BEKA DEKLARACIJA I PROGRAM DJELOVANJA *

usvojeni na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima Be, 14. - 25. lipnja, 1993. potvreni na 48. zasjedanju Ope skuptine Ujedinjenih naroda, 1993. godine (rezolucija 48/121)

Svjetska konferencija o ljudskim pravima, smatrajui da je promicanje i zatita ljudskih prava prioritetni zadatak meunarodne zajednice te da Konferencija prua jedinstvenu priliku za sveobuhvatnu ralambu meunarodnog sustava ljudskih prava i mehanizama njihove zatite u cilju pravednijeg i usklaenijeg unaprjeenja, a time i promicanja potpunije zatite tih prava; priznajui i potvrujui da ljudska prava proizlaze iz dostojanstva i vrijednosti inherentnih ljudskoj osobi, da je ljudska osoba sredinji subjekt ljudskih prava i temeljnih sloboda te da u skladu s tim treba biti njihov prioritetni korisnik i aktivno sudjelovati u ostvarenju tih prava i sloboda; potvrujui privrenost ciljevima i naelima sadranim u Povelji Ujedinjenih naroda i Opoj deklaraciji o ljudskim pravima; potvrujui svoju obvezu prema l. 56. Povelje Ujedinjenih naroda o poduzimanju zajednikih i pojedinanih akcija, primjereno naglaavajui razvoj djelotvorne meunarodne suradnje u ostvarivanju ciljeva iz l. 55., ukljuujui ope potivanje i zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda svih; naglaavajui odgovornosti svih drava, suglasno Povelji Ujedinjenih naroda, u razvoju i poticanju potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, bez razlike glede rase, spola, jezika ili vjere; pozivajui se na preambulu Povelje Ujedinjenih naroda, osobito na odlunost da se ponovno potvrdi vjera u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vijednost ljudske osobe, u jednaka prava mukaraca i ena i velikih i malih naroda; podsjeajui takoer na odlunost izraenu u preambuli Povelje Ujedinjenih naroda da se budue generacije sauvaju od ratnih strahota, da se uspostave uvjeti u kojima e se pravda i potivanje obveza koje proizlaze iz ugovora i drugih izvora meunarodnog prava moi ispuniti, da se promie drutveni napredak i bolji ivotni standard u veoj slobodi, da se ivi snoljivost i dobri susjedski odnosi i da se iskoriste meunarodni mehanizmi za promicanje gospodarskog i drutvenog napretka svih naroda; naglaavajui da je Opa deklaracija o ljudskim pravima, koja predstavlja zajedniki standard postignua za sve ljude i sve drave, izvor nadahnua i temelj Ujedinjenih naroda za poticanje razvoja standarda sadranih u postojeim instrumentima ljudskih

Zbog duine teksta, izostavljeni su neki dijelovi dokumenta.

prava, osobito Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima i Meunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; imajui na umu glavne promjene koje se zbivaju na meunarodnoj sceni i tenje svih naroda za meunarodnim poretkom temeljenim na naelima sadranim u Povelji Ujedinjenih naroda, ukljuujui promicanje i poticanje potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve te potivanje naela jednakosti prava i samoodreenja naroda, mira, demokracije, pravde, jednakosti, vladavine prava, pluralizma, razvoja, boljeg ivotnog standarda i solidarnosti; duboko zabrinuti razliitim oblicima diskriminacije i nasilja kojima su ene irom svijeta i dalje izloene; priznajui da aktivnosti Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava treba racionalizirati i podrati, kako bi se ojaao mehanizam Ujedinjenih naroda u tom podruju i ostvarili ciljevi sveopeg potivanja meunarodnih standarda ljudskih prava; uzimajui u obzir deklaracije usvojene na trima regionalnim sastancima, u Tunisu, San Joseu i Bangkoku, i pridonose vlada, te imajui na umu prijedloge meuvladinih i nevladinih organizacija, kao i studije neovisnih strunjaka izraene u sklopu priprema za Svjetsku konferenciju o ljudskim pravima; pozdravljajui Meunarodnu godinu starosjedilakih naroda svijeta 1993. kao potvrdu odlunosti meunarodne zajednice da tim narodima osigura uivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i potivanje vrednota i posebnosti njihovih kultura i identiteta; priznajui takoer da meunarodna zajednica treba pronai naine i sredstva kako bi uklonila sadanje prepreke i pronala odgovor na izazov punog ostvarenja svih ljudskih prava, te kako bi sprijeila daljnje krenje ljudskih prava koje iz toga proizlaze irom svijeta; prizivajui duh naega vremena i nae stvarnosti koji trai od naroda svijeta i svih drava lanica Ujedinjenih naroda da se ponovno posvete globalnom zadatku promicanja i zatite svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kako bi osigurali puno i ope uivanje tih prava i sloboda; odluni poduzeti nove korake u obvezivanju meunarodne zajednice kako bi se postigao znaajniji napredak u promicanju ljudskih prava putem ire i odrivije meunarodne suradnje i solidarnosti, sveano usvajamo Beku deklaraciju i Program djelovanja. 1. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potvruje sveanu prisegu svih drava da e ispuniti svoje dunosti glede promicanja opeg potivanja, jamenja i zatite svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda,

drugim instrumentima ljudskih prava i meunarodnim pravom. Opa narav tih prava i sloboda je neupitna. U tom okviru, jaanje meunarodne suradnje u podruju ljudskih prava je kljuno za puno ispunjenje svrhe Ujedinjenih naroda. Ljudska prava i temeljne slobode prirodne su svim ljudima; vlade snose prvenstvenu odgovornost za njihovu zatitu i promicanje. 2. Svi narodi imaju pravo na samoodreenje. U skladu s tim pravom, oni slobodno odreuju svoj politiki status i ostvaruju svoj gospodarski, drutveni i kulturni razvoj. Uzimajui u obzir posebne okolnosti u kojima se nalaze narodi pod kolonijalnom i drugim oblicima strane dominacije ili okupacije, Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje pravo narod na poduzimanje svake legitimne akcije sukladne Povelji Ujedinjenih naroda, u cilju ostvarenja svog neotuivog prava na samoodreenje. Svjetska konferencija o ljudskim pravima smatra uskraivanje prava na samoodreenje krenjem ljudskih prava i naglaava vanost djelotvornog ostvarenja tog prava. U skladu s Deklaracijom o naelima meunarodnog prava koja se odnose na prijateljske odnose i suradnju meu dravama sukladno Povelji Ujedinjenih naroda, to se ne smije tumaiti tako da daje pravo ili potie bilo koji in kojim bi se dijelom ili u potpunosti osporio ili povrijedio teritorijalni integritet ili politiko jedinstvo suverenih i neovisnih drava u kojima se potuje naelo jednakih prava i samoodreenja naroda i u kojima je vlada predstavnik cjelokupnog naroda koji tom podruju pripada, bez ikakvih razlika. 3. Djelotvorne meunarodne mjere kojima se jami i nadzire primjena standarda ljudskih prava, trebalo bi poduzeti za narode koji se nalaze pod stranom okupacijom, dok bi djelotvornu pravnu zatitu protiv krenja njihovih ljudskih prava trebalo osigurati u skladu s normama ljudskih prava i meunarodnim pravom, osobito enevskom konvencijom o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, usvojenom 14. kolovoza 1949. godine, te u skladu s drugim vaeim normama humanitarnog prava. 4. Promicanje i zatita svih ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju postati prioritetni zadatak Ujedinjenih naroda u skladu s njihovom svrhom i naelima, osobito glede meunarodne suradnje. U sklopu tih ciljeva i naela, promicanje i zatita svih ljudskih prava i sloboda legitimna je briga meunarodne zajednice. Tijela i specijalizirane slube u podruju ljudskih prava trebale bi, dakle, to vie uskladiti svoje aktivnosti temeljene na dosljednoj i objektivnoj primjeni meunarodnih instrumenata ljudskih prava. 5. Sva ljudska prava su opa, nedjeljiva, meusobno ovisna i povezana. Meunarodna zajednica mora ljudska prava razmatrati globalno, na pravedan i jednak nain, pod jednakim uvjetima i s jednakim naglascima. Iako se vanost nacionalnih i regionalnih posebnosti te povijesne, kulturne i vjerske razlike moraju uzeti u obzir, drave imaju dunost, bez obzira na njihove politike, gospodarske i kulturne sustave, promicati i tititi sva ljudska prava i temeljne slobode.

6. Nastojanja sustava Ujedinjenih naroda na opem potivanju i ostvarenju ljudskih prava i temeljnih sloboda svih, pridonose stabilnosti i dobrobiti prijeko potrebnim za miroljubive i prijateljske odnose meu dravama, te poboljanju uvjeta za mir i sigurnost kao i za drutveni i gospodarski napredak u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. 7. Procesi promicanja i zatite ljudskih prava moraju se odvijati u skladu sa svrhom i naelima Povelje Ujedinjenih naroda i meunarodnim pravom. 8. Demokracija, razvoj i potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda meusobno su ovisni i podupirui. Demokracija se temelji na slobodno izraenoj volji naroda u odreivanju svog politikog, gospodarskog, drutvenog i kulturnog sustava i svog punog sudjelovanja u svim aspektima ivota. U tom kontekstu, promicanje i zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda na nacionalnoj i meunarodnoj razini trebaju se provoditi globalno i bezuvjetno. Meunarodna zajednica treba podrati jaanje i promicanje demokracije, razvoj i potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u cijelom svijetu. 9. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da meunarodna zajednica treba pruiti potporu najslabije razvijenim zemljama, uglavnom afrikim, koje su se odluile za proces demokratizacije i gospodarske reforme, kako bi s uspjehom prele u demokraciju i ostvarile pomake u gospodarstvu. 10. Svjetska konferencija o ljudskim pravima ponovno potvruje pravo na razvoj u skladu s Deklaracijom o pravu na razvoj, kao ope i neotuivo pravo i kao sastavni dio temeljnih ljudskih prava. Kao to se istie u Deklaraciji o pravu na razvoj, ljudska osoba je sredinji subjekt razvoja. Iako razvoj olakava uivanje svih ljudskih prava, zastoj u razvoju ne moe biti opravdanje za ograniavanja meunarodno priznatih ljudskih prava. Drave trebaju meusobno suraivati u osiguranju razvoja i otklanjanju prepreka razvoju. Meunarodna zajednica treba promicati djelotvornu meunarodnu suradnju u cilju ostvarivanja prava na razvoj i otklanjanja prepreka razvoju. Trajni napredak u primjeni prava na razvoj trai djelotvornu razvojnu politiku na nacionalnoj razini te ravnopravne gospodarske odnose i povoljno gospodarsko okruenje na meunarodnoj razini. 11. Pravo na razvoj treba ostvarivati na nain da se jednako zadovolje razvojne potrebe sadanjih i buduih generacija, ukljuujui potrebe zatite okolia. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje da nezakonito odlaganje otrovnih i opasnih sastojaka i otpada predstavlja opasnu prijetnju pravu svakog ovjeka na ivot i zdravlje. U skladu s tim, Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve zemlje da prihvate i bez odlaganja primijene postojee konvencije o uskladitenju otrovnih i opasnih proizvoda i otpada te da surauju u suzbijanju nezakonitog odlaganja.

Svatko ima pravo uivati u prednostima znanstvenog napretka i njegove primjene. Svjetska konferencija o ljudskim pravima zamjeuje da neki znanstveni rezultati, napose u biomedicini i znanosti o ivotu, kao i u informacijskim tehnologijama, mogu imati suprotan uinak na integritet, dignitet i ljudska prava pojedinca te poziva na meunarodnu suradnju kako bi se u podrujima od opeg interesa ljudska prava i dostojanstvo potivali u punoj mjeri. 12. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva meunarodnu zajednicu da uini sve to je u njenoj moi kako bi zemljama u razvoju pomogla smanjiti vanjski dug koji ih optereuje i poveala napore njihovih vlada za punim ostvarivanjem gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava njihovih naroda. 13. Postoji potreba da drave i meunarodne organizacije u suradnji s nevladinim organizacijama, stvore povoljne uvjete na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini za osiguranje punog i djelotvornog uivanja ljudskih prava. Drave trebaju ukloniti svaku povredu ljudskih prava i njene uzroke, kao i prepreke uivanju tih prava. 14. Sluajevi krajnjeg siromatva irokih razmjera onemoguuju puno i djelotvorno uivanje ljudskih prava; neodgodivo ublaavanje i mogue uklanjanje siromatva, moraju i dalje biti najvaniji zadatak meunarodne zajednice. 15. Potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda bez ikakvog razlikovanja, temeljno je pravilo meunarodnog prava ljudskih prava. Brzo i cjelovito otklanjanje svih oblika rasizma i rasne diskriminacije, ksenofobije i drugih oblika nesnoljivosti, najvaniji je zadatak meunarodne zajednice. Vlade trebaju poduzeti djelotvorne mjere za njihovo sprjeavanje i borbu protiv tih pojava. Pozivaju se grupe, ustanove, meuvladine i nevladine organizacije i pojedinci da pojaaju svoje napore u suraivanju i usklaivanju svojih akcija protiv takvog zla. 16. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja napredak postignut u suzbijanju apartheida te poziva meunarodnu zajednicu i sustav Ujedinjenih naroda da pomognu u tom procesu. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer izraava svoje aljenje zbog stalnih pojava nasilja kojima se slabi zahtjev za ukidanjem apartheida mirnim putem. 17. Djela, metode i prakse terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama, kao i njegova povezanost s trgovinom drogama u nekim zemljama, predstavlja pojavu kojom se nijeu ljudska prava, temeljne slobode i demokracija, prijeti teritorijalnoj cjelovitosti i sigurnosti drava i destabiliza legitimno uspostavljena vlast. Meunarodna zajednica mora poduzeti prijeko potrebne mjere u cilju unaprjeenja suradnje u sprjeavanju i ukidanju terorizma. 18. Ljudska prava ena i enske djece neotuiv su, integralni i nedjeljiv dio opih ljudska prava. Puno i ravnopravno sudjelovanje ena u politikom, graanskom, gospodarskom, drutvenom i kulturnom ivotu na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini te iskorjenjivanje svih oblika spolne diskriminacije, prioritetni su zadaci meunarodne zajednice. Spolno nasilje i svi oblici spolnog zlostavljanja i iskoritavanja, ukljuujui ona koja su posljedica kulturnih predrasuda i meunarodne trgovine, nespojivi su s dostojanstvom i vrijednou ljudske osobe, pa se moraju

iskorijeniti. To se moe postii pravnim mjerama, dravnim akcijama i meunarodnom suradnjom u podrujima kao to su gospodarski i drutveni razvoj, odgoj i obrazovanje, zatita materinstva, zdravlja i socijalna potpora. Ljudska prava ena trebaju biti sastavni dio djelatnosti Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava, ukljuujui promicanje svih instrumenata ljudskih prava koja se odnose na ene. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie vlade, ustanove, meuvladine i nevladine organizacije da pojaaju napore u zatiti i promicanju ljudskih prava ena i djevojica. 19. Imajui na umu vanost promicanja i zatite prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama i pridonos tog promicanja i zatite politikoj i drutvenoj stabilnosti drava u kojima te osobe ive, Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje obvezu drava da pripadnicima manjina osiguraju uvjete za puno i djelotvorno uivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda bez ikakve diskriminacije i u punoj jednakosti pred zakonom, u skladu s Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama. To pravo ukljuuje slobodu ouvanja ili prihvaanja neke vjere ili uvjerenja po svom osobnom izboru, kao i slobodu da se pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje bogoslujem, obredima, praktinim vrenjem i pouavanjem. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo na slobodu uivanja svoje kulture, ispovijedanja i prakticiranja svoje vjere te privatnog i javnog sluenja svojim jezikom, bez mijeanja sa strane i bez ikakvog oblika diskriminacije. 20. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje prirodno dostojanstvo i jedinstven pridonos starosjedilakih naroda razvoju i pluralnosti drutva te snano jo jednom potvruje obvezu meunarodne zajednice u svezi s njihovom gospodarskom, drutvenom i kulturnom dobrobiti te njihovim uivanjem plodova odrivog razvoja. Drave trebaju osigurati puno i slobodno ukljuivanje starosjedilakih naroda u rjeavanje svih drutvenih pitanja, osobito onih za koja su ti narodi neposredno zainteresirani. Imajui na umu vanost promicanja i zatite prava starosjedilakih naroda te znaenje toga promicanja i zatite za politiku i drutvenu stabilnost drava u kojima ti narodi ive, drave trebaju u skladu s meunarodnim pravom, poduzeti usklaene pozitivne mjere kako bi osigurale potivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda starosjedilakih naroda na temelju jednakosti i nediskriminacije te priznale vrijednost i posebnost njihovih identiteta, kultura i drutvene organizacije. 21. Pozdravljajui brzu ratifikaciju Konvencije o pravima djeteta od strane velikog broja zemalja i osvrui se na priznanje opstanka, zatite i razvoja djece u Svjetskoj deklaraciji o opstanku, zatiti i razvoju djece te Planu djelovanja prihvaenim na Svjetskom sastanku na vrhu o djeci, Svjetska konferencija o ljudskim pravima podupire opu ratifikaciju Konvencije do 1995. godine i njenu djelotvornu primjenu od strane drava stranaka na nain da se koriste sve zakonodavne, upravne i druge mjere te maksimalno izdvoje raspoloivi resursi. U svim akcijama posveenim djeci, nediskriminacija i najbolji interes djeteta trebaju biti na prvom mjestu, a djejem miljenju treba posvetiti dunu pozornost. Moraju se pojaati nacionalni i meunarodni mehanizmi i programi za obranu i zatitu djece, osobito djevojica i naputene djece, djece preputene ulici, gospodarski i spolno iskoritavane djece 6

(ukljuujui djeju pornografiju, prostituciju ili prodaju djejih organa), djece koja pate zbog bolesti (ukljuujui AIDS), djece izbjeglica i prognanika, zatoene djece, djece u oruanim sukobima, kao i djece koja su rtve gladi i sue te drugih izvanrednih okolnosti. Treba promicati meunarodnu suradnju i solidarnost u cilju poticanja primjene te Konvencije, a prava djeteta trebaju dobiti prvenstvo u akcijama cjelokupnog sustava Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer istie da je za pun i skladan razvoj djetetove osobnosti prijeko potrebno da ono raste u obiteljskom okruenju koje odgovarajue podrava iri sustav zatite. 22. Posebnu pozornost treba posvetiti osiguranju nediskriminacije i jednakom uivanju svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s posebnim potrebama, ukljuujui njihovo aktivno sudjelovanje u svim drutvenim pitanjima. 23. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da svatko, bez obzira na bilo koju razliku, ima pravo pred progonom, traiti i uivati azil u drugim zemljama, kao i pravo na povratak u svoju zemlju. U svezi s tim, ona istie ulogu Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. i njena protokola iz 1967. godine i regionalnih instrumenata. Ona izraava svoje divljenje zemljama koje nastavljaju primati i smjetati velik broj izbjeglica na svoje podruje, kao i Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice zbog njegove posveenosti tom zadatku. Ona takoer izraava svoje divljenje Uredu Ujedinjenih naroda za pomo i zapoljavanje palestinskih izbjeglica na Bliskom istoku. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje da se grube povrede ljudskih prava, ukljuujui oruane sukobe, nalaze meu viestrukim i sloenim imbenicima koji dovode do raseljavanja ljudi. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje da je u svjetlu sloenosti globalne izbjeglike krize i u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, vaeim meunarodnim instrumentima, meunarodnom solidarnou i duhom raspodjele optereenja, potreban cjelovit pristup meunarodne zajednice, izraen u zajednitvu i u suradnji sa zainteresiranim dravama i odgovarajuim organizacijama, uz potivanje mandata Visokog povjerenika za izbjeglice. Takav pristup treba obuhvatiti razvoj strategija kojima se rjeavaju uzroci i posljedice izbjeglikih i prognanikih pokreta, jaa priprema i odgovor na izvanredna stanja, osigurava djelotvorna zatita i pomo, uz poseban osvrt na potrebe ena i djece, te pronalaze trajna rjeenja, osobito dostojanstvenog i dobrovoljnog povratka, ukljuujui i ona rjeenja koja su usvojena na meunarodnim konferencijama za izbjeglice. U svezi s tim, Svjetska konferencija o ljudskim pravima istie odgovornost drava, osobito matinih. U svjetlu sveobuhvatnog pristupa, Svjetska konferencija za ljudska prava naglaava ulogu meuvladinih i humanitarnih organizacija u rjeavanju problema prognanika, ukljuujui njihov dobrovoljan i siguran povratak i rehabilitaciju.

U skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i naelima humanitarnog prava, Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava vanost i potrebu za humanitarnom pomoi rtvama svih prirodnih i ovjekom uzrokovanih nedaa. 24. Velika pozornost mora se posvetiti promicanju i zatiti ljudskih prava osoba koje pripadaju osjetljivim grupama, ukljuujui radnike migrante, ukidanju svakog oblika diskriminacije tih osoba te jaanju i djelotvornijoj primjeni postojeih instrumenata ljudskih prava. Drave su obvezne donijeti i odrati odgovarajue mjere na nacionalnoj razini, osobito u podruju odgoja i obrazovanja i zdravstvene i socijalne zatite, kako bi promicale i zatitile prava osoba koje pripadaju osjetljivim grupama te osigurale sudjelovanje onih njihovih lanova koji su zainteresirani da pronau rjeenje za njihove vlastite probleme. 25. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potvruje da su krajnje siromatvo i drutveno iskljuivanje inovi nasilja nad ljudskim dostojanstvom te da je potrebno poduzeti urne korake glede bolje informiranosti o krajnjem siromatvu i njegovim uzrocima, ukljuujui probleme razvoja, u cilju promicanja ljudskih prava najsiromanijih, iskorjenjivanja krajnjeg siromatva i drutvenog iskljuivanja te promicanja uivanja plodova drutvenog napretka. Bitno je da drave potiu sudjelovanje najsiromanijih u procesu donoenja odluka o zajednici u kojoj ive te da promiu ljudska prava i napore kako bi se suzbili sluajevi krajnjeg siromatva. 26. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja napredak u sistematizaciji instrumenata ljudskih prava, to je dinamian i razvojni proces, te poziva na opu ratifikaciju ugovora o ljudskim pravima. Sve drave se potiu da pristupe meunarodnim instrumentima; sve drave se potiu da u najveoj moguoj mjeri izbjegavaju rezervu prema tim instrumentima. 27. Svaka drava treba osigurati djelotvoran sustav pravnih lijekova kao mjeru odtete u sluaju povrede ljudskih prava. Provoenje pravde, ukljuujui sudove i tuiteljstvo te, osobito, neovisno sudstvo i odvjetnitvo, djelovanje kojih je u punoj mjeri usklaeno sa standardima vaeih meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava, bitni su za puno i jednakopravno ostvarenje ljudskih prava te nezaobilazni u procesu demokratskog i odrivog razvoja. U svezi s tim, ustanove zaduene za provoenje pravde trebaju biti odgovarajue financirane, a meunarodna zajednica im treba pruiti veu tehniku i financijsku potporu. Na Ujedinjenim narodima je da kao prioritetne koriste posebne savjetodavne programe kako se izgradio snaan i neovisan sustav provoenja pravde. 28. Svjetska konferencija o ljudskim pravima izraava svoju zabrinutost zbog masovnih krenja ljudskih prava, osobito u obliku genocida, etnikog ienja, sustavnog silovanja ena u ratnim okolnostima, masovnog egzodusa izbjeglica i prognanika. Ozbiljno osuujui takvu gnusnu praksu, ona jo jednom trai da se poinitelji takvih zloina kazne, a takva praksa neodgodivo zaustavi. 29. Svjetska konferencija o ljudskim pravima izraava duboku zabrinutost zbog stalnih krenja ljudskih prava u svim dijelovima svijeta usprkos postojeim standardima sadranim u meunarodnim instrumentima ljudskih prava i meunarodnom humanitarnom pravu, kao i zbog nedostatka odgovarajuih i djelotvornih mjera odtete rtvama.

Svjetska konferencija o ljudskim pravima duboko je zabrinuta zbog krenja ljudskih prava u oruanim sukobima koji pogaaju civilno stanovnitvo, osobito ene, djecu, stare i nemone. Konferencija stoga poziva drave i sve strane u oruanim sukobima da se strogo pridravaju odredbi meunarodnog humanitarnog prava utvrenog enevskim konvencijama iz 1949. godine i drugih pravila i naela meunarodnog prava te minimuma standarda za zatitu ljudskih prava utvrenih meunarodnim konvencijama. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potvruje pravo rtava na pomo humanitarnih organizacija kako je to utvreno enevskim konvencijama iz 1949. godine i drugim odgovarajuim instrumentima meunarodnog humanitarnog prava te zagovara siguran i trajan pristup takvoj pomoi. 30. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer izraava svoju zabrinutost i osudu zbog toga to su masovno i sustavno nasilje te okolnosti koje prijee puno uivanje ljudskih prava i dalje prisutni u razliitim dijelovima svijeta. Takvo nasilje i prepreke ukljuuju, osim muenja te okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupka ili kazne, masovna i samovoljna smaknua, nestanke, samovoljna zatoenja, sve oblike rasizma, rasne diskriminacije i apartheida, stranu okupaciju i dominaciju, ksenofobiju, siromatvo, izgladnjelost i druge oblike poricanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, vjersku nesnoljivost, terorizam, diskriminaciju ena i nedostatak vladavine prava. 31. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva drave da se suzdre od jednosmjernih rjeenja suprotnih meunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda, koja zaprjeuju trgovinske odnose meu dravama i onemoguuju puno ostvarenje ljudskih prava utvrenih Opom deklaracijom o ljudskim pravima i meunarodnim instrumentima ljudskih prava, osobito prava svih na ivotni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti pojedinca, ukljuujui prehranu i zdravstvenu zatitu, stanovanje i prijeko potrebne socijalne usluge. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potvruje da se hrana ne smije uzimati kao sredstvo politikog pritiska. 32. Svjetska konferencija o ljudskim pravima ponovno iskazuje vanost osiguranja univerzalnosti, objektivnosti i neselektivnosti u razmatranju pitanja ljudskih prava. 33. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da su, prema Opoj deklaraciji o ljudskim pravima i Meunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te drugim meunarodnim instrumentima ljudskih prava, drave obvezne osigurati odgoj i obrazovanje usmjeren na potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava vanost ukljuivanja programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava u nastavu i poziva drave da uine to isto. Odgoj i obrazovanje treba promicati razumijevanje, snoljivost, mir i prijateljske odnose meu narodima i svim rasnim i vjerskim grupama te unaprjeivati djelovanje Ujedinjenih naroda na ostvarenju tih zadataka. U skladu s tim, odgoj i obrazovanje za ljudska prava i irenje pouzdanih teorijskih i praktinih informacija igraju vanu ulogu u promicanju i potivanju ljudskih prava svih, bez razlika rasne, spolne, jezine i vjerske naravi, pa bi to trebalo postati sastavni dio prosvjetnih politika na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Svjetska

konferencija o ljudskim pravima napominje da nedostatak resursa i institucionalna neprimjerenost mogu zaprijeiti ostvarenje tih ciljeva. 34. Treba pojaati napore kako bi se zainteresiranim zemljama pomoglo ostvariti uvjete u kojima e svi uivati svoja opa ljudska prava i temeljne slobode. Vlade, sustav Ujedinjenih naroda i druge multilateralne organizacije se pozivaju da poveaju sredstva namijenjena programima za uspostavljanje i unaprjeenje domaeg zakonodavstva, dravnih ustanova i njima odgovarajue infrastrukture kojima se podrava vladavina prava i demokracija, osigurava pomo pri izborima i potie svijest o ljudskim pravima izobrazbom, pouavanjem i obrazovanjem, sudjelovanjem graana i graanskim drutvom. Program savjetodavnih usluga i tehnike suradnje Centra za ljudska prava mora se pojaati, uiniti djelotvornijim i transparentnijim te postati glavna podrka unaprjeenju potivanja ljudskih prava. Drave se pozivaju da poveaju svoj pridonos tim programima, bilo traenjem veih izdvajanja iz redovitog prorauna Ujedinjenih naroda bilo dobrovoljnim prilozima. 35. Puno i djelotvorno provoenje aktivnosti Ujedinjenih naroda na promicanju i zatiti ljudskih prava mora odraavati veliku vanost koja je ljudskim pravima priznata Poveljom Ujedinjenih naroda kao i zahtjeve koje Ujedinjenim narodima postavljaju zemlje lanice u podruju ljudskih prava. U tom cilju, potrebno je poveati sredstva za rad Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava. 36. Svjetska konferencija o ljudskim pravima ponovno naglaava vanost i konstruktivnost uloge koju dravne ustanove imaju u promicanju i zatiti ljudskih prava, osobito njihovu savjetodavnu ulogu za nadlene vlasti te ulogu u suzbijanju krenja ljudskih prava, irenju informacija o ljudskim pravima te odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Svjetska konferencija o ljudskim pravima daje potporu osnivanju i jaanju dravnih ustanova u skladu s Naelima o statusu dravnih ustanova, pri emu priznaje pravo svake drave da za sebe odabere okvir koji najvie odgovara njenim posebnim potrebama na nacionalnoj razini. 37. Regionalni programi igraju najvaniju ulogu u promicanju i zatiti ljudskih prava. Oni trebaju unaprjeivati ope standarde ljudskih prava utvrene meunarodnim instrumentima ljudskih prava, i njihovu zatitu. Svjetska konferencija o ljudskim pravima daje potporu postojeim naporima na jaanju tih programa i poveanju njihove djelotvornosti, istodobno naglaavajui vanost suradnje u okviru djelovanja Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom istie potrebu uspostavljanja regionalnih i podregionalnih struktura za promicanje i zatitu ljudskih prava tamo gdje oni jo ne postoje. 38. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje vanu ulogu nevladinih organizacija u promicanju svih ljudskih prava i humanitarnih aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje njihov pridonos podizanju svijesti javnosti o ljudskim pravima,

10

usmjeravanju odgoja, obrazovanja, pouavanja i istraivanja u tom podruju te promicanju i zatiti svih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Iako priznaje da drave imaju primarnu odgovornost za uspostavljanje standarda ljudskih prava, Konferencija takoer naglaava pridonos nevladinih organizacija u tom procesu. S tim u svezi, Svjetska konferencija o ljudskim pravima istie potrebu stalnog dijaloga i suradnje izmeu vlada i nevladinih organizacija. Nevladine organizacije i njihovi lanovi koji su bezinteresno ukljueni u podruje ljudskih prava trebaju uivati prava i slobode predviene Opom deklaracijom o ljudskim pravima te zatitu domaeg zakonodavstva. Ta prava i slobode ne smiju se koristiti suprotno svrsi i ciljevima Ujedinjenih naroda. Nevladine organizacije trebaju uivati slobodu u provoenju svojih programa u podruju ljudskih prava bez mijeanja sa strane, a u okvirima zakona pojedine zemlje i Ope deklaracije o ljudskim pravima. 39. Naglaavajui vanost objektivnog, odgovornog i nepristranog informiranja o ljudskim pravima i humanitarnim pitanjima, Svjetska konferencija o ljudskim pravima podrava sve vee ukljuivanje sredstava javnog priopavanja kojima se mora jamiti sloboda i zatita u ustavnim okvirima. II. A. UNAPRJEENJE SURADNJE U PODRUJU LJUDSKIH PRAVA U SUSTAVU UJEDINJENIH NARODA 1. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da se unaprijedi suradnja u sustavu Ujedinjenih naroda u prilog ljudskih prava i temeljnih sloboda. U svezi s tim, Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie sve ustanove, tijela i specijalizirane slube Ujedinjenih naroda, djelatnost kojih zadire u podruje ljudskih prava, na suradnju kako bi pojaali, racionalizirali i zajedniki usmjerili svoje djelatnosti u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer preporuuje glavnom tajniku da visoki dunosnici u odgovarajuim tijelima i specijaliziranim slubama Ujedinjenih naroda, osim usklaivanja svojih djelatnosti, na godinjim sastancima procijene i utjecaj koji njihove strategije i politike imaju na ostvarivanje ljudskih prava. 2. tovie, Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva regionalne organizacije i istaknute meunarodne i regionalne financijske i razvojne ustanove da izvre procjenu utjecaja svojih politika i programa na uivanje ljudskih prava. 3. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje da odgovarajue specijalizirane slube, tijela i ustanove u sustavu Ujedinjenih naroda kao i druge odgovarajue meuvladine organizacije koje se bave ljudskim pravima u okviru svojih nadlenosti, igraju bitnu ulogu u odreivanju, promicanju i primjeni standarda ljudskih prava te da u svom radu trebaju uzeti u obzir rezultate Svjetske konferencije o ljudskim pravima. (...)

11

6. Potvrujui potrebu za odranjem visoke kvalitete postojeih meunarodnih standarda i izbjegavanjem nepotrebnog mnoenja instrumenata ljudskih prava, Svjetska konferencija o ljudskim pravima podrava smjernice za izradu novih meunarodnih instrumenata sadranih u rezoluciji Ujedinjenih naroda 41/120, od 4. prosinca 1986. te poziva tijela Ujedinjenih naroda posveena ljudskim pravima da prilikom razmatranja izrade novih meunarodnih standarda, te smjernice uzmu u obzir, savjetuju se s tijelima koja se bave ugovorima o ljudskim pravima glede potrebe izrade novih standarda te od tajnitva zatrae tehniki pregled novopredloenih instrumenata. (...) B. JEDNAKOST, DOSTOJANSTVO I SNOLJIVOST 1. Rasizam, rasna diskriminacija, ksenofobija i drugi oblici nesnoljivosti 19. Svjetska konferencija o ljudskim pravima dri da je ukidanje rasizma i rasne diskriminacije, osobito njihovih institucionaliziranih oblika, kao to je apartheid, ili onih koji proizlaze iz doktrina o rasnoj superiornosti ili ekskluzivnosti, ili pak suvremenih oblika i manifestacija rasizma, primarni cilj meunarodne zajednice i opesvjetski program djelovanja u podruju ljudskih prava. Tijela i ustanove Ujedinjenih naroda trebaju pojaati svoja nastojanja u primjeni tih programa povezanih s treim desetljeem suzbijanja rasizma i rasne diskriminacije, kao i ostalih djelatnosti koje tee istom cilju. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva meunarodnu zajednicu da dade velikodunu potporu Zakladi za Program desetljea djelovanja u borbi protiv rasizma i rasne diskriminacije. 20. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie sve vlade da poduzmu neodgodive mjere i donesu vrste politike kako bi, po potrebi, i pravnim sredstvima, ukljuujui kaznene mjere, te osnivanjem dravnih ustanova za borbu protiv takvih pojava, sprijeile i sve oblike i manifestacije rasizma, ksenofobije i nesnoljivosti. (...) 22. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve vlade da u skladu sa svojim meunarodnim obvezama i domaim pravnim sustavima, poduzmu sve odgovarajue mjere kako bi suzbile nesnoljivost i s njom povezane oblike nasilja temeljene na vjeri ili uvjerenju, ukljuujui pojave diskriminacije ena i oskvrnue vjerskih objekata i mjesta, uz priznanje da svaki pojedinac ima pravo na slobodu miljenja, savjesti, izraavanja i vjere. Konferencija takoer poziva sve drave da u praksi provedu izmjene Deklaracije o suzbijanju svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. 23. Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava da su sve osobe koje poine ili narede izvrenje kaznenog djela etnikog ienja, pojedinano odgovorne za taj in te da meunarodna zajednica treba uloiti sav mogui napor kako bi one koji su zakonski odgovorni za takvo krenje ljudskih prava, privela sudu.

12

24. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve zemlje da zajedniki ili pojedinano poduzmu neodgodive mjere radi suzbijanja prakse etnikog ienja. rtve gnusne prakse etnikog ienja imaju pravo na odgovarajuu i djelotvornu odtetu. 2. Osobe koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama 25. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva Komisiju za ljudska prava da ispita naine i sredstva za promicanje i djelotvornu zatitu prava osoba koje pripadaju manjinama kao to je to utvreno u Deklaraciji o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama. U svezi s tim, Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva Centar za ljudska prava da na zahtjev zainteresiranih vlada i kao dio svog programa savjetodavnih usluga i tehnike pomoi, osigura kvalificiranu ekspertizu o pitanjima manjina i ljudskih prava te o sprjeavanju i rjeavanju nesuglasica, kao i da prui potporu postojeim ili potencijalnim okolnostima koje ukljuuju manjine. 26. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pouruje drave i meunarodnu zajednicu na promicanje i zatitu prava osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama, u skladu s Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama. 27. Mjere koje e se po potrebi poduzimati trebaju olakati puno sudjelovanje osoba koje pripadaju manjinama u svim aspektima politikog, gospodarskog, drutvenog, vjerskog i kulturnog ivota te u gospodarskom napretku i razvoju njihove zemlje. Starosjedioci 28. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva Radnu grupu o starosjedilakom stanovnitvu Podkomisije o sprjeavanju diskriminacije i zatiti manjina da za svoje jedanaesto zasjedanje zavri izradu nacrta deklaracije o pravima starosjedilaca. (...) 31. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie drave da osiguraju puno i slobodno sudjelovanje starosjedilakih naroda u svim drutvenim pitanjima, osobito onima za koje su oni osobno zainteresirani. 32. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje Opoj skuptini da u dogovoru sa starosjedilakim narodima proglasi meunarodno desetljee starosjedilakih naroda svijeta s programom djelovanja, poevi od sijenja 1994. godine. U tom cilju treba pokrenuti odgovarajuu zakladu. U okviru tog desetljea trebalo bi razmotriti osnivanje stalnog foruma za starosjedilake narode u Ujedinjenim narodima. Radnici migranti

13

33. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie drave da zajame zatitu ljudskih prava svim radnicima migrantima i njihovim obiteljima. 34. Svjetska konferencija o ljudskim pravima smatra izuzetno vanim stvaranje uvjeta za poveanje sklada i snoljivosti izmeu radnika migranata i ostalih graana u dravi u kojoj radnici migranti borave. 35. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva drave da u najskorije vrijeme razmotre mogunost potpisivanja i ratifikacije Meunarodne konvencije o pravima svih radnika migranata i lanova njihovih obitelji. 3. Jednak status i ljudska prava ena 36. Svjetska konferencija o ljudskim pravima neizostavno trai da ene u punoj mjeri i jednako uivaju sva ljudska prava te potie vlade i Ujedinjene narode da to postave kao svoj prioritetni zadatak. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer naglaava vanost ukljuivanja i punog sudjelovanja ena kao nositelja i korisnika procesa razvoja, te jo jednom podsjea na zadatke utvrene u svezi s globalnim djelovanjem u korist ena, prema odrivom i ravnopravnom razvoju, koji su utvreni u Deklaraciji o okoliu i razvoju te u toki 24. Agende 21 iz Rija, usvojenim na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju (Rio de Janeiro, Brazil, 3.-14. lipnja 1992. godine). 37. Jednak/ravnopravan status ena i ljudska prava ena moraju biti sastavni dio najvanijih djelatnosti cjelokupnog sustava Ujedinjenih naroda. Tim se pitanjima trebaju redovito i sustavno baviti odgovarajua tijela i mehanizmi Ujedinjenih naroda. Napose je potrebno poduzeti mjere kako bi se unaprijedila suradnja i uskladili ciljevi i zadaci Komisije za status ena, Komisije za ljudska prava, Odbora za ukidanje diskriminacije ena, Fonda Ujedinjenih naroda za unaprjeenje statusa ena, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i drugih slubi Ujedinjenih naroda. U tom kontekstu, treba proiriti suradnju i uskladiti djelatnosti Centra za ljudska prava i Odjela za unaprjeenje statusa ena. 38. Svjetska konferencija o ljudskim pravima napose naglaava vanost djelovanja na ukidanju nasilja nad enama u javnom i privatnom ivotu, ukidanju svih oblika spolnog zlostavljanja, iskoritavanja i trgovine enama, ukidanju rodnih predrasuda u sudstvu i iskorjenjivanju svake suprotnosti koja se moe pojaviti izmeu prava ena i kodljivih uinaka nekih tradicijskih ili obiajnih praksi, kulturnih predrasuda i vjerskog ekstremizma. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva Opu skuptinu da usvoji nacrt deklaracije o nasilju nad enama i potakne drave na borbu protiv takvog nasilja u skladu sa svojim odredbama. Krenje ljudskih prava ena u oruanim sukobima predstavlja nasilje nad temeljnim naelima meunarodnog prava ljudskih prava i humanitarnog prava. Sva krenja te vrste, osobito ubojstvo, sustavno silovanje, spolno ropstvo i nasilna trudnoa, zahtijevaju krajnje djelotvoran odgovor. 39. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pouruje iskorjenjivanje svih prikrivenih i otvorenih oblika diskriminacije ena. Ujedinjeni narodi trebaju poticati sve zemlje da se do 2000. godine ostvari cilj sveope ratifikacije Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena. Treba pronalaziti naine i sredstva kako bi

14

se rijeio problem postojanja velikog broja rezervi prema tekstu Konvencije. Odbor za ukidanje diskriminacije ena trebao bi, inter alia, i dalje pratiti suzdranost prema Konvenciji. Od drava se trai da povuku izjave suzdranosti koje su u suprotnosti s ciljem i svrhom Konvencije ili one koje su na neki drugi nain nespojive s meunarodnim ugovornim pravom. 40. Tijela za nadzor primjene ugovora trebaju iriti prijeko potrebne informacije koje bi enama osigurale djelotvornije koritenje postojeih mjera u njihovoj tenji za ostvarenjem punog i jednakog uivanja ljudskih prava i nediskriminacije. Potrebno je prihvatiti i nove postupke kako bi se pojaale obveze glede jednakosti/ravnopravnosti ena i ljudskih prava ena. Komisija za status ena i Odbor za ukidanje diskriminacije ena trebaju, pripremom opcijskog protokola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, to skorije ispitati mogunost uvoenja prava na peticiju. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja odluku Komisije za ljudska prava da na svojoj 50. sjednici razmotri imenovanje posebnog izvjestitelja o nasilju nad enama. 41. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje vanost cjeloivotnog uivanja najvieg standarda tjelesnog i duhovnog zdravlja ena. U okviru Svjetske konferencije o enama i Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, kao i Teheranske izjave iz 1968. godine, a na temelju naela jednakosti/ravnopravnosti ena i mukaraca, Svjetska konferencija o ljudskim pravima ponovno potvruje pravo ena na pristupanu i odgovarajuu zdravstvenu zatitu i na najiri mogui opseg ustanova za planiranje obitelji, kao i na jednak pristup odgoju i obrazovanju na svim razinama. 42. Tijela za nadzor primjene ugovora trebaju ukljuiti pitanje statusa ena i ljudskih prava ena u svoja razmatranja i ocjene, koristei podatke koji su specificirani po spolu. Treba poticati drave da u svojim izvjeima koja podnose tijelima za nadzor primjene ugovora daju informacije o de iure i de facto statusu ena. Svjetska konferencija o ljudskim pravima sa zadovoljstvom biljei da je Komisija o ljudskim pravima na svom 49. zasjedanju od 8. oujka 1993. usvojila rezoluciju 1993/46 u kojoj stoji da izvjestitelji i radne grupe u tom podruju moraju initi isto. Odjel za unaprjeenje statusa ena u suradnji s drugim tijelima Ujedinjenih naroda, osobito Centrom za ljudska prava, takoer treba poduzeti mjere i osigurati da djelatnosti Ujedinjenih naroda u podruju ljudskih prava redovito obuhvaaju i povrede ljudskih prava ena, ukljuujui rodno specifino zlostavljanje. Potrebno je poticati izobrazbu osoblja Ujedinjenih naroda koji rade na zatiti ljudskih prava i humanitarnoj pomoi kako bi im se pomoglo da prepoznaju i rijee probleme povreda ljudskih prava ena i da svoj posao obavljaju bez rodnih predrasuda. 43. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie vlade te regionalne i meunarodne organizacije da enama olakaju pristup poloajima na kojima se donose odluke i smo sudjelovanje u tom procesu. Ona podupire nove mjere tajnitva Ujedinjenih naroda u svezi s imenovanjem i promicanjem zapoljavanja ena u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda te potie druga sredinja i pomona tijela Ujedinjenih naroda da enama zajame sudjelovanje pod jednakim uvjetima. 44. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja Svjetsku konferenciju o enama to e se odrati u Pekingu 1995. godine i istie da u skladu s najvanijim

15

temama Svjetske konferencije o enama - ravnopravnost, razvoj i mir, ljudska prava ena trebaju igrati vanu ulogu u njenim odlukama.

4. Prava djeteta 45. Svjetska konferencija o ljudskim pravima neprestano ponavlja naelo Prvi poziv za djecu i u svezi s tim, naglaava vanost nacionalnih i meunarodnih napora, osobito UNICEF-a, u promicanju potivanja prava djeteta na preivljavanje, zatitu, razvoj i sudjelovanje. 46. Treba poduzeti mjere kako bi do 1995. godine sve zemlje ratificirale Konvenciju o pravima djeteta i potpisale Svjetsku deklaraciju o preivljavanju, zatiti i razvoju djece te Plan djelovanja koji su usvojeni na Svjetskom sastanku na vrhu o djeci, te postigle djelotvornu primjenu tih instrumenata. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pouruje drave da povuku svoje izjave o rezervi prema Konvenciji o pravima djeteta koje su u suprotnosti s ciljem i svrhom Konvencije ili su na neki drugi nain u suprotnosti s meunarodnim ugovornim pravom. 47. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pouruje sve nacije da uz pomo meunarodne suradnje poduzmu mjere kako bi se ostvarili ciljevi Plana djelovanja Svjetskog sastanka na vrhu o djeci. Konferencija poziva drave da Konvenciju o pravima djeteta ukljue u svoje nacionalne planove djelovanja. U nacionalnim planovima djelovanja i meunarodnim nastojanjima, prvenstvo se mora dati smanjenju smrtnosti djece i majki, smanjenju stope izgladnjelosti i nepismenosti te osiguranju pristupa pitkoj vodi i osnovnom obrazovanju. Nacionalni planovi djelovanja po potrebi se trebaju donijeti za ublaavanje strahota u izvanrednim okolnostima, koje su posljedica prirodnih nedaa i oruanih sukoba kao i za rjeavanje jednako ozbiljnog problema djece koja ive u krajnjoj bijedi. 48. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie sve drave da se pozabave akutnim problemom djece koja ive u krajnje tekim okolnostima. Iskoritavanje i zlostavljanje djece treba djelotvorno ukloniti, ukljuujui uzroke tih pojava. Potrebno je poduzeti djelotvorne mjere protiv usmrenja enske djece, opasnog djejeg rada, prodaje djece i njihovih organa, djeje prostitucije, djeje pornografije i drugih oblika njihova spolnog zlostavljanja. 49. Svjetska konferencija o ljudskim pravima podupire sve mjere Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih slubi za osiguranje djelotvorne zatite i promicanje ljudskih prava enske djece. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie drave da povuku postojee zakone i propise te da uklone obiaje i prakse kojima se diskriminira i nanosi bol enskoj djeci. 50. Svjetska konferencija o ljudskim pravima snano podupire prijedlog da glavni tajnik pokrene istraivanje o nainima unaprjeenja zatite djece u oruanim sukobima. Potrebno je primijeniti humanitarne standarde i mjere za zatitu i djelotvornije pruanje pomoi djeci na podrujima zahvaenim ratom. Mjere trebaju ukljuiti zatitu djece od nediskriminativnog koritenja svih vrsta oruja, osobito nagaznih mina. Neodgodivo se treba pozabaviti pitanjem skrbi i rehabilitacije djece

16

koja su traumatizirana ratom. Konferencija poziva Odbor za prava djeteta da proui pitanje jaanja oruanih snaga. 51. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da se pitanja ljudskih prava i okolnosti u kojima djeca ive, redovito ralanjuju i nadziru od strane svih odgovarajuih tijela i mehanizama u sustavu Ujedinjenih naroda te nadzornih tijela specijaliziranih slubi u skladu s njihovim zaduenjima. 52. Svjetska konferencija o ljudskim pravima priznaje vanost uloge koju nevladine organizacije imaju u djelotvornoj primjeni svih instrumenata ljudskih prava i osobito Konvencije o pravima djeteta. 53. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da se Odboru za prava djeteta omogui da uz pomo Centra za ljudska prava brzo i uspjeno ispunjava svoja zaduenja, osobito u svezi s neoekivano velikim brojem ratifikacija i nacionalnih izvjea. 5. Sloboda od muenja 54. Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja ratifikaciju Konvencije protiv muenja i drugog okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupka ili kazne od strane mnogih zemalja te potie ostale zemlje lanice da uine isto. 55. Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava da je muenje jedna od najstravinijih povreda ljudskog dostojanstva, posljedice koje su uniten ponos i sposobnost rtve za daljnji ivot i djelovanje. 56. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da je, u skladu s meunarodnim pravom ljudskih prava i meunarodnim humanitarnim pravom, sloboda od muenja pravo koje mora biti zatieno u svim okolnostima, ukljuujui unutardravne i meunarodne nemire ili oruane sukobe. 57. U skladu s tim, Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie sve zemlje da odmah ukinu praksu muenja i da to zlo zauvijek iskorijene punom primjenom Ope deklaracije o ljudskim pravima i odgovarajuih konvencija te po potrebi jaanjem ve postojeih mehanizama. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve zemlje da u potpunosti surauju s posebnim izvjestiteljem za sluajeve muenja, kako bi on uspjeno obavio svoj posao. 58. Posebnu pozornost treba posvetiti osiguranju opeg potivanja i djelotvornoj primjeni Naela medicinske etike koja odreuju ulogu zdravstvenog osoblja, osobito lijenika, u zatiti zatvorenih i pritvorenih osoba od muenja i drugog okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupka ili kazne, usvojenih na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda. 59. Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava vanost poduzimanja daljnjih konkretnih akcija u sustavu Ujedinjenih naroda u cilju osiguranja pomoi rtvama muenja i pronalaenja djelotvornijih mjera odtete radi njihova tjelesnog duevnog i drutvenog ozdravljenja. Osiguranju odgovarajuih sredstava treba dati visoki

17

prioritet, inter alia, poveanjem ulaganja u Zakladu Ujedinjenih naroda za rtve muenja. 60. Drave trebaju staviti izvan snage zakone koji omoguuju da oni koji su odgovorni za teke povrede ljudskih prava kao to je muenje, prou nekanjeno, gradei time vrst temelj za vladavinu prava. 61. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom istie da se napori na iskorjenjivanju muenja trebaju prvenstveno usmjeriti na prevenciju te poziva na to bre usvajanje opcijskog protokola Konvencije protiv muenja i drugog okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupka ili kazne, kojemu je svrha uspostava preventivnog sustava redovitih posjeta mjestima zatoenja. Prisilni nestanci 62. Pozdravljajui usvajanje Deklaracije o zatiti svih osoba od prisilnog nestanka na Opoj skuptini, Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve drave na donoenje djelotvornih pravnih, administrativnih, sudskih i drugih mjera za sprjeavanje, iskorjenjivanje i kanjavanje djela prisilnog nestanka. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da su drave dune pokrenuti istragu u svim sluajevima za koje se opravdano sumnja na prisilni nestanak, a koji su se zbili na podruju pod njenom jurisdikcijom i, ako se sumnje potvrde, pokrenuti tubu protiv poinitelja. 6. Prava osoba s posebnim potrebama 63. Svjetska konferencija o ljudskim pravima ponovno potvruje da su sva ljudska prava i temeljne slobode ope i da stoga bezrezervno pripadaju i osobama s posebnim potrebama. Svaki ovjek raa se jednak i ima ista prava na ivot i blagostanje, odgoj, obrazovanje i rad, neovisan ivot i aktivno sudjelovanje u svim drutvenim aspektima. U skladu s tim, svaka izravna diskriminacija ili neki drugi negativni diskriminatoran postupak prema osobama s posebnim potrebama, znai povredu njihovih prava. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva vlade da po potrebi proire ili prilagode svoje zakone kako bi osobama s posebnim potrebama osigurale pristup tim i drugim pravima. 64. Mjesto koje pripada osobama s posebnim potrebama nalazi se svugdje. Osobama s posebnim potrebama treba zajamiti jednake mogunosti uklanjanjem svih drutveno proizvedenih prepreka koje prijee njihovo puno sudjelovanje u drutvu, bilo da su one fizike, financijske, drutvene ili psiholoke naravi. 65. Podsjeajui na Svjetski program djelovanja za osobe s posebnim potrebama, koji je Opa skuptina usvojila na svom trideset i sedmome zasjedanju, Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva Opu skuptinu te Gospodarsko i socijalno vijee da na svojim sastancima tijekom 1993. godine usvoje nacrt standardnih pravila za ujednaavanje mogunosti za osobe s posebnim potrebama.

18

C. SURADNJA, RAZVOJ I OSNAIVANJE LJUDSKIH PRAVA 66. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da se prioritet dade nacionalnim i meunarodnim naporima na promicanju demokracije, razvoja i ljudskih prava. 67. Osobitu pozornost treba posvetiti mjerama pruanja potpore u osnaivanju i izgradnji ljudskih prava, jaanju pluralistikog graanskog drutva i zatiti osjetljivih grupa. U svezi s tim, napose je vano vladama na njihovo traenje pruiti potporu u provoenju slobodnih i potenih izbora, ukljuujui aspekte ljudskih prava i informiranja javnosti o izborima. Podjednako je vano pruiti potporu unaprjeenju vladavine prava, promicanja slobode izraavanja i provoenja pravde te stvarnog i djelotvornog sudjelovanja ljudi u procesu odluivanja. (...) 69. Svjetska konferencija o ljudskim pravima osobito preporuuje Ujedinjenim narodima donoenje sveobuhvatnog programa pruanja pomoi dravama u svezi s uspostavljanjem i jaanjem odgovarajuih dravnih struktura koje izravno pridonose opem potivanju ljudskih prava i odranju vladavine prava. Pod vodstvom Centra za ljudska prava, takav bi program vladama na njihovo traenje trebao osigurati tehniku i financijsku potporu nacionalnim projektima reformiranja kaznenog i zatvorskog sustava te izobrazbe odvjetnika, sudaca i policije u ljudskim pravima i svakom drugom podruju koje je u svezi s uspjenim funkcioniranjem vladavine prava. Program bi trebao pruati pomo dravama u primjeni planova djelovanja na promicanju i zatiti ljudskih prava. (...) 72. Svjetska konferencija o ljudskim pravima jo jednom potvruje da se ope i neotuivo pravo na razvoj, kao to je utvreno Deklaracijom o pravu na razvoj, mora potivati i ostvariti. U tom smislu, Svjetska konferencija o ljudskim pravima pozdravlja odluku Komisije za ljudska prva o imenovanju Radne grupe za pravo na razvoj i potie ju da u dogovoru i suradnji s drugim tijelima i slubama u sustavu Ujedinjenih naroda, neodgodivo donese sveobuhvatne i djelotvorne mjere za uklanjanje prepreka primjeni i ostvarivanju Deklaracije o pravu na razvoj te preporui naine i sredstva za ostvarenje prava na razvoj u svim dravama, kako bi ih se to skorije razmotrilo na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda. 73. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da se na nacionalnoj i meunarodnoj razini nevladinim i drugim organizacijama graana aktivnih u podruju razvoja i/ili ljudskih prava osigura glavna uloga u raspravama, aktivnostima i primjeni prava na razvoj i da zajedno s vladama sudjeluju u svim znaajnim aspektima suradnje posveene razvoju. (...) 77. Svjetska konferencija o ljudskim pravima podrava sve mjere Ujedinjenih naroda i njihovih odgovarajuih specijaliziranih slubi za osiguranje djelotvornog promicanja

19

i zatite prava sindikata, u skladu s Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te drugim vaeim meunarodnim instrumentima. Ona poziva sve drave da u punoj mjeri ispunjavaju svoje obveze utvrene meunarodnim instrumentima. D. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA 78. Svjetska konferencija o ljudskim pravima smatra da su obrazovanje, izobrazba i informiranje javnosti u podruju ljudskih prava bitni za promicanje i uspostavljanje stabilnih i usklaenih odnosa meu zajednicama te za unaprjeenje uzajamnog razumijevanja, snoljivosti i mira. 79. Drave trebaju teiti suzbijanju nepismenosti i usmjeravati odgoj i obrazovanje prema punom razvoju ljudske osobe i jaanju potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva sve drave i ustanove da ukljue ljudska prava, humanitarno pravo, demokraciju i vladavinu prava u kurikulume svih formalnih i neformalnih odgojnoobrazovnih ustanova. 80. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava treba ukljuivati mir, demokraciju, razvoj i drutvenu pravdu, kao to to stoji u meunarodnim i regionalnim instrumentima ljudskih prava, kako bi se dolo do jedinstvenog razumijevanja i svijesti u prilog poticanja ope privrenosti ljudskim pravima. 81. Uzimajui u obzir Svjetski plan djelovanja u odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokraciju koji je u oujku 1993. godine usvojen na Meunarodnom kongresu o odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokraciju Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, i druge instrumente ljudskih prava, Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje dravama da izrade posebne programe i strategije kako bi osigurali najiri mogui pristup odgoju i obrazovanju za ljudska prava i irenje informacija u javnosti, uzimajui osobito u obzir potrebe u podruju ljudskih prava ena. 82. Uz pomo nevladinih organizacija vlade trebaju razvijati svijest o ljudskim pravima i uzajamnoj snoljivosti. Svjetska konferencija o ljudskim pravima istie vanost jaanja Svjetske kampanje za informiranje javnosti o ljudskim pravima koju vode Ujedinjeni narodi. Oni trebaju potaknuti i potpomagati odgoj i obrazovanje u ljudskim pravima i djelotvorno iriti informacije u tom podruju. Savjetodavne slube i programi tehnike pomoi Ujedinjenih naroda trebaju biti u stanju brzo odgovoriti na zahtjeve zemalja glede pruanja odgoja, obrazovanja i izobrazbe u podruju ljudskih prava, kao i posebne izobrazbe o standardima sadranim u meunarodnim instrumentima ljudskih prava i humanitarnom pravu te njihovoj primjeni na posebne grupe, kao to su vojne snage, zaposlenici u sudstvu, policiji i zdravstvu. Proglaenje Desetljea odgoja i obrazovanja za ljudska prava Ujedinjenih naroda potrebno je razmotriti u kontekstu promicanja, podravanja i usmjeravanja odgojnoobrazovnih nastojanja u tom podruju.

20

E. METODE PRIMJENE I NADZORA 83. Svjetska konferencija o ljudskim pravima potie vlade da ukljue standarde sadrane u meunarodnim instrumentima ljudskih prava u domae zakonodavstvo i da osnae dravne strukture, ustanove i tijela koji imaju ulogu u promicanju i zatiti ljudskih prava. 84. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje unaprjeenje aktivnosti i programa Ujedinjenih naroda kako bi se udovoljilo zahtjevima drava koje ele uspostaviti ili ojaati svoje ustanove za promicanje i zatitu ljudskih prava. 85. Svjetska konferencija o ljudskim pravima takoer daje potporu unaprjeenju suradnje izmeu dravnih ustanova za promicanje i zatitu ljudskih prava, osobito u razmjeni informacija i iskustava, kao i njihovu suradnju s regionalnim organizacijama i Ujedinjenim narodima. 86. U tom smislu, Svjetska konferencija o ljudskim pravima jako preopruuje da predstavnici dravnih ustanova za promicanje i zatitu ljudskih prava u odreenim razmacima odravaju sastanke pod pokroviteljstvom Centra za ljudska prava, kako bi provjerili naine i sredstva poboljanja svojih mehanizama i razmjenjivali iskustva. 87. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje tijelima uspostavljenim po ugovorima o ljudskim pravima, predsjedavajuim tih tijela i sjednicama drava stranaka da nastave poduzimati mjere u cilju usklaivanja viestrukih zahtjeva i smjernica za pripremu dravnih izvjea koja se odnose na primjenu konvencija o ljudskim pravima i da uzmu u razmatranje prijedlog da bi podnoenje jednog cjelovitog izvjea o ugovornim obvezama od strane drava, uinilo te postupke znatno djelotvornijim i povealo njihov utjecaj. 88. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da drave stranke meunarodnih instrumenata ljudskih prava, Opa skuptina i Gospodarsko i socijalno vijee uzmu u razmatranje postojea tijela uspostavljena po ugovorima o ljudskim pravima te razliite tematske mehanizme i postupke u cilju postizanja vee djelotvornosti i koristi boljom suradnjom razliitih tijela, mehanizama i postupaka, uzimajui u obzir potrebu za izbjegavanjem nepotrebnih ponavljanja i preklapanja njihovih ovlasti i zadataka. 89. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje stalno djelovanje na poboljanju funkcioniranja, ukljuujui zadatke nadzora, tijela uspostavljenih po ugovorima o ljudskim pravima, uzimajui u obzir viestruke prijedloge koji su s tim u svezi dani, osobito one koji dolaze od samih tih tijela i sa sastanaka predsjedavajuih tih tijela. Sveobuhvatnom nacionalnom pristupu koji primjenjuje Odbor za prava djeteta treba takoer dati potporu. 90. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje dravama strankama ugovora o ljudskim pravima da prihvate sve dostupne opcijske postupke komunikacije. 91. Svjetska konferencija o ljudskim pravima sa zabrinutou primjeuje da poinitelji zloina ostaju nekanjeni i podupire nastojanja Komisije za ljudska prava i

21

Podkomisije za sprjeavanje diskriminacije i zatitu manjina da proue sve aspekte toga problema. 92. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje Komisiji za ljudska prava da izvidi mogunost bolje primjene postojeih instrumenata ljudskih prava na meunarodnoj i regionalnoj razini i ohrabruje Meunarodnu pravnu komisiju da nastavi svoj rad u svezi s meunarodnim kaznenim sudom. 93. Svjetska konferencija o ljudskim pravima poziva drave koje to nisu uinile, da pristupe enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. i njenim Protokolima te da poduzmu sve odgovarajue mjere, ukljuujui pravne, radi njihove pune primjene. 94. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje brzu izradu i usvajanje nacrta deklaracije o pravima i odgovornostima pojedinaca, grupa i drutvenih tijela u promicanju i zatiti opeprihvaenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. 95. Svjetska konferencija o ljudskim pravima naglaava vanost ouvanja i unaprjeenja sustava posebnih postupaka, izvjestitelja, predstavnika, strunih i radnih grupa Komisije za ljudska prava i Podkomisije za sprjeavanje diskriminacije i zatitu manjina, kako bi oni mogli ispuniti svoje zadae u svim zemljama irom svijeta, uz pretpostavku da imaju osigurana potrebna ljudska i financijska sredstva. Treba osigurati postupke i mehanizme kako bi oni na povremenim sastancima uskladili i racionalizirali svoj rad. 96. Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje da Ujedinjeni narodi preuzmu aktivniju ulogu u promicanju i zatiti ljudskih prava kako bi osigurali puno potivanje meunarodnog humanitarnog prava u svim okolnostima oruanog sukoba, u skladu sa svrhom i naelima Povelje Ujedinjenih naroda. 97. Priznajui vanost komponente ljudskih prava u posebnim ugovorima koji se odnose na neke operacije uvanja mira Ujedinjenih naroda, Svjetska konferencija o ljudskim pravima preporuuje glavnom tajniku da uzme u obzir izvjetaje, iskustvo i mogunosti Centra za ljudska prava i mehanizme ljudskih prava, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. 98. U cilju unaprjeenja uivanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, treba ispitati dodatne pristupe, kao to je sustav indikatora za mjerenje napretka u ostvarenju prava utvrenih Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Nastojanja na osiguranju priznanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava moraju biti usklaena na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini. (...) Prevela: Vedrana Spaji-Vrka

22