Biotechnology in Animal Husbandry 22 (5-6), p 55- 62, 2006 Publisher: Institute for Animal Husbandry, Belgrade-Zemun

ISSN 1450-9156 UDC 636.3

ISHRANA KAO FAKTOR UNAPREENJA PROIZVODNJE OVIJEG MLEKA NA PODRUJU STARE PLANINE**
D. Rui-Musli1*, M.M. Petrovi1, M.P. Petrovi1, Z. Nei1, G. Marinkov1, M. Vorkapi1
1 Institut za stoarstvo, Beograd-Zemun, 11080 Zemun, Srbija Correspinding author: *Dragana Rui-Musli, e-mail draganamuslic@yahoo.co.uk ** Original scientific paper originalni nauni rad Rad je iz okvira istraivanja po Projektu TR - 6858 B kojeg finansira Republiko ministarstvo za nauku i zatitu ivotne sredine, Beograd, Republika Srbija

Apstrakt: U radu je analizirano sadanje stanje u proizvodnji ovijeg mleka (sa aspekta proizvodnje stone hrane i ishrane) na podruju pirotskog dela Stare planine. Rezultati ispitivanja su pokazali da je postojei sistem proizvodnje ekstenzivan i nezadovoljavajui obzirom na agrarno-geografski potencijal. U cilju prevazilaenja takvog stanja, nae aktivnosti su bile usmerene na uvoenje novih tehnolokih postupaka u ishrani ovaca kao to su: promena floristikog sastava panjaka pod uticajem ubrenja, planska eksploatacija panjaka i korienje senae u ishrani ovaca za proizvodnju mleka. Kljune rei: ovca, mleko, stona hrana, ishrana, panjak, Stara planina

Uvod
Stara planina spada u red najpoznatijih ovarskih regiona Srbije. Zahvaljujui izvanrednim prirodnim uslovima, irom sveta su poznati proizvodi sa ovog podruja: pirotski kakavaj, pirotsko jagnje i pirotski ilim. Meutim, zadnjih decenija je prisutan opadajui trend u ovoj grani stoarstva, to je posledica depopulacije, deagrarizacije i demografskog pranjenja sela kao i postojeeg sistema ovarske proizvodnje koji se temelji na tradicionalnim principima. Prevazilaenje takvog stanja je mogue poveanjem efikasnosti institucionalnog sistema i definisanjem jasne agrarne politike sa jedne strane

56

D. Rui-Musli, M.M. Petrovi, M.P. Petrovi, Z. Nei, G. Marinkov, M. Vorkapi

i primenom novih tehnolokih postupaka u ishrani ovaca, sa druge strane, budui da su agrarno-geografski potencijali ovog podruja izuzeto vani sa aspekta proizvodnje biohrane. Za projekciju budueg razvoja potrebna je analiza stanja ovarstva, proizvodnje stone hrane kao i osobina mlenosti ovaca (Petrovi, 2000; Petrovi i sar., 2003;, Ugarte, 1996, 2003). S tim u vezi, cilj naeg rada je bio analiza postojeeg stanja i predlog novih tehnolokih postupaka u ishrani ovaca za proizvodnju mleka na podruju Stare planine.

Materijal i metod rada

Ispitivanja su obavljena na podruju pirotskog dela Stare planine u selima: Dojkinci, Brlog, Jelovica, Visoka Rana i Rsovci, od 700-1200 m nadmorske visine, kod farmera sa veim brojem ovaca (preko 100 grla) koje su u pogledu rasnog sastava uglavnom pripadale pirotskoj pramenki, a neznatan broj melezima pirotska pramenka x virtemberg. Na osnovu plana istraivanja na projektu, iji je ovo sastavni deo, obavljene su aktivnosti vezane za analizu proizvodnih potencijala u proizvodnji ovijeg mleka. Podaci su obraeni primenom savremenih linearnih metoda (Harvey, 1991), a za ovu priliku su odabrani samo najindikativniji rezultati kao pokazatelji stanja ovarstva sa aspekta proizvodnje mleka.

Rezultati istraivanja i diskusija

Istraivanja su obuhvatila analizu panjaka sa aspekta floristikog kao i hemijskog sastava. U pogledu botanikog sastava konstatovano je da su trave zastupljene sa oko 50%, leguminoze 15%, a zeljanice 35%. Od vanijih trava, na ispitivanim lokalitetima su ustanovljene sledee: Agrostis vulgaris, Agrostis alba, Cynosurus cristatus, Anthoxanthum odoratum, Poa pratensis, Poa trivialis, Danthonia calyicina, Fesuuca vellesiaca, Festucoagrostietum, od leguminoza: Trifolium repens, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Lotus corniculatus, a od zeljanica: Rumex, Galium, Achillea, Hipericum, Ranunculus. Hemijskom analizom uzoraka sa panjaka ispitani su osnovni parametri kvaliteta i prikazani u tabeli 1. Iz navedene tabele se moe zapaziti da se uee sirovog proteina u ispitivanim uzorcima kretalo od 4,81-13,57%, a sirove celuloze od 20,6737,17%.Prinos krme na panjacima je iznosio od 0,6-2,0 t/ha. Nizak prinos kao i nezadovoljavajui floristiki sastav panjaka koji slue za ispau ovaca

Ishrana kao faktor unapreenja proizvodnje ovijeg mleka na podruju Stare planine

57

na ispitivanim lokalitetima, su rezultat odsustva ili slabe nege, posebno ubrenja, i njihovog neplanskog i neracionalnog iskoriavanja.
Tabela 1. Hemijski sastav uzoraka sa panjaka Stare planine Table 1. Chemical composition of samples from pastures on Stara planina Mountain R. Lokalitet broj (m n.v) No. Location (altitude) 1. 2. 3. 4. 5. Rsovci,700 m n.v Vrelo 750 m n.v Brlog, 800 m n.v Dojkinci, 900mnv Dojkinci, 1200 m n.v Suva materija/ Dry matter % 89,99 90,73 90,23 88,67 85,58 Mineralne materije/ Mineral matters % 7,94 4,19 7,63 7,78 5,09 Organska Materija/ Organic matter % 82,05 86,54 82,60 80,89 80,49 Sirovi protein/ Crude protein % 12,55 4,81 13,57 12,29 6,53 Sirova celuloza/ Crude fibre % 20,67 37,17 24,36 25,10 29,96

Sledei segment naih istraivanja se odnosio na ispitivanje potencijala mlenosti ovaca na Staroj planini, to je prikazano u tabeli 2.
Tabela 2. Prosena laktacijska mlenost ovaca na Staroj planini, kg Table 2. Average lactation milk yield of sheep on Stara planina Mountain, kg R a s a /Breed Pirotska pramenka Pirot Pramenka Pirotska oplemenjena Pirot improved sheep Virtemberg Wrttemberg P. P. x virtemberg P. P. x Wrttemberg Lokalitet/ Location Dojkinci Pirot Pirot Dimitrovgrad LSM 69,24 70,40 69,30 69,16 S.E. 1,96 2,60 1,98 1,86

U proizvodnji ovijeg mleka, pored rapidnog pada broja pirotske pramenke, rasna struktura se menjala poveanim unoenjem gena virtemberg rase, pri emu se tako dobijena grla bolje pokazuju u proizvodnji mesa nego u proizvodnji mleka. Iz tabele 2 je evidentno da ispitivana grla u laktaciji od 180 dana, imaju mlenost karakteristinu za rasu kojoj pripadaju, ali da to nije dovoljno sa aspekta potencijala i potreba. Rezultati ovih istraivanja nalaze potvrdu i u saoptenjima drugih autora (Petrovi, 2000). U tom smislu, neophodno je izvriti popravku odgajivakih uslova a pre svega poboljati tehnologiju ishrane ovaca, obzirom da je varijabilnost osobina mlenosti 80% rezultat uticaja paragenetskih faktora, unutar kojih ishrana zauzima primarno mesto.

58

D. Rui-Musli, M.M. Petrovi, M.P. Petrovi, Z. Nei, G. Marinkov, M. Vorkapi

Novi tehnoloki postupci u proizvodnji stone hrane i ishrane ovaca sa podruja Stare planine
Analiza postojeeg stanja ovarske proizvodnje, od panjaka preko potencijala u pogledu mlenosti ovaca, ukazuje na mnoge nedostatke. Iz tih razloga, koncepcija istraivanja je bazirana na iznalaenju novih tehnolokih postupaka i metoda, u cilju prevazilaenja postojeeg stanja i pretvaranja ovog podruja u poligon za moderno farmsko ovarstvo. Rezultati mnogobrojnih istraivanja mogunosti i naina intenziviranja proizvodnje na panjacima su pokazali da je jedna od najefikasnijih agrotehnikih mera, upotreba ubriva (mineralnih i organskih). Unoenje ubriva u zemljite na ispitivanim lokalitetima je imalo za cilj poveanje prinosa i kvaliteta krme, to se manifestuje promenom floristikog sastava, dominacijom biljaka vee hranljive vrednosti a potiskivanjem manje kvalitetnih biljaka (Vukovi i sar., 2002). ubrenjem se pojaava konkurentna sposobnost kvalitetnih biljnih vrsta to omoguava radikalnu promenu floristikog sastava panjaka i suzbijanje korova na njima (Alibegovi-Grbi Senija i sar., 2005). Obzirom na razliite bioloke osobine vrsta i odnos prema ekolokim uslovima, Klapp (1971) istie da nijedan sistem ubrenja ne moe da zadovolji potrebe svih vrsta a to je posledica prirodne selektivnosti biljaka u pogledu korienja mineralnih materija. Brojna istraivanja pokazuju da se u naim uslovima najee koristi NPK pri emu je najpovoljniji odnos komponenata 1-2:1:1 (Vukovi, 1999). Fosforna i kalijumova komponenta podstiu uee i razvoj mahunarki, usporavaju korove, dok azot forsira trave, eliminie leptirnjae. Generalno uzevi, primenom ubriva se znaajno poveava udeo korisnih trava (Poaceae) i leptirnjaa (Fabaceae), a smanjuje udeo zeljanica u ukupnoj masi panjaka, to predstavlja jedan od naih ciljeva u istraivanjima na podruju pirotskog dela Stare planine. Rezultati promene floristikog sastava NPK ubrenjem (koje tek oekujemo) su merljivi i ukazuju na mogunost programiranja promene floristikog sastava pod uticajem NPK ubrenja. U skladu sa rezultatima istraivanja Ivaneka (1977) najvei efekat NPK ubriva na panjacima se postie posle prve godine primene, a u naim ispitivanjima, nakon jednogodinjeg ubrenja, oekujemo panjak sa 60% trava, 20% leguminoza i 20% ostalih vrsta. Poveanje udela leguminoza za svakih 10%, dovodi do poveanja koliine proteina u krmi za 1 do 1,5% (otari Pisai i Kovaevi, 1968). Na botaniki sastav i hranljivu vrednost krme sa panjaka, pored navedenih faktora veliki uticaj ima i nain eksploatacije. Na ispitivanim lokalitetima, usled ekstenzivnog naina korienja koji je podrazumevao

Ishrana kao faktor unapreenja proizvodnje ovijeg mleka na podruju Stare planine

59

trajnu ispau i optereenje panjaka velikim brojem ovaca po jedinici povrine, dolo je do degradacije floristikog sastava, to je linearno smanjilo produkciju mleka po ovci.U cilju da se odri kvalitet i raznovrsnost biljnih vrsta (fitodiverzitet) predloili smo, kao optimalan nain iskoriavanja panjaka kombinovanje panog i kosidbenog sistema. Glavni cilj ovako organizovanog iskoriavanja panjaka je obezbeenje visoko kvalitetne stone hrane kroz to dui period tokom vegetacione sezone i osiguranje efikasnog iskoriavanja od strane ovaca koje pri tome ostvaruju visoku proizvodnju mleka. Planirana eksploatacija panjaka na ispitivanim lokalitetima je predstavljena u tabeli 3.
Tabela 3. Pana rotacija sa 16 pregona za 5 godina Table 3. Pasture rotation with 16 rotations in 5 years Godina Year I II III IV V P R EGO N I/ROTATIONS 1-4 Ispaa Pasture Ispaa Pasture Usejavanje, ispaa Insowing, pasture Koenje, ispaa Cutting, pasture Koenje, ispaa Cutting, pasture 5-8 Ispaa Pasture Usejavanje, ispaa Insowing, pasture Koenje, ispaa Cutting, pasture Ispaa Pasture Ispaa Pasture 9-12 Usejavanje, ispaa Insowing, pasture Koenje, ispaa Cutting, pasture Ispaa Pasture Ispaa Pasture Usejavanje, ispaa Insowing, pasture 13-16 Koenje, ispaa Cutting, pasture Ispaa Pasture Ispaa Pasture Usejavanje, ispaa Insowing, pasture Koenje, ispaa Cutting, pasture

Jedan od limitirajuih faktora koji utie na proizvodnju mleka po ovci kao i ukupnu ovarsku proizvodnju po hektaru, ali i na sastav i stanje travnog pokrivaa je optereenje panjaka. Ono zavisi od kapaciteta panjaka koji je predstavljen brojem ovaca koje se mogu napasati po jedinici povrine (ha) u toku panog perioda. Optereenje panjaka smo odredili na osnovu produktivnosti panjaka, duine panog perioda i potrebne dnevne koliine hrane po grlu. Za zimski period ishrane, na ispitivanim lokalitetima, predloeno je uvoenje senae u ishranu ovaca za proizvodnju mleka. Konzerviranje zelene hrane spravljanjem senae ima niz prednosti u odnosu na druge vidove konzrervisanja hrane. Pri spremanju senae, uspeno se mogu sauvati vredne hranljive materije. Proces degradacije je slabo izraen tako da pojedini delovi biljke ostaju slini svom izvornom obliku. Gubici pri spremanju senae iznose 13-15%, dok u silai iznose vie (17-20%). Koliina karotina se moe ouvati , prema nekim istraivanjima, od 70-80%, a nekada i vie. Sve ovo ima pozitivan uticaj na proizvodnju i kvalitet

60

D. Rui-Musli, M.M. Petrovi, M.P. Petrovi, Z. Nei, G. Marinkov, M. Vorkapi

mleka. Tako se pri ishrani krava muzara senaom, proizvodnja mleka poveala za 8% (Vukovi, 1999). Uporedni prikaz hranljive vrednosti sena i senae, koji je prikazan u tabeli 4, nedvosmisleno ukazuje na prednost senae u pogledu hranljive vrednosti.
Tabela 4. Koliina hranljivih materija u 1 kg krme Table 4. Quantity of nutritive matters in 1 kg of forage Vrsta krme Forage type Sirovi protein/ Crude protein, g 126,7 136,8 Kalcijum/ Calcium, mg/kg 18,33 28,00 Fosfor/ Phosphorus, mg/kg 3,10 3,75 Karotin/ Caroten, mg/kg 18,45 98,15

HJ NU 0,59 0,78

Seno Hay Senaa Haylage

Efekti primene predloenih tehnolokih postupaka u proizvodnji stone hrane i ishrani ovaca za proizvodnju mleka na podruju pirotskog dela Stare planine e biti publikovani u jednom od sledeih radova i predstavljae drugi segment aktivnosti vezanih za realizaciju Projekta tehnolokog razvoja pod nazivom: Primena savremenih tehnolokih postupaka u cilju unapreenja proizvodnje i kvaliteta mleka ovaca.

Zakljuak
Na osnovu sprovedenih istraivanja, moemo zakljuiti sledee: Ovarska proizvodnja na podruju pirotskog dela Stare planine ima opadajui trend Mlenost ovaca je u granicama za dotine rase, ali poboljanjem proizvodnje stone hrane i tehnologije ishrane, moe biti daleko vea ubrenjem panjaka se moe menjati floristiki sastav i time posredno, uticati na kvalitet i hranljivu vrednost travne mase Za odravanje fitodiverziteta i poveanje produkcije mleka po grlu, nuno je primenjivati plansku eksploataciju panjaka Senaa ima veu hranljivu vrednost od sena i pozitivan uticaj na proizvodnju i kvalitet mleka, to je dovoljna preporuka za njeno ire korienje u ishrani ovaca na ispitivanim lokalitetima.

Ishrana kao faktor unapreenja proizvodnje ovijeg mleka na podruju Stare planine

61

NUTRITION AS FACTOR OF IMPROVEMENT OF PRODUCTION OF SHEEP MILK ON THE TERRITORY OF STARA PLANINA MOUNTAIN
D. Rui-Musli, M.M. Petrovi, M.P. Petrovi, Z. Nei, G. Marinkov, M. Vorkapi

Summary
Investigation was carried out on the territory of Stara Planina Mountain, Pirot mnucipality, in villages: Dojkinci, Brlog, Jelovica, Visoka Rana and Rsovci, from 700-1200 m above sea level, on farms with greater number of sheep (over 100 heads) which in regard to the breeds structure were mainly Pirot pramenka breed, and insignficiant number of heads were crosses of Pirot Pramenka and Wrttemberg. Research included analysis of pasture from the aspect of floristic and chemical composition. In regard to botanical composition it was concluded that grasses were present with approx. 50%, leguminous plants with 15% , and herbacious plants with 35%. Share of crude protein in investigated samples varied from 4,81 to 13,57%, and of crude fibre from 20,67 to 37,17%. Yield of forage on pastures was from 0,6 to 2,0 t/ha. Low yield as well as unsatisfactory floristic composition of pastures resulted from poor care, especially lack of fertilization and their unplanned and inefficient use which was reflected on milk yield of sheep, in lactation of 180 days it was from 69,16-70,40 kg. Improvement of botanical composition can be achieved by application of fertilizers since in this way the share of useful grasses (Poaceae) and leguminous plants (Fabaceae) is increased, and share of herbiceous plants in total mass of pasture is reduced, which represents one of our goals in research on the Pirot territory of Stara Planina Mountain. In order to preserve the quality and phytodiversity of plant species we suggested as optimal way of pasture utilization, combination of pasture and cutting system. In winter nutrition period, on investigated locations, introduction of haylage in nutrition of sheep used for production of milk is recommended, because of its higher nutritive value compared to hay.

62

D. Rui-Musli, M.M. Petrovi, M.P. Petrovi, Z. Nei, G. Marinkov, M. Vorkapi

Key words: sheep, milk, livestock feed, nutrition, pasture, Stara Planina Mountain

Literatura
ALIBEGOVI-GRBI S., P. ERI, S.VUKOVI, B.UPINA, R.DUBLJEVI, P.R.IVANOVSKI, T. PRENTOVI, .GATARI, B. NEDOVI (2005): Unapreenje proizvodnje krme na prirodnim travnjacima. Univerzitet u Sarajevu. Poljoprivredni fakultet. HARVEY R.W. (1991): Mixed model Least Squares and Maximum Likelihood Computer Program. Users Guide for LSMLMW. IVANEK, V. (1977): Mogunosti procijene promjena botanikog sastava u sijenu prirodnih zajednica utjecajem NP, NK a osobito NPK gnojidbe. Poljoprivredna znanstvena smotra, Zagreb, 41, 51: 15-26. KLAPP, E. (1971): Wiesen und Widen. Verlag Paul Parley. BerlinHamburg. PETROVI P.M., SKALICKI Z., UJOVI M., MEKI, C., STOJKOVI M., D. RUI (2003): Investigation of genetic and paragenetic parameters of milk yield of sheep on Stara planina mountain. Biotechnology in Animal Husbandry, 19, 113-117. PETROVI P.M. (2000): Genetika i oplemenjivanje ovaca. Nauna, Beograd, 365 pp. VUKOVI, S (1999): Krmno bilje. Institut za istraivanja u poljoprivredi Srbija. VUKOVI, S., SIMI, A., JAKOVLJEVI, M., PETROVI, R., MLADENOVI, G., M. VUKOVI (2002): Forage yield and quality of perennial ryegrass as affected by different rates of nitrogen fertilizer under calcareous soils in north-western Yugoslavia. Proceedings of the 19th General Meeting of the European Grassland Federation, La Rochelle, France, 27-30 May, page 486-487. UGARTE, E. (1996): Genetic parameters and trends for milk production of Blond-faced laxta sheep using bayesan analysis. Journal of Dairy Science, 79:2268-2277. UGARTE, E. (2003): Current state of breeding dairz sheep programs. Biotechnology in Animal Husbandry, 19: 107-112. OTARI-PISAI, K., KOVAEVI, J. (1968): Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrednost. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.