01uvod URadu

1.
Uvod
1. Uvod ...............................................................................................................1
Ishodi uenja:
(a) Razumijevanje sadraja pojmova: strojarstvo (definicija i poslovi),
strojarski sustavi (definicija, primjeri, vrste i nazivlje) i sistemska
analiza (definicija i metodologija, blok sheme).
(b) Razumijevanje sadraja pojmova: elementi strojeva (definicija,
klasifikacije i specifikacija), konstruiranje/oblikovanje (definicija i
metodologija), izrada (tehnologija), vijek trajanja (definicija),
patentiranje (tehnologija).
(c) Obnovljena odabrana znanja iz izike.
(d) Obnovljena odabrana znanja iz matematike.
(e) Uspje!nije kori!tenje raunala (pisanje teksta, izraunavanje, crtanje,
raunalno podrano oblikovanje, prezentacije, internet).
1.1 Strojarstvo, strojarski sustavi i strojevi
1.1.1 Strojarstvo i strojarski sustavi
Strojarstvo je podruje tehnike (tehnikih znanosti i inenjerstva) koje doprinosi razvoju drutva
i poveanju kvalitete ivota pojedinaca istraivanjem i razvojem te primjenom dobivenih
rezultata u
(a) konstruiranju, izradi (ugradnji), koritenju, odravanju i odlaganju elemenata
strojeva (greda, vijak i matica, vratilo, zupanik, spremnik),
(b) projektiranju, izgradnji (montai), pogonu, odravanju i odlaganju strojarskih
sustava (crpna stanica, motorno vozilo, kotlovnica s turbinom i generatorom)!
"ri tome se osobita pozornost posveuje racionalnom koritenju prirodnih dobara (obnovljiva i
neobnovljiva prirodna dobra)!
2 Elementi strojeva 1
"trojarski sustavi obuhvaaju odre#eni broj komponenata koje obavljajui razliite
funkcije omoguavaju funkcioniranje sustava kao cjeline! $unkcioniranje sustava prate
sloena dinamika uzajamna djelovanja komponenti te uzajamna djelovanja komponenti
(sustava) s okolinom! Sloeniji se sustavi u sistemskoj analizi razlau na jednostavnije
podsustave!
"rimjeri su strojarskih sustava
%obotska ruka &otor s unutarnjim izgaranjem 'nergana
"rema namjeni razlikuju se
"rimarne su zadae
konstruk#ija ( prihvat optereenja (most),
strojeva ( pretvorba energija (motor s unutarnjim izgaranjem),
aparata ( pretvorba tvari (destilator),
instala#ija ( opskrbu korisnika fluidima (sustav za centralno grijanje),
ure$aja ( pretvorba signala (kontroler temperature vode)!
"rimjer je iznimno sloenog strojarskog sustava kruzer (S 01.01) ( brod koji obuhvaa brojne
strojarske podsustave konstrukcije, strojeve, aparate, instalacije i ure#aje!

"lika %1.%1 )ruzer &S *asis of the Sea (norveko-ameriki brod, izgraen 2!")
01 Uvod 3
Strojarski sustavi u pravilu obuhvaaju velik broj dijelova! +a primjer
Sustav
kosilica za travu automobil zrakoplov ,oing -.-/.00
,roj dijelova
~ 300 ~ 15 000 > 6 000 000
"rema stupnju sloenosti mogu se razlikovati!

&io je osnovna jedinka strojarskog sustava koja obavlja odre#enu funkciju (vijak, matica,
cijev, vratilo, opruga, zupanik)! +ije ga mogue rastaviti na jednostavnije dijelove!
"klop je povezani skup vie dijelova koji obavlja odre#enu funkciju u strojarskom sustavu
(zakovica, ventil, mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla automobila)!
'rupa je povezani skup vie dijelova1sklopova, koji u strojarskom sustavu obavlja
odre#enu funkciju (motor, kompresor, crpka, reduktor, di#erencijal automobila)!
(lement kod razliitih strojarskih sustava obavlja odre#enu elementarnu (jednostavnu)
funkciju! &oe biti dio (vijak, matica, osovina, vratilo), sklop (klipnjaa, kotrljaju$i leaj) ili grupa
(spojka, konica)!
)omponenta (podsustav) odre#ena je funkcionalna cjelina strojarskog sustava!
*ostrojenje ( skup strojeva, aparata, ure#aja, instalacija i konstrukcija, koji su za
obavljanje postavljenog zadatka uzajamno povezani u jednu cjelinu!
+avedeno nazivlje se esto koristi ali nije egzaktno utvr#eno niti ope prihvaeno!
1.1.2 Strojevi i energije
"troj obuhvaa skup prikladno oblikovanih krutih1elastinih dijelova, namijenjen
koritenju energije za obavljanje postavljenog zadatka, prije svega, obavljanja rada! Svaki dio
stroja obavlja tono odre#enu funkciju a svi su dijelovi stroja skladno povezani u cjelinu!
2obiajena je podjela u tri osnovna tipa strojeva

*o+onski strojevi pretvaraju razliite oblike pojavljivanja energije (kemijska, unutarnja,
mehanika) u mehaniku energiju, potrebnu za obavljanje mehanikog rada ili nekog drugog
korisnog oblika pojavljivanja energije! *vdje spadaju
motori s unutarnjim izgaranjem,
parni stapni strojevi,
turbine,
hidrauliki i pneumatski motori,
elektromotori (elektropokreta motora su unutarnjim izgaranjem)!
(ner+ija ( sposobnost obavljanja rada (u uem smislu), odnosno pretvorbi (u irem smislu)!
%azliiti se oblici svrstavaju u tri grupe
*rirodni obli#i pojavljivanja ener+ije (oblici pojavljivanja u prirodi)
)oritenje pojedinih prirodnih oblika energije moe biti ogranieno nedostatkom pogodnih
ili neekonominou moguih tehnikih rjeenja! 3reba razlikovati obnovljive i neobnovljive,
koje bi trebalo osobito briljivo uvati!
*retvorbeni obli#i pojavljivanja ener+ije ( prirodne oblike energije potroai rijetko
mogu direktno upotrijebiti bez pretvorbi (npr" kemijska energija sirove na#te kemijska energija
benzina %&% '()* %+ !,)! +ajee su pretvorbe
01 Uvod 5
"retvorbe oblika energije se odvijaju uz manje ili vee gubitke koji se moraju imati na umu
pri bilanciranju (-motora s unutarnjim izgaranjem = 20 40 %)!
)orisni oblici pojavljivanja energije (oblici energije u kojima je koriste potroai)
3ermikom energijom (vatra, voda, sunce) se osigurava grijanje, mehanikom zamjena
ljudskog rada (strojevi transport), svjetlosnom se produava dan (rasvjeta), kemijskom
akumulacija (goriva, baterije, akumulatori), elektrinom uinkovita razmjena informacija!
Radni strojevi koriste mehanike energije pogonskog stroja za obavljanje mehanikog
rada ili dobivanje nekog drugog oblika pojavljivanja energije! 3ipian je radni stroj generator
elektrine struje (npr" alternator motornog vozila)!
*rijenosni#i se upotrebljavaju kao posrednici izme#u pogonskih i radnih strojeva, pri
emu koritenu mehaniku energiju i dinamiku gibanja pogonskog stroja prilago#avaju
potrebama radnog stroja! 3ipian je prijenosnik reduktor (npr" mijenja motornog vozila)!
)ombinirani strojevi ( pogonski strojevi, prijenosnici i radni strojevi povezani su esto u!
jednu cjelinu! *vdje spadaju
dizala i transporteri,
alatni strojevi,
motorna vozila,
pumpe, ventilatori i kompresori,
agregati za struju!
4uke dizalice 5latni strojevi (tokarski stroj) &odel lokomotiva (igraka)
1.1.3 Sistemska analiza i blok sheme
3emelj suvremenog izuavanja strojarskih sustava je sistemska analiza za koju su
najpogodnije podloge sheme koje obuhvaaju sve znaajne
(a) blokove ( generalizirani izmjenjivai energija i1ili tvari (S 01.02) i
(b) tokove ( kojima blokovi razmjenjuju uzajamno i1ili s okolinom energije i1ili
tvari,
aktualnog sustava!
Svi blokovi, te ulazni1izlazni i spojni tokovi sustava, oznaavaju se identifikacijskim
oznakama koje moraju biti asocijativne i uzajamno razliite!
*znake
SPK ( Sustav kome Pripada aktualna Komponenta
AKS ( Aktualna Komponenta Sustava
N ( broj znaajnih komponenti
put ( procesni ulazni tok (1 i)
pit ( procesni izlazni tok (1 j)
sut ( servisni ulazni tok (1 k)
sit ( servisni izlazni tok (1 l)
"lika %1.%, ,lok shema
)od kvalitativne analize sloenih sustava dolaze do punog izraaja prednosti blok shema
(prikazani blok i ulazno.izlazni tokovi su dovoljni da lanovi tima #ormiraju jasnu sliku aktualnog podsustava) u
odnosu na slikovite sheme i tehnike crtee (i kod jednostavnijih sustava se na temelju tehnikih crtea
teko #ormira jasna slika cjeline te lako gubi u manje znaajnim detaljima)!
,lok moe predstavljati, na primjer, tokarski stroj (S 01.03) ili generator pare (S 01.04)!
SPK = PP (/ogon /roizvodnje)6 AKS = UTS1 ((niverzalni 0okarski +troj broj 1)6 N 7 5
komponenata6 )omadi prije tokarenja put
1
= Kpt1 ( tip 8, put
2
= Kpt2 ( tip 96 :6 ;zradci
nakon tokarenja pit
1
= Int1 ( tip 8, pit
2
= Int2 ( tip 96 :6 &ajstor 3okar broj 8 sut
1
=
MTk16 'lektrina energija 400 V / 7,5 k sut
2
= !400/7,5, prethodno pripremljena
3ekuina za hla#enje1podmazivanje tipa 8 sut
3
= pT"p16 :6 strugotina sit
1
= st#, otpadna
3ekuina za hla#enje1podmazivanje tipa 8 sit
2
= $T"p1!
"lika %1.%- 2niverzalni tokarski stroj u pogonu proizvodnje i blok shema tokarskog stroja
01 Uvod 7
*ro#esom obrade materijala tokarenjem dobivaju se od razliitih komada prije tokarenja
razliiti izradci nakon tokarenja! Sve ostalo spada u neophodni servis koji prati proizvodnju
izradaka!
SPK = P! (/ogon 'nergetika)6 KS = %P1 (2enerator /are broj 1)6 N 7 89 komponenata6
+apojna <oda put
1
= NV&6 prikupljeni "ovratni )ondenzat put
2
= P'K6 <odena "ara
svojstava 8 pit
1
= V&P16 <odena "ara svojstava 9 pit
2
= V&P26 :6 &ajstor 4oa )otla
8 sut
1
= M(K16 zemni plin sut
2
= )P*6 elektrina energija .00 < sut
3
= !400n6 :6
=imni "linovi sit
1
= +P*, *tpadna "ara sit
2
= ,tP, >ubici 'nergije sit
3
= %-!!
"lika %1.%. 'nergana i blok shema generatora pare
1.1.4 Izveba strojarskih sustava
2hodanom pogonu strojarskog sustava prethodi njegova izvedba
2 prvom koraku, na temelju esto maglovite ideje, postavlja se kratko, jasno i jednoznano
utvr#en cilj izvedbe strojarskog sustava (S-01.05) i odre#uju uvjeti njegovog ostvarivanja (vizija
cilja 3 kvalitativna i semikvantitativna sistemska analiza)!
=alji tijek pripreme (S-01.05) korane je prirode uz vraanje na prethodno obavljene korake
kako bi se dobilo kvalitetnije rjeenje (nesmiljena konkurencija)! "ri tom se stalno moraju imati u
vidu razliita zadana ogranienja (S-01.06)!
?edan dio ogranienja (S-01.06), koje sudionici u izvedbi sustava ne mogu mijenjati (npr"
prirodni resursi, ekonomske zakonitosti, norme), naziva se vanjskim o+ranienjima ( ona
obuhvaaju skupinu dozvoljenih rjeenja! =rugi dio ogranienja manje je krut (npr" raspoloive
tehnologije, #inancijski resursi, suradnici) i sudionici u izvedbi sustava ih mogu u izvjesnoj mjeri
promijeniti! *va se ogranienja nazivaju unutarnjim o+ranienjima i obuhvaaju skupinu
moguih rjeenja! 2 pravilu, samo jedno od moguih je i optimalno rjeenje ( predstavlja
najbolji mogui nain ostvarivanja utvr#enog cilja! 2tvr#eno optimalno rjeenja sijedi
konana odluka, temeljena na tehno/ekonomskim kvantitativnim ili bar semi/kvantitativnim
podlogama!
Slika %1.%/ 3ijek faze pripreme izgradnje Slika %1.%0 *granienja u izvedbi sustava
+akon donoenja odluke o izgradnji
investitor utvr#uje projektni zadatak te
odabrani projektant izra#uje
(a) idejni projekt
(b) glavni projekt i
(c) izvedbeni projekt sustava!
Svakako treba pokuati izbjei rad na projektu prije nego to investitor potpie projektni
zadatak jer time glavni i odgovorni projektant preuzima odgovornost za zahtjeve utvr#ene u
projektnom zadatku na koje praktino nema nikakvog utjecaja (npr" dinamika proizvodnje)!
>lavni projekt obuhvaa usvajanje (odreivanje i konano prihva$anje)
glavnih karakteristika i funkcija sustava,
strukture sustava s obuhvaenim komponentama,
prostornog rasporeda i uzajamne ovisnosti komponenti,
glavnih karakteristika i funkcija komponenti!
"ored toga, glavni projekt obuhvaa upute za rad, ukljuivo mjere sigurnosti, te predmjer
(popis komponenti i radova) i predraun (cijene komponenti i radova)!
+a temelju predmjera i predrauna glavnog projekta zainteresirane tvrtke dostavljaju
investitoru ponude za izgradnju koje se u pravilu otvaraju na licitaciji u prisutnosti svih
zainteresiranih! "o zavrenoj izgradnji provodi se probni rad komponenti i sustava u cjelini te
po tehnikom prijemu sustav puta u pogon!
01 Uvod 9
1.2 Ee!e"ti strojeva
1.2.1 !e"ini#ija i klasi"ika#ija elemenata strojeva
Strojarski sustavi, ovisno o sloenosti, obuhvaaju manji ili vei broj komponenti koje
obavljaju razliite parcijalne funkcije omoguavajui time funkcioniranje (obavljanje
postavljenog zadatka) strojarskog sustava kao cjeline!
@a razliku od termina Aelement strojaB termini Astrojarski sustavB i Astrojarska
komponentaB nisu jasno definiranog sadraja na to se mora obratiti posebna panja kako ne
bi dolazilo do nesporazuma! +a primjer, kod jednog motornog vozila je sustav samo vozilo
ije su komponente motor S2; (+ (nutarnjim 4zgaranjem), sustav za upravljanje, :! 2 detaljnim
analizama motor S2; se esto promatra kao sustav (podsustav) ije su komponente klip, glava
motora, :!
(lementi strojeva (skra$eno, elementi) osnovni su gradbeni dijelovi strojeva! ?ednakog su ili
slinog oblika i u razliitim strojevima obavljaju jednake ili sline funkcije!
Svi izgra#eni strojarski sustavi obuhvaaju brojne elemente koji imaju tono definirane
funkcije, podre#ene efikasnom funkcioniranju sustava! +ije rijedak sluaj da otkaz samo
jednog elementa dovede do zastoja u radu, ak i havarije cijelog strojarskog sustava, te
svakom elementu treba posvetiti posebnu panju kako u fazi projektiranja tako i u fazi
pogona!
"aralelno s dugogodinjom uporabom elementi su normirani ( pored oblika utvr#eni su im
i nizovi dimenzija!
'lementi strojeva
vijci matice cijevi fitinzi
1# Elementi strojeva 1
'lementi se razvrstavaju u grupe na temeljima vie razliitih kriterija! +a primjer, prema
funkciji, mogu se razlikovati grupe elemenata
2 predmetu 'lementi strojeva 8 i 9 obra#eni su elementi po namjenskim grupama
2 'lementima strojeva 8 obra#ene su grupe spojevi, brtve i cjevovodi, dok su ostale grupe
obra#ene u 'lementima strojeva 9!
"rema reimu rada razlikuju se
3ipini su statiki elementi svornjak, klin, vijak s navrtkom, a tipini dinamiki elementi
opruga, vratilo, kotrljajui leaj, zupani par!
"rema broju gradbenih dijelova razlikuju se
"rimjeri su jednodijelnih i viedijelnih elemenata
?ednodijelni elementi
vratilo svornjak klin opruga
01 Uvod 11
<iedijelni elementi
vijak1navrtka kotrljajni leaj ventil zupani par
"rema obimu primjene mogu se razlikovati
'lementi ope namjene su elementi koji se upotrebljavaju kod niza razliitih strojeva te ire i
kod drugih strojarskih sustava (vijci, zakovice, pera, klinovi, vratila, osovine, opruge, zupanici, leita)!
'lementi specijalne namjene su elementi koji se upotrebljavaju za obavljanje specifinih
zadataka kod odre#enih vrsta strojeva (elementi motornih vozila, elementi dizalinih mehanizama,
elementi alatnih strojeva, elementi motora s unutarnjim izgaranjem, elementi parnih ili plinskih turbina,
elementi hidraulikih strojeva)!
'lementi ope namjene su elementi koji se upotrebljavaju kod niza razliitih strojeva te
ire i kod drugih strojarskih sustava
'lementi za spajanje 'lementi za prijenos *stali elementi ope namjene
zavareni spojevi
lemljeni spojevi
vijani spojevi
zakovini spojevi
stezni spojevi
oblikovni spojevi
spojevi klinovima
osovine i vratila
leajevi
spojke
tarni prijenosnici
remenski prijenosnici
zupani prijenosnici
lanani prijenosnici
opruge
amortizeri
cijevi
spojni elementi cijevi
mjerila
senzori
aktuatori
'lemente specijalne namjene upotrebljavaju posebne vrste strojeva (npr" klip motora +(4)!
"redmeti 'lementi strojeva 8 i 9 obuhvaaju za elemente ope namjene
(a) osnove ( definiciju, strukturu i nazivlje, funkcije, vrste i oznake te primjene6
(b) usvajanje ( geometrijsko oblikovanje prikladno strukturi i funkciji, proraun s
izborom materijala i konano usvajanje u skladu s propisima i preporukama6
(c) tehnologiju ( postupci izrade, primjeri, odravanje, odlaganje, pogreke,
prednosti i nedostatci!
1.2.2 $ahtjevi% ski#e i s&e#i"ika#ije elemenata
2 danas aktualnim uvjetima nesmiljene konkurencije posebna se panja mora posvetiti
izboru optimalnog elementa koji ispunjava postavljene zahtjeve
1ahtjev unk#ionalnosti ( element mora obavljati postavljeni zadatak!
1ahtjev eikasnosti obuhvaa

*ripravnost ( element u svakom trenutku faze zastoja mora biti pripravan za
obavljanje postavljenog zadatka pri ponovnom putanju u rad (npr" elementi agregata za
dobivanje elektrine struje u bolnicama, elementi sustava sigurnosti alatnih strojeva, sigurnosni ventil
elektrinog grijaa vode, elementi crpki vatrogasnih vozila),
*ouzdanost ( element mora obavljati postavljeni zadatak bez pojave
nedozvoljenih odstupanja i kvarova (npr" elementi sustava za gibanje robotske ruke,
elektromotorni ventil za automatsku regulaciju reima rada generatora pare, elementi sustava za koenje
i upravljanje motornih vozila) i
2leksibilnost ( element mora obavljati postavljeni zadatak i u sluaju pojave
poremeaja (npr" elementi motora +(4, pneumatik motornog vozila)!
1ahtjev tehnolo+inosti ( element mora biti dovoljno jednostavan za izradu
raspoloivim1dostupnim strojarskim tehnologijama!
1ahtjev kvalitete ( svojstva proizvo#enih elemenata smiju varirati samo u okvirima
dozvoljenih granica!
1ahtjev rentabilnosti ( proizvodnja elemenata mora donositi dobit!
1ahtjev ekolo+inosti ( elemenata tijekom skladitenja i koritenja, kao i po odlaganju
nakon isteka njegovog vijeka trajanja ne smije tetno djelovati na okolinu!
Ski$e i spe$i%ika$ije ee!e"ata
Skicama se geometrije elemenata grafiki opisuju u cilju olakavanja komunikacije
tijekom koncipiranja, razvoja, razrada, izrada, montaa, odravanja ili popravaka elementa!
01 Uvod 13
*sobito se esto skice elemenata koriste u fazi koncipiranja i razvoja idejnih rjeenja (grafiki
opisi ideja), nakon ega se izra#uju toni tehniki crtei!
2 pravilu, skice se izra#uju prostoruno, po pravilima tehnikog crtanja, bez koritenja
pomonog pribora za izradu tehnikih crtea i raunala! @a izradu skice potrebni su samo
papir i olovka (gumica za brisanje)! Slino pisanju, skiciranje je vjetina koja se razvija
vjebanjem!
Skice se esto koriste u razmjeni tehnikih informacija tijekom poslovnih sastanaka, u
konstrukcijskim biroima, radionicama ili gradilitima! )oristi ih konstruktor za predstavljanje
ideje, tehniar pri snimanju istroenog1slomljenog elementa, strunjak pri tumaenju detalja
oblika ili izrade1montae!
+a skicama su najire vidljive crte elemenata, srednje su iroke skrivene crte, a najue su
sredinjice, mjernice i pomone mjerne crte te rafura!
"ri crtanju ravnih crta, cijela ruka, zajedno s laktom, giba se slijeva udesno (desnoruki)!
=uge ravne crte mogu se tonije skicirati s vie kraih crta spojenih krajeva! 5ko je poloaj
ravne crte nezgodan za skiciranje moe se papir zaokrenuti! @a crtanje paralelnih linija se kao
vodilica moe koristiti rub podloge!
"rije crtanja krunice nacrtaju se sredinjice (dvije ili vie za vee krunice) i na njima se
oznae polumjeri te time dobiva okvir unutar kojeg se skicira krunica! "rvo se skicira gornja
lijeva strana krunice uz gibanje olovke u suprotnom smjeru od kazaljke na satu, potom se
crta donja desna strana uz gibanje olovke u smjeru kazaljke na satu! "otom se papir zaokree i
ponavlja postupak!
+epravilne krivulje skiciraju se potezima olovke koji najbolje odgovaraju crtau! "ri tom
se prvo uim svjetlijim crtama skiciraju podloge za tone oblike preko kojih se potom povlae
deblje tamne crte!
=etaljnije skiciranje obra#uje )ljajin (9080, str! 90CD9E9)!
Skicama se prilau specifikacije u kojima su napisane najvanije opaske koje odre#uju
element (materijal, tehnologija izrade.montae.demontae)!
1.2.3 'onstruiranje elemenata
2 glavnom projektu sustava su utvr#ene glavne karakteristike i funkcije komponenti to
odre#uje podloge (usvojeni zahtjevi) za konstruiranje elemenata (ako se komponenta ne kupuje na
tritu i ugrauje u sustav)! 5 1.6-17,
)onstruiranje elementa temelji na usvojenim zahtjevima i obuhvaa geometrijsko
oblikovanje i izbor materijala te utvr#ivanje dimenzija na osnovu prorauna (zakoni prirode,
propisi i preporuke te steena iskustva), a konani je rezultat konstruiranja usvojen element ( crte
sa svim podacima potrebnim za njegovu izradu!
01 Uvod 15
"o konstruiranju slijedi razrada tehnologije izrade, proizvodnja, kontrola te ugradnja i1ili
prodaja elemenata!
Fto se u procesima od ideja do odlaganje elementa kasnije uoi pogreka to je njeno
otklanjanje sloenije, dugotrajnije i skuplje! ;majui ovo u vidu, na samom poetku
konstruiranja dobro je izraditi idejno rjeenje elementa temeljeno na sistemskoj analizi koje
sadri
8! definiciju elementa ( naziv, namjena, cilj, zadaci6
9! opis geometrije dijelova ( skica s priblinim osnovnim dimenzijama6
E! strukturu elementa ( popis dijelova1podruja s odre#enim funkcijama6
.! materijal ( osnovni1prilagodbe6
G! tehnologija izrade dijelova ( popis tehnolokih postupaka6
H! primjena elementa ( montaa, sigurnost, odravanje, popravci, odlaganje!
;zrada kvalitetnog idejnog rjeenja znaajno olakava dalje konstruiranje (sa ili bez raunalne
podrke) i na samom startu smanjuje vjerojatnost kasnijeg uoavanja greaka!
)ako su usvojeni zahtjevi uzajamno ovisni, esto i u suprotnosti, zadaa je konstruktora
nalaenje najboljeg rjeenja uz osobito fokusiranje na dva najvanija zahtjeva
funkcionalnosti i
rentabilnosti!
1ahtjev unk#ionalnosti odre#uje oblik, materijal i dimenzije koji omoguavaju
besprijekorno i dugotrajno funkcioniranje elemenata!
*blici elemenata su odre#eni razliitim specifinim zahtjevima funkcionalnosti, a najee
nainima gibanja elemenata (npr" pravocrtno gibanje 5 ravne oblici, kruno gibanje 5 cilindrini oblici)!
te uvjetima njihove montae u sklopove i demontae! +a primjer, oblici
elemenata cjevovoda su odre#eni zahtijevanim hidrodinamikim otporima,
opruga su odre#eni zahtijevanim dinamikama deformiranja,
elemenata mehanizama odre#eni su zahtijevanom kinematikom gibanja,
elemenata koji se brzo gibaju u zraku (karoserija motornog vozila) odre#eni su
zahtijevanim aerodinamikim otporima!
@a aktualno optereenje dimenzije su elemenata odre#ene izabranim materijalom i obrnuto
( izbor materijala je odre#en aktualnim dimenzijama!
1ahtjevi rentabilnosti odre#uje oblik, materijal i dimenzije koji omoguavaju uspjenu
prodaju elemenata na tritu! =anas trite dugorono prihvaa samo one elemente koji
ispunjavaju brojne tehnike te estetske i ekoloke zahtjeve potroaa, koji su visoke kvalitete,
a pored toga su i jeftini!
&'(or !aterijaa
;zbor optimalnog materijala zapoinje s kvalitativnom analizom temeljenom na popisu
zahtijevanih svojstava elementa i popisu raspoloivih materijala poznatih svojstava!
Sve jaa konkurencija na tritu namee sve sloenije zahtijeve konstruktorima koje je
nemogue ispuniti bez sustavnog pristupa izboru konstrukcijskog optimalnog materijala za
izradu konstruiranog elementa! 2 sistemskoj analizi uzimaju se u obzir (S 01.07)
svi znaajni podaci o izra#ivanom1izgra#ivanom dijelu1sustavu (npr" zahtijevana
svojstva, tehnologija izrade, uvjeti rada) i
sva znaajna svojstva raspoloivih materijala (#izikalna, #izikalno-kemijska,
tehnoloka, trina)!

"lika %1.%3 Sustavni izbor materijala
1.2.4 Izraa elemenata
"o usvajanju elementa (konstruiranje utvren oblik, materijal i dimenzije) razra#uje se
tehnoloka lista s popisom niza tehnolokih postupaka potrebnih za izradi proizvoda!

+azivlje strojarske tehnologije nije ope prihvaeno u Irvatskoj
01 Uvod 17
"rema =;+/u JGJ0 strojarski tehnoloki postupci se dijele u tri razine, u glavne grupe,
grupe i podgrupe! Fest su glavnih grupa (s obzirom na stvaranje oblika, promjene oblika i promjene
svojstava materijala)
,roj "ostupak *pis
8 "raoblikovanje oblikovanje krutog tijela iz bezobline tvari
9 "reoblikovanje promjena oblika krutog tijela plastinom deformacijom
E *dvajanje promjena oblika krutog tijela odvajanjem dijelova
. Spajanje spajanje komada
G "revlaenje nanoenje vrsto prionulog sloja
H "romjena svojstava materijala mijenjanje svojstava fiziko/kemijskim postupcima
'lementi se mogu izraditi razliitim postupcima strojarske tehnologije (nizovima postupaka), a
optimalni postupak za izradu aktualnog elementa se bira s kriterijem minimuma trokove
izrada! "ri tom treba imati u vidu da o izboru postupka u velikoj mjeri ovise i svojstva
elementa!
'lement
"raoblikovanje
(lijevanje)
"reoblikovanje
(preanje)
*dvajanje
(tokarenje)
Spajanje
(zavarivanje)
(crtano +olid8orkom) (crtano 9orel:ra;om)
01 Uvod 19
3rokovi su izrade proizvoda
"roizvodnja ( proces pretvorbe ideje u gotov proizvod uz stvaranje vika vrijednosti!
Strojarska tehnologija (proizvodna) ( znanstvena i inenjerska disciplina koja obra#uje
postupke prerade (#izike, kemijske) materijala u proizvode!
3ehnoloki proces ( u irem smislu, odvijanje skupa tehnolokih postupaka kojima se
tijekom proizvodnje materijalu1komadu mijenjaju oblik i1ili dimenzije i1ili svojstva (#izika,
kemijska) kako bi se izradio eljeni proizvod!
3ehnoloki proces ( u uem smislu, odvijanje tehnoloke operacije!
3ehnoloki postupak ( cjelovit skup tehnolokih operacija na jednom radnom mjestu (na
primjer, obrada komada odvajanjem strugotine na tokarskom stroju)!
3ehnoloka operacija ( osnovna jedinica tehnolokog procesa kod koje se aktivnosti
odvijaju u kontinuitetu! +a primjer

8! operacija uzduno tokarenje komada,
9! operacija buenje provrta u komadu,
E! operacija odsijecanje komada!
Proi'vod"i pot)vat
*roizvodni pothvat ( skup razliitih aktivnosti u ostvarenju postavljenog cilja ( provedbi
ideje u djelo! %ezultat je uspjenog proizvodnog pothvata uhodana proizvodnja ugra#ivanog
i1ili prodavanog elementa!

Sloenim terminom Kproizvodni pothvatK, umjesto jednostavnim KproizvodnjaK, eli se
ukazati na potrebnu hrabrost u radu usmjerenom na znaajna djela! 3eko je uspjeti, ali
svakako treba stalno pokuavati rijeiti uoeni znaajni problem razra#enim i proizvedenim
novim originalnim elementom! =o toga se svakako nee doi bez stjecanja temeljitih znanja
iz konvencionalnih elemenata!
@a provedbu uspjenog pothvata od svega je najvanija dobra ideja! &e#utim, dalek je
put od dobre ideje do njene uspjene provedbe u djelo! 2 pravilu je priprema opsena i
mukotrpna, ali proizvo#ae na temeljitu pripremu tjera nesmiljena konkurencija na tritu!
&orfologija proizvodnog pothvata ne razlikuje se bitno od morfologije izvedbe sustava!
"ri usvajanju zahtijeva svakako treba razlikovati utvr#ene neophodnosti i po+odnosti koje
se tijekom pripreme pothvata ipak u izvjesnoj mjeri mogu obrazloeno izmijeniti!
%azvoj proizvodnog pothvata ne zavrava s uhodanom proizvodnjom! Stabilna tvrtka se
danas temelji na primjeni metoda Ksimultanog inenjerstvaK
1.2.( )ijek trajanja elemenata
<ijek trajanja elementa obuhvaa faze
3ijekom pogona smjenjuju se
01 Uvod 21
(a) faza rada i
(b) faza zastoja!
)valitetnim preventivnim odravanjem tei se u najveoj moguoj mjeri izbjei faze zastoja
koje su rezultati kvarova a ne odsustva potreba! 2 krajnjoj liniji, kvar samo jednog elementa
moe dovesti do zastoja veoma sloenog sustava te uzrokovati tete koje daleko premauju
vrijednost elementa! "rema tome, tijekom koritenja treba posvetiti punu panju
preventivnom odravanju!
2estalost kvarova tijekom koritenja elementa moe se prikazati slijedeim dijagramom
(S 01.08)! ,ilo bi idealno kada bi svi elementi sustava dotrajali za priblino isto vrijeme, ali se
to vrlo rijetko moe postii! 3ome se moe u izvjesnoj mjeri pribliiti zamjenom pojedinih
elemenata nakon odre#enog vremena pogona sustava! (npr" pneumatici motornih vozila)!
"o isteku vijeka trajanja u sustavu esto je prisutan vei broj elemenata koji bi se jo dugo
vremena mogli koristiti! 3akve bi elemente po demontai trebalo prikupiti i ponovo koristiti!
'lemente koji su dotrajali treba prikupiti i reciklirati, a tek ako to nije mogue odloiti ih na
nain koji e biti najmanje tetan po okolinu!

"lika %1.%4 2estalost kvarova tijekom koritenja elementa
"rimjeri su vjekova trajanja
"roizvod 3rajanja, god "roizvod 3rajanja, god
automobilski akumulator
stolno raunalo
suilica za kosu
putniki automobil
perilica za su#e
usisa za prainu
4
4
5
.
10
10
plinski grija vode (bojler)
perilica za rublje
elektrini grija vode (bojler)
ure#aj za klimatizaciju
hladnjak
kotao za centralno grijanje ( plinski
12
13
14
15
17
1.
1.2.* +atentiranje
5 ,.,<=-,<6,
+#/0'ni 10'$& 10 int2*2ktu0*n$ '*0sni3t'$ 42pu-*ik2 5#'0tsk2
http11LLL!dziv!hr1
+atent
http11LLL!dziv!hr1files1$ile1obrasci1patent1brosuraMpatent!pdf
5to je patent6
"atent je iskljuivo pravo priznato za izum koji se odnosi na proizvod, postupak ili
primjenu u bilo kojem podruju tehnike ili tehnologije te nudi novo rjeenje nekog tehnikog
problema! !!!
)ako se priznaje patent6
"rvi korak u postupku za priznanje patenta je podnoenje prijave patenta! "rijava patenta
openito sadri naziv izuma kao i naznaku tehnikog podruja izuma, mora sadravati opis
prethodnog stanja tehnike i jasan opis rjeenja prema izumu s dostatnim pojedinostima kako
bi se struna osoba s prosjenim poznavanjem tog tehnikog podruja mogla koristiti tim
izumom ili ga izraditi! 2obiajeno je opis izuma popraen crteima, planovima ili
dijagramima, !!!
)oji se izumi mo+u !tititi6
!!! ;zum mora biti praktiki 7industrijski8 primjenljiv, to jest ne smije biti iskljuivo
teorijske prirode, i mora imati element novosti, to jest neku novu karakteristiku koja u
vrijeme podnoenja prijave patenta nije poznata prema postojeem znanju tehnikog podruja
kojem pripada! !!! ;zum, nadalje, mora imati inventivnu razinu do koje logikim
zakljuivanjem ne bi mogla doi osoba s prosjenim strunim poznavanjem toga tehnikog
podruja! !!!
,ig
http11LLL!dziv!hr1files1$ile1obrasci1zig1brosuraMzig!pdf
In&ust#i6ski &i106n
http11LLL!dziv!hr1files1$ile1obrasci1industrijski1brosuraMdizajn!pdf
1.3 Podo*e i' %i'ike i !ate!atike
1.3.1 -izika i "izi.ke veli.ine
2izika je temeljna prirodna znanost koja prije svega eksperimentalno istrauje i opisuje
zakonitosti najjednostavnijih oblika
(a) pojavljivanja materije (#iziki sustavi) i
(b) gibanja materije (#iziki procesi 5 mikro.makro pristup)!
'ksperimentalna istraivanja se provode na prirodnim i1ili umjetnim fizikim sustavima
(laboratorijski pokusi)! $izika formira temelje za analizu svih drugih sloenijih sustava i oblika
01 Uvod 23
gibanja materije u prirodi (kemija, biologija) i temelje za razvoj tehnikih znanosti (strojarstvo,
elektrotehnika, graevinarstvo, kemijske tehnologije)!

$izike veliine su pokazatelji kojima se opisuju stanja fizikih sustava i procesa koji se u
njima odvijaju!
;zvori su vrijednosti fizikih veliina

&jerenja se obavljaju ako za izraunavanja nedostaju potrebni podaci te ako je postupak
izraunavanja nepoznat previe kompliciran!
9jerenje je neposredno ili posredno odre#ivanje brojanih iznosa koji pokazuju koliko
puta mjerena veliina sadri u sebi istovrsnu jedininu veliinu, dogovorom utvr#enu kao
mjernu jedinicu (metar, sekunda, kilogram, njutn>)! +a primjer, 3,2 7 znai da je izmjerena
duljina 3,2 puta vea od duljine me#unarodnog standarda za 1 metar! "rovedba brojnih
mjerenja je detaljno opisana u odgovarajuim normama!
%ezultat mjerenja skalarne veliine obuhvaa

9jerna po+re!ka (t ) ( odstupanje rezultata mjerenja od istinite vrijednosti veliine ovisi
o koritenoj mjernoj opremi i provedenom postupku mjerenja (norme)! ,ez posebne napomene
podrazumijeva se odstupanje posljednje znamenke aktualnoga brojanog iznosa za t 0,5 (npr"
1 km = 0%( 1%( km/ 1000 m = 000%( 1000%( m)!
podrazumijeva se
= t 0,05 77
51,.5 1 < 51,85 77
Skaar"e i vektorske vei+i"e
"kalarne veliine (dimenzije, obujam, gusto$a, masa, rad, energija, snaga) ( vrijednosti skalarnih
veliina se opisuju (zapisuju) oznakom skalarne veliine (abh, ), , m, 2, 3, + 5 kosa slova),
brojanim iznosom (ukljuuju$i predznak, npr" 4 0%(4 5 uspravno? 3 se ne navodi i podrazumijeva se) i
jedinicom (m, s, kg, 5, 2 5 uspravna slova)!

+a primjere
vrijednost skalarne veliine 7
brojani
iznos

jedinic
a
m = 2,00 k9
6 = {6} [6] m = 2,00 k9
m = {m} [m] {m} = 2,00
[m] =
k9
2obiajeni je opis koliine masa (vrijednost veliine) je dva kilograma!
;spravnim se oznaavanjem izbjegavaju mogue zabune [s] = 7, [t] = s, [m] = 9!
2obiajeno se ne navode i podrazumijevaju znakovi mnoenja () izme#u brojanog iznosa i
jedinice (2 kg% a ne 2kg), izme#u jedinica (4 kgm je ipak bolje od 4 kgm), izme#u decimalnih
viekratnika i jedinica (2 10
3
g% a ne 210
3
g), te izme#u kratica decimalnih viekratnika i
jedinica (2 kg% a ne 2 kg)!
?edan dio skalarnih veliina ima samo pozitivne vrijednosti veliina (duina, irina, visina,
masa, snaga, @apsolutnaA temperatura), drugi i negativne (temperatura, rad, toplina)!
"rimjeri su skalarnih veliina gustoa (svojstavo materijala) i masa (svojstava tijela)

:ektorske veliine (poloaj, brzina, ubrzanje, sila) ( nisu dovoljne (kao kod skalarnih) oznaka (v,
a, F 5 debela kosa slova, ili strjelice iznad kosih slova,
r
,
a
r
, -
r
to je pogodnije kod rukopisa), brojani
iznos (s predznakom) i jedinica (m% mos
42
% N)" "otrebna je i informacija o pravcu djelovanja!
*dre#ivanje predznaka podrazumijeva prethodno odre#en pozitivan smjer pravca
djelovanja, to se na skicama najee opisuje strjelicom na pravcu u pozitivnom smjeru (7 os),
ili s jedininim vektorom ( BortomN (r0, a0, F0)!
01 Uvod 25
+a primjer, vektorska je veliina sila kojom se opisuje uzajamno djelovanje kugle i stola
(sila kojom kugla djeluje na stol 5 akcija, odnosno, sila kojom stol djeluje na kuglu 5 reakcija)
*dre#ivanje predznaka podrazumijeva prethodno odre#en pozitivan smjer pravca
djelovanja, koji se oznaava strjelicom, ili s jedininim vektorom ( KortomK!
,a'ivje i '(raja"je vektora
<ektori se u pravilu crtaju u prikladnom omjeru
'eometrijski se vektori zbrajaju
(a) prema pravilu paralelograma ili
(b) postupkom Brep na vrhN!
)od postupka rep na vrh redoslijed zbrajanja nije bitan, a rezultanta zatvara poligon i ima
suprotan smjer (spojeni suB rep rezultante i rep prvog vektora, te vrh rezultante i vrh posljednjeg vektora)!
%ezultanta zamjenjuje zbrojene komponentne vektore, te je treba prekriiti, zbog smanjenja
vjerojatnosti pojave grubih pogreaka (djeluje ili rezultanta ili komponentni vektori, ne rezultanta i
komponentni vektori)!
"ravilo paralelograma "ostupak rep na vrh
>eometrijski se mogu zbrojiti i tri ili vie vektora, pri emu dolazi do izraaja prednost
postupka rep na vrh!

1.3.2 Ne8tonovi zakoni i mehani.ka ravnote9a
1akon sile i protusile(tre$i Ce;tonov zakon) sila (akcija) i protusila (reakcija) imaju jednake
pravce djelovanja, a razliite smjerove te jednake intenzitete (uvijek pozitivan)
;zraz je ravnotee vektora sila
1 2 2 1
0

+ F F

1 2 2 1
F F

)ada su intenziteti sila (-) jednaki
1 2 2 1
F F

=N 1
]
F

5ko sile djeluju du istog pravca mogu se koristiti komponente sila (-)
1 2 2 1
0 - -

+

1 2 2 1
- -

1akon iner#ije (prvi Ce;tonov zakon) stanje gibanja se ne mijenja (vlada ravnotea) ako je
rezultanta sila koje djeluju na tijelo jednaka nuli! (tijelo miruje ili se giba jednoliko pravocrtno)
+eLtonovo njihalo
+ajei je uzrok zaustavljanja tijela koje se giba trenje!

1akon +ibanja (drugi Ce;tonov zakon) ubrzanje tijela (vektor) izravno je razmjerno sili
(rezultanta) koja djeluje na tijelo, a obrnuto je razmjerna masi tijela (skalarni pokazatelj otpornosti
tijela promjeni stanja gibanja)! "ravac i smjer ubrzanja se uvijek poklapaju s pravcem i smjerom
sile koja ga uzrokuje!
<ektorski je izraz zakona gibanja
01 Uvod 27
4
4
m
F
a

1
]
2
2
k9 7 s
N
= = 7 s
k9 k9
a

,ez razumijevanja +eLtonovih zakona nije mogue razumijevanje strojarskih sustava, na
primjer, motornog vozila (to se zbiva pri ubrzavanju a to pri usporavanju) ili mjenjaa (to se zbiva sa
zupanicima kada se vozilo zaustavi bez gaenja motora, a to se motor ugasi a vozilo nastavi gibati), te ni
konstruiranje ugra#enih elemenata!

-e)a"i+ka rav"ote.a
3ijelo u stanju ravnotee sila miruje ( rezultanta sila koje djeluju na tijelo jednaka je nuli!
<ektorski se stanje ravnotee opisuje jednadbom

4 i
0 F F

2 tehnikoj se mehanici vektori u pravilu vektori prije poetka izraunavanja razlau na
vektorske komponente na pravcima paralelnim s koordinatnim osima!

4,: i,:
0 F F

4,; i,;
0 F F

4,1 i,1
0 F F

"ri rjeavanju problema ravnotee treba
8! postaviti pogodan koordinatni sustav,
9! odrediti aktualno tijelo i
E! formirati dija+ram sila slobodno+ tijela za aktualno tijelo!
&ija+ram sila slobodno+ tijela ( grafiki prikaz tijela u kome su djelovanja okoline na tijelo
zamijenjena vektorima sila!
%avnotea sila
1.3.3 :ehani.ka energija% ra i snaga
>eneralizirano, ener+ija, < ( skalarna veliina kojom se opisuje sposobnost sustava da
izvri promjene u okolini!
9ehanika ener+ija 3
7
, < ( skalarna veliina kojom se opisuje sposobnost tijela za
obavljanje mehanikog rada! &ehanika energija se razmjenjuje izme#u sustava pri emu
moe mijenjati oblik pojavljivanja!
*oten#ijalna ener+ija 3
p
, < ( skalarna veliina kojom se opisuje energija odre#ena
poloajem tijela!
01 Uvod 29

"lika %1.%; "otencijalna energija i promjene potencijalne energije
"otencijalnom energijom se opisuje stanje tijela, pri emu je prisutan izvjestan stupanj
neodre#enosti ( neophodno je utvrditi referentni sustav! +a " %1.%; je to jednostavno
povrina tla u odnosu na koju se mjeri visina! "rema tome, ako se mijenja referentna povrina
mijenja se i potencijalna se energija (re#erenti nadmorska visina 0 ili centar Demlje nisu praktini)!
Rad (skalarna veliina kojom se opisuje razmjena mehanike energije izmeu sustava i okoline) (
skalarni proizvod sile i pomaka
2 o F r
(a) ako se pravac sile i pravac pomaka poklapaju
r s 2 - s [ ] [ ]
N 7 < 2 - s

(b) ako su pravac sile i pravac pomaka pod kutom
=$s 2 - s
(c) u infinitezimalnom obliku
2
1/2
1
& 2
o F r
( ) 100 N 1 7 1 2 - s
2 = > 100 <
( ) 100 N 2 7 1 2
2 = > 200 <
( ) 200 N 2 7 1 2
2 = > 400 <
%adom se opisuje razmjena energije izme#u dva sustava (npr" tereta i dizalice) ili sustava i
okoline (npr" de#ormiranje podloge pri sputanju tereta)!
"na+a (skalarna veliina kojom se opisuje razmjena mehanike energije izmeu sustava i okoline) (
skalarna veliina kojom se opisuje brzinu obavljanja rada
2
+
t
[ ]
<
s
2
+
t
1

1
]

2 infinitezimalnom obliku
&
&
2
+
t

2
1/2
1
& 2 + t

100 <
1 s
2
+
t

+ = 100
100 <
0,1 s
+

+ = 1 000 = 1 k
100 <
10 s
+

+ = 10
)inetika ener+ija 3
k
, < ( skalarna veliina kojom se opisuje energija odre#ena masom i
brzinom tijela!
2
k
2
m v
3
[ ] ( )

2
1 2 2
k 2
k9 7
k9 7 s k9 7 s 7 < 7
s
3
"rema tome, ako tijelo miruje (v = 0) kinetika mu je energija tijela, me#utim, potencijalna
je energija tijela jednaka nuli samo ako mu se teite nalazi u referentnoj ravnini! )ao i u
sluaju potencijalne energije, za jasnu analizu mora biti utvr#en referentni sustav!
1.3.4 'orisnost i u.inkovitost
)oritenjem mehanikih naprava (najjednostavniji mehaniki strojevi) smanjuje se sila
potrebna za obavljanje rada!
+ajee koritena mehanika naprava je polu+a, koja omoguava dizanje tereta (Fter) sa
znaajno manjim naporom (Fna&)! ,ez koritenja poluge, ili neke druge prikladne naprave, nije
mogue podizanje tereta silom koja je manja od njegove teine!
@a uspjeno obavljanje rada naprava (poluga) mora imati prikladna svojstva! )od elastine
poluge javljaju se odre#eni gubici ( moe se obaviti manje rada dizanja nego s idealiziranom
krutom polugom, odnosno, teret se moe podii na manju visinu jer je dio rada uloen u
01 Uvod 31
elastinu deformaciju poluge! S prekomjerno elastinom polugom ne moe se teret niti
odvojiti od tla!
)orisnost ( veliina kojom se opisuje u kojoj je mjeri smanjena potrebna sila
tereta
napora
-
'
-
[ ]
1 '

)orisnost mehanike naprave opisuje smanjenje sile potrebne za obavljanje rada
t2#
n0p
1
-
'
-
>

t2# n0p
- a - b
(ravnotea momenata sila)
t2#
n0p
1
- b
'
- a
>
n0p
t2#
n0p t2#
s
-
'
- s

(to je ve$a korisnost mehanike naprave to je dulji put)
Uinkovitost mehanike naprave je pokazatelj mjere koritenja uloenog rada (rad E
umnoak sile i puta)
t2# t2# i1
u* n0p n0p
1
- s 2
2 - s
<

Uinkovitost mehanike naprave je pokazatelj mjere koritenja uloenog rada
uloeno
izvreno
1
2

2

[ ]
1

)oloturnici
Strma ravnina zavojnica
1.3.( :atematika i broj.ani iznosi
9atematika je teorijska znanost koja prouava brojane odnose (aritmetika, algebra,
in#initezimalni raun) i prostorne oblike (geometrija)! +erazrjeivo je srasla s fizikom ( teko se
moe utemeljiti mimo1bez fizikih sustava, a fiziki se zakoni najsaetije iskazuju
matematikim formulama ( matematikim modelima (opisi ne i objanjenja)!
"ri postavljanju matematikih modela u strojarstvu (npr" 2 E ";t)), zbog sloenosti, mora se
u analizama razluiti bitno i nebitno, usredotoiti na bitno te zanemariti nebitno!
=obro je podsjetiti se nekih detalja iz matematike, s kojima studenti, prema steenim
iskustvima, imaju problema pri proraunima elemenata! "o potrebi, studenti trebaju poboljati
svoja znanja iz matematike uz koritenje literature O8, E, ., G, HP!
,itno je razumjeti matematiku i umjeti matematiki opisati aktualni problem u proraunu
elemenata! =alje, u proraunu treba koristiti raunalnu podrku &S Qalculator (jednostavne
matematike operacije), &s 'Rcel (tablina matematika izraunavanja) te prikladan matematiki
program, npr &5345, (sloenija matematika izraunavanja) O-P!
<rojani iznosi vrijednosti veliina mogu biti
,rzina svjetlosti
2,8878245.10
.
7/s
/ 0 1 2 3 A , & & 4 , 1 S &
p $ t p u n i ? t $ @ n i n 2 p $ t p u n i ? p # i - * i / n i
,roj jedinki u molu
6,0221367A36B10
23

*otpuni (toni) brojani iznosi ( poznate su sve znamenke (brzina je svjetlosti, prema
meunarodnoj konvenciji, temelj za de#iniciju jedinice duljine 5 metra, te je po toj logici njena vrijednost tona)!
=epotpuni (priblini) brojani iznosi ( poznat je samo dio znamenaka!
3ri su osnovna naina zapisa brojanih iznosa
01 Uvod 33
=ecimalni je zapis originalan (iz literature, rezultat izraunavanja li mjerenja), inenjerski
praktian (eksponencijalni mnoitelj +4 kratice), a znanstveni precizan (nije mogu$a zabuna o broju
znaajnih znamenki)!
*otrebni podatak o vrijednosti veliine (literatura, rezultat mjerenja) prepie se u izvornom
obliku, na primjer, specifina toplina aktualnoga materijala # = 4,2 Ctu/A*-DEB, te potom
preraunava u vrijednost veliine izraenu s S; jedinicom!
)onani rezultat treba izraziti u najjasnijem obliku, ali, obavezno s S; jedinicom, na
primjer, doputeno naprezanje aktualnoga elika je
&$p
= 24. N/77
2
(teret mase 2( kg visi na
ici presjeka 1 mm
2
), to je jasnije od
&$p
= 24.10
6
N/7
2
ili od
&$p
= 24. MP0!
*snovna ideja preraunavanja je vrijednosti fizike veliine se izraava s dvije razliite
jedinice, te formira i rjeava jednadba! +a primjer, pri preraunavanju vrijednosti veliine
metara u kilometre (uzet je namjerno iznimno jednostavan primjer)
1 = 1450 7
1 = < k7
1k7 = 110007
1000 1450
1450 7 1450 7 1000 7 1,450 k 7 1,450 k7
1000 1000
1
1,450 k7 1 ;ili 1%4( km <=
+epanjom pri preraunavanju mogu se pojaviti grube greke! "osljedice su u strojarstvu
od beznaajnih teta do gubitaka ljudskih ivota!
1naajne znamenke su one znamenke brojanih iznosa (nepotpuni 5 priblini brojani iznosi)
koje imaju fiziki (tehniki) smisao, odnosno, one su rezultat mjerenja s opremom odre#ene
tonosti i1ili izraunavanja temeljenih na brojanim iznosima poznate tonosti! Sesto se moe
procijeniti jo jedna dodatna znamenka (npr" kazaljka izmeu dvije crtice), ali se na taj nain
namee utisak da je koritena oprema vee tonosti!
duljina 1 = 121 77
120,5 1 < 121,5 77
s mjernom trakom u gornjem primjeru mogla bi se oitati duina 121,5 77, ali e takav
rezultat kasnije navoditi na zakljuak kako je mjerenje obavljeno s povlanim mjerilom!
2 zapisima brojanih iznosa u znaajne znamenke spadaju

<rojani iznosi > 1 ( u znaajne znamenke ne spadaju nule ispred prve znamenke razliite
od nule (t = 0%03(0 s)!
)od #ijelih brojeva se ne moe prosuditi o znaajnosti nula iza posljednje znamenke
razliite od nule (s = 400000 m), te takve zapise treba izbjegavati! 3onu prosudbu o broju
znaajnih znamenki uvijek osigurava samo znanstveni nain zapisa (s = 4%0010
(
m)!
Izraunavanje ( broj znaajnih znamenki rezultata raunskih operacija odre#uje
zbrajanje1oduzimanje ( najmanji broj znaajnih znamenki iza decimalnog
zareza 7iste jedinice8
+a primjer, dva tijela imaju mase m
1
= 5,. k9 i m
2
= 0,02. k9! 3reba
izraunati kolika im je ukupna masa
m
u
= m
1
F m
2
= G5,. ;(%>( (%?(= F 0,02. ;0%02>( 0%02?(=Hok9 =
m
u
= 5,.2. ;(%?2>( (%?2?( 4 @pretonoA) k9 = 5,. k9
mnoenje1dijeljenje ( operand s najmanjim brojem znaajnih znamenki
+a primjer, opseg je krunice r = 0,52 7I ! 3reba izraunati koliki je opseg
krunice!
@ = 2r = 20,52;0%(1( 0%(2(=73,141582654 =
3,267256360 (@pretonoA) 7 = 3,3 7
2 izrazu za opseg kruga brojani iznos 2 je toan i ne ograniava broj znaajnih mjesta (u
protivnom bi rezultat bioB @ = 3 m)! 3oni brojevi imaju beskonaan broj znaajnih znamenki ( u
prethodnom sluaju se podrazumijeva 2 = 2,00000000: !
1aokruivanje ( kada rezultat izraunavanja sadri vei broj znamenki od broja znaajnih
znamenki primjenjuju se dva pravila
1.3.* Arokut i trigonometrija u ravnini
*pseg + + @ a b #
"ovrina
= 0 -
2 2 2
# h a h b h
+

( ) ( ) ( ) + s s a s b s #

2
a b #
s
+ +
"itagorin pouak +
2 2 2
# a b
;dentitet (/itagorin pouak 3 trigonometrijski krug)
sin cos +
2 2
1
01 Uvod 35
sin cos
=
h a
# b

cos sin
=
h b
# a

7 tan 7 cot
a
b

7 cot 7 tan
b
a

visina
sin sin h a b
=
sinusni pouak
1 sin 1 sin 1 sin a b #

kosinusni pouak
cos + # a b a b
2 2 2
2
projekcijski pouak
cos sin + # b a
2 fizici i strojarstvu se esto preraunavaju mjere za kutove radijan1stupanj (uobiajeno se
nakon ne pie i podrazumijeva jedinica rad)
*pseg
puni krug
@ r 2
@ !
= 3*0B
=uljina luka
pun krug
1 r @ r 2
@ 2 #0& 2 360
1.3.> !imenzijska analiza
&imenzije su u fizici jedan od nain opisa prirode fizikih veliina!
"rema tome, neovisno mjeri li se duljina u milimetrima, metrima ili kilometrima,
dimenzija joj je (!
;zvedene dimenzije slijede iz definicija veliina! +a primjer, dimenzija je brzine (srednje
izmedju dvije tocke, ali i svake druge osim kutne)
1/ 2
s,1/2
1/2
s
v
t
dim
(
T
v dim
1
( T v

, [ ]
1
7 s v

a dimenzija sile
- m a dim
1
M ( T -

, [ ]
1
k9 7 s -

&imenzijska analiza se esto podcjenjuje, ak osporava, ali, neosporno je korisna u
prisjeanju na zaboravljene formule (na temelju postavke da svaka #ormula mora biti
dimenzijski homogena) te
planiranju pokusa i uopavanju dobivenih rezultata (smanjenje broja promjenljivih
veliina 5 varijabli)!
+a primjer, odrediti ubrzanje a toke koja se giba jednoliko brzinom v (intenzitet se brzine ne
mijenja s vremenom) po opsegu krunice polumjera r , kada se zna da je a = J(v,r) ali se ne moe
sjetiti tonog izraza!
7 n
a k v r
=imenzije su ubrzanja, brzine i promjera
dim
2
( T a

, dim
1
( T v

, dim ( r
+a temelju dvojbenog izraza za ubrzanje postavlja se izraz jednakosti dimenzija
( )
( )
7
7 n 2 1 n 7 7 n 7
( T ( T ( ( T ( ( T k k k
+

)ako eksponenti istih dimenzija moraju biti jednaki s obje strane znaka jednakosti slijedi
za ( 1 = 7 F n
za T > 2 = > 7
dobiva se 7 = 2, n = > 1! "rema tome, toan je izraz
2
v
a k
r

2
v
a
r

5ko netko nije siguran da je k = 1 mora pronai izraz u literaturi ili provesti pogodan pokus!
1.3.? In"initezimalni ra.un
5i%ere"$ija"i ra+u"
&ieren#ijalni raun ( dio infinitezimalnoga rauna (s beskonano malim vrijednostima veliina)
koji se u fizici i tehnici koristi za opisivanje stanja i promjena fizikih veliina! +a primjer,
ako se brzina mijenja s vremenom, trenutno je ubrzanje
&
&
v
a
t

!eriva#ija skalarne veli.ine
'eometrija ( prvom derivacijom (po duljini) ( derivacijom jednadbe krivulje 7 7 J(C)
dobivaju se kutovi tangenti krivulje u tokama!
lim tg
K 0
K &
J A B
K &
C
7 7
7 C
C C

01 Uvod 37

)ako bi se dobio kut tangente u aktualnoj toki uvrtavaju se njene koordinate (Ci, 7i) u
jednadbu 7D 7 f
8
(C) dobivenu prvom derivacijom jednadbe krivulje!
)inematika
prvom derivacijom (po vremenu) ( derivacijom jednadbe krivulje 7 7 J(t)
dobivaju se trenutne brzine u tokama,
drugom derivacijom (po vremenu) ( derivacijom jednadbe 7D 7 J
1
(t) dobivaju se
trenutna ubrzanja u tokama!
lim
;
K 0
K &
J A B A B
K &
t
7 7
v t 7 t 7
t t

&

2
;
; 2
&
& & &
J A B A B
& & & &
v
7 7
a t 7 t 7
t t t t

&&

,rzine i ubrzanja u aktualnoj toki dobivaju se uvrtavanjem njenih koordinata u
jednadbe 7D 7 J
1
(t) i 7DD 7 J
2
(t)!
=erivacije su esto sretanih elementarnih funkcija i osnovna pravila deriviranja
7 7 L C
n
sin C cos C 0
C
2
:
ln C
7D 7 0 nC
n>1
cos C > sin C 0
C
ln 0 2
:
1/C
1M 7 7 u t v 7D 7 uD t vD 2M 7 7 uv 7D 7 uDv T vuD
3M
u
7
v

2
v u u v
7
v

4M 7 7 J[vACB]
& &'
& &
7
7
v C

"rimjer je derivacije
sin
tan
cos
C
7 C
C

cos cos sin sin
cos
2
C C C C
7
C
+
tan
2
1 7 C +
&"te*ra"i ra+u"
Inte+ralni raun ( dio infinitezimalnog rauna koji se u fizici i tehnici esto koristi za
opisivanje stanja i promjena fizikih veliina! +a primjer, ako se ubrzanje mijenja s
vremenom, srednja je brzina
& v a t

Inte+riranje ( matematika operacija suprotna deriviranju!
%azlikuju se neodre#eni i odre#eni integrali
+eodre#eni integral *dre#eni integral
JA B J A B & C C C
o [ ]
-
-
1
0
0
0
JA B & *i7 JA B
C
C C C C

o o
'eometrija ( integriranjem (po duljini) jednadbe krivulje 7 7 J(C) dobivaju se povrine
izme#u krivulje i osi C!
( )
2
2
i i 1/2
1
1 K: 0
& *i7K 7 C 7 C E
1

]
o o

=eodre$eni inte+rali esto koritenih elementarnih funkcija su
J
1
ACB 1 C
n
sin C cos C 0
C
, za 0 F a 1 1/C 2
C
1
J A B C

C 3
G
C
nF1
/AnT1B 3 G ( cos C 3 G sin C 3 G 0
C
/ln 0 3 G ln C 3 G 2 3 G
C
<rijednosti konstante Q se odre#uju iz dodatnih uvjeta odre#enih u postavljenim konkretnim
problemima!
=va su esto koritena pravila integriranja
1M ( ) ( )
1 1
k J & k J & C C C C

2M ( ) ( ) ( ) ( ) u ' & u & ' & C C C C C C C 1 + +
]
5ko je na primjer
3
4 104 7 C +
diferenciranjem se dobiva
01 Uvod 39
3 2
0 4 3 0 7 C C + +
2
12 7 C
a potom integriranjem
2 2
12 & 12 & 7 C C C C

2 1
12
2 1
C
7 G
+
+
+

3
4 7 C G +
Odre$eni inte+rali u rezultatu ne sadre konstantu G
( ) ( )
-
-
1 2 2 2
0
0
J A B & J A B J A B J A B 7 C C C G C b G C a G + + +
o
2 2
J A B J A B 7 C b C a
)inematika
integracijom jednadbe krivulje v 7 J(t) dobivaju se pre#eni put,
integracijom jednadbe krivulje a 7 J(t) dobivaju se srednja brzina!
( )
2
2
i i 1/2
1
1 Kt 0
& *i7K v t v t 7
1

]
o o ( )
2
2
i i 1/2
1
1 Kt 0
& *i7K a t a t v
1

]
o o
1.3.0 HjeIavanje zaataka
2 pravilu se zadaci rjeavaju koranim postupkom koji treba strogo potovati sve do
stjecanja potpune sigurnosti u izraunavanjima
?naliza zadatka ( analizom treba formirati jasnu predodbu o zadatku (uivjeti se u problem,
ne razmiljaju$i o postupku rjeavanja), te uredno zapisati to je zadato i to se trai (ako je mogu$e
procijeniti traeni rezultat)! 2 ovom koraku nacrtati skicu ili shemu koja nam pomae u jasnijoj
predodbi problema! "o potrebi, zadatak proitati vie puta, jer ako se prerano prije#e na
sljedee korake rjeavanja (zadatak jo uvijek nije potpuno jasan), za dobivanje traenih rezultata je
potrebno imati i dosta sree!
*rikupljanje podataka ( ako u zadatku nisu navedeni svi potrebni podaci, prikupljaju se
(a) iz literature (u kojoj se objavljuju kao pojedinane in#ormacije, u tablicama ili u dijagramima),
(b) mjerenjima!
@apisuju se uvijek izvorni brojani iznosi i jedinice (dobro je zabiljeiti izvor podataka)!
@apisati sve veliinske jednadbe potrebne za rjeenje zadatka! *lan rje!avanja
obuhvaa sve potrebne veliinske jednadbe i vrijednosti konstante, te okvire, strjelice i
opaske kojima se utvr#uje slijed postupka izraunavanja!
Izraunavanje i me$urezultati ( sve do stjecanja potpune sigurnosti treba u veliinske
jednadbe uvrtavati brojane iznose i jedinice fizikih veliina (imati na umu ili pisati znak
mnoenja izmeu brojanog iznosa i jedinice)! 5ko se u veliinske jednadbe uvrste vrijednosti
fizikih veliina izraene samo u S; jedinicama (nije obavezno) dobivaju se u S; jedinicama
me#urezultati i konani rezultati! ,rojani iznosi me#urezultata mogu sadrati jednu do dvije
znamenke vie od broja znaajnih znamenki!
)onani rezultat ( (po eventualnom preraunavanju) prikazuje se u obliku (6 = [6] {6}) koji
daje najjasniju predodbu o izraunatoj vrijednosti veliine! )onani rezultat treba (a)
sadrati korektan broj znaajnih znamenki, (b) obuhvaati samo @akonom doputene jedinice!
*bavezna je provjera ( usporedba dobivenog rezultata s procjenom u prvom koraku
rjeavanja zadatka!
1.4 Kori6te"je ra+u"aa
1.4.1 @snove koriItenja ra.unala
%azvoj i irenje koritenja suvremenih kompjutora u biti je izmijenilo prirodu strunog
rada tako to kompjutor
(a) rastere@uje od memoriranja brojnih informacija koje se rijetko koriste,
(b) rastere@uje od zamornih izraunavanja podlonih grekama, te
(c) pomae u stje#anju si+urnosti!
2z malo panje u potpunosti se izbjegavaju greke u sloenim dugotrajnim proraunima, koji
pri koritenju pogodnih programa u pravilu traju nekoliko sekundi!
Studenti tijekom nastave izra#uju zadatke i seminarske radove koji obuhvaaju
2 izradi zadataka i seminarskih radova esto treba potraiti i skinuti podatke s ;nterneta (pri
tome se ne smiju s interneta kopirati sadraji za koje je naglaena zabrana kopiranja 5 copFright zatita)! @bog
toga ima smisla navesti nekoliko korisnih sugestija o koritenju softvera i ;nternetu!
01 Uvod 41
7ardver
+a tritu hardvera vlada izuzetno velika ponuda, a cijene komponenti i raunala kao
cjelina rastu s kapacitetom1kvalitetom! "osljedica je otre konkurencije stalni znaajni pad
specifinih cijena komponenti! S druge strane, ve je dugo vremena cijena raunala s kojim se
moe uspjeno obavljati veina rutinskih poslova vezanih za elemente strojeva negdje oko
500 N!
"rije dobave raunala treba konzultirati iskusne korisnike i posluati njihove savjete jer je
vrlo teko valjano procijeniti osobne potrebe u pogledu kapaciteta i kvalitete, te realnost
cijena! 2 pravilu, treba kupiti raunalo kao cjelinu ( svakako izbjei sklapanje raunala od
samostalno, manje ili vie nasumino, odabranih komponenti!
8! kutija sa
napajanjem,
matinom
ploom,
procesorom,
memorijom,
tvrdim diskom
9! tastatura
E! mi
.! monitor
G! tampa
H! zvunici
-! disketna
jedinica
J! Q=
jedinica
C! modem
So%tver
"ogrenim (svjesnim ili nesvjesnim) koritenjem raunala, odnosno softvera (sve ono to se koristi
a mehaniki je nedodirljivo), relativno se lako formira utisak intenzivnog rada (sebi i.ili okolini), uz
dobivanje rezultata slabije kvalitete od rezultata koji bi se dobili bez koritenja raunala ili se
rezultati dobivaju uz vei utroak vremena! )lasini su primjeri razrada koncepcija tekstova
uz koritenje programa za pisanje tekstova (s nekim od tekst procesora), razrada softvera (na nekom
od programskih jezika) za jednokratna relativno jednostavna izraunavanja, izrada tehnikih
crtea u fazi postavljanja moguih rjeenja, te razrada koncepcije ;nternet strane uz koritenje
programa za izradu stranica!
*snovna su tri uvjeta racionalnog koritenja nekog programa
2koliko nije ispunjen bar jedan od ova dva uvjeta koritenje programa spada u KigriceK ili
besmisleno gubljenje vremena!
)oritenje programa se najlake savladava uz pogodan prirunik! 2loeni novac u
literaturu bie ubrzo nadokna#en utedama u vremenu, boljim kvalitetom rezultata i1ili
smanjenim frustracijama! )ad god se to moe, uenje treba odvojiti od koritenja! 5ko
koritenju ne prethodi uenje esto se u poetku posao ne zavri na vrijeme, a neke korisne
mogunosti aktualnog programa nikad se ni ne naue!
Pisa"je teksta
:S 2or
@a pisanje teksta je uobiajeno pisanje teksta s programom 9" Aord!
4akoa s kojom se poinje pisanje teksta ne bi smjela zavarati korisnika ( Uord je moan
program s brojnim funkcijama i alatima koji na jednostavan nain rjeavaju niz esto sretanih
problema u izradi dokumenata, ali, ako se funkcije1alati otmu kontroli mogua su vrlo
neprijatna iznena#enja!
"ri izradi dokumenata uz koritenje Uorda dobro je znati
&argine teksta i razmak linija prilagoditi namjeni!
+e koristiti KegzotineK ( danas se najee sreu tekstovi s laku itljivim
slovima ( $ont 3imes +eL %oman i naslovi s $ont 5rial! @a tekstove na 5. formatu
najpogodnija je veliina fontova K89K!
5ko se tekst pie s jednostrukim proredom paragrafi se naglaavaju
odvajanjem s dvostrukim proredom i1ili uvlaenjem prvog reda teksta paragrafa! 3ekst
paragrafa treba poravnati s obje strane!
+e koristiti za poravnavanje redova tipku za prazna mjesta, jer se na taj nain
ne moe dobiti besprijekorno poravnanje! @a poravnavanje koristiti tabulatore a ne
=ijelovi se teksta naglaavaju slovima koja su iskoena (4talic), podvuena
((nderline) ili podebljana (%old)!
01 Uvod 43
Qitati se istiu iskoenim slovima, a ako su dui od dva reda treba ih odvojiti i
uvui u odnosu na bone margine ostalog teksta te poravnati ih s obje strane!
+aslovi i podnaslovi naglaavaju pisanjem slovima neto veim od ostatka
teksta i1ili podebljanim slovima, bez podvlaenja i ne sa svim velikim slovima!
"oveanim prostorom u dnu stranice treba izbjegavati paragrafe koji poinju
jednom linijom na dnu stranice ili zavravaju jednom linijom na poetku stranice!
3reba koristiti automatsko oznaavanje broja stranica na eljenom mjestu
zaglavlja ili podnoja stranice!
+eatraktivno i odbojno djeluju stranice ispunjene samo tekstom ( u tekstove
treba ubacivati skice klasifikacija, slike, crtee, dijagrame, tablice!
1.4.2 Izra.unavanje i #rtanje
&'ra+u"ava"je
*visno o vrsti i obimu potrebnog izraunavanja se mogu koristiti programi
:S Gal#ulator
9" Bal#ulator je zgodan KdigitronK za najjednostavnija izraunavanja! )ada se aktivira,
ovisno o izboru ima izgled
standardni znanstveni
&anjkavost je programa to se ne mogu kopirati brojane vrijednosti u1iz prozora!
:S 3C#el
9" (C#el koristi se prije svega za tablina izraunavanja!
=anas je 'Rcel vrlo razvijeni program s brojnim funkcijama i alatima kojima se na
jednostavan nain rjeavaju i vrlo sloeni problemi!
'Rcel nije namijenjen obradama baza podataka, ali ako se posebno ne orijentira na obrade
baza podataka, to je rijedak sluaj, nema smisla uiti relativno sloeni &S 5cess! 2z sve
manjkavosti moe se u te svrhe koristiti 'Rcel!
2 sljedeem primjeru se analiziraju gubici materijala pri izradi prirubnica za navarivanje
uz koritenje 'Rcela!
"rimjer je prikladnog koritenja programa 'Rcela izrada podloga za projektiranje
cjevovoda ( serija elinih ravnih prirubnica za navarivanje!
Standardne eline prirubnice za navarivanje izra#uju se isijecanjem na pantografu i
obradom na tokarskom stroju! )oliki su gubici materijala ako su limovi iz kojih se isijecaju
prirubnice pravokutni, a irina reza pantografa
p
= 5 77V =odaci za radijalnu obradu
prirubnica na tokarskom stroju su
s
= 2 77! >ustoa je elika 7,.5 k9W&7
>3
!

(crte izraen s programom Guto 9G: 5 isjeak iz crtea /rirubnica"d;g)"
I! <olumen kvadratne ploe s dodacima za obradu na tokarskom stroju (ovdje nije analizirana
mogu$nost utede materijala s najgu$im mogu$im pakiranjem 5 slaganjem opisanih esterokutnika)
( ) ( )
2
3
0 6
2 2 5
&7
10
! J h
)
1
+ + +
]

01 Uvod 45
"rema tome, s aktiviranim poljem I2 tablice, u 'Rcelu se u traku formula upisuje
I2 O f
x
=AAAL2F8BP2BQAE2F%2BB/1000000
=alje se koriste formule
0 0 R
k9 m )
( )
2 2 2 2
0 1
3
P 6
4 4 4 4
&7
10
!
J h J h J n
)

1 _ _ _ _
+ +
1
, , , ,
]
P P R
k9 m )
0 P
0
100 S
m m
&
m
_

,
;ako program 'Rcel prati unose formula u trake (na primjer, program upozorava ako broj
zatvorenih zagrada nije jednak broju otvorenih), pri unosu formula treba biti paljiv kako se ne bi
pojavile grube greke!
3ablica rezultata iz 'Rcela se jednostavno kopira u Uord tekst (H9trlIc 3 H9trlIv)
+N /77 !/77 1/77 0/77 J/77 h/77 n )P/&7
3
m0/k9 V/&7
3
mP/k9 &/S
10 14,5 80 40 14 12 2 4 0,137 1,077 0,068 0,543 48,6
15 20,5 85 45 14 12 2 4 0,151 1,1.8 0,076 0,58. 48,7
20 25,5 105 5. 14 14 2 4 0,20. 1,632 0,110 0,.61 47,2
25 30,5 115 6. 14 16 2 4 0,277 2,173 0,150 1,1.1 45,6
32 3.,5 140 7. 14 16 2 4 0,400 3,137 0,225 1,767 43,7
40 45,0 150 .. 1. 17 3 4 0,506 3,868 0,270 2,116 46,7
50 57,5 165 102 1. 18 3 4 0,666 5,228 0,354 2,7.1 46,.
65 76,6 1.5 122 1. 21 3 4 0,803 7,081 0,46. 3,670 4.,2
.0 .8,4 200 13. 1. 21 3 . 1,04. .,230 0,511 4,013 51,2
100 10.,5 220 15. 1. 23 3 . 1,363 10,703 0,646 5,070 52,6
:EA1EK
"rogramski paket 9?DE?< je proizvod tvrtke &athUorks (httpB..;;;"math;orks"com), a
naziv je skraenica od engleskih rijei 9atriR EaboratorX! "rogramom &5345, se
relativno lako rjeavaju ak i vrlo sloeni matematiki (inenjerski i znanstveni) problemi
(izraunavanje, crtanje dijagrama)! Svi podaci uneseni u &5345, pohranjuju se u obliku matrica
( tako je skalar zapravo matrica dimenzija 11, vektor matricu 1n ili 71!
)ada u pogonu mehaniki povezani strojevi titraju frekvencijama bliskih vrijednosti dolazi
do pojave udara! 5nalizirati sluaj pojave udara pri superponiranju titranja dva stroja s
pogonima frekvencija 1800 i 2000 51, te s pogonima frekvencija 1.00 i 2000 51!
+izovi programskih komandi s lijeve strane dijagrama kopirani su u komandni prozor
&5345,/a, a po izvrenju programa u &5345,/u dijagrami kopirani u &S Uord!
Jedinica E 1.1?
Kr E L B Jedinica B "2M?
Nr1 E 1!?
Nr2 E 2?
Gm1 E sin(2OpiONr1OKr)?
Gm E Gm1 3 Gm2?
plot (Kr, Gm1, Kr, Gm2, Kr, Gm)?
Plabel (Qvrijeme, sQ)
Flabel (QamplitudaQ)
Superponiranjem frekvencija titranja od 1800 i 2000 51 frekvencija udara 7 100 51
01 Uvod 47
Jedinica E 1.1?
Nr1 E 16?
Nr2 E 2?
Gm E Gm1 3 Gm2?
8rta"je
*visno o potrebi, za crtanje se mogu koristiti programi

EutoGE!
?utoB?& je vektorski grafiki program tvrtke 5utodesk za izradu tehnikih crtea!

)od vektorske su grafike toke crtea, kao i kod rasterske, odre#ene s koordinatama i
bojom, ali su linije odre#ene karakteristinim tokama, dimenzijama, bojom i jednadbama (
na primjer, krunica je odre#ena sa (a) centrom, (b) polumjerom, (c) bojom te (d)
jednadbom krunice! Qrtei u 5utoQ5=/u su tro/dimenzijski (<:), ali se u pravilu crtaju 9=
crtei!
@a dobivanje besprijekornih tehnikih crtea svakako treba utroiti puno vremena (koje se
esto u velikoj mjeri podcijeni)! <jeti korisnici 5utoQ5=a izra#uju vrlo brzo i relativno sloene
tehnike crtee (koriste$i ve$ razraene detalje), sa svim potrebnim projekcijama, presjecima i
pogledima, dimenzijama s tolerancijama, zaglavljem i sastavnicama! &e#utim, nevjetom
crtau i crte obine ravne prirubnice moe oduzeti po jedan/dva sata vremena!
"rilagodba 5utoQ5=/a izradi tehnikih crtea oituje se skupinom pogodnih komandi, na
primjer, za precizno crtanje linija, za automatizirano kotiranje, rafiranje! 5utoQ5= za
precizno postavljanje toke poetka1kraja linije nudi petnaest pomagala (npr" kraj linije, dodir
tangente)!
)ombinacija 5utoQ5=/a i programa paketa &S *ffice prate izvjesne potekoe (debljine
linija)! +eke od njih mogu se otkloniti posredstvom Qorel =raLa (crte se iz Guto9G:-a u
9orel:)G8 kopira u ;m# #ormatu)! )ombiniranjem 5utoQ5=/a (precizno crtanje) i Qorel =raLa
(gra#ika prilagodba) mogu se relativno brzo dobiti efektni crtei strojarskih dijelova!
Gorel !ra8
Borel &raF je vektorski program tvrtke Qorel, namijenjen nespecijaliziranom crtanju!
Qrtei u Qorel =raLu su dvo/dimenzijski (2:), a s pogodnim sjenenjem se dobivaju tro/
dimenzijski (<:) efekti!
Qorel =raL se u radu moe uspjeno kombinirati s programima paketa &S *ffice!
+ajee se crtei iz Qorel =raLa kopiraju u Uord, a najmanja je vjerojatnost pojave
komplikacija ako se crte prije kopiranja rasterizira u samom Qorel =raLu! "ostupak je
oznaava se dio koji se kopira, H9trl 3 cI H9trl 3 vI %itmaps 9onvert to %itmap
01 Uvod 49
(bira se rezolucija, npr" 1, dpi) H9trl 3 PI prelazi se u Uord i odabire mjesto na koje se
kopira dio /aste +pecial :evice 4ndenpedent %itmap"
)ombinacija Qorel =raLa s "hotoshopom nije jednostavna ( u Qorel =roLu se izmjene
slika kopiranih iz "hotoshopa svodi na ubacivanje AnaljepakaB, a u "hotoshopu se linije crtea
kopiranih iz Qorel =raLa mijenjaju Atoka po tokaB!
)ombiniranjem 5utoQ5=/a i Qorel =raLa mogu se relativno brzo dobiti efektni crtei
strojarskih dijelova!
+hotosho&
*hotoshop je rasterski program tvrtke 5dobe SXstems ;ncorporated, namijenjen obradi
digitalnih slika (slike i crtei iz literature digitaliziraju se skenerom)! )od rastera je svaka toka slike
odre#ena s koordinatama i bojom, to ima za posljedicu potekoe pri uveavanju slika!
"ored jednostavnog isijecanja ili odsijecanja dijelova slike mogue je neto sloenijim
postupcima u velikoj mjeri prilagoditi sliku eljama ( svjetlije1tamnije, jai1slabiji intenzitet
boja! &e#utim, od malih slika niskih rezolucija (esto sretanih na 4nternetu) praktino nije
mogue dobivanje kvalitetno odtampanih slika veih dimenzija (npr" 10 10 #m)!
Slikanje u "hotoshopu (kistovi) nije jednostavno, kao to nisu jednostavne ni izmjene detalja
slika (npr" potrebno je prevesti i zamijeniti nazive dijelova ispisane na slici)! S druge strane, "hotoshop se
moe u radu uspjeno kombinirati s drugim programima (&+ *##ice)!

)ombinacija Qorel =raLa s "hotoshopom nije jednostavna ( u Qorel =roLu se izmjene
slika kopiranih iz "hotoshopa svodi na ubacivanje KnaljepakaK, a u "hotoshopu se linije crtea
kopiranih iz Qorel =raLa esto moraju mijenjati Ktoku po tokuK!
1.4.3 Ha.unalno &or9ano oblikovanje
Soli2orks
"olidAorks je vektorski program koji je razvila tvrtka SolidUorks Qorporation, danas u
vlasnitvu tvrtke =assault SXstYmes 5utodesk, namijenjen E= strojarskom raunalno
podranom konstruiranju!

&odeliranje u SolidUorksu moe se brzo nauiti uz koritenje vodia za uenje i ve
nakon dan/dva uenja izra#uju se jednostavniji modeli strojarskih dijelova! &e#utim, za
savladavanje koritenja svih mogunosti SolidUorksa treba dugo vremena!
)ada se izrade modeli dijelova, na jednostavan se nain moe izraditi normirani tehniki
crte strojarskog dijela ili se pak od vie modela dijelova moe izraditi model sklopa! +a
primjer, u sluaju prirubnice, izrade se modeli prirubnice, brtve, zavrtnja, navrtke i podloke
te se potom od izra#enih modela izradi sklop prirubnice!
@a izradu modela strojarskog dijela u SolidUorksu potrebno je vie vremena nego za
izradu crtea u 5utoQ5=/u ili Qorel=raLu, ali, kada se model izradi moe se lako gledati na
razliite naine, s razliitih strana!
01 Uvod 51
@a strojarsku tehnologiju osobito su korisni alati SolidUorksa za izradu kalupa za lijevanje
dijelova, dimenzioniranje ravnih limova (pripremaka) potrebnih za izradu dijelova plastinom
deformacijom (pri savijanju limova dolazi i do promjena dimenzija uslijed lokalnih de#ormacija), te izradu
sklopova zavarivanjem!
&ogunosti se znaajno proiruju dodacima
(a) Q*S&*SUorks (analiza naprezanja, temperatura, >, optimizacija),
(b) Q*S&*S$loUorks (dinamika #luida),
(c) Q*S&*S&otion (simulacija gibanja)!
S dodatkom Q*S&*SUorks dobiva se moan alat za E= konstruiranje dijelova sloenih
oblika, s grafikim prikazima numerikim metodama izraunatih vrijednosti naprezanja u
dijelovima!

1.4.4 +rezenta#ija
:S +o8er+oint
*oFer*oint je danas najee koriteni program za izradu prezentacija!
4ako se ui i ve nakon dan/dva uenja mogu se izra#ivati prezentacije koje u velikoj
mjeri pomau u usmenom izlaganju i ine ga zanimljivijim! &e#utim, treba imati na umu da
e i manje paljivi sluatelji paljivo pratiti par reenica na samom poetku izlaganja te s tim
reenicama treba pokuati pobuditi njihovo zanimanje!
"ri oblikovanju prezentacija s "oLer"ointom treba se pridravati preporuka
01 Uvod 53
+a poetku prezentacije prikazati njen sadraj!
Sadraj svakog slajda treba biti uskla#en s vremenom koje e mu se posveti
o (lementarni slajdovi namijenjeni su kontinuiranim izlaganjima sadraja i na
svakom slajdu se zadrava oko jednog minuta!
+avodi se oko pet natuknica na slajdu, s naglaenim kljunim rijeima!
<ie natuknica, osobito cijelih reenica navodi sluatelje na itanje!
;zbjegavaju se animacije kojima se odvlai pozornost sluatelja! Fto je
slajd jednostavniji sluatelji e se vie koncentrirati na usmeno izlaganje!
o "loeni slajdovi namijenjeni su diskusijama sa sluateljima i na svakom se
slajdu zadrava oko pet minuta!
Slajdom se obuhvaa cjelina s definicijama, formulama i1ili dijagrame!
;zbjegava se pisanje objanjenja te skakanje sa slajda na slajd jer se time
ometa praenje usmenog izlaganja!
*dmah se izloi strukturu slajda i s dvije tri reenice objasne sadraji!
"otom se otvara diskusija fokusirajui se na sadraje slajda!
2ontovi ( koriste se uobiajeni, 5rial i 3imes +eL %oman fontovi u veliinama
14 do 72! @bog oteanog itanja treba izbjegavati pisanje rijei s <'4;);&
S4*<;&5 i dimenzije slova manje od 12!
*ozadina treba biti jednostavna i ne treba ju mijenjati tijekom prezentacije kako
se ne bi odvlaila pozornost sluatelja! %azliite se pozadine mogu koristiti za prvi
slajd sa sadrajem prezentacije i zadnji slajd sa zakljukom! ,oja pozadine treba
to manje umarati oi i biti u kontrastu s bojom fontova kako bi se tekst lake
itao! "rikladne boje koristiti za naglaavanje ali izbjegavati arene slajdove!
'raika ( treba koristiti skice, crtee, slike i dijagrame koje pomau u shvaanju
detalja izlaganja! <ee tablice treba izbjegavati jer samo odvlae pozornost
sluatelja! "revie detalja odvlai pozornost sluatelja!
Skice i crtei ne smiju biti komplicirani i moraju sadrati legendu! 5ko
su sluatelji prethodno dobro informirani o temi izlaganja treba koristiti
blok sheme, a ako nisu dobro informirani slikovite sheme!
Slike trebaju biti atraktivne, ali fokusirane na detalj izlaganja koji se eli
naglasiti!
=ijagramima se semikvantitativno opisuju stanja i procesi a moraju
sadrati oznake osi i legendu!
<rijednosti veliina moraju sadrati oznaku veliine, znak jednakosti,
brojanu vrijednost i jedinicu!
1akljuak ( treba naglasiti odakle se polo, to je tijekom prezentacije obra#eno i
to slijedi u slijedeoj prezentaciji! ;mati na umu da i manje paljivi sluatelji
zapamte par reenica nakon to im se stavi do znanja da je to zakljuak i kraj
prezentacije!
1.4.( Internet
Internet je skupina mrea kompjutora na koju se osobni kompjutori u pravilu povezuju
telefonskom linijom! "reko interneta se uspostavlja uinkovita komunikacija mnogobrojnih
kompjutora raspore#enih po cijelom svijetu, te brzo dolazi do brojnih korisnih informacija!
>lobalna mrea koja obuhvaa milijune manjih ili veih raunala (ogroman broj razliitih,
velikim dijelom i besplatnih, baza podataka i programa) i njihovih korisnika!
Svaki element ;nterneta ima svoj 2%4 ((ni#orm )esource Rocator 5 jedinstveni lokator resursa)
preko koga mu se pristupa (ako je element 4nternetaB (a) aktivan i (b) pristup slobodan)!
2 pretra+ama interneta treba biti racionalan! 3ijekom obavezne faze pripreme dobro
razmisliti o cilju pretrage i razini potrebnih informacija
(a) osnove ,
(b) za uenje,
(c) struni ili
(d) znanstveni,
te paljivo odrediti kljune rijei! ,ez promiljene pretrage ubrzo se dolazi do neure#ene hrpe
podataka i informacija za iji je samo pregled i ure#ivanje potrebno utroiti sate rada!
5dresa je predmeta 'lementi strojeva 8
"ttpI//TTTMJJ#iMuni#iM"#/~1'$ni7i#/ (stranica je u #azi izrade)
;nformacije se razmjenjuju preko ;nterneta
01 Uvod 55
&"ter"et stra"i$e
"reko hrvatskog Qentra za online baze podataka namijenjenih istraivakim i akademskim
zajednicama moe se pristupiti brojnim zanimljivim bazama podataka! ;nternet adresa centra
je http11LLL!online/baze!hr1baze!
)orisne se informacije za rad na elementima strojeva mogu nai u bazama podataka
"ttpI//TTTMT*TM"# (proizvodi 5 Srvatska)
"ttpI//TTTM2u#$p092sM=$7 (proizvodi 5 'uropa)
"ttpI// TTT Min&ust#i0*p#$&u=tsJin&2# M=$7 (proizvodi 5 4ndija)
"ttpI//TTTMk2**;s20#="M=$7 (proizvodi 5 'ngleska)
"ttpI//TTTM1stin&ust#i0*&i#2=t$#;M=$7 (poduzetnitvo)
"ttpI//TTTM-#&?k*22M&k (proizvodi :anska)
"ttpI//7J9M0si02pM=$7 (Gzija 5 proizvodi)
"ttpI//TTTM"p=2u#$p2M=$7 (proizvodi 5 Nrancuska)
"ttpI//TTTM9*$-0*sp2=M=$7 (proizvodi 5 +G:)
"ttpI//TTTM77s$n*in2M=$7 (proizvodnja 5 (+G)
"ttpI//TTTM727sn2tM$#9 (mikro-elektromehaniki sustavi 5 (+G)
"ttpI//TTTM$*;7pi=?=$nt#$*sM=$7 (automatika 5 (+G)
"ttpI//TTTM"1nM"# (norme 5 Srvatska)
"ttpI//TTTM&inM&2 (norme 5 Cjemaka)
"ttpI//TTTMis$M$#9 (norme 5 svijet)
"ttpI//TTTM-si9#$upM=$7 (norme 5 'ngleska)
"ttpI//TTTM0nsiM$#9/ (norme 5 (+G)
"ttpI//TTTM0st7M$#9 (materijali, norme 5 (+G)
"ttpI//TTTMku-Mit/&i#/117683 (norme 5 svijet)
"ttpI//TTTM70tT2-M=$7 (baza podataka 5 materijali)
"ttpI//TTTMT2-2*272ntsM=$7 (baza podataka 5 kemijski elementi)
"ttpI//9i90p2&i0M=$7 (knjige 5 svijet)
"ttpI//TTTMn0pM2&u (knjige 5 (+G)
"ttpI//TTTM22'*M0=Muk (baza podataka 5 'ngleska)
"ttpI//TTTMt7sM$#9 (materijali 5 (+G)
"ttpI//2nMTikip2&i0M$#9 (baza podataka 5 enciklopedija)
"ttpI//$*&Miup0=M$#9 (baza podataka 5 svijet)
"ttpI//TTTMnistM9$' (baza podataka 5 (+G)
"ttpI//TTTMnskM"# (sveuilina knjinica 5 Srvatska)
Eektro"ska po6ta
'lektronska pota je namijenjena off line razmjena tekstualnih poruka (3 #ajlovi) ( uz
koritenje pogodnog programa (npr" *utlook 'Ppress)!
"oslovnu e/potu treba paljivo pripremiti, s engleskom kraticom KGLK
Lho (tko) ( tko je primalac 7uzeti u obzirB odnos s primaocem, njegovu in#ormiranost,
eventualne predrasude, to bi ga potaklo da odgovori na e-potu, eventualno s njim
steena iskustva u razmjeni e-pote8,
Lhat (to) ( cilj upuene poruke 7razmjena in#ormacija ili dogovor8,
Lhen (kada) ( rok u kome je neophodno razmijeniti informacije ili predloeni termin
sastanka,
Lhere (gdje) ( adresa mjesta na kome se predlae sastanak,
LhX (zato) ( koje su pogodnosti1posljedice razmjene informacija ili sastanka za
poiljaoca i primaoca!
"oslovni e/mail treba sadrati
Subject obavezni kratak opis biti poruke (vidi se u 4nboP-u)
"ozdrav potovani T titula T prezime ili zdravo T ime ili ime (odnos s primaocem)
3ekst
saet, jasan, interesantan tekst (osobito su vane prve tri reenice)
u slijedu od najvanije k najmanje vanoj informaciji
jednostavne rijei, kratke reenice i pasusi6 jedna stranica
@akljuak eljena akcija T rok ili ljubazan zakljuak ili zahvala
"otpis
titula T ime i prezime T radno mjesto T tvrtka T potanska adresa T broj
telefona1mobitela1faksa T e/mail adresa T adresa Ueb stranice
"oslovni e/mail ne treba sadrati
znakove emocija LB) E J, B( E LM i kratica (R*R 5 smijem se glasno)
uvredljive i sva#alake izraze, naprotiv, poeljna je duhovitost (oprezno)
tekst pisan velikim slovima (tumai se kao vikanje a i teko se ita)
pitanja na koja nije mogue dati saet odgovor
priloene velike fajlove, ali treba u tekstu napisati to se prilae
5dresa je profesora 'lemenata strojeva 8 1'$ni7i#Mk$*u7-iUV#iMt?=$7M"#!
3avrja"je
;nternet stranice za avrljanje (en" chat) namijenjene su on line razmjeni podataka (glas, tekst,
slika, #ajlovi) ( uz koritenje pogodnog programa (npr" +kFpe )!
Use"et *rupe
2senet ((+'er C'0;ork 5 mrea korisnika) predstavlja sustav servera namijenjenih razmjeni
poruka! =o brojnih grupa, na kojima se raspravlja o razliitim temama (postavljanje pitanja i
davanje odgovora), moe se doi preko polazne adrese "ttpI//9#$upsM9$$9*2M=$7/! S te se adrese, na
primjer, preko linkova ,roLse all group categories !!! (otvara se mogu$nost pristupa nekoj od preko
1 grupa) Science and 3echnologX otvara strana s grupama iz oblasti znanost i
tehnologija, sistematiziranim u tablicu po temama, geografskim podrujima, jezicima,
aktivnosti i broju lanova! ;spod tablice se nalazi popis linkova s kratkim opisima tema te
podacima o oblasti, jeziku, aktivnosti i broju lanova ! ;znad tablice se nalazi prozor za
pretragu (+earch #or a group)!
"rva je grupa u popisu
01 Uvod 57
s=iM70t" (link grupe)
M0t"270ti=0* &is=ussi$ns 0n& pu#suitsM
L0t29$#;I S=i2n=2 0n& T2="n$*$9; > M0t", (0n9u092I !n9*is"
5i9" 0=ti'it;, 6508 su-s=#i-2#s, Us2n2t
5ktiviranjem ovog linka se otvara grupa s preko 8G0 000 postavljenih problema! =alje je
mogue po kljunim rijeima pretraiti ovu grupu (+earch this group) ili potraiti druge grupe
(+earch groups)! +a primjer, pretraga ove grupe s Kcubic splineK (kubini splajn 5 dvije rijei zajedno)
rezultira s mogunosti ukljuivanja u raspravu o preko C0 postavljenih problema u kojima se
spominje kubini splajn! "retraga ove grupe s KZuantitative methodsK (kvantitativne metode)
rezultira sa samo desetak postavljenih problema, ali pretraga po drugim grupama rezultira s
preko - -00 postavljenih problema!
5ko se problem jasno formulira na odgovarajuoj 2senet grupi, velika je vjerojatnost da se
za dan/dva (osobito brzim odgovorima se ne treba nadati) na#e netko tko zna rjeenje i ima vremena
opisati ga! 2 raspravi o postavljenim problemima u pravilu sudjeluju uesnici koji se
uzajamno ne poznaju ( oni iznose i brane svoja stajalita te pobijaju suprotna! &e#utim, kako
je 2senet vrlo slabo nadzirana mrea (sve je na 4nternetu ipak pod manjom ili ve$om kontrolom), u
raspravama se mogu oekivati i grube uvrede!
5drese zanimljivih internet stranica date su u daljem tekstu uz pojedine vrste elemenata!
5oda$i
9iteratura
8!8 Strojarski sustavi i elementi strojeva
,enhabib900E1Qh9QhG, Qhilds900.18HGE,E99EH., Qross8CC-, Qross900G, Qross900H, >rote900C,
>rote900-1I,;,),4,&,+,",[,%,3,2,<, Iaberhauer9088, ?elaska900G, )\nig900J, )reith900G,
)utz9900G, )utz.900G, )utz8CCJ, "andi900J, "odhorskX8CHE/8CC-, Smith9000,
8!8!8 Strojarski sustavi
UhitneX900.,
8!8!9 Strojevi i energije
8!8!E Sistemska analiza
8!8!. ;zvedba strojarskih sustava
4aLson900G, SobeX900H, SobeX900C, 3rzesnioLski9080,
8!8!G 'lementi strojeva
8!9 "roizvodnja elemenata strojeva
,enhabib900E, Qzichos900J14,&,+, >rote900C, >rote900-1S, )alLeit900H, )raut8CJJ, )utzE900G,
)utz8CCJ, 4otter900H,
8!9!8 "roizvodni pothvat
,erman900C, *berg900J, *berg900.,
8!9!9 )onstruiranje elemenata
5shbX9009, 5shbX900-19C.H, 5shbX900G19EEJ, ,\ge1900-, ,\ge19088, ,raess900-,
,udXnas900J18EEH, ,udXnas90881E9C, Qzichos900J1),[, 'hrlenspiel9088, >legg8C-9, >rote900C,
>rote900-1$, Iaberhauer900C, Iering900.1.89..G, )reith900G, )]nne900J, )utz8900G, )utz8CCJ,
4aLson900G, 4indemann900-, &ott900., +iemann900G, +orton8CCC, +orton900H, *^Sullivan9009,
"ahl900-, "ahl8CJJ, "onn900J, ShigleX8CCH, ShigleX8CCH, Smith9000, Steinhilper900J, 2llman9080,
8!9!E ;zrada elemenata
Qarvill900E18JE99J, $ritz900J, +agXszalanczX900H,
8!9!. )oritenje elemenata
&anzini,%%;, 9obleG,%%., *almer,%%/, "mith,%-, "mith,%%., "mith,%%3,
8!E "odloge iz fizike i matematike
,\ge1900-, ,\ge19088, Qzichos900J15,,,',$,>, >rote900C, )raut8CJJ,
8!E!8 $izika
5lfirevic8CCH180H89E,EHC.JE, 5vallone900H18JG9-E, ,enenson900H, ,\ge1900J, ,roLne18CCJ,
Iarten1900C, Iering1900-, Isu1900., SerLaX1900., Uoan19000, >rote900-1=, )olumbi9080,
4evi900C, &arghitu9008, Singh900-, Smith9000,
8!E!9 &ehanika
5lfirevic8CCH18C-EHC, 5vallone900H180H8J., ,assin8C-C18E8.J, ,erger1900G, .R,\ge9088,
=ankert9088, >rote900-1,, Iauger900J, Iibbeler900., &ack900H, &arghitu9008, *berg900J,
*berg900., %akovi8CHG, Schier9088, Singh900-, Smith9000, 3imings900G,
8!E!E &atematika
5lfirevic8CCH18080H, 5vallone900H18C80G, >rote900-15, )reith900G, 4evi900C, 4idskX8C-E,
&arghitu9008, +orton900H1C9HCGC, *berg900J, *berg900., "olXanin900H, Schier9088,
Shakarchi8CC-, ShigleX8CCH, Smith9000, 3imings900G, 3imings9000, 3urtur900H,
8!E!. %jeavanje zadataka
8!. )oritenje raunala
ShigleX8CCH, Smith9000, 3imings900G,
01 Uvod 59
8!.!8 Iardver
5lfirevic8CCH18.G8H8,
8!.!9 Softver
5lfirevic8CCH18H88HG, Qzichos900J1?, $oster900H, )olumbi900G, +ahrstedt900G, "roti9009,
&5345, ( 5ttaLaX1900C, Qhapra1900H, =avis19088, >ekeler1900H, >ilat1900., Iahn1900-,
Iigham1900G, Iunt1900H, )night18CCC, 4Xshevski1900E, &archand1900E, HR&athUorks19008,
&c&ahon19008, &oore1900J, "ietruszka1900H
Qorel=%5U ( ,outon1900J, ,outon19088, Qorel1900H
5utoQ5= ( 5mbrosius1900J, $inkelstein1900E, $inkelstein1900H, $reX1900E, &c$arlane1900.,
&iddlebrook1900G
SolidUorks ( 4ombard1900-, "lanchard1900G, "lanchard19008, .RSolidUorks1900H,
Qhang900J,
8!.!E ;nternet
=odaci
&ott900.1C.J,
4iteratura
Iaberhauer90881HECH.E,
Internet
1'"ake
Qarvill900E19CCE00, Iaberhauer90881HE-, ShigleX8CCH15!9,
E ( povrina, 77
2

!L ( vanjski1unutarnji promjer, 77
- ( sila, N
m ( masa, k9
1LKLJ ( duljina1irina1visina, 77
& ( tlak, N/77
2

t ( vrijeme, s
A ( apsolutna temperatura, K
) ( volumen, 7
3

v ( brzina, 7/s
2 ( rad, <
( temperatura, DL
( koeficijent gubitaka energije, 1 6 dinamika viskoznost, P0Ws
( gustoa, k9/&7
3
W elektrina otpornost, XW=7
01 Uvod 61
0je+"ik
Qarvill900E1E99E.0,
hrvatski engleski njemaki
strojarstvo mechanical engineering &aschinenbau
sustav sXstem SXstem
stroj machine &aschine
element stroja machine element &aschinenelement
matematika mathematics &athematik
fizika phXsics "hXsik
razmak distance 5bstand
put LaX Ueg
vrijeme time @eit
masa mass &asse
sila force )raft
povrina area $l_che
tlak pressure =ruck
energija energX 'nergie
rad Lork 5rbeit
Podo*e
Iejno rjeIenje elemenata
;dejno rjeenje treba sadrati
8! definiciju elementa ( naziv, namjena, cilj, zadaci6
9! opis geometrije dijelova ( skica s osnovnim priblinim dimenzijama6
E! strukturu elementa ( popis dijelova1podruja s odre#enim funkcijama6
.! materijal ( osnovni1prilagodbe6
G! tehnologija izrade dijelova ( popis tehnolokih postupaka6
H! primjena elementa ( montaa, sigurnost, odravanje, popravci, odlaganje!
Qross O900G, str! 9HP
$rom studies of a number of engineering designers, of varXing degrees of eRperience and
Lith varXing eRposures to education in sXstematic design processes, $ricke (8CCH) found that
designers folloLing a ^fleRible/methodical procedure^ tended to produce good solutions! 3hese
designers Lorked reasonablX efficientlX and folloLed a fairlX logical procedure, Lhether or
not theX had been educated in a sXstematic approach! ;n comparison, designers either Lith a
too/rigid adherence to a sXstematic procedure (behaving ^unreasonablX^ methodicallX), or Lith
verX unsXstematic approaches, produced mediocre or poor design solutions! Successful
designers (ones producing better ZualitX solutions) tended to be those Lho
clarified reZuirements, bX asking sets of related Zuestions Lhich focused on the
problem structure
activelX searched for information, and criticallX checked given reZuirements
summarised information on the problem formulation into reZuirements and
partiallX prioritised them
did not suppress first solution ideas6 theX held on to them, but returned to
clarifXing the problem rather than pursuing initial
solution concepts in depth
detached themselves during conceptual design stages from fiRation on earlX
solution concepts
produced variants but limited the production and kept an overvieL bX
periodicallX assessing and evaluating in order to reduce the number of possible variants!
3he keX to successful design therefore seems to be the effective management of the dual
eRploration of both the ^problem space^ and the ^solution space^!
Qross O900G, str! E0P
3he process begins Lith an initial statement of a need, and the first design activitX is
analXsis of the problem! $rench suggests that the analXsis of the problem is a small but
01 Uvod 63
important part of the overall process! 3he output is a statement of the problem, and this can
have three elements
a statement o# the design problem proper
limitations placed upon the solution, e"g" codes o# practice, statutorF reTuirements, customersQ
standards, date o# completion, etc"
the criterion o# ePcellence to be ;orked to"

:EA1EK
2 okvirima prvog zadatka, koji se radi po grupama kod kue, treba u &5345,/u napisati
tri programa (#ormatB O"m) za rjeavanje (izraunavanje) tipinih zadataka iz matematike, fizike i
vrstoe! 3ekst zadatka i rjeenja treba napisati u Uord/u (#ormule s &ath0Fpe-om), a skice
nacrtati s Qorel=%5U/om te ih potom unijeti u tekst Uorda! "ri izraunavanjima se tekst
programa iz Uord/a kopira u &atlab u kome s program izvrava (tipka )!
S radom u &5345,/u moe se poeti kikom na
klikom na &5345, Ielp ( otvara se mogunost pristupa detaljnim
uputama za koritenje &5345,/a s brojnim primjerim6
klikom na =emos ( otvara se mogunost pristupa sustavno ure#enim
brojnim primjerima6
upisivanjem naredbi iza prompta na jednostavan se nain obavljaju
izraunavanja!
2z svaki je primjer, pored rjeenja, dat ispis programa to omoguava eksperimentiranje sa
zamjenom originalnih podataka ili dijelova programa!
<arijablama se dodjeljuju vrijednosti znakom 7, nakon ega se ona koristi i1ili ispisuje!
>> Promjer = 10;
>> promjer
??? Undefined function or variable 'promjer'.
>> Promjer
Promjer =
10
01 Uvod 65
5ritmetiki su operatori
zbrajanje T 4 + 2 = 4 F 2 = 6
oduzimanje ( 4 2 = 4 > 2 = 2
mnoenje ` 4*2 = 42 = .
dijeljenje 1 4/2 = 4/2 = 2
potencija a 4^2 = 4
2
= 16
>> 634 !"" 4"
an# =
11$%
>> 134!" & 64!%
an# =
6$$4
>> 4!3"0'!%4
an# =
((.60"(
>> 1.%)".4
an# =
4.0$%%
%edoslijed je izvravanja operacija
8! zagrade ( od unutarnje k vanjskoj,
9! potencije,
E! mnoenje i dijeljenje,
.! zbrajanje i oduzimanje
%ezultat se ne ispisuje u sljedeem redu ako se na kraju reda unese znak ;!
)omandni prozor se brie s clc (iza prompta II upisuje se naredba clc te izvrava s tipkom )!
Ha s &rogramima "ormata M.m
?edan je od naina pisanja1izvravanja &5345, programa
8! napisati program u 'ditoru &5345,/a (otvara se u &G0RG%-u s Nile Ce; &-
Nile)6 alternativa je pisanje programa u tekst procesuru (npr" 8ord-u ili &+ Cotepadu),
9! spremiti program (+ave Gs) u formatu 4me/rograma"m (ekstenzija m umjesto
tPt),
E! u padajuim menijima &5345,/a odabrati opciju Nile, *pen""",
.! u otvorenom prozoru nai i otvoriti program 4me/rograma"m,
G! u otvorenom prozoru &5345,/a ('ditor) u padajuim menijima odabrati
opciju :ebug )un!
%ezultat izvrenja programa je ispisan u komandnom prozoru &5345,/a!
"o potrebi, u otvorenom prozoru 'ditora &5345,/a program se moe promijeniti, nakon
ega se u padajuim menijima 'ditora &5345,/a bira opcija :ebug +ave and )un! )ako
e izvorni program (4me/rograma"m) pri tom biti izmijenjen, a ako je to potrebno, prethodno ga
treba kopirati i dodijelitimu drugo 4me/rograma1"m!
"rogram ne izvrava redove ako zapoinju znakom % (komentari 5 vani detalji o programu)!
*& %1.%1 +apisati semiprograma za izraunavanje povrine krunice!
Rje!enje:
"ovrina krunice (E% mm
2
)
2
4
!
E
"rogram u 'ditoru &5345,/a (/ovrsinaUruznice1"m)
clc
'*****+,-./U0.1.023 P41-5+03 6-U,0+/3*****'
7 = ( 8 mm
. = 7)"*9pi:'4 8 mm)"
"ri izvrenju, u komandnom prozoru &5345,/a ispisuje se
an# =
*****+,-./U0.1.023 P41-5+03 6-U,0+/3*****
7 =
(
. =
3%.4%4!
2 radu s &5345,/om su esti problemi sa znakovima (npr" V nije isto to i Q)! %jeava se
nalaenjem odgovarajueg znaka u U*%=/u i kopiranjem (H9trlI3c) u tekst editor (H9trlI3v)!
*& %1.%, +acrtati funkcije trigonometrijske funkcije sin R i cos R!
Rje!enje:
"rekopirati tekst programa (H9trlI3c) iz literature 5ttaLaX (900C), GC! str! u Cotpad tekst
editor (H9trlI3v) te program izvriti u &5345,/u!
; = 0< "*pi'40< "*pi;
= = #in9;:;
plot9;>=>'ro':
?old on
= = co#9;:;
plot9;>=>'b':
le@end9'#in'> 'co#':
title9'#in and co# on one @rap?':
%ezultat je grafik
01 Uvod 67

0a'"o
'lasi"ika#ije elemenata (1"2"2)
Qhilds L(2=), str" 17M opisuje viekriterijalnu klasifikaciju elemenata strojeva
)otodFnamic pumps helical helical nuts and lock deep groove multiple serration lip ring &ass Revers and compressors bevel lea# nuts
cFlindrical roller sprag bush Norce 0ools #ans ;orm %elleville grub scre;s needle roller roller labFrinth 0orTue cutters propellers
con#ormal rubber studs taper roller disk brush /o;er shears turbines %elts spiral scre;s angular contact drum #erro#luidic /ressure drills
4nternal combustion #lat garter 8ashers sel# aligning cone rim seals pitot tubes #ormers engines vee Nluid accumulator Cails thrust
magnetic * rings static tappings 2rips rotarF ;edge 2as spring /ins recirculating ball sFnchromesh packings manometers 2uides
reciprocating round )eservoir 9Flindrical +liding bearings )atchet and pa;l piston rings piezoelectric Nollo;ers %oilers and combustors
sFnchronous /ressure vessel taper plain rubbing 2eneva &echanisms +tatic seals +ound Sousings 'lectric motors 9hains +olid mass spring
hFdrodFnamic Kalves gaskets Nlo; #rames Glternators and generators roller 9hemical )ivets hFdrostatic Ratches * rings laser doppler
casings +olenoids lea# 9harge 0olerance rings hFdrodFnamic 0riggers gaskets hot ;ire enclosures /neumatic and hFdraulic conveFor
0orsion bar 'Ppanding bolts slide;aF %imetallic strips sealants ultrasonic +praFers actuators silent UeFs 8heels and rollers Revel +hutters
%rakes 9ables and ropes Nlat, round %rushes SumiditF Sooks disk 9ouplings pro#iled 0emperature /ulleFs drum and band rigid gib head
thermocouples Sandles /umps #lePible 8oodru## resistance )ollers and )ockets universal +plines thermometers drums Seat ePchangers
9ranks 9irclips pFrometers 9entri#uges 2uns 9ams +nap rings Seat #luP Nilters :ampers and shock /o;er scre;s 9lamps thermopile
absorbers and threads )etaining rings 2ardon gauges Nuel cells Revers and linkages +houlders +train and stress /ipes, hoses and +pacers
0ime ducts 2rooves 9hemical %all scre;s Nits composition clearance transition inter#erence Gdhesives 8elds
"retvaranje energije "rijenos energije Skladitenje energije
*dbojnici i amortizeri
)lipe crpke i kompresori
)onice sa
diskom
bubnjem
trakom
3urbostrojevi
plinski turbinski strojevi
centrifugalne crpke1kompresori
puhala
@upanici
elnici
cilindrini s kosim zubima
konusni
puni
hipoidni
%emeni
plosnati
ve
klinasti
@amanjak
*pruge
zavojne
lisnate
tanjuraste
gumene
spiralne
vrpane
5kumulator s fluidom
"linske opruge
01 Uvod 69
propeleri
turbine
4oita i kotlovi
&otori S2;
s pravocrtnim gibanjem klipa
rotacijski
5ktuatori
elektromagnetni
pneumatski i hidraulini
'lektrini motori
>eneratori elektrine struje
istosmjerne
izmjenine
%akete
<atrena oruja
>orive elije
okrugli
sinkroni
4anci
s tuljcima
lisnati
transportni
zupasti
)ablovi i uad
Spojke
krute
elastine
zglobne
)oljenasto vratilo
,rjegasto vratila
<ijani prijenosnici
"oluge i zglobni prijenosnici
Qijevi, crijeva, kanali
)uglino/vijani prijenosnici
3oplinski izmjenjivai
Spremnici
3lane posude
)emijski spremnici
'lektrini spremnici
3orzijska ipka
Spajanje Smanjenje trenja "romjene
Spojevi sa zavojnicom
vijci
"odloke
Savli
@atici
@akovice
3olerancijski prsteni
'kspanzijski vijci
)linovi
)otljajni leajevi Spojke
sTuare ja;
,rtvljenje Senzori &ehanizmi
=inamike brtve
mechanical #ace
>ibanja
=imenzija
Farke s osovinicama
Rinkages
Provjera '"a"ja
)od prezentacija i raunskih zadataka ocjenjuje se zanimljivost, sadraj, obim, razina i estetika!
+rezenta#ija
o+vaki student u grupi priprema prezentaciju uz koritenje programaB /o;er/oint, 9orel:ra; i
/hotoshop?
Izra.unavanja
o)aunske zadatke rade timovi od po < studenta (2 ili =)?
o0ekst se pie u 8ord-u s #ormulama pisanim uz koritenje &ath0Fpe-a?
o9rtei se izrauju u 9orel:ra; i.ili Guto9G:-u i.ili +olid8orks-u?
oDadacima se prilau &G0RG% semi-programi (#ormat O"m)?
8! @adatak ( %1 Uvod (, bodova)
(a) ;zraditi prezentaciju odabrane teme iz 2voda (2 bodova)6
(b) ;zraditi blok shemu odabranog sustava s legendom (1 bodova)6
(c) ;zraditi skicu sa specifikacijom elementa (1 bodova)6
(d) 2 &5345,/u napisati tri semiprograma za rjeavanje (izraunavanje)
tipinih zadataka iz
matematike (1 bodova),
fizike (, bodova) i
mehanike (, bodova)!
*,5<'@+*
svaki student po jednu prezentacju (a),
svaka grupa jedan zadatak po izboru (b) ili (c),
svaka grupa po jedan zadatak (d)!
01 Uvod 71
1. 1adatak H 7a8 "rezentacija (90 bodova)
;zraditi prezentaciju odabrane teme iz 2voda!
+apomena +aslov teme moe biti jednak ili ui od sljedeih naslova tema
Aeme (prijedlozi naslova za prezentacije)
8! Strojarstvo i strojarski sustavi
9! Strojevi i energije
E! Sistemska analiza i blok sheme
.! ;zvedba strojarskih sustava
G! =efinicija i klasifikacija elemenata strojeva
H! @ahtjevi, skice i specifikacije elemenata
-! )onstruiranje
J! ;zrada elemenata
C! <ijek trajanja elemenata
80! "atentiranje
88! $izika i fizike veliine
89! +eLtonovi zakoni i mehanika ravnotea
8E! &ehanika energija, rad i snaga
8.! )orisnost i uinkovitost
8G! &atematika i brojani iznosi
8H! 3rokut i trigonometrija u ravnini
8-! =imenzijska analiza
8J! ;nfinitezimalni raun
8C! %jeavanje zadataka
90! *snove koritenja raunala
98! ;zraunavanje i crtanje
99! %aunalno podrano oblikovanje
9E! "rezentacije
9.! ;nternet
1. 1adatak H 7b8 ,lok shema sustava s legendom (8G bodova)
;zraditi blok shemu odabranog sustava s legendom!
/rimjeriB
/utniko motorno vozilo
'tano grijanje toplom vodom
/erilica rublja
*znake
SPK ( Sustav kome Pripada aktualna Komponenta
AKS ( Aktualna Komponenta Sustava
N ( broj znaajnih komponenti
put ( procesni ulazni tok (1 i)
pit ( procesni izlazni tok (1 j)
sut ( servisni ulazni tok (1 k)
sit ( servisni izlazni tok (1 l)
01 Uvod 73
1. 1adatak H 7#8 Skica i specifikacija elementa (8G bodova)
;zraditi skicu sa specifikacijom elementa!
/rimjeriB
metalna traka za brtvljenje prozora.vrata
mehanizam za podizanje kreveta
vanjski sigurnosni ventil perilice
1. 1adatak H 7d8 &5345, semiprogrami (90 bodova)
+apisati tri semiprograma za rjeavanje tipinih zadataka iz
matematike (80 bodova),
fizike (G bodova) i
mehanike (G bodova)!
Jedinica E 1.1?
Nr1 E 1!?
Nr2 E 2?
Gm E Gm1 3 Gm2?
01 Uvod 75
9iteratura
8! 5lfirevic ;!, Sikic @!, ,udin ;! ;nzinjerski prirucnik ;" 8 ( temelji inzenjerskih znanja6 Skolska knjiga, 8CCH!
9! 5mbrosius 4! 5utoQ5= 900J E= &odeling Uorkbook $or =ummies6 UileX 900J!
E! 5shbX &! $!, ?ohnson )! &aterials and =esign ( 3he 5rt and Science of &aterial Selection in "roduct
=esign6 ,utterLorth/Ieinemann, 9009!
.! 5shbX &! $!, Shercliff I!, Qebon =! &aterials ( 'ngineering, Science, "rocessing and =esign6
,utterLorth/Ieinemann, 900-!
G! 5shbX &! $! &aterials Selection in &echanical =esign, E
rd
'dition6 'lsevier ,utterLorth/Ieinemann, 900G!
H! 5ttaLaX S! &5345, ( 5 "ractical ;ntroduction to "rogramming and "roblem Solving6 ,utterLorth/
Ieinemann, 900C!
-! 5vallone '! 5!, ,aumeister 3! Sadegh 5! &arks^ Standard Iandbook for &echanical 'ngineers 88th
'dition6 &c>raL/Iill "rofessional 900H!
J! ,assin &!>!, ,rodskX S! &!, Uolkoff I! Statics and Strength of &aterials Erd 'dition6 &c=raL/Iill, 8C-C!
C! ,enenson U!, Iarris ?! U!, Stoecker I!, 4utz 4! Iandbook of "hXsics6 Springer, 900H!
80! ,enhabib ,! &anufacturing ( =esign, "roduction, 5utomation, and ;ntegration6 &arcel =ekker, 900E!
88! ,erger ?! )lausurentrainer 3echnische &echanik, 9! 5uflage6 <ieLegT3eubner, 900G!
89! ,erman =! ,! =o >ood =esign IoL =esigners Qan Qhange the Uorld6 +eL %ider, 900C!
8E! ,\ge 5!, 'ichler ?! "hXsik f]r technische ,erufe >rundlagen, <ersuche, 5ufgaben, 4\sungen, 88! 5uflage6
<ieLegT3eubner, 900J!
8.! ,\ge 5!, Schlemmer U! 5ufgabensammlung 3echnische &echanik, 90! 5uflage6 <ieLegT3eubner, 9088!
8G! ,\ge 5!, Schlemmer U! 4\sungen zur 5ufgabensammlung 3echnische &echanik, 8.! 5uflage6
<ieLegT3eubner, 9088!
8H! ,\ge 5! $ormeln und 3abellen zur 3echnischen &echanik, 99! 5uflage6 <ieLegT3eubner, 9088!
8-! ,\ge 5! Iandbuch &aschinenbau ( >rundlagen und 5nLendungen der &aschinenbau/3echnik, 90!
5uflage6 <ieLegT3eubner, 9088!
8J! ,\ge 5! 3echnische &echanik Statik ( =Xnamik ( $luidmechanik ( $estigkeitslehre, 9C! 5uflage6
<ieLegT3eubner, 9088!
8C! ,\ge 5! <ieLeg Iandbuch &aschinenbau ( >rundlagen und 5nLendungen der &aschinenbau/3echnik,
8J! 5uflage6 <ieLeg, 900-!
90! ,outon =! >! Qorel=raL b. ( 3he *fficial >uide6 &c>raL/Iill, 900J!
98! ,outon =! >! Qorel=raL bG ( 3he *fficial >uide6 &c>raL/Iill, 9088!
99! ,raess I!/I!, Seiffert 2! 5utomobildesign und 3echnik $ormgebung, $unktionalit_t, 3echnik6 <ieLeg c
Sohn, 900-!
9E! ,roLne &! '! Schaum^s *utline *f 3heorX and "roblems of "hXsics for 'ngineering and Science6
&c>raL/Iill, 8CCJ!
9.! ,udXnas %! >!, +isbett ?! )! ShigleX^s &echanical 'ngineering =esign, C
th
'dition6 &c>raL/Iill, 9088!
9G! ,udXnas %! >!, +isbett )! ?! ShigleXds &echanical 'ngineering =esign, J
th
'dition6 &c>raL/Iill, 900J!
9H! Qarvill ?! &echanical 'ngineer^s =ata Iandbook6 ,utterLorth/Ieinemann, 900E!
9-! Qhang )!/I! &otion Simulation and &echanism =esign Lith Q*S&*S&otion 900-6 Schroff
=evelopment Qorporation, 900J!
9J! Qhapra S! Q! 5pplied +umerical &ethods Lith &5345, for 'ngineers and Scientists, 9nd 'dition6
&c>raL/Iill, 900H!
9C! Qhilds "! &echanical =esign, 9
nd
'dition6 'lsevier ,utterLorth/Ieinemann, 900.!
E0! Qorel Qorel=%5U >raphics Suite bE ( ,enutzerhandbuch6 Qorel, 900H!
E8! Qross 5! Qoordinating =esign and 3echnologX 5cross the "rimarX School6 $almer, 8CCJ!
E9! Qross +! =esignerlXUaXs of )noLing6 Springer, 900H!
EE! Qross +! 'ngineering =esign &ethods ( Strategies for "roduct =esign, E
rd
'dition, ?ohn UileX c Sons,
900G!
E.! Qzichos I!, Iennecke &! I]tte ( =as ;ngenieurLissen EE! 5uflage6 Springer, 900J!
EG! =ankert ?!, =ankert I! Statik, $estigkeitslehre, )inematik 1 )inetik, H! 5uflage6 <ieLegT3eubner, 9088!
EH! =avis 3! 5! &5345, "rimer Jth 'dition6 Q%Q ( 3aXlor c $rancis >roup, 9088!
E-! 'hrlenspiel )!, )ieLert 5!, 4indemann 2! )osteng]nstig 'ntLickeln und )onstruieren )ostenmanagement
bei der integrierten "roduktentLicklung, H! 5uflage6 Springer, 900-!
EJ! $inkelstein '! 5utoQ5= 900. ,ible6 UileX, 900E!
EC! $inkelstein '! 5utoQ5= 900- and 5utoQ5= 43 900- ,ible6 UileX, 900H!
.0! $oster ?! 5fter 'ffects and "hotoshop ( 5nimation and "roduction 'ffects for =< and $ilm, 9nd 'dition6
UileX, 900H!
.8! $reX =! 5utoQ5= 900. and 5utoQ5= 43 900. ( +o 'Rperience %eZuired6 Se,'b, 900E!
.9! $ritz 5! I!, Schulze >! $ertigungstechnik6 J! 5uflage6 Springer, 900J!
.E! >ekeler '! U! &athematische &ethoden zur &echanik ( 'in Iandbuch mit &5345,/ 'Rperimenten6
Springer, 900H!
..! >ilat 5! &5345, ( 5n ;ntroduction Lith 5pplications6 ?ohn UileX c Sons, 900.!
.G! >legg >! 4! 3he Selection of =esign6 Qambridge 2niversitX, 8C-9!
.H! >rote )!/I!, 5ntonsson '! )! Springer Iandbook of &echanical 'ngineering6 Springer, 900C!
.-! >rote )!/I!, $eldhusen ?! =ubbel ( 3aschenbuch f]r den &aschinenbau, 99! 5uflage6 Springer, 900-!
.J! Iaberhauer I!, ,odenstein $! &aschinenelemente ( >estaltung ,erechnung 5nLendung, 8H! 5uflage6
Springer, 9088!
.C! Iaberhauer I!, ,odenstein $! &aschinenelemente ( >estaltung, ,erechnung, 5nLendung, 8G! 5uflage6
Springer, 900C!
G0! Iahn ,!, <alentine =! 3! 'ssential &5345, ( $or 'ngineers and Scientists, Erd 'dition6 ,utterLorth/
Ieinemann 1 'lsevier, 900-!
G8! Iarten 2! "hXsik ( 'inf]hrung f]r ;ngenieure und +aturLissenschaftler, .! 5uflage6 Springer 900C!
G9! Iauger U!, &annl <!, Uall U!, Uerner '! 5ufgaben zu 3echnische &echanik 8 / E ( Statik, 'lastostatik,
)inetik, H! 5uflage6 Springer, 900J!
GE! Iering '!, &artin %!, Stohrer &! "hXsik f]r ;ngenieure, 80! 5uflage6 Springer, 900-!
G.! Iering '!, Schr\der ,! Springer ;ngenieurtabellen6 Springer, 900.!
GG! Iibbeler %! Q! Statics and &echanics of &aterials S; 'dition6 "rentice Iall, 900.!
GH! Iigham =! ?!, Iigham +!?! &5345, >uide, 9nd 'dition6 SocietX for ;ndustrial and 5pplied &athematics,
900G!
G-! Isu 3!Q! $oundations of "hXsics6 Q"* Science, 900.!
GJ! Iunt ,! %!, 4ipsman %! 4!, %osenberg ?! &!, Qoombes )! %!, *sborn ?! '! , Stuck >! ?! 5 >uide to
&5345, ( $or ,eginners and 'Rperienced 2sers, 9nd 'dition6 Qambridge 2niversitX, 900H!
GC! ?elaska =! 'lementi strojeva ( skripta za studente ;ndustrijskog inenjerstva6 $akultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 900G!
H0! )alLeit 5!, "aul Q!, "eters S!, Uallbaum %! Iandbuch f]r 3echnisches "roduktdesign ( &aterial und
$ertigung 'ntscheidungsgrundlagen f]r =esigner und ;ngenieure6 Springer, 900H!
H8! )aram $!, )leismit Q! 2sing Qatia <G, 3homson 4eaming, prevedeno na srpski6 Svetlost, 900.!
H9! )ljajin &!, *pali &! ;nenjerska grafika6 Sveuilini udbenik6 Strojarski fakultet u Slavonskom ,rodu,
Sveuilite ?osipa ?urja StrossmaXera u *sijeku, 9080!
HE! )night 5! ,asic of &5345, and ,eXond6 Qhapman c Iall 1 Q%Q, 8CCC!
H.! )olumbi @!, )ozak =! $izika ( podloge za studij strojarstva6 Strojarski fakultet u Slavonskom ,rodu
Sveuilita ?osipa ?urja StrossmaXera u *sijeku, 9080! http11LLL!sfsb!hr1fzkolum1$izika1
HG! )olumbi @!, 3omac +! &aterijali ( podloge za diskusiju6 *dsijek za politehniku $ilozofskog fakulteta
Sveuilita u %ijeci, 900G! http11LLL!ffri!uniri!hr1fzvonimir1&aterijali
HH! )\nig I! &aschinen im ,aubetrieb ( >rundlagen und 5nLendung 9! 5uflage6 <ieLegT3eubner, 900J!
H-! )raut ,! Strojarski prirunik, C! izdanje6 3ehnika knjiga, 8CJJ!
HJ! )reith $!, >osLami =! e! 3he Q%Q Iandbook of &echanical 'ngineering, 9
nd
'dition6 Q%Q 900G!
01 Uvod 77
HC! )]nne ,! )\hler %\gnitz &aschinenteile <ol 8, 80! 5uflage6 <ieLeg T 3eubner, 900J!
-0! )utz &! &echanical 'ngineers^ Iandbook ( $our <olume Set, Erd 'dition ( <olume 8 &aterials and
&echanical =esign6 UileX, 900G!
-8! )utz &! &echanical 'ngineers^ Iandbook ( $our <olume Set, Erd 'dition ( <olume 9 ;nstrumentation,
SXstems, Qontrols, and &'&S6 UileX, 900G!
-9! )utz &! &echanical 'ngineers^ Iandbook ( $our <olume Set, Erd 'dition ( <olume E &anufacturing and
&anagement6 UileX, 900G!
-E! )utz &! &echanical 'ngineers^ Iandbook ( $our <olume Set, Erd 'dition ( <olume . 'nergX and "oLer6
UileX, 900G!
-.! )utz &! &echanical 'ngineers^ Iandbook, 9nd 'dition6 UileX, 8CCJ!
-G! 4aLson ,! IoL =esigners 3hink ( 3he =esign "rocess =emXstified, .th 'dition6 5rchitectural, 900G!
-H! 4eti =! 2 "raksi ( Q5= &ainskih elemenata i konstrukcija6 )ompjuter biblioteka, 900.!
--! 4evi &! 3he &athematical &echanic ( 2sing "hXsical %easoning to Solve "roblems6 "rinceton, 900C!
-J! 4idskX <!, *vsXannikov 4!, 3ulaikov 5!, Shabunin &! "roblems in 'lementarX &athematics6 &ir, 8C-E!
-C! 4indemann 2! &ethodische 'ntLicklung technischer "rodukte ( &ethoden fleRibel und situationsgerecht
anLenden, 9! 5uflage6 Springer, 900-!
J0! 4ombard &! SolidUorks 900- ,ible6 UileX 900-!
J8! 4otter ,!, Uiendahl I!/"! &ontage in der industriellen "roduktion ( 'in Iandbuch f]r die "raRis6 Springer,
900H!
J9! 4Xshevski S! '! 'ngineering and Scientific Qomputations 2sing &5345,6 ?ohn UileX c Sons, 900E!
JE! &ack U!, 4ugner "!, "l\chl &! 5ngeLandte &echanik ( 5ufgaben und 4\sungen aus Statik und
$estigkeitslehre6 Springer, 900H!
J.! &anzini %!, %egattieri 5!, "ham I!, $errari '! &aintenance for ;ndustrial SXstems6 Springer, 900C!
JG! &archand "!, Iolland 3! *! >raphics and >2;s Lith &5345,, Erd 'dition6 Qhapman c Iall 1 Q%Q,
900E!
JH! &arghitu =! ,! &echanical 'ngineer^s Iandbook6 5cademic "ress, 9008!
J-! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( >etting started Lith &5345, (
<ersion H6 &athUorks, 9008!
JJ! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( &5345, $unction %eference <olume
8 5/' ( <ersion H6 &athUorks, 9008!
JC! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( &5345, $unction %eference <olume
9 $/* ( <ersion H6 &athUorks, 9008!
C0! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( &5345, $unction %eference <olume
E "/@ ( <ersion H6 &athUorks, 9008!
C8! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( 2sing &5345, ( <ersion H6
&athUorks, 9008!
C9! &athUorks &5345, ( 3he 4anguage of 3echnical Qomputing ( 2sing &5345, >raphics ( <ersion H6
&athUorks, 9008!
CE! &c$arlane ,! ,eginning 5utoQ5= 900.6 'lsevier/+eLnes, 900.!
C.! &c&ahon =! &5345, =emXstified6 &c>raL/Iill, 900-!
CG! &iddlebrook &! 5utoQ5= 900G $or =ummies6 UileX, 900G!
CH! &obleX %! )! &aintenance $undamentals, 9nd 'dition6 ,utterLorth/Ieinemann, 900.!
C-! &oore I! &5345, for 'ngineers, 9nd 'dition6 "earson / "rentice Iall, 900J!
CJ! &ott %! 4! &achine 'lements in &echanical =esign, .
th
'dition6 "rentice Iall, 900.!
CC! +agXszalanczX S! 3aunton^s Qomplete ;llustrated >uide to ?igs c $iRtures6 3he 3aunton "ress, 900H!
800! +ahrstedt I! 5lgorithmen f]r ;ngenieure ( realisiert mit <isual ,asic ( 'ine anLendungsorientierte
'inf]hrung ( "roblemanalXse und 4\sungsLeg anhand konkreter ,eispiele6 <ieLeg c Sohn, 900G!
808! +iemann >!, Uinter I!,WI\hn ,!/%! &aschinenelemente ( ,and 8 ( )onstruktion und ,erechnung von
<erbindungen, 4agern, Uellen, .! 5uflage6 Springer, 900G!
809! +orton %! 4! =esign of &achinerX ( 5n ;ntroduction to the SXnthesis and 5nalXsis of &echanisms and
&achines, 9
nd
'dition6 UQ,1&c>raL/Iill, 8CCC!
80E! +orton %! 4! &achine =esign ( 5n ;ntegrated 5pproach, E
rd
'dition6 "rentice Iall, 900H!
80.! *berg '!, ?ones $! =!, Iorton I! 4!, %Xffel I! I! &achinerX^s Iandbook 9-
th
'dition6 ;ndustrial "ress,
900.!
80G! *berg '!, ?ones $! =!, Iorton I! 4!, %Xffel I! I! &achinerX^s Iandbook 9J
th
'dition6 ;ndustrial "ress,
900J!
80H! *nstott S! 'nhancing Q5= =raLings Lith "hotoshop6 Se,'b, 900G!
80-! *^Sullivan ,! Qonstraint/5ided Qonceptual =esign6 "rofessional 'ngineering, 9009!
80J! "ahl >!, ,eitz U!, $eldhusen ?!, >rote )!/I! )onstruktionslehre ( >rundlagen erfolgreicher
"roduktentLicklung &ethoden und 5nLendung, -! 5uflage6 Springer, 900-!
80C! "ahl >!, ,eitz U! 'ngineering =esign ( 5 SXstematic 5pproach6 =esign Qouncil 8CJJ!
880! "almer %! &aintenance "lanning and Scheduling Iandbook, 9nd 'dition6 &c>raL/Iill, 900G!
888! "andi ?!, "asanovi ,! 'lementi strojeva ( udbenik s =<=/om za 9! razred tehnikih kola u podruju
strojarstva i brodogradnje6 +eodidacta, 900J!
889! "ietruszka U! =! &5345, und Simulink in der ;ngenieurpraRis ( &odellbildung, ,erechnung und
Simulation, 9! 5uflage6 3eubne, 900H!
88E! "lanchard =! Q!, "lanchard &! "! =raLing and =etailing Lith SolidUorks 900G6 Schroff =evelopment
Qorporatio, 900G!
88.! "lanchard =! Q!, "lanchard &! "! 'ngineering =esign Lith SolidUorks 9008"lus ( 5 QompetencX "roject
,ased 5pproach 2tilizing E= Solid &odeling6 Schroff =evelopment Qorporatio, 9008!
88G! "odhorskX %! 3ehnika enciklopedija, sveske 88E6 4eksikografski zavod, 8CHE8CC-!
88H! "olXanin 5! =!, &anzhirov 5! <! Iandbook of &athematics for 'ngineers and Scientists6 Qhapman and
Iall1Q%Q, 900H!
88-! "onn ?!, 4indemann 2! )onzeptentLicklung und >estaltung technischer "rodukte *ptimierte "rodukte (
sXstematisch von 5nforderungen zu )onzepten6 Springer, 900J!
88J! "roti <!, $ilipovi %!, &arkovi &! 5utodesk &echanical =esktop H ( osnovni kurs ( srpski (en!
5utodesk &echanical =esktop H $undamentals QourseLare)6 Q'3, 9009!
88C! %akovi =! @birka zadataka iz &ehanike ;6 @avod za izdavanje udbenika, 8CHG!
890! Schier )! $inite 'lemente &odelle der Statik und $estigkeitslehre ( 808 5nLendungsf_lle zur
&odellbildung6 Springer 9088!
898! SerLaX %! 5!, ?eLett ?! U! "hXsics for Scientists and 'ngineers ( Lith "hXsics+*U and ;nfo3rac, Hth
'dition6 3homson ,rooks1Qole, 900.!
899! Shakarchi %! "roblems and Solutions for 2ndergraduate 5nalXsis6 Springer, 8CC-!
89E! ShigleX ?! '!, &ischke Q! %! Standard handbook of machine design, 9
nd
'dition6 &c>raL/Iill "rofessional,
8CCH!
89.! ShigleX ?! '!, &ischke Q! %! Standard handbook of machine design, E
rd
'dition6 &c>raL/Iill "rofessional,
900.!
89G! Singh 2! )!, =Livedi &! "roblems and Solutions in &echanical 'ngineering6 +eL 5ge ;nternational,
900-!
89H! Smith '! I! &echanical 'ngineer^s %eference ,ook 89th 'dition6 ,utterLorth/Ieinemann, 9000!
89-! Smith %!, IaLkins ,! 4ean &aintenance ( %educe Qosts, ;mprove [ualitX, and ;ncrease &arket Share6
,utterLorth/Ieinemann, 900.!
89J! Smith %!, &obleX %! )! ;ndustrial &achinerX %epair ( ,est &aintenance "ractices "ocket >uide6
,utterLorth/Ieinemann, 900E!
89C! Smith %!, &obleX %! )! %ules of 3humb for &aintenance and %eliabilitX 'ngineers6 ,utterLorth/
Ieinemann, 900-!
8E0! SobeX '! 5 $ield >uide to 5utomotive 3echnologX6 Qhicago %evieL, 900C!
8E8! SobeX '! 5 $ield >uide to Iousehold 3echnologX6 Qhicago %evieL, 900H!
8E9! SolidUorks ( SolidUorks 900H 3raining &anual ( Sheet &etal and Ueldments6 SolidUorks Qorporation,
900H!
8EE! SolidUorks ( SolidUorks 900H 3raining &anual ( SolidUorks 'ssentials ( =raLings6 SolidUorks
Qorporation, 900H!
01 Uvod 79
8E.! SolidUorks ( SolidUorks 900H 3raining &anual ( SolidUorks 'ssentials ( "arts and 5ssemblies6
SolidUorks Qorporation, 900H!
8EG! SolidUorks ( SolidUorks 900H 3raining &anual ( SolidUorks $ile &anagement6 SolidUorks Qorporation,
900H!
8EH! Steinhilper U!,WSauer ,! )onstruktionselemente des &aschinenbaus 8 ( >rundlagen der ,erechnung und
>estaltung von &aschinenelementen, -! 5uflage6 Springer, 900J!
8E-! 3imings %! &echanical 'ngineer^s "ocket ,ook, Erd 'dition6 +eLnes, 900G!
8EJ! 3imings %! +eLnes Uorkshop 'ngineer^s "ocket ,ook6 +eLnes, 9000!
8EC! 3rzesnioLski &! %ennLagentechnik ( >rundlagen, )onstruktion, )omponenten, SXsteme, 9! 5uflage6
<ieLeg T 3eubner, 9080!
8.0! 3urtur Q! U! "r]fungstrainer &athematik! )lausur/ und gbungsaufgaben mit vollst_ndigen
&usterl\sungen6 3eubner, 900H!
8.8! 2llman =! >! 3he &echanical =esign "rocess, .
th
'dition6 9080!
8.9! Ueihbach U! Uerkstoffkunde ( Strukturen, 'igenschaften, "r]fung, 8H! 5uflage6 <ieLeg c Sohn, 900-!
8.E! UhitneX =! '! &echanical 5ssemblies 3heir =esign, &anufacture, and %ole in "roduct =evelopment6
*Rford 2niversitX "ress, 900.!
8..! Uoan >! 3he Qambridge Iandbook of "hXsics $ormulas6 Qambridge 2niversitX, 9000!

01uvod URadu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01uvod URadu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

You might also like