6.

MEDJUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA

6.1. UVOD

6.2. OSNOVNA OBILJEZJA POVEZANOSTI PROMETA I TURIZMA veza je vrlo duboka i kompleksna promet omogucava velikom broju putnika-turista savladavanje prostornih razlika i cini im dostupnim prirodna obiljezja odredjenog prostora i njegove atrakcije 4 osnovne komponente turizma prema Millu i Morrisonu o trziste o putovanje o destinacija o marketinski mehanizmi turizam kao sustav aktivnosti ne moze funkcionirati bez gore navedenih komponenti koje su medjusobno povezane ponajprije protokom informacija te putovanjem iz emitivne u receptivnu zemlju uloga prometa u turizmu promet je vrlo vazan cimbenik razvoja turizma i turizam bez njega ne moze funkcionirati

6.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliciti drustveni i ekonomski subjekti, dio je gospodarske politike i razvojne politike zemlje, ona je pravaac ili nacin akcije izabrane izmedju vise varijanti i u okviru danih uvjeta radi postizanja ciljeva kojima se tezi i kao takva odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog cega cesto nosi atribut nacionalne politike determinante prometne politike cinitelji koji utjecu na razvoj prometne politike; geografsko-prometni polozaj zemlje, geopoliticki polozaj zemlje, refeljna obiljezja zemlje, oblik prostora... instrumenti prometne politike ekonomska i administrativna sredstva sto ih nositelji prometne politike upotrebljavaju za ostvarivanje odredjenog cilja ili skupine ciljeva glavni instrumenti prometne politike o instrumenti politike regulacije tehnicki standardi, politika parkiranja, ogranicenje brzine.. o instrumenti politike cijena parkiralisne pristojbe, uskladjivanje vozarina

o instrumenti investicijske politike o instrumenti organizacijske politike upravljanje javnim prijevozom i koordinacija o instrumenti koji utjecu na ponasanja korisnika prijevoza prihvacanje novog stava prema javnom prijevozu o izdavanje dozvola za ulazak na trziste o nacionalizacija o koncesije prometna infrastruktura cjelokupnost gradjevinskih objekata i ostalih tehnickih uredjaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti o cestovna prometna infrastruktura o zeljeznicka prometna o infrastruktura zracnog prometa o infrastruktura pomorskog prometa o infrastruktura rijecnog prometa o infrastruktura telekomunikacijskog i postanskog prometa glavna obiljezja prometne infrastrukture su staticni karakter, dug vijek trajanja i visoka investicijska ulaganja pozitivan utjecaj prometne infrastrukture o prometne pogodnosti o pozitivni efekt na standard stanovnistva o omogucavanje razvoja novih gospodarskih programa o aktiviranje gospodarskih djelatnosti koje u tom podrucju nisu postojale negativni utjecaj prometne infrastrukture o ekoloski problemi o vizualna degradacija okolisa o ugrozenost zivota, zdravlja i imovine o ugrozavanje kvalitete zivota lokalnog stanovnistva cimbenici razvoja turisticke destinacije: o dostignut stupanj razvijenosti vlastite prometne infrastrukture o prometna infrastruktura njezinih glavnih emitivnih trzista o prometne infrastrukture glavnih konkurenata na turistickom trzistu cimbenici prometne infrastrukture kakvu prom. infr. treba pojedina turisticka destinacija ovisi o: o njezinom prometno-zemljopisnom polozaju o strukturi turista koji posjecuju tu destinaciju o zemlji podrijetla turista koji posjecuju tu destinaciju cimbenici izbora prijevoznog sredstva turista ovisi o: o izboru destinacije o trajanju putovanja o nacinu na koje je putovanje organizirano o razini raspolozivih informacija o dostupnosti informacija o postojecim mogucnostima u prijevozu

o dostupnosti drughi vrsta prijevoza i informacija o njima o kupovnoj moci pojedinca/kolicini novca s kojom razpolaze o cijeni/trosku prijevoza VRSTE PUTNICKOG PROMETA o cestovni putnicki promet autobusni prijevoz prijevoz vlastitim prometnim sredstvima prijevoz iznajmljenim prometnim sredstvima taksi prijevoz ostali oblici cestovnog prijevoza o zracni putnicki promet redoviti (linijski), povremeni, charter, zracni promet LLC (niskobudzetnim zrakoplovnim prijevoznicima).... o vodeni putnicki promet pomorski promet rijecno-jezersko-kanalski promet o zeljeznicki putnicki promet medjunarodni i domaci, prigradski, turisticki... o putnicki promet brdskim zeljeznicama i zicarama putnicki promet brdskim zeljeznicama zicarski putnicki promet o kombinirani putnicki promet fly&drive fly&rail drive&rail drive&sail

6.4. PRISTUPI U RAZVOJU PROMETA U DESTINACIJI u pristupu planiranja prometa za potreba neke turisticke destinacije mozemo govoriti o 4 dimenzije prometa: o vanjska prometna dostupnost znaci povezanost turisticke destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim trzistima mogucnost dolaska u konkretnu destinaciju nekoim prijevoznim sredstvom od ishodista putovanja pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili motiv putovanja najvazniji aspekti analize: vrijeme trajanja putovanja cijena usluge prijevoza udobnost prijevoza sigurnost prijevoza

osobne preferencije putnika o unutrasnja prometna dostupnost osigurava mobilnost turista u nekoj turistickoj destinaciji radi zadovoljavanja njihovih turistickih potreba mogucnost dolaska do pojedinih odredista u turistickoj destinaciji od smjestajnog objekta pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja o prateci usluzni objekti (PUO) uz prometne pravce visefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba putnika i vozila o promet u mirovanju ovi aspekti prometa: osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajuci nacin rijesenih parkirnih mjesta promoviranje koncepcija parkiraj i vozi, parkiraj i hodaj uvodjenje pjesackih zona promoviranje europske inicijative, tzv. zelenih putova organiziranje i podupiranje javnih kampanja dvije suprotstavljene koncepcije u pristupu i organizaciji prometa za potrebe turizma o Transport for Tourism sam prijevoz uobicajeno nije cilj, nego nuznost turistickog kretanja. Na prijevoz se gleda kao na nacin i sredstvo savladavanja prostornih udaljenosti. Dominira troskovni model, a ne model korisnosti te koncepcija ustupaka za ustupak o Transport as Tourism pristup koji gleda na promet kao na integralni dio turistickog dozivljaja i sastavni je dio turisticke ponude. Nije dominantan troskovni model, nego model zasnovan na dozivljau

6.5. ZASTUPLJENOST POJEDINIH VRSTA PROMETA U TURIZMU struktura koristenja prijevoznih sredstava u medjunarodnom turizmu u 2007.: o zracni prijevoz 47% o kopneni prijevoz 42% o vodeni prijevoz 7% o zeljeznicki prijevoz 4% istrazivanje Reiseanalyse kontinuirano istrazivanje njemackog turistickog trzista percepcije putnika o pojedinim vrstama prijevoznih srestava o osobni automobil pozitivno misljenje neovisnost, individualnost, brzina, udobnost, pokretljivost, obitelj s djecom, puno prtljage, domor

negativno cijena benzina, zagusenja, nezgode, kvarovi, neugodni mirisi, stres, naporno, buka

o vlak pozitivno udoban, miran, bez stresa, siguran neg spor, prenatrpanost, presjedanje, skup o autobus poz jeftin, kontakti sa suputnicima, veselo, osjecaj zajednistva neg uzak, los zrak, buka, prespor, ljuljanje o carter letovi zrakoplovom poz brz, udoban, jeftiniji od redovitih linija neg strah, nesigurnost, otmice, uzak, puno ljudi o redovite zrakoplovne linije poz daleka putovanja, dobar servis, brz, udoban, komforan neg preskup, strah, mucnine, samo za poslovna putovanja o brod poz odmor, lezanje na suncu, morski zrak, romantika neg morska bolest, opasan, oluje, dosadan, skup, polagan prema istrazivanjima ETC, automobil ce i dalje ostati dominantno prijevozno sredstvo u europskim putovanjima (>70%)\ istrazivanje Tomas, koje provodi Institut za turizam iz Zagreba o struktura koristenja prijevoznih sredstava za odlazak na odmor 2007. domaci i strani turisti u RH auto, motocikl 81% autobus 7,7% zrakoplov 8,6% vlak 0,3% brod 0,7%

6.6. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAZIVANJU PROMETA I TURIZMA podrucja istrazivanja prometa i turizma o medjuzavisnost putovanja i zdravlja svrha istrazivanja otkrivanje uzroka straha od letenja, njegovih posljedica na zdravlje putnika i pronalazenje nacina na koji je moguce sasvladati strah o pojava SARS-a i utjecaj na putovanja i turizam podrucje koje treba istraziti da bi se na adekvatan nacin reagiralo i imalo na raspolaganju potrebne mjere o medjuzavisnost kvalitete usluga prijevoza i razine sigurnosti istraziti i definirati faktore koji utjecu na percepciju putnika o kvaliteti prijevoza s ciljem podizanja njezine razine

o izucavanje razine primjene marketinga u kopnenom prijevozu nastoji se utjecati na promjene imidza pojedinih prijevoznih sredstava o medjuzavisnost prometa i odrzivog razvoja turizma svrha istrazivanja je pronalazenje odgovarajucih mjera kako uskladiti planiranja razvoja turizma i planiranja razvoja prometne infrastrukture

6.7. PRIORITETI RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA POTREBE TURIZMA glavni ciljevi prometne politike u RH: o dobra prometna povezanost unutar zemlje posebno izmedju primorkog i kontinentalnog dijela Hrvatske o dobra prometna povezanost s okruzenjem uspostavljanje dobre prometne povezanosti sa susjednim drzavama o razvoj tranzita prometni sustav se pojavljuje kao cimbenik unapredjenja ili limitiranja razvoja turizma, tako da ga treba razvijati tako da bude sinkroniziran po pojedinim granama

7. TURISTICKO POSREDNISTVO TURISTICKE AGENCIJE I TUROPERATERI

7.1. UVOD posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponudjaca i korisnika turistickih proizvoda/usluga glavni predstavnici turistickog posredovanja danas su turisticke agencije i turoperatori

7.2. THOMAS COOK ZACETNIK AGENCIJSKOG POSLOVANJA U SVIJETU faktori turistickog trzista o kompleksnost turistickog putovanja trazenje najpogodnijeg nacina na koji ce se objediniti veci broj pojedinacnih usluga koje pruzaju razliciti subjekti turisticke ponude, a koje turist konzumira u sklopu zadovoljavanja turisticke potrebe o tehnicko usavrsavanje prijevoznih sredstava stvaranje mogucnosti da se preveze sto veci broj ljudi odjednom o masovnost putovanja o mogucnost ostvarivanja zarade obavljanjem posrednicke djelatnosti ove vrste ovom izazovu je prvi odgovorio Thomas Cook o 5. srpnja 1841. prvo organiziratno turisticko putovanje s unaprijed odredjenim programom / pocetak agencijskog poslovanja o izlet vlakom od Leicestera do Leughborougha za 570 sudionika Antnialkoholicarskog drustva pocetak agencijskog poslovanja u RH o braca Mihanovic o 29. travnja 6. svibnja 1863. pausalno putovanje u Gradac i Bec o 2. listopada 1923. osnovana agencija Putnik u Beogradu, mada je na Hrvatskim prostorima prva agencija bila Wagonlit

7.3. DEFINICIJA I FUNKCIJE TURISTICKE AGENCIJE Zakon o pruzanju usluga u turizmu Turisticka agencija (Klatt i Fischer, 1961.) subjekt koji usluge trecih subjekata, koje su potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim kombinacijam kao nove vlastite usluge

Turistica agencija (prema Hrv. zakonu) trgovacko drustvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja pruza usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih za putovanje ili boravak turista usluge koje turisticke agencije mogu pruzati klijentima prema zakonu: o posredovanje u podrucju prijevoza putnika o posredovanje u pruzanju ugostiteljskih usluga o organiziranje i provodjenje turistickog aranzmana o posredovanje u pribavljanju ostalih usluga o davanje informacija i savjeta klijentima temeljne funkcije turistickih agencija o posrednicka funkcija povezati turisticku ponudu s turistickom potraznjom turisticka agencija posreduje u pribavljanju pojedinacnih usluga za svoje klijente vrlo cesto na trzistu posreduju u prodaju tudjih turistickih aranzmana, odnosno gotovih proizvoda drugih turistickih agencija ili turoperatora za sve usluge posredovanja naplacuju proviziju kao naknadu za obavljeni posao o informativno-savjetodavna funkcija davati klijentima raznosvrsne informacije i savjete iz najsire domene putovanja, kulturnih i drugih dogadjaja u pojedinim mjestima najcesce ostvaruju tu funkciju u izravnom, usmenom kontaktu s klijentima o funkcija oglasavanja raspolazu s vrlo razlicitim promotivnim materijalima koje distribuiraju krajnjim korisnicima/klijentima o organizatorska funkcija turisticka agencija nastupa na trzistu kao kreator, inicijator i organizator putovanja u ulozi organizatora posluje u svoje ime i za svoj racun proizvod agencije u koji ulazu svoj vlastiti kreativni rad naziva se turisticki aranzman, paket-aranzman ili pausalno putovanje paket-aranzman (pausalno putovanje) jest unaprijed utvrdjena kombinacija od najmanje dvije pojedinacne usluge koje se sastoje od prijevoza, smjestaja ili drugih turistickih i ugostiteljskih usluga sto cine cjelinu, a pruzaju se u vremenu duljem od 24 sata ili ukljucuju barem jedno nocenje te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrdjenoj (pausalnoj) cijeni odrednice paket-aranzmana o najmanje dvije usluge o pausalna cijena Pausalna cijena znaci da korisnik ne moze iz te cijene razaznati koliko placa pojedinacne usluge iz kojih se sastoji cijena aranzmana, a ta cijena mora biti niza od one koju bi turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranzman

turisticke agencije su upravo organizatorskom funkcijom uvelike utjecale na demokratizaciju putovanja jer su omogucile sirokom sloju stanovnistva da se ukljuci u turisticka putovanja

7.4. KANALI DISTRIBUCIJE U TURIZMU ponudjaci na turistickom trzistu mogu doci do klijenta izravnim putem ili putem posrednika, a na taj nacin govorimo o: o izravnoj distribuciji ponudjaci u izravnom kontaktu s klijentima, bez posrednika o neizravnoj distribuciji klijenti se susrecu s pruzateljem usluge tek kad ju stvarno pocinju koristiti u sustav distribucije u turizmu ulaze turisti, pruzatelji usluga i turisticki posrednici vrste kanala distribucije u turizmu o izravni kanal pruzatelji usluge potrosaci / turisti o kanal na jednoj razini pruzatelji usluge turisticke agencije potrosaci / turisti o kanal na dvije razine pruzatelji usluge turoperatori turisticke agencije potrosaci / turisti promocija turistickih usluga o znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih proizvoda o najzastupljeniji promocijski instrument je katalog aranzmana Svaki katalog aranzmana sadrzava naslovnu stranicu, uvodne stranice, promotivne turisticke destinacije, informacije i smjestajnim objektima, pregled cijena i vremenski raspored aranzmana te uvjete bukinga i informacije vezane uz moguci raskid ugovora.

7.5. OSNOVNE RAZLIKE IZMEDJU TUROPERATORA I TURISTICKIH AGENCIJA turoperateri su trgovci na veliko (grosisti), a turisticke agencije na malo (detaljisti) razlike: turisticke agencije o trgovci na malo o posrednici o prodaje usluge u svoje ime, ali za tudji racun o plasira na trziste tudje proizvode

o osnovni izvor prihoda: provizija o ne snosi rizik za neprodane kapacitete o ima izravni kontakt s klijentima o izravno prodaje usluge klijentima o lokacija mu je vrlo bitna za uspjeh u poslovanju o glavna funkcija je posrednicka o prevladava opca informativno-savjetodavna funkcija o vrlo izrazena komercijalno-propagandna funkcija turoperatori o trgovac na veliko o poduzetnik i posrednik o kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti racun o kreira vlastiti proizvod o osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih proizvoda o snosi rizik za neprodane kapacitete o po pravilu nema izravni kontakt s klijentima o svoje proizvode najcesce prodaje uz pomoc posrednika o lokacija nije presudna za uspjesno poslovanje o glavna funkcija je organizatorska o ima na trzistu specificnu informativno-savjetodavnu funkciju o promocijska funkcija vrlo izrazena mnoge turisticke agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali se zbog te aktivnosti ne mogu svrstati u turoperatore jer glavni izvor svojih prihoda ne ostvaruju po osnovi organizacije putovanja. Takve agencije se nazivaju grosisticko-detaljisticke agencije. u Hrv, npr. Generalturist, Atlas, Kompas.. vrste turistickih agencija o emitivne iniciraju, organiziraju i omogucuju realizaciju putovanja i boravka turista na domacem ili inozemnom trzistu. U hrv ih ima oko 200 o receptivne posluju na receptivnom turistickom trzistu, a glavna im je zadaca organizirati prihvat te sadrzajan boravak turista u turistickoj destinaciji. S obzirom da je Hrvatska turisticki receptivna zemlja, prevladavaju receptivne turisticke agencija; oko 450. danas se polako transformiraju u organizacije destinacijskog menadzmenta (DMC; Destionation Management Company) koje na sebe preuzimaju ulogu organizatora sadrzajnog boravka u destinacijama o emitivno-receptivne agencije su dijelom svog poslovanja emitivne, a dijelom receptivne turisticke agencije su jos uvijek dominantan kanal distribucije usluga u turizmu internet je postao najveca prijetnja svim posrednicima na turistickom trzistu

turisticke agencije moraju prihvatiti novu tehnologiju kao partnera, a ne kao prijetnju jer ce tako moci podignuti razinu svojih usluga koje pruzaju klijentu na trazenu razinu kvalitete

7.6. NACELA POSLOVANJA TUROPERATORA pojavljuje se kao poduzetnik u dijelu organizacijskog putovanja turoperater zakupljuje razlicite kapacitete/usluge koje ce postati sastavni dio njegova turistickog proizvoda paket-aranzmana temeljena filozofija poslovanja o zakup velikog broja razlicitih kapaciteta kreiranje velikog broja aranzmana po povoljnim cijenama masovna prodaja tako kreiranih aranzmana turoperater svojim partnerima jamci bolju iskoristenost kapaciteta, sto znaci i vece prihode primjenjujuci nacelo ekonomije razmjera u organizaciji turistickih putovanja, turoperatori su uspjeli revolucionizirati organizaciju turistickih putovanja te su ubrzo postali glavni generatori turisticke potraznje prednost koristenja usluga turoperatora ej u tome sto im stede vrijeme i novac jer su usluge skoro uvijek jeftinije od onih koje bi platili da sami traze usluge turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge u aranzmanu u njihovoj organizaciji te su odgovorni i za sigurnost klijenta tijekom putovanja i na odmoru koristi od suradnje s turoperatorom za pruzatelje usluga o okupljaju turisticke potrosace o poticu turisticku potraznju o poticu turisticku promidzbu o distribucija turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije

7.7. ULOGA TUROPERATORA U TURISTICKOM SUSTAVU turoperatori sudjeluju s oko 5-% u ukupnom fizickom opsegu medjunarodnog organiziranog turistickog prometa u svijetu najveca trzista organiziranih putovanja u svijetu: o Njemacka 39 milijuna org. putovanja na godinu o Velika Britanija oko 20 milijuna o Japan vise od 12 milijuna vodeci europski turoperatori u svom sastavu osim turoperatora imaju i carterzrakoplovne kompanije, hotelske lance u turistickim destinacijama, lanac detaljistickih turistickih agencija putem kojih prodaju svoje aranzmane na emitivnom turistickom trzistu, mrezu receptivnih turistickih agencija u turistickim destinacijama, rent-a-car agencije i sl.

vodeci turoperatori u Europi i prihodi u mlrd. EUR u 2008.: o TUI AG 15639 o Thomas Cook 11715 o REWE 4283 o Kuoni 2866 o Club Mediterranee 1727 modularna putovanja davanje mogucnosti klijentima da iz ponude turoperatora izaberu sto njima najvise odgovara, a cijena se onda formira prema tako individualno odabranom paketu virtualni organizatori putovanja on-line sustavi koji omogucuju kupnju aranzmana po dnevno aktualnim cijenama, cime su povecali konkurentnost i utjecali na smanjenje marzi turoperatora

8. TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

8.1. UVOD zbog ekonomskih koristi koje proizlaze iz razvoja turizma, opravdano je stekao status iznimno vazne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja razne zemlje u razvoju turizma vide izlaz iz gospodarskih i socijalnih problema (nerazvijene zemlje), a druga skupina zemanja u vecoj ili manjoj mjeri sam oslanja na razvoj turizma radi dodatnog poticanja opceg gospodarskog rasta i razvoja (zemlje u razvoju i razvijene zemlje) uz ostvarivanje koristi dolaze i negativne posljedice turizma

8.2. TURIZAM KAO EKONOMSKA KATEGORIJA razliciti termini kako bi definirali u kojoj ekonomskoj kategoriji turizam pripada o turisticka industrija o industrija putovanja o turisticka djelatnost o turisticki sustav o turisticko gospodarstvo o gospodarska grana krivo o turisticki sektor zbog toga treba razjasniti kojoj ekonomskoj kategoriji turizam kao pojava pripada

TURIZAM KAO GOSPODARKA AKTIVNOST turizam je gospodarska aktivnost, ali u potpuno neodredjenom kontekstu jer se taj pojam ne moze rabiti kao okvir za analizu njegova obuhvata u nacionalnom gospodarstvu, vec samo odredjuje njegov gospodarski karakter

TURIZAM KAO GOSPODARSKA DJELATNOST npr., djelatnost pruzanja usluge smjestaja u hotelima je samo dio gospodarske grane ugostiteljstva, ili preciznije, skupa djelatnosti pruzanja usluga smjestaja te pripreme i usluzivanja hrane i pica

TURIZAM KAO INDUSTRIJA plodno tlo za potenciranje nerazumijevanja i pogresnog shvacanja industrija se u pravilu veze uz preradu sirovina, zbog toga dolazi do nerazumijevanja

TURIZAM KAO GOSPODARSKA GRANA ekonomika turizma je znanstveno utemeljena disciplina cije je mjesto u opcoj ekonomskoj teoriji zasluzeno i argumentirano, a odnosi se na dio znanosti koji opisuje, analizira, objasnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledista njihovih ekonomskih ucinaka i odraza moguc je odabir samo jedne od usluga pojedine gospodarske grane jer je nemoguce biti u isto vrijeme na dva razlicita mjesta turizam nadilazi okvir gospodarske grane jer je skup komplementarnih proizvoda i usluga razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti, bez obzira na to sto u jednom njegovom segmentu proizvodi i usluge medjusobno konkuriraju proizvodi i usluge u turizmu su u velikoj vecini medjusobno komplementarni, a ne konkurentni

TURIZAM KAO GOSPODARSKI SEKTOR turizam ne moze biti okarakteriziran ni kao sektor gospodarstva jer se za sovju ekonomsku aktivnost izravno koristi manjim ili vecim ucincima svih sektora nacionalnog gospodarstva

TURIZAM KAO GOSPODARSTVO netocno jer je nacionalno gospodarstvo najsira ekonomska kategorija, cime je postavljen presirok okvir za sagledavanje ukupnih ucinaka turizma na nacionalno gospodarstvo

U KOJU ONDA EKONOMSKU KATEGORIJU SVRSTATI TURIZAM iz gore navedenih mogucnosti koje pruza opca ekonomska teorija moze se zakljuciti da je turizam: o visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva ciji djelokrug i struktura nadilaze ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a cine ga medjusobno povezani, heterogeni,

medjuovisni i komplementarni fragmenti razlicitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno cine logicku, funkcionalnu i uravnotezenu cjelinu sofisticiranost sustava upucuje na njegovu krajnju slozenost i mehanizmom otvorenog trzista doziranosti svake od sastavnih komponenti kako bi se postigla potpuno logicka, funkcionalna i uravnotezena cjelina integralnost sustava upucuje na sposobnost turizma u povezivanju medjusobno razlicitih komponenti nacionalnog gospodarstva, koje, da nema turizma, ne bi ni bile u mogucnosti ostvarivati dodatne ekonomske ucinke slozenost sustava sve se vise pokazuje kao nuznost, a ne kao preporuka jer su dosezi njegovih ucinaka dokazali da bez sustavnog pristupa razvoj turizma moze dovesti do dugorocno stetnih ireverzibilnih posljedica

8.3. OBUHVAT TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU turizam je krajnje slozena ekonomska kategorija ciji obuhvat u strukturi nacionalnog gospodarstva nije moguce metodoloski potpuno definirati unatoc mnogim konferencijama jos uvijek nije postignut jedinstven globalni konsenzus oko metodoloskih postupaka po kojima bi, na unificiran nacin, u svakome nacionalnom gospodarstvu bilo moguce utvrditi cjelovit obuhvat turizma TSA Turisticka satelitska bilanca osnovni paker klasifikacija i definicija potrebnih za sastavljanje uniformiranog i metodoloski konzistentnog statistickog sustava za potrebe turizma najveca trzisna vrijednost i snaga turizma koja proizlazi upravo iz sinergijskog ucinka koji nastaje filigranskim doziranjem ucinaka svake gospodarske aktivnosti koja ga cini stvarajuci tako novu dodanu vrijednost s analitickog stajalista vazno je primjetiti slozenost koristenja turistickog proizvoda iz kojeg proizlazi brojnost, ali i medjusobna razlicitost koristenih proizvoda i usluga izracun ukupnih ekonomskih ucinaka koji se ostvaruju po osnovi turistickih putovanja o zbrojiti svu potrosnju na proizvode i usluge razlicitih gospodarskih djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva koju posjetitelji realiziraju tijekom svog turistickog boravka o iz svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turisticke ponude treba izdvojiti samo onaj dio ucinaka koji strukturno pripada ucincima turizma iz objektivne nemogucnosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi i nemogucnost potpunog utvrdjivanja njegovih ukupnih ekonomskih ucinaka (npr. udjela turizma u BDP-u) jer ce jedan dio ekonomskih ucinaka turizma uvijek ostati skriven u ekonomskim ucincima niza gospodarskih djelatnosti koji cin sustav turizma na neizravnoj osnovi

8.4. FRAGMENTIRANOST STRUKTURE TURIZMA I MOGUCE IMPLIKACIJE

instrumenti makroekonomske politike: fiskalna i monetarna politika mjere makroekonomske politike fiskalna politika obuhvaca poreznu politiku i politiku javnih rashoda, gdje se, u okviru porezne politike donose razlicite poticajne ili destimulirajuce mjere koje su usmjerene na oporezivanje turisticke potrosnje, ponajprije kada je rijec o porezu na dodanu vrijednost monetarna politika usmjerena je na regulaciju kolicine novca u optjecaju, kreditnih plasmana i bankarskog sustava. Instumentom upravnja HNB. poticajne mjere mjere koje otezavaju razvoj segmenata u turiszmu kombinacije mjera makroekonomske politike doista mogu utjecati na sustav turizma kako bi se postigli bolji ekonomski ucinci strateski plan razvoja turizma jasno definirane razvojne smjernice

8.5. VAZNOST TURIZMA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO vaznost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih funkcija i ekonomskih ucinaka, ali i brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam djeluje i kojem pripada bit razvoja turizma pociva na cinjenici da se turizam razvija ponajprije zbog njegovih ekonomskih koristi koje u vecoj ili manjoj mjeri pridonose razvoju nacionalnog, regionalnog, a osobito lokalnog gospodarstva

EKONOMSKE KORISTI RAZVOJA TURIZMA koristi za lokalno stanovnistvo o zaposljavanje rezidenata odnosno stjecanje dohotka u okviru niza djelatnosti koji cine sustav turizma, a koje su izvor materijalne osnove za zivot na tom prostoru o pokraj podizanja standarda lokalnog stanovnistva, razvoj turizma podize i opcu kvalitetu zivljenja na turisticki receptivnim prostorima u smislu bogatije ponude raznih proizvoda, usluga i sadrzaja koji, iako su namijenjeni turistima, u pravilu ostaju na raspolaganju rezidentima i izvan glavnih turistickih sezona rastom turisticke potraznje, dohotka i zivotnog standarda lokalnog stanovnistva, privlacenjem i realizacijom kapitalnih ulaganja privatnog sektora te zaposljavanjem na svim razinama, stvara se rastuca osnovica za prikupljanje svih oblika poreza, doprinosa i drugih pristojbi koje javni sektor prikuplja za financiranje infrastrukturnih i drugih projekata pozitivni ishodi razvoja turizma za javni sektor: o bra iygradnja infrastrukture i drugih objekata o bra realizacija projekata

o manji ukupni troskovi o ravnomjernija alokacija rizika o kvalitetnija usluga o stvaranje dodatnih prihoda na stetu subvencija o ucinkovitije upravljanje resursima o drustvena odgovornost o zastita interesa svih ukljucenih subjekata ekonomske koristi razvoja turizma za privatni sektor o stjecanje prihoda po osnovi koristenja javnog dobra radi ekonomske (turisticke) valorizacije o inovacije o prijenos tehnologije, znanja i iskustava na lokalno okruzenje te poslovanje prema medjunarodnim standardima i nacelima najbolje prakse ekonomske koristi za strukovne organizacije i udruge neprofitnog karaktera o vodjenje poslovnih registara pravnih osoba u domeni kojom se organizacija ili udrgua bavi o uvodjenja i reguliranja standarda poslovanja o poticanja suradnje medju udrugama u sustavu turizm o predlaganje zakonskih rjesenja

EKONOMSKI TROSKOVI RAZVOJA TURIZMA primjeri: o ekoloske pristojve o izgradnja javne infrastrukture o sezonski karakter poslovanja i zaposljavanja o troskovi obrazovanja za potrebe turizma, zdravstva, drzavnosg inspektorata...

9. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

9.1. UVOD uloga turizma u gospodarskom sustavau proizlazi iz njegovih ekonomskih koristi ekonomske funkcije turizma sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odredjenim ekonomskim ucincima 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma o multiplikativna funkcija o induktivna funkcija o konverzijska funkcija o funkcija zaposljavanja o funkcija poticanja medjunarodne razmjene dobara o apsorpcijska funkcija o funkcija uravnotezenja platne bilance o funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podrucja o integracijska funkcija o akceleracijska funkcija

9.2. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turisticke potrosnje, tj. u trenutku kada privremeni posjetitelj podmiri racun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turistickog putovanja i boravka u turistickoj destinaciji svaki privremeni posjetitelj troseci svoj raspoloziv novac stecen izvan turisticki receptivnog prostora na raznovrsne proizvode i usluge iz turisticke ponude, nesvjesno potice niz medjusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i interakcija od kojih ucinci inicijalne turisticke potrosnje cine samo jedan (prepoznatljiv) dio cjelokupne slike ekonomskih ucinaka koju ta potrosnja ostvaruje ekonomski ucinci turisticke potrosnje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani ucinci o izravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje odnose se na ukupnost inicijalne turisticke potrosnje ostvarene u gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turisticku potrosnju, a to su najprije ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet i trgovina na malo

primjer takvog jednog izravnog ekonomskog ucinka je ostvareni prihod nekog ugostiteljskog subjekta od naplacene jedne usluge nocenja od turista koji je boravio u tom objektu ovi ukupne vrijednosti ovih ucinaka se dolazi agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni posjetitelji potrosili u promatranoj destinaciji o neizravni ekonomski ucinci turisticke potrosnje ukupnost svih troskova nastalih u procesu formiranja turisticke usluge (npr. usluge nocenja u hotelu). Primjer, osnivanje nekog gradjevinskog subjekta koji gradi turisticki objekt. Da nema turizma, vjerojatno taj turisticki subjekt ne bi ni postojao jer ne bi postojala objektivna okolnost za njegovo osnivanje i profitabilno poslovanje ovi ucinci se procjenjuju pomocu tablice medjusektorskih odnosa hrvatskog gospodarstva o inducirani ekonomski ucinci turisticke potrosnje odnose se na one ekonomske ucinke koji su nastali kao rezultat povecane kupovne moci lokalnog stanovnistva i javnog sektora na turisticki receptivnom podrucju rast potrosnje rezidentnog stanovnistva u promatranoj turistickoj destinaciji posljedica je i povecanog zaposljavanja u turizm, a time i zbog novonastale mase osobnih dohodaka dolazi do multipliciranja potrosnje na lokalnoj razini i poticanja novih gospodarskih ciklusa proces multiplikacije turisticke potrosnje

zbog cinjenice da je turisticka usluga najcesce sastavljena od najrazlicitijih ulaznih elemenata koji su takodjer prosli odredjene faze dovrsetka i rafiniranosti, cirkulacija turisticke potrosnje rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini sekundardne potrosnje vazno je napomenuti da novac koji je posjetitelj potrosio na odredjenu turisticku uslugu ne cirkulira u svom inicijalnom iznosu na svim razinama jer jedan dio tog novca izlazi iz cirkulacije vec na prvoj fazi, dok preostali umanjeni dio novca nastavlja cirkulirati, ali i smanjivati na svakoj sljedecoj razini smanjenje tog novca je posljedica odljeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbjezan u gotovo svim gospodarskim ciklusima, a rijec je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom turistickom potrosnjom, koj u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od lancano povezanih razina sekundarne potrosnje djelomicno nestane iz opticaja o razlozi odljeva novca uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva bez njih uopce ne bi bila moguca realizacija prethodno spomenute turisticke potrosnje (npr. uvoz dostavnih vozila. opreme)

stednja gospodarski subjekti i domacinstva dio zarade povlace iz opticaja placanje poreza isplata placa zaposlenicima izvan zemlje placanje naknada za koristenje fransize repatrijacija profita povlacenje profita sto ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih ulaganja i dr. u maticnu zemlju. Sto je odljev sredstava manji, veci je multiplikativni ucinak i obrnuto teorija multiplikatora polazi od cinjenice da ukupan ekonomski ucinak turisticke potrosnje proizlazi iz cirkulacije turisticke potrosnje kroz vise gospodarskih ciklusa (iteracija), a cine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih ucinaka te potrosnje. Rezultat ovakve plodonosne cirkulacije jest multiplikativni ucinak koji se ogleda kao vrijednost novca koja je ucla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijanoj fazi, pomnozena s prosjecnim brojem iteracija u kojima ona sudjeluje

9.3. INDUKTIVNA FUNKCIJA na osnovama multiplikativne funkcije se razvila teorija induktivne funkcije turizma, gdje se upravo zbog multiplikativnih ucinaka turisticke potrosnje, pod odredjenim trzisnim uvjetima, pocinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i povecanjem postojece ponude u proizvodnji dobara i pruzanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini temeljna pretpostavka tome je intenziviranje razvoja turisticke ponude u odredjenoj turistickoj destinaciji primjer; zbog povecanja smjestajnih kapaciteta, javlja se potreba za pekarom. Otvaranje pekare je rezultat induktivne funkcije turizam na razini lokalnog gospodarstva Definicija induktivne funkcije turizma pociva na cinjenici da osnovni interes nositelja gospodarske aktivnosti na razini turisticke destinacije nijje sama turisticka potorsnja ni izravna dobit sto bi je pojedini gospodarski subjekti realizirali iz same prodaje svojih proizvoda i usluga turizmu, nego uloga te turisticke potrosnje u indukciji povecanih ukupnih ucinaka proizvodnje, odnosno pruzanja usluga. snaga induktivne funkcije turizma ovisit ce o porastu masovnosti potraznje za odredjenom turistickom destinacijom, ali i o stupnju njezina turistickog razvoja, gdje se u odredjenim uvjetima pocinju stvarati zalihe potencijala u prosirednju turisticki receptivnih kapacitete, ali i kapaciteta njihovih dobavljaca kojih na tom trzistu do tada nije ni bilo. To se u ekonomskoj teoriji svrstava u okvir pojma ekonomije razmjera. zbog cinjenice da su u turizmu ponuda i potraznja prostorno dislocirane, zasicenost turistickog trzista treba promatrati u najsirem mogucem kontekstu, tj. na globalnoj razini ili barem na razini jednog kontinenta. Dva su kljucna razloga za to:

o visoka cjenovna elasticnost turisticke potraznje - troskovi realizacije turistickog putovanja jedan su od kljucnih elemenata u procesu donosenja odluke o odlasku na odabrano turisticko putovanje o visoko izrazena supstitucija realna turisticka potraznja koja iz velikog broja turistickih destinacija moze izabrati one destinacije za koje smatraju da ce zadovoljiti njihove turisticke potrebe i od kojih mogu ocekivati vrijednost za novac primjer indukcijskog ucinka potrosnja goriva za prijevozna sredstva

9.4. KONVERZIJSKA FUNKCIJA sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljuceni u turisticke tokove, ne bi ni ostvarivali ekonomske ucinke, ponajprije prihod cjenovna diferencijacija hotelska soba s pogledom na more ce biti skuplja od one s pogledom na parkiraliste turisticka renta uvijek se pojavljuje u slucajevima gdje postoji razlika u trzisnoj vrijednosti pojedinih turisticki atraktivnih resursa konverzijska funkcija se ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih ucinaka zbog povoljnije prostorne pozicije na kojoj se nalazi neki turisticki objekt u odnosu na glavnu ili jednu od glavnih atrakcija promatrane turisticke destinacije konvertiranjem nepotrosivih i kolicinski ogranicenih, neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski ucinak, turizam dobiva posebnu vaznost za odredjeno podneblje pa mozda i presudnu ulogu u stvaranju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta valorizacija drustvenih resursa otvara vise mogucnosti u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, osobito ako se kombiniraju s atraktivnim prirodnim resursima. Prije svega se misli na kulturne, povijesne i vjerske resurse

9.5. FUNKCIJA ZAPOSLJAVANJA generiranje novih radnih mjesta razlikujemo izravno i neizravno zaposljavanje u turizmu izravno zaposljavanje o zaposljavanje u domeni temeljnih gospodarskih djelatnosti koje cine sustav turizma kao sto su ugostiteljstvo, turisticko posrednistvo, promet i trgovina na malo, a odnosi se na ona radna mjestaciji djelatnici dolaze u neposredan kontakt s privremenim posjetiteljima neizravno zaposljavanje u turizmu o zaposljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim djelatnostima cije su aktivnosti usmjerene u manjoj ili vecoj mjeri na razvoj turizma

o primjer: dizajner ekskluzivnih motornih jahti koncepcija multiplikatora turisticke potrosnje takodjer se moze primjeniit i u kontekstu multiplikatora zaposljavanja, odnosno povecanja broja novih radnih mjesta kao posljedica povecanog zaposljavanja u turizmu. Povecani priljev turisticke potrosnje na odredjenom podrucju ujetovat ce povecanje broja izravno i neizravno zaposlenih u turizmu turizam ce biti jedna od malobrojnih gospodarskih aktivnosti u okviru koje se ocekuje konstantan rast ukupnog broja zaposlenih 4 temeljna obiljezja zaposlenih u hrvatskom turizmu o dominacija zena o dominacija zaposlenih s prosjecno nizim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija o dominacija prosjecno starijih zaposlenika o dominacija sezonskog zaposljavanja nije moguce izracunati tocan broj ukupno zaposlenih u turizmu turizam za lokalno stanovnistvo postaje privlacna (cesto i jedina) mogucnost zaposljavanja, s relativno dobrim radnim uvjetima i izdasnim prihodima, koji su, doduse, u prosjeku sezonskog karaktera utjecaj turizma na zaposljavanje je puno izrazeniji u turisticki receptivnim zemljama koje pripadaju skupini zemalja u razvoju kao sto su Hrvatska, Turska ili Cipar

9.6. FUNKCIJA POTICANJA MEDJUNARODNE RAZMJENE DOBARA funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara ocituje se u kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) robe i usluga na razunu tekucih transakcija platne bilance utjecaj turizma na platnu bilancu moze imati pozitivan (aktivni) ili negativan (pasivni) predznak o pozitivan utjecaj na platnu bilancu kada se radi o potrosnji inozemnih posjetitelja u HR, sva roba i usluge koje su pritom prodane dobivaju izvozni karakter i imaju aktivan utjecaj na platnu bilancu funkcija turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara do svog punog izrazaja dolazi samo onda kada je rijec o dobrima koja su proizvedena u HR jer se njihovim izvozom zadrzava ili povecava broj radnih mjesta u HR, smanjuje nezaposlenost i pozitivno utjece na kretanje javnih prihoda o negativan utjecaj na platnu bilancu kada se radi o potrosnji hrvatskog (rezidentnog) stanovnistva na turistickim putovanjima u inozemstvu, tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu dobivaju karakter uvoznih dobara za HR i izravno se biljeze u platnoj bilanci

neizravno potivanje medjunarodne razmjene rijec je o medjunarodnim transakcijaam koje su nastale u procesu formiranja turisticke ponude, i to o onim proizvodima i uslugama koje odredjena zemlja uopce ne proizvodi ili ih ne proizvodi u dostatnim kolicinama najvazniji aspekt funkcije turizma u poticanju medjunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija o turizam je za RH iznimno vazan izvor deviza, a samim time i jedan od najvecih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta prednosti izvoza putem turizma o potraznja dolazi k ponudi, za razliku robnog trzista gdje roba dolazi k potraznji o proizvodi se konzumiraju u turistickoj destinaciji o proizvodi i usluge se placaju odmah o gotovi proizvodi (npr. prehrambeni proizvodi i pica) plasirani kao sastavni dio turisticke usluge postizu i do 4 puta visu prodajnu cijenu.....

9.7. APSORPCIJSKA FUNKCIJA apsorpcijska funkcija ili inflacijsko-deflacijska funkcija odnosi se na sposobnost turizma u uravnotezenju robno-novcanih odnosa (realnog i financijskog sektora) u razvijenim gospodarstvima, kao i u gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat medjunarodnih turistickih kretanja djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje pozeljno je samo onda kada se njihova nacionalna gospodarstva nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti turizam se ponudom cijelog spektra usluga (i proizvoda) javlja kao pogodan mehanizam za apsorpciju viska kupovne moci iz razvijenih zemalja i pretvaranje tog viska u potencijal za snazniji gospodarski razvoj turisticki receptivnih zemalja. Drugim rijecima, svako putovanje turista u inozemstvo povlaci za sobom stanoviti odljev novca ili viska kupovne moci iz razvijenih turisticki emitivnih emalja uz istodobni priljev stranog novca i jacanje kupovne moci turisticki receptivnih zemalja turizam u medjunarodnim okvirima ima vrlo vaznu ulogu u uskladjivanju financijskih i realnih sektora nacionalnih gospodarstava na nacin da turisticki receptivne zemlje apsorbiraju visak kupovne moci razvijenih turisticki emitivnih zemalja cime znatno doprinose uravnotezenju robno-novcanih odnosa obje skupine zemalja u uvjetima recesije i neravnoteze u robno-novcanim odnosima ova funkcija turizma smatra se dodatnom otegotnom okolnoscu s kojom se bore i razvijene i nerazvijene zemlje

9.8. FUNKCIJA URAVNOTEZENJA PLATNE BILANCE

stabilizacijska funkcija stabilizacijska funkcija ogleda se upravo u pokrivanju veceg dijela ostvarenog deficita robne razmjene s inozemstvom. Svojim izdasnim prihodima od inozemne turisticke potrosnje turizam vec dulji niz godina uspjesno ublazava negativan ucinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom vracajuci platnu bilancu u koliko-toliko ravnotezno stanje vrijedi spomenuti i ulogu turizma u stabilizaciji financijskog sustava RH jer nastupanjem svake turisticke sezone osigurava veliki priljev deviza

9.9. FUNKCIJA RAZVOJA GOSPODARSKI NEDOVOLJNO RAZVIJENIH PODRUCJA jos se naziva i kompenzacijska funkcija sposobnost turizma u redistribuciji dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji i redistribuciji kapitala tokovi distribucije dohotka i kapitala na globalnoj razini ili makroregionalnoj razini ekonomski su zanimljiviji jer znatno utjecu na razvoj gospodarstva turisticki receptivnih zemalja, dok je u slucaju redistribucije na nacionalnoj razini rijec samo o migraciji novca izmedju regija, koja relativno malo utjece na razvoj nacionalnog, ali sasvim sigurno bitno utjece na razvoj lokalnog gospodarstva redistribucija dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim podrucjima, ili, redistribucija dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji, odnosno redistribuciji kupovne moci na globalnoj razini kao podljedica redistibucije dohotka namijenjenog turistickoj potrosnji javlja se i uloga turizma u redistribuciji kapitala u obliku investicija u turisticke atrakcije, izgradnju turisticki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu integracija medju gospodarskim subjektima, organizaciju razlicitih manifestacija od medjunarodne vaznosti itd. bez obzira na to je li rijec o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno makroregionalnog aspekta moguce je prepoznati dvije vrste tokova o primarni krecu se od razvijenih ka nedovoljno razvijenim i nerazvijenim podrucjima o sekundarni tokovi od slabije razvijenih ka jace razvijenim podrucijma

9.10. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA s aspekta razvoja turizma u RH kljucna regija za njegov razvoj je svakako jadranska regija koja na europskoj razini apsorbira 2% ukupnog turistickog prometa ,a na svjetskoj 1,1% turizam posjeduje specificnu integracijsku funkciju u gospodarskom povezivanju regija, od kojih ce se jedne suocavati sa svim blagodatima, ali i posljedicama

intenzivnog razvoja turizma, dok ce se one druge, proizvodnjom prethodno spomenutih proizvoda i pruzanjem popratnih usluga, podupirati razvoj turizma u onim regijama koje takve resurse ne posjeduju, ali o njima izravno ovise izostankom konkurentnosti na medjunarodnom robnom trzistu, kontinentalne regije Hrvatske sve vise nade polazu u plasman dobara i ulgua upravo kroz turizam putem kojeg lakse pronalaze put do inozemnog trzista (nevidljivi izvoz). U tom kontekstu, turizam treba prepoznati kao jaku kohezijsku snagu koja ce svojim integracijskim djelovanjem barem djelomicno ublaziti regionalne socioekonomske nejednakosti primjer takvoh integracijskog djelovanja: o u pripremi za turisticku sezonu u ugostiteljstvu je potrebno povezivanje s panonskom i peripanonskom Hrvatskom kako bi se prikupili potrebni resursi prednosti integracijskog djelovanja turizma: o potice se prosireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi i kapitala, sto u zavrsnici svim regijama Hrvatske omogucava da na izravan ili neizravan nacin ostvaruju dohodak od turisticke potrosnje o ne utjece se samo na ostvarivanje dohotka, vec i na zaposljavanje o regije jacaju svoj gospodarski polozaj i podizu konkurentnost ogranicenja integracijskog djelovanja turizma: o sezonski karakter turistickog prometa o potencijalna opasnost se javlja kao pretjerana zelja da se u funkciju razvoja turizma stavi sto je moguce vise domacih proizvoda i usluga pod svaku cijenu

9.11. AKCELERACIJSKA FUNKCIJA ocituje se u snazi turizma da razvija odredjena podrucja brze od pojedinih gospodarskih djelatnosti, gdje se pod pojmom podrucja nacesce razumijeva neko geografsko podrucje, ali to moze biti i pojedina gospodarska djelatnost snaga turizma da na nekom geografskompodrucju osigura bri gospodarski razvoj od pojedinih gospodarskih djelatnosti, tada je rijec o odabiru primarne orijentacije gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim prednostima i raspolozivosti resursa za turisticki razvoj uz ubrzani razvoj geografskih podrucja, turizam pomaze i u ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana u okviru kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvoj turizma i time postigle znatan uspjeh

10. NEEKONOMSKE (DRUSTVENE) FUNKCIJE TURIZMA

10.1. UVOD

da bi se mogli upoznati brojni razliciti motivi kao pokretaci odredjenih turistickih putovanja, potrebno je poblize upoznati ponasanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem se poduzimaju i turisticka putovanja

10.2. SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU TURISTICKA DOKOLICA treba razlikovati pojmove radno i slobodno vrijeme te slobodno vrijeme i dokolica trend je skracivanje radnog vremena slobodno vrijeme je jedan od temeljnih faktora koji omogucava razvoj odredjenih drustveno-ekonomskih pojava kao sto je turizam. Stoga u istrazivanju turizma treba poci iz njihove ishodisne tocke slobodnog vremena. slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog povecanja u odnosu na radno vrijeme kvalitativno koristenje slobodnim vremenom zbiva se u podrucju dokolice razlika izmedju slobodnog vremena i dokolice o slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza. Ono nije potpuno slobodno jer obuhvaca brojne obiteljske i drustvene duznosti, samo sto su one izdvojene iz organiziranog industrijskog rada o svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica o dokolica razumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme o dokolica je vrijeme koje ima trostruko znacenje u covjekovu zivotu odmaranje, zabavu i razvoj licnosti o Bozovic - Dokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojoj volji moze potpuno predati, bilo da se odmara ili zabavlja, bilo da povecava nivo svoje obavijestenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno drustveno angazira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralacku sposobnost posto se oslobodi svojih profesionalnih, obiteljskih i drustvenih obveza Turizam, sport, kultura i drugi sadrzaji stvaraju mogucnost za kvalitetno provodjenje dokolice danasnje drustvo pasivno provodenje slobodnog vremena, kreiranog po formuli sun,sea,sand smatra nedostatnim aktivno provodjenje slobodnog vremena ima funkcionalni cilj odrzanja psihofizickog zdravlja, kao i podizanja razine kvalitete zivota te ga stoga smatramo bitnim doprinosom dobrobiti zivota i velikim kapitalom suvremenog zivota

10.3. SADRZAJI SLOBODNOG VREMENA cimbenici koji utjecu na aktivnosti u dokolici o subjektivni cimbenici drustveni polozaj, obrazovanje, sposobnosti, stecene navike itd.

o objektivni cimbenici kulturno naslijedje uze i sire okoline, aktualna ponuda i dostupnost odredjenih sadrzaja ponasanje covjeka unutar slobodnog vremena o neproduktivno smatraju se aktivnosti koje iscrpljuju u unosenju promjena u slobodne trenutke da bi se uspostavila prividna ravnoteza izgubljena u radu i svladala dosasda. U njoj se covjek emocionalno ne potvrdjuje, vec ispraznjava o produktivno ponasanje smatra se svijest o covjeku koji sebe dozivljava kao cinitelja. Ovakvi oblici ponasanja mogu se promatrati i s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta turizam, slobodno vrijeme i turisticka dokolica su medjuzavisne pojave. Slobodno vrijeme stvara prostor za brojne aktivnosti u turizmu, a turisticka dokolica je kvalitativna komponenta slobodnog vremena.

10.4. DRUSTVENE (HUMANISTICKE) FUNKCIJE TURIZMA dvije su skupine funkcija turizma: o ekonomke o drustvene, ili neekonomske funkcije kulturna i obrazovna funkcija turizma zdravstvena fukcija sportsko-rekreacijska funkcija politicka i socijalna funkcija

KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA omogucava covjeku da upoznaje odredjene kulturne vrijednosti u turistickoj destinaciji te da se njima koristi i uziva u njima. Time turizam pridonosi povecanju opce naobrazbe i kulture ljudi mnogi turisti putuju s ciljem upoznavanja kulture ili razlicitih oblika obrazovanja. Tako se ispreplecu kulturna i obrazovna funkcija turizma pa ih s pravom neki strucnjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma zelja je sve veceg broja ljudi za upoznavanjem i ucenjem kulturnih vrijednosti stvara nove motive turisticke potraznje i intenzivira putovanja prema kulturnim sredistima. posebno privlacnu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna bastina koje stvaraju poseban imidz destinacija. Osim toga, znacajnu ulogu u razvoju turizma ima izgradnja novih turistickih atrakcija grupiranjem kulturno-turistickih atrakcija postizu se bolji promotivni ucinci kulturni turisti raspoznaju se po odredjenim karakteristikama natprosjecnog su obrazovanja i primanja, srednje i starije zivotne dobi, iskusni su putnici koji posjecuju veci broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja o tri tipa kulturnih turista

turisti motivirani kulturom cini 5-15% turista i oko 5% lokalnog stanovnistva, a motivirani su i privuceni odredjenim kulturnim vrijednostima ili dogadjajima (primjerice odlazak ba Dubrovacke ljetne igre) turisti inspirirani kulturom cine ih turisti oko 30% i lokalni stanovnici sa oko 15% koji su inspirirani odredjenim kulturnim atrakcijama ili dogadjajima, a ne posebno lokalnom kulturom, mogu ih posebno privuci kulturne predstavem koncerti, izlozbe turisti privuceni kulturom turisti koji su privuceni kulturom, iako unaprijed ne planiraju posjet kulturnim aktrakcijama, ali ih posjecuju ako su im ponudjene za vrijeme odmora kulturni turizam obuhvaca sva putovanja koja ukljucuju posjete kulturnim atrakcijaam izvan stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i dozivljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca (Corak, Mikacic) kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potraznje za objektima i sadrzajima kulturnog karaktera. On ne znaci samo putovanje u proslost vec u upoznavanja sa suvremenim zivotom nekog grada ili turistickog prostora, posjet nekoj kulturnoj priredbi, kazalisnoj predstavi i sl. (Vukonic i Cavlek) iako je obrazovna funkcija turizma blisko povezana s kulturnom funkcijom, ona se moze promatrati i kao zasebna funkcija obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turisticko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje s razlicitih podrucja zivota o Ona je povezana sa znatizeljom covjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turisticko putovanje kongresni turizam oblik turizma koji se zasniva na obrazovnoj funkciji

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjacih motiva turistickog gibanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima manje-vise ima zdravstvenu funkciju zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija s neposrednim djelovanjem koja izravno utjece na zdravlje i kondiciju covjeka (Vukonic i Cavlek) zdravstveni turizam moze se definirati kao privremena promjena stalnog boravista pojedinca u odredjeno povoljno klimatski ili kupalisno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije (Vukonic i Cavlek) o veze se za mjesta i podrucja s povoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda te uz drueg prirodne agense koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje ljecilisni zdravstveni turizam zasniva se na razlicitim dijagnozama i programima lijecenja razlicitih bolesti lokomotornog sustava, artroza ili da lijecenju kronicnih bolesti medicinski turizam priprada zdravstvenom turizmu, a obuhvaca razlicite postupke lijecenje, poput plasticne kirurgije, stomatologije i sl.

zdravstveno-preventivni turizam zasniva se na medicinskim i drugim programima ciji je cilj prevencija bolesti, tj. sprecavanja bolesti i ocuvanje zdravlja o ovi programi aktivnog odmora zasnivaju se na dijagnostici stanja zdravlja i programima vjezbanja radi poboljsanja funkcionalnih i motorickih sposobnosti organizam o medicinski programirani aktivni odmori mogu se smatrati pretecom novog programa u turizmu wellnessa o wellness cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaca sva podrucja zdravnog kretanja, tjelesnog vjezbanja, prehrane, opustanja i ovladavanja stresom do osjecaja ugode i zadovoljstva (Metz) o Wellness visoka razina svijesti o ljudskim potreba, gdje je zdravlja bogatstvo pojedinca kojim on treba nauciti raspolagati (Andrijasevic i Bartoluci) o wellness programi alternativni i komplementarni programi lijecenja sportsko-rekreacijski i fitness-programi programi tzv. autohtone kulture primjena prirodnih agensa relaksacija i pomladjivanje programi duhovne obnove kulturne atrakcije o prednosti razvoja wellness-turizma poticaj poduzetnistva u malim i srednjim poslovnim org, povecanje zaposlenosti destinacija se moze osnaziti i uciniti odrzivom ukljucivanjem znanja, ljudi i vjestina lokalne zajednice u dizajniranju wellness-proizvoda destinacija se moze brze ekonomski razvijati jer wellness-turisti trose vise nego ostali turisti wellness-turizam koji ukljucuje prirodne resurse moze pomoci u ocuvanju okolisa moze unaprijediti zdravstveno-turisticku ponudu i stvoriti novi imidz destinacije razvojem zdravstveno-turistickih cenatara koji pruzaju usluge zdravstvene prevencije i rehabilitacije u koje pripadaju i programi wellnessa spa centri wellness moze postati vodeci turisticki proizvod, posebno izvan glavne turisticke sezone

SPORTSKO-REKREACIJSKA FUNKCIJ A TURIZMA rekreacijska funkcija turizma je osobito naglasena u danasnjem suvremenoim turizmu, koji se sve vise zasniva na rekreaciji kao motivu turistickh putovanja. U

kombinaciji sa sportskim motivima i sadrzajima moguce je ovu funkciju nazvati sportsko-rekreacijskom funkcijom sportski turizam o Standeven i De Knop svi oblici aktivnosti i pasivne ukljucenosti u sportsku aktivnost sudjelujuci u njoj povremeno ili organizirano iz nekomercijalnih ili poslovnih/komercijalnih razloga, koji razumijvaju putovanje iz mjesta boravka o UNWTO sportski se turizam moze definirati kaop aktivnosti sportasa, osoba koje se bave sportom iz rekreativnih razloga, gledatelja i putnika, koji poduzimaju u mjestima izvan njihovog uobicajenog mjesta boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u spoortu, pracenju sporta i ostalog odmora motiviranog sportskim i poslovnim razlozima o Gibson privremeno putovanje u slobodno vrijeme pojedinca izvan njihovih prebivalista, radi sudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili divljenja atrakcijama povezanih sa sportskim aktivnostima tko su sportski turisti? o sportasi o osobe koje se bave sportom iz rekreativnih razloga o gledatelji o putnici 3 tipa sportskog turizma prema Gibsonu: o aktivni putovanje radi sudjelovanja u sportu o dogadjajni sportski turizam putovanje radi gledanja sporta o nostalgicni sportski turizam putovanje radi posjeta sportskim atrakcijaam poput stadiona Bartoluci definira sportski turizam kao turizam u kojem je sport glavni motic putovajna i boravka turista u turistickom odredistu i posebno navodi oblike sportskog turizma o natjecateljski sportski turizam o zimski sportsko-rekreativni turizam o ljetni sportsko-rekreativni turizam Bartoluci navio da sport generira odredjene ekonomske ucinke u turizmu: o izravne ek. ucinke rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga o posredne ek. ucinke

POLITICKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA politicka funkcija turizma ogleda se u tome sto turizam pridonosi miru i razumijevanju medju ljudima. Stoga se cesto istice da je turizam putovnica mira Socijalna funkcija turizma utjece na smanjenje socijalnih i klasnih razlika medju narodima, na zblizavanje ljudi razlicitih kultura

10.5. POVEZANOST DRUSTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA turisticki receptivne zemlje moraju voditi racuna o ekonomskim funkcijama turizma jer bez ekonomskih funkcija i ucinaka turizam ne bi mogao egzistirati

11. TURISTICKA POTROSNJA I EKONOMSKI UCINCI TURIZMA

11.1. UVOD UNWTO 2008.: o 922 milijuna medjunarodnih turistickih dolazaka u svijetu o 944 milijarde USD prihoda od medjunarodnih turistickih kretanja masovnost sudionika u turizmu Ekonomski utjecaju koji proizlaze iz takve redistribucije su slozeni, osobito kada je rijec o medjunarodnim turistickim kretanjima jer obuhvacaju gospodarstva turisticki receptivne zemlje, tranzitnog podrucja, ali i turisticki emitivne zemlje iz koje privremeni posjetitelj dolazi zajedno s novcem koji trosi na svom turistickom putovanju potrosnja privremenih posjetitelja turisticka potrosnja kako je poslovanje na turistickom trzistu visoko orijentirano prema potraznji koja je krajnje heterogena, elasticna i vremenski ogranicena, neizbjezne su ceste i brze promjene trendova kojima se sudionici turisticke ponude trebaju prilagoditi kako bi maksimizirali ekonomske ucinke po osnovi valorizacije resursa kojima raspolazu

11.2. POJAM I OBILJEZJA TURISTICKE POTROSNJE pojam turisticke potrosnje, osim potrosnje koju ostvaruju turisti, obuhvaca i potrosnju izletnika koji imaju sva obiljezja turista, osim sto se izletnici ne koriste uslugama nocenja na podrucju koje posjecuju novac namijenjen turistickoj potrosnjoj predstavlja visak kupovne moci turisticka potrosnja se moze smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrosnje jer njezina realizacija u vecini slucajeva nije uvjetovana nikakvom vremenskom, zivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom prisilom turisticka potrosnaj je u prostorno-geografskom smislu potpuno neogranicena sa stajalista makroekonomske analize, turisticka potrosnja moze se definirati kao diskrecijski dio osobne, finalne (neproizvodne) potrosnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz turisticka putovanja osobna potrosnja sredstva iz kucnog budzeta turisticka potrosnja pripada diskrecijskom dijelu osobne potrosnje, sto znaci da njezina realizacija nije uvjetovana nikakvim situacijskim cimbenicima u kojima se pojedinac nalazi i koji bi mu diktirali takvu potrosnju turisticka potrosnja je dinalna potrosnja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez mogucnosti da se na temelju tih vrijednosti stvara neka nova vrijednost dva segmenta turisticke potrosnje o domaca turisticka potrosnja

preraspodjeljuje se steceni dohodak u okviru nacionalnog prostora koji zajedno s turistickom potraznjom migrira iz jedne prostornoadministrativne cjeline u drugu o inozemna turisticka potrosnja odlijeva se dohodak iz gospodarskog sustava turisticki emitivne zemlje uz istodobni priljev dohotka i znatan utjecaj na gospodarstvo turisticki receptivne zemlje turisticka potrosnja prema Rijecniku turizma o ukupna potrosnja pojedinca na robe i usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio ponajprije svoje turisticke potrebe bez obzira na to je li se akt potrosnje dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turistickoj destinaciji faze turisticke potrosnje o u mjestu stalnog boravka prije i nakon putovanja o na putu prema destinaciji i na povratku o u turistickoj destinaciji ili vise njih ako je rijec o turaam razlika izmedju osobne i turisticke potrosnje osobna je u domicilu:

cimbenici turisticke potrosnje koji utjecu na pojedinca u procesu donosenje odluke o potrosnji: o unutrasnji cimbenici

socioekonomski profil pojedinca. Obuhvaca visinu osobnog dohotka pojedinca, odnosno dohotka kucanstva, imovinsko stanje, velicinu i fazu zivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja i radno mjesto turista, razvijenost percepcije turista o drustvu, turizmu i njegovim mogucnostima, osjecaj osobne sigurnosti, motivaciju, kulturna obiljezja, preferencije, navike o vanjski cimbenici utjecaji na pojedinca iz okruzenja. Obuhvacaju cjenovnu pozicioniranost destinacije na medjunarodnom turistickom trzistu, razvijenost ponude i imidz destinacije, trendove u strukturi putovanja, razvijenost marketinskih aktivnosti turistickih posrednika i turistickih destinacija sa specijaliziranom ponudom, kvalitetu i raspolozivost ljudskih resursa za potrebe turizma, sigurnost putovanja i brojne druge cimbenike udio turisticke potrosnje u ukupnim osobnim izdacima raste brze od porasta ukupne osobne potrosnje

11.3. OSTVARIVANJE, KLASIFIKACIJA I MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA ekonomski ucinci turizma se mogu definirati kao promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turisticki emitivnih, tranzitnih i turisticki receptivnih poducja kao posljedica turistickih kretanja i turisticke potrosnje, a u konacnici i turistickog razvoja o u neraskidivoj su medjuovisnosti s ostalim ucincima koji se postizu razvojem turizma ucinci turizma se manifestiraju svugdje, na svim prostorima

CIMBENICI UTJECAJA NA OSTVARIVANJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA cimbenici okruzenja na turistikim prostorima o emitivnom o receptivnom prostoru cimbenici okruzenja na turisticki emitivnom prostoru o opca obiljezja stanovnistva o turisticke potrebe i motivi o raspolozivost slobodnog vremena (dokolice) o raspolozivost dohotka o prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture o razvijenost mreze turistickih posrednika o imidz destinacije

o utjecaj medija cimbenici okruzenja na turisticki receptivnim prostorima o geografska obiljezja turisticke destinacije o stupanj dostignutog turistickog razvoja destinacije o zivotni ciklus turisticke destinacije o struktura trzista i cjenovno pozicioniranje destinacije o kvaliteta radne snage o raspolozivost domacih proizvoda i usluga o uloga javnog sektora o osobna sigurnost

KLASIFIKACIJA EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA za potrebe makroekonomske analize utjecaja turizma na gospodarstvo najcesce se koriste tri pristupa u podjeli ekonomskih ucinaka turizma prvi pristup o dijele se na fizicke i financijske ekonomske ucinke fizicki odnose se na kvantitativne pokazatelje razvoja (broj nocenja, obujam smjestajnih kapacitetea...) financijski odnose se na sve one ucinke koji se mogu izraziti u novcanoj vrijednosti (visina i struktura turisticke potrosnje...) drugi pristup o izravni (direktni) ekonomski ucinci nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja na regionalnoj ili nacionalnoj razini kao posljedica izravne turisticke potrosnje (rast dohotka..) o neizravni ekonomski ucinci nastaju kao lancana reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih ekonomskih ucinaka turizma, za cije je prepoznacanje u praksi potreban protek duljeg razdoblja treci pristup o smatra se najjednostavnikom podjelom o pozitivni ekonomski ucinci rast prihoda subjeakta turisticke ponude po osnovi ostvarene tur. potrosnje rast bruto domaceg proizvoda rast javnih prihoda od novca prikupljenog porezima i boravsinim pristojbama rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma rast izravnog i neizravnog zaposljavanja rast poduzenticke aktivnosti rast kapitalnih ulaganja aktiviranje neprivrednih resursa osnazivanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje

poticanje opceg gospodarskog rasta i razvoja rast zivotnog standarda lokalnog stanovnistva o negativni ekonomski ucinci neravnomjernost u ostvarivanju ucinaka tokom godine (sezonalnost) rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme sezone rast cijena proizvoda i usluga na turisticki receptivnim trzistima tokom sezone rast cijena nekretnina rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu niska stopa povrata na kapitalna ulaganja odljev novca iz destinacije zbog placanja inozemnih zaposlenika rast drustvenih troskova nastalih poticanjem razvoja turizma registrirani i neregistrirani ekonomski ucinci turizma jos jedna podjela vidljivi i skriveni ekonomski ucinci turizma jos jedna podjela mjerljivi i nemjerljivi ekonomski ucinci turizma jos jedna podjela

MJERENJE EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA podaci o turistickim kretanjima, turistickoj potrosnji i ekonomskim ucincima turizma su ipak rezultat tek znanstveno utemeljenih procjena, a ne preciznih izracuna\ slozena metodologija mjerenja ucinaka mjerenje fizickih ekonomskih ucinaka se temelji na brojenju fizickih jedinica primjenom DZS RH u kategoriju fizickih ekonomskih ucinaka ubrajamo: o ostvareni turisticki dolasci i nocenja o broj odrzanih poslovnih skupova o broj uplovljavanja i broj putnika o registrirani posjetitelji vaznijih turistickih znamenitosti i atrakcija o broj i struktura zaposlenih pokazatelji fizickih ekonomskih ucinaka o prosjecan broj ostvarenih nocenja po dolasku turista o sezonske oscilacije u kretanju fizickih pokazatelja o iskoristenost ugostiteljskih kapaciteta o iskotistenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata o opteretni kapaciteti pojedinih turistickih atrakcija, objekata i ostalih povrsina pokazatelji financijskih ekonomskih ucinaka o velicina i struktura turisticke potrosnje o prihodi i rashodi sudionika turisticke ponude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih djelatnosti koje izravno pruzaju usluge privremenim posjetiteljima o udio turizma u BDP-u

o kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih putovanja o kretanje velicine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima o kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta poreza, prireza, trosarina, doprinosa i dr. o prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravisne pristojbe, kao i pripadajuci rashodi za promotivne i druge svrhe o vrisina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu o kretanje indeksa potrosackih cijena ugostiteljskih usluga i usluga putnickih agencija o visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima, strucnoj spremi i spolu sustav Turisticke satelitske bilance TSA o globalni sustav uniformirane i metodoloski konzistentne statistike za potrebe turizma koja bi omogucila uvid u stvaran i cjelovit odraz turizma na gospodarstvo jedne zemlje o obuhvaca deset medjusobno povezanih tablica i sedam popratnih radnih listova za koje se ulazni pokazatelji ili deriviraju iz Sustava nacionalnih racuna (SNA), ali i drugih izvora o specificnost sustava TSA je u paralelnom (odvojenom) vodjenju sa sustavom SNA iz cije se strukture, odnosno iz svakog pojedinog sektora izvlaci samo ona komponenta koja sadrzava ekonomske ucinke turizma i koja se uvrstava u strukturu TSA o sustav TSA je prvi put primjenio 1994. godine u Kanadi o osnovni razlog ogranicene primjene TSA je u dugotrajnom uskladjivanju nacionalnih statistickih sustava prema jedinstvenoj metodologiji kako bi ulazni podaci bili sto konzistentniji i tocni o WTTC je za Hrvatsku 3 puta dosad izradio TSA

OGRANICENJA PRECIZNOG IZRACUNA EKONOMSKIH UCINAKA TURIZMA pregled kriticnih (granicnih) kategorija o razlike u motivima putovanja kategorija poslovnih putovanja u statistici turizma kategorija tranzitnih putnika kategorija izletnika kategorija posjetitelja rodbini i prijateljima kategorija domacih turista u svojim sekundarnim rezidencijama kategorija studenata na studijskom boravka i kategoriji sportasa o domaci ili inozemni turisti

o o

o o

kategorija domacih turista na privremenom radu u inozemstvu znatno pridonosi stvaranju iskrivljene slike o ekonomskim ucincima turizma inozemni dolasci i nocenja anketna istrazivanja zasad jedini konkretni nacin za pronicanje u strukturu turisticke potrosnje koristenje prijevoznim sredstvima tocan broj putnika je poznat u brodskom, zeljeznickom i autobusnom prijevozu, dok je statisticko pracenje putnika koji dolaze automobilom uvelike otezane obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu rijetke su gospodarske djelatnosti koje na izravan ili neizravan nacin svojom aktivnoscu ne sudjeluju u turizmu tretman sive ekonomije vremenski razmak

11.4. ANALIZA OSNOVNIH FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE za stjecanje opceg dojma o trendovima kretanja dosadasnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj, analiza koja slijedi obuhvaca samo osnovne pokazatelje fizickog turistickog prometa i kao takva je polaziste za dublju ekonomsku analizu razvojnih potencijala turizma u Hrvatskoj

ANALIZA FIZICKIH POKAZATELJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA polazi se od utvrdjivanja trenutacnog stanja u odnosu na: o prethodnu godinu o prosjek proteklog 10-godisnjeg razdoblja o rekordne pokazatelje u proteklom razdoblju DZS 1987. 10,5 milijuna turistickih dolazaka 2008. 11,3 milijuna turistickih dolazaka REKORD 1986. 68,2 milijuna nocenja turista REKORD 2008. 57,1 milijun nocenja turista 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta u Hrvatskoj

ANALIZA OSTVARENOG TURISTICKOG PROMETA turisticki promet razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma, i to broj ostvarenih dolazaka i nocenja turista, prosjecan broj nocenja po dolasku turista,

vremenska i prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i nocenja, strukturna obiljezja i njihovih turistickih kretanja dolasci turista - vazno je znati da ukupan broj dolazaka turista ne znaci ujedno i ukupan broj turista koji su boravili na podrucju RH u odredjenom razdoblju. Kako je turisti, prema DZS, svaka osoba koja provede najmanje jednu noc u nekom smjestajom objektu, njegov je boravak registriran u svakom mjestu ili objektu gdje je takav boravak ostvaren nocenja turista za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih nocenja turista je pouzdaniji pokazatelj razvoja turisma i cvrsca podloga za slozeniju ekonomsku analizu nocenja turista vremenska koncentracija s aspekta vremenske distribucije ostvarenih nocenja turista tijekom godine moze se ocekivati da ce najcevi broj nocenja u Hrvatskoj biti ostvaren upravo u ljetnim mjesecima glavni uzroci sezonskog karaktera turistickih kretanja su klimatki cinitelji koji obiljezavaju glavni turisticki resurs Jadransko more posljedice jake koncentracije turistickih kretanja o negativne posljedice sezonskog karaktera sezonsko poslovanje brojnih objekata problematika sezonskog zaposljavanja neiskoristenost turisticki receptivnih kapaciteta izvan glavne turisticke sezone pritisak na aprecijaciju domace valute sezonski rast cijena guzve u prometu stvaranje goleme kolicine otpada buka o pozitivne posljedice sezonskog karaktera mogucnost da se u razdoblju izvan turisticke sezone priroda regenerira, sanira steta uzrokovana visokom koncentracijom potraznje na relativno malom prostoru mogucnost nesmetane izgradnje uredjenje objekata, infrastrukture, javnih (zelenih) povrsina nocenja turista prostorna koncentracija moze se ocekivati da ce najveci broj nocenja biti ostvaren upravo u primorskim krajevima o 2008. 93% nocenja u primorskim mjestima RH nocenja turista prema zemljama iz kojih dolaze (DZS, 2008.g.) o 19,2% Njemacka o 11,3% Hrvatksa o 10,2% Slovenija o 8,9% Italija o 7,3% Austrija o 7,2% Ceska o 35,9% ostali nocenja turista prema nacinu organizacije putovanja

o u kojoj mjeri dolaze individualno, a u kojoj organizirano o 63,6% individualno, 36,4% organizirano nocenja turista prema vrstama smjestajnih objekata (DZS, 2008.) o 31,9% privatni smjestaj o 26,7% hoteli o 23,4% kampovi o 7,5% turisticka naselja o 11,6% ostalo prosjecan broj nocenja po dolasku 5,1 nocenje po jednom dolasku turista u Hrvatsku u 2008.

ANALIZA SMJESTAJNIH KAPACITETA obujam ukupnih smjestajnih kapaciteta jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na odredjenom podrucju, a mjeri se s tri pokazatelja broj objekata broj soba i apartmana broj postelja o DZS 2008. 968 610 postelja/kamp-mjesta, od cega 896 991 stalnih, a 71 619 pomocnih smjestajni kapaciteti po vrstama objekta o prema vrijedecoj klasifikaciji i kategorizaciji smjestajnih kapaciteta u Hrvatskoh objekti za smjestaj se dijele na kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turisticka naselja, turisticke apartmane, pansione, motele, kampove i dr.) privatne (sobe, apartmani i kuce za odmor, seoska domacinstva i kampjedinice u kucanstvima) o DZS 2008.: 46,9% privatni smjestaj 22,6% kampovi 12,5% hoteli 5,0% turisticka naselja 15,5% ostalo o struktura hotelskog smjestaja u RH u 2008.

mjesecne oscilacije u kretanju broja postelja/kamp-mjesta mnogi zatvaraju van sezone prostorna distribucija smjestajnih kapaciteta velik broj smjestaja je uz Jadransko more prosjecna iskoristenost smjestajnih kapaciteta o moze se prikazati u danima ili u postocima ostali fizicki pokazatelji o pokazatelji razvoja nautickog turizma o razvoj ekoturizma o prikaz broja posjetitelja nacionalnih parkova RH prednjace Plitvicka jezera, pa Krka

11.5. ANALIZA OSNOVNIH FINANCIJSKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

TURISTICKA POTROSNJA svake 3 godine Institut za turizam iz Zagreba provodi istrazivanje TOMAS Stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj, i to na stratificiranom slucajnom uzorku turisticke potraznje za vrijeme trajanja ljetne turisticke sezone (lipanj rujan) TOMAS 2007. prosjecna dnevna potrosnja turista u Hrvatskoj je iznosila 55,48 eura, od cega se najvise trosilo na smjestaj (23,02 eura) najvecu potrosnju ostvaruju turisti iz UK, pa Rusije, Francuske, Italije, Nizozemske, Austrije, Njemacke..

TURISTICKI PRIHODI I RASHODI PO OSNOVI INOZEMNOG TURISTA

statistika kretanja turistickih prihoda i rashoda po osnovi medjunarodnih turistickih kretanja vodi se u okviru platne bilance HNB-a platna bilanca je sustavni prikaz vrijednosti svih transakcija koje jedna zemlja u godini dana obavi s inozemstvom vrijednost neto izvoza usluga po osnovi inozemnih turistickih kretanja u RH iznosi 6,69 milijardi eura za 2008. godinu

UDIO TURIZMA U BDP-U 2008. 15,7% BDP-a prihodi od inozemnog turizma racunica za sobom povlaci odredjene korekcije i upozorenja!

12. IZVORI I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA

12.1. UVOD poslovno odlucivanje bi se moralo temeljiti na relevantnim informacijama s trzista

12.3. OBILJEZJA ISTRAZIVANJA TURISTICKIH TRZISTA definicije istrazivanja trzista o M. Marusic istrazivanje trzista je sustavni, objektivan postupak dobivanja informacija koje sluze odlucivanju u marketingu o J. Senecic Sustavno i kontinuirano istrazivanje i analiziranje informacija radi identificiranja i rjesavanja odredjenog trzisnog problema o Americko udruzenje za marketing istrazivanje trzista je funkcija koja povezuje potrosaca, kupca i javnost s prodavacem putem informacija, a informacije sluze da bi se s pomocu njih identificirale i definirale trzisne mogucnosti i problemi; stvorile i poboljsale i ocijenile aktivnosti marketinga; pratilo djelovanje marketinga i poboljsalo shvacanje procesa marketinga. Istrazivanje trzista specificira informacije potrebne da bi se objasnile te pojave; odlucuje o metodama za prikupljanje informacija, upravlja i provodi proces prikupljanja podataka; analizira rezultate; i priopcava rezultate i njihove implikacije. stratesko odlucivanje se ne moze zamisliti bez stalnog kretanja informacija od mjesta prodaje prema vrhu organizacije definicija istrazivanja turistickih trzista o istrazivanje svih elemenata koji se odnose na trziste turizma i putovanja proces istrazivanja turistickog trzista je logican redoslijed postupaka sto ih treba provest da bi se doslo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomazu prilikom odlucivanja u trzisnom poslovanju redoslijed postupaka procesa istrazivanja turistickih trzista o definiranje problema i ciljeva istrazivanja o odredjivanje izvora podataka i vrste istrazivanja o metode i formulari za prikupljanje podataka o odredjivanje uzorka i prikupljanje podataka o analiza podataka i interpretacija rezultata o sastavljanje izvjestaja elementi istrazivanja turistickih trzista o tendencije trzisnih kretanja, prognoze prodaje, projekcije, poslovne analize, utvrdjivanje trzisnih udjela, istrazivanje i razvoj, strategije marketinga i prodaje

prema ciljevima na koje je istrazivanje usmjerene razlikujemo tri vrste istrazivanja o izvidjajno istrazivanje svrha je objasnjavanje i definiranje naravi problema istrazivanja trzista ima karakter otkrivanja, izvidjanja i primjenjuje se kada je predmet istrazivnja relativno nepoznat dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja pojave, situacije ili dogadjaja na turistickom trzistu o opisno istrazivanje opisuje (istrazuje) ucestalost i obiljezja neke pojave ili populacije i daje odgovore na glavna pitanaj s kojima se susrecemo u trzisnom poslovanje (tko, sto, kada, gdje i kako) o uzrocno istrazivanje daje objasnjenje za neki dogadjaj, tj. istrazuje uzrocnu povezanost izmedju aktivnosti kojima djelujemo i reakcije koje one izazivaju s obzirom na karakter podataka koji se prikupljaju razlikujemo o kvantitativno istrazivanje podaci se daju brojcano izraziti (broj turistickih dolazaka ili nocenja u nekoj zemlji, potrosnja turista izrazena u novcanim jedinicama, prihodi od turizm na razini drzave ili pojedinacnih poduzeca) o kvalitativno istrazivanje upucuje na istrazivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istrazuju i rezultiraju podacima koji se ne daju izraziti brojcano (npr. motivi dolaska turista, (ne)zadovoljstvo elementima ponude, stavovi prema nekom proizvodu i sl.)

12.3. IZVORI PODATAKA U ISTRAZIVANJU TURISTICKIH TRZISTA istrazivanje i pracenje turistickog trzista mozemo promatrati u dvije perspektive o istrazivanje u uzem smislu problemski orjentirana istrazivanja jednokratna, projektno orjentirana istrazivanja usmjerena na identificiranje, razumijevanje i rjesavanje konkretnih trzisnih problema o istrazivanje u sirem smislu kontinuirana su i sustavna istrazivanaj koja sluze sagledavanju vlastitog polozaja i opcih kretanja na turistickom trzistukao podloga za tekuce poslovanje u dugorocnijem razdoblju MIS marketinski informacijski sustav organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, cuvaju i distribuiraju informacije koje sluze poslovnom odlucivanju MIST marketinski informacijski sustav u turizmu dvije osnovne vrste podataka

o iz primarnih izvora podaci prikupljeni vlastitim snagama izravno prikupljanje podataka promatranjem ispitivanjem o iz sekundarnih izvora podaci koje je vec netko prikupio iskoristavanje objavljenih podataka primarni podaci o izvorna opazanja koja se prikupljaju za potrebe rjesavaanj konkretnog trzisnog problema razlicitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istrazivanja trzista i to u slucajevima kada su raspolozivi sekundarni izvori ogranicenog karaktera, nisu odgovarajuci ili su zastarjeli o primarni podaci rezultat su izravnog istrazivanja na terenu i prikupljaju se izravno uz pomoc metoda promatranja i ispitivanja od ispitanika ili subjekata istrazivanja sekundarni podaci o prikupljni su i zabiljezeni prije, u nekom drugom istrazivanju i za neku drugu svrhu. S gledista istrazivaca koji sada provodi istrazivanje i sluzi se sekundarnim podacima to su povijesni podaci i za sadasnjeg istrazivaca ne zahtjevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima istrazivanja o rezultat su prethodnog prikupljanja primarnih podataka, a to se prikupljanje moglo dogoditi prije tjedan dana, mjesec dana ili cak godina

12.4. METODE PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA razlikujemo dvije osnovne metode prikupljanja primarnih podataka: o promatranje o ispitivanje

METODA PROMATRANJA promatranje je proces uocavanja i biljezenja cinjenica ili dogadjaja bez postavljanja pitanja osobama cije se ponasanje prati promatranje iz pomoc tehnickih uredjaja se naziva snimanje, a ono koje provodi covjek uz pomoc svojih osjetila (vida i sluha) sustavno promatranje obiljezja promatranja o sluzi usvajanju novih spoznaja o sluzi dokazivanju ili odbacivanju hipoteza koje su postavljene na pocetku istrazivanja o provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan o usmjereno je prema odredjenom objektu o rezulatati promatranja se biljeze

o promatrac je strucno osposobljen za posao promatranja o obiljezja snimke (pouzdanost, objektivnost, valjanost) se mogu kontrolirati\ tehnike promatranja o prirodna i umjetno stvorena situacija promatranje u prirodnoj situaciji oznacava biljezenje dogadjaja i cinjenica na mjestu i u vrijeme gdje se ti dogadjaji i redovito zbivaju, dok umjetnu situaciju stvra istrazivac, i to na mjestu na kojem se umjetno stvaraju uvjeti koje zelimo istraziti o primjetno i neprimjetno ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponasanje biljezi o strukturirano i nestrukturirano ako promatrac dobije vrlo precizne instrukcije sto i kako promatrati onda je strukturirano, a ako su ti zahtjevi manje precizni onda nestrukturirano o izravno i neizravno kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet promatranja, postupak ima obiljezja izravnog promatranja, dok neizravno biljezi fizicke tragove nekog dogadjaja o osobno i s pomocu racunala ako se temelji na koristenju osjetila vida i sluha promatraca onda je osobno, ali isto tako moze biti obavljeno uz pomoc razlicitih uredjaja

METODE ISPITIVANJA metoda ispitivanja se sastoji u postavjlanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njohove odgovore u usmenom ili pismenom obliku Anketa ispitivanje uz pomoc anketnog upitnika. Anketni upitnik je formalni popis pitanja koja postavljamo ispitanku (intervju). vrste ispitivanja o oblici komuniciranja osobno telefonom postom internetom o stupanj strukturiranosti dihotomna pitanja (samo dva odgovora) visestruki izbor otvorena pitanja (puna sloboda izrazavanja) o prikrivenost ciljeva neprikriveni ciljevi prikriveni ciljevi

PREDNOSTI I NEDOSTACI METODA ZA PRIKUPLJANJE PRIMARN IH PODATAKA metoda promatranja o uglavnom se primjenjuje u slucajevima kad se drugom metodom istrazivanja ne bi mogli dobiti zeljeni pdaci. cesto se kombinira s ispitivanjem i tako obogacuju rezultati istrazivanja o prednosti: biljeze se dogadjaji onako kako su se zaista i trebali dogoditi u vecem broju promatranja ne trazi se privola osobe koje promatraamo objektivnost podataka visoka preciznost rezultata o nedostaci promatranje je ograniceno na biljezenje u sadasnjem vremenu i ne mogu se istrazivati protekla zbivanja ograniceno je na cinjenice, situacije, zbivanja vrlo je tesko promatrati pojave cije je trajanja dugacko neke dogadjaje je nemoguce pratiti s obzirom na mjesto gdje se zbivaju troskovi primjene metode promatranja su visoki metoda ispitivanja o najrasirenija metoda za prikupljanje primarnih podataka o prednosti svestrana mogucnost primjene mogu se otkriti i kvantitativna i kvalitativna obiljezja u sadasnjosti, proslosti ali i buducnosti relativna brzina prikupljanja podataka relativno niski troskovi u odnosu na metodu promatranja o nedostaci proizlaze iz nazocnosti ljudskog cimbenika (pristranost, subjektivnost) organizatora o pogreske u biranju jedinice uzorka o pogreske u obradi podataka ispitanika o odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika o pristranost u odgovoru anketara o pogreske koje nastaju interakcijom s ispitanicima o pogreske u biljezenju rezultata o pogreske koje nastaju neradom anketara (izmisljanje podataka)

12.5. SEKUNDARNI PODACI ZA POTREBE POSLOVNOG ODLUCIVANJA U TURIZMU jos poznati nazivi: povijesna metoda, interno istrazivanje, istrazivanje za stolom

PREDNOSTI I NEDOSTACI SEKUNDARNIH PODATAKA promatramo ih u odnosu na primarne prednosti: o jeftinije je o mogu se brze prikupiti o dostupni su za neke pojave za koje inace pojedini korisnik ne bi mogao prikupiti primarne podatke (npr. veliki terenski rad...) o objektivnost je takodjer prednost i ona uvelike ovisi o vjerodostojnosti izvora koji je prikupio podatke nedostaci o tesko pronalazenje podataka koji odgovaraju potrebama nekom konkretnog istrazivanja. Najcesci razlozi koji umanjuju vrijednost i mogucnost iskoristavanja su sljedeci: jedinica mjere definicija razreda, skupine ne odgovara nacin na koji su podaci svrstani zastarjelost podataka sekundarni podaci uvijek pripadaju proslosti o tesko pronalazenje podataka cija je tocnost zajamcena i poznata o problem su subjektivnosti i pristranosti institucija ili osoba koje publiciraju podatke o problem uporabe informacija objavljenih na internetu svatko moze objaviti sto zeli, vazno je znati tko je izvor podataka

IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA U TURIZMU prema mjestu gdje se nalaze o interni ili unutrasnji izvori sekundarnih podataka podaci dobiveni na osnovi pracenja ravunovodstveno-financijskog poslovanja organizacije podaci dobiveni na osnovi sekonomske analize poslovanja podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika podaci dobiveni na osnovi analize izvjesca revizorskih tvrtki o poslovanju poduzeca o eksterni ili vanjski izvori sekundarnih podataka

publikacije medjunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD, EU, IATA, ICAO, i dr.) publikacije nacionalnih drzavnih zavoda za statistiku publikacije drugih drzavnih organizacija i ureda publikacije tiristickih organizacija i udruzenja podaci objavljeni u svjetski priznatim casopisima podaci dobiveni putem istrazivackih aktivnosti postojecih instituta podaci raspolozivi u posebnim bankama podataka

12.6. METODE PRIKUPLJANJA SEKUNDARNIH PODATAKA rijec je o podacima koje na razini drzave prikupljaju razlicite ustanove, a razliciti se subjekti njima koriste kao sekundarnim podacima najcesce koristene metode prikupljanja sekundarnih podataka o informacije s drzavnih granica formular o ulasku u zemlju ili o izlasku iz zemlje niski troskovi prikupljanja, brzina prikupljanja i trenutacna raspolozivost prednosti manjak kontrole na podrucju opsega i kvalitete prikupljenih podataka o ispitivanja na granici osobni intervju ili anketni upitnici izravno prikupljanje id turista, sto povecava tocnost visoki troskovi posto zbog potrebe za educiranim osobama za vodjenje intervjua o metoda vodjenja dnevnika zahtjeva izbor ispitankia, prije ili na pocektu putovanja, koji ce voditi dnevnik za vrijeme boravka u destinaciji pogodno za prikupljanje informacija o potrosnji tesko je odabrati turista koji ce biti spreman voditi dnevnik tokom i izvrsavati obveze o ispitivanja u prijevoznim sredstvima intervjuiranje o ispitivanja na popularnim turistickim lokacijama prikupljanje podataka tamo gdje ocekujemo veci broj turista dobro za provodjenje istrazivanja gdje zelimo prodaci odredjeni uzorak o ispitivanje u smjestajnim objektima intervjuiranje ili anketni upitnik o modeli potrosnje modeli cine kompjutorske simulacije potrosnje turista u destinaciji te ovisno o njihovoj slozenosti i kvaliteti ulaznih podataka ovisi i tocnost i kvaliteta dobvenih izlaznih podataka jeftina

o izvjestaji o poslovanju smjestanih objekata istrazivanje koje obradjuje podatke o poslovanju smjestajnih objekata i zasniva se na mjesecnim izvjescima smjestajnih objekata o istrazivanje turisticke ponude prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljezjima turisticke ponude intervjuiranje menadzera ili vlasnika ili slanje anketnog upitnika visoki troskovi

12.7. MEDJUNARODNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA medju najvaznije izvore na medjunarodnoj razini ubrajamo o publikacije UNWTO-a o publikacije OECD-a o publikacije IPK Internationala o publikacija F.U.R.-a o publikacije PATA-e o publikacije Tourism Intelligence Internationala o publikacije WTTC-a o Economic Intelligence Unit Industry Forecasts prikaz vaznijih medjunarodnih publikacija o ljetopis turisticke statistike Yearbook of Tourism Statistic o sazet prikaz turisticke statistike Compenduim of Tourism Statistic o barometa turistickih kretanja UNWTO World Tourism Barometer o istrazivanje svjetskog i europskoh turistickog trzista World/European Travel Monitor WTM/ETM o godisnje istrazivanje njemackog turistickog trzista Reiseanalyse

12.8. NACIONALNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA ustanove koje se bave istrazivanjem i pracenjem turistickih kretanja na domacem trzistu: o DZS RH o HNB o HTZ o Institum za turizam Zagreb o Horwath Consulting Zagreb

DRZAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE

obavlja strucne poslove koji se odnose na pripremu i provedbu statistickih istrazivanja u RH zavod prikupnja, obradjuje, analizira i objavljuje statisticke podatke te primjenom nacionalnih i medjunarodnih standarda i metodologija nastoji osigurati njihovu usporedivost s podacima drugih zemalja prati turisticka kretanja na podrucjima: o turizam, ugostiteljstvo o transport i komunikacije, distributivna trgovina kategorije izvora turistickih statistika koje objavljuje DZS o statisticki ljetopis temeljna godisnja publikacija koja je osnovni izvor kvalitetnih i pouzdanih stat. pokazatelja podrucja vezana za turizam: turizam, ugostiteljstvo. transport i komunikacije i distributivna trgovina o mjesecna statisticka izvjesca obuhvaca godisnje i mjesecne stat. podatke o gospodarskim i drugim kretanjima u RH o statisticka izvjesca prikazuju sveobuhvatne rezultate pojedinacnih istrazivanja iz istog podrucja o priopcenja kratke i brze statisticke informacije koje izlaze prema periodicnosti statistickih istrazivanja o studije i analize o izvanredna izdanja

HRVATSKA NARODNA BANKA redovite publikacije HNB-a: o SPF o Bilten o Godisnje izvjesce izvjesca o podacima o prihodima od putovanja

HRVATSKA TURISTICKA ZAJEDNICA osnovana je zbog stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatkog turizma, planiranja i provedbe zajednicke strategije i koncepcije redovito prati i analizira turisticka kretanja u Hrvatskoj i na nama zanimljivim emitivnim trzistima istrazivanja

o hrvatska ponuda na europskom trzistu o zastupljenost Hrvatske u katalozima inozemnih turoperatora na emitivnim trzistima o prikaz inozemnog turistickog prometa i plan oglasavanja na glavnim emitivnim trzistima

INSTITUT ZA TURIZAM projekti o TOMAS stavovi i potrosnja turista u RH o TOMAS nautika ..... TOMAS stavovi i potrosnja turista u Hrvatskoj, jedino je kontinuirano istrazivanje obiljezja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj, koje provodi institut za turizam u Zagrebu, a ima sljedece ciljeve: o segmentacija trzista o utvrdjivanje glavnih prednosti i slabosti turisticke ponude o utvrdjivanje obiljezja potrosnje gostiju o kontinuirano pracenje trendova domace i inozemne potrosnje sadrzaj istrazivanja sociodemografski profil turista motivacija za dolazak obiljezja putovanja obiljezja boravka u destinaciji zadovoljstvo ponudom konkurentnost hrvatkse ponude u odnosu na mediteranske destinacije potrosnja turista metoda istrazivanja prikupljanje podataka osobni intervju, samopopunjavanje uzorak 4915 ispitanika lokacije hoteli, turisticka naselja, kampovi, privatni smjestaj, u 86 mjesta u 7 primorskih zupanija ispitanik domaci i strani turisti (14 zemalja) razdoblje lipanj rujan godine istrazivanja 1987,1989,1994,1997,2001,2004,2007,2010.

HORWATH CONSULTING ZAGREB poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj istrazivanje koje se po standardnoj metodologiji Horwath internationala vec 30 godina provodi na najrazvijenijim

trzistima svijeta, u HRV vec 10 godina i omogucuje pracenje trenda u ostvarivanju poslovnih rezultata hrvatskog hotelijerstva sadrzaj istrazivanja o fizicko stanje objekata i struktura sadrzaja o tehnoloska opremljenost o zaposlenost o sustav nagradjivanja o ulaganja o trzisni i financijski rezultati poslovanja istrazivanjem obuhvaceno 90 hotela, odnosno 20762 hotelske sobe, sto je 42% kategoriziranih hotelskih kapaciteta Hrvatske u 2007. godini

13. TURISTICKA DESTINACIJA

13.1. POJAM I DEFINIRANJE TURISTICKE DESTINACIJE turisticka regija o geografski prostor u kojem postoje yajednicka obiljeyja i sinergija iymedju turistickih proiyvoda i usluga, a sam pojam je vezan uz politickoadministrativne granice unutar kojih se provodi turisticko planiranje i politika o glavni cilj regionalnog saveza je adekvatno uredjenje perifernih regija, smanjenje nepozeljnih nejednakosti izmedju aglomeracija i ruralnih podrucja te poboljsanje opcih zivotnih uvjeta, posebice kvalitete zivota lokalnog stanovnistva o turisticku regiju mozemo shvatiti kao prostornu cjelinu u odredjenim aministrativnim granicama u okviru koje djeluje i razvija se odredjeni turisticki sustav. Kriteriji za regionalizaciju turistickog prostora su: homogenost, funkcionalnost, autonomnost ili samodostatnost. o homogena turisticka regija zasniva se na turizmu kao stozernoj ekonomskoj aktivnosti koja povezuje mnoge gospodarske i drustvene djelatnosti, a turizam je glavni izvor dohotka stanovnistva. o heterogena turisticka regija je ona u kojoj turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka kao pojedine gospodarske aktivnosti o turisticke regije prema velicini prostora makroturisticke regije primorska, gorsko-planinska i pananonsko-peripanonska u RH mikroturisticke regije Istra, Kvarner, Dalmacija, Lika, zagrebacka regija, Slavonija, Posavina.... Turisticko mjesto o cini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se podudarati s administrativnim granicama mjesta. Turisticka se mjesta razlikuju prema atraktivnosti i razvijenosti ukupnih receptivnih kapaciteta. Mogu se kategorizirati kao gradovi, zupanijska sredista, planinsta, primorska, toplicka i ostala turisticka mjesta. turisticka destinacija o geografski prostorkoji se razlikuje od mjesta stalnog boravka turista, a u kojoj se provodi turisticka aktivnost i konzumiraju turisticki proizvodi, tj. moguce ju je definirati kao lokaciju turisticke potrosnje. o u sirem smislu se moze definirati kao svako odrediste turistickog putovanja, od samostalnog turistickog objekta, aerodroma ili luke do turistickog mjesta,

o o

o o

regije ili turisticke zemlje. Pod turistickom destinacijom razumijeva se siri, integrirani prostor, koji gradi svoj turisticki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje omogucuju dozivljaj i s dodatnom turistickom infrastrukturom predstavlja prostor okupljanja turista. Turisticka destinacija uvjetovana je zeljama, sklonostima, interesima i potrebama turista. ostali autori: Turisticka destinacija je geografsko podrucje unutar kojeg turisti konzumiraju arzne vrste turistickih dozivljaja, UNWTO: znacajno mjesto koje se posjecuje tijekom putovanja, te razlikuje tri vrste destinacija: udaljena destinacija najudaljenija je od domicila turista glavna destinacija mjesto gdje turisti provedu najvise vremena na putovanju motivirajuca destinacija mjesto ili podrucje koje turist bira kao primarno odrediste svojega putovanja turisticka destinacija nema cvrste granice u geografskom smislu moze imati makroobiljezje i mikroobiljezje na makrorazini Hrvatska kao turisticka destinacija na Mediteranu, Istra kao tur. dest. u Hrvatskoj na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva po odredjenim obiljezjima; npr. Zagreb, Dubrovnik, Motovun... najvaznija obiljezja turisticke destinacije da cini prostornu cjelinu da raspolaze odgovarajucim elementima ponude da je orijentirana prema turistickom trzistu da je neovisna o administrativnim granicama da se destinacijom mora upravljati

13.2. ATRAKTIVNOST TURISTICKE DESTINACIJ E turisticka atrakcija o privlazan elemen u nekoj turistickoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne bastine, prirodne cjeline ili pojave priredbe ili dogadjaja koji motivira turiste za dolazak i okosnica je razvoja turizma u destinaciji o mogu se interpretirati kao zariste rekreacije i obrazovne aktivnosti izletnika i turista koje oni cesto dijele s domacim stanovnistvom. Prema vrsti, mogu se grupirati kao prirodne i one koje je covjek sam izgradio. prirodne: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsaz, rezervati zivotinja... atrakcije koje je stvorio covjek: kulturno-povijesna bastina, etnosocijalne i umjetnicke atrakcije, tematski parkovi, kazalista... o elementi aktraktivnosti destinacije

klima i prirodne ljepote kulturna i drustvena obiljezja dostupnost odnos prema turistima infrastruktura razina cijena mogucnosti za kupnju sasdrzaju za sport, rekreaciju i edukaciju i dr.

13.3. UPRAVLJANJE TURISTICKOM DESTINACIJOM

POJAM DESTINACIJSKOG MENADZMENTA konkurentnost moze se odrediti u okviru pokazatelja ucinkovitosti u usporedbi sa slicnim destinacijama, ukljucujuci broj turista, turisticku potrosjnu, ukupne prihode i dr. konkurentnost destinacije sposobnost destinacije da poveca turisticku potrosnju, da privlaci turiste u vecoj mjesti uz zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to cini na profitabilan nacin, uz ogobacivanje dobrobiti za buduce generacije potrebno je graditi vlastiti imidz jer samo onaj tko ce se prepoznatljivo razlikovati od konkurencije bit ce interesantan u poplavi istovrsne ponude upravljanje turistickom destinacijom o dugorocan proces koji bi trebao osigurati konkurentnost destinacije, ali i dosezanje visoke kvalitete zivota stanovnistva i ocuvanje kulturnog identiteta cijele turisticke destinacije o takav cilj sadrzava nekoliko komponenti kao sto su: optimalan gospodarski razvoj destinacije visa razina zivotnog standarda stanovnistva ocuvanje potrebne razine ekologije ocuvanje kulturno-povijesne bastine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i opceg razvoja o upravljanje priprada menadzmentu destinacije ili destinacijskom menadzmentu destinacijski menadzment o koordinira one turisticke funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinacni nositelji ponude ili zajednicki imaju vece izglede za ostvarivanje ciljeva o ne mora biti posebno formiran menadzment destinacije, nego skupina interesno povezanih menadzera ciju strukturu cine menadzeri svih poslovnih subjekata kao nositelja turisticke ponude o destinacijski poslovni sustav dijelomo na 3 velika podsustava

poduzetnicki podsustav poslovni subjekti cija je svrha ostvarenje dobiti javnopravni podsustav jedinice lokalne uprave i samouprave ostali podsustavi TZ; stanovnistvo, udruge i dr. destinacijski menadzment moguce je definirati kao poslovnu aktivnost koja spaja i koordinira rad razlicitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistickog proizvoda radi ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti, odrzivost te postizanja optimalnih ekonomskih ucinaka na turistickom trzistu radi ucinkovitoh upravljanja destinacijom nuzno je osnivanje snaznog, dobro strukturiranog i institucionaliziranog destinacijskog menadzmenta koji posjeduje sve potrebne resurse (kadrovske i financijske) za kvalitetno upravljanje destinacijom, a djeluje autonomno i odgovorno uz podrsku javnih institucija, privatnog sektora i lokalnog stanovnistva politika razvoja destinacije destinacijski menadzment treba voditi koordiniranu i dosljednu politiku razvoja destinacije radi postizanja vrhunske kvalitete svih elemenata turistickog proizvoda menadzeri u takvim kompanijama su specijalisti, dobri poznavatelji trzisnih trendova, ali i realnih mogucnosti odredjene turisticke destinacije, ciji je temeljni zadatak oblikovanje i razvoj konkurentnog turistickog proizvoda. Destinacijski menadzment preuzima odgovornost za definiranej dugorocnih ciljeva (kamo idemo), za sagledavanje svih aktivnosti koje vode ostvarenju ciljeva (sto ciniti), a na putu ostvarenja konkurentskih prednosti (kako to uciniti)

FUNKCIJE DESTINACIJSKOG MENADZMENTA temeljne o planiranje o organiziranje o kontrola

FUNKCIJA PLANIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI turisticka politika i razvoj destinacije vezani su uz lokalnu razinu ne postoje dva jednaka pristupa planiranju i turistickoj politici destinacije lokalna destinacija prema Smithu moze biti o regija o homogena regija o funkcionalna regija

faktori lokalnog turistickog planiranja o ucinci globalizacije o migracije o poiticka vaznost turizma na lokalnoj razini o prirodu sociokulturnih vaznosti i obiljezja okruzenja o mogucnost javnog financiranja i potpore turizmu planiranje u destinaciji se treba zasnivati na integralnom pristupu integralni pristup mozemo definirati kao svjesnu i kontinuiranu plansku aktivnost razlicith aktera u cilju predvidjanja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odredjenom prostoru. Dimentzionira razvoj u granicama raspolozivih prirodnih potencijala, a objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorme, ekoloske i infrastrukturne aspekte o integralno planiranje se svodi na: stratesko planiranje odredjuje ciljeve i smjernice za sve operativno aktivnosti u sklopu turisticke destinacije operativno planiranje - analiticka koncepcija strateskih planova s detaljnom razradbom politike, vrsta programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju strateskih planova razvoja turisticke destinacije stratesko planiranje sadrzava viziju, misiju, ciljeve i strategiju o vizija ukljucuje globalne ideje vodilje kao i metode strateske analize o misija scenarij buduceg razvoja destinacije o ciljevi razvoja proizlaze iz vizije i misije, a njima se odredjuju nakana, smjernice i strategija razvoja o strategija razvoja odredjuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provodjenje ciljeva i smjernica razvoja destinacije integralno planiranje obuhvaca analizu destinacije, viziju i ciljeve, strategiju, plan akcije te provodjenje i kontrolu

FUNKCIJA ORGANIZIRANJA U TURISTICKOJ DESTINACIJI moe se definirati kao sustav povezivanja, koordiniranja i upravljanja razlicitih elementima turisticke podnue radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije problemi proizlaze iz o organizacijske kulture o razina odgovornosti o kolizije javnih i privatnih interesa turisticke organizacije na razini turisticke destinacije imaju zajednicke funkcije: o funkciju marketinga pojavile se se s namjerom da promoviraju svoju zajednicu o funkciju istrazivanja i razvoj i dr.

FUNKCIJA KONTROLE U TURISTICKOJ DESTINACIJI funkcija kontrole je nuzna, posebno unutar turisticke destinacije koja nastoji predstaviti jedinstven i cjelovit program TQM menadzment ukupne kvalitete o Na njemu se bazira stratesko poslovno planiranje o Sustav je orijentiran na kupca. Kupac je kralj u sustavu potpune kontrole kvalitete jer proces pocinje i zavrsava s kupcem o Sustav TQM u turizmu se zasniva na standardina i kontroli njihove primjene. Prve standarde su uveli hotelski lanci i postigli izuzetne poslovne rezultate Menadzment turisticke destinacije treba upravljati destinacijom tako da ukupno ostvareni rezultat bude visi od zbroja individualnih rezultata koje mogu ostvariti pojedini hoteli, restorani i ostali poslovni subjekti. Njegov je zadatak biti involviran u sve faze pripreme i pruzanja integralnog turistickog proizvoda. Zato neki autori destinacijski menadzment nazivaju integrirani destinacijski menadzment o Uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanej svih sudionika koji sudjeluju izravno ili posredno u oblikovanju sadrzaja i kvalitete turistickog proizvoda na razini turisticke destinacije o Temeljna uloga integriranog destinacijskog menadzmenta je povezivanje i koordiniranje razlicith interesa radi oblikovanja i realizacije optimalne kvalitete turistickog proizvoda destinacije.

IVOTNI CIKLUS TURIS TICKE DESTINACIJE Zivotni ciklus destinacije je fleksibilni model zivotnog ciklusa destinacije koji oznacava razlicite faze u evoluciji destinacije, kao i promjene koje se u njoj desavaju tijekom njezinog prelaska iz jedne faze u drugu. Kao kriticke cimbenike navodi promjene u zeljama i potrebama posjetitelja, unistavanje prirodnog i izgradjenog okolisa, kao i promjenu ili nestanak onih atrakcija koje su turiste privukle u to podrucje. Faze o Istrazivanje Faza se zasniva na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja o Angaziranje Faza formiranja ponude i promocije destinacije o Razvojna faza Faza dolaska velikog broja turista o Faza konsolidacije Podrazumijeva omogucavanje rasta broja posjetitelja i povecanje kvalitete proizvoda o Stagnacija Dogadja se kada je dostignuta gornja granica kapaciteta nosivosti u destinaciji, sto se odrazava na pad kvalitete i konkurentnosti

o Propadanje Stalni posjetitelji su izgubljeni i destinacija dozivljava drastican pad turistickog prometa o Pomlaivanje destinacije Traze se nova trzista, novi kanali distribucije, visa kvaliteta i dr. Najvaznija misija upravljanja turistickom destinacijom je osigurati njezinu dugorocnu konkurentnost na trzistu, kao i odrzivi razvoj destinacije

14. PLANIRANJE I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA

14.1. PLANIRANJE U TURIZMU

POJAM PLANIRANJA Planiranje na globalnoj razini o Medjunarodno o Nacionalno o Regionalno Planiranje na mikrorazini o Na pojedinim turistickim djelatnostima unutar odredjene turisticke destinacije Planiranje u turizmu se moze definirati kao proces utvrdjivanja odgovarajucih buducih aktivnosti u spektru vise mogucnosti, To je misaoni proces koji usmjerava aktivnosti u buducnosti prema postavljenim ciljevima i mogucnostima razvoja. Pristupi planiranju: o Planiranje ad hoc o Prostorno destinacijsko planiranje o Planiranje vodjeno potraznjom stvaranje trzista o Planiranje vodjeno ponudom i sl. Planiranje kao proces svjesno je utvrdjivanje ciljeva i zadataka koji se u odredjenom vremenu nastoje ispuniti Planiranje kao metoda to su nacini i metodoloski postupci kojima se utvrdjuju planovi, ciljevi, sadrzaji i aktivnosti za njihovo ostvarenje

FAZE PLANIRANJA U TURIZMU Prema Gunn: o Identifikacija problema o Odredjivanje ciljeva o Prikupljanje podataka o Analiza i interpretacija podataka o Kreiranje alternativnih rjesenja i scenarija o Odabir odgovarajuce alternative o Kreiranje konacnog plana o Implementacija i evaluacija plana Prema Vukonicu: o Pripremna faza planiranja u turizmu

o Utvrivanje ciljeva turistikog razvoja o Istraivanje i evaluacija o Analiza i sinteza podataka dobivenih istrazivanjem i njihovim medjusobnih odnosa o Formuliranje preporuka o Implementacija i provodjenje plana

RAZVOJNO PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU Racionalno gospodarenje prostorom je kljucni kriterij njegova racionalnog koristenja i odrzivosti Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog planiranja, kojim se usmjerava i usklauje ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u odreenom podruju, temeljen na prostoru kao faktoru razvoja i potrebama kao tritu potranje Razvojno prostorno planiranje u turizmu razumijeva planiranje gospodarskog, socijalnog i prostornog razvoja turizma na bazi gospodarskog, drutvenog, prirodnog, poloajnog, kulturnog i drugog okruenja u odreenom prostoru, te veliine strukture, zahtjeva i potreba trita potranje. Glavni instrumentarij razvojnog prostornog planiranja su razvojni prostorni planovi: o Globalni (master) razvojni planovi o Detaljni razvojni planovi Odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom planu. Stratesko planiranje je proces pripreme kratkorocnih i dugorocnih strategija koje mogu dosegnuti poslovne i korporativne ciljeve. Stratesko planiranje definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti, a od sudionika zahtjeva postizanje konsenzusa o srednjorocnim i dugorocnim ciljevima. Strateski plan razvoja definira organizacijsku misiju i vrijednosti, kriticki ispituje snage, slabosti, prednosti i nedostatke, mogucnosti, Operativno planiranje svodi se na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura nuznih za ostvarenje strateskog plana.

14.2. ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

POJAM ODRIVOG RAZVO JA problemi rasta i razvoja zauzimaju sredisnje mjesto u ekonomskoj teoriji i praksi

pojam odrzivog razvoja proizlazi iz pojma opceg ravoja. Prema jednoj od mnogobrojnih definicija odrzivi razvoj je promjena strukutre globalne proizvodnje i potrosnje koji ne remete ekosustave turizam i odrzivi ravoj su dva medjuzavisna i uvjetovana pojma o turizam je velikim dijelom zasluzan za spoznaju o potrebi odrzivog razvoja jer je zajzainteresiranjiji za odrzivost svih resura koji su temelj njegova razvoja i odrzivosti koncepcija odrzivog razvoja turizma se razvila iz teorije odrzivog razvoja, koja se razvila kao reakcija na sve izrazenije ekoloskei sociokulturne probleme primjena koncepcije odrzivog razvoja u turizmu treba osigurati da nekontrolirani razvoj ne unisti ili devastira resurse na temelju kojih se turizam i poceo razvijati na odredjenom podrucju

NACELA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA kljucni cimbenik svih odnosa u ekolosko, sociokulturnom i ekonomskom podrucju su ljudi koji se u turizmu nalaze u razlicitoj ulozi i aktivnostima: o turisti glavni su korisnici kupci porizvoda i usluga o zaposlenici o organizacije i javne sluzbe imaju takodjer izravan ili posredan utjecaj na odrzivost u ekoloskoj, sociokulturnoj ili ekonomskoj sferi destinacije o lokalno stanovnistvo- ima vaznu ulogu u odrzivosti destinacije ili turistickog mjesta bez obzira na to bave li se poslovnim aktivnostima u turistickom sektoru ili nekoj drugoj djelatnosti. Nacela odrzivog ravoja o nacela ekoloske odrzivosti o nacela sociokulturne odrzivosti o nacela ekonomske odrzivosti nacela ekoloske odrzivosti o ekoloska odrzivost razumijeva razvoj koji je uskladjen s odrzavanjem ekoloskih procesa, bioloskim razlicitostima i resursima o turizam je najvise zainteresiran za dugorocnu ekolosku odrzivost jer su okolis i prirodni resursi temeljni uvjeti njegova razvoja o menadzment okolisa primjenjuje razlicita menadzerska znanja, tehnike i metode pri upravljanju gospodarskim subjektima radi ocuvanja okolisa koji je vazan za poslovanje i ima esencijalnu vaznost za opstanak covjecanstva o paradigma odrzivosti okolisa upucuje sadasnje narastaje da moraju ostaviti buducima ukupnu resursnu osnovu koja nije manja od one koju je sama naslijedila o pojmovi u okviru ekoloske odrzivosti: okolica termina koji se koristi u prostornom smislu, odredjen granicama nekog prostora

okolis termin koji se koristi u ekoloskom smislu vazan za prirodu i njeno okruzenje ekologija znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i drustvenih znanosti radi proucavanja odnosa izmedju pojedinih ekosustava i organizama te prirodne i drustvene okoline ekonomika okolisa znanstvena grana ekonomskih znanosti koja proucava ekonomske zakonitosti u koristenju prirodnih resursa i zastiti okolisa. Pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okolisa je spoznaja da okolis nije entitet koji je odvojen od gospodarstva vec sve promjene u gospodarstvu utjecu na okolis i obratno. obnovljivi resursi oni koji se mogu obnosviti ako se rabe tako da se ne ugrozi njihova priroda obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja, zrak, sunce.. neobnovljivi resursi oni koji se ne mogu obnosviti ili se ne reproduciraju, np. nafta, rudnici, sume i dr. o odrzivi turizam bi trebao zadovoljiti sve potrebe turista, a istodobno odrzati dugorocnu kvalitetu okolisa nacela sociokulturne odrzivosti sociokulturna odrzivost turizma proizlazi iz drustvenih funkcija turizma socijalna funkcija turizma pokazuje da turizam utjece na smanjenje socijalnih razlika izmedju pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili rasa kulturna funkcija turizma oznacuje utjecaj sto ga turisticki receptivne zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim ili domacim posjetiteljima o sociokulturna odrzivost jamci komatibilnost razvoja s ocuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje utjece razvoj te trajno odrzavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice nacela ekonomske odrzivosti o ekonomska odrzivost se zasniva na zdravom i ekonomski ucinkovitom razvoju koji podrazumijeva optimalno upravljanje resursima tako da se njima mogu koristiti i buduci narastaji o treba omoguciti ekonomski uspjesan razvoj, a koristenje i upravljanje resursima mora osigurati njihovu ocuvanost i za buduce generacije o kompatibilna je s ekoloskim i sociokulturnim nacelima odrzivosti

POLITIKA ODRZIVOG RAZVOJA TURIZMA AGENDA 21 sadrzava oblikovanje i implementaciju odrzivog turistickog razvoja

o ona je plan aktivnosti na svim podrucijma u svezi s odrzivim razvojem turizma na zemlji Odrzivi razvoj se moze opisati kao ciljni torkut u kojem se uravnotezuju tri naizgled konfliktna podrucja: okolis, drustvo i ekonomija. Ta tri elementa u turistickom razvoju moraju biti iskoristena tako da promoviraju ekolosku odgovornost, ekonomsku efikasnost i drustveno osjetljiv turizam na svim razinama. nacela odrzivog razvoja turizma o planiranje u turizmu je potrebno usmjeriti prema adekvatnom koristenju resursa o koncepcija odrzivog razvoja nije antirazvojna, nego istice limite koji se odnose i na turizam o koncepcija mora obuhvatiti dugorocni razvoj turizma o menadzment odrzivog razvoja turizma treba voditi razuna o problemu zastite okolisa, ali i o ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim nacelima odrzivosti o svi relevantni subjekti trebaju biti ukljuceni u donosenje odluka o odrzivom razvoju o potrebna je realna procjena mogucnosti promjene odrzivog razvoja u praksi i sadasnjosti i u buducem razvoju o destinacije trebaju iskoristiti trzisne prednosti primjene odrzivog razvoja o zbog mogucih sukoba u koristenju resursa, nuzni su ustupci i kompromisi o u cojeni koristi i troskova odrzivog razvoja u turizmu treba postovati sve subjekte koji imaku utjecaj na odrzivi razvoj

15. TURISTICKA POLITIKA U ORGANIZACIJSKOM SUSTAVU TURIZMA

15.1. DEFINICIJA I TEMELJNE ODREDNICE TURISTICKE POLITIKE turisticka politika je dio ekonomske politike odredjene zemlje o Keller turisticka politika je aktivnost drzave u turistickim zemljama kojima se nastoji osigurati optimalan turisticki razvoj i profitabilnost turistickog sektora na dugi rok o skup smjernica koje u kombinaciji s ciljevima planiranja utvrdjuje smjer djelovanja za racionalno donosenje odluka opcom turistickom politikom se usmjeravaju zajednicki interesi svih cinitelja ukljucenih u turizam neke zemlje radi formiranja optimalne i efikasne turisticke ponude posebna turisticka politika treba pridonijeti unapredjenju mnogobrojnih cinitelja turisticka politika u hrvatskom turizmu moze se definirati kao ukupnost mjera svjesnog utjecaja drzave na turizam posredstvom potrebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvitku i unapredjenju turizma, odrzavanju njegove konkurentnosti te ostvarivanju ekonomskih i neekonomskih ciljeva ciljevi turisticke politike u suvremenom turizmu svode se na osiguranje uvjeta za dinamican razvoj turizma, njegovu konkurentnost na turistickom trzistu, optimalno zadovoljenje turistickih potreba, zastitu turistickih resursa i odrzivi razvoj te osiguranje uvjeta za profitabilno poslovanje poslovnih subjekata u turizmu nositelji turisticke politike su razliciti ovisno o nacionalnoj ili regionalnoj razini, a u Hrv je ovako: o na nacionalnoj Ministarstvo turizma, HTZ, HGK o na regionalnoj turisticke zajednice, poduzeca, stanovnistvo.... pravci djelovanja turisticke politike o ekonomski polozaj turizma o domaci turizam o radna snaga i obrazovanje o planiranje u turizmu o inspekcijske sluzbe o status turisticke destinacije o privatni sektor o investicije u turizmu o zastita prirodne i kulturne bastine o inozemni turizam mjere turisticke politike o zakonske mjere o ekonomske mjere o administrativne mjere

o planske mjere

15.2. OBILJEZJA DOSADASNJE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ministarstvo turizma je zaduzeno za: o turisticku politiku o investicije u turizmu o turisticku politiku uredjenja prostora o poticanje razvoja specificnih oblika turizma o medjunarodnu suradnju u turizmu o pracenje i analizu poslovanja turistickog gospodarstva, odnosno kvalitete turistickog proizvoda zajednicka teza svih planova razvoja je da se turizam tretira kao strateska gospodarska aktivnost Hrvatske s posebno znacajnim ekonomskim ucincima. Temeljni elementi razvoja turizma su geoprometni polozaj, resursi i tradicija.

15.3. TURISTICKA POLITIKA I ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA nacela odrzivog razvoja djeluju komplementarno u odredjenom prostoru i uvjetima. Stoga je respektiranje svih nacela nuzno za odrzivi razvoj turizma, ali i svih drugih aktivnosti na odredjenom prostoru. osim toga, odrzivost je dugorocna i permanentna jer se jedino tako moze osigurati kvaliteta zivota buducim narastajima

15.4. ODREDNICE NOVE TURISTICKE POLITIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ uloga turizma kao strateske odrednice gospodarskog razvoja RH treba se temeljiti na komparativnim i konkurencijskim prednostima od kojih su najvaznije: o raznolikost i ocuvanost prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, koje je potrebno ocuvati i zastiti kao dugorocnu osnovu razvoja turizma o vrlo povoljan geoprometni polozaj te postojeca i nova prometna infrastruktura o skori ulazak Hrvatske u EU kao punopravne clanice, sto ce liberalizirati protok ljudi, roba i kapitala o povoljni trendovi turisticke potraznje s globalnog turistickog trzista o relativna kvaliteta postojece turisticke ponude o povoljna tradicija i iskustvo strucnjaka u turizmu