Usmeni juni 2007. 1.

odrednice faza kognitivnog razvoja (pojam stupnjeva) - teorija stupnjeva mora zadovoljiti barem tri uvjeta kako bi bila valjana. edan od ti! je da uz kvantitativne razvojne promjene moraju postojati i kvalitativne promjene" tj. #romjene u onome kako dijete misli a ne u tome koliko dijete zna. - $rugi je uvjet taj da se stupnjevi javljaju u nepromjenljjivom slijedu. %vaki se stupanj nadogradjuje na onaj pret!odni. &i jedan se stupanj ne moze postici ako se nije svladao onaj pret!odni. - #osljednji stupanj se odnosi na to da je svakom stupnju svojstven sklop medjusobno povezanih kognitivnih struktura. 'a zamisao pretpostavlja postojanje istodobnosti u razvoju. 2. socijalni razvoj - prve socijalne kontakte djeca uspostavljaju sa odraslima. (smije! je prvi znak reakcije na psisustvo drugi! osoba. 'aj tzv. )socijalni smjesak* javlja se u drugoj polovini drugog i pocetkom treceg mjeseca. U tom periodu dijete se smijesi i na poznata i nepoznata lica. U trecem mjesecu vec je u stanju da paznju odrasli! privuce placem" a od sestog mjeseca dalje razlikuje poznata lica od nepoznati!. - Charlota Buhler je zapazila i izdvojila tri tipa socijalnog ponasanja koji se javljaju u toku prve i druge godine+ - Socijalno slijepo dijete(karakteristicno da se u prisustvu drugog djeteta ponasa kao da je ono samo" emocionalno uopce ne reaguje na njegovo prisustvo" samo se zabavlja sa svojim igrackama i na njega ne obraca paznju) - Socijalno zavisno dijete(na njega snazno utjece sve sto radi drugo dijete. (no ga moze stimulirati na odredjenu vrstu aktivnosti ili in!ibirati) - Socijalno nezavisno dijete(svjesno prisustva drugog djeteta" ali ga njegovo prisustvo ne plasi ni ne motivira na poduzimanje neke aktivnosti. (no na drugo dijete raguje na taj nacin sto ga pokusava zastititi ako je to potrebno i nikad nije prema njemu agresivno.) ,. -aslackova djeca - $jeca koja je veoma otporna na stresne situacije ponekad se nazivaju maslackovom djecom. .ini se da oni mogu savladati gotovo sve poteskoce" te mogu prezivjeti" kako u fizickom tako u psi!ickom smislu i pod najtezim okolnostima. #onekad se koristi i izraz salutogeneza. $va su faktora vazna za ovakvu )zdravu osnovu* + prvi je da dijete moze biti sposobno u nekom pogledu" a drugi da postoji socijalna podrska u nekom obliku. - &orman /armez0 je sproveo dugorocno istrazivanje o maslackovoj djeci ili stresno otpornoj djeci kako i! je radije zvao. 1akljucci se svode na sljedece+ oni imaju pozitivno poimanje o sebi" voljni su suradjivati" nadareni su" otvoreni i mastoviti. %amostalni su i imaju dobar odnos sa odraslima. 2azan je faktor da su ova djeca imala priliku razviti strategije i nacine op!odjenja u teskim odnosima. 3 vazno je da djeca imaju izvor pozitivni! iskustava npr. &ekog ko ce im pruziti podrsku.

4. 5gocentricni govor (#iaget i 2igotski) - #o Piagetu egocentrican govor je pripisan egocentrizmu malog djeteta i odnosi se na to da se djeca ne mogu uzivjeti u polozaj druge osobe te se ponasaju kao da slusatelj zna sve ono sto i ona znaju. - Vigotski je smatrao da je egocentricni govor govor u vidu monologa koje dijete koristi kada rjesava neki problem kao da na taj nacin upravljaju svojim radom. 6. $o kada traje period novorodjenceta7 - razdoblje novorodjenceta je razdoblje do 14 dana nakon rodjenja" kada otpadne pupcana vrpca. #eriod novorodjenceta zavrsava kada se uspostave tri bitne funkcije+ disanje, uzimanje hrane i eliminacija otpadnih materija. 8. 9onzervacija broja onzervacija se odnosi na pitanje da li nesto i dalje ostaje isto" iako se vanjski izgled mijenja. U podrucju razumijevanja broja #iageta je najvise zanimala djetetova sposobnost konzervacije broja pri perceptivnoj promjeni. #rincip istrazivanja : broj jedinica ostaje isti iako su jedinice razmjestene na drugaciji nacin" prvi put dva jednaka reda" drugi put jedan od redova se cini duzim ili kracim. ;ko je zadatak dovoljno pojednostavljen" cak i trogodisnje dijete moze pokazati neko znanje o nepromjenljivosti broja. 7. 'eorije razvoja govora - jedna od najraniji! teorija je !erderova teorija koja se ponekad naziva "vau#vau teorijom$ %onomatopejska teorija&. (snovna misao te teorije jest da je ljudski govor nastao tako da je covjek imitirao zvukove koje je cuo u zivoj i mrtvoj prirodi. (snovu postanka govora" prema <erderu" treba traziti u potrebi ljudi da oznace u prvom redu predmete i bica oko sebe. - '. 'undt je takodjer razradio teoriju govora koja se ponekad naziva emocionalno#gestovnom teorijom. (n polazi od toga da je prvi cilj govora bio da se izraze neka emocionalna stanja a ne racionalni sadrzaji" te su prvi )gestovni znaci* bili povezani sa izrazavanjem emocija. =undt smatra da je" uz pokrete rukama" mimiku i druge vanjske pokrete" covjek u emocionalnom uzbudjenju cinio i neke )laringo-lingvalne geste*" tj. #okrete jezikom i glasnicama. - #rema socijalno#komunikativnoj teoriji ciji je autor (. )oire" govor je u pocetku bio gestovni" ali je potreba da se nesto saopci onima koji se nalaze izvan vidokruga covjeka koji saopcava sve vise pojacavala verbalnu komponentu u govoru. #rema njemu" verbalni su simboli sve vise postajali supstituti za geste u procesu komuniciranja" buduci da su bili efikasniji i elasticniji. - Proizvodnom teorijom govora su se bavili *ngels i +arr. (snovna karakteristika te teorije jeste u tome sto razlikuje tri faze u razvoju ljudskog govora+ kompleksni kineticki govor" govor gesta i glasovni govor(jezik). #ovezivanje postanka govora sa proizvodnim radom i ulogom ruke predstavlja sustinu -arrove i 5ngelsove teorije.

>. 5rikson - *rikson je smatrao da se razvoj nastavlja tokom cijelog zivota. %matrao je da postoji osam jasnih razvojnih ,aza" gdje u svakoj fazi covjek moze postici dobro ili lose rjesenje. 5rikson je usmjeren vise socijalno nego ?reud. 1a svaki od ovi! osam razvojni! faza karakteristican je jedan specijalni konflikt ili kriza koju treba rijesiti. - 0-1> mjeseci : povjerenje-nepovjerenje - 1>-, godine : autonomija sumnja - ,-8 : inicijativa-krivnja - 8-12 : aktivnost-inferiornost - 12-20 : identitet-pometnja uloga - 20-40 : bliskost-izolacija - 40-80 : produktivnost-stagnacija - 80-... : integirtet-ocaj @. 'ermanova longitudinalna studija - #rvo veliko longitudinalno istrazivanje je ispitivanje intelektualno darovite djece koje je proveo (e-is .erman. (n je za sudjelovanje u longitudinalnom istrazivanju nazvanom /eneticka istrazivanja genija odabrao priblizno 1400 najinteligentniji! jedanaestogodisnjaka u 9aliforniji. 'erman je prikupio velik broj informacija o nji!ovim obiteljima" skolama" tjelesnim znacajkama" zdravlju" crtama licnosti itd. 1atim je u intervalima od oko 10 godina ponovo primjenjivao mnoge od testova kako bi utvrdio razvijaju li se darovita djeca razlicito od svoji! vrsnjaka. %udionici njegovog istrazivanja su postali poznati kao ".ermiti$. (ni su se pokazali zdravijima" bogatijima" profesionalno uspjesnijima pa i sretnijima od ostali! u drustvu. $va su se nalaza o kojima je izvijestio pokazala proturjecnim. edan je da darovita djeca potjecu iz bogati! obitelji" a drugi da je identificirano puno vise muskaraca nego zena sa visokim 3A. 10. Befleksi - 9ao novorodjeno dijete posjeduje niz vazni! motoricki! umijeca. (na su u pocetku ogranicena na re,lekse-ne!oticne reakcije na odredjene podrazaje. Befleksi su u pocetku vazan znak da nervni sistem funkcionira normalno. - &ovorodjence pri samom rodjenju posjeduje sljedece reflekse+ - Babinski re,leks+ kada se dijete njezno potegne po rubu stopala reakcija je dorzalno savijanje palca i lepezasto sirenje ostali! prstiju - 0e,leks povlacenja+ bocnuti iglom djetetov taban" reakcija povlacenje noge - 0e,leks hodanja+ kada dijete dotakne ravnu povrsinu noge pocinju izvoditi pokrete !odanja - 0e,leks plivanja1 ako dijete lezi na trbu!u" ruke i noge se ispruze - 0e,leks hvatanja+ djetetu se u dlan stavi predmet ili prst" reakcija je da dijete obu!vati predmet prstima. - +orov re,leks+ proizvodi se iznenadan jak zvuk" dijete ispruzi i rasiri ruke i noge kao da ce nekog zagrliti

11. 4. faza kognitivnog razvoja - U dobi od otprilike 12 godina nastupa stadiji ,ormalnih operacija. (sobita znacajka stadija formalni! operacija jeste sposobnost hipoteticko#deduktivnog rasudjivanja. 'o je oblik rjesavanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere !ipoteza i izvodjenje logicki! zakljucaka na temelju rezultata provjere. - ?ormalno operacijski mislilac se lako i sigurno krece kroz postavke )ako da*" )mozda* i )ako onda*. 12. (drednice prijateljstva - $jeca su sklona birati prijatelje koji su im slicni. &o" izbor se ne vrsi samo na temelju slicnosti. $jeca katkad biraju prijatelje koji su omiljeniji od nji! sami! ili one viseg socioekonomskog polozaja. #ritom postoje razlicite vrste slicnosti+ po dobi, spolu i rasi. 1,. ?aktori koji uticu na kognitivni razvoj - #iaget navodi cetiri faktora+ zrenje" iskustvo pod kojim podrazumijeva uticaj fizicke sredine na strukture inteligencije" socijalna trans,ormacija u sirem smislu" pod cim se podrazumijeva jezik(obrazovanje) i uravnotezenje ili ekvilibracija" odnosno autoregulacija. - ?aktor uravnotezenja ili ekvilibracije" po #iagetovu misljenju" jeste osnovni i najvazniji faktor u razvoju kognitivni! struktura. 5kvilibracija je aktivan proces" to je proces autoregulacije. #reci s jednog stadija na drugi" moguce je jedino onda kada je postignuta ravnoteza na pret!odnom. 14. %erijacija - Serijacija je sposobnost redanja podrazaja duz neke kolicinske dimenzije kao sto je duzina. U #iagetovoj teoriji to je postignuce u razdoblju konkretni! operacija. - -aterijal za ispitivanje pojma serijacije sastoji se od 12 stapica koji su po svemu jednaki osim po visini. #ostupak ispitivanja sastoji se u tome da se najprije svi! deset lutaka poreda po visini" kada dobijemo od djeteta odgovor da su stapici jednaki po svemu osim po visini" stapici se izmjesaju i bez reda poloze pred dijete. &akon toga se od djeteta trazi da i! poreda po velicini. 9ada i! ponovo poreda po velicini" ispitivac neprimjetno uzima jedan stapic i vraca djetetu kako bi utvrdio da ce stapic biti postavljen na pravo mjesto. $ijete je usvojilo pojam serijacije ako bez greske poreda 10 stapica po visini i ako izostavljeni stapic stavi na pravo mjesto. 16. 'urnerov i klinefelterov sindrom line,elterov sindrom pogadja samo djecake i to znaci da dijete dobiva jedan vise C-!romosom"znaci CCD umjesto CD u 2,. paru !romosoma. 1a vrijeme djetinjstva mnogi od oboljeli! funkcioniraju relativno dobro-iako se moze desiti da kasne s govorom i razumijevanjem jezika" da imaju nizak 3A" i u izvjesnim slucajevima budu sramezljivi i plasljivi. 'okom mladalackog doba postoje

odstupanja u tjelesnom razvoju. $jecacima ne raste brada" glas ne postaje dublji" a testisi ostaju mali i mekani. (ni dobivaju zenske forme i ostaju sterilni. 9od .urnerovog sindroma djevojcica ima jedan C-!romosom premalo. (vo moze ponekad prouzrokovati psi!icke poremecaje u razvoju kao i tjelesne devijacije. 1ene nemaju jajnike" menstruaciju" niske su i osobina licnosti )superzena*. 3zrazene verbalne sposobnosti.

18. 5mocionalni razvoj - emocionalni dozivljaji predstavljaju citavu grupu psi!icki! osobina individue koje se zasnivaju na temperamentu. 'e osobine odredjene su prvenstveno bioloskom strukturom covjeka. U istoriji psi!ologije imamo prve tipoloske pristupe proucavanju ljudskog temperamenta. #rema ovoj tipologiji koja potice jos od <ipokrata" ljudi se po temperamentu mogu podijeliti na 4 osnovna tipa+ kolerik" sangvinik" melankolik i flegmatik. (sim ove klasifikacije temperamenta u psi!ologiji se govori i o crtama temperamenta(npr. 5mocionalna stabilnost i opci ton raspolozenja). - *mocionalna stabilnost je osobina covjeka da emocionalno reagira adekvatno situaciji u kojoj se nalazi. 5mocionalno stabilan covjek je u stanju da kontrolira svoje emocije. - 3pci ton raspolozenja predstavlja psi!oloski kontiniuum na cijem se jednom kraju nalazi optimizam a na drugom pesimizam i depresivna raspolozenja. 17. stadij konkretni! operacija - starosna dob 7-11 godina jest stadij konkretni! operacija. $jeca razumiju i mogu primjeniti logicke operacije ili principe kako bi protumacila specificna iskustva ili poimanja. Uce se da razumiju osnove za brojeve, klasi,ikaciju, "konzerviranje$ te mnoge druge konkretne predodzbe. - $jeca su svjesna da vanjske osobine nisu te koje odredjuju sto predmet ustvari jeste. %posobna su koristiti se principima kako bi dosli do objektivne slike stvarnosti. $jeca mogu objasniti svoje vlastito razmisljanje tj. 9ako postupaju da bi dosli do rjesenja nekog problema. 1>. %ta se razvija iz ektoderma7 - *ktoderm : nervni sistem" osjetilni dijelovi oka" nosa i u!a" zubna caklina" koza i kosa - *ndoderm : unutrasnji organi i zlijezde - +ezoderm : misici" !rskavica" kosti" srce" spolni organi i neke zlijezde. 1>. 'ipovi igre - +ildred Parten je razlikovala pet tipova igara+ - Pojedinacna igra (djeca se igraju sama sa sobom" naizgled nesvjesna druge djece koja se mogu igrati u blizini) - /ledateljska igra (djeca gledaju kako se druga djeca igraju) - Paralelna igra (djeca se igraju jedna kraj drugi!" na otprilike isti nacin i sa otprilike istim igrackama ali ne jedna s drugima)

4socijativna igra ($olazi do interakcije medju djecom" ona mogu npr. Upotrebljavati iste igracke" ali izgleda kao da ne ucestvuju u istoj igri) 5gra suradnjom ($jeca se igraju zajedno" u igri postoji uzajamnost) $rugi uobicajeni nacin opisa igre jest razlikovanje osjetilne igre" funkcionalne" igre koristenjem simbola" zajednicke igre" igre u kojoj djeca igraju razlicite uloge" konstrukcijske igre i igre s pravilima.

1@. Einet-%imonova skala - #rvi uspjesan test inteligencije razvili su u #arizu 1@06. godine 4l,red Binet i .heodor Simon. &ji! je unajmila pariska skolska uprava da razviju test za djecu koja imaju teskoca u skoli. .ilj je bio da se omoguci razlikovanje djece koja su sposobna" ali im je mozda potrebna dodatna pomoc kako bi uspjeli u skoli" od one koja jednostavno nisu bila dovoljno inteligentna za svladavanje redovitog nastavnog programa. Einet i %imon su izradili velik broj zadataka te i! primjenili na skolskoj djeci promatrajuci pritom posebno kako i! rjesavaju djeca iz dviju skupina+ djeca za koju se znalo da su u skoli vrlo uspjesna i djeca za koju se znalo da imaju teskoca u skoli. %posobnost predvidjanja skolskog uspje!a bio je glavni kriterij za zadrzavanje odredjene cestice kao mjere inteligencije. 20. /ovor kao sredstvo katarze - teorije o postanku govora istovremeno nam daju i odredjenu sliku o njegovim funkcijama u ljudskom drustvu od koji! su najvaznije+ - govor kao sredstvo komunikacije+ omogucava ljudima da se medjusobno sporazumijevaju" da prenose odredjena znanja i zelje" da pojedinac ili skupina djeluju na druge pojedince ili skupine ljudi" da se socijalno naslijedje prenosi sa generacije na generaciju - govor kao sredstvo misljenja1 govor i misljenje su povezani u tolikoj mjeri da postojanje jednog bez drugog nije moguce" govor je pratilac mentalnog razvoja pojedinca i ljudske zajednice kao cjeline. - /ovor kao sredstvo emocionalnog izrazavanja i katarze%emocionalno rasterecenje&+ govor ne sluzi samo za izrazavanje onog sto je povezano s emocionalnim dozivljajima" on se ne pojavljuje samo kao sredstvo emocionalnog izrazavanja nego i kao sredstvo specificnog emocionalnog rasterecenja u odredjenim frustracionim situacijama. 21. %ocijalno slijepa djeca - Socijalno slijepo dijete(karakteristicno da se u prisustvu drugog djeteta ponasa kao da je ono samo" emocionalno uopce ne reaguje na njegovo prisustvo" samo se zabavlja sa svojim igrackama i na njega ne obraca paznju)

22. -oralni razvoj po #iagetu - #rema #iagetovom modelu moralni razvoj odvija se kroz 4 faze+ $jeca ne s!vataju Fta je moralnost. 3graju se igara koje nemaju formalna pravila" iako ponekad uvode ograniGenja koja su dio igre (od 2. do 4. godine ) -oralni realizam- djeGije rasuHivanje se temelji na objektivnim i fiziGkim aspektima situacije ( od 6. do 7. godine). (sobine ove faze su objektivna odgovornost (djeca pri procjeni moralni! situacija u obzir uzimaju jedino objektivne posljedice nekog postupka ) i bezuvjetna pravda ( djeca te dobi smatraju da svako krFenje pravila mora biti kaInjeno ). -oralni relativizam- djeca smatraju da su pravila rezultat dogovora koji se moIe izmijeniti ( od >. do 11. godine ). #oFtovanje ti! pravila nije Gin uvaIavanja tuHi! odredbi veJ samostalna odluka o saradnji s drugima. $jeca mogu stvarati nova pravila. #oGinje zanimanje za opJa moralna pitanja poput ztaFtite okoline ili pomaganja beskuJnicima. 2,. (ntogenetski 3 filogenetski razvoj - (ntogeneza je razvoj pojedinca koja se odvijakroz stepene koji su sukladni razvoju sijele vrste tj.filogeneze. 24. 'eorije djecije igre - 3gra su i rijeGi i postupciKnajGeFJe je to veoma anagIirajuJa aktivnost koja se na neki naGin postavlja iznad stvarnosti. 3gra je dobra za dijete i ona ispunjava mnoge razliGite funkcije. %vaka nova vjeFtina koja se nauGi" predstavlja novu priliku za igru : i obrnuto. 3gra je naGin da se svijet s!vati i da se dobiju znanja o njemu"a dijete u igri trenira i tjelesne funkcije. Teorije o igri su: Psihodinami6ka teorija o igri : %.?reud je smatrao da djeca koriste igru djelimice da ispune Ielje i potrebe koje se prvenstveno odnose na agresivnost i seksualnost"a djelimice da ovladaju i obuzdaju emocionalno teFke situacije i dogaHaje. 5rikson je igru s!vaJao kao vaIan dio psi!osocijalnog razvoja djeteta da dijete moIe savladati teFke situacije"vaIno je izmeHu ostalog i zbog toga Fto to unaprijeHuje razvoj identiteta. 3grom razliGizi! alternativni! rjeFenja razvojni! kriza dijete se osim toga moIe nauGiti o sebi samome i svijetu oko sebe"te ojaGati svoje ja. ognitiva teorija o igri : ean #iaget gledao je na igru prije svega kao na neFto Gime se djeca bave da bi treniral aono Fto veJ )znaju* i da bi tako doIivjeli da u tome budu vjeFat. #rema njegovom miFljenju djeca se u igri ne uGe niGem novom. $a bi kroz igru doFlo do uGenja" igra mora obu!vatati akomodaciju kao slijed iskustava koje dijete postiIe. 2igotski je" za razliku od #iageta" naglaFavo igru kao socijalni proces. 3gra je prema njemu" osloboHenje od sadaFnjosti"a za to je potrebna izvjesna intelektualna kompetencija. 9ada se djeca igraju" ona treniraju primjenu pravila" s!vaJanje stvarnosti i socijalne uloge. &a taj naGi igra predstavlja ono Fto 2igotski zove razvojna zona za moguJnosti" tj. djelatnost u kojoj djeca mogu isprobati misli i sposobnosti.

5nterakcijska teorija igre : polazi od stanoviFta da je djeGija igra u svojoj suFtini socijalna i da je pojedinaGna igra neFto sto se rijetko javlja. U toj socijalnoj igri stvara se vaIna osnova djelimiGno za ja-razvoj : time Fto dijete dobiva refleksije svog identiteta i potvrdu toga" a djelomiGno za sposobnost stvaranja relacija i uGestvovanja u interakciji sa ostalima u grupi. 'o znaGi da igra predstavlja vaIan korak u socijaliziaciji prema kulturi i druFtvu.

26. 9ako dijete rjesava probleme u senzomotorickom stadiju - %enzomotoriGki stadij obu!vaJa starost od 0-2 godine. $jeca koriste svoja Gula i svoje motoriGke vjeFtine da bi razumjeli svijet oko sebe. %ve to poGinje refleksima" a zavrFava komleksnom usklaHenoFJu senzoriGkim i motoriGki! vjeFtina. $jeca se nauGe da jedan predmet postoji Gak i ako se ne vidi (objektna permanencija)" te se poGinju sjeJati i u maFti prizivati razna iskustva (mentalne repezentacije). #rema #iaget-u dojenGad razmiFljaju jedino preko svoji! Gula i motoriGki! vjeFtina. %poznaja dojenGeta o stvarima koje postojie u svijetu oko njega" ograniGena je na aktivnosti koje moIe usmjeriti prema njima. #rema pigetu postoji Fest razliGiti! etapa u senzo-motoriGkom stadiju" od ponaFanja nalik na reflekse preko jednostavni! ponaFanja u prilagoHavanju usmjerenog viFe ka namjernom ponaFanju" pa sve do *promiFljanja prije nego s neFto uGini.* U prvoj etapi priroHeni refleksi dominiraju ponaFanjem" npr. refleksi !vatanja i sisanjaK u drugoj etapi stoje takozvane cirkularne reakcije u centru (tj. ponaFanje ponavljanja). U treJoj i Getvrtoj etapi moIemo u onome Fto dijete Gini vidjeti stanovito usmjerenje ka cilju" dok djeca u petoj i Festoj etapi razvijaju izvjesno s!vaJanje o kauzalnosti (tj. uzrok-djelovanje)" te sposobnosti stvaranja predodIbe o svijete oko sebe. 28. ?aze selfa - $aniel &. %tern je vrlo vaInim pojmom smatrao )sense of self* (poimanje sebe) koji" uz ostalo" opisuje kako doIivljavamo nas same u relaciji prema drugima. 'aj )self* se razvija jednom razvojnom linijom koja se sastoji od pet djelimiGno preklapajuJi! etapa+ Bu7enje sel,a %2#8 mjeseca& : dojenGetov osjeJaj sebe samo! aktivno se razvija u interakciji sa okolinom" ovaj osjeJaj" prema %ternu" ostaje Gitavog Iivota. 9ezgreni sel, %8#: mjeseci) : dojenGe se razvija kao socijalno biJe. %tern naglaFava dva njegova aspekta+ )sami i drugi* (stvara se doIivljajna cjelina)" osno )sam s drugima* (doIivljavanje relacija prema drugima) Subjektivni sel, %;#1< mjeseci& : dijete sada poGinje s!vaJati da i drugi ljudi imaju jedan unutarnji Iivot i da nisu samo tijela. (vo doprinosi tome da se dijete uGi )proGitati* druge ljude"Fto stvara novu vrstu iskustva i )socijalni* osjeJaj. Verbalni sel, %1:#=: mjeseci& : uznapredovanjem jeziGkog razvoja dijete ulazi u novi period razvoja : rijeG ima jedan smisao i rijeGima se mogu prenijeti vlastita iskustva. Belacija prema drugima postaje time razliGitija i nijansiranija. )arativni sel, %=godina i vi>e& : sposobnost opisivanja samog sebe" te izlaganje osjeJaja i doIivljaja u formi priGa i pripovijetki prema %ternu je od velikog znaGaja za stvaranje indentiteta : self se uGvrFJuje i postaje konstantan.

27. %tudije blizanaca ednojajGani ili identiGni blizanci razvijaju se iz istog oploHenog jajaFca i nazivaju se monozigotiGni blizanci. $vojajGani blizanci razvijaju se iz dva razliGita jajaFca i nazivaju se dizigotiGni. &ji!ovo genetiGko ustrojstvo nije sliGnije ustrojstvu bilo koje dvoje djece koja imaju iste roditelje" dizigotiGni blizanci imaju oko 60 L isti! gena. 3dentiGni blizanci" Gije je genetiGko ustrojstvo u potpunosti jednako" obiGno se angaIuju u istraIivanjima koja prouGavaju uGinke gena na ljudski razvoj. 2>. 2igotski o pojmovima - ( spontanim pojmovima govore #iaget i 2igotski"a ono u cemu se oni slazu je da oni predstavljaju put ka stvarnim pojmovima.(va dvojica autora ne slazu se oko nacina zamjene ti! pojmova pravim.9od 2igotskog"samo u sustavu pojam moze biti s!vacen i voljan.$akle"za njega je s!vacenost skoro sinonim za sistematicnost"kao sto je za spontanost-nes!vacenost.#oopcavanje je stvaranje viseg pojma"taj visi pojam istodobno pretpostavlja !ijerar!ijsku sistematizaciju nizi! od datoga pojma. $akle" poopcavanje M poimanje i sistematizacija.1a razliku od #iageta"2igotski tvrdi da uzrok nes!vacenosti pojmova nije egocentricnost"nego nji!ova nesistematicnost.%pontani pojam je nes!vacen i ne!otican. 2@. (bjasnjenja na stadiju konkretni! operacija - %tarosna dob 7-11 godina jest stadij konkretni! operacija. $jeca razumiju i mogu primjeniti logiGke operacije ili principe kako bi protumaGilas specifiGna iskustva ili poimanja. Upotrebom svoje logiGke sposobnosti uGe se da razumiju osnove za brojeve" klasifikaciju" konzerviranje te mnoge druge predodIbe. ,0. 'eratogeni faktori - &e-genetski cinitelji koji mogu uzrokovati poremecaje embrija i fetusa nazivaju se teratogenima..eratologija se odnosi na istrazivanje uticaja teratogena na prenatalni razvoj(grc tera-nakaza"cudoviste)..ilj teratologije je da otkrije uzroke nastajanja kao i nacine suzbijanja genetski uvjetovani! ostecenja ili ostecenja iz okoline. - (ko 2N, svi! ostecenja fetusa nastaje za vrijeme prve trecine trudnoce"kada se razliciti organi i dijelovi tijela najbrze razvijaju. - ?aktore koji uticu na razvoj dijelimo na + 1. .eratogene ,aktore1 #endogeni(monogenski"poligenski i !romosomski poremecaji) #egzogeni(virusne infekcije"radijacija"!emijske supstance) 8. Stetne ,aktore1 #dob roditelja #pre!rana #majcina iskustva i stres #nikotin #kofein

- (snovna razlika izmedju ova dva faktora je u tome sto teratogeni faktori )?@)3 dovode do poteskoca u razvoju ploda"dok stetni faktori mogu ali ne moraju dovesti do poteskoca u razvoju ploda.9ombinacija svi! stetni! faktora moze dovesti do isti! ucinaka kao kod teratogeni! faktora. 'emeljna nacela djelovanja teratogena su+ 1. Ucinak teraogena ovisi o genetskoj strukturi organizma koji mu je izlozen. 2. Ucinak teratogena na razvoj djelimicno ovisi o vremenu kada teratogen djeluje. ,. %vaki teratogen moze imati jedinstven ucinak. 4. ;bnormalan razvoj prouzrocen teratogenima moze rezultirati deformacijama"zastojem u rastu"funkcionalnim por,emecajem"poremecajem ponasanja ili smrcu. 6. 'eratogeni se razlikuju po nacinu na koji dospijevaju do fetusa. 8. 2jerovatnost i stepen abnormalnog razvoja rastu s kolicinom stetne tvari a krecu se od nikakvi! posljedica pa sve do oni! smrtonosni!. ,1. <arrloO - <arr0 <arloO je izveo jedan poznati eksperiment s majmunima. #ret!odila mu je tvrdnja bi!evioristiGki orijentirani! psi!ologa da su nagrade u obliku !rane uGvrFJivale veze izmeHu majke i djeteta. #ustio je da mladunGad majmuna odrastu zajedno sa )surogatskim majkama*"a ne sa svojim biloFkim majkama" te im je dozvolio da se druIe sa svojim vrFnjacima. edna od ovi! vjeFtaGki! majki sastojala se samo od GeliGni! Iica"dok je druga bila prekrivena makanom tkaninom. -ladunGad majmuna je mogla dobiti mlijeko kod majke od GeliGne Iice"ali ne i kod majke od tkanine. - &eovisno o tome gdje su mogli dobiti jelo" mladunGad su uvijek radije traIila zaFtitu kod )mekane* majke"Fto upiJuje na to da su psi!oloFki faktori bili osnovna veza izmeHu odrasli! i djece. - 9ada su nove igraGke postavljane u kavez" oni su bili veoma zastraFeni i Gvrsto su se pripijali uz majku od tkanine. &akon izvjesnog vremena ipak su se postepeno usuHivali priJi tome nepoznatom. - (na mladunGad majmuna koji su odrasli skupa samo sa majkom od Gelilne Iice sve su vrijeme bili uplaFeni" nisu traIili nikakvu utje!u kod te majke i nikad se nisu pribliIavali novim igraGkama. 9ada su maldunci odrasli" pokazalo se da imaju loFe kontakte sa vrFnjacima"a kad su Ienke i same postale majke Gesto su zanemarivale ili zlostavljale svoje mlade. -eHutim" ako se majmunima bez majki dozvolilo druIenje sa mlaHim majmunima" oni su se onda razvijali u normalnijem smjeru. (vi su majmuni u izvjesnoj mjeri mogli nadoknaditi ono Fto su izgubili time Fto im kao malima nije bila pruIena prilika da se igraju s drugim mladuncima majmuna. ,2. 9onzervacija - 3spitivanje konzervacije koliGine+ - 9oliGina se konzervira u periodu od 6.-7. godine po principu+P9oliGina gline ostaje ista" iako je oblik promijenjenP.

- 3spitaniku pokaIemo glinenu lopticu(ili lopticu od plastelina) i zamolimo ga da napravi drugu lopticu iste veliGine i iste teIine.&a sto spustimo lopticu ;"koja sluIi kao kontrolni model"a drugu prepravimo u PkobasicuP"PlepinjuP"podijelimo ne nekoliko dijelova...1atim pitamo dijete"prvo"da li ima isto gline u E i ; i zaFto.Eilo da dijete to potvrdi ili negira"polazimo od razloga koje ono daje(npr za kobasicu+P3ma viFe gline zato Fto je ova duIaP) i nastavljamo da preinaGavamo objekat"inspiriFuJi se odgovorom djeteta(produIujuJi ili skraJujuJi kobasicu) da bismo vidjeli da li ono i dalje rasuHuje na sliGan naGin ili pak mijenja miFljenje. - 3spitivanje konzervacije vremena+ -$jetetu pokaIemo staklenu posudu koje je postavljena iznad druge staklene posudeKgornja posuda prazni se u donju posudu postepeno"po nivoima"Fto reguliFemo jednom slavinom.#ored toga"djetetu damo @ crteIa na kojima su skicirane posude(gornja je okrugla"a donja valjkasta)"kao i nivoi teGnosti u ove dvije posude prilikom svakog stupnja isticanja.9ao uvod"zamolimo dijete da provjerava slaganje izmeHu ti! crteIa i stvarnog isticanja.9ad se isticanje zavrFi poGinjemo sa ispitivanjem. 1. #omijeFamo crteIe i zatraIimo od djeteta da i! poreda prema redoslijedu dogaHanja+ Q9ako je bila voda na poGetku7; zatim7; zatim7Qitd" 2. 9ada dijete zavrsi nizanje crteza"presijecemo 8 crteza na polovine koje pomijesamo i od djeteta trazimo da nadje za bilo koji nivo"gornji ili donji"odgovarajuci nivo druge posude"st ga primorava da radi dvostruku serijaciju(za gornji i donji niz) obratnog redoslijeda. ,.% druge strane"obiljezavajuci nivoe na posudama ili sluzeci se crtezima"mozemo pitati dijete treba li vise ili manje vremena da se nivo pomjeri npr od 3 2 do 36 (nivoi gornje posude) ili od 332 do 334 (nivoi donje posudeKposude su razlicitog oblika da bi se izbjeglo prosto prostorno RocitavanjeQ)"itd. 4. &ajzad"posto je donja posuda valjkasta"koristenjem ekvidistantni! nivoa mozemo da podstaknemo dijete na vremensku metriku. $vostruku serijaciji sa inverzijom (silazni nivoi gore"a uzlazni dole) steklo 76L ispitanika samo godinu dana poslije proste serijacije.% druge strane"treba istaknuti da je u slucaju tijela koja se krecu uzastopnost i istovremenost lako ustanoviti samo ako su brzine ti! tijela jednake.U slucaju nejednaki! brzina one se potpuno gube.5kspermient se npr sastoji u tome da se paralelno krecu dvije lutke"koje polaze sa iste tacke i zaustavljaju se istovremeno "bilo na istoj tacki(jednake brzine+u tom slucaju istovremenost trenutaka zaustavljanja ne zadaje djecu teskoce)"bilo na razlicitim tackama(nejednake brzine+u ovom slucaju istovremenost trenutaka zaustavljanja djece negiraju do priblizno 8. godine"a jednakost sin!ronim trajanjakretanja priblizno do 7-> godine).%licno tome"moze se izvesti i slijedeci ogled+pustimo da iz cijevi oblika D voda istice ili u dvije istovjetne posude(u ovom slucaju ni istovremenost ni sin!ronizam ne zadaju teskocu) ili u dvije razlcite posude"sa brzim podizanjem nivoa u jednoj nego u drugoj(u tom slucaju istovremenost zaustavljanja i jednakost trajanja djeca pri!vataju tek na uzrastima od 7 i > godine).

,,. 9o!lberg-#iaget moralni razvoj - 9o!lberg je"kao i #iaget"djecu stavljao pred moralne dileme i tako odredjivao razinu nji!ovog moralnog rasudjivanja.;li 9o!lberg nije trazio samo procjenu o tome ko je RzlocestijiQ.Umjesto toga"dijete je npr moralo odluciti !oce li lik iz price postovati ili prekrsiti zakon(pravilo)"i to radi dobrobiti neke druge osobe.2azan dio 9o!lbergova modela cini objasnjenje o medjudjelovanju drustvene i moralne komponente unutar pojedine faze moralnog razvoja.#rema tome"9o!lbergova teorija se slaze sa #iagetovom teorijom u tome da se moralni razvoj temelji na usavrsavanju kognitivni! vjestina i na sticanju skustva s pitanjima morala. - 3zmjene faza u 9o!lbergovom modelu slijedi #iagetov proces prilagodjavanja. $ijete ce prece u slijedecu fazu kada vise ne bude moglo vladati novim informacijama u okviru postojeceg pogleda na svijet ili"prema #iagetu"kada vise ne bude moglosmjestati nove informacije u postojecu pojmovnu strukturu.'aj proces se odvija postupno i iako se moralno rasudjivanje svakog pojedinca moze smjestiti u jednu od pet faza"dijete se sa odredjenim moralnim pitanjima moze susresti u visoj ili u nizoj fazi. 3 neke druge osobine 9o!lbergovog modela slicne su #iagetovom modelu. edna je da svaka faza predstavlja cjelinu"a djeca koja su u istoj fazi moralnog razvoja podjednako reagraju u razlicitim situacijama i moralnim dilemama.$ruga je da faze slijede jedna za drugom i to tako da sva djeca kroz nji! prolaze istim redom bez vracanja u pret!odne faze.3 konacno"napredak iz faze u fazuv vrijedi za sve ljude i u svim kulturama. 9o!lberg nije zelio stvoriti model koji ce objasniti sve vidove moralnog rasudjivanja.#retpostavio je da ce taj vid moralnog razvja najbolje odrazavati opisane osobine #iagetovi! faza jer s!vatanje pravde od djeteta za!tijeva apstraktan misaoni pristup moralnim pitanjima a ne bavljenje vlastitim osjecajima koja ona izazivaju. ,4. #si!oloske promjene u pubertetu $anas strazivaci sve vise govore o biosocijalnim ili psi!obioloskim ciniteljima u adolescenciji"a ne vise samo o bioloskim ciniteljima.&pr"reakcije djevojaka kada dobiju prvu menstruaciju.'aj dogadjaj obicno povecava djevojcino samopostovanje i njezin ugled medju vrsnjacima.-edjutim"djevojke koje nisu psi!oloski pripremljene na pojavu menstruacije"zato sto nemaju dovoljno znanja o tome"imaju znatno negativnije osjecaje u povodu njenog pojavljivanja.U odnosu na druge djevojke"te se djevojke kasnije u zivotu negativnije odnose prema menstruaciji"izvjestavaju o ozbiljnim simptomima i znatno vise su usredotocene na same sebe. %ocijalni cinitelji takodje uticu na osjecaje adolescenata prema promjenama koje se zbivaju u nji!ovom tijelu"kao i na nacin na koji nji!ovo rano ili kasno sazrijevanje utice na nji!ovu sliku o njima samima.1a djevojke je"recimo"pozeljan vitak stas.-edjutim"u pubertetu djevojke dobivajumasno tkivo i prosiruju im se bedra.1a razliku od toga"mladicima se u pubertetu povecava misicno tkivo i sirina ramena"a to su obiljezja koja odgovaraju RidealnojQ slici muskarca u zapadnoj kulturi.%toga ne cudi da su djevojke koje rano sazrijevaju tokom puberteta sklone vecem nezadovoljstvu svojim tijelom od jdevojaka koje sazrijevaju kasno"dok za mladice vrijedi suprotno.'o nezadovoljstvo djevojaka koje rano sazrijevaju i zadovoljstvo mladica koji rano sazrijevaju povezano je i s nji!ovim zadovoljstvom svojom tjelesnom tezinom i proporcijama.

,6. ;dolescencija - 3zmeHu 10. i 20. godine nastaju velike tjelesne" kognitive i socijalne promjene. 3ndividulane su varijacije veJe nego ikad ranije. ?iziGki gledano" jedan je tinejedIer zreo u dobi od 16 godina"ali moIeme potrajati joF pet do 10 godina prije nego Fto ga poGemo smatrati socijalno zrelim. #onekad se pravi razlika izmeHu puberteta i adolescencije ili mladenaGkog doba. #ubertet se proteIe od vremena prvog znaka spolne zrelosti do vremena kad su djeGak ili djevojGica" bioloFki gledano zreli za razmnoIavanje. ;dolescencija je vrijeme od potpune spolne zrelosti do vremena kad napredovanje jenjava. 'akoHer postoji i jedna druga podjela" gdje pubertet obu!vaJa fiziGki" a adolescencija psi!iGki razvoj. 1a vrijeme adolescencije mladi stiGu nove kognitivne sposobnosti" koje su nadogradnja razvoju raniji! stadija"ali se od nji! i razlikuju. -ladi mogu+ - razmiFljati o alternativama i pojavama koje nisu prisutne - postaviti !ipoteze i sistematski i! prolaziti - razmiFljati o svom vlastitom razmiFljanju (metakognitivnost) - izlaziti izvan vaIeJij konvencionalni! okvira i granica. ,8. %tadiji po #iagetu - U #iagetovoj teoriji postoje 4 razvojna stupnja+ Senzomotori6ki stadiji %2 A 8 godine& : dijete spoznaje svijet kroz izravno djelovanje" koje se odraIava u senzomotoriGkim s!emama. 'ijekom ranog djetinjstva te s!eme postaju sve sloIenije i povezanije. $olazi do decetracije" a dijete poGinje s!vaJati stalnost predmeta. Predoperacijski stadiji %8 A : god.& : dijete moIe rjeFavati problem pomoJu predoGavanja"umjesto izravnim djelovanjem. -iFljenje je brIe" uGinkovitije" pokretljivije i viFe socijalno uklopljeno. $jetetovi poGetni pokuFaji predoGavanja pokazuju odreHena ograniGenja kao Fto su egocentrizam i centracija. Stadij konkretnih operacija %: A 18 god.& : pojava operacija omoguJava djetetu operacijsko nadvladavanje ograniGenja predoperacijskog miFljenja. (peracije su sistemi unutraFnjeg mentalnog djelovanja koje se nalazi u podlozi logiGkog rjeFavanja problema. $jete poGinje s!vaJati razliGite oblike konzervacije" klasifikacije i odnosnog rasuHivanja Stadij ,ormalnih operacija %18 god. A odrasla dob& : daljnji razvoj operacija dovodi do operacijske sposobnosti !ipotetiGko-deduktivnog rasuHivanja. -isao zapoGinje s pretpostavkom i kreJe se susuavno i logiGno prema stvarnosti. #rimjer takvog logiGkog rasuHivanja jeste znanstveno rjeFavanje problema.

,7. 'ipovi roditeljstva - 4 opFta stila roditeljstva+ 1.autoritativni roditelji - skrbni i osjetljivi prema svojoj djeci ali postavljaju jasne granice i odrIavaju okolinu predvidivom" imaju najpozitivniji uGinak na rani socijalni razvoj 2.autoritarni roditelji : vrlo za!tjevni" uspostavljaju strogu kontrolu nad ponaFanjem svoje djece" veJina djece ne reaguje dobro na ovaj pristup

,.popustljivi roditelji : puni ljubavi i emocionalno osjetljivi ali postavljaju malo ograniGenja djetetovu ponaFanju 4.ravnoduFni roditelji : postavljaju malo ograniGenja svojoj djeci ali im pruIaju malo paInje" zanimanja i emocionalne podrFke. ,>. 9ritika 9o!lbergove teorije - $anas postoji i dio kritike prema 9o!lbergovoj teoriji+njegova predodzba univerzalni! stadija gotovo da prije odrazava liberalna i zapadnjacka vrednovanja"da su njegove situacije isprobane samo na djecacima"a kasnije i! se generaliziralo da vaze i za djevojcice"da je razvoj moralnog razmisljanja s!vatano kao ravnomjernu struju"iako se cini da on ide malo naprijed"malo natrag. ,@. 'eorija ucenja - 'eorija socijalnog uGenja : oblik teorije okoline i uGena koja uGenje opaIanjem dodaju respondentnom i operantnom uGenju. #redstavnik ovog pristupa bio je ;lbetr Eandura. Eandura vjeruje da kognitivni razvoj sam po sebi ne objaFnjava promjene uponaFanjutokom djetinjstva i da su procesi uGenjaodgovorni za veliki dio djeGijeg razvoja. 40. #rivrzenost - $jetetova privrIenost skrbniku moIe se prvi put jasno opaziti u dobi od 8 do > mjeseci. #ostoje , opFta stepena privrIenosti. faza 1 ( od roHenja do 2. mjeseca ) : &ediskriminativne socijalne reakcije faza 2 (od 2. do >. mjeseca ) : diskriminativne socijalne reakcije faza , (od >. do 24. mjeseca ) : Usmjerena privrIenost (drednice privrIenosti+ majGinska osjetljivost i privrIenost privrIenost kroz generacije temperament i privrIenost 41. Bazvoj jezika - $jeca tokom prvi! mjeseci koriste glas kako bi prije svega" iskazali ugodnost i neprijatnost. U dobi izmeHu 1 i > mjeseci razvija se sve veJa varijacija zvukova+ samoglasnici oko , mjeseca" kombinacije samoglasnik-suglasnik oko" pribliIno 8 mjeseci" a oglaFavanje otprilike" > mjeseci. /ugutanje se sastoji od kombinacije samoglasnika i suglasnika" zvuGi kao pravi govor" ali mu nedostaje jeziGno znaGenje. 1naGajno je da se djeci u dobi izmeHu 8 i 12 mjeseci starosti omoguJi sluFanje govornog jezika u svojoj oklini" prije svega u formi *razgovora* izmeHu roditelja i djece" jer to olakFava jeziGni" a time i socijalni razvoj. (ko 60L djece svoju prvu rijeG izgovori u dobi od 1 godine" odnosno @0L prije 1> mjeseci. (ni nemaju naroGito dobar izgovor i rijeG se ne koisti na egzaktan naGin. #rva se rijeG najGeFJe odnosi na neFto Fto je vaIno za dijete" na jedan obiGan predmet koji postoji u djetetovim aktivnostima. #oveJanje fonda rijeGi u poGetku je relativno sporo+ jedna ili dvije rijeGi u dobi od 1 godine" u prosjeku ,00 rijeGi u dobi od 2 godine (najGeFJe imenice). &akon toga s fond rijeGi veoma brzo poveJava" jedan 8-godiFnjak vlada obiGno s viFe od 10 000 rijeGi. Ei!eviorizam kaIe da djeca u

osnovi uGe jezik zato Fto su o tome ovisni. UobiGajen je opis djeteta koje guGe razliGite zvuGne kombinacije koje mu polaze za rukom (u poGetku je to Gesto jedan suglasnik i jedan samoglasnik). 9ada sluGajno nabasa na *ma-ma-ma* dobiva veoma snaInu podrFku od majke" na rijeGima i na dijelu. BijeGi i pravila koja se uGe u jeziku ovise" dajle" o tome kada se i kako Gesto dobiva podrFka. 42. $oOnov sindrom - $oOnov sindrom predstavlja oblik genetske devijacije. 5ngleski doktor = Sangdon $oOn ovu bolst je nazvao )mongoloidnost* najviFe jer su djeca pogoHea ovom boleFJu igledala mongolski. 'ek se 1@80-i! godina otkrilo da $oOnov sindrom ovisi o jednom !romosomu viFka" najGeFJe na 21. paru !romosoma (trisomi 21). Uzimanjem uzorka na posteljici ili prodnoj vodi" danas se moIe otkriti veJ u ranoj trudnoJi. #ostoje dvije kategorije rizika za ovaj sindrom i to+ )viFa* dob majke (,6 godina i viFe) i ako je majka ranije rodila dijete sa $oOnovim sindromom. - (va bolest se oGituje u mentalnoj retardaciji i specifiGnom tjelesnom izgledu. 4,. %eparacija 3 stra! od nepoznati! - %tra! od nepoznati! osoba : opJi stra! od nepoznati! osoba koji se oko osmog mjeseca javlja kod mnoge djece" a pokazatelj je stvorene veze privrIenosti. Testo uzrokuju plaG djeteta i povlaGenje kod majke. - %eparacija : djetetovo plakanje i dozivanje majke kada se od nje odvoji" pokazatelj je stvorene privrIenosti. 44. #roblemi adolescencije po <Oangu - ovdje se radi o )poimanju tijela*" o poremeJajima u pre!rani (anoreksija" bulimija i gojaznost). 46. 9riza @. godine - $esava se izmedju > i 10 godine.'a bi se kriza mogla opisati kao neki oblik budjenja"pri cemu se socijalni svijet siri.$jeca se pocinju usporedjivati s drugima i uvidjati da se izvjesni aspekti stvarnosti ne mogu mijenjati.5gocentricno razmisljanje polako se zamjenjuje"vise logicki usmjerenim nacinom razmisljanja koje daje novu predodzbu o vremenu"mnogo slicniju onoj kod odrasli! osoba.U ocima djeteta roditelji dobivaju realniji lik"sa svim svojim nedostacima i greskama i to moze biti propraceno kako razocarenjem tako i zaloscu za RzlatnimQ vremenom koje je nestalo.'o moze voditi i tome da djeca kod kuce sve manje pricaju o onome sto se svakodnevno dogadja u skoli.1a jednog @godisnjaka grupa drugova postaje na neki nacin vaznija od obitelji.9riza @. godine znaci takodje da se i slika samog sebe mijenja cime se povecava osjetljivost na to da se bude drugaciji ili inferioran sto se tice izgleda ili dostignuca. 48. ;similacija 3 akomodacija - Sjudi prilagodjavaju svoj stari nacin razmisljanja da bi pribavili novu informaciju i nova iskustva.(vo prilagodjavanje se vrsi na dva nacina-asimilacijom i akomodacijom.4similacija je teznja razumijevanju novi! iskustava na osnovu

postojeci! znanja.%vaki put kada se susretnemo sa necim novim"nastojimo sebi to objasniti na osnovu nasi! postojeci! spoznajni! struktura.$ojence koje sve primice usnama da bi sisalo"odrazava asimilaciju"isto kao i malo dijete koje sve muskarce naziva RtataQ.'u moze doci do izoblicavanja realnosti okoline ali nastojanje uklapanja novi! stvari u ono sto vec znamo nuzan je dio prilagodjavanja svijetu oko nas.9ada je nova informacija previse razlicita ili previse slozena da bi se integrirala u postojece strukture"dogadja se akomodacijaodnosno"spoznajne strukute mijenjaju se kao posljedica reakcije na nova iskustva.5$ojence konacno nauci da nisu svi predmeti za sisanje"kao sto i malo dijete nauci da se razliciti nazivi ili imena trebaju primijeniti za razne muskarce.1a #iageta"takve promjene odraz su akomodacije za!tijevima okoline.#rema tome"broj i slozenost djeciji! spoznajni! struktura povecava se u prvom redu kroz akomodaciju.-edjusobno djelovanje ove dvije funkcije ilustrira jos jedno vazno stanoviste #iagetove teorije"koncept konstruktivizma. 47. ;fektivna vezanost 'eorija afektivnog vezivanja nastaje kao reakcija na navedeno s!vatanje porijekla covjekove osjecajnosti.#rema njoj"dojence se radja kao saocijalno bice cija je primarna potreba i potreba za emocionalnom vezom sa odraslom osobom.1aceta je u psi!oanalitickim krugovima"oslonjena na doprinose etologije(vjeruju da ponasanja imaju neposredne i evolucijske odrednice).;fektivno vezivanje(attac!ment) oznacava specificnu emocionalnu vezu osobe koja njeguje dijete i djeteta.#ojam je u nauku uveo engleski psi!oanaliticar o!n EoOlb0 da bi naglasio sustinsko neslaganje sa pojmom koji je do tada obiljezavao odnos majkadijete u psi!oanalitickoj teoriji-pojmom emocionalna zavisnost.EoOlb0 je zakljucio da je potreba za ovom vezom primarna.?asciniran fenomenom utiskivanja kao procesom koji dokazuje da je formiranje jaki! drustveni! veza u zivotinjskom svijetu urodjeno i nepovezano sa is!ranom"EoOlb0 odlucuje dokaze da nesto slicno postoji i kod ljudske mladuncadi.Sjudsko dojence bioloski je opremljeno da osjeca ljude.&e samo da je osjetljivo na stimuluse koje mu upucuju odrasli"vec na nji! i odgovara.$akle"beba odraslima upucuje signale kojima je tesko ili nemoguce odoljeti. U odnosu na ove signale majka se orjentise+!rani bebu"presvlaci"uzima je u narucje.#rema teoriji afektivnog vezivanja majcina responzivnost za signale djeteta je kljucna determinanta kvalitetne afektivne vezanosti kao razvojnog procesa. er u odnosu na njenu dostupnost"na nacin odgovaranja na signale"dijete postepeno gradi tzv unutrasnji radni model.%klapa sliku o majci na osnovu svakodnevni! ponavljani! iskustava sa njom.

'ako nastaju+ 1.)sigurna afektivna vezanost-ukoliko je majka doslijedno responzivna"dijete formira sliku o majci kao o osobi koja ga pri!vata"ali i o sebi kao bicu vrijednom paznje. 2.)nesigurna-povucena afektivna vezanost-ove bebe"kroz svoja svakodnevna iskustva razvijaju radne modele majki kao doslijedno odbijajuci!.

,.)nesigurna-ambivalentna vezanost-ove bebe razvijaju radni model majki kao selektivno responzivni!.Eeba se dakle izrazenije vezuje za majku povecavajuci za!tijeveza paznjom do krajnje zavisnosti. 4.)dezorjentisano-neodlucno afektivno vezivanje-proucavanje djece ciji su roditelji bili zlostavljani ili su patili od manijako depresivne psi!oze"pokazala su da se neka djeca nisu mogla klasifikovati ni u jednu od ponudjeni! kategorija.(no sto je odvojilo ovu djecu"nije bio novi kvalitet"vec razliciti indeksi dezorganizacije i dezorjentisanosti"kao sto su kretanje ka zidu i naslanjanje na zid kao forma uplasenog reagovanja na stranca"penjanje i padanje pri ulazu roditelja u sobu"ukocenost svi! pokreta"stereotipna ponasanja. 4>. #odrucje za proksimalni razvoj - 2igotski je smatrao da dijete" koje ne uspijeva da na vlastitu ruku obaviti zadatake ili rijeFiti probleme" Gesto biva uspjeFnije ako je u blizini neko od odrasli! ko mu moIe priteJi u pomoJ. Sjudi imaju veliki kapacitet uGenja i potrebno je samo da dobiju nastavu ili super viziju" ostvariti na vlastitu ruku. (drasli unaprijeHuju razvoj djeteta pomaIuJi mu da postigne razlGite stvari koje samostalno ne moIe ostvariti. - 2aIan pojam kod 2igotskog jeste onaj kojeg on naziva )podruGje za proksimalni razvoj* (lat. proksimus : neposredni). BijeG je o udaljenosti izmeHu onoga Fto djeca mogu uGiniti na vlastitu ruku i zajedno sa nekim ko ima veJe iskustvo (najGeFJe neke odralsa osoba). (drasli mogu tada postaviti pitanja koja pojaFnjavaju problem ili pruIiti podatke koji djelomiGno prevazilaze aktualnu sposobnost djeteta : kratko reGeno" mogu pridobiti dijete da napne miFiJe i isproba svoje sposobnosti. 4@. Songitudinalna 3 transvezalna istrazivanja - Songitudinalni nacrt je istraIivaGka metoda u kojoj se isti sudionici opetovano ispituju tokom odreHenog vremenskog razdoblja. Songitudinalna istraIivanja mogu biti i korelacijska i eksperimentalna. Songitudinalnom pristupu odgovaraju dvije vrste pitanja. #rva se bavi trajnoFJu ili stabilnoFJu razvoja. $ruga vrsta pitanja bavi se uGincima rani! iskustava na kasnije ponaFanje. &edostaci ove metode su gubitak sudionika" traju mnogo godina" testovi i instumenti mogu zastariti" vrlo su skupa. 'ransverzalna istraIivanja je istraIivaGka metoda u kojoj se istovremeno prouGavju sudionici razliGite dobi kako bi se utvrdili uGinci dobi na neki aspekt ponaFanja. (vaj pristup ima dva nedostatka. #rvi je Fto se ovom metodom ne mogu istraIivati pitanja ranog iskustva i stabilnosti ponaFanja. $rugi problem je uGinak ko!orte. 60. Uloga oca - (Gevi imaju veliku ulogu u odgoju djece u veJini porodica i vaIne su osobe za malu djecu. (Gevi opJenito provode manje vremena s djecom od majki. 'o ne znaGi da oGevi nemaju sposobnost da budu dobri skrbnici. Eriga o djetetu nije tipiGan naGin interakcije oGeva s djecom. #uno GeFJa interakcija otac- dijete podrazumjeva stimulaciju i igru. $jeca su snaIno privrIena svojim pGevima. (Gevi mogu biti izvor negativnog uticaja na djecu.

61. 'ipovi kaznjavanja - $jeca koja se kaInjavaju i dobivaju batine Gesto se posluFna na trenutak" Fto kod roditelja moIe stvoriti uvjerenje da je karna doba odgojna metoda. -eHutim" oGigledno je da dijete u sebi skuplja srdIbu i frustraciju. 9ad dijete ovome da oduFka u Fkoli ili kad je zajedno u druFtvu sa prijateljima" ono se vjerovatno koristi naGinom izraIavanja koje je nauGilo kod kuJe" dakle nasiljem. - #roblematiGna djeca GeFJe su bila izloIena zlostavljanju nego druga djeca"a najveJi broj oni! koji zlostavljaju druge ljude ili poGine incest" sami su bili izloIeni seksualnom nasilju. - Boditelji koji ne koriste ,izi6ko nasilje" mogu se ponaFati neprijateljski na drugi naGin. -ogu primjenjivati psihi6ko zlostavljanje svojim potcenjivanjem" osoudom ili kritikom. (vakvo ponaFanje Gini djecu prije nepristupaGnom i bijaIljivom negoli agresivnom" prije svega ako otac kritizira djeGaka. - 9aInjeno dijete se Gesto osjeJa odbaGenim i djetinjastim ponaFanjem pokuFava dobiti potvrdu. 2eJinom se deFava da se neko od roditelja prije umori u odbacivanju djeteta nego Fto ono odustane od plaGa i jadikovanja. $ijete ponekad pokuFava dobiti viFe paInje upravo kad je roditeljima najteIe da mu je pruIe. 62. #si!odinamicka teorija - #rema psi!odinamiGkom naGinu gledanja djeGaci i djevojGice se tokom prvi! godina sliGno razvijaju. 9ada doHu u tzv.edipov period" nji!ov razvoj ide djelimiGno razliGitim pravcima. 'o je period u dobi od oko 4 : 6 godina kada se dijete prema ?reudu" zaljubi u roditelja suprotnog spola i konkurira s roditeljem istog spola o paInji i ljubavi drugog roditelja. 1bog toga se djeGaci identificiraju sa svojim oGevima i poriGu ili odbacuju ranije tako intimnu povezanost koje su imali s majkom. 6,. %ocijalni oblici ponasanja - &egativizam" agresivnost" svaHa" zadirkivanje" rivalstvo" takmiGenje" saradnja" sebiGnost" socijalno odobravanje" simpatija 64. .rtezi - #rimjer tipiGne aktivnosti koja za!tijeva razvijenu finu motoriku jeste crtanje ili slikanje. #ribori za crtanje ispunjava mnoge funkcije : ponekad funkcioniranju kao senzoriGko stimuliranje" ponekad se upotrebljavaju za izraIavanje misli i osjeJaja. .teIi takoHer odraIavaju i sliku svijeta koju su djeca stekla. - 5ngleski psi!olog -argaret SoOenfeld opisala je djeGije crnaje kao razvoj u razliGitim stadijima koji se preklapaju+ faza Fkrabanja (prve dvije godine) s!ematski stadij (sastoji se od dvije etape+ tokom predskolski! godina i izmeHu 7 i @ godine) realistiGki stadij (@-11 god.) 66. Eronfenbrenerova teorija - 'eorija Uriea Eronfenbrennera naglaFava meHusobne veze pojedinca sa slojevima okolinskog konteksta i naziva se 'eorija ekoloFki! sustava. (va teorija je

utemeljena na pretpostavci da ako Ielimo u potpunosti razumijeti razvoj" moramo razmotriti kako meHusobno djeluju jedinstvene znaGajke djeteta i njegove okoline. $ijete posjeduje niz osobni! znaGajki od koji! su najvaInije one koje Eronfenbrenner opisuje kao razvojno poticajne- tj. sposobne utjecati na druge ljude na naGine koji su vaIni za dijete. #rimjeri ukljuGuju djetetov tjelesni izgled" socijalne vjeFtine" intelektualne sposobnosti i liGnost.Eronfenbrenner drIi da dijete i okolina neprekidno utjeGu jedno na drugo na dvosmjeran" ili transakcijski naGin. U ovom razvojno-ekoloFkom modelu okolina je opisana u okviru Getiri sistema na razliGitim nivoima kao mikro-" mezo-" egzo-" i makrosustav. Mikrosustav Gine situacije u kojima pojedinci imaju direktnu interakciju s drugima" naprimjer unutar obitelji. #ovezanost izmeHu razliGiti! mikrosustava saGinjava mezosustav, naprimjer obitelj" djeGiji vrtiJ i Fkola. Egzosustav je okolina u kojoj dijete ne uGestvuje" ali ono Fto se u ovom sistemu odvija" ima indirektnog upliva na socijalne relacije i aktivnost u bliskom okruIenju djeteta" naprimjer posao roditelja ili personalna situacija djeGjeg vrtiJa. Makrosustav se odnosi na opJe crte druFtva u kojem dijete IiviK to moIe na primjer biti Iivotni standard" obiteljska politika" raspodjela resursa" opJi kulturni i sliGni faktori.. 68. %tadij konkretni! operacija - #rema #iagetu" iza novi! vjeFtina u periodu Fkolske dobi leIi novi naGin razmiFljanja" konkretne operacije" putem koji! djeca mogu rezonirati praktiGno oko svega na Fto naiHu i Fto spoznaju. $jeca su svjesna da vanjske osobine nisu te koje odreHuju Fto predmet ustvari jeste. %posobna su se koristiti principima kako bi doFli do objektivne slike svijeta. U dobi od sedam ili > godina djeca u potpunosti ulaze u stadij konkretni! operacija. (ni logiGke principe" npr. konzervaciju i reverzibilnost" razumiju dotle da i! mogu povezati s konkretnim stvarima ili dogaHajima. 9onzervacija znaGi da jedan predmet ostaje isti usprkos promjeni njegovog oblika" dok reverzibilnost znaGi da promjena moIe iJi u oba pravca"tj. da se jedan oblik moIe promijeniti"ali da ga je moguJe i vratiti u prvobitno stanje. Bazumiju znaGenje )veJe od* i )manje od*" mogu generalizirati iskustva iz jedne situacije u drugu. &isu toliko vjeFta u apstraktnom rasuHivanju veJ trebaju imati konkretnu stvarnost pred sobom. 5gocentrizam se smanjuje pri prijelazu ka konkretnom operacionalnom razmiFljanju. #oboljFava se sposobnost istovremenog uzimanja u obrzir razliGiti! osobina kod objekata"osoba ili aktualni! dogaHaja. (vo postaje izraIeno prije svega kad je rijeG o principu uzajamnosti"tj. znanje znanje da promjena jedne dimenzije nekog objekta utjeGe na druge dimenzije objekta o kome je rijeG. 67. 9onzervacija - konzervacija se odnosi na pitanje da li neFto i dalje ostaje isto" iako se vanjski izgled mijenja" ili moIe li stvarnost ostati ista uprkos tome Fto je Govjek doIivljava na razliGite naGine. 9ako su djeca ograniGena onim Fto vide i doIivljavaju" moIe im bit teFko da se prisjete promjene" te da i! razumiju. #rema tome ono Fto i! karakteriFe jeste statiGko razmiFljanje a ne dinamiGko.

6>. 9arakteristike novorodjenceta - 2eJ kao novoroHenGe" dijete posjeduje niz vaIni! motoriGki! umijeJa. (na su u poGetku u velikoj mjeri ograniGena na reflekse- ne!otiGne reakcije na odreHene podraIaje. edan dio od nji! su od Iivotne vaInosti" npr. disanje" dok refleksi sisanja i traIenja nestaju u dobi od dva mjeseca. &ovoroHeno dijete uzima svoj prvi udisaj veJ prije presijecanja pupGane vrpce" koja je dijete ranije opskrbljivala kosikom. #rvi! dana dijete pokuFava uskladiti disanje" sisanje i gutanje" pa je tada i disanje djelomiGno nepravilno. $rugi komplet refleksa ima veze s toplinom : kada zebu djeca plaGu" tresu se" diIu noge uz tijelo i time doprinose odrIavanju toplote. ;ko im je pak pretoplo" moIemo umjesto toga zapaziti kako se postavljaju u *poloIaj za sunGanje* da bi tako ras!ladili tijelo. $rugi refleksi imaju veze s jedenjem" npr. refleksi sisanja i traIenja. $odirnemo li djetetu obraz" ono Je okrenuti glavu" ustima traIiti bradavicu i poGeti sisati. #ri samom roHenju normalno dojenGe opremljeno je sljedeJim refleksima+ -Babinski refleks+ 9ad se dodirne taban" prsti nogu strFe uvis i prema van. -Reflek hodanja+ Gim dotaknu ravnu podlogu" noge poGinju izvoditi pokrete !odanja. -Refleks plivanja+ ako dijete leIi na trbu!u" ruke i noge se ispruIe. -Refleks hvatanja+ prsti se savijaju i !vataju prst ili predmet koji se stavi u djeGji dlan (ovo vrijedi i za stopalo). -Moro-refleks+ 9od iznenadni! zvukova ili pokreta" dijete Firi ruke kao da Je nekoga zagrliti. 2eJina ovi! refleksa nestaje tokom prvi! mjeseci. Befleksi su u poGetku vaIan znak da nervni sisitem funkcionira normalno. &ovoroHenGad takoHer mogu Guti" osjetiti miris" gledati i imati doIivljaj okusa. (ni reagiraju na dodir" pokrete" promjene temperature i bol. 3nteres djeteta ne budi baF sve iz njegove okoline - ono svoju paInju usmjerava izmeHu ostalog na jake zvukove" jako svjetlo i predmete udaljene od lica neFto viFe od 20 cm.(Ftrina vida kod novoroHenGeta samo je oko ,L oFtrine vida kod odrasli!" Fto znaGi da dijete ne moIe vidjeti detalje u nekom veJem obimu. 1a razliku od vida" novoroHena djeca imaju znatno bolji slu!. 9rajem prvog mjeseca pa i ranije novoroHenGad moIe razlikovati glas majke ili oca od glasova drugi! ljudi" a takoHer i! radije i sluFa. 2eJ tijekom prvi! dana i sedmica Iivota dojenGad reagiraju ne samo na jake mirise nego i na slabije. (sjetilo okusa je dobro razvijeno prilikom roHenja" barem Fto se tiGe slatkog" jednog od Getiri osnovna okusa. $ijelovi osjetila dodira relativno su nerazvijeni kod roHenja : dijete se naprimjer zaplaGe samo na trenutak ako ga se zbog analize krvi ubode u petu. &ajzad" istraIivanja vezana za sposobnost doIivljavanja dojenGeta ukazuju na to da osjetila funkcioniranja veJ u vrijeme prvi! sedmica Iivota. #od odreHenim uvjetima novoroHeno dijete moIe okrenuti glavu prema izvoru zvuka" Fto znaGi da ono moIe lokalizirati zvuk i uskladiti informaciju koju registrira viFe osjetila. 6@. ;ndroginost - #rouGavanje osobina liGnosti ili drugi! osobina koje se tardicionalno smatraju poIeljnima za muFkarce ili Iene" utvrdila su postojanje dva odvojena sklopa. -uFka spolna uloga uglavnom ukljuGuje ono Fto se moglo nazvati instrumentalnim osobinama poput nezavisnosti" ambicioznosti i samopouzdanja.

Uensku spolnu ulogu najviFe karakteriziraju ekspresivne osobine poput suosjeJanja" osjetljivosti i topline.;ndroginost je tip liGnosti sastavljen od poIeljni! osobina muFkog i Ienskog tipa liGnosti. #rema njemu muFke i Ienske osobine nisu suprotni krajevi jedne dimenzije" veJ su to dvije odvojene dimenzije. #rema tome osoba moIe imati osobine obiju dimenzija. 3 Fto je joF vaInije" smatra se da su androgini pojedinci psi!oloFki najzdraviji- to su oni sa mjeFavinom poIeljni! osobina iz muFkog i Ienskog sklopa osobina. ;ndrogini pojedinci" primjerice" mogu biti neustraFivi i ljubazni" samouvjereni i skromni" odliGni i briIni itd. #rednost takve mjeFavine je prilagodljivost. ;ndrogina osoba ima Firok raspon raspoloIivi! odgovora koje moIe upotrijebiti u razliGitim situacijama. 9onstuirani su brojni testovi za procjenu androginosti. &ajpoznatiji meHu njima su Eemov inventar spolni! uloga i Upitnik osobni! karakteristika. U tim instrumentima nalaze se popisi druFtveno poIeljni! osobina liGnosti ili drugi! karakteristika- instrumentalni! i ekspresivni!" i zadatak ispitanika je da sebe procjeni u odnosu na svaku osbinu. Ukupan rezultat dobiven primjenom ti! instrumenata goori o tome kakva je neGija spolna uloga i prema tome ga se moIe svrstati u skupinu maskulini!" feminini! ili androgini!. &ovija istraIivanja pokazuju da psi!oloFkoj dobrobiti na osobnoj razini najviFe pridonosi maskulina komponenta androginosti " tj. poIeljne osobine iz instrumentalnog sklopa. #rema tome" muFkarci i Iene koji procjenjuju da imaju jaGe izraIene te osobine bit Je bolje prilagoHeni od oni! koji misle da i! nemaju ili da su slabo izraIene. 80. #redoperacijski stadij - #redoperacijki stadij obu!vaJa starost od 2-8 godine. U tom stadiju djeca primjenjuju simboliGko miFljenje ukljuGujuJi i jezik da bi opazili i razumjeli svijet oko sebe. &ajveJi dio razmiFljanja je egocentiGan" tj. djeca gledaju na svijet jedino iz svoje vlastite perspektive. (na se" meHutim" postepeno mogu nauGiti da ovladaju i sa viFe od jedne perspektive" te da stvari vide i iz drugi! uglova" naprimjer da razumiju kako netko drugi moIe razmiFljati i osjeJati. 3zvori podataka na osnovu koji! zakljuGujemo o uticaju naslijeHa i okoline 81. %ocijalna teorija razvoja 1a razumijevanje djecijeg ranog socijalnog razvoja nuzno utvrditi kogntivne procese koji su u podlozi socijalni! ponasanja.(vaj se pristup temelji na pojmu socjalne kognicije.9ognitivna tradicija se unekoliko preklapa s etoloskim pristupom"u tom smislu da su obje tradicije usmjerene na to kako djeca i majke kognitivno predocavaju svoje medjusobne odnose.&eki teoreticari vjeruju da djeca i skrbnici razvijaju uzajamne unutrasnje radne modele i da i! koriste u interpretaciji dogadjaja i predvidjanju onoga sto ce se dogoditi.%licno tome"skrbnik moze razviti unutrasnji radni model djeteta koji ga navodi na to da ocekuje da ce dijete biti zeljno interakcije s njim.#si!olozi koji pripadaji 2igotskijevoj tradiciji manje su bili usmjereni na odnos prvrzenosti"a vise na to kako dijete stice nove socijalne (i kognitivne) vjestine kroz uzajamne aktivnosti s odraslima i starijom djecom.2azan aspekt 2igotskijevog modela ranog socijalnog razvoja jest taj sto on stavlja manji naglasak na odnos majka-dijete i priznaje da u mnogim kulturama dijete velik dio toga uci kroz interakciju sa drugima.

82. 9vantifikovanje inkluzije - $a bismo otkrili da li dijete stvarno razumije inkluziju treba organizovati eksperiment koji sadrzi sirektnu relaciju izmedju ; i E"a najmanje verbalna je kvantitativna (intenzivna) relacija ;VE+Q$a li ima vise ; ili E7QKova relacija je na izgled toliko neposredna da bi se cak moglo pomisliti da je dijete u stanju da je ustanovi prostim opazajnim pregledom.3ako ostavimo skup objekata pred djetetom"zapazamo da ono"ustvari"ne rjesava ovu relaciju ranije nego pret!odne"jer je ta intenzivna relacija samo drugi nacin nji!ovog ispoljavanja(ako je svako ; E"a da pri tom svako E nije ;"onda je ;VE). #roblem postavljamo na slijedeci nacin+ 3+$jetetu pokazemob10 drveni! perli(dopustajuci mu da se uvjeri da su sve drvene)"od koji! su dvije crvene"a osam zuti!.1atim pitamo+a.)Q$a li u ovoj (otvorenoj) kutiji ima vise drveni! ili vise zuti! perli7QK b.)$vije djevojcice(damo imena) zeljele bi napraviti ogrlice od perli.#rva(ime)uzima sve zute perle.1atim"ona rasturi ogrlicu koju je napravila i vrati perle u kutiju.$ruga(ime)uzima sve drvene perle.9oja od nji! dvije moze napraviti vecu ogrlicu7QK c.);ko mi das sve drvene perle"!oce li ostati jos perli u kutiji7K d.)#onovimo pitanje a.) 33+#okazemo djetetu 10 vjestacki! cvjetova"od koji! su dva crvene ruze a osam bijele rade.#ostavljamo ista pitanja od a.) do d.) zamjenjujuci ogrlice buketima.(vo su dobijeni rezultati+

U1B;%'3 #erle .vjetovi Uspje! na oba zadatka

6 7 10 ,

8 1, 2, 1,

7 40 4, ,0

> 80 80 60

@ 70 7, 87