz uenje, ljudi oblikuju pretpostavke o nagraujuim i nenagraujuim objektima teorije poticaja ponudile su nove sastavnice motivacije nove motivacijske aspekte, poput okolinski poticaja ideja da motivacijska stanja mogu biti steena kroz iskustvo prikaz motivacije koji istie trenutne promjene u okolinskim poticajima 2. pobuenost osnova za teoriju o pobuenosti bila je otkrie retikularne #ormacije kao sustava pobuenosti u !ivanom sustavu izvor motivacije je u centralnom !ivanom sustavu osnovne ideje karakteristike okolinski aspekata poput toga kako je okolina stimulativna, stresna itd$ utjeu na nivo pobuenosti varijacije u pobuenosti imaju oblik obrnutog slova u- slaba i prevelika pobuenost nije dobra za obavljanje aktivnosti+ najbolja je optimalna pobuenost, koja je ni!a za slo!enije radnje, a vie za jednostavnije 3. diskrepancija i uravnote!enost postoji optimalni stupanj za svako motivacijsko stanje organizmi su motivirani da zadr!e taj stupanj ravnote!e primjer ravnote!e je optimalna pobuenost diskrepancija je poremeaj te ravnote!e, a kad se pojavi, energizira i upravlja ponaanje prema vraanju organizma u stanje ravnote!e MINI- TEORIJE >a razliku od veliki teorija koje pokuavaju objasniti sveukupnu motivaciju, male teorije pokuavaju objasniti samo speci#ine motivacijske #enomene, znaajke 10 I.K.

motivacije u speci#inim okolnostima, teoretska pitanja, ili motivacijske probleme i tendencije koje se tiu odreene skupine ljudi$ Primjeri: teorija motivacije za postignue ,%tkinson atribucijska teorija motivacije za postignue ,Heiner teorija kognitivnog nesklada ,=estinger djelotvornost ,H ite, Larter teorija oekivanja i vrijednosti ,'room intrinzina motivacija,(eci /eorija postavljanja cilja ,?ocke 2auena bespomonost,0eligman /eorija reaktivnosti ,Dre m /eorija samoostvarenja ,Dandura 0 eme ,"arkusDanas: 1. Aktivna priroda osobe @ilj teorije nagona bio je objasniti kako prirodno inertno bie postane aktivno$ @ilj motivacije bio je aktivirati to inertno bie$ "otivacija je bila studija potaknute aktivnosti$ >nanstvenici su u drugoj polovici stoljea smatrali da je soba po prirodi aktivna i motivirana$ 2. Kognitivna revolucija Bani motivacijski koncepti- nagoni, potrebe, glad, pobuenost, omeostazazasnovani su na biologiji i #iziologiji$ /adanji koncepti motivacije usredotoili su se na studije genetike, biologije, #iziologije i sociobiologije$ (anas se motivacija promatra sa kognitivistikog stajalita- promatraju se planovi, ciljevi, oekivanja i vjerovanja, pridavanje obilje!ja i svijest o sebi$ /akoer, dananje se teorije vie usmjeravaju na ljude nego stare, velike teorije- dananje teorije su umanistike$ 3. Primijenjena, socijalno relevantna istraivanja (anas se, nakon okretanja prema prouavanju ljudi, istra!uje suoavanje sa stresom, rjeavanje motivacijski problema na poslu i slinim okru!enjima, tretmanu depresije$$$ Razvoj znanstvene !s"!#$!ne% T&o'as K(&n 4ontinuirani razvoj znanstvene discipline predstavlja normalni stadij, a diskontinuirani razvoj razdoblje krize < normalnom stadiju istra!ivai dijele teoretski i metodoloki okvir- paradigma 11 I.K.

4ad se novim istra!ivanjima pojave anomalije koje ne spadaju u tadanju paradigmu, dolazi do razdoblja krize 4ad se znanstvenici usuglase oko nove paradigme, ponovno dolazi o normalno razdoblja "otivacijske studije su do!ivjele uspon i pad tri velike paradigme- volja, instinkt i nagon- svaki se od ti pristupa pokazao preogranien za nove spoznaje Posljednje krizno razdoblje vodilo je od teorije nagona prema mini teorijama /renutano se smatra da postoje etiri osnovna predmeta istra!ivanja motivacije- potrebe, kognicije, emocije i vanjski dogaaji$ /akoer se prouava povezanost motivacije s drugim poljima psi ologije

12 I.K.

). *I+IOLO,KE POTRE-E =izioloke potrebe, bioloki sustavi i ponaanje su meusobno povezani kako bismo postigli stabilnu psi oloku regulaciju$ Potreba je bilo koja varijabla nu!na za !ivot, rast i blagostanje$ %ko su potrebe zanemarene, bit e poremeena bioloka i psi oloka ravnote!a$ "otivacijska stanja omoguuju akcije prije nastupanja tete$ 7teta mo!e biti nanesena biolokom sustavu, pa motivacijska stanja nastaju iz #izioloki potreba nu!ni za izbjegavanje tete i zadr!avanje tjelesne ravnote!e$ 7teta takoer mo!e biti nanesena i razvojnim potencijalima, pa se u svr u nji ove zatite takoer javlja motivacija, koja tada iznie iz orgazmiki psi oloki potreba $ teta mo!e biti nanesena i naim vjerovanjima, vrijednostima, pojmu o sebi, pa motivacija iznie i iz psi oloki potreba da zatitimo na identitet, prioritete i interpersonalne veze$ =izioloke, orgazmike i psi oloke potrebe zajedno pru!aju niz naina za ouvanje !ivota, rasta i blagostanja$ =izioloke potrebe ukljuuju bioloke sustave poput mozgovni puteva, ormona i tjelesni organa$ 4ad su zadovoljene, nji ov intenzitet za neko vrijeme pada$ <kljuuju procese u sredinjem !ivanom sustavu i uvijek su svjesne, bar u nekom stupnju$ %ktiviraju se u veem stupnju kad smo u prisutnosti akcije ili stvari koja i okida, na primjer, kad nam netko zapovijeda, pojavljuje se psi oloka potreba za samoodreenjem$ Bazlika izmeu orgazmiki i steeni psi oloki potreba jest ta to orgazmike potrebe imaju svi ljudi i naslijeene su, a steene potrebe su razliite za svaku osobu s obzirom na njene individualne karakteristike i !ivotno iskustvo povezano sa socijalizacijom$ Potrebe se meusobno razlikuju po utjecaju na ponaanje$ Primjerice, !e i glad se ne razlikuju po energiji potrebnoj da bismo i zadovoljili nego po usmjeravanju pa!nje na drukiju akciju$ (rugi nain na koji se potrebe razlikuju jest taj to neke stvaraju motivaciju zbog de#icita, a neke motivaciju zbog rasta$ 4od motivacije zbog de#icita, potrebe se javljaju kad nastane neki de#icit u organizmu, a kod motivacije zbog rasta potrebe se javljaju kako bi potakle razvoj$ /e se potrebe mogu razlikovati prema emocijama koje generiraju- de#icitne stvaraju negativne emocije sa osjeajem !urnosti- anksioznost, #rustraciju, bol, stres, te olakanje+ potrebe za rast stvaraju pozitivne emocije poput interesa, u!ivanja, vitalnosti$ B*5<?%@)3% Prema Lullovoj teoriji nagona, #izioloka deprivacija i de#icit stvaraju bioloke potrebe, a ukoliko one ostaju nezadovoljene, okupiraju pa!nju i prerastaju u psi oloke nagone$ 2akon nekog vremena od konzumacije vode i rane, voda se 13 I.K.

ispari i kalorije potroe, pa se razvije #izioloka neravnote!a$ %ko ona nije ugaena, postaje intenzivnija i stvara #izioloku potrebu za vodom i kalorijama$ 0 vremenom, #izioloke potrebe ojaaju i stvaraju nemir i osjeaj pritiska, to je psi oloki nagon$ 4ad osoba postaje motivirana nagonom, poinje obavljati akciju usmjerenu prema cilju- kad naemo vodu i ranu, pojavljuje se konzumirajue ponaanje$ 4onzumacijom se gasi #izioloki nagon, to smanjuje psi oloku potrebu kroz proces koji se naziva redukcija nagona$ 2akon nje, ponovno smo u prvoj, zasienoj #azi$

,.- stanje zasienosti

,1-razvijanje #izioloke deprivacije ,O- nagon je reduciran

,P- produ!ena #izioloka deprivacija proizvodi tjelesnu potrebu ,I- pojava konzumirajueg ponaanja

,A- javlja se cilju usmjereno ponaanje kao pokuaj zadovoljenja nagona ,K- potreba se pojaava, nastaje psi oloki nagon

P0)L&?&74% P&/B*D% 4liniki uzorak koji opisuje porast i pad psi oloke potrebe ukljuuje O procesa: Potreba 2agon Lomeostaza 2egativna povratna in#ormacija 'iestruki inputi i outputi "e anizmi u organizmu "e anizmi izvan organizma 2%5&2 14 I.K.

2agon je ovdje psi oloki, a ne bioloki termin, a odnosi se na svjesnu mani#estaciju in erentne bioloke potrebe$ 2agon, a ne #izioloka potreba sama za sebe, ima motivacijsku komponentu koja proizvodi energiju i upravlja ponaanjem$ >nai, svjesni smo psi olokog nagona, a ne stvarne tjelesne potrebe$ L&"*&0/%>% Lomeostaza je tendencija tijela da zadr!i stabilno stanje u organizmu unato promjenjivoj okolini$ 4ako se ljudi na razliite naine moraju prilagoavati toj okolini, tjelesni sustavi su nu!no neprestano izvan ravnote!e, a omeostaza je zapravo sposobnost tijela da se vrati u stanje ravnote!e$ /jelesni sustavi potiu povratak u stanje ravnote!e pomou stvaranja motivacijski stanja koja nas upravljaju prema nekom cilju, ostvarenjem kojeg emo povratiti omeostazu$

2*%5/)'2% P&'B%/2% 0PB*5% 2egativna povratna sprega odnosi se na psi oloki sustav zaustavljanja kojim upravlja omeostaza$ 2agon zapoinje ponaanje, a negativna povratna sprega ga zaustavlja$ 4ad ne bi bilo negativne povratne sprege, ponaanje bi se nastavljalo unedogled$ < tijelu, negativna povratna sprega signalizira zasienje prije no to je psi oloka potreba do kraja zadovoljena ')7*0/B<4) )2P</) ) &</P</) 2agon ima viestruke inpute, odnosno naine aktivacije, a mo!e biti izra!en na mnoge razliite naine,viestruki outputi-$ 2agon je intervenirajua varijabla izmeu stanja deprivacije,podra!aj inputa- i akcije za postizanje omeostaze ,podra!aj outputa-+ uzrokuje ga input, a gasi output$ "*L%2)>") < &B5%2)>"< Begulatorni me anizmi u organizmu ukljuuju sve bioloke sustave koji zajedno #unkcioniraju kako bi aktivirali, odr!ali i zavrili #izioloke potrebe koje su osnova za nagon$ /i me anizmi su !ivani sustav, endokrini sustav i tjelesne organe$ Begulatorni me anizmi u organizmu su osnovni u analiziranju bilo koje #izioloke potrebe$ "*L%2)>") )>'%2 &B5%2)>"% &dnose se na nebioloke me anizme koji igraju ulogu u aktiviranju, odr!avanju i zavravanju psi olokog nagona koji regulira potrebu$ Postoje etiri kategorije regulatorni me anizama izvan organizma: kognitivni, okolinski, socijalni i kulturalni utjecaji$

Bol
Dol uzrokuje ozljeda tkiva$ Dol je adaptivno motivacijsko stanje u smislu adaptivnog, povoljnog ponaanja kojem vodi$ /o je sna!no motivacijsko iskustvo koje okupira nau pa!nju, ometa ponaanje koje trenutno obavljamo, potiskuje ponaa nje koje uzrokuje bol, te poveava snagu ponaanja koje ubla!ava bol$ 0 obzirom da je bol evolucijski primarna, ona potiskuje sve ostalo kako bismo poeli s izbjegavajuim 15 I.K.

ponaanjem$ &na zauzima nau pa!nju i dominira svijeu$ Dol je potreba koja okupira pa!nju jer je esto slabije prediktivna od ostali potreba poput gladi, !ei i seksa$ Dol motivira dva tipa ponaanja: bijeg i rekuperaciju$ 7to se tie bijega, bol prekida sve nae dotadanje aktivnosti sa potrebom bijega koja nam posve okupira pa!nju$ /akva itnost izvire iz iznenadnosti koja za tijeva reakciju$ 7to se tie rekuperacije, bol mo!e motivirati pasivnost ili obrambena ponaanja$ Qovjek koji pati od boli obino uspori ritam !ivota i tra!i uvjete poput odmaranja, sigurnosti, njegovanja, socijalne potpore, te potisnute aktivnosti$ =)>)&?&74% B*5<?%@)3% D&?) Peri#erni !ivani sustav ima rairenu mre!u slobodni zavretaka neurona koji se prote!u kroz ko!u i tjelesno tkivo$ 4ad se pojavi oteenje tkiva, slobodni !ivani zavretci aktiviraju osjeaj boli na razliite naine, ovisno je li bol izazvana, primjerice, temperaturom ili pritiskom$ &va se vlakna mogu aktivirati direktno, ili posredno, izluivanjem kemijski tvari iz ozljeda$ Postoje dva tipa !ivani vlakana koja prenose bol: %-vlakna su debela i mijelinizirana, pa alju brze signale za otru bol$ @-vlakna su tanka i nisu mijelinizirana, pa alju spore, dugotrajne osjete povezane sa kroninom boli$ 'lakna prenose bol u retikularnu #ormaciju- za razinu pobuenosti povezanu s boli, limbiki sustav, ipotalamus-- za emocionalne in#ormacije povezane s boli i talamus- za iskustvo boli$ Dol se mo!e i potisnuti- kod slabe boli djeluje i usmjeravanje pa!nje na neto drugo$ % i c vlakna povezana su i sa mo!danim deblom koje mo!e in ibirati prolazak boli do mozga pomou endor#ina, koji blokiraju receptore za bol u mozgu$ *ndor#ini se proizvode u ipo#izi i ipotalamusu, a otputaju tijekom stresa i ozljeda$ &penito, ipnotizirani ljudi slabije osjeaju bol$ /akoer, slabije je osjeaju mukarci i sportai$ Prema ?event alu i *ver artu, sjeanja povezana s boli mogu reducirati neije trenutno osjeanje boli ukoliko je pret odna bol bila intenzivna$

e
Qim nam volumen vode u tijelu padne za 1R, osjeamo !e$ Fe je svjesno motivacijsko stanje koje priprema tijelo na izvrenje ponaanja koja e smanjiti de#icit tekuine u organizmu$ 'oda se nalazi u intracelularnoj i ekstracelularnoj tekuini u organizmu$ 0 obzirom na to otkud !e potjee, razvila se teorija dvostruke deprivacije$ Prema toj teoriji, osmometrijska i ipovolumska !e predstavljaju intracelularni i ekstracelularni nedostatak vode$ )stra!ivanja su pokazala da je primarna !e osmometrijska$ Potrebna je i negativna povratna sprega kako bi se in ibiralo unoenje tekuine kad je ima dovoljno$ Fivotinje nikad ne piju ukoliko nisu !edne, dok ljudi to ine u raznim drutvenim situacijama$ )n ibitorni me anizmi u ustima tiu se broja gutljaja i dosta su slabi, kao i oni u trbu u$ /akoer postoji jaka in ibicija u samim stanicama organizma$

16 I.K.

Fe kontrolira takoer i jetra, ipotalamus i neki ormoni$ "ozak kontrolira rairenost stanica ovisnu o koliini vode i alje jetri putem ormona in#ormaciju prema kojoj ona regulira oe li izluivati koncentriraniji ili razvodnjeni urin$ Lipotalamus takoer producira i psi oloki osjeaj !ei$ &kolina takoer utjee na osjeaj !ei$ /ako !ivotinje koje !ive u okolini bogatoj vodom piju manje preko dana od !ivotinja koje !ive u okolini sa malo vode$ 2ajva!niji okolinski utjecaj glede pijenja jest okus$ 4ad tekuina ima okus, pijemo je ovisno o poticajnoj vrijednosti tog okusa- najvie slatko, zatim kiselo, slano i najmanje gorko$ (akle, pijenje se javlja zbog !ei ili u!itka$

Glad
=izioloka regulacija gladi je kompleksnija nego to je to sluaj kod !ei i boli$ "o!emo je razumjeti kombinacijom pristupa kratkorone regulacije putem omeostaze i dugorone regulacije putem zali a energije u masnim stanicama$ 2a glad utjeu i kognitivni, socijalni i okolinski #aktori$ Prvi model za glad je kratkoroni, koji glad objanjava kao potrebu za popunjavanjem odreene koliine energije- glukostatska ipoteza$ Prema njoj, za glad je odgovorna razina eera u krvi$ 4ad padne sposobnost stanice za produkciju energije, javlja se #izioloka potreba za glukozom, koja alje signal u lateralni ipotalamus, koji je odgovoran za stvaranje apetita, a smanjuje se aktivnost ventromedijalnog ipotalamusa, odgovornog za sitost$ 4ad se eer u krvi popne na odreenu razinu, glad prestaje jer jetra signalizira ventromedijalnom ipotalamusu da se aktivira$ "eutim, potrebno je takoer i da eer u stanici bude na odreenoj razini- zato su eerni bolesnici gladni i nakon to se koliina eera u krvi povea$ (rugi je model dugoroni, a bazira se a regulaciji po ranjene energije u obliku masni stanica- lipostatska teorija$ 4ao i glukoza, masnoa proizvodi energiju$ 4ad se masa po ranjene energije spusti ispod omeostatske ravnote!e, masno tkivo otputa ormone, koji putem krvi stimuliraju unos rane$ 3ednako tako, ukoliko se masa po ranjene energije povea, putem ormona leptina se in ibira motivacija za unos rane$ 4ako su masne zali e relativno stabilne, one omoguuju #iniju regulaciju kratkoroni utjecaja razine glukoze u krvi$ ?ipostatska ipoteza je takoer vie uzela u obzir #aktore poput genetike i metabolizma$ (rukija verzija lipostatske teorije je set- point teorija, prema kojoj svatko ima bioloki determiniranu tjelesnu te!inu koja se odnosi na broj masni stanica koje odreena osoba ima$ %ko je osoba na dijeti, smanjuje se broj masni stanica i osoba osjea glad i obrnuto$ >ato se nakon dijete veinom te!ina vraa na staru$ &4&?)204) </3*@%3) 2a uzimanje rane utjeu karakteristike same rane, poput okusa, mirisa, boje+ zatim doba dana, stres i slino$ %ko nam je rana jae dostupna i u veim koliinama, jest emo vie$ 3edenje je esto i socijalna prilika- ljudi vie jedu u drutvu nego kad su sami$ Ponekad smo, meutim, drutveno uvjetovani da jedemo malo, kad se nalazimo u grupi gdje je to po!eljno- manekenke, atletiari$$$

17 I.K.

Pokazalo se da ljudi na dijeti zapravo jedu vie od oni koji nisu na dijeti, jer su ranjiviji na okus i vie i privlai kalorina rana$ /aj se #enomen naziva obuzdano otputanje, a #enomen prejedanja opisuje se kao kontraregulacija- ljudi na dijeti jedu vrlo malo, ali pojedu izrazito mnogo kad pojedu neto kalorino$ 3edenje vei koliina rane takoer olakava depresija, anksioznost, uvjeti koji povrjeuju na ego, alko ol, i slino$ (akle, socijalna, kognitivna i emocionalna regulacija mimo #izioloke utjeu na uzimanje rane$ (a bi dijeta bila uspjena, moramo moi ignorirati unutarnje porive, te zamijeniti #izioloku kontrolu kognitivnom$ Problem je u tome to su ljudi na dijeti ranjivi prema okolinskim #aktorima koji potiu jedenje, jer kognitivni sustav nema negativnu povratnu spregu$ >akljuno, glad izvire iz mo!dani struktura i peri#erni grana- usta, trbu a i tjelesne temperature$ 7to se tie trbu a, glad se javlja kad se rana razgradi, a kako se visokokalorina rana razgrauje dulje, kad je jedemo, dulje vremena smo siti$ 5lad poinjemo osjeati i kad nam je trbu pun KJ R$ 7to se tie signala iz mozga, centar za glad je lateralni ipotalamus, koji izluuje neuropeptide oreksine, a oni uzrokuju glad$ 'entromedijalni ipotalamus je centar za sitost, koji ima receptore za leptin, a njega izluuju masne stanice$ 2aravno da glukoza i masne stanice neprestano alju in#ormacije o stanju energije u njima$

Seks
4od !ivotinja se seksualna motivacija i aktivnost javljaju kad je !enka u ovulaciji, kad !enka isputa #eromone, kojima motivira mu!jaka da joj prie$ "u!jakovo seksualno ponaanje mo!e poveati i izluivanje testosterona$ (akle, kod ni!i !ivotinja se seksualno ponaanje mo!e promatrati u okviru pret odno opisani #izioloki potreba i psi oloki nagona$ 2ajvea razlika seksa i ostali #izioloki potreba je ta to seksualna apstinencija ne dovodi do ugro!avanja !ivota$ 7to dalje kreemo na evolucijskoj ljestvici, regulacija seksualnog ponaanja postaje slo!enija$ >a ljude vei utjecaj je socijalni, kulturalni i evolucijski nego #izioloki$ 0ocijalni utjecaj odnosi se na procjenu #izike atraktivnosti, socijalni osjeaj ljubavi i usamljenosti i slino, na kognitivne #aktore odnose se vjerovanja o romantinoj ljubavi, oekivanja od romance i seksualne skripte$ 4ulturalni poticaji odnose se na religiozne i moralne stavove o seksu, identi#ikacija sa seksualnom ulogom, odnos prema !enama i mukarcima u kulturi$$$ evolucijske sile odnose se na promatranje plodnosti, tra!enje i izbjegavanje obaveze, sigurnost u roditeljstvo i ulaganje u roditeljstvo$ 2a ljudsko seksualno ponaanje utjeu ormoni- androgeni i estrogeni$ Lipotalamus aktivira ipo#izu, koja otputa #olikulostimulacijski,aktivira produkciju sperme i jajni stanica- i luteinizacijski ormon, stimulira proiuzvodnju testosterona i pojavu ovulacije-$ Lormoni odra!avaju ljudske odgovore na vanjske podra!aje, poput osobe suprotnog spola, jednako kao i razni ne ormnonalni #aktori, poput vida, dodira, mirisa$ 2a ljudsko seksualno ponaanje utjee i seksualna pobuenost, koju uspostavljaju ormoni, a aktiviraju okolinski #aktori$ 4od stimulacije od strane seksualnog partnera, ljudi kulturalno univerzalno pokazuju seksualni odgovor u K 18 I.K.

#aze: *40@)/%@)3%- poveava se protok krvi i tenzija miia oko spolni organa, P?%/&- javlja se kad je ekscitacija najvea, &B5%>%"- poinje ubrzanim disanjem i serijom ritmiki kontrakcija pelviki miia i zavrava iskustvom u!itka koji proizlazi iz oputanja miine tenzije i protoka krvi, a dijelom i zbog psi oloke intimnosti, B3*7%'%23*- kod mukaraca krae, a kod !ena du!e, a nakon toga se vraaju u predekscitatornu #azu$ 4od !ena je u toj #azi mogue daljnje uzbuivanje$ 2a seksualnu motivaciju utjeu obilje!ja partnera, poput mirisa, dodira, zvuni i vizualni signala$ 'izualni signali u obliku izgleda su vrlo va!ni$ 0tandardi atraktivnog izgleda variraju kulturalno$ 2eke su #izike karakteristike kulturalno univerzalne, poput zdravog, mladenakog izgleda koji je povezan sa sposobnou reprodukcije$ 5lavni prediktor muke atraktivnosti je omjer struka i bokova, koji mora biti od J$O do .-J$ povezano sa percepcijom zdravlja, najatraktivniji su umjereno mravi mukarci$ 7to se tie lica, postoje velike kulturalne razlike, pa se razvila itava metrija lica koja to prouava$ Postoje tri kategorije koje objanjavaju atraktivnost licaneonatalne karakteristike, karakteristike seksualne zrelosti, te ekspresivne karakteristike$ 2eonatalne se odnose na velike oi i malen nos, to se povezuje sa mladou, otvorenou i ugodnou$ 0eksualna zrelost odnosi se na istaknutost jagodica, a za mukarce jo i vrsta kosa lica i obrva, to je povezano sa snagom, statusom i kompetencijom$ *kspresivne karakteristike odnose se na irok osmije i visoko postavljene obrve u odnosu na oi, to se povezuje sa izra!avanjem pozitivni emocija$ >a !ene, najbitnije su neonatalne karakteristike, ali su i ostale va!ne$ >a muku atraktivnost najbitnije su karakteristike seksualne zrelosti, no takoer su va!ne i ostale$ 0*40<%?2* 04B)P/*- mentalne reprezentacije slijeda dogaaja koji se odvijaju tijekom tipine seksualne epizode$ <kljuuju speci#ine aktere, motive i osjeaje ti aktera, te set pripadajui verbalni i neverbalni ponaanja koja se javljaju sa seksualnim ponaanjem$ Daza seksualne skripte je kulturalna skripta povezana sa spolom koju svi ue tijekom !ivota$ )ako preadolescenti nemaju seksualne skripte, imaju saznanja o spolnim ulogama koje su osnova seksualni skripti$ < adolescenciji se masturbacijske #antazije kombiniraju sa spolnim ulogama i stvaraju osnovne seksualne skripte, koje se sla!u sa K stadija seksualnog odgovora$ Fenske prvotne skripte sadr!e malo seksualnog materijala, jer djevojke manje masturbiraju$ 4od nji su esto sadr!ani elementi zaljubljivanja umjesto sudjelovanja u seksualnom inu$ /ek kasnije se i nji ove skripte pribli!e onima sa K #aze$ 0a odlaskom na spojeve, u skripte se umee i #aza uzbuivanja bez orgazma, koje se odnosi na dodirivanje preko odjee$ 4asnije se svraa mnogo pa!nje i na druge ljude, pa se pojavljuje anksioznost, te je seksualna aktivnost esto i neuspjena$ %li naravno, vje!bom do savrenstva, pa partneri i te okolnosti ukljuuju u skripte, prilagoavaju te skripte jedan drugome i one postaju pri vatljive i realne$ 0*40<%?2* 0L*"*- ljudi se razlikuju u kognitivnim reprezentacijama SSseksualnog jaSS, koje se odnose na kognitivne generalizacije seksualnog ja koje proizlaze iz proli iskustava$ <kljuuju pozitivne i negativne aspekte- pozitivni se odnose na sklonosti i otvorenosti strastvenoj emocionalnoj vezi koja ukljuuje i seks, a negativni se odnose na stupanj srama i konzervatizma koji esto odvraaju od

19 I.K.

seksualno- romantini emocija i akcije$ (akle, pozitivni potiu seksualnu !elju i #aze ciklusa seksualni odgovora, a negativni i in ibiraju$ 0*40<%?2% &B)3*2/%@)3%- kljuan je element postpubertalni seksualni s ema, a odnosi se na pre#erenciju seksualni partnera istog ili suprotnog spola$ javlja se u kontinuumu, pa je treina adolescenata imala bar jedno omoseksualno iskustvo, u emu prednjae djeaci$ /aj kontinuum kree od sasvim eteroseksualni sklonosti, preko biseksualni , pa sve do iskljuivo omoseksualni sklonosti, to se odnosi na oko 1R !ena i na oko KR mukaraca$ )stra!ivanja pokazuju da seksualna orijentacija nije izbor, ve je dijelom determinirana, a dijelom utjee okolina, nije jo utvrena jednoznana veza$ *'&?<@)304% D%>% 0*40<%?2* "&/)'%@)3* Pretpostavlja se da su mukarci i !ene tijekom evolucije razvili razliite psi oloke me anizme koji ine podlogu za seksualnu motivaciju i strategije parenja, nije najsretnija rije ali eto-$ 3o se ne zna jesu li te strategije i motivacija svjesne ili nesvjesne varijable$ Bazlike su slijedee: mukarci imaju kratkoroniju seksualnu motivaciju, nameu manje striktne standarde, visoko valoriziraju atraktivnost i mladost, ljubomorniji su i evaluiraju djevianstvo$ Fene evaluiraju znakove materijalni dobara koje im mukarci mogu pru!iti, socijalni status i ambicije, te potencijal za bri!nost$ /akve pre#erencije ne moraju biti konzistentne sa kulturalnim te!njama, ali su konzistentne sa evolucijskim$ 4od omoseksualni mukaraca se javljaju razlike jer oni ne evaluiraju mladost i nisu skloni seksualnoj ljubomori$

Nemogunost kont ole !s"#olok"# !ot eba

?judi pokuavaju kontrolirati #izioloke potrebe pomou mentalne kontrole$ %ko im to uspije, dolazi do samoregulacije, a ukoliko ne uspije, javlja se neuspjela samoregulacija$ (o toga dolazi zbog P primarna razloga.$ nedostatak standarda, nekonzistentni i kon#liktni standardi, ili neodgovarajui ,pretjerani-standardi$ 1$ neuspje u praenju postupka ako su ljudi ometeni, zauzeti, pod utjecajem neki tvari i slino$ P$ ljudi nemaju sposobnost kon#ormirati se sa standardima kad su iscrpljeni, pod stresom i slino$ &no to je zajedniko svim tim problemima jest manjak kontrole nad vlastitom pa!njom$

4. MO+AK KAO CENTAR MOTIVACIJE I EMOCIJA /var koja se smatra indikatorom gladi je ormon g relin$ Bazina g relina u krvi oscilira tijekom dana$ 2akon ranjenja razina g relina naglo pada$ (ijeta djeluje tako da tijelo pokuava napraviti protumjere protiv daljnje deprivacije od rane i raste razina g relina$ ?eptin se proizvodi kada se treba zaustaviti osjeaj gladi i rezultira osjeajem sitosti, a za vrijeme dijete se njegova razina smanjuje$

20 I.K.

< mozgu nastaju !elje, potrebe, u!itak i itav spektar emocija$ "ozak sudjeluje u svim emocionalnim i motivacijskim stanjima, a potpoma!u mu unutarnji organi ,jetra, !eludac$$$- i biokemijske aktivnosti unutar tijela$ ri principa po kojima istraiva!i prou!avaju mo"ak: 1.speci#i!ne mo"govne strukture stvaraju speci#i!na motivacijska stanja - stimulacija speci#ini mjesta u mozgu rezultiraju speci#inim osjeajem nekog motivacijskog stanja - ponekad stimulacija samo nekog neuralnog kruga ili neurotransmiterskog puta rezultiraju osjeajem nekog motivacijskog stanja 2.biokemijske tvari stimuliraju mo"govne strukture - neurotransmiteri i ormoni stimuliraju receptore na odreenim strukturama i onda te strukture proizvode neka motivacijska stanja 3.svakodnevni doga$aji pobu$uju proi"vodnju biokemijski% tvari - dnevni dogaaji stimuliraju mozak za nastanak motivacijski stanja P&5?*( <2</%B "&>5% Postoji vie naina na koji se mo!e istra!ivati mozak$ 0tariji nain je stimulacija korteksa prije operacija na kojima je otvoren dio lubanje$ 0timulacije pojedini toaka rezultiraju speci#inim radnjama koje sam pacijent do!ivljava kao nesvjesne$ 2ovija metoda je #"B) ,#unkcijska magnetska rezonanca- koja radi detaljne slike struktura mozga$ )stra!ivai mogu saznati koji dijelovi mozga su povezani s pojedinim motivacijskim i emocionalnim stanjima$ &ipotalamus - 1J zasebni jezgri koje su meusobno povezane, a slu!e razdvajanju #unkcija - sudjeluje u regulaciji niza va!ni bioloki #unkcija: ranjenje, pijenje i dr$ te endokrinog i autonomnog !ianog sustava - kontrolira ipo#izu koja zapravo kontrolira endokrini sustav 'edijalni snop prednjeg mo"ga - snop puteva koji spajaju ipotalamus s ostalim limbikim strukturama, ukljuujui septalno podruje, mamilarna tjeleca i ventralno tegmentalno podruje - najbli!e onomu to mo!emo nazvati centar za u!itak - stimulacija medijalnog snopa kod ljudi rezultira ugodnim osjeajima Amigdala - niz povezani jezgara od koji svaka ima zasebnu #unkciju-stimulacija jedne mo!e rezultirati ljutnjom a druge stra om - detektira i reagira na prijetei dogaaj - sudjeluje i percepciji tui emocija, #acijalni ekspresijai dr$ - igra kljunu ulogu u uenju novi emocionalni asocijacija

21 I.K.

kada se ljudima ukloni amigdala postanu smireni i emocionalno indi#erentni, ak i situacijama provokacije amigdala alje in#ormacije u mnoge dijelove mozga, ali samo malo in#ormacija vraa se natrag u nju

(epto)%ipokampalni krug - integrira #unkcije vie limbiki struktura ukljuujui: septalno podruje, ipokampus, talamus, ipotalamus i mamilarna tjeleca i dr$ - povezan je i s korteksom - emocije povezane s pret odeim u!itkom i pret odeom tjeskobom ipokampus: stalno usporeuje dolazee senzorne in#ormacije s dogaajima koje oekujemo ,prema pamenju-+ ako je usporedba zadovoljavajua, odnosno, ako se dogodi ono to smo oekivali ipokampus radi u 9u redu: modu ,9okaT:-+ ako se dogodi neto to nismo oekivali ipokampus radi u 9nije u redu: modu ,9not okaT:--tada se aktivira septo- ipokampalni krug i nastaje ponaanje motivirano tjeskobom - anti-tjeskobne tvari zapravo 9stiavaju: rad ipokampusa u 9nije u redu: modu - prirodna anti-tjeskobna kemikalija su endor#ini *etikularna #ormacija - ima kljunu ulogu u pobuenosti i u u procesu buenja motivacijski i emocionalni komponenti mozga - sastoji se od dva dijela: %scedentnog-pobuuje i alarmira mozak (escedentnog-regulacija tonusa miia Pre#rontalni korteks - osobni ciljevi - desna strana-negativne emocije - lijeva strana-pozitivne emocije - ljudi se razlikuju u osjetljivosti lijeve ili desne strane te veu aktivnost u jednoj od te dvije - postoje dvije ope dimenzije osobnosti koliko je osoba osjetljiva naspram pozitivni emocija koliko je osoba osjetljiva naspram prijetnji, kazna i negativni emocija - ljudi koji su desno asimetrini imaju vie rezultate na D)0 upitniku - ljudi koji su lijevo asimetrini imaju vie rezultate na D%0 upitniku 2*<B&/B%20")/*B04) P</*') < "&>5< 2eurotransmiterski put je izraz za skup neurona koji komuniciraju jedni s drugima koristei odreeni neurotransmiter$ Dopam !"# p$% -povezuje se s dobrim i pozitivnim osjeajima i nagradama

22 I.K.

-odreena razina dopamina je uvijek prisutna u mozgu, a odreeni dogaaji potiu dodatnu proizvodnju -!elja za odreenim izborom regulirana je in#ormacijom koja dolazi otputanjem dopamina iz ventralnom tegmentalnog podruja+ otputanje dopamina povezuje se s oekivanjima koje imamo od odreeni dogaaja+ ako se ,pak, dogodi da je rezultat povoljniji od oekivanog, vea otputenost dopamina govori da je nagrada vea od oekivane i obratno -u!itak je rezultat prisutnosti dopamina u sustavu za nagradu+ oekivanje nagrade potie otputanje nagrade, a ne sama 9konzumacija: nagrade -otputanje dopamina signalizira nadolazeu nagradu i ui nas dogaajima koji nagrauju -otputanje dopamina je najvee kada se nagraujui dogaaji dogode neoekivano -dokazi o do!ivljaju nagrade dolaze iz istra!ivanja samo-stimulacije i samodoziranja droge !ivotinja -otputanje dopamina takoer aktiviraju voljno ciljno usmjereno ponaanje te slu!i kao neuralni me anizam preko kojeg se motivacija provodi u akciju S&'o%o! !"# p$% -utjee na raspolo!enje i emocije No'&p !&(' !"# p$% -regulira pobuenost E!)o'( !"# p$% -in ibira bol, anksioznost i stra stvarajui dobre osjeaje nasuprot negativni "&/)'%@)3% ) 0&@)3%?2) 4&2/*40/ -motivacija se ne mo!e odvojiti od socijalnog konteksta u kojem se dogaa -drutvo nudi okolinu punu potpore za ispunjenje potreba poput rasta ili pre!ivljavanja i dr$ -mozak je sredstvo pomou kojega stvaramo motivacijska i emocionalna stanja koja su nam potrebna da se optimalno prilagodimo #izikom i socijalnom svijetu oko nas Qesto nismo svjesni motivacijski temelja naeg ponaanja $ "otivi su razliiti u svojoj dostupnosti svijesti i verbalnom izvjetaju$ 2eka ponaanja su impulzivna i nisu posve jasni uzroci tog ponaanja$ /akvi su motivi koji nastaju u limbikim strukturama za razliku od oni koji nastaju cerebralnom korteksu koji je temeljen i na jezinim dijelovima$ /i motivi postoje u naoj svijesti samo kao apetiti i !eljeUte!nje$

23 I.K.