Professional Documents
Culture Documents
Hista Skripta
Hista Skripta
Hista Skripta
Histologija
-skriptauredila: Marcela Kovaevid
www.perpetuum-lab.com.hr
sadraj:
1: HISTOLOKE METODE................................................................................................................................2 2 : EPITELNO TKIVO ......................................................................................................................................6 3: VEZIVNO TKIVO .....................................................................................................................................14 5: HRSKAVICA ...........................................................................................................................................27 9: ILNI SUSTAV ........................................................................................................................................56 10: KRVNE STANICE ...................................................................................................................................62 11 : STVARANJE KRVNIH STANICA .................................................................................................................66 12 : IMUNOSNI SUSTAV ..............................................................................................................................69 13 : DINI SUSTAV .....................................................................................................................................79 14: KOA.................................................................................................................................................86 15: MOKRADNI SUSTAV ..............................................................................................................................91 16: HIPOFIZA............................................................................................................................................97 17 : NADBUBRENE LIJEZDE, LANGERHANSOVI OTOIDI, TITNJAA, EPITELNA TJELECA I EPIFIZA ...........................100 18 : ORGANI PRIDRUENI PROBAVNOJ CIJEVI .................................................................................................107 19: PROBAVNI SUSTAV .............................................................................................................................114 20 : SPOLNI SUSTAV .................................................................................................................................121 21: dodatak - tablice....135
www.perpetuum-lab.com.hr
1: HISTOLOKE METODE
> PRIPRAVLJANJE TKIVA ZA PROUAVANJE MIKROSKOPOM
- fiksacija potrebno za prireivanje trajnih preparata da se izbjegne razgraivanje tkiva enzimima (autoliza) ili bakterijama i sauva njegov fiziki ustroj i molekularni sastav moe se izvesti kemijskim ili rjee fizikalnim (smrzavanje) metodama pri kemijskoj fiksaciji tijelo se obino uroni u otopinu tvari koje stabiliziraju ili krino povezuju tkivne bjelanevine fiksativi moe se izvriti i intravaskularnom perfuzijom, tj.ubrizgavanjem fiksativa u krvoilni sustav organa, tada fiksativ brzo dospijeva u unutranjost tkiva puferirana izotonina otopina 4%-tnog formaldehida (formalin) jedan od najboljih fiksativa za rutinski svjetlosnu mikroskopiju formaldehid i glutaraldehid reagiraju s aminoskupinama tkivnih bjelanevina fiksacijsko djelovanje glutaraldehida je pojaano jer je on dialdehid koji krino povezuje bjelanevine za istraivanje ultrastrukture elektronskim mikroskopom potrebna je dvostruka fiksacija: puferirana otopina glutaraldehida, i zatim puferirana otopina osmijeva tetraoksida (uva i boji lipide i bjelanevine) - uklapanje ili impregnacija tkivo se moe rezati tek nakon uklapanja u neko vrsto sredstvo sredstva za uklapanje su parafin i neke vrste smole parafin se redovito upotrebljava za svjetlosnu, a smole i za svjetlosnu i elektr. mikroskopiju pripremni postupci : dehidriranje i prosvjetljavanje kod uklapanja u parafin, otapalo koje zamjenjuje etanol(za dehidraciju) je obino ksilol za vrijeme proimanja otapalom tkivo postane prozirno (prosvjetljavanje) kad je tkivo potpuno proeto otapalom stavlja se u otopljeni parafin u termostatu na 58-60C pod utjecajem topline otapalo ispari i svi se prostori u tkivu ispune parafinom kada se izvadi iz termostata tkivo proeto parafinom se stvrdne kada se tkivo uklapa u plastine smole: takoer se prvo dehidrira u etanolu, zatim se prome otapalom za odreenu vrstu plastike etanol i druga otapala se poslije zamijene otopljenom plastikom koja se stvrden pomodu polimerizatora koji uzrokuje krino povezivanje zatim rezovi mikrotomom se izravnaju na povrini tople vode i prenesu na predmetno staklo na kojem se poslije boje - bojenje vedina histolokih boja ponaa se poput kiselih ili bazinih spojeva koji imaju afinitet za stvaranje elektrostatskih vezova s ioniziranim radikalima u tkivima primjeri bazinih boja : toluidinsko i metilensko modrilo, i hematoksilin bazofilni sastojci tkiva : oni koji sadravaju kiseline (nukleinske kiseline, glikozaminoglikani i kiseli glikoproteini) kisele boje (orange G, eozin, kiseli fuksin) oboje acidofilne tkivne sastojke kao to su mitohondriji, sekretna zrnca i kolagen trikromi (malloryeva i massonova mjeavina boja) vrlo dobro prikazuju jezgru i citoplazmu, a osmi toga razliito oboje kolagen i glatko miidje 2
www.perpetuum-lab.com.hr
za prikazivanje kolagena prikladan je boja pikrosirijus, osobito ako se promatra u polariz.svijetlu konrastno bojenje kad se pojedinosti na rezovima oznae nekim precipitatom osim bojenja tkiva bojama, esto se primjen juje i impregnacija tkiva metalima kao to su srebro i zlato (osobito za ivano tkivo)
www.perpetuum-lab.com.hr
slika se projicira na ekran - scanning omogudava dobivanje naizgled 3D slike stanica, tkiva i organa u njemu snop elektrona ne prolazi kroz sam preparat nego klizi po povrini (skenira ju) elektronski snop pogaa veoma tanku metalnu prevlaku koja je prethodno nanesena na povrinu preparata i koja odbija elektrone prikazuje samo povrinu predmeta za promatranje unutranjosti treba se izvesti kriofraktura
> AUTORADIOGRAFIJA
- metoda prouavanja biolokih zbivanja primjenom radioaktivnosti na tkivnim rezovima
www.perpetuum-lab.com.hr
- polisaharidi i oligosaharidi mogu se prikazati periodi acid-Sciff (PAS-reakcijom), koja se zasniva na oksidaciji 1,2-glikolnih skupina u ederima u aldehidne ostatke oni se schiffovim reagensom oboje u razliitim tonovima ljubiaste boje glikogen i neutralni glikoproteini (nemaju kis. skupina- karboksilne ili sulfatne) su PAS-pozitivni glikozaminoglikani i kiseli glikoproteini vrlo su kiseli jer sadre mnogo karboksilnih i sulfatnih skupina, zato pokazuju jak afinitet prema bazinoj boji alcijanskom modrilu - lipidi najbolje se mogu prikazati bojama koje se otapaju u lipidima sudan IV i sudan-crnilo
www.perpetuum-lab.com.hr
2 : EPITELNO TKIVO
Opdenito o tkivu
- ovjekovo tijelo se sastoji samo od 4 osnovne vrste tkiva: epitelno, vezivno, miidno i ivano - organi tkivo stanice i molekule izvanstaninog matrixa - od velike vanosti su i slobodne stanice u tjelesnim tekudinama kao npr. u limfi i krvi - organi su izgraeni od parenhima i strome Stanice parenhima ine temelj funkcije organizma, a stroma mu daje potporu Vezivno tkivo izgrauje stromu organa s izuzetkom mozga i kraljenine modine - osnovne funkcije epitelnih tkiva jest prekrivanje i oblaganje slobodnih povrina, apsorpcija, sekrecija, podraljivost i kontraktilnost
www.perpetuum-lab.com.hr
prilagoava proliferaciju i diferencijaciju stanica putem imbenika rasta potie stanini metabolizam djeluje na prersspodjelu proteina u prileedoj staninoj membrani to utjee na signalni prijenos i slui kao putokaz tijekom stanine migracije vjerojatno sadrava i poruku potrebnu za uzajamno djelovanje meu stanicama (ponovna inervacija miidnih stanica) prisutnost bazalne lamine oko miidne stanice nuna je za uspostavljanje novih miidnoivanih spojeva (motorika ploa)
- bazalne membrane svjetlosnim mikroskopom vidljiv PAS- pozitivni sloj koji se nalazi ispod svakog epitela, u bubrenim glomerulima i u pludnima alveolama deblja je od baz. lamine , jer nastaje stapanjem dviju baz. lamina ili bazalne i retikularne lamine - meustanini spojevi nalaze se u vedini tkiva, ali su najizraeniji u epitelnom tkivu epitelne stanice vrlo su vrsto povezane pa su za njihovo razdvajanje potrebne razmjerno jake mehanike sile. Adhezija je izraena u epitelnim tkivima koja se izloena silama rastezanja i tlaka. To vrsto povezivanje omoguduju kadherini - porodica transmembranskih glikoproteina koji gube svoja adhezivna svojstva u odsutnosti kalcija Povezivanju slue i meustanini spojevi mjesta adhezije, ali i brtvila koja sprijeavaju prolaenje tvari kroz meustanini prostor (paracelularni put), a uz to i tvorbe koje omoguduju komunikaciju meu stanicama Prema funkciji : Privrsni spojevi zonulae adherentes, hemidezmosomi i dezmosomi Nepropusni spojevi zonule occludentes Komunikacijski spojevi tijesni spojevi i ( kem.sinapse) vrsti spojevi ili zonule occludentes nalaze se pri samom vrhu stanice Elektronskim mikroskopom ta ograniena podruja imaju pteroslojan izgled Kriofrakturom se vide kao grebeni i brazde meusobno povezani u mreastu strukturu broj grebena ili brazda razmjeran je propusnosti epitela : manje veznih mjesta veda propusnost za vodu i otopine pa je osnovna funkcija stvaranje vrste barijere, koja sprjeava protok tvari izmeu epit. stanica (paracelularni put) u bilo kojem smjeru (od povrine prema bazi i obrnuto) formira funkcionalne odjeljke unutar slojeva stanica zonula adherens smatra se da slui povezivanju susjednih stanica prisutnost brojnih aktinskih mikrofilamenata koji se ugrauju u plou guste tvari na citoplazmatskoj strani spojnog dijela membrane potjeu od zavrne mreice tvore ju aktinski mikrofilamenti, intermedijarni filamenti i spektrin
7
www.perpetuum-lab.com.hr
tijesni spoj ili nexus blisko postavljene susjedne stanine membrane moe se nalaziti bilo gdje na lateralnim plohama mnogih epitelnih stanica nalaze se u gotovo svim tkivima sisavaca osim u skeletnom miidnom tkivu bjelanevine tijesnog spoja koneksini tvore heksamere s hidrofilnom sredinjom porom (konekson), taj hidrofilni kanal povezuje citoplazme dviju susjednih stanica omoguduju prolaenje estica molekularne mase manje od 1500 Da iz jedne u drugu stanicu (hormoni, cAMP, GMP, te ioni) primjer je srani miid, u kojem tijesni spojevi omoguduju usklaene otkucaje srca mogu se uspostaviti izmeu prethodno odvojenih stanica inhibitori mijene tvari, pogotovo oni koji blokiraju oksidativnu fosforilaciju, mogu sprijeiti stvaranje novih spojeva ili prekinuti one koji ved postoje novi spojevi mogu nastati bez sinteze bjelanevina, nakupljanjem podjedinica koje su difuzno razmjetene u staninoj membrani pov. Ca2+ u stanici ili pad pH citoplazme zatvaranje kanala dezmosom ili macula adherens sloena ovalna tvorba smjetena nasuprot druge iste takve na povrini susjedne stanice tu su membrane ravne i meusobno razmaknute neto vie od uobiajenih 20 nm (>30, a za usporedbu tijesni spojevi su oko 2nm) s unutranje strane membrane stanice nalazi se privrsna ploa kruna nakupina guste tvari, koju izgrauju najmanje 12 bjelanevina u epit. stanicama u nju su usidrene skupine citokeratinskih intermed.filamenata koji se tu savijaju i vradaju u citoplazmu inedi tvorbe poput sigurnosne igle funkcija: osiguranje vrste povezanosti meu stanicama intermedijarne filamente koji se veu za dezmosome u NEepitelnim stanicama izgrauju proteini dezmin ili vimentin hemidezmosomi : na dodirnoj povrini izmeu nekih epitelnih stanica i njihove bazalne lamine dok u dezmosomu privrsna ploa sadrava uglavnom kadherine, u hemidezmosomu plou izgrauju integrini porodica transmembranskih proteina koji su receptori za molekule izvanstaninog matrixa (laminin i kolagen tipa IV)
www.perpetuum-lab.com.hr
- Stereocilije dugi, nepokretni izdanci epitelnih stanica kanalida epididimisa i duktusa deferensa to su zapravo dugi, razgranani mikrovili - Trepetljike i bievi izdueni, pokretljivi izdanci na slobodnoj povrini epitelnih stanica obavijene su staninom membranom, a u sredini sadravaju jedan par mikrotubula koji okruuje jo devet parova mikrotubula, svi mikrotubuli postavljeni su usporedno sa osi trepetljike trepetljike polaze od bazalnih tjeleaca graena kao centrioli elektronskim mikroskopom se vide kao guste tvorbe smjetene na apikalnoj strani stanice, neposredno ispod stanine membrane izvor energije za gibanje trepetljika je ATP bievi u ovjejem tijelu postoje samo u obliku repa spermija, mnogo su dulji od trepetljika
www.perpetuum-lab.com.hr
prema nainu na koji sekrecijski proizvodi izlaze iz stanice (ekstruzija) Merokrine Holokrine Apokrine mnogostanine lijezde obino imaju vezivnu ahuru i pregrade
www.perpetuum-lab.com.hr
- Stanice koje prenose ione sve stanice imaju sposobnost aktivnog transporta unutranjost stanice je elektriki negativna u odnosu na izvanstanini okoli natrijevu pumpu aktivira Mg2+ neke epitelne stanice upotrebljavaju natrijevu pumpu za prijenos natrija kroz epitel u smjeru od vrha prema bazi : - stanice proximalnog i distalnog kanalida u bubregu i - sekretne cijevi lijezda slinovnica transcelularni transport slobodna povrina stanica proksimalnih bubrenih kanalida je propusna za Na+ da bi se odrala elektrina i osmotska ravnotea, jednakomolarne koliine Cl- i vode prate natrijeve ione u stanicu bazalne povrine tih stanica viestruko su nabrane,te bazalni nastavci ulaze jedni meu druge te tvore brojne interdigitacije meu susjednim stanicama, i na uvrnudima bazalnog dijela membrane se nalazi Na/K-ATP-aza , ali i na lateralnim plohama meu uvrnudima mebrane okomito su smjeteni i mitohondriji koji osiguravaju ATP za aktivno izbacivanje Na+ iz bazalnog dijela stanice, kloridi i voda slijede pasivnom difuzijom vrsti spojevi zabrtvljuju apikalne dijelove stanica u razliitim epitelima prijenos iona i popratni protok tekudine moe tedi u suprotnim smjerovima (npr. Apex baza, baza apex) u crijevu, proximalnim zavijenim kanalidima bubrega, sekretnim cijevima lijezda slinovnica, unom mjehuru, itd apex baza plexus koroideus i cilijarno tijelo baza apex - stanice koje prenose tvari pinocitozom prijenos makromolekula kroz staninu membranu jednoslojni ploasti epitel koji oblae krvne ile i limfne kapilare (endotel) ili trbune upljine (mezotel) pinocitotski mjehuridi nalaze se napovrini stanice i u citoplazmi prenose u oba smjera - serozne stanice acinusne stanice guterae i doune lijezde viekutnog ili piramidnog oblika, s okruglom jezgrom postavljenom u sredini i dobro izraenom polarnodu u bazalnom dijelu, ispod jezgre, te su stanice intenzivno bazofilne jer je u tom dijelu smjetena hrapava endoplazmatska mreica u apikalnom podruju nalazi se dobro razvijen golgijev kompleks i sekretna zrnca bogata bjelanevinama i omeena membranom u stanicama koje proizvode enzime, sekretna zrnca ispunjena enzma se nazivaju zimogena zrn. nezrela sekretna znca se odvajaju od g.cisterna i gube vodu te postaju guda zrela sek zrn sadraj se izbacuje egzocitozom, stapanje membrana je sloeno i kontroliraju ga proteini
11
www.perpetuum-lab.com.hr
- stanice koje izluuju sluz vrasta stanica ( u crijevu, eludcu, lijezdama slinovnicama, dinom i spolnom sustavu) prisutnost brojnih, velikih i svijetlo obojenih zrnaca koja sadravaju izrazito hidrofilne glikoproteine, tzv.mucine ( u apikalnom dijelu stanice) jezgra je obino smjetena uz bazu stanice koja je bogata hrapavom ER i (i mitohondriji su tu negdje) golgijev kompleks smjeten neposredno iznad jezgre, odlino razvijen podatci dobiveni autoradiografijom : bjelanevine se sintetiziraju od aminokiselina u hrapavoj endoplazmatskoj mreici u baz dijelu monosaharidi se dodaju bjelanevinskom lancu s pomodu enzima glikoziltransferaza, smjetenih u endoplazmatskoj mreici i golgijevom kompleksu kada se mucini isputaju iz stanice, veu mnogo vode i ine sluz - viskozni, elastini i skliski zatitni gel - Difuzni neuroendokrini sustav (DNES) u probavnom, dinom i mokradnom sustavu , te u titnjai i hipofizi su meu epitelnim stanicama razasute i endokrine stanice sadravaju polipeptidne hormone ili biogene amine : adrenalin, noradrenalin ili 5hidroksitriptamin mnoge od tih stanica imaju sposobnost primanja prethodnika amina i dekarboksilacije aminokiselina Pa se oznaavaju akrnimom APUD (amine precursor uptake and decarboxylation) neke od njih se boje solima srebra pa se nazivaju argentofilne ili argirofilne no sve one ne nakupljaju prekursore amina pa se naziv APUD postepeno zamjenio sa nazivom DNES DNES stanice su derivat embrionalnog ivanog sustava i mogu se pr epoznati imunocitokemijskim metodama ili drugim citokemijskim tehnikama za prikazivanje specifinih amina neke DNES su parakrine jer proizvode kemijske glasnike koji reguliraju funkcijju susjednih stanica uglavnom bez prisutnosti krvoilnog sustava apudomi tumori koji nastaju od DNES stanica koje izluuju polipeptide - Mioepitelne stanice sadravaju ih neke lijezde (znojnice, slinovnice, suzna i mlijena) one obuhvadaju lijezdane acinuse, oko odvodnih kanala su postavljene uzduno smjetene su izmeu bazalne lamine i bazalnog dijela sekrecijskih stanica ili stanica odvodnih kanalida tijesnim spojevima i dezmosomima povezane su meusobno i s epitelnim stanicama njihova citoplazma sadrava brojne aktinske mikrofilamente i miozin, te sadravaju i intermedijarne filamente koji pripadaju citokeratinskoj skupini (epitelnog su podrijetla) funkcija : kontrakcijom potpomau istjecanje sekreta prema van
12
www.perpetuum-lab.com.hr
- Stanice koje proizvode steroide nalaze se u razliitim organima u tijelu (testis, jajnik, nadbubrena lijezda) endokrine stanice specijalizirane za sintezu i izluivanje steroida s hormonskim djelovanjem znaajke : Viekutne su ili okrugle , jezgra postavljena u sredini Acidofilne Citoplazma, obino ispunjena masnim kapljicama, te sadrava vrlo bogatu glatku endoplazmatsku mreicu koja sadrava enzime potrebne za : sintezu kolesterola od acetata i drugih spojeva te za pretvaranje pregnenolona proizvedenog u mitohondrijima u androgene, estrogene i progesterone mitohondriji u njima sardavaju tubularne, a ne lamelarne pregrade (koje su uobiajene u mitohondrijjima epitelnih stanica glavno mjesto proizvodnje nergije za staninu funkciju sadre enzime za cijepanje postraninog lanca u kolesterolu i proizvodnju pregnenolona, te za sudjelovanje u daljnjim reakcijama nastajanja steroidnih hormona sinteza ster horm je rezultat bliske suradnje glatke endopl mreice i mitohondrija - karcinom zlodudni tumor stanica epitelnog podrijetla - adenokarcinom zlodudni tumor koji nastaje od ljezdanog epitela
13
www.perpetuum-lab.com.hr
3: VEZIVNO TKIVO
- nosilac oblika i ustroja, te slui i kao skladite hormona koji kontroliraju rast i diferencijaciju stanice - graeno od : stanica, vlakana i osnovne tvari - glavni sastojak je meustanina tvar - sastoji se od razliitih bjelanevinskih vlakana i osnovne tvari - takoer slui kao posrednik izmeu stanica i krvi, preko koje se izmjenjuju hranjive i otpadne tvari - osnovna tvar izrazito hidrofilni i viskozni kompleks anionskih makromolekula glikozaminoglikani i proteoglikani i multiadhezivnih glikoproteina sa sposobnodu viestrukog vezanja laminin, fibronektin o njima ovisi vrstoda i krutost meustanine tvari tako da se veu za integrine (bjelanevinske receptore na povrini stanica) i na druge sastavnice meustanine tvari - vlakna uglavnom kolagena, izgrauju : tetive, aponeuroze, ahure organa i modane ovojnice takoer ine vezivne pregrade (trabekule), stijenke nekih organa te izgrauju i stromu - vezivna tkiva potjeu od mezenhima embrionalno vezivno tkivo koje stvaraju izduljene mezenhimske stanice - od njega se razvijaju i miidne, krve stanice i endotel krv ila
www.perpetuum-lab.com.hr
prostori nastali otedenjem tkiva kojih se stanice ne dijele ispunjavaju se vezivnim tkivom koje stvara oiljak - Makrofazi : mononuklearni fagocitni sustav sposobnost fagocitoze nepravilna povrina s naborima, izdancima i udubinama, ekscentr smjetena bubreasta jezgra dobro razvijen GK, mnogo lizosoma i izraenu hrapavu ER potjeu od nezrelih stanica u kotanoj sri koje se dijele i nastaju monociti koji najprije ulaze u krv, mnociti prolaze kroz stijenku venula i kapilara u vezivno tkivo gdje sazrijevaju i poprimaju morfoloka obiljeja makrofaga. Tkivni makrofazi mogu se u vezivnom tkivu umnaati razasuti su posvuda u tijelu i nalaze se u vedini organa ivotni vijek im je dug, i mogu preivjeti mjesecima tijekom preobrazbe monocita u makrofag : Stanica se poveda i poveda se sinteza bjelanevina u njoj Poveda se i GK, a lizosomi, mikrotubuli i mikrofilamenti se umnoe posebni nazivi : kupfferove u jetri, mikroglija u cns-u, langerhansove u koi, osteoklasti u kostima u patolokim stanjima : epiteloidne stanice : nastaju povedavanjem i rasporeivanjem makrofaga u nakupine nakon odgovarajudeg podraaja multinuklearna orijaka stanica : stapanje nekoliko makrofaga makrofazi su takoer i predone stanice (tipian pr. : langerhansova stanica), tu funkciju u drugim uvjetima mogu vriti i endotelne stanice, fibroblasti, astrociti i epitelne stanice titne lijezde takoer su i sekrecijske stanice izluuju mnoge enzime, npr. kolagenazu, i citokine - Mastociti ovalne ili okrugle stanice vezivnog tkiva citoplazma je ispunjena bazofilnim zrncima sadraj sekretnih zrnaca je nejednolikog izgleda, a istiu se tvorbe koje sadravaju prethodnike posrdenika histamina i proteoglikana glavna uloga mastocita je pohrana kemijskih posrednika kemijske reakcije metakromazija Svojstvo nekih bazinih anilinskih boja da neke tvari oboje u tonu razliitom od svog tona Npr. Touidinsko modrilo; ljubiasto-crveno umjesto plavo zrnca mastocita su metakromatska zbog sadraja kiselih radikala na glikozaminoglikanima drugi sastojci zrnaca mastocita su : histamin izaziva pojaanu propusnost krvnih ila, proiruje krvne kapilare, izaziva kontrakciju glatkog miidja (vedinom u bronhiolima) neutralne proteaze eozinofilni kemotaktiki faktor anafilaksije (ECF-A) privlai eozinofile krvi
15
www.perpetuum-lab.com.hr
takoer otputaju i : leukotriene - (tvar anafilaksije spore reakcije SRS-A) - nisu pohranjeni u citoplazmi, nego nastaju od fosfolipida stanine membrane i oslobaaju se neposredno nakon odgovarajudeg podraaja u izvanstanini prostor - izazivaju spore kontrakcije glatkog miidja molekule koje otputaju mastociti djeluju lokalno na parakrini nain u vezivnom tkivu postoje dvije populacije mastocita : mastociti vezivnog tkiva (u koi i trb uplj.) i mastociti sluznice ( u sluznici crijeva i u pludima) potjeu od prastanica u kotanoj sri, koje cirkuliraju u krvi, prolaze kroz stijenku venula i kapilara te ulaze u tkiva gdje se umnaaju i diferenciraju povrina mastocita sadrava specifine receptore za IgE oslobaanje kemijskih posrednika pohranjenih u mastocitima pomae alergijske reakcije poznate kao trenutane reakcije preosjetljivosti , zbivaju se ubrzo nakon ulaska antigena u senzibiliziranu osobu proces izluivanja iz mastocita: molekule IgE veu se za povrinske receptore nakon ponovnog izlaganja antigenu, molekule IgE na pov. rec. meusobno se poveu antigenom aktivira se adenil-ciklaza i dolazi do fosforilacije nekih bjelanevina istodobno Ca2+ ulazi u stanicu dolazi do unutarstaninog stapanja specifinih zrnaca i egzocitoze njihovog sadraja fosfolipaze djeluju na membranske fosfolipide tako da nastaju leukotrieni ekstruzija sadraja ne oteduje stanicu koja preivljava i sintetizira nova zrnca
- Plazma-stanice velike, ovalne stanice citoplazma bazofilna, zbog obilne hrapave ER GK i centrioli smjeteni jukstanuklearno, taj dio citoplazme na histol.pripravcima je blijed jezgra smjetena ekscentrino gust, krupno zrnat heterokromatin (brojanik sata) malobrojne u vedini vetivnih tkiva nastaju od B-limfocita sintetiziraju protutijela - Masne stanice stanice vezivnog tkiva specijalizirane za pohranu neutralnih masti ili za proizvodnju topline - Leukociti migriraju u vez. tkivo iz krvnih ila dijapedezom (kroz stijenku kapilara i postkapilarnih venula) dijapedeza povedana tijekom upale klasini znakovi upale ( Celsus) : rubor et tumor, cum calore et dolore; + functio laesa
16
www.perpetuum-lab.com.hr
upala zapoinje oslobaanjem kemijskih posrednika upale koji povedavaju protok krvi i propusnost krvnih ila, kemotaksiju i fagocitozu kad se leukociti jednom nasele u vezivno tkivo vie se ne vradaju u krv ( izuzetak su limfociti)
> VLAKNA
- izduene tvorbe nastale polimerizacijom bjelanevina - tri glavne vrste : kolagena, retikulinska i elastina - postoje dva sustava : - sustav kolagenih vlakana (kolagena i retikulinska), i - sustav elastinih vlakana (elastina, elauninska i oksitalanska) - kolageni porodica proteina, ija je najvanija uloga strukturna meu razliitim tipovima najvaniji su oni u : koi, kosti, hrskavici, glatkim miidima, i bazalnoj lamini jedna od najrasprostranjenijih bjelanevina u tijelu (30% teine) na temelju grae i funkcije : vlaknasti ili fibrilarni elektronski mikroskop, vlakanca tip I. koa, kost, dentin, tetiva, ahure organa; - otporan prema vlaku tip II. hrskavica, staklovina ; - otporan prema tlaku tip III. koa, miid, krvne ile, esto udruen s tipom I.;- odrava grau rastegljivih organa tip V. fetalna tkiva, koa, kost ,posteljica, intersticij ; - potpomae funkciju kol tipa I tip XI. hrskavica ; - potpomae funkciju kolagena tipa II kolageni udrueni s vlaknastim kolagenima (ne vidi se, dokazuje se imunohistokemijski) tip IX. hrskavica, staklovina; vee glikozaminoglikane; udruen s kol tipa II. tip XII. embrionalna koa, tetive; udruen s kolagenom tipa I. tip XIV. fetalna koa i tetive ; molekula oblika kria kolagen koji formira mreu - osnovni sastojak bazalne lamine tip IV. sve bazalne membrane; potpora epitelima, filtracija; 2D krina mrea
kolagen koji formira sidrena vlakanca tip VII. epiteli; povezuje kolagena vlakna s bazalnom laminom sposobnost sinteze kolagena imaju mnoge vrste stanica glavne aminokiseline koje izgrauju kolagen su : glicin , prolin i hidroksiprolin sadrava dvije aminokiseline koje su karakteristine samo za njega : hidroksiprolin i hidroksilizin tropokolagen bjelanevinska jedinica koja polimerizacijom tvori kolagena vlakanca sastoji se od tri polipeptidna (alfa) lanca, koja ine trostruku uzvojnicu tipovi I, II i III - udruuju se u mikrovlakanca koja se slau u vlakanca (vodikov i hidrofobne veze) poprenu ispruganost kolagenih vlakanaca uvjetuje djelomino preklapanje usporedo naslaganih molekula tropokloagena.
17
www.perpetuum-lab.com.hr
Tipovi I i III vlakanca se udruuju u vlakna Tip I vlakna se mogu udruiti u snopove Tip IV ne stvara ni vlakanca ni vlakna, on formira mreu
Biosinteza kolagena tipa I Stvaranje polipeptidnih lanaca na poliribosomima vezanim na hrapavu ER , oni prelaze u cisterne kao molekule preprokolagena , pri tome se odbacuje signalni peptid pa nastaje prokolagen Hidroksiliranje lizina i prolina nastupa nakon to se te aminokiseline ugrade u polipeptidne lance dok je on jo vezan za ribosome i im dosegne odreenu minimalnu duinu ( enzimi : peptidil prolin- hidroksilaza , i peptidil lizin-hidroksilaza) Glikoziliranje hidroksilizina slijedi nakon hidroksiliranja Svaki sintetizirani alfa-lanac ima na amino i na karboksilnom kraju dodatne peptide registracijski peptidi osiguravaju ispravno udruivanje alfa-lanaca u trostruku uzvojnicu, te ine molekule prokolagena topljivima i sprijeavaju njihovo udruivanje u vlakanca prije nego napuste stanicu. Prokolagen se u tom obliku prenosi iz stanice u izvanstanini okoli Izvan stanice : prokolagen peptidaze odcjepljuju reg peptide, nastaje tropokolagen koji se moe udruivati u polimerna kolagena vlakanca. Hidroksiprolinske skupine pridonose stabilnosti trostruke uzvojnice stvarajudu vodikove veze meu polipeptidnim lancima Kolagena vlakanca se spontano udruuju u kolagena vlakna, i pritom vanu ulogu imaju proteoglikani i glikoproteini vrstoda vlakanca povedava se stvaranjem kovalentnih poprenih veza izmeu tropokolagenskih molekula, koje katalizira enzim lizil-oksidaza Obnova kolagena izrazito je spor proces, na primjer u ligamentima i tetivama tamo je jako stabilan, ali u parodontalnom ligamentu izmjena kolagena je brza Da bi se obnovio prvo se mora zargraditi to zapoinje djelovanjem kolagenaze, i dalje idu nespecifine proteaze Bolesti : Osteogenesis imperfecta mutacije gena za 1 ili 2 polipeptidni lanac, te npr zamjena samo jedne aminokiseline (glicina) ; spontani prijelomi, srana insuficijencija Progresivna sistemska skleroza preveliko nakupljanje kolagena Keloid ograniena izboina na koi nastala zbog prekomjernog stvaranja kolagena u oiljku Skorbut nastaje manjkav kolagen, pa propada vezivno tkivo, jer je askorbinska kiselina kofaktor za prolin-hidroksilazu Ehlers-Danlos tip IV pogrena transkripc ili translacija tipa III; prsnude aorte i/ili crijeva Ehlers-Danlos tip VI pogreno hidroksil lizina ; povedana elastin koe, prsnude eyeball Ehlers-Danlos tip VII aktiv. prokolagen-peptidaze; pokretlj. zglobova, esta ia. Kolagena vlakna tipa I Najbrojnija su vlakna vezivnog tkiva
18
www.perpetuum-lab.com.hr
Dvolomna u polariziranom svjetlu Mezenterij sastoji se od tankog sredinjeg sloja vezivnog tkiva, koji je s obje strane obloen jednoslojnim ploastim epitelom, mezotelom Promatrana svjetlosnim mikroskopom, kolagena su vlakna acidofilna, boje se ljubiasto eozinom, plavo Malloryjevom, a zeleno Massonovom trikromnom metodom, te crveno sirijus- crvenilom
- retikulinska vlakna Izrazito tanka, izgraena uglavnom od kolagena tipa III povezanog s drugim tipovima te glikoproteinima i proteoglikanima U nekim organima ine prostranu mreu Impregniranjem srebrnim solima oboje se crno; argirofilna vlakna PAS-pozitivna (velike koliine edera vezanih na ova vlakna; 6-12%) Slabo dvolomna Osobito brojna u glatkom miidju, endoneuriju, retikulumu krvotvornih organa i u parenhimskim organima (jetra, endokrine lijezde) u kojima ine mreu oko epitelnih stanica Mali promjer i rahli raspored retikulinskih vlakana omoguduju stvaranje gipke mree u organima koji mijenjaju svoj oblik i veliinu (aretrije, slezena ,jetra, maternica i slojevi glatkog miidja u probavnom sustavu) - sustav elastinih vlakanaTri vrste vlakana : elastina, elauninska i oksitalanska Razvijaju se u tri uzastopne faze U poetnom stadiju oksitalansko vlakno se sastoji od snopova tankih mikrovlakanaca koja sadravaju razliite glikoproteine od kojih je vrlo velika molekula fibrilin pripada porodici proteina nunih za odlaganje elastina (poremed u grai fibrilina izaziva fragmentiranost u grai -vlakanaca) Oksital.vlakna nalaze se u suspenzijskom aparatu oka i dermisu koe gdje je sustav elastinih vlakana povezan s bazalnom laminom U sljededem stadiju izmeu oksitalanskih mikrovlakanaca odlau nepravilne nakupine bjelanevine elastina pa nastaju elauninska vlakna Nalaze se oko lijezda znojnica i u vezivu koe (dermis) Tijekom tredeg stadija elastin se sve vie nakuplja dok ne zauzme cijelo sredite vlakana koja su jo samo na periferiji okruena tankim slojem mikrovlakanaca elastina (najbrojnija) Dok su oksitalanska vrlo otporna na istezanje, elastina vlakna na vlak reagiraju rastezanjem Proelastin okrugla bjelanevina koju proizvode fibroblasti vezivnog tkiva i glatke miidne stanice krvnih ila polimerizira u elastin amorfni glikoprotein slian gumi koji prevladava u grai zrelih vlakana otporan je prema kuhanju, kiselinama, luinama, djelovanju proteolitikih enzima lako ga hidrolizira elastaza iz guterae
19
www.perpetuum-lab.com.hr
takoer sadri mnogo glicina i prolina, ali sadrava i posebne aminokiseline : dezmozin i izodezmozin (nastaju od 4 lizina) one uvrduju elastin krinim vezama i omoguduju mu reverz. rastegljiv. Ne postoji samo u obliku vlakana nego i u obliku oknatih (fenestriranih ) membrana (elastine lamine) u stijenci krvnih ila Bolesti : Marfanov sindrom mutacije u genu za fibrilin ; tkiva rastegljiva zbog manjka elastina i slabog pruanja otpora silama rastezanja; esta ruptura aorte
20
www.perpetuum-lab.com.hr
- multiadhezivni glikoproteini tvari koje imaju bjelanevinsku osnovu za koju se veu ugljikohidrati bjelanevinski dio prevladava, ugljikohidratni dio glikoproteina je esto razgranat fibronektin sintetiziraju ga fibroblasti i neke epitelne stanice ima posebna vezna mjesta za stanice, kolagen i glikozaminoglikane posrednik u prianjanju i migraciji stanica formira mreu u meustaninom prostoru mnogih tkiva laminin sudjeluje u prianjanju epitelnih stanica za bazalnu laminu - meudjelovanje stanica i izvanstanine tvari ostvaruje se putem staninih povrinskih molekula, receptora za izvanstanini matrix - integrini iz porodice transmembranskih proteina, povezuju stanice sa kolagenom, fibronektinom i lamininom; takoer su povezani s citoskeletnim aktinskim mikrofilamentima u uzajamnom djelovanju integrina, meustanine tvari i citoskeleta kao posrednici sudjeluju neke unutarstanine bjelanevine : paksilin, vinkulin i talin
- osim osnovne tvari u tkivu postoji i mala koliina tkivne tekudine koja je po svojem sadraju iona i tvari koje difundiraju slina krvnoj plazmi - sadrava malo bjelanevina plazme male mol.mase koje difundiraju kroz stijenku kapilara kao posljedica hidrostatskog tlaka krvi - na vodu u kapilarama djeluju dvije sile : hidrost. tlak krvi, koji je posljedica kontrakcije srca i koji istiskuje vodu kroz stjenke kapilara i kol.-osmotski tlak krvne plazme, koji privlai vodu natrag u kapilare - osmotski tlak stvaraju uglavnom bjelanevine plazme, dok se osmotski tlak iona i tvari male molekularne mase ponitava zbok podjednake koncentracije izvan i unutar krvnih ila - u normalnim uvjetima voda prolazi kroz stijenke kapilara u okolna tkiva na arterijskom kraju kapilara zbog hidrostatskog tlaka koji je na tom mjestu vedi od kol-osm, meutim on postepeno pada du stijenke prema venskom kraju, dok osm tlak raste zbog progresivnog povedanja konc. Bjelanevina, pa se voda vrada u kapilaru kad je osm vedi od hidrostatskog - koliina vode koja se vrada manja je od one koja izlazi iz kapilara - voda koja ostaje u vezivnom tkivu vrada se u krv limfnim ilama - edem histoloki se oituje kao pov. prostora izmeu sastojaka vezivnog tkiva zbog nakupljanja vode - moe nastati zbog zaepljenja vene, limf. ile ili smanjenja protoka ven.krvi (npr. kongestivno zatajenje srca), kao i zbog zaepljenja limf.ila nametnicima ili tumorskim stanicama - moe se pojaviti i zbog kroninog gladovanja kao posljedica smanjene koncentracije bjelanevina u plazmi i smanjenog kol-osm tlaka - te zbog povedanja propusnosti endotela krvnih kapilara
21
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
2: TETIVA UZDUNO
3: TETIVA POPRENO
23
www.perpetuum-lab.com.hr
4: MASNO TKIVO
posebna vrsta vezivnog tkiva u kojem prevladavaju masne stanice (adipociti) jedan od najvedih organa u tijelu (15-20 % u mukaraca, a 20-25% u ena normalne teine ) najvede spremite energije u tijelu , u obliku triglicerida trigliceridi nisu tako gusti kao glikogen , kalorijska vrijednost im je veda ( 9,3 kcal/gramu) osjetljivo je na ivane i hormonske utjecaje slabo vodi toplinu, pa sudjeluje u toplinskoj izolaciji tijela pomae uvrdivanju organa u njihovim poloajima
www.perpetuum-lab.com.hr
imaju razliite apolipoproteine na povrini te za razliku od hilomikrona sadravaju vie kolesterolskih estera u odnosu na trigliceride
- hilomikroni i VLDL hidroliziraju se pomodu lipoprotein-lipaze na luminalnoj (unutranjoj) povrini stijenke krvnih kapilara masnog tkiva. Taj se enzim sintetizira u masnoj stanici i prenosi se do membrane endotela kapilare - unutar adipocita masne kis reagiraju sa meuproizvodom metabolizma glukoze glicerolfosfatom pa nastaju trigliceridi koji se pohranjuju u kapljicama triglicerida. Mitohondriji i glatka ER aktivno sudjeluju pri ulasku i pohranjivanju lipida. Prijelaz masnih kiselina kroz citoplazmu u masnu kapljicu nije sasvim razjanjen , ali pri tome mogu posluiti specifini bjelanevinski prenosioci - masne stanice mogu sintetizirati masne kiseline od glukoze, inzulin ubrzava taj proces, a stimulira i ulazak glukoze u masne stanice te povedava sintezu lipoprotein-lipaze - kad se tkivo podrauje noradrenalinom (postgangl simp iv vlakna) , s pomodu adenil-ciklaze se aktivira enzim lipaza osjetljiva ne hormone (triglicerid lipaza) enzim razgrauje molekule triglicerida, smjetene na povrini masnih kapljica relativno netopljive masne kiseline prenose se serumskim albuminom u druga tkiva glicerol koji je topljiviji, ostaje slobodan, te ga preuzima jetra - masno tkivo ima takoer sekrecijsku ulogu sintetizira nekoliko molekula koje se ire krvlju i ostaju privrdene za endotel kapilara koje se nalaze oko masnog tkiva (npr.lipoprotein-lipaza) leptin sudjeluje u regulaciji koliine masnog tkiva u tijelu, te uzimanju hrane - djeluje vedinom u hipotalamusu tako to smanjuje unos hrane i povedava iskrt energije - simpatiki dio autonomnog ivanog sustava bogato inervira i bijelo i smee masno tkivo u bijelom masnom tkivu, ivani zavretci se nalaze samo unutar stijenki krvnih ila; adipociti nisu direktno inervirani oslobaanje neurotransmitera noradrenalina aktivira lipazu osjetljivu na hormone - kad je organizmu potrebna mobilizacija lipida, ona se ne zbiva ravnomjerno u svim dijelovima tijela. Najprije se mobiliziraju lipidi iz potkonih , mezenterijskih i retroperitonealnih nakupina masno tk u rukama, nogama i retroorbitalnim masnim jastuidima, otporno je i na due gladov. nakon takvih razdoblja bijelo masno tkivo izgubi sve svoje lipide i postaje tkivom koje sadrava poligonalne ili vretenaste stanice s malo masnih kapljica - histogeneza bijelog masnog tkiva masne se stanice razvijaju od lipoblasta koji potjeu od mezenhima slie fibroblastima, ali imaju sposobnost nakupljanja masti u citoplazmi kapljice masti su najprije odvojene jedna od druge, ali se ubrzo stapaju u jednu vedu kap lipoblasti ili nezrele masne stanice koje sadravaju vie od jedne kapljice masti nazicaju se adipociti u multilokularnoma stanju spremita masti se poinju nakupljati u 30.tjednu trudnode
25
www.perpetuum-lab.com.hr
nakon roenja nove masne stanice se razvijaju oko malih krvnih ila, gdje ima nediferenciranih mezenhimskih stanica nakon roenja prehrambeni i drugi utjecaji dovode do povedanja broja adipocita, nakon tog razdoblja njihov se broj vie ne povedava
26
www.perpetuum-lab.com.hr
5: HRSKAVICA
- sadrava meustaninu tvar bogatu glikozaminoglikanima i proteoglikanima, makromolekulama koje su povezane s kolagenim i elastinim vlaknima - poseban oblik vezivnog tkiva s vrstom meustaninom tvari - slui kao potpora mekim tkivima, te ublaavanju udaraca i klizanju unutar zglobova te tako omoguduje pokretanje kostiju - bitna za rast i razvoj dugih kostiju prije i poslije roenja - sastoji se od stanica hondrocita i obilne meustanine tvari koja se sastoji od vlakana i osnovne tvari - hondrociti su smjeteni u upljinama meustanine tvari lakunama - vrstoda hrskavice ovisi o elektrostatskim vezama izmeu kolagenih vlakana i postraninih lanaca glikozaminoglikana u sastavu proteoglikana matrixa - sve tri vrste hrskavice su avaskularne i hrane se tekudinom iz perihondrija ili iz sinovijske tekudine u zglobnim upljinama; nemaju ni limfnih ila ni ivaca - metabolika aktivnost hondrocita vrlo je malena - perihondrij ovojnica graena od gustog vezivnog tkiva koja poput ahure okruuje hrskavicu na vedini mjesta i odvaja je od tkiva koje podupire hrskavica sadrava krvne ile potrebne za prehranu hrskavice, te limfne ile i ivce zglobna hrskavica koja prekriva kotane povrine pominih zglobova, NEMA perihondrija i odrava se difuzijom kisika i hranjivih tvari iz sinovijske tekudine sve hijaline hrskavice, osim zglobne, su obavijene perihondrijem u njemu ima mnogo vlakana kolagena tipa I i fibroblasta iako stanice unutranjeg sloja perihondrija slie fibroblastima, to su zapravo hondroblasti koji se lako diferenciraju u hondrocite
27
www.perpetuum-lab.com.hr
Na obinim histolokim pripravcima kolagena vlakna se ne mogu razabrati jer je prisutan u obliku vlakanaca submikroskopskih dimenzija, a njihov indeks loma je priblino jednak indeksu osnovne tvari u koju su uloena Proteoglikani hrskavise sadravaju hondroitin-4-sulfat , hondroitin-6-sulfat i keratan-sulfat koji su kovalentno vezani za sredinji bjelanevinski lanac Do 200 takvih proteoglikana je nekovalentno vezano za duge molekule hijaluronske kiseline, te tako ine proteoglikanske agregate koji su povezani s kolagenom Velika koliina vode vezane negativnim nabojima glikozaminoglikana slui za ublaavanje udaraca ili kao biomehanika opruga Vaan sastojak je i glikoprotein hondronektin makromolekula koja se specifino vee za glikozaminoglikane i kolagen tipa II, posredujudi u prianjanju hondrocita za Mtvar Teritorij hrskavina meustanina tvar koja neposredno okruuje svaki hondrocit, sadrava mnogo glikozaminoglikana , a malo kolagena - hondrociti Na periferiji hijaline hrskavice hondrociti su poloeni usporedo sa povrinom i duguljasti su U unutranjosti su okrugli i mogu se nalaziti u skupinama od najvie 8 stanica koje su nastale mitotskom diobom jednog hondrocita izogene skupine Izluuju kolagene i ostale molekule Mtvari Troe malo kisika Stanice hijaline hrskavice metaboliziraju glukozu uglavnom anaerobnom glikolizom u kojoj je konani proizvod mlijena kiselina Debljina hrskavice je ograniena zbog difuzije Hormon rasta , tiroksin i testosteron ubrzavaju sintezu sulfatiranih glikozaminoglikana, a usporavaju je kortizon, hidrokortizon i estradiol Rast hrskavice najvie ovisi o somatotropinu, hipofiznom hormonu rasta koji djeluj e tako da potie sintezu somatomedina c u jetri koji djeluje izravno na hrsk stanice stimulirajudi njihov rast - histogeneza Potjee od mezenhima : Izravna diferencijacija mezenhimskih stanica : zaobljivanje, skradivanje izdanaka, brzo umnaanje i okupljanje u guste nakupine hondroblasti Imaju bazofilnu citoplazmu bogatu ribosomima Odvajanje hondroblasta sintezom i odlaganjem Mtvari Diferencijacija hrskavice tee od sredine prema povrini Mezenhim na povrini diferencira se u perihondrij - rast Intersticijski rast mitotskom diobom hondrocita, zbiva se samo u ranim fazama stvaranja hrskavice, tee i u epifiznim hrskavicama dugih kostiju te unutar zglobne hrskavice Omoguduje enhondralno okotavanje kosti Apozicijski rast diferencijacijom stanica perihondrija u hondrocite Sinteza Mtvari pridonosi rastu hrskavice
28
www.perpetuum-lab.com.hr
- degenerativne promjene Sklona Azbestna degeneracija nakupljanje nenormalnih debelih kolagenih vlakanaca - regeneracija Obavlja ju perihondrij Osim u male djece, otedena se hrskavica teko obnavlja i to samo djelomino
29
www.perpetuum-lab.com.hr
1: HIJALINA HRSKAVICA
2: VEZIVNA HRSKAVICA
3: ELASTINA HRSKAVICA
30
www.perpetuum-lab.com.hr
6 : KOTANO TKIVO
- to mineralizirano tkivo daje osnovu za mehaniku i metaboliku funkciju skeleta - specijalizirano vezivno tkivo izgraeno od meustanine ovapnjele tvari, kotanog matrixa i tri razliite vrste stanica : osteocita , osteoblasta i osteoklasta - metaboliti ne mogu difundirati kroz ovapnjeli matrix kosti, pa se izmjena tvari tvari izmeu osteocita i kapilara ostvaruje povezanodu stanica kroz kotane kanalide uske cilindrine prostore koji prolaze kroz matrix i sadravaju citoplazmatske osteocita - unutranju i vanjsku povrinu svih kosti oblae sloj vezivnog tkiva koji sadrava osteogene stanice - endost i periost - metode prouavanja izbrusak bruenje ploica kosti brusnim materijalom stanice ne ostanu sauvane, ali se moe temeljito prouavati matriks,s lakunama i kanalidima dekalcinirana kost omoguduje promatranje stanica i organskog dijela matrixa kost fiksirana uobiajenim fiksativima mineral se odstranjuje u otopinu koja sadrava kelator kalcija (npr. EDTA) dekalcinirano tkivo se potom uklapa, ree i oboji
www.perpetuum-lab.com.hr
Izmjena nekih molekula izmeu osteocita i krvnih ila obavlja se i putem male koliine izvanstanine tvari koja se nalazi izmeu osteocita i kotanog matrixa Sploteni su imaju oblik badema, mnogo oskudniju hrapavu ER i GK te zgusnuti kromatin jezgre Svojim metabolizmom odravaju kotani matrix, nakon njihovog propadanja, matrix se resorbira - osteoklasti Vrlo velike pokretne stanice s mnogo izdanaka; sa 5 do 50 pa i vie jezgara Na mjestima gdje se kost razgrauje lee unutar enzimatski nagrizenih uleknuda u kotanom matriksu howshipove lakune Nastaju stapanjem stanica koje potjeu iz kotane sri Nabrani rub ine ga nepravilni , esto razgranani izdanci koji odlaze od povrine aktivnih osteoklasta kojom osteoklasti dodiruju kotani matrix Dio citoplazme oko nabranog ruba naziva se svijetla zona bogata aktinskim filamentima koja ne sadrava organele Ta je zona mjesto adhezije ostwoklasta za kotani matrix Izluuju kolagenazu i druge enzime koji aktivno prenose ione u izvanstanini prostor (supcelularni prostor), u kojem razgrauju kolagen i otapaju kristale kalcijevih soli Citokini i hormoni reguliraju aktivnos osteoklasta Sadravaju receptore za kalcitonin i tiroksin NEMAJU receptore za paratiroidni hormon
www.perpetuum-lab.com.hr
Ugrauju 3H-timidin Imaju vanu ulogu u rastu i cijeljenju - endost Prekriva sve unutranje povrine upljina u kosti Izgrauje ga jedan sloj osteoprogenitornih stanica i vrlo malo vezivnog tkiva
33
www.perpetuum-lab.com.hr
> HISTOGENEZA
- nastaje na dva naina : Intramembransko okotavanje izravna mineralizacija matriksa koji su izluili osteoblasti tako nastaje vedina ploastih kostiju, a zbiva se na splotenim zgusnudima mezenhima na isti nain nastaju kratke i debljaju se duge kosti okotavanje zapoinje diferencijacijom skupine mezenhimskih stanica u osteoblaste nastaje kotani matrix koji zatim ovapnjuje, a osteoblasti koji se u njemu nau postaju osteociti u sreditu okotavanja istodobno nastaje nekoliko gredica u vezivno tkivo koje ostaje izmeu kotanih gredica prodiru krvne ile i nediferencirane mezenhimske stanice od kojih nastaju stanice kotane sri Enhondralno okotavanje odlaganjem kotanog matriksa na mjestu prethodnog hrskavinog matriksa Uglavnom kratke i duge kosti Enhondralno okotavanje duge kosti : Prvo kotano tkivo nastaje intramembranskim okotavanjem u prerihondriju koji oblae sredinji dio hrskavine osnove Tako u dubokim slojevima perihondrija nastaje uplji kotani cilindar kotani ovratnik U slijededoj fazi zbog hipertrofije i programirane smrti hondrocita propadaju hondrociti u hrskavinom modelu budude kosti Ostaju proirene lakune koje su odijeljene trodimenzionalnim pregradama od ostataka ovapnjeloga hrskavinog matriksa Slijededa faza zapoinje u sredinjem dijelu hrskavinog modela, budude dijafize, u koji krvne ile prolaze kroz otvore koje su u kotanom ovratniku izdubli osteoklasti i prodiru u ovapnjeli hrskavini matriks S krv.ilama prolaze u ovo podruje kotane prastanice, one proliferiraju i od njih nastaju osteoblasti oni se naniu u neprekinuti sloj na ovapnjelom bazofilnom hrskavinom matriksu, i poinju sintetizirati eozinofinli kotani matriks , tako na ostatcima ovapnjele hrskavice nastaje primarno kotano tkivo to ujedno ini i primarno sredite okotavanja u kasnijim fazama pojavljuju se u sreditu svakog epifiznog hrskavinog proirenja sekundarna sredita okotavanja irenjem primarnog i sekundarnog sredita okotavanja stvara se srna upljina ispunjena kotanom sri kada kotano tkivo , nastalo u sekundarnim sreditima okotavanja ispuni epifizu, hrskavino tkivo ostaje ogranieno na dva mjesta : zglobna hrskavica -traje cijelog ivota, ne sudjeluje u rastu kosti u duljinu epifizna ploa odgovorna je za rast kosti u duljinu nakon zatvaranja epifiza kosti vie ne mogu rastu u duljinu, ali je rast u irinu i dalje mogud
34
www.perpetuum-lab.com.hr
- epifizna hsrkavica se moe podijeliti u pet zona : zona mirovanja hijalina hrskavica s nepromijenjenim hondrocitima zona umnaanja hondrociti se brzo dijele i slau u stupove usporedne s uzdunom osi kosti zona hipertrofine hrskavice hondrociti su veliki s mnogo glikogena u citoplazmi; resorbirani matrix ogranien je na uske pregrade meu hondrocitima zona ovapnjele hrskavice hondrociti propadaju, odlae se hidroksiapatit, mineraliziraju se pregrade zona okotavanja enhondralnim okotavanjem nastaje kotano tkivo - krvne kapilare i osteoprogenitorne stanice nastale mitotskim diobama u periostu, prodiru u upljine koje su zauzimali hondrociti, ondje se kotane prastanice diferneciraju u osteoblaste - dakle , rast dugih kostiju u duljinu zbiva se proliferacijom hondrocita epifizna hrskavice na epifiznoj strani, dok istodobno hondrociti na dijafiznoj strani ploe hipertrofiraju i propadaju, a njihov matrix ovapni - ovapnjenje zapoinje odlaganjem kalcijevih soli na kolagena vlakanca ovaj proces potiu proteoglikani i glikoproteini koji imaju jak afinitet prema kalciju ovapnjenje potpomae alkalna fosfataza koju proizvode osteoblasti - istodobno stvaranje i odstranjivanje (remodeliranje ) kotanog tkiva zbiva se i u kostima koje rastu i tijekom ivota, iako su tada promjene mnogo sporije, ovaj proces nije u svezi s rastom kosti ???? - rast kosti se ostvaruje djelominom resorpcijom prije stvorenog tkiva i istodobnim stvaranjem nove kosti brzinom vedom od brzine resorpcije - kosti lubanje rastu zbog periostalnog stvaranja kot.tkiva izmeu avova te na vanjskoj povrini kosti - prijelom krvarenje iz otedenih krvnih ila, nastaje ugruak u neposrednoj bllizini loma razgrauje se kotani matriks, i propadaju kotane stanice makrofazi odstranjuju ugruak, stanice i otedeni matriks preiost i endost u blizini mjesta prijeloma snano proliferiraju te nastaje stanini infiltrat enhondr. i iintramembr. okotavanjem u vezivnom tkivu na mjestu frakture nastaje primarno kotano tkivo tijekom zacijeljivanja nepravilne gredice primarnog kotanog tkiva privremeno meusobno povezuju ulomke prelomljene kosti te nastaje kotani kalus primarno k tk kalusa se postepeno resorbira i nadomjeta sekundarnim
www.perpetuum-lab.com.hr
o kalcitonin inhibira resorpciju matriksa, inhibira osteoklaste - prednji reanj hipofize sintetizira hormon rasta koji potie jetru na izluivanje somatomedina to ima sveukupni uinak na rast, osobito rast epifizne hrskavice - povedanje koliine hormona rasta u odraslih dovodi do akromegalije zbog rasta u irinu - androgeni i estrogeni stimuliraju stvaranje kosti, na koju djeluju na vrlo sloen nain utjeu na vrijeme pojavljivanja i na razvoj sredita okotavanja i ubrzavaju zatvaranje epifiza - nedostatak tiroksina u djece izaziva kretenizam i patuljasti rast
> ZGLOBOVI
- dijele se na diartroze (pomini) i sinartroze (nepomini) - prema vrsti tkiva : sinostoze kosti povezane kotanom svezom, zglobovi nepokretni, u starijih osoba kosti lubanje sinhondroze kosti povezane hijalinom hrskavicom, ograniena pokretljivost, primjer : epifizna ploa, u odrasla ovjeka prvo rebro za prsnu kost sindezmoza ograniena pokretljivost, kosti povezane meukotanom svezom koja je izgraena od gustog vezivnog tkiva, symphysis pubis - diartroza zglobna ahura okruuje zatvorenu zglobnu upljinu to sadrava zglobnu tekudinu synovia (zgl tek): dijalizat krvne plazme s velikom koncentracijom hijaluronske kiseline koju stvaraju stanice sinovijske ovojnice o olakava klizanje zglobnih ploha, te opskrbljuje hranjivim tvarima i kisikom zglobnu hrskavicu kolagena vlakanca postavljena su u obliku gotikih lukova koji prenose sile tlaka zglobna ahura obino se sastoji od dva sloja : vanjski ili vlaknasti i unutranji ili sinovijski kojeg oblau dvije vrste stanica, jedne su sline fibroblastima ,a druge makrofazima
36
www.perpetuum-lab.com.hr
2: DEZMALNO OKOTAVANJE
3: ENHONDRALNO OKOTAVANJE
37
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
- GK nalazi se samo u perikarionu - mitohondriji su razasuti po cijeloj citoplazmi perikariona, a posebno su brojni u aksonskim zavretcim - neurofilamenti obilno su zastupani u perikarionima i staninim nastavcima, - impregnirani srebrom ine nerurofibrile - neuroni sadravaju i mikrotubule - neuroni katkad sadravaju uklopine pigmenata kao to je lipofuscin koji je neprobavljeni ostatak razgradnje lizosoma
> DENDRITI
- obino su tanki i dijele se poput grana stabla, te postaju sve tanji, za razliku os aksona koji su cijelom duinom podjednako debeli - primaju brojne sinapse i predstavljaju glavno mjesto primanja i obrade signala na neuronu - sastva citoplazme slian je onom u perikarionu osim to dendriti NEMAJU GK - vedina sinapsa koje pristupaju neuronima smjetena je na dendritskim spinama koje predstavljaju prvo mjesto obrade sinaptikih signala koje prima neuron sastavljeno je od bjelanevina i privrdeno je za unutranju stranu postsinaptike membrane imaju sposobnost morfoloke plastinosti kojoj temelj ini citoskeletna bjelanevina aktin vana za razvoj sinapsa i njihovu funkcionalnu ulogu u odraslih
> AKSONI
cilindrini nastavak stanice polaze od kratkog podruja piramidna oblika , aksonskog breuljka aksolema - stanina membrana aksona, a sadraj aksoplazma inicijalni segment dio aksona izmeu aksonskog breuljka i poetnog dijela mijelinske ovojnice to je mjesto gdje na neuron pritjeu razliiti ekscitacijski i inhibicijski podraaji koji se algebarski zbrajaju, pa se tako odluuje hode li se akcijski potencijal iriti dalje ili nede tu se nalazi vie vrsta ionskih kanala koji su vani za stvaranje i irenje promjene elektrinog potencijala - eventualni ogranci na aksonu su kolateralni ogranci - citoplazma aksona sadrava malo mitohondrija, mikrotubule i neurofilamente te nekoliko cisterna glatke ER - odsutnost poliribosoma i hrapave ER pokazuje da odravanje aksona ovisi o perikarionu, ako se akson presijee , njegov periferni dio degenerira i odumre - makromolekule i organele koje se sintetiziraju u tijelu stanica neprekidno se prenose du aksona anterogradnim prenoenjem do njegovih zavretaka: sporo prenoenje : bjelanevine i mikrofilamenti intermedijarno prenoenje : mitohondriji brzo prenoenje : tvari sadrane u mjehuridima potrebne aksonskom zavretku za prenoenje neurotransmitera bjelanevina kinezin vezan za vezikule - retrogradnim prenoenjem: neke molekule i tvari unesene endocitozom do tijela stanice, ukljuujudi viruse i toksine bjelanevina dinein prisutna u mikrotubulima
39
www.perpetuum-lab.com.hr
> SINAPSA
- mjesto funkcionalnog kontakta meu neuronima ili izmeu neurona i drugih efektornih stanica - zadada je sinapse pretvorba elektrinog signala presinaptike stanice u kemijski signal koji djeluje na postsinaptiku stanicu - neurotransmiteri - su tvari koje vezane za receptorski protein otvaraju ili zatvaraju ionske kanale, ili pak zapoinju kaskadu drugih glasnika sintetiziraju se u tijelu stanice viak membrane nakupljene u presinaptikom podruju, a nastao pranjenjem presinaptikih mjehurida ponovno se prerauje endocitozom tako unesene membrane spajaju se s glatkom ER presinaptikog odsjeka i mogu se ponovno iskoristiti za stvaranje novih sinaptikih mjehurida neki se neurotransmiteri sintetiziraju u prsinaptikom odsjeku i potom se koriste enzimima i prekursorima koji su dospjeli aksonskim prenoenjem neuropeptidi imaju vanu ulogu u nadzoru osjedaja i nagona kao to su : bol, veselje, glad, ea i spolni nagon - neuromodulatori kemijski glasnici koji ne djeluju direktno na sinapse, ved mijenjaju osjetljivost neurona na sinaptiku stimulaciju ili inhibiciju neki se neuromodulatori kao to su neuropeptidi ili steroidi stvaraju u ivlanom tkivu, dok su drugi steroidi u krvi
40
www.perpetuum-lab.com.hr
- elektrine sinapse : pomodu tijesnih spojeva prenose ionske signale kroz presinaptiku i postsinaptiku membranu ivani signal se prenosi neposredno mali broj - kemijske sinapse vedina sinapsa kemijska tvar posreduje u prijenosu ivanog impulsa ivani impuls nakratko otvara kalcijeve kanale u presinaptikom zavretku, to uzrokuje ulazak kalcija te potakne egzocitozu sinaptikih mjehurida neurotransmiteri otputeni egzocitozom djeluju na receptore smjetene u postsinaptikom dijelu to uzrokuje prolaznu elektriku aktivnost (depolarizaciju ) postsinaptike membrane takve se sinapse nazivaju ekscitacijske jer njihova aktivnost stvara impulse na postsinaptikoj membrani kod nekih sinapsa meudjelovanje neurotransmiter-receptor ima suprotan uinak jer dolazi do hiperpolarizacije bez prenoenja ivanog impulsa inhhibicijske sinapse jednom upotrrebljeni neurotransmiteri brzo se uklanjaju enzimskom razgradnjom, difuzijom ili endocitozom s pomodu specifinih receptora na presinaptikoj membrani.
www.perpetuum-lab.com.hr
protoplazmatski mnogo kratkih ogranaka, nalaze se u sivoj tvari najbrojnije glija stanice neki imaju zavr izdanke, proir. u obliku perivaskularnih noica koje okruuju endotel kapilara pretpostavlja se da slue za prijenos molekula i iona iz krvi do ivanih stanica nalaze se i na vanjskoj povrini sredinjeg sustava, gdje ine jedan neprekinuti sloj. Na mjestu otedenja sredinjeg s, astrociti proliferiraju i stvaraju neku vrstu oiljkastog tkiva - ependimske stanice epitelne stanice kubina oblika koje oblau ventrikule mozga i sredinji kanal kralj. modine uglavnom imaju trepetljike koje pridonose gibanju likvora - mikroglija malene su, izduene stanice s kratkim nepravilnim nastavcima jezgre su im izduene i imaju gusti kromatin fagociti razvijaju se od prekursorskih stanica u kotanoj sri sudjeluju u upalnom procesu i cijeljenju sredinjeg s te stvaranju i otputanju neutralnih proteaza oksidativnih radikala kada su potaknuti mikroglije gube svoje nastavke i postaju fagociti i djeluju kao predone stanice izluuje brojne imunoregulacijske citokine
www.perpetuum-lab.com.hr
od arachnoidee je odvojena uskim subduralnim prostorom unutranja povrina svih dijelova tvrde ovojnice i vanjska povrina tvrde ovojnice kralj mod obloene su jednoslojnim ploastim epitelom mezenhimskog podrijetla - arachnoidea dva dijela : o sloj u dodiru s durom mater o sustav trabekula koje taj sloj spajaju s pijom mater (upljine tvore subarahnoidni prostor koji ima ulogu hidraulinog jastuka) subarahnoidni prostor komunicira s ventrikulima mozga kroz neparni medijalni otvor i parne lateralne otvore sastoji se od vezivnog tkiva bez krvnih ila povrine su obloene istim epitelom kao i dura arahnoidne resice : izdanci arahnoidee koji prolaze kroz otvore na duri mater i ulaze u sinuse, prekriveni su endotelnim stanicama vena, a funkcija im je resorpcija likvora u krv venskih sinusa - pia mater rahlo vezivno tkivo s mnogo krvnih ila premda je smjetena sasvim blizu ivanog tkiva, ne dodiruje ni ivane stanice ni vlakna izmeu pije i neurona nalazi se tanki sloj nastavaka neuroglije, koji vrsto prianja uz piju mater te ini fiziku barijeru izmeu periferije i sredinjeg s, koja odvaja sredinji s od likvora piju mater oblau ploaste stanice mezenhimskog podrijetla krv.ile prodiru u sred. s kroz tunele koje oblae pia mater, a nazivaju se perivask. prostori pia mater nestaje prije nego to krvne ile prijeu u kapilare krvne su kapilare u sredinjme s poptuno prekrivene nastavcima neuroglija - barijera krv-mozak funkcionalna je barijera koja sprijeava prelaenje nekih tvari iz krvi u mozak zasniva se na smanjenoj propusnosti krvnih kapilara mozga vrsti meustanini spojevi koji osiguravaju neprekinutost endotela tih kapilara citoplazme endotel. stanica ne sadravaju fenestracije, a i pinocitotskih mjehurida ima vrlo malo + produeni nastavci neuroglija-stanica
www.perpetuum-lab.com.hr
> GANGLIJI
- tvorbe obino jajolika oblika povezane sa ivcima i obavijene gustim vezivnim tkivom - svaki ganglij slui kao mjesto ulaska ili izlaska dvaju razliitih ivaca - smjer impulsa odreuje vrstu ganglija : osjetni ili autonomni - osjetni primaju aferentne impulse koji odvode do sredinjeg s ganglijske stanice okruene mreom vezivnog tkiva koja se odvaja od vezivne ahure sadravaju pseudounipolarne stanice dvije vrste : spinalni i kranijalni spinalne ganglije izgrauju veliki neuroni s izraenim nisslovim tjelecima, okrueni brojnim malim glija-stanicama satelitske stanice - autonomni gangliji izgledaju kao lukoviaste izboine autonomnih ivaca neki su smjeteni unutar nekih organa, posebno u stijenkama probavnog sustava intramuralni gangliji, nemaju vezivne ahure, potporu im ini stroma organa gdje se nalaze obino sadravaju multipolarne neurone takoer fina nisslova tjeleca neuroni autonomnih ganglija obavijeni slojem satelitskih stanica
www.perpetuum-lab.com.hr
- sastoji se od skupine stanica (u cnsu), vlakana (koja naputaju cns) i ganglija (du vlakana) - sr nadbubrene lijezde je jedini organ koji prima preganglijska vlakna vedina se stanica nakon useljenja u ljezdu diferencira u ljezdane, a ne u ganglijske stanice - acetilkolin kemijski posrednik prisutan u sinaptikim mjehuridima u svim preganglijskim i postganglijskim parasimpatikim (koja doseu glatke miide, srce i egzokrine lijezde) zavrecima ivana vlakna koja otputaju acetilkolin nazivaju se kolinergika - simpatiki sustav jezgre smjetene u torakalnom i lumbalnom dijelu kralj modine gangliji simpatikog sustava ine paravetebralni lanac i spletove smjetene blizu utrobnih organa kemijski posrednik postganglijskih vlakana je noradrenalin kojeg izluuje i sr nadbubr. lijezde adrenergika vlakna inerviraju znojnice i krvne ile skeletnog miidja - parasimpatiki sustav ima svoje jezgre u srednjem mozgu, produenoj modini i sakralnom dijelu kraljenine modine ivci : modani : 3, 7, 9 i 10, a sakrospinalni : 2, 3, i 4 i postgangl i pregangl vlakna otputaju acetilkolin koji se lako aktivira acetilkolinesterazom
45
www.perpetuum-lab.com.hr
1: VELIKI MOZAK
2: MALI MOZAK
3: KRALJENINA MODINA
46
www.perpetuum-lab.com.hr
4: PERIFERNI IVAC
5: CEREBROSPINALNI GANGLIJ
6: VEGETATIVNI GANGLIJ
47
www.perpetuum-lab.com.hr
8: MIIDNO TKIVO
- graeno je od diferenciranih stanica koje sadravaju kontraktilne bjelanevine - vedina mi.stanica mezoderm. je podrijetla, a diferencira se izduivanjem i sintezom bjelanevina
www.perpetuum-lab.com.hr
glavne bjelanevine su aktin, tropomiozin, troponin i miozin tanki filamenti su graeni iz prve tri, a debeli se uglavnom sastoje od miozina aktin dug nitast polimer sastavljen od dviju niti kuglastih monomera ovijenih jedan oko drugog u obliku dvostruke uzvojnice strukturna nesimetrinost svih molekula G-aktina kada se molekule G-aktina polimeriziraju u F-aktin, veu se odostraga prema naprijed, inedi filament s izrazitom polarnosti svaki monomer G-aktina sadrava mjesto za vezanje na miozin aktinski filamenti koji su okomito privrdeni na Z -crtu, pokazuju suprotni polaritet na svakoj strani Z-crte smatra se da bjelanevina -aktinin (glavni sastojak Z-crte), privrduje aktinske filamente za ovo podruje, a -aktinin i dezmin meusobno povezuju susjedne sarkomere pa tako omoguduju poravnavanje miofibrila tropomiozin duga tanka molekula graena od dva polipeptidna lanca veu se meusobno prednjim krajem za stranji i tako tvore filamente, koji teku preko podjedinica aktina, du vanjskih rubova lijeba koji ine dva spiralno zavijena filamenta aktina u tankim filamentima : 1 tropomiozin 7 G-aktina i 1 kompleks troponina troponin kompleks od tri podjedinice: TnT, TnC i TnI- inhibira reakciju aktina i miozina privrdena je za posebno mjesto na svakoj molekuli tropomiozina miozin mnogo vedi kompleks moe se rastaviti na dva jednaka teka lanca i dva PARA lakih lanaca mali kuglasti izdanci na jednom kraju svakog tekog lanca ine glavice, koje imaju mjesta za vezanje ATP-a, sposobnost za enzimatsku hidrolizu ATP-a i sposobnost vezanja za aktin. s glavicom su udruena 4 laka lanca tanki i debeli filamenti povezani su poprenim mostidima glavica molekule miozina i kratki odsjeak njezina tapidastog dijela - sakroplazmatska mreica i sustav poprenih cjevica depolarizacija membrane sarkoplazmatske mreice, zbog koje se oslobaaju ioni kalcija iz cisterna ER-a u unutranjosti, zapoinje na specijaliziranom miidno-ivanom spoju na povrini miidnog vlakna u vedim miidnim vlaknima irenje depolarizacijskog podraaja dovodi do kontrakcijskog vala u kojem se periferne miofibrile kontrahiraju prije nego miofibrile smjetene u sredini T-tubuli poprene cjevice koje slue za osiguranje ravnomjerne kontrakcije o cjevasta uvrnuda sarkoleme ine sloenu mreu cjevica koje anastomoziraju na razini granice izmeu A- i I-pruge svake sarkomere o uz svaki t-tubul s obje strane prianjaju proirene zavrne cisterne sarkoplazm. mreice o taj specijalizirani kompleks koji ine t-tubul i dva postranina dijela sarkoplazmatske mreice naziva se trijada
49
www.perpetuum-lab.com.hr
kad se depolarizacija membrane zavri sarkoplazmatska mreica djeluje kao sustav za odvoenje kalcija koji se aktivno vrada u cisterne pa kontrakcija nestaje
- mehanizam kontrakcije - kontrakcija - je brza, snana, isprekidana i obino pod utjecajem volje - nastaje uzajamnim djelovanjem tankih aktinskih i debelih miozinskih filamenata u stanju relaksacije ATP se vee za mjesta ATP-aze na miozinskim glavicama, a hidroliza je vrlo spora miozinu je potreban aktin kao kofaktor za brzo cijepanje ATP-a i oslobaanje energije u relaksiranom miidu miozin se ne moe vezati za aktin , jer su vezna mjesta za glavice miozina na molekulama aktina pokrivena kompleksom troponin-tropomiozin na F-aktinskom filamentu meutim kad je konc. kalcija dovoljno velika, oni se veu na TnC, mijenja se prostorni raspored triju podjedinica troponina i uvlai molekulu tropomiozina dublje u lijeb aktinske uzvojnice, pa se na kuglastim monomerima aktina otkriva vezno mjesto za miozin pa se aktin moe vezati za glavicu miozinske molekule tokom vezanja kalcijevih iona za TnC miozin-ATP se pretvara u aktivni kompleks kao rezultat vezanja glavice miozina za G-aktinsku podjedinicu tankog filamenta, ATP se cijepa na ADP i Pi i oslobaa se energija dolazi do deformiranja ili savijanja tapidastog dijela miozina s glavicom to potee aktin preko miozinskog filamenta pa se tanki filament uvlai dublje u A-prugu stari aktinsko-miozinski spojevi poputaju tek nakon to se za miozin vee nova molekula ATP-a, tada se glavica miozina vrada u prvobitni poloaj i priprema za sljededi kontrakcijski ciklus ako nema ATPa kompleks aktin miozin postaje stabilan i to je uzrok trajne miidne ukoenosti koja nastaje nakon smrti (rigor mortis) kontrakcija koja dovodi do potpunog prekrivanja tankih i debelih filamenata nastavlja se sve dok se ne uklone ioni kalcija, a kompleks troponin-tropomiozin ponovno prekrije vezno mjesto za miozin I-pruga - skrati se zbog prodiranja tankih filamenata u A-prugu H-pruga suzi sejer tanki filamenti gotovo potpuno prekriju debele - inervacija mijelinizirani mot. ivci granaju se u vez. tkivu perimizija gdje svaki ivac daje nekoliko ogranaka na mjestu inervacije akson gubi mijelinsku ovojnicu i zavrava proirenjem koje je utisnuto u uleknude na povrini miidnog vlakna motorika ploa tu je akson prekriven tankim slojem citoplazme schwannove stanice kad akcijski potencijal dosegne motoriku plou, acetilkolin se oslobodi iz aksonskog zavretka u sinaptiku pukotinu i vee se za acetilkolinske receptore na sarkolemi spojnih nabora vezanje transmitera povedava propusnost sarkoleme za natrij pa dolazi do depolarizacije membrane depolarizacija zapoeta na motorikoj ploi irir se po povrini miidnog vlakna duboko u njegovu unutranjost kroz sustav poprenih cjevica na svakoj trijadi depolarizacijski signal prijee u sarkoplazmatsku mreicu, to potie oslobaanje kalcija pa zapone ciklus kontrakcije
50
www.perpetuum-lab.com.hr
- miidno vreteno i golgijev tetivni organ svi popr-prugasti miidi u tijelu ovjeka sadravaju proprioreceptore koji se nazivaju mi vretena sastoje se od vezivne ahure, koja okruuje prostor ispunjen tekudinom u kojoj se nalaze intrafuzalna vlakna vie osjetnih ivanih vlakana ulazi u miidno vreteno, gdje otkrivaju promjene duine ekstrafuzalnih miidnih vlakanai prenose tu informaciju u kraljeninu modinu golgijevi tetivni organi sudjeluju u propriocepciji tako to otkrivaju razlike u napetosti tetiva u tetivama, u blizini hvatita miidnih vlakana, vezivna ovojnica obavija nekoliko velikih snopova kolagenih vlakana koja prelaze u kolagena vlakna miidno-tetivnog spoja osjetni ivci ulaze u vezivnu ovojnicu - energetski sustav lako dostupna energija pohranjena je u obliku ATP-a i fosfokreatina kemijska energija moe se crpsti i iz zalihe glikogena miidno tkivo dobija energiju za razgradnju glukoze i masnih kiselina te ju pohranjuje u ATP i fsfkr masne kiseline razgrauju se na acetate enzimima -oksidacije, smjetenim u matriksu mitohondrija. acetat se zatim oksidira u clk, a energija se pohranjuje u obliku ATP-a - podjela skeletnih miidnih vlakana: vlakna tipa I spora, bogata su sarkoplazmom koja sadrava mioglobin (daje tamnocrvenu boju), kontrakcija im je dugotrajna, a energija u njima nastaje oksidacijskom fosforilacijom masnih kiselina vlakna tipa II brzo se isprekidano kontrahiraju sadravaju manje mioglobina (svijetlocrvena) dijele se na IIA, IIB i IIC IIB- najbre djeluju, a vie od ostalih ovise o glikolizi kao izvoru energije - moe se regenerirati iako se jezgre ne mogu mitotski dijeliti, za to su zaduene satelitske stanice vretenaste stanice , smjetene ispod bazalne lamine koja okruuje svako zrelo miidno vlakno nakon ozljede ili nekih drugih podraaja proliferiraju i stapaju se u nova skeletna miidna tkiva
www.perpetuum-lab.com.hr
- oko miidnih stanica nalazi se endomizij koji sadrava bogatu mreu krvnih kapilara - prisutnost tamno obojenih poprenih crta koje prolaze kroz nizove sranih miidnih stanica u nepravilnim razmacima prijelazne ploe spojni kompleksi na dodirnim plohama susjednih sranih miidnih stanica - spojevi unutar prijelazne ploe: fasciae adherentes najistaknutije na poprenim dijelovima ploe slue kao privrsna mjesta za aktinske filamente zavrnim sarkomera polu-Z-crte macule adherentes takoer na poprenim dijelovima mehaniki povezuju srane stanice i sprjeavaju njihovo razdvajanje tijesni spojevi na postraninim dijelovima omoguduju stalan protok iona meu stanicama zbog ega se nizovi ponaaju poput sincicija, i omoguduju signalu za kontrakciju da se poput vala iri iz stanice u stanicu - sustav T-tubula i sarkopl. mreica u sranim miocitima nisu tako pravilno rasporeeni t-tubuli su brojniji i vedi u miidima klijetke nego u skeletnom miidu nalaze se na razini Z-crte, a ne na razini A-I spoja t-tubuli obino povezani samo s jednim postraninim proirenjem cisterne sarkoplazmatske mreice, pa srani miid ima dijade sarkoplazmatska mreica nije tako dobro razvijena i nepravilno prolazi izmeu miofilamenata, zato nema jasno odijeljenih snopova miofibrila - srane mi. stanice sadravaju mnogo mitohondrija, koji zauzimaju 40% ili vie volumena citoplazme odraz potrebe sranog miida za stalnim aerobnim metabolizmom masne kiseline koje do sranih miidnih stanica prenose lipoproteini, glavni su izvor energije srca, te budu pohranjene u sranim stanicama u obliku triglicerida glikogena ima malo - zrnca pigmenta lipofuscina - ima sposobnost regeneracije samo u djetinjstvu - atrij ventrikul razlike i slinosti raspored miofilamenata jednak u obje vrste miid atrija ima mnogo manje T-tubula, a i stanice su manje zrnca omeena membranom koja sadravaju ANP- uz oba pola jezgre najbrojnija u desnom atriju, ali ih ima i u lijevom A, ventrikulu i na nekim drugim mjestima u tijelu natriuza i diureza antagonist ADHu i aldosteronu
52
www.perpetuum-lab.com.hr
53
www.perpetuum-lab.com.hr
- viejedinini glatki miidi obilno su inervirani i mogu se vrlo tono i stupnjevito kontrahirati miidi u arenici oka - kada nedostaje ivani podraaj, glatki se miid aktivira spontano, pa njegova opskrba ivcima ima funkciju mijenjanja aktivnosti a ne zapoinjanja - imaju i adrenergike i kolinergike ivane zavretke - sintetiziraju : kolagen, elastin i proteoglikane, izvanstanine sastojke, koje obino sintetiziraju fibroblasti - ima sposobnost aktivne regeneracije mitozom
54
www.perpetuum-lab.com.hr
55
www.perpetuum-lab.com.hr
9: ILNI SUSTAV
- unutranjost svih dijelova krvoil. i limfn. sustava oblae jednoslojni ploasti epitel nazvan endotel - mikrocirkulacija (arteriole, kapilare i postkapilarne venule) - posebno vana kao mjesto izmjene tvari izmeu krvi i okolnih tkiva, i u normalnim okolnostima i za vrijeme upale
> KAPILARE
- stijenku kapilare ini jedan sloj endotelnih stanica (1-3 stanice na poprenom presjeku) na vanjskoj povrini tih stanica obino se nalazi bazalna lamina koju izluuje sam endotel na mjestu gdje je smjetena jezgra stanice se izbouju u lumen kapilare njihova citoplazma sadrava malo organela (mali GK, poneku cisternu hr ER, mitohondr i sl ribos) spojevi tipa zonula occludens- povezuju vedinu endot.st. te omoguduju razliitu propusnost za makromolekule - spojevi meu endot. stan. venula su najslabiji, na tim se mjestima tijekom up. procesa gubi tekudina pa nastaju edemi - periciti mezenhimske stanice s dugakim citoplazmatskim izdancima, koje nepotpuno okruuju endotelne stanice na razliitim mjestima du kapilara i postkapilarnih venula okrueni vlastitom bazalnom laminom koja se moe spojiti s bazalnom laminom endotelnih stanica imaju sposobnost kontrakcije sadre aktin, miozin i tropomiozin nakon otedenja tkiva, periciti se umnaaju i stvaraju nove krvne ile i vezivne stanice te tako sudjeluju u procesu cijeljenja - vrste kapilara neprekinute ili somatske kapilare nemaju otvore, fenestre nalazi se u svim vrstama miidnog tkiva, u vez. tkivu, egzokrin lijezdama i ivanom tkivu pinocitotski mjehuridi fenestrirane ili visceralne kapilare veliki otvori u stijenci koji su zatvoreni dijafragmom- opna tanja od stanine membrane i koja nema troslojnu grau jedinine membrane bazalna lamina neprekinuta nalaze se u tkivima u kojima se odvija brza izmjena tvari izmeu tkiva i krvi : bubrezi, crijeva i endokrine lijezde fenestrirane kapilare, ali bez dijafragme glomerul bubrega krv je od tkiva odijeljena samo debelom i neprekinutom bazalnom laminom isprekidane sinusoidne kapilare vijugav tok i mnogo vedi promjer to usporava protok krvi endotelne stanice ine isprekidani sloj i odvojene su jedna od druge irokim prostorima u citoplazmi endotelnih stanica ima mnogo fenestra bez dijafragme
56
www.perpetuum-lab.com.hr
makrofazi su smjeteni ili izmeu endotelnih stanica ili s njihove vanjske strane bazalna lamina je isprekidana uglavnom u jetri i u krvotvornim organima (kotana sr, slezena) - arteriole se granaju u manje ile metarteriole koje su okruene isprekidanim slojem glatkih m stanica, one se dalje granaju u kapilare suavanje metarteriola regulira protok krvi kroz kapilare kada tkivu nije potreban protok krvi kroz cijelu kapilarnu mreu - arterijsko-venske anastomoze- omoguduju arteriolama da se izravno isprazne u venule brojne u skeletnom miidu, koi ruku i nogu kada se ile u sklopu art-ven anastomoze stegnu sva krv mora prolaziti kroz kapilarnu mreu kada se opuste dio krvi tee neposredno u venu umjesto kroz kapilare - protok krvi kroz kapilare reguliraju ivani i hormonski podraaji - tkiva s intenzivnim metabolizmom imaju gustu kapilarnu mreu - ukupni promjer kapilara oko 800 puta je vedi od promjera aorte - brzina protoka krvi kroz aortu prosjeno je 320 mm/s, a kroz kapilare oko 0,3 mm/s - zbog svoje tanke stijenke i polaganog protoka, kapilare su najpogodnije mjesto za izmjenu vode, otopljenih tvari i makromolekula izmeu krvi i tkiva - ostale funkcije endotelnih stanica : pretvorba ANG I u ANG II pretvorba bradikinina, serotonina, prostaglandina, noradrenalina, trombina i drugih u bioloki nedjelotvorne sastojke lipoliza lipoproteina enzimima smjetenim na povrini endot. stanica na trigliceride i kolesterol proizvodnja vazokativnih tvari kao to su endotelini, vazokonstriktivni mbenici, te duini oksid koji je imbenik relaksacije
www.perpetuum-lab.com.hr
- vasa vasorum u velikim ilama, brojnija u venama nego u arterijama arteriole, kapilare i venule koje se obilno granaju unutar adventicije i vanjskog dijela medije - inervacija gusta mrea nemijeliniziranih simpatikih ivanih vlakana (vazomotoriki ivci) s noradrenalinom kao neurotransmiterom, u pravilu ne ulaze u mediju arterija, dok se u venama nalaze u adventiciji i u mediji, ali je gustoda njihove inervacije manja nego u arterijama otputanje noradrenalina iz ovih ivaca uzrokuje vazokonstrikciju arterije skeletnih miida inervirane su i kolinergikim ivcima koji uzrokuju vazodilataciju acetilkolin potie endotel na stvaranje duikova oksida, koji difundira do glatkih miidnih stanica i pokrede cGMP sustav unutarstaninih glasnika
> ARTERIJE
- na osnovi svoje veliine dijele se na : arteriole relativno uzak lumen subendotelni sloj vrlo tanak u vrlo malim arteriolama nedostaje unut.elast. membrana, a medija je sastavljena od jednog ili dva kruno poredana sloja glatkih miidnih stanica bez vanjske elas membrane male arterije (u knjizi nije tono naznaena ) vede od arteriola tunika medija malo deblja i vedi lumen i u arteriolama i u malim arterijama tunika adventicija je vrlo tanka miidne arterije srednjeg promjera mogu kontrolirati dotok krvi stezanjem ili oputanjem glatkih miidnih stanica medije subendotelni sloj deblji nego u arteriola jasno izraena unutranja elastina membrana tunica media moe imati do 40 slojeva glatkih miidnih stanica koje se isprepledu sa razliitim brojem elastinih lamela, retikulinskim vlaknima i preoteoglikanima u vedim miidnim arterijama prisutna vanjska elastina membrana adventicija se sastoji od vezivnog tkiva, te sadri limfne ile, vasa vasorum i ivce velike elastine arterije aorta i njezini veliki ogranci koji sudjeluju u odravanju protoka krvi udkaste boje zbog velike koliine elastina u mediji intima je deblja nego u miidnim arterijama unutranja elastina membrana postoji , ali se ne istie jer slii elastinim vlaknima u sljededem sloju medija se sastoji od koncentrino poredanih diskontinuiranih elastinih lamela, kojih se broj povedava s godinama, one slueublaavanju velikih promjena tlaka tijekom rada srca izmeu elastinih lamela se nalaze glatke m stanice, ret vlakna, proteoglikani i glikoproteini tunica adventicija relativno slabo razvijena
58
www.perpetuum-lab.com.hr
- znaajke aterosklerotskih promjena : tokasto zadebljanje inti me, umnaanje glatkih miidnih stanica i meustanine tvari vezivnog tkiva te odlaganje kolesterola u glatkim miidnim stanicama i makrofazima - koronarne arterije su najsklonije aterosklerozi - tijekom starenja jednoliko zadebljavanje intime - aneurizma kad je medija arterije oslabljena zbog priroene mane, bolesti ili ozljede, pa arterijska stijenka poputa i znatno se iri - karotidna tjeleca djeluju kao kemoreceptori osjetljivi na razinu ugljinog dioksida i kisika u krvi bogati fenestriranim kapilarama koje okruuju stanice tipa I i II tip II potporne stanice tip I sadravaju brojne mjehuride s tamnim sreditem koje sadravaju dopamin, serotonin i adrenalin vedina ivaca karotidnog tjeleca su aferentna vlakna aortna tjeleca slina osjetljiva su na : nisku razinu kisika, visoku koncentraciju CO2 i niski pH krvi - karotidni sinusi lagana proirenja unutranjih karotidnih arterija sadravaju baroreceptore koji otkrivaju promjene krvnog tlaka u tom je podruju medija tanja intima i adventicija bogate su ivanim zavretcima - arterijsko-venske anastomoze sudjeluju u regulaciji krvnog protoka uz te neposredne spojeve postoje i sloenije strukture, glomusi nalaze se u vrhovima prstiju, pri bazi nokta i u ukama arteriole nakon prolaska kroza vezivnu ovojnicu glomusa gube unutranju el membranu, a stjeu debelu miidnu stijenku i mali lumen sve su bogato inervirane
59
www.perpetuum-lab.com.hr
> VENE
vedina vena moe se svrstati u male i srednje velike vene intima obino ima takni subendotelni sloj koji moe i nedostajati medija se sastoji od tankih snopova glatkih miidnih stanica isprepletenih s retikulinskim vlaknima i njenom mreom elastinih vlakana adventicija graena od kolagenih vlakana, dobro je razvijena velike vene nalaze se u blizini srca, imaju dobro razvijenu intimu, medija je tanja sa nekoliko slojeva mi. stanica i obilnim vez. tkivom, a imaju debelu adventiciju te esto sadrava uzdune snopove glatkih miidnih stanica velike vene sadravaju iznutra zaliske ini ih vezivno tkivo bogato elastinim vlaknima, koji s obje strane oblae endotel
> SRCE
- srani (fibrozni ) skelet sredinje vezivno podruje srca, slui kao osnova zalistaka te kao mjesto na kojem se privrduju srane miidne stanice izgraen od gustog vezivnog tkiva njegovi glavni dijelovi : septum membranaceum, trigona fibrosa i annuli fibrosi - endokard odgovara intimi krvnih ila sastoji se od jednog sloja ploastih endotelnih stanica smjetenih na tankom subendotelnom sloju rahlog vezivnog tkiva koji sadrava elastina i kolagena vlakna te neto glatkih miidnih stanica - subendokardijski sloj sloj vezivnog tkiva koji povezuje subendotelni sloj endokarda i miokard u njemu se nalaze vene, ivci i ogranci provodnog sustava srca (purkinjeove stanice) - epikard serozna ovojnica srca koja predstavlja visceralni list perikarda ini ga jednoslojni ploasti epitel ispod kojeg se nalazi tanki sloj vezivnog tkiva subepikardijski sloj sadrava vene, ivce i ivane ganglije masno tkivo koje u pravilu okruuje srce nakuplja se u ovom sloju - srani zalisci : gusto vezivno tkivo (kolagena i elastina vlakna) i sa svake strane sloj endotela baze zalistaka privrdene za fibrozne prstenove sranog skeleta - ritmiki sustav ;) vorovi atrioventrikularni vor smjeten u pretklijetki miidne stanice AV vora slie onima u SA voru , ali se njihovi citoplazmatski izdanci granaju u raznim smjerovima inedi mreu u njemu zapoine A-V snop koji se grana prema objema klijetkama ine ga stanice sline onima u voru, distalno postaju vede od ostalih sranih miidnih stanica i svojstvena su izgleda
60
www.perpetuum-lab.com.hr
nazivaju se purkinjeove stanice i sadravaju jednu do dvije centralno smjetene jezgre, citoplazmu bogatu mitohondrijima i glikogenom te stanice prolaze kroz subendokardijski sloj i ulaze u miokard ventrikula tijesni spojevi omoguduju usklaeno djelovanje miidnih stanica provodnog sustava sinusatrijski vor takoer u pretklijetki ini ga nakupina promijenjenih sranih miidnih stanica one su vretenasta oblika, manje su od atrijskih miidnih stanica i sadravaju manje miidnih vlakanaca
1: KRVNE ILE
2: SRCE
61
www.perpetuum-lab.com.hr
> ERITROCITI
nemaju jezgru i ispunjeni su hemoglobinom bikonkavni oblik osigurava eritrocitu velik omjer povr prema vol, olakavajudi time izmjenu plinova normalna koncentracija eritrocita u krvi je 3,9-5,5 milijuna/L kod ena i 4,1-6 mil/L kod mukaraca erotrociti promjera vedeg od 9 m nazivaju se makrociti, a oni promjera manjeg od 6 m mikrociti anicitoza prisutnost visokog postotka eritrocita razliitih veliina stanina membrana eritrocita sadri 40% lipida, 50% proteina i 10% ugljikohidrata oko polovice tih proteina premoduje lipidni dvosloj pa se nazivaju integralni membranski proteini spektrin je jedan od proteina citoskeleta (periferni) koji se vee za unutranju povr membrane eritr spaja nekoliko sastojaka membrane s ostalim elementima citoskeleta stvarajudi mreu koja podupire eritrocite, te eritrocitima takoer omoguduje savitljivost membrane potrebnu prilikom velikih promjena oblika tijekom prolaenja kroz kapilare - bududi da crvene krvne stanice nisu krute viskoznost krvi ostaje niska - acidofilni, 33%-tna otopina hemoglobina + enzimi glikolitikog i heksozamonofosfatnog puta metb glc
- bolest srpastih stanica uzrokuje ga tokasta mutacija gena za -lanac hemoglobina valin umjesto glutaminske kiseline
62
www.perpetuum-lab.com.hr
povedava se viskoznost krvi - nasljedna sferocitoza eritrociti kuglasta oblika, pa ih makrofazi izdvajaju i razaraju u nekim sluajevima povezana je s nepravilnosti na spektrinu kirurko odstranjenje slezene dovodi do poboljanja zbog odstranjenja velikog dijela makrofaga - hipokromna anemija normalan broj stanica, ali one sadravaju smanjenu koliinu hemoglobina - retikulociti mlai eritrociti imaju nekoliko zrnaca ili mreaste tvorbe u citoplazmi normalno ine oko 1% ukupnog broja crvenih krvnih stanica povedani broj retikulocita pokazuje da postoji povedana potreba za prenoenjem kisika sazrijevajudi crvene krvne stanice gube mitohondrije, ribosome i brojne citoplazmatske enzime - izvor energije u eritrocitima je glukoza koja se anaerobno razgrauje do laktata - oni ne sintetiziraju hemoglobin bududi da nemaju ni jezgru ni druge organele za sintezu bjelanevina
> LEUKOCITI
nisu stalni dio krvi jer odlaze u tkiva gdje vre razliite funkc, te ih na kraju vedina odumire apoptozom izlaze iz venula i kapilara prolazedi izmeu endotelnih stanica u vezivno tkivo dijapedezom limfociti se vradaju u krv, recirkuliraju prema vrsti zrnaca i obliku jezgre : granulociti (polimorfonuklearni leukociti) i agranulociti (mononuklearni leukociti)
- granulociti dva tipa zrnaca : o specifina zrnca veu neutralne, kisele ili bazine sastojke boja, i vre uloge svojstvene samo granulocitima o azurofilna zrnca boje se grimizno i predstavljaju lizosome jezgra ima dva ili vie renjeva zavrno diferencirane stanice koje se ne dijele, pa ne sintetiziraju mnogo bjelanevina GK i hrapava ER slabo su im razvijeni posjeduju malo mitohondrija te ovise vedinom o glikolizi sadravaju glikogen i mogu djelovati u podrujima siromanim kisikom, poput onih zahvadenih upalom - neutrofili 60-70% leukocita u krvi jezgra im je podijeljena na 2-5 renjida povezanih tankim tracima kromatina specifina zrnca najbrojnija, ali su malena, sadravaju i azurofilna zrnca nezreli neutrofili koji su tek uli u optok imaju nesegmentiranu jezgru u obliku potkovice, ako ih je broj povedan vjerojatno se radi o odgovoru na bakterijsku infekciju
63
www.perpetuum-lab.com.hr
u ena se neaktivni x-kromosom pojavljuje kao privjesak u obliku bubnjarskog tapida na jednom renjidu jezgre koji se ne vidi kod svih neutrofila u krvnom razmazu aktivno fagocitiraju bakterije i druge male estice (medic.primjena 238 str) - eozinofili 2-4% leukocita u normalnoj krvi otprilike iste veliine kao neutrofili i jezgra im je podijeljena u dva renjida sjajna specifina zrnca koja su velika i izduena, a boje se eozinom specifina zrnca sadravaju kristalnu jezgru (internum) koja se zove glavna bazina bjelanevina koja ima ulogu u ubijanju crva nametnika eozinofilija povezana sa alergijskim reakcijama i helmintijazom u tkivima se eozinofili nalaze u vezivnom tkivu ispod epitela bronha, probavnog sustava, maternice i rodnice te u okolini crva nametnika kortikosteroidi uzrokuju brzi pad broja eozinofila - bazofili manje od 1% leukocita u krvi jezgra je podijeljena u nepravilne renjide, ali se obino slabo vidi, jer je prekrivena specifinim zrncima specifina zrnca oboje se metakromatski bazinom bojom iz uobiajene mjeavine boja metakromazija mijenja se nijansa upotrebljene boje, a hmu ovom sluaju je posljedica prisutnosti heparina , ali postoji mogudnost da i inae, nisam sigurna. ako u posebnim okolnostima prijeu u vezivno tkivo mogu potpomagati djelovanje mastocita u brzoj reakciji preosjetljivosti (moebit zbog histamina kojeg spec zrnca takoer sadre) - agranulociti nemaju specifinih zrnaca, ali sadravaju razliit broj azurofilnih zrnaca jezgra okrugla ili udubljena - limfociti ine porodicu kuglastih stanica veliki limfociti smatraju se stanicama koje su aktivirane specifinim antigenima citoplazma malih limfocita lagano je bazofilna, oskudna je i moe sadravati nekoliko azurofilnih zrnaca, ima nekoliko mitohondrija, mali GK te slobodne poliribosome - monociti nastaju u kotanoj sri jezgra im je ovalna, bubreasta i obino smjetena ekscentrino, jedna do dvije jezgrice kromatin je rahliji nego kod limfocita citoplazma je bazofilna i esto sadrava sitna azurofilna zrnca oskudna hrapava ER, poliribosomi i mnogo malih mitohondrija, GK na staninoj povrini mikrovili i pinocitotski mjehuridi monociti u krvi nisu zavrno diferencirane stanice, ved su prethodnici satnica mononuklearnog fagocitnog sustava nakon to prou kroz kapilarnu stijenku i uu u vezivno tkivo, diferenciraju se u makrofage
64
www.perpetuum-lab.com.hr
> TROMBOCITI
- diskoidni ulomci stanice bez jezgre - nastaju odvajanjem djelida citoplazme velikog poliploidnog megakariocita koji se nalazi u kot. sri - u obojenim krvnim razmazima esto se nalaze u nakupinama - svaki trombocit ima rubnu svijetloplavu, prozirnu zonu hijalomeru i sredinje podruje koje sadrava grimizna zrnca, a naziva se granulomera - sadravaju sustav kanala koji je povezan s uvrnudima njihove stanine membrane - du ruba trombocita prolazi marginalni snop mikrotubula - unutar hijalomere nalazi se gusti tubularni sustav, molekule aktina i miozinabla bla - granulomera sadrava razliita zrnca obavijena membr., te rijetke mitohondrije i estice glikogena gusta tjeleca (delta-zrnca) sadravaju ione Ca, pirofosfat, preuzimaju i pohranjuju serotonin alfa zrnca fibrinogen, trombocitni imb. rasta te nekoliko drugih spec. tromb. bjelanevina lambda-zrnca sadravaju samo lizosomske enzime - uloga trombocita: prvobitno nakupljanje (primarna agregacija) - stvara se trombocitni ep naknadno nakupljanje (sekundarna agregacija) - trombociti u epu otputaju adhezivni glikoprotein i ADP gruanje krvi - nastanak fibrina koji stvara mreu vlakana kojom budu uhvadene krvne stanice pa nastaje tromb stezanje ugruka - zbog uzajamnog djelovanja aktina, miozina i ATPa odstranjivanje ugruka - pomodu proteolitikog enzima plazmina koji nastaje aktiviranjem plazminogena aktivatorom plazminogena koji stvara endotel
65
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
> KOTANA SR
- crvena ili hematogena i uta kotana sr u koje boja ovisi o velikom broju masnih stanica - tijekom rasta djeteta vedi dio kotane sri prelazi u utu - u nekim stanjima kao to su obilno krvarenje ili hipoksija, uta kotana sr moe se postupno pretvoriti u crvenu - crvena kotana sr sastoji se od strome, hematopoetskih traaka i sinusoidnih kapilara stromu izgrauje trodimenzionalna mrea retikularnih stanica i njena mreica retikulinskih vlakana u kojoj se nalaze krvotvorne stanice i makrofazi izvanst matrix osim kolagena tipa I i III, sadrava fibronektin, laminin i proteoglikane te tvar koja povezuje stanice homeonektin sinusoidne kapilare oblae kontinuirani sloj endotelnih stanica stijenka im je pojaana izvana diskontinuiranim slojem retikularnih stanica i rahlom mreom retikulinskih vlakana osnovne funkcije : stvaranje krvnih stanica razaranje crvenih krvnih stanica i nakupljanje eljeza ( u makrofazima) koje nastaje razgradnjom hemoglobina - kotana sr kao ishodite za matine stanice drugim tkivima specijalizirane stanice koje nastaju od vlastitih matinih stanica kotane sri imaju velik diferencijacijski potencijal te se od njih razviju razliite specijalizirane stanice koje ne potiu imunosni odgovor
67
www.perpetuum-lab.com.hr
> GRANULOPOEZA
- proteini koji se pakiraju u spec i azuro zrnca nastaju na hrapavoj ER i GK tijekom dva stadija prvo nastaju azurofilna zrnca - boje se bazinom bojama po wrightu ili giemsu onda nastaju specifina zrnca koja sadravaju razliite proteine s obzirom na vrstu granulocita - sazrijevanje granulocita mijeloblast najnezrelija prepoznatljiva stanica mijeloinog niza, vide se jezgrice promijelocit- bazofilna citoplazma i azurofilna zrnca, od njega nastaju tri poznate vrste granulocita prvi znak diferencijacije mijelocita je pojava specifinih zrnaca ovi neutrofilni, bazofilni i eozinofilni mijelociti sazrijevaju tako da im se jezgra zgusne, a broj specifinih zrnaca se znatno poveda - kinetika stvaranja neutrofila oko 11 dana potrebno za nastanak u normalnim uvjetima zbiva se pet mitotskih dioba tijekom mijeloblastinog, promijelocitnog i neutrofilno-mijelocitnog stadija razvoja ok ovo sranje o nekim odjeljcima ima na 259oj stranici intenzivna miidna aktivnost ili primjena adrenalina uzrokuju premjetanje neutrofila iz rubnog odijeljka u cirkulacijski odjeljak i tako stvaraju privid neutrofilije glukokortikoidi povedavaju mitotsku aktivnost pretea neutrofila u kotanoj sri i dovode do povedanja broja neutrofila u krvi neutrofilija moe nastati nakon oslobaanja velikog broja neutrofila iz odjeljka pohrane u sri
www.perpetuum-lab.com.hr
12 : IMUNOSNI SUSTAV
- izgrauju ga organi i slobodne stanice (limfociti , granulociti i stanice mononuklearnog fagocit sustava, te predone stanice, koje se ne nalaze samo u limfnom tkivu ved i u drugim organima - stanice limfnog sustava djeluju meusobno i s ostalim stanicama drugih organa, uglavnom putem signalnih proteina nazvanih citokini - kotana sr i timus primarni ili sredinji limfni organi - tu dozrijevaju limfociti - slezena, limfni votovi, pojedinani voridi, tonzile, crvuljak i Peyerove ploe u ileumu periferni limfni organi tu proliferiraju i zavravaju svoju diferencijaciju - osnovne vrste imunosnih reakcija u staninoj imunosti imunokompetentne stanice reagiraju s mikroorganizmima, stranim stanicama, te stanicama zaraenim virusima te ih ubijaju (t-limfociti ili T-stanice) humoralna imunost protutijela (glikoproteini u krvi) koji inaktiviraju ili unitavaju strane tvari - protutijela proizvode plazma stanice koje su nastale od B-limfocita imunosna reakcija moe biti priroena ili steena - priroena brz odgovor, nespecifi, ne ovisi o prethodnom susretu sa stranom esticom glavne stanice u toj vrsti reakcije- fagociti i prirodnoubilake stanice - steena odgovor zapoinje sporije, jer u ovoj reakciji osim stanica koje sudjeluju u priroenoj, nastaju i protutijela odgovor je uinkovitiji, visoko specifian i ima sposobnost memorije, pa je slijededi put bri i uinkovitiji specifinost humoralnog imunosnog odgovora odreuju antigenske determinante ili epitopi specifinost staninog im odgovora- odreuju mali peptidi udrueni s molekulama glavnog kompleksa tkivne podudranosti (MHC) na staninoj membrani predonih stanica - povedanje limfnih vorova- uglavnom je posljedica proliferacije B-limfocita i njihove diferencijacije u plazma-stanice koje izluuju protutijela - protutijela vana funkcija : sposobnost specifinog prepoznavanja epitopa te signaliziranja ostalim imbenicima imunosnog sustava da se radi o stranom napadau kojeg treba odstraniti neka protutijela mogu aglutinirati stanice i istaloiti topljive antigene antigeni koji se veu za IgG ili M, aktiviraju komplementski sustav, skupinu bjelanevina plazme to uzrokuje razgradnju mikroorganizma aktiviranje sustava komplementa potie fagocitozu bakterija i drugih stranih estica neutrofilni leukociti i makrofagi imaju receptore za Fc-podruje protutijela IgG vezanog za antigen, pa protutijelo moe priljubiti estice uz fagocitne stanice IgG 75%, nabrojniji razred izgrauju ga 2 jednaka L lanca i 2 jednaka T lanca povezana disulf vezama i nekov. silama dva karboksi-terminalna dijela tekih lanaca, lako kristaliziraju, i nazivaju se Fc-fragmenti
69
www.perpetuum-lab.com.hr
IgA
etiri amino-terminalna odsjeka dva od lakih i dva od tekih, - Fab-fragmenti, razlikuju se po slijedu aminokiselina i odgovorna su za veliku specifinost jedini imunoglobulin koji prolazi kroz placentalnu barijeru, ulati u optok krvi fetusa i titi novoroene od infekcije nalazi se u malim koliinama u krvi najvie ga ima u suzama, kolostrumu, slini, sekretu nosa, bronha, crijeva, prostate i sluzi rodnice u sekretima se nalazi kao dimer nazvan sekrecijski IgA koji se satoji od dviju molekula monomernog IgA povezanih polipeptidnim lancem proteinom J, te proteina nazvanog prijenosni ili sekrecijski dio koji je otporan prema mnogim enzimima IgA-monomere i protein J izluuju plazma stanice u sluznici probavnih, dinih i mokradnih putova, a sekrecijski dio sintetiziraju epitelne stanice sluznice ini 10% serumskih imunoglobulina i obino postoji u obliku pentamera zajedno sa IgD to je glavni imunoglobulin koji se nalazi na povrini B-limfocita ta dva razreda nalate se u dva oblika : vezani na membranu i slobodni u optoku krvi IgM uinkovit u aktiviranju komplementskog sustava obino postoji kao monomer ima veliki afinitet prema receptorima stanine membrane mastocita i bazofila neposredno nakon to ga izlue plazmea-stanice, vee se za te stanice i zapravo nestaje iz krvne plazme prilikom ponovnog susreta s antigenom koji je uzrokovao njegov nastanak, na povrini mastocita ili bazofila nastaje kompleks antigen-protutijelo, koji dovodi do stvaranja i oslobaanja nekoliko bioloki aktivnih tvari, kao to su histamin, heparin, leukotrieni i anafilaksijski faktor kemotaksije eozinofila tako nastaje alerg.reakcija u kojoj sudjeluju IgE i antigeni koji potiu njegovo stvaranje koncentracija u krvnoj plazmi 0,2% sveukupnih imunoglobulina nalazi se na staninoj membrani B-limfocita i sudjeluje u njihovoj diferencijaciji
IgM IgE
IgD
- B-limfociti i T-limfociti za B-limfocite receptori su imunoglobulini, dok su za T-limfocite specijalne mlekule (TCR) B-stanice ine 5-10% limfocita u optoku od nekih aktiviranih B-stanica ne nastanu plazma stanice nego : memorijske B-stanice T-stanice ine 65-75% limfocita u optoku poznate su tri glavne podvrste : pomagake, - potiu diferencijaciju B-stanica u plazma-stanice citotoksine i mogu putem 2 mehza djelovanja unititi strane st ili st zaraene virusom proizvode bjelanevine perforine koje stvaraju otvore na stan mem raspadanje ubijaju stanicu aktivirajudi neke gene za apoptozu memorijske T-stanice brzo reagiraju nakon ponovnog unoenja antigena i potiu stvaranje citotoksinih T-stanica mogu se prepoznati imunocitokemijskim metodama zbog razliitih markera na povrini
70
www.perpetuum-lab.com.hr
- prirodnoubilake stanice ili NK limfociti koji nemaju povrinske antigene ni za limfocite- B ni T, napadaju stanice zaraene virusima ili tumorske stanice bez prethodne stimulacije - u krvi ih ima 10-15 % - predone stanice nalaze se u vedini tkiva nastaju u kotanoj sri i ine heterogenu populaciju stanica u njih se ubrajaju : dendritike stanice, makrofazi, epidermalne langerhansove stanice i B-limfociti obrauju antigen izraavaju razred II MHC-kompleksa T-limfociti prepoznaju samo peptide udruene sa MHC-molekulama, dok B-limfociti mogu izravno prepoznati i reagirati na proteine, peptide, lipide , polisaharide i mnoge male molekule pomagaki limfociti CD4+ stupaju u interakciju s peptidima udruenim s s molekulama razreda MHC II citotoksini CD8+ - MHC I (virusi, neke bakterije i protozoe) - dendritike stanice hvataju i obrauju antigene - kompleks tkivne podudarnosti imunosni sustav razlikuje vlastito od tuega uglavnom s pomodu molekula na staninoj povrini MHC- molekule ine unutarstanini sustav koji na staninoj membrani predouje T-limfocitima kompleks MHC i obraenog antigena, dok slobodni antigeni aktiviraju izravno B-limfocite MHC I nalazi se na svim stanicama MHC II- nalazi se samo na predonim stanicama MHC II ulaze u endosomsko-lizosomski sustav gdje s obraenim antigenima stvaraju komplekse, MHC- I ne prolaze kroz taj sustav
www.perpetuum-lab.com.hr
interfoni glikoproteinski c. koje proizvodi bilo koja stanica zaraena virusima, tako da se veu na receptore susjednih makrofaga, fibroblasta i limfocita te ih potiu na sintezu tvari koje sprjeavaju proizvodnju virusa imbenik tumorske nekroze potie ekspresiju adhezijskih molekula, izluivanje kemokina iz makrofaga, izaziva apoptozu ciljnih stanica i izaziva povienu tjelesnu temperaturu kao posljedicu sistemskog uinka - komplementski sustav skupina od 20 proteina sintetiziranih uglavnom u jetri funkcija : o neke njegove molekule, za koje postoje receptori na makrofazima, oblau povrinu bakterija,- opsonizacija, to olakava fagocitozu i njihovo razaranje o stvara kompleks koji oteduje bakterijsku membranu - bolesti imunosnog sustava alergijska reakcija imunodeficijencija (cualquier cosa :) autoimunosna bolest (T-limfociti napadaju vlastite antigene)
> TIMUS
- limfoepitelni organ smjeten u medijastinumu, potpuno razvijen u mladosti - ima dvojako embrionalno podrijetlo, za razliku od ostalih limfnih organa (potiu samo od mezenhima) limfociti u njemu nastaju od mezenhimskih stanica koje useljavaju u epitelnu osnovu nastalu od endoderma 3. i 4. drijelne vrede - oblae ga vezivna ahura koja prodire u parenhim i dijeli ga na renjide - svaki se renjid sastoji od tamnog podruja kore i sredinjeg svijetlog sri - kora sastoji se od : brojne populacije T-limfocita, rasprenih epitelnih retikularnih stanica i -(zvjezdolike, sa svjetlom ovalnom jezgrom, meusobno su povezane dezmosomima, sadravaju snopove citokeratinskih vlakanaca) neto makrofaga boji se tamnije jer sadrava mnogo malih limfocita, oni proliferiraju u nezrele T-limfocite koji se u njoj gomilaju, vedina ih u kori propada apoptozom, a zatim ih odstranjuju makrofazi mali ih broj migrira u sr i ulazi u optok krvi kroz stijenku venula - sr sadrava mnogo epitelnih retikularnih stanica sadrava i hassalova tjeleca znaajka tog podruja, nepoznata funkcija koncentrine naslage splotenih epitelnih retikularnih stanica koje degeneriraju, ispune se zrncima keratohijalina i citokeratinskim filamentima i katkada ovapne inae sadrava iste stanice kao i kora
72
www.perpetuum-lab.com.hr
- prokrvljenost short : arterije /vezivna ahura, arteriole/vezivne pregrade, parenhim du granice kore i sri, kapilare /kora, sr ,ali i izravno u sr pa primaju ove to dolaze iz kore venule kapilare timusa nefenestrirane i imaju vrlo debelu bazalnu laminu, osobito su neprpusne za proteine i sprjeavaju vedinu antigena u optoku da prodru u koru timusa gdje na staju T-limfociti u sri nema krvno timusne barijere NEMA dovodnih limfnih ila, pa on nije filtar za limfu ima malo odvodnih limfnih ila koje se nalaze u stijenci krv ila, veziv. tkivu pregrada i ahure - histofiziologija s obzirom na tjelesnu masu, najbolje je razvijen neposredno nakon roenja, a nakon puberteta zapoinje njegova involucija u sisavaca su glavna podruja ovisna o timusu: parakortikalne zone limfnih vorova, neki dijelovi peyerovih ploa i periarterijski omotai u bijeloj pulpi slezene u timusu se stvaraju razliiti proteinski imbenici rasta koji potiu proliferaciju i diferencijaciju T-limfocita parakrinim nainom izluivanja adrenokortikosteroidi smanjenje broja limfocita i brzine njihovih dioba pa dolazi do atrofije kore ACTH- ima isti uinak jer potie aktivnost kore nadbubrene lijezde muki i enski spolni hormoni takoer potiu involuciju timusa, kastracija ima suprotan uinak
www.perpetuum-lab.com.hr
neki limfni voridi sadravaju u svojem sreditu svijetlu zonu zametno sredite koje sadrava stanice u diobi i mnogo imunocita od kojih de se razviti plazma-stanice koje sintetiziraju protutijela - unutranja kora nastavlja se na vanjsku i sadrava malo limfnih vorida ikli ih uopde nema, ali ima mnogo T-limfocita - sr izgrauju je srni traci razgranati izdanci unutranje kore sadravaju B-limfocite i neto plazma stanica odijljeni su srnim (modinskim) limfnim sinusima nepravilni prostori koji sadravaju limfu kao i supkapsularni i intermedijarni prostori djelomino su obloeni retikularnim stanicama i makrofazima retikularne stanice i vlakna esto premoduju sinuse poput rahle mreice - limfni i krvni optok aferentne limfne ile prolate kroz ahuru svakog vora i izlijevaju limfu u subkapsularni sinus otuda limfa tee kroz intermedijaren sinuse u unutranjost vora u srne sinuse sloena graa sinusa usporava tok limfe kroz vor i tako olakava makrofazima i dendritikim stanicama razgradnju stranog materijala limfu skupljaju iz sri eferentne limfne ile u hilusu limfnog vora zalisci imfnih ila omogudiju jednosmjeran protok limfe kapilarna mrea nastaje od malih arterija koje prodiru u limfne vorove u hilusu, male vene nastaju u limfnim voridima i izlaze u hilusu - histofiziologija protokom limfe kroz limfne voride, odstranjuju se strane estice i limfa se proidena vrada u optok krvi bududi da su vorovi rasporeeni po itavom tijelu, limfa koja nastaje u tkivima mora protedi barem kroz jedan vor prije nego to ue u optok krvi - DiGeorgeov sindrom nedostaje T-ovisna zona unutranja kora, NEMA staninog odgovora - agamaglobulinemija nema B-stanica, NEMA humoralnog odgovora - udruena imunodeficijencija nema ni B ni T stanica , ni humoralni ni stanini odgovor - kruni tok (recirkulacija limfocita): komunikacijski sustav ajmo redi neka vrsta nadgledavanja kakvo je imunosno stanje u tijelu limfociti naputaju limfne vorove odvodnim limfnim ilama i konano dospiju u optok krvi sva limfa stvorena u tijelu vrada se u krv limfociti se vradaju u limfne vorove tako to naputaju krv kroz posebne krvne ile postkapilarne venule ili venule s visokim endotelom (nema ih u slezeni)
74
www.perpetuum-lab.com.hr
> SLEZENA
- najveda nakupina limfnog tkiva u organizmu; nastanak aktiviranih limfocita - obilje fagocita i njihov bliski dodir s krvlju obrana protiv mikroorganizama koji prodru u krv - vaan imunosni krvni filtar i organ koji stvara protutijela - obavijena ahurom od gustog vezivnog tkiva od koje odlaze trabekule dijele parenhim ili pulpu slezene na medijalnoj povrini slezene, u hilusu, od ahure odlaze brojne trabekule koje provode ivce i arterije u pulpu slezene vene parenhima i limfne ile trabekula naputaju slezenu u hilusu - pulpa slezene ne sadrava limfnih ila - vezivno tkivo trabekula i ahure sadrava samo malo glatkih miidnih stanica - slezenu kao i ostale limfne organe izgrauje mrea retikularnog tkiva, koje sadrava limfne stanice, makrofage i stanice koje predouju antigen - pulpa slezene na reznoj plohi nefiksirane slezene vide se bijele pjege u parenhimu limfni voridi koji ine bijelu pulpu, oni su okrueni crvenom pulpom, tkivom bogato krvlju crvena pulpa promatrana mikroskopom izgraena je od izduenih traaka slezene billrothovi traci koji se nalaze izmeu sinusa - optok krvi arterije prolazedi kroz hilus granaju se u trabekularne arterije koje iz trabekula ulaze u parenhim gdje ih odmah okruuje omota T-limfocita (periarterijski limfni omota), a te se ile nazivaju centralne arterije ili arterije bijele pulpe limfocitna ovojnica (bijela ovojnica) du svojega toka zadebljava tvoredi mnogo limfnih vorida, u kolima centralna arterija zauzima ekscentrian smjetaj tijekom prolaska kroz bijelu pulpu centralna se arterija grana u brojne radijalne ogranke koji opskrbljuju okolno limfno tkivo nakon to napusti bijelu pulpu centralna se arterija grana u ravne kistaste aretriole o neke kistaste (penicillatae) arteriole imaju blizu svoga zavretka omota od retikularnih stanica, limfnih stanica i makrofaga ile se dalje nastavljaju kao obine arterijske kapilare koje vode krv u sinuse crvene pulpe iz sinusa krv tee u vene crvene pulpe koje se udruuju, ulaze u trabekule i tvore trabekularne vene koje ne posjeduju vlastitu miidnu stijenku ved njihovu stijenku tvori veziv tkivo trabekule - bijela pulpa izgrauje ju limfno tkivo koje okruuje centralne arterije i limfne voride nanizane du periarterijskog limfnog omotaa limfne stanice koje okruuju centralnu arteriju uglavnom su T-limfociti koji tvore PALO u limfnim voridima nalaze se uglavnom B-limfociti izmeu bijele i crvene pulpe nalazi se marginalna zona s brojnim sinusima i rahlim limfnim tkivom koje sadrava malo limfocita (B), ali mnogo aktivnih makrofaga sadrava obilje krvnih antigena te tako ima vanu ulogu u imunosnoj aktivnosti slezene
75
www.perpetuum-lab.com.hr
- crvena pulpa izgrauju je slezenski traci i sinusi slezenske trake izgrauje njena mrea retikulinskih vlakana (kolagen III) i stanica, + makrofazi, limfociti T i B, plazma stanice i sastojci krvi (erotrociti, trombociti i granulociti) - histofiziologija stvaranje limfocita nastaju u bijeloj pulpi slezene, te prelaze u crvenu pulpu, ulaze u lumen sinusa i tako postaju sastojcima krvi mijeloina metaplazija npr u leukemiji, pojava mijeloinog tkiva izvan kot sri razgradnja eritrocita u tracima slezene makrofazi fagocitiraju i razgrauju dijelove eritrocita, globin se hidrolizira do amkis, Fe se transferinom prenosi krvlju u kot sr, a hem u bilirubin obrana organizma B i T limfociti, predone stanice, fagociti - LIMFNO TKIVO PRIDRUENO SLUZNICAMA probavni, dini, mokradni i spolni sustav esta mjesta prodiranja mikroorganizama u sluznici i podsluznici tih sustava u svrhu zatite nalaze se limfni voridi i difuzno limfno tkivo u nekim sustavima ono tvori uoljive tvorbe poput tonzila i peyerovih ploa u tankom crijevu koa takoer sadrava mnogo stanica imunosnog sustava (limfocite, makrofage, langerhans. stanice )
> TONZILE
- organi izgraeni od nakupina nepotpuno oahurenog limfnog tkiva koje se nalazi ispod epitela poetnog dijela probavnog sustava, ali u bliskom dodiru s njim - smjetene su u ustima i drijelu i nazivaju se nepana. drijelna i jezina tonzila - tonzile proizvode limfocite od kojih mnogi proimaju (infiltriraju) epitel - nepane tonzile (2) smjetene su u postraninim stijenkama usnog dijela drijela ispod mnogoslojnog ploastog epitela nalazi se difuzno limfno tkivo koje sadrava limfne voride, najeede sa zametnim sreditima svaka tonzila sdrava 10-20 epitelnih uvrnuda koja zadiru duboko u parenhim tonzilarne kripte sadre odljutene epitelne stanice, ive i mrtve limfocite i bakterije kod gnojne upale kripte su ispunjene gnojnim epidima ahura tonzile izgraena je od gustog vezivnog tkiva, koje odjeljuje limfno tkivo od okolnih tvorba zapreka irenju tonzilarne infekcije - drijelna tonzila neparna, smjetena u gornjem dijelu stranje stijenke drijela oblae ju vieredni prizmatini epitel s trepetljikama, tipian za dini sustav, ali ima i podruja s mnogoslojnim ploastim epitelom izgraena je od nabora sluznice i sadrava difuzno limfno tkivo i limfne voride NEMA kripte, i njezina ahura je tanja od ahure nepane tonzile adenoidne vegetacije predstavljaju hipertrofiju drijelne tonzile kao posljedicu kronine upale
76
www.perpetuum-lab.com.hr
- jezina tonzila manja je od nepane i drijelne smjetena je na korijenu jezika sastoji se od nakupina limfnih vorida (jezini folikuli) prekrivenih mnogoslojnim ploastim epitelom koji ulazi u plitke kripte 1: TONSILA PALATINA
2: TONSILA PHARYNGEA
77
www.perpetuum-lab.com.hr
4: TIMUS
5: LIMFNI VOR
6: SLEZENA
78
www.perpetuum-lab.com.hr
13 : DINI SUSTAV
- obino se dijeli na dva podruja : provodni dio o nosna upljina, nosni dio drijela, grkljan, dunik, bronhi, bronhioli i zavrni bronhioli respiracijski dio o respiracijski bronhioli, alveolarni hodnici i alveole - alveole specijalizirane vredaste tvorbe, koje izgrauju najvedi dio pluda glavna mjesta izmjene kisika i ugljinog dioksida izmeu udahnutog zraka i krvi - respiracijski epitel najvedi dio provodnog dijela oblae vieredni cilindrini epitel u kojem su brojne vraste stanice resp ep tipian respiracijski epitel sastoji se od 5 vrsta stanica cilindrine stanice s trepetljikama - ; apikalni smjetaj mitohondrija vraste - ; apikalno smjetene kapljice sluzi bogate glikoproteinima etkaste stanice (cilindr s brojnim vilima), bazalno : afr zavretci/osjetni receptori bazalne (kratke ) stanice lee na baz lam, ne proteu se do lum.pov epitela(mat st) male zrnate stanice sadre brojna zrnca s gustim sreditem, pripadaju DNESu
www.perpetuum-lab.com.hr
- njuh njuni rececptori nalaze se u njunom epitelu tu je vieredni cilindrini epitel sastavljen od tri vrste stanica: potporne stanice - na slobodnoj povrini mikrovili; povezani meustan.spojevima sa njunim stanicama; sadravaju svijetlouti pigment koji daje boju njunoj sluznici bazalne stanice tvore jedan sloj, malene, okrugle, unjaste njune stanice bipolarni neuroni izmeu bazalnih i potpornih stanica njihov apikalni kraj (dendriti) zavrava zadebljanjem s kojeg polaze cilije cilije dugake i nepokretne i smatraju se neposrednim receptorima koji stvaranjem receptorskog potencijala reagiraju na mirisne tvari, te znatno povedavaju receptorsku povrinu aferentni aksoni njunih stanica udruuju se u male snopove usmjerene prema sredinjem iv sustavu, gdje ine sinapse s neuronima njunog renja mozga u lamini propriji ispod njunog epitela nalaze se bowmanove lijezde njihov sekret isti cilije i na taj nain omogudava primanje novih mirisnih podraaja - prilagoavanje zraka uvjetima okolia kondicioniranje prije nego to ue u pluda udahnuti se zrak isti, vlai i zagrijava da bi mogla obavljati te funkcije sluznica provodnog dijela pokrivena je specijaliziranim respiracijskim epitelom, u lamini propriji ima mnogo mukoznih i seroznih lijezda, a blizu povrine nalazi se i gusta mrea krvnih ila i vibrissae vre svoju funkciju, te takoer i sloj sluzi u nosnoj upljini koja osim to zadrava oneidenja, zajedno sa sekretima lijezda vlai pridoli zrak
> GRKLJAN
- povezuje drijelo s dunikom - u lamini propriji smjeteno je nekoliko grkljanskih hrskavica vede hrskavice su hijaline (tiroidna, krikoidna i najvedi dio aritenoidnih) manje hrskavice su elastine (epiglotis, kuneiformna, kornikulata i vrhovi aritenoidne) imaju potpornu ulogu, a slue i kao zalistak koji sprjeava ulaenje progutane hrane ili tekudine u dunik, te sudjeluju i u stvaranju zvukova pri govoru - epiglotis stri s ruba grkljana u drijelo cijela jezina strana i dio grkljanske uz vrak obloeni su mnogoslojnim ploastim epitelom
80
www.perpetuum-lab.com.hr
prema bazi grkljanske strane taj epitel prelazi u vieredni cilindrini s trepetljikama ispod epitela nalaze se mjeovite seromukozne lijezde - ispod epiglotisa sluznica stvara dva para nabora koji stre u lumen grkljana gornji par ine lane glasnice- vestibularni nabori, obloene tipinim resp.epitelom, ispod kojega se u lamini propriji nalaze brojne serozne lijezde donji par ine prave glasnice, obloene mogude sa mnogosloj.plo.epitelom, sadravaju vokalne ligamente i vokalne miide
> DUNIK
- obloen tipinom respiracijskom sluznicom - u lamini propriji smjeteno je 16 do 20 hijalinih hrskavica, te brojne mjeovite lijezde koje izluuju rijedak sekret - otvoreni dio potkoviastih hrskavica okrenut je prema stranjoj plohi dunika - fibroelastina sveza i snopovi glatkih miidnih stanica veu se za perihondrij i premoduju slobodne krajeve hrskavica - sveza sprjeava pretjerano irenje lumena, a miid omoguduje njegovo suenje
81
www.perpetuum-lab.com.hr
- bronhioli intralobularni zrani putovi promjera 5 mm ili manje nemaju u sluznici ni hrskavice ni lijezda pojedinane vraste stanice nalaze se samo u epitelu njihovih poetnih dijelova epitel : u vedim bronhiolima: vieredan cilindrian s trepetljikama postaje nii i jednostavniji sve dok ne postane jednoslojan cilindrian s trepetljikama u manjim zavrnim bronhiolima : kubian koji sadrava i clarine stanice clarine stanice u apikalnom dijelu sadravaju sekretna zrnca i izluuju proteine sadravaju posebna podruja neuroepitelna tjeleca sadravaju sekretna zrnca i primaju kolinergike iv zavretke vjerojatno imaju funkciju kemoreceptora koji odgovaraju na promjenu sastava plinova ini se da su ukljueni u obnavljanje epitela nakon otedenja lamina proprija uglavnom se sastoji od glatkih miida i elastinih vlakana - miidima bronha i bronhiola upravljaju vagus i simpatiki sustav podraivanje vagusa smanjuje promjer, a simpatikusa suprotno - respiracijski bronhioli svaki zavrni bronhiol dijeli se na dva ili vie respiracijskih bronhiola koji ine prijelaz izmeu provodnog i respiracijskog dijela sluznica im je jednako graena kao sluznica zavrnih bronhiola, osim to je njihova stijenka isprekidana brojnim vredastim alveolama u kojima se izmjenjuju plinovi oblae ih kubini epitel s trepetljikama i clarinim stanicama, koji se na rubu alveola nastavlja u ploasti alveolarni epitel (alveolarne stanice tipa I) pri samom kraju respiracijskih bronhiola trepetljika vie nema ispod epitela jo ima glatkih miidnih stanica i elastinih vlakana - alveolarni hodnici -cijevi koje nastaju tolikim umnoavanjem broja alveola (koje se otvaraju prema distalnom kraju u respiracijske bronhiole), da nestaju razmaci meu njima epitel : stanjeni ploasti alveolarni epitel na distalnom kraju alveolarnoh hodnika nestaju glatke miidne stanice, te elastina i kolagena vlakna ine jedinu potporu hodnika i njegovih alveola otvaraju se u atrije, a svaki se atrij otvara u dvije ili vie alveolarnih vredica rubove otvora atrija, alveolarnih vredica i alveola okruuje gusta i sloena mrea elastinih i retikulinskih vlakana - alveole vredaste izboine resp. bronhiola, alveol. hodnika i alveol. vredica, promjera oko 200 m pludima daju spuvastu strukturu najede svaka stijenka odijeljuje dvije susjedne alveole, pa se zato naziva interalveolarni zid interalv.pregrada se sastoji od dva tanka sloja ploastog epitela, imeu kojih su smjetene kapilare, elastina i kolagena vlakna, meustanini matriks i stanice
82
www.perpetuum-lab.com.hr
kapilare i vezivno tkivo ine intersticij u kojem se nalaze : bazalna membrana, leukociti, makrofazi i fibroblasti barijera krv-zrak : povrinska prevlaka (surfaktant) i citoplazma alveolarnih stanica spojene bazalne lamine blisko smjetenih alveolarnih i endotelnih stanica i citoplazma endotelnih stanica - oslobaanje CO2 iz H2CO3 katalizira enzim karboanhidraza koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama. - endotelne stanice kapilara endotel kapilara neprekinut, bez fenestra brojni pinocitotski mjehuridi u splotenom dijelu - stanice tipa I ili ploaste alveolarne stanice potpuno splotene, oblau 97% povrine alveola, ostatak su stanice tipa II organele su skupljene oko jezgre smanjujudi barijeru krv-zrak pinocitotski mjehuridi povezane dezmosomima i vrstim spojevima glavna uloga je stvaranje najtanje mogude barijere koja lako proputa plinove - stanice tipa II razasute su izmeu stanica tipa I s kojima su povezane dezmosomima i vrstim spojevima okrugle su i obino smjetene u skupinama od 2-3 tamo gdje se alv. stijenke sastaju pod kutom lee na bazalnoj membrani i dio su epitela isto podrijetlo kao i ove gore nadoknauju mitotskom diobom obe populacije na histolokim preparatima pjenuav izgled- mjehuridima odgovaraju lamelarna tjeleca sadravaju fosfolipide, glikozaminoglikane i bjelanevine izluuju se na apikalnoj povrini stanice nastaje surfaktant - sloj surfaktanta sastoji se od vodenastog donjeg sloja koji sadrava bjelanevine, i povrinske monomolekularne fosfolipidne prevlake sastavljene uglavnom od dipalmitoil fosfatidilkolina i fosfatidilglicerola - u fetalnom razvoju surfaktant se javlja u posljednjim tjednima trudnode - sinteza surfaktanta u sluajevima respiracijskog distres sindroma se moe potaknuti terapijskom primjenom glukokortikoida - pludni makrofazi -stanice s prainom, nalaze se u alv.pregradi, esto na samoj povrini alveola brojni makrofazi ispunjeni esticama ugljena i praine, smjeteni su u vezivnom tkivu oko velikih krvnih ila i u popludnici alveolarni makrofazi koji unutar sloja surfaktanta iste slobodnu povrinu epitela, prenose se do drijela gdje budu progutani
83
www.perpetuum-lab.com.hr
- alveolarne pore na interalveolarnoj pregradi, povezuju lumene susjednih alveola kroz njih se izjednauje tlak u alveolama ili omoguduje kolateralni protok zraka kod zaepljenja bronhiola - regeneracija alveolarnog epitela udisanje NO2 izaziva propadanje vedine stanica koje oblau alveole, pa dolazi do velikog porasta broja dioba preostalih stanica tipa II - emfizem kronina pludna bolest, kod koje dolazi do proirenja dijelova pluda distalno od bronhiola i propadnja alveolarnih stijenki razvija se postepeno, a posljedica mu je respiracijska insuficijencija najvedu uzrok je puenje - krvne ile pluda pludna arterija grana se u pludima pratedi bronhalno stablo, na razini alv.hodnika tvore kapilarnu mreu u interalveolarnoj pregradi. venule koje nastaju od kapilarne mree, smjetene su pojedinano u parenhimu, neto dalje od dinih putova. Obavijene su tankim slojem vezivnog tkiva i ulaze u interlobularne pregrade, kad napuste renjid, prate bronhalno stablo prema hilusu hranidbene ile prate bronhalno stablo i rasporeuju krv po najvedem dijelu pluda, sve do respiracijskih bronhiola, gdje anastomoziraju s malim ograncima pludnih arterija - limfne ile pluda teku uz bronhe i pludne krvne ile ima ih i u interlobularnim pregradama i sve se ulijevaju u limfne vorove u podruju hilusa duboka mrea povrinska mrea limfne ile u visceralnoj pleuri nema ih oko zavrnih dijelova bronhalnog stabla ispod razine alveolarnih hodnika - pleura serozna opna koja obavija pluda sastoji se od dvaju listova : parijetalnog i visceralnog koji prelaze jedan u drugi u podruju hilusa oba lista se sastoje od mezotelnih stanica koje lee na rahlom sloju vezivnog tkiva to sadrava kolagena i elastina vlakna elastina vlakna visceralne pleure nastavljaju se na elastina vlakna u pludnom parenhimu - dugotrajno puenje uzrokuje pretvorbu respiracijskog epitela u mnogoslojni ploasti epitel prvi korak u njegovoj kasnijoj diferencijaciji u tumor
84
www.perpetuum-lab.com.hr
1: DUNIK
2: PLUDA
85
www.perpetuum-lab.com.hr
14: KOA
- sastoji se od : epidermisa epitelni sloj ektodermalnog podrijetla korijuma sloj vezivnog tkiva mezodermalnog podrijetla - papile, izdanci korijuma, ulaze meu izboine epidermisa, epidermalni grebeni - epidermalni derivati dlake, nokti, lijezde znojnice i lojnice - ispod korijuma se nalazi subcutis ili hipodermis ili potkono tkivo rahlo vezivno tkivo koje moe sadravati renjide masnog tkiva panniculus adiposus ne smatra se dijelom koe, rahlo spaja kou s podlogom i odgovara povrinskoj fasciji - dermatoglifi pojave se u 13.tjednu intrauterinog ivota na jagodicama prstiju, a kasnije se proire cijelom volarnom povrinom stopala i ake
> EPIDERMIS
- sastoji se uglavnom od oroenog mnogoslojnog ploastog epitela, ali sadrava i tri posebne, manje vrste stanica : melanocite, langerhansove stanice i merkelove stanice - oroene epitelne stanice nazivaju se keratinociti - idudi od korijuma prema povrini slojevi epidermisa malpighijev sloj/ stratum germinativum, ova prva dva temeljni sloj (stratum basale) sastoji se od jednog sloja bazofilnih cilindrinih ili kubinih stanica koje lee na bazalnoj membrani na granici izmeu korijuma i epidermisa dezmosomi na lateralnim i gornjim plohama hemidezmosomi u bazalnom dijelu stanine membrane, povezuju sa bazalnom laminom sadrava matine stanice osiguravaju neprekidno obnavljanje epidermisa intermedijarni keratinski filamenti nazubljeni sloj (stratum spinosum) sastoji se od kubinih ili neto splotenih stanica, s jezgrom u sredini i citoplazmom ispunjenom snopovima filamenata - tonofibrile ulaze u male stanine izdanke koji na vrhovima zavravaju polovic. dezmosoma imaju vanu ulogu u povezivanju stanica i sprjeavanju njihova ljutenja zrnati sloj (stratum granulosum ) sastoji se od 3-5 slojeva viekutnih stanica ija je citoplazma ispunjena grubim bazofilnim keratohijalinskim zrncima (histidin i cistin) lamelarna zrnca pranjenjem svog sadraja stvaraju sloj koji sadrava lipide koji djeluje kao vezna tvar meu stanicama, sprjeava prodor stranih tvari i ima ulogu brtvila svijetli sloj (stratum lucidum) prozirni, tanki sloj jako splotenih eozinofilnih stanica mnogo je izraeniji u debeloj koi organele i jezgre vie se ne vide, a citoplazma se sastoji uglavnom od gusto zbijenih filamenata uloenih u elektronski gustu amorfnu tvar jo se vide dezmosomi ronati sloj (stratum corneum) 15-20 slojeva splotenih, oroenih stanica bez jezgara, kojima je citoplazma ispunjena optiki dvolomnim vlaknastim skleroproteinom, keratinom
86
www.perpetuum-lab.com.hr
nakon oroenja stanice se sastoje samo od vlaknastih i amorfnih bjelanevina te zadebljane stanine membrane i nazivaju se ronate stanice
- melanociti specijalizirane stanice epidermisa, koje se nalaze ispod ili izmeu stanica temeljnog sloja i u folikulima dlaka potjeu od stanica neuralnog grebena dugaki nepravilni izdanci, mnogo mitohondrija, dobro razvijen GK, i kratke cisterne hrapave ER privrdeni su samo za bazalnu laminu hemidezmosomima boju koe odreuje izmeu ostalog i koliina melanina i karotena, broj krvnih ila u korijumu i boja krvi koja u njima tee eumelanin tamnosmei pigment kojeg stvaraju melanociti feomelanin pigment koji se nalazi u rioj kosi i sadrava cistein sinteza melanina vanu ulogu ima enzim tirozinaza pretvaranje tirozina u 3,4-dihidroksifenilalanin (dopa), a zatim u dopakvinon, koji se nakon niza preinaka pretvara u melanin tirozinaza nastaje na ribosomu, prenosi se u lumen hrapave ER i nakuplja u mjehuridima koji nastaju u GK stadij I mjehurid je obavijen membranom, u njemu poinje djelovati tirozina za stadij II mjehurid/melanosom, usporedno poredani filamenti, poprene pruge, melanin je uloen u bjelanevinski matriks stadij III zbog nakupljanja melanina slabije se razaznaje struktura filamenata stadij IV zrelo melaninsko zrnce vidljivo svjetlosnim mikroskopom, a melanin poptuno ispunjava mjehurid unose se u keratinocite temeljnog i nazubljenog sloja - u ovjeka pomanjakanje kortizola iz kore nadbubrene lijezde, potie povedano stvaranje adrenokortikotropnog hormona. Posljedica je pojaana pigmentacija koe kao kod addisonove bolesti - vitiligo degeneracija i nestajanje melanocita - langerhansove stanice uglavnom u nazubljenom sloju epidermisa i ine 2-8% epidermalnih stanica podrijetlom iz kotane sri mogu vezati antigene i predoiti ih limfocitima - merkelove stanice najede u debeloj koi dlana i tabana slie epidermalnim epitelnim stanicama, ali u citoplazmi imaju malena gusta zrnca(iji sastav ??:) slobodni iv zavretci tvore na bazi merkelovih stanica proireni zavrni disk slue kao osjetni mehanoreceptori
87
www.perpetuum-lab.com.hr
> KORIJUM
- vezivno tkivo koje podupire epidermis i povezuje ga s potkonim tkivom - najdeblji na leima - povrina mu je vrlo nepravilna, sadrava brojne papile- povedvj i pojaavaju dermo-epidermalni spoj - tijekom embrionalnog razvoja odreuje diferencijaciju epidermisa iznad sebe - izmeu temeljnog sloja epidermisa i papilarnog sloja korijuma uvijek se nalazi bazalna lamina - ispod bazalne lamine nalazi se fina mrea retikulinskih vlakana, lamina reticularis, njih dvije tvore bazalnu membranu - korijum se sastoji od dva sloja: papilarni graen od rahlog vezivnog tkiva, tu se nalate fibroblasti i druge stanice vezivnog tkiva kao to su mastociti i makrofazi, ima i leukocita, sadri i sidrena vlakanca retikularni deblji i sastoji se od gustog vezivnog tkiva, uglavnom kolagen tipa I, pa zato ima mnogo vlakana i manje stanica nego papilarni sloj - najvaniji glikozaminoglikan koe je dermatan-sulfat - mrea vlakana elastinog sustava - gusta mrea krvnih i limfnih ila - folikuli dlaka, te lijezde znojnice i lojnice - nema parasimpatike inervacije, ali bogata simpatika - u korijumu i u potkonom tkivu : slobodni i uahureni receptori slobodni obuhvadaju ruffinijeve zavretke, a uahureni Vater-pacinijeva, Meissnerova i Krauseova tjeleca djeluju kao mehanoreceptori
> DLAKE
- oroene tvorbe, nastale od uvrnuda epidermisa, folikula dlake, koji u razdoblju rasta ima zavrno proirenje bulbus dlake, na dnu bulbusa nalazi se papila dlake, koja sadrava kapilarnu mreu bitnu za odravanje folikula - korijen dlake ine epidermalne stanice koje obuhvadajju papilu - anagen razdoblje rasta, katagen i telogen razdoblja mirovanja - slojevi sr - stanice sredinjeg dijela korijena iz vrh papile, velike ,vakuolizirane i umjereno oroene st kora - stanice korijena, jako oroene, gusto zbijene vretenaste stanice kutikula - posljednje stanice folikula dlake koje se diferenciraju, do polovice duljine folikula su kubine, za tim postaju cilindrine, te prema povrini prelaze iz vodoravnih u uspravne unutranja ovojnica korijena -najperifernije stanice bulbusa, poetni dio dlake, prolazna je tvorba i njezine stanice nestaju iznad razine lijezda lojnia vanjska ovojnica korijena -nastavlja se na epidermalne stanice i blizu povrine ima sve slojeve epidermisa, uz papilu je tanja,i sastoji se od stanica koje odgovaraju zametnom sloju epidermisa - staklasta membrana hijalini staklasti sloj bez stanica koji nastaje zadebljanjem bazalne lamine odvaja folikul dlake od korijuma - korijum je oko folijkula gudi i ini vezivnu ovojnicu musculus arrector pili povezuje tu ovojnicu s papilarnim slojem korijuma
88
www.perpetuum-lab.com.hr
> NOKTI
- ploe graene od oroenih epitelnih stanica, koje se nalaze na dorzalnoj povrini svake dist. falange - korijen nokta proksimalni dio nokta skriven u lijebu nokta - epitel konog nabora, koji prekriva korijen nokta, sastoji se od uobiajenih slojeva epidermalnih stanica. Oroeni sloj tog nabora ini eponychium ili kutikulu - leite nokta sastoji se samo od temeljnog i nazubljenog sloja, ne sudjeluje u stvaranju nokta - epitel ploe nokta izrasta iz matice nokta
www.perpetuum-lab.com.hr
smjetene u korijumu i potkonom tkivu, njihovi odvodni kanali se otvaraju u folikul dlake sekret viskozan adrenergiki ivani zavretci mollove lijezde na rubovima vjea i ceruminozne lijezde vanjskog zvukovoda modificirane su lijezde znojnice sline apokrinima 1: KOA GLAVE - uzduno
- razina subkutisa
90
www.perpetuum-lab.com.hr
> BUBREG
- ima konkavan medijalan rub hilus, gdje ulaze ivci, ulaze i izlaze krvne i limfne ile, te izlazi mokradovod, i konveksnu lateralnu povrinu - bubrena nakapnica dijeli se u dva ili tri velika bubrena vra, od svakog od njih polazi nekoliko malih ogranaka mali bubreni vrevi - sastoji se od kore i sri - u ovjeka se sr sastoji od 10-18 unjastih ili piramidnih tvorbi, srnih piramida - od osnovice svake piramide prodiru u koru usporedni traci cjevica srni traci - 1-4 miliujuna nefrona - nefron bubreno tjelece, prox.zavijeni kanalid, tanki i debeli krak henleove petlje, dist. zavijeni kanalid, te - sabirne cjevice i cijevi (neki autori ih ne smatraju dijelovima nefrona) funkcionalan jedinica bubrega - bubreno tjelece i filtriranje krvi sastoji se od klupka krvnih kapilara (glomerul), okruenog epitelnom ahurom dvostruke stijenke, nazvanom glomerularna/ Bowmanova ahura unutranji list ahure (visceralni) obavija kapilare glomerula znatno se mijenja tijekom embrionalnog razvoja podociti - stanice unutranjeg lista, imaju stanini trup, od kojega odlazi nekoliko primarnih izdanaka, svaki od njih ima brojne sek. izdanke/ noice, koje obuhvadaju kapilare glomerula oni izravno dodiruju bazalnu laminu ulaze jedni meu druge umeujudi filtracijske pukotine susjedne povezuje debela opna koja tako premoduje filtrac. pukotinu podociti sadre snopove aktinskih filamenata pa imaju sposobnost kontrakcije izmeu fenestriranih endotelnih stanica kapilara glomerula i podocita koji pokrivaju njihove vanjske povrine nalazi se bazalna membrana odjeljuje mokradni prostor od krvi u kapilarama nastala je stapanjem bazalnih lamina kapilara i podocita lamina densa fiziki filtar, a obje lamine rare barijera naboju vanjski list ini vanjsku granicu bubrenog tjeleca i zove se parijetalni list Bowmanove ahure sastoji se od jednoslojnog ploastog epitela s bazalnom laminom i tankog sloja retikulinskih vlakana na mokradnom polu epitel se mijenja u jednoslojni kubini ili niski cilindrini
91
www.perpetuum-lab.com.hr
ta dva lista zatvaraju mokradni interkapsularni prostor u koji se kroz stijenku kapilara i visceralni list filtrira tekudina (glomerularni filtrat) svako bubreno tjece ima : ilni pol gdje ulazi dovodna arteriola, a izlazi odvodna arteriola i mokradni pol od kojega polazi proksimalni zavijeni kanalid protok krvi kroz oba bubrega iznosi 1,2 -1,3 L/min endotelne stanice glomerularnih kapilara su fenestrirane, ali bez tanke opne koja premoduje otvore ostalih fenestriranih kapilara endotelnim stanicama i podocitima glomerularne kapilare prikljuuju se i mezangijske stanice prianjaju iz nihove stijenke imaju sposobnost kontrakcije sadravaju receptore za ANG II kad se receptori aktiviraju glomerularni protok je smanjen sadravaju receptore i za natriuretski imbenik koji relaksira mezangijske stanice i povedava protok krvii djelotvornu povrinu raspoloivu za filtriranje daju glomerulu strukturnu potporu sintetiziraju meustaninu tvar vre endocitozu uklanjaju normalne i patoloke molekule koje su se zadrale unutar glomer baz membr na ilnom polu izvan glomerula nalaze se ekstraglomerularne mezangijske stanice koje su dio jukstaglomerularnog aparata - proksimalni zavijeni kanalid kubini ili niski cilindrini epitel proksimalnog zavijenog kanalida dui je od distalnog zavijenog kanalida stanice ovog kubinog epitela imaju acidofilnu citoplazmu zbog brojnih mitohondrija sa slobodne plohe stanice polaze brojni mikrovili koji ine etkastu prevlaku velike stanice, pa svaki popr presjek sadrava samo 3-5 okruglih jezgri pinocitotski mjehuridi na apikalnom kraju stanice, udruuju se s lizosomima u kojima se makromolekule razgrauju, a monomeri se vradaju u optok krvi bazalni dijelovi imaju brona uvrnuda i laterlane interdigitacije sa susjednim stanicama natrijeva pumpa aktivni prijenos iona u ivom organizmu imaju irok lumen i okrueni su peritubularnim kapilarama u njemu zapoinju apsorpcija i ekskrecija apsorbira iz filtrata svu glukozu i aminokiseline te oko 85% NaCl i vode, uz fosfat i kalcij voda prolazi pasivno difuzijom u smjeru osmotskog gradijenta izluuje kreatinin iz olazme u filtrat kao i strane tvari unesene u organizam (para-aminohipurnu kiselinu i penicilin) - tubularna sekrecija - henleova petlja debeli dio silaznog kraka, tanki dio silaznog kraka, tanki dio uzlaznog kraka i debeli dio uzl kraka debeli su krakovi po grai vrlo slini distalnom zavijenom kanalidu u vanjskom dijelu sri debeli dio silaznog kraka naglo se suzi i nastavlja kao tanki priblino 1/7 nefrona smjetena je blizu kortikomedularne granice jukstamedularni nefroni
92
www.perpetuum-lab.com.hr
najvaniji za stvaranje gradijenta hipertoninosti u intersticiju sri koji utjee na koncentraciju mokrade za vrijeme njezina prolaenja kroz sabirne cijevi, a to je osnova sposobnosti bubrega da stvara hipertoninu mokradu imaju vrlo duge heleove petlje koje se proteu duboko u sr, one se sastoje od kratkog debelog silaznog kraka, dugog sil i uzl tankog dijela i debelog uzlaznog kortikalni nefroni imaju vrlo kratke tanke silazne dijelove i NEMAJU tankih uzlaznih dijelova sudjeluje u zadravanju vode u organizmu tanki dio sil.kraka petlje potpuno je propustan za vodu, ali je cijeli uzl.krak za nju nepropustan u debelom dijelu uzlaznog kraka NaCl izlazi iz kanalida aktivnim prijenosom to u intersticiju sri dovodi do stvaranja gradijenta hipertoninosti potrebnog za koncentriranje mokrade osmotski tlak intersticija na vrhovima srnih piramida oko 4 puta je vedi od osm. tlaka krvi - distalni zavijeni kanalid debeli uzlazni krak petlje ulazi u koru, nakon kratkog toka postaje zavijen jednoslojni kubini epitel nemaju etkastu prevlaku ni apikalne kanalide stanice su plosnatije i manje od onih u prox., imaju sloena uvrnuda bazalnog dijela membrane udruena s mitohondrijima prilijee uz ilni pol svog nefrona na dodirnom mjestu promijeni se i dovodna arterija i distalni kanalid jukstaglomerularno podruje stanice dist.zav.kanalida postaju cilindrine (macula densa), vedina ih u bazalnom podruju ima GK uz prisutnost aldosterona u dovoljno visokoj koncentraciji, u dist.zav.kanalidu vri se izmjena iona, apsorbira se natrij, a izluuju ioni kalija (i vodika) nedostatak aldosterona addisonova bolest (pretjerani gubitak natrija mokradom) izluuje u mokradu i vodik i amonijeve ione - sabirne cijevice i cijevi manje sabirne cijevice obloene su kubinim epitelom na putu kroz sr njihove stanice postaju vie sve do cilindrinih stanice se boje blijedo uobiajenim bojama (malo organela) u sabirnim cijevicama i cijevima kore vide se i tamno obojene, umetnute ili interkalirane st. granice meu stanicama se jasno vide u sabirne cijevi u kori dolaze pod pravim kutom odvodni kanalidi iz svakog srnog traka, oni imaju glavnu ulogu u koncentriranju mokrade epitel sab. cijevi djeluje pod utjecajem arginin vazopresina ili ADH koji izluuje neurohipofiza - jukstaglomerularni aparat uz samo bubreno tjelece tunika medija dovodne arteriole ima promijenjene glatke miidne st te JG-stanice imaju citoplazmu ispunjenu sekretnim zrncima, te obilnu hrapavu ER i GK izluevine JG stanica sudjeluju u odravanju krvnog tlaka izluuju renin. (angiotenzinogen bjelanevina plazme) u podruju JG-stanica dovodnoj arterioli nedostaje elastina membrana
93
www.perpetuum-lab.com.hr
macula densa i JG-stanice zajedno ine JG-aparat, a takoer mu pripadaju i ekstraglomerularne mezangijske stanice ili lacis stanice ANG II povisuje krvni tlak suavanjem arteriola i stimuliranjem izluivanja aldosterona - vasa recta od odvodnih arteriola iz jukstamedularnih nefrona silazni krak petlje ini kapilara kontinuirane stijenke uzlazni krak petlje kapilara s fenestriranim endotelom sadravaju krv filtriranu kroz glomerule i opskrbljuju sr hranjivim tvarima i kisikom ne uklanjaju visoki osmotski gradijent nastao u intersticiju djelovanjem tankkkih dijelova Henpet - intersticij bubrega prostor izmeu mokradnih kanalida te limfnih i krvnih ila zauzima vrlo malen volumen u kori, ali se poveda u sri sadrava malo vezivnog tkiva s fibroblastima, neto kolagenih vlakana i uglavnom u sri, vrlo hidriranu osnovnu tvar bogatu proteoglikanima ljezdane stanice naene u sri nazivaju se intersticijske stanice u citoplazmi sadre kapljice lipida sudjeluju u sintezi prostaglandina i prostaciklina
www.perpetuum-lab.com.hr
- mokradna cijev u mukarca prostatiki dio odvodni kan prostate, verumontanum sa utriculusom prostaticusom i ejakulacijskim kanalima; prijelazni epitel membranski dio mnogoslojni ili vieredni cilindrini epitel, oko tog dijela je sfinkter od skeltenih miidnih vlakana vanjski sfinkter spongiozni dio u spuvastom tijelu penisa; epitel vieredan i ciindrian s dijelovima mnogoslojnog ploastog epitela; distalno fosa navicularis littreove lijezde mukozne lijezde du cijele mokradne cijevi, ali vedinom u spong.dijelu - u ene epitel : mnogoslojni ploasti s podrujim vierednog cilindrinog 1: BUBREG
- kora
95
www.perpetuum-lab.com.hr
3: MOKRADOVOD
4: MOKRADNI MJEHUR
96
www.perpetuum-lab.com.hr
16: HIPOFIZA
- hormoni molekule koje u organizmu djeluju kao kemijski glasnici otputaju ih endokrine stanice koje udruene u nakupine ili trake tvore endokrine lijezde endokrine stanice smjetene su neposredno uz kapilare koje primaju izluene hormone i prenose ih i rasporeuju ih po organizmu primjer parakrine sekrecije : hormon gastrin putem kratkih kapilara dolazi do specifinih eludanih lijezda fundusa eludca te ih potie na sekreciju solne kiseline jukstakrina sekrecija stanice izluuju hormone u meustanini prostor i djeluju difuzijom na susjedne ciljne stanice primjer : langerhansovi otoidi u kojima stanice izluuju somatostatin koji neposredno inhibira izluivanje inzulina, koji proizvode beta-stanice smjetene u otoidima autokrina sekrecija- primjer: razliite vrste stanica koje izluuju IGF imb rasta slian inzulinu
> HIPOFIZA
- tijekom embr. razvoja hipofiza se razvija dijelom od ektoderma usne upljine, a dijelom od iv sustava ivani dio nastaje kao izboina dna diencephalona koji raste dolje poput drka to ostaje povezan s mozgom usni dio nastaje kao vredasta izboina ektoderma na krovu primitivne usne upljine embrija i raste prema gore -rathkeova vreda, kasnije se ta vreda odvoji od usne upljine, njezin prednji zid zadeblja, tako da se upljina rathkeove vrede smanji na usku pukotinu - zbog dvostrukog podrijetla sastoji se od dvije lijezde : neurohipofize i adenohipofize - opskrba krvlju dvije skupine arterija koje potjeu od unutranje karotidne arterije odozgo desna i lijeva gornja hipofizna arterija: opskrbljuju eminenciju medijanu i drak tvore primarni kapilarni splet fenestriranih kapilara one se udruuju u vene koje se u adenohipofizi ponovno raspu u sekund. kapilarni splet taj hipofizni portalni sustav vrlo je vaan za regulaciju funkcije stanica adenohipofizenosi neurohormone od eminencije medijane do adenohipofize odozdo desna i lijeva donja hipofizna arterija: opskrbljuju neurohipofizu i malim dijelom drak - hipotalamo- hipofizni sustav tri mjesta koja stvaraju i otputaju tri vrste hormona prva skupina : peptidi koje stvaraju nakupine sekr. neurona hipotal. : supraopt. i paraventr.jez. aksoni tih neurona prenose hormone do svojih zavretaka u neurohipofizi druga skupina : peptidi koje stvaraju neuroni dorzomedijalne, ventromedijalne i infundibularne jezgre hipotalamusa. prenose ih aksoni koji zavravaju u eminenciji medijani, gdje ih skladite i otputaju u kapilarnu mreu od eminencije medijane do adenohipofize se prenose prim. hip. port. sustavom treda skupina : proteini i glikoproteini koje stvaraju stanice pars distalis i oslobaaju ih u sekundarnu kapilarnu mreu portalnog sustava ova kap mrea okruuje sekrec. endokrine stanice i odvodi hormone u krvotok
97
www.perpetuum-lab.com.hr
- adenohipofiza pars distalis (prednji reanj) traci i nakupine stanica uz koje teku krvne kapilare stanice stvaraju hormone koje pohranjuju u sekretnim zrncima malobrojni fibroblasti proizvode retik. vlakna za potporu tracima ljezdanih stanica oko 75% mase hipofize kromofobne i kromofilne (bazofilne i acidofilne) stanice meu kromofobnim se razlikuju dvije populacije : jedne imaju malo zrnaca, druge ih uopde nemaju, to su vjerojatno nediferencirane i folikularne dugi razgranani izdanci folikularnih stanica ine potpornu mreu za druge stanice vedinom svaka stanica proizvodi jedan hormon osim gonadotropne (2 hormona) stanice koje izluuju razl horm mogu se razlikovati samo imunocitokemijom i el. mikroskopom aktivnost stanica u pars distali kontrolira nekoliko mehanizama: peptidni hormoni koji se sintetiziraju u nakupinama neurosekrecijskih stanica u hipotalamusu, a pohranjuju se u eminenciji medijani hipotalamiki hormoni koji oslobaaju (koliko sam skuila i inhibiraju). Kada se oslobode dospijevaju u pars distalis putem primarnog i sekundarnog kapilarnog spleta izravni uinak hormona stimuliranih endokrinih stanica na oslobaanje peptida iz eminencije medijane i pars distalis pars tuberalis (kranijalni reanj) okruuje infundibulum neurohipofize vedina stanica u pars tuberalis izluuje gonadotropine rasporeene su utracima du krvnih ila pars intermedia razvija se iz dorzalnog dijela rathkeove vrede u ovjeka je to rudimentarno podruje graeno od traaka blijedih bazofilnih stanica, koje sadravaju mala sekretna zrnca - neurohipofiza sastoji se od pars nervosa i infundibuluma u pars nervosa nema ljezdanih stanica i ona se sastoji od nemijeliziranih aksona sekretnih neurona supraoptike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa neurosekretna zrnca prenose se u pars nervosa gdje ine nakupine herringova tjeleca aksoni otputaju zrnca u brojne fenestrirane kapilare u pars nervosa i dalje u optok krvi neurosekretna tvar se sastoji od dva hormona koji su peptidi: ADH (vedinom iz supraoptikih) i oksitocin (vedinom iz paraventrikularnih) svaki od njih je vezan za vezni protein neurofizin pituiciti stanice neurohipofize, specifine obilno razgranjene glija-stanice, ine oko 25% volumena neurohipofize - vazopresin izluuje se na poticaj povienog osmotskog tlaka krvi glavni mu je uinak povedanje propusnosti za vodu na stanice sabirnih kanalida bubrega mokrada u kanalidima postaje hipertonina zbog apsorpcije vode u visokim dozama podie krvni tlak pospjeujudi kontr. glatkih miida malih arterija i arteri ola
98
www.perpetuum-lab.com.hr
1: HIPOFIZA
99
www.perpetuum-lab.com.hr
www.perpetuum-lab.com.hr
glukokortikoidi u jetri pospjeuju ugradnju i uporabu masnih kiselina, aminokiselina i ugljikohidrata potiu glukoneogenezu i glikogenezu izvan jetre imaju suprotno ili kataboliko djelovanje na periferne organe smanjuju sintetsku aktivnost i pospjeuju razgradnju bjelanevina i lipida smanjuju broj limfocita u optoku i tako priguuju imunosno odgovor vedina ih sudjeluje i u prenoenju iona kortizol ima protuupalno djelovanje na bijele krvne stanice i imunosupresivna svojstva zbog supresivnog djelovanja na citokine mineralokortikoidi djeluju uglavnom na distalne bubrene kanalide, na sluznicu eludca, na lijezde slinovnice i znojnice u kojima potiu apsorpciju natrija mogu povedavati koncentraciju kalija i smanjivati koncentraciju natrija u miidima i modanim stanicama dehidroepiandrosteron jedini spolni hormon koji se u fizioloki znaajnim koliinama nalazi u kori nadbubr lijzd kora izluuje male koliine drugih androgenih hormona : androstendion, 11-betahidroksiandrostendion i testosteron DHEA i androstendion imaju slab uinak, njihovo djelovanje dolazi do izraaja u drugim dijelovima organizma nakon konverzije u testosteron - fetalna ili privremena kora izmeu sri i tanke kore, prilino debela sa stanicama rasporeenim u trake poslije roenja se stanjuje funkcija : izluivanje sulfatiranih konjugata androgenih hormona, koji se u placenti pretvaraju u aktivne androgene i estrogene hormone, koji ulaze u optok krvi majke - sr nadbubr. lijezde sastoji se od viekutnih lijezdanih stanica rasporeenih u trake ili nakupine okruene mreom retikulinskih vlakana izmeu susjednih traaka smjetena je gusta mrea krvnih kapilara, a ima i neto parasimpatikih ganglijskih stanica parenhimske stanice sri nastaju od neuralnog grebena, od kojeg nastaju i postganglijski neuroni simp i parasim ganglija parenhimske stanice sri mogu se smatrati modificiranim postganglijskim simpatikim neuronima koji su za vrijeme embr razvoja izgubili dendrite i aksone i postali sekrecijske stanice zrnca sadravaju jedan od kateholamina, adrenalin ili noradrenalin sadravaju i ATP, kromogranine (vezni proteini za kateholamine), dopamin -hidroksilazu (pretvara dopamin u noradrenalin), i peptide sline opijatima oko 80% kateholamina u nadbubrenoj veni ini adrenalin sve stanice sri nadbubrene lijezde inerviraju kolinergiki zavretci pregang simp neurona stanice sri nalaze se u paraganglijima (difuzni izvor kateholamina) te u razl. utrobnim organima feokromacitom tumor stanica sri nadbubrene lijezde, uzrokuje hiperglikemiju i prolazna povienja krvnog tlaka
101
www.perpetuum-lab.com.hr
cushingov sindrom prekomjerno stvaranje glukokortikoida connov sindrom prekomjerno stvaranje aldosterona addisonova bolest zbog razgradnje kore
www.perpetuum-lab.com.hr
- obavijena ahurom od rahlog vezivnog tkiva koja u unutranjost parenhima alje pregrade koje se postepeno stanjuju i doseu do svih folikula, obavijajudi ih njenim, neformiranim vezivnim tkivom, izgraenim preteno od retikulinskih vlakana - gusta mrea krvnih i limfnih kapilara okruuje svaki folikul - endotelne stanice krvnih kapilara su fenestrirane - glavni regulator anat i funkc stanja titne lijezde je TSH potie sintezu hormona izaziva pojaan porast folikularnog epitela te smanjenje folikula i koliine koloida u njima izluivanje TSH se povedava izlaganjem hladnodi, a smanjuje toplinom i stresnim poticajima - epitel titne lijezde lei na bazalnoj lamini - posebna vrsta stanica u titnoj lijezdi jesu parafolikularne ili C-stanice koje mogu biti ukljuene u folikularni epitel i li ine odvojnene nakupine izmeu folikula neto su vede i slabije obojene od folikularnih stanica imaju malo hrapaveER, dugake mitohondrije i velik GK brojna malena zrnca koja sadravaju hormon kalcitonin glavni uinak: snienje razine kalcija u krvi zbog inhibicije resorpcije kosti poticaj za izluivanje kalcitonina : povienje koncentracije kalcija u krvi - sinteza i sekrecija hormona titnjae u njoj se pohranjuje velika koli. proizvoda sekrecije, to nakupljanje se obavlja u izvanst koloidu koloid titne lijezde sastoji se od glikoproteina tireoglobulina - sinteza i nakupljanje (lol) 1. sinteza tireoglobulina sinteza bjelanevina na hrapavoj ER, dodavanje ugljikohidrata u ER i GK i oslobaanje gotovog proizvoda iz sekretnih mjehurida u lumen 2. unoenje jodida iz krvi vre folikularne stanice putem membr. prot. nosaa -Na-J sunosa, ija se koliina povedava zbog niske razine joda 3. aktiviranje jodida oksidiranjem pomodu peroksidaze te se prenosi u upljinu folikula ionskim nosaem pendrinom 4. jodiranje tirozinskih ostataka vezani na tireoglobulin u koloidu, to katalizira peroksidaza - otputanje T3 i T4 na poticaj TSH, folikularne stanice endocitozom unose u sebe koloid, koji se unutar endocitotskih mjehurida razgrauje lizosomskim enzimima peptidne veze izmeu jodidnih nastavaka i tireoglobulina se prekinu, a T3, T4, DIT i MIT se oslobaaju u citoplazmu slobodni T3 i T4 prolaze kroz bazolateralni dio i otputaju se u kapilare MIT i DIT se ne izluuju u krv jer se njihov jod uklanja djelovanjem jodotirozin dehalogenaze T4 prevladava (90%), ali T3 djeluje bre i snanije tiroksin stimulira disanje i oksid. fosforil. u mitohondrijima, to znai da ovisi o sintezi mRNA povedavaju apsorpciju ugljikohidrata iz crijeva i reguliraju metabolizam lipida utjeu i na rast i razvoj ivanog sustava tijekom fetalnog ivota
103
www.perpetuum-lab.com.hr
- hipertireoza zbog povedanog izluivanja TSH, zbog nedostatka joda moe biti posljedica basadovljeve ili gravesove bolesti ili egzolftamine strume razina TSH ispod normalne - hipotiroidizam miksedem mogu je izazvati autoimunosne bolesti (hashimoto)
- PTH vee se na receptore osteoblasta te ih tako potie na stvaranje imbenika koji stimulira osteoklaste povedava broj i aktivnost osteoklasta povisuje koncentraciju kalcija u krvi to povratno smanjuje proizvodnju PTH sniava koncentraciju fosfata u krvi povedava i apsorpciju kalcija iz probavnog sustava - kalcitonin iz titnjae ima suprotan uinak : inhibira resorpcijsko djelovanje osteoklasta i otputanje kalcija snizuje konc. kalcija u krvi i pospjeuje osteogenezu - hiperparatireoidizam sniena razina fosfta u krvi poviena razina kalcija u krvi, to esto dovodi do patolokog odlaganja kalcija u nekim organima poput bubrega i arterija, a gubitak kalcija u kostima povedan broj osteoklasta i brojne kotane ciste osteitis fibrosa cystica - hipoparatireoidizam uzrokuje povienje koncentracije fosfata u krvi i snienje konc kalcija u krvi kosti postaju gude jae i mineralizirane to stanje uzrokuje spastike kontrakcije skeletnih miida i generalizirane konvulzije (tetanija) te simptome izaziva prevelika podraljivost ivanog sustava zbog nedostatka kalcijevih iona u krvi bolesnici se lijee kalcijem i vitaminom D
104
www.perpetuum-lab.com.hr
> EPIFIZA
- u odraslih osoba sloten, unjast organ na stranjem kraju trede modane komore, iznad krova diencephalona s kojim je povezana kratkim drkom - pokriva ju pia mater od koje polaze pregrade vezivnog tkiva (s krvnim ilama i nemijeliniziranim vl) i ulaze u tkivo epifize, gdje okruuju trake stanica i folikule, formirajudi nepravilne renjide - sastoji se od nekoliko vrsta stanica, meu kojima su najbrojniji pinealociti i astroglija-stanice - pinealociti blijeda bazofilna citoplazma, jasno izraene jezgrice proizvode melatonin, serotonin i jo neke stvari - astroglija-stanice sadravaju mnogo intermedijarnih filamenata 1: NADBUBRENA LIJEZDA
2: LANG. OTOIDI
105
www.perpetuum-lab.com.hr
3: TITNA LIJEZDA
4: EPITELNA TJELECA
5: EPIFIZA
106
www.perpetuum-lab.com.hr
107
www.perpetuum-lab.com.hr
- parasimp podraivanje, obino putem mirisa ili okusa, izaziva obilno izluivanje vodenastog sekreta s relativno malo organskih sastojaka - simp podraivanje mala koliina ljepljive sline bogate organskim tvarima (suha usta) - glandula parotis ragranana acinusna lijezda, lezdani dio samo od seroznih stanica sekretna zrnca sadravaju mnogo bjelanevina s jako izraenom aktivnosti amilaze koja je odgovorna za hidrolizu unesenih ugljikohidrata probava se nastavlja u eludcu prije nego to eluani sok zakiseli hranu vezivno tkivo sadrava mnogo plazma stanica i limfocita (kao i u drugim lijezdama slinovnicama) plazma-stanice izluuju IgA koji se spaja sa sekrecijskim dijelom i kao takav u slini je otporan na djelovanje enzima - glandula submandibularis tubuloacinusna lijezda, njezin ljezdani dio sadrava i mukozne i serozne stanice prevladavaju serozne (90%) brojna uvrnuda lateralne u bazalne membrane uz kapilare sekret seroznih stanica ima slabo amilolitiko djelovanje stanice koje u podeljusnoj lijezdi ine serozne polumjesece izluuju lizozim neke satnice acinusa i prijelaznih cijevi u velikim lijezdama slinovnicama izluuju i laktoferin koji vee eljezo potrebno za rast bakterija - glandula sublingualis takoer razgranana tubuloacinusna lijezda, graena od mukoznih i seroznih stanica ali ovdje prevladavaju mukozne, a serozne su prisutne samo u obliku seroznih polumjeseca koje izluuju lizozim
> GUTERAA
- mjeovita, egzokrina i endokrina lijezda koja proizvodi probavne enzime i hormone - stanice egzokrinog dijela koje ine acinuse sintetiziraju, pohranjuju i izluuju enzime slii dounoj lijezdi, a razlika je ta to nema sekretne cijevi i ima Lang-otoide - langerhansovi otoidi (nakupine endokrinih epitelnih stanica) -sintetiziraju hormone - poetni dijelovi prijelaznih cijevi ulaze u sam lumen acinusa taj intraacinusnih dio prijelaznih cijevi oblau centroacinusne stanice s blijedom citoplazmom prijelazne cijevi ulijevaju se u vede interlobularne kanale obloene cilindrinim epitelom - obavijena je tankom vezivnom ahurom koja u nju alje pregrade i dijeli je na renjide - acinuse okruuje bazalna lamina koju uvrduje njena ovojnica od retikulinskih vlakana - ima takoer gustu mreu krvnih kapilara vani za izluivanje - egzokrini dio izluuje : voda i ioni proteaze :
tripsinogeni 1,2 i 3 proteaza E himotripsinogen kalikreinogen proelastaze 1 i 2 prokarboksipeptidaze A1, A2, B1 i B2
108
www.perpetuum-lab.com.hr
amilaza lipaze :triglicerid lipaza, kolipaza i karboksil ester hidrolaza fosfolipaza A2 nukleaze : deoksiribonukleaza i ribonukleaza - na izluivanje guterae utjeu sekretin (mnogo tek i bikarbonata, malo enzima- neutr kis kau), kolecistokinin (malo tekudine, mnogo enzima- oslobaanje zimog. zrnaca), i vagus
> JETRA
- drugi po veliini organ u tijelu i najveda lijezda - organ u kojem se hranjive tvari, apsorbirane u probavnoj cijevi, obrauju i pohranjuju za uporabu u drugim dijelovima tijela - vedina njezine krvi potjee iz portalne vene (70-80%), a manji dio iz jetrene arterije - kroz portalnu venu ne dolaze jedino hilomikroni koje uglavnom prenose limfne ile - u egzokrini sekret jetre i vana za probavljanje lipida - takoer ima vanu ulogu u prozvodnji bjelanevina plazme kao to je albumin i drugi bjelan. nosai - prekrivena tankom vezivnom ahurom glissonova ahura, koja postaje deblja u hilusu u hilusu u jetru ulaze port. vena i jetrena art., a izlaze desni i lijevi jetreni kanal i limfne ile ile i kanali okrueni su vezivnim tkivom cijelom svojom duinom sve do portalnih prostora izmeu jetrenih renjida, gdje se javlja fina mrea retikulinskih vlakana koja je leite za hepatocite i endotelne stanice sinusoida jetrenih renjida - jetreni renjid veda graevna jedinica jetre renjidi se dodiruju gotovo cijelom duinom pa je teko odrediti granice meu njima u nekim perifernim podrujima odvojeni su vezivnim tkivom , u kojem se nalaze uni kanalid, limfne ile, ivci i krvne ile (arteriola i venula). ta su podruja kiernanovi portalni prostori smjetena na uglovima renjida u jetri ovjeka oko svakog renjida nalazi ih se 3-6 arteriola ogranak jetrene arterije, sadrava krv iz truncusa coeliacusa abdominalne arterije venula ogranak portalne vene, , sadri krv iz gornje i donje mezent. vene i vene slezene uni kanal obloen kubinim epitelom odvodi u sintetiziranu u parenhimskim stanicama hepatocitima, i na kraju se izlijeva u jetreni kanal hepatociti su u jetrenom renjidu rasporeeni zrakasto i sloeni poput opeka usmjerene su od periferije renjida prema njegovu sreditu i meusobno anastomoziraju sinusoidne kapilare teku u prosotrima izmeu ploa nepravilno proirene ile, okruuje ju i podupire njena ovojnica retik vlakana graene jedino od isprekidanog sloja fenestriranih endotelnih stanica od hepatocita ih dijeli isprekidana bazalna lamina i subendotelni disseov prostor u koji stre mikrovili s povrine hepatocita krvna plazma neposredno oplakuje povrinu hepatocita osim nedotelnih stanica, sadravaju i makrofage kupfferove stanicesmjeteni na luminalnoj povrini endotelnih stanica razgradnja starih eritrocita i hemoglobina
109
www.perpetuum-lab.com.hr
izluivanje bjelanevina vezanih uz imunosne procese te razgradnja bakterija koje sluajno uu u portalnu krv kroz debelo crijevo ine oko 15% jetrenih stanica vedina ih je smjetena u periport podr re u disseovom prostoru itove stanice- stanice koje pohranjuju masti, sadre lipidne nakupine bogate vitaminom A primanje, pohrana, otputanje retinoida sinteza i izluivanje nekoliko bjelanevina meustanine tvari i proteoglikana izluivanje imbenika rasta i citokina regulacija promjera lumena sinusoida kao odgovor na djelovanje razl regulatora - opskrba krvlju portalni venski sustav vena porte portalne venule (interlobul) raspodjelne venule ulazne venule sinusoide sredinja ili centrolobularna vena sublobularna vena 2(+) jetrene vene donja vena arterijski sustav jetrena arterija interlobularne arterije jedne opskrbljuju portalne kanale a druge: ulazne arteriole sinusoide - hepatocit viekutna oblika vrlo svestrana stanica, ima egzokrinu i endokrinu funkciju, sintetizira i pohranjuje neke tvari, neke neutralizira, a neke samo prenosi citoplazma eozinofilna uglavnom zbog velikog broja mitohondrija i neto glatke ER jednim dijelom svoje povrine svaki hepatocit je preko disseova prostora u odnosu sa stijenkom sinusoida, a drugim dijelom s povrinama susjednih hepatocita susjedni hepatociti svojim dodirnim plohama omeuju tanki cjevasti prostor koji je po svojoj funkciji una kapilara neposredno uz kanalid stanine su membrane meusobno povezane vrstim spojevima, ima i dosta tijesnih spojeva, koji su kao mjesta meustaninog komuniciranja vani za usklaeno fizioloko djelovanje hepatocita na periferiji u ulazi u une kanalide ili heringove kanale koji su obloeni kubinim stanicama nakon kratka toka kanali prelaze granine hepatocite renjida i ulijevaju se u une kanale u portalnim prostorima koji su obloeni kubinim ili cilindrinim epitelom i uloeni u vezivno tkivo, na kraju tvore desni i lijevi jetreni kanal ima obilnu i glatku i hrapavu ER. Hrapava ER tvori bazofilna tjeleca, te se na njezinim poliribosomima stvara nekoliko bjelanevina (albumin, fibrinogen, protrombin) u glatkoj ER dogaaju se oksidacija, metilacija, konjugacija procesi potrebni za inaktivaciju ili detoksikaciju razliitih tvari prije nego se izlue iz tijela esto sadrava i glikogen lizosomi hepatocita vani su za izmjenu i razgradnju citoplazmatskih organela velik broj peroksisoma oksidacija suvinih masnih kiselina razgradnja vodikovog peroksida koji nastaje spomenutom oksidacijom razgradnja suvinih purina u mokradnu kiselinu
110
www.perpetuum-lab.com.hr
sudjelovanje u sintezi kolesterola, unih kiselina i nekih lipida vanih za stvaranje mijelina GK su takoer brojni u njima nastaju lizosomi zavrava se biosinteza bjelanevina plazme, glikoproteina (transferina) i lipoproteina izluivanje ui je egzokrina funkcija hepatocita, jer hepatociti primaju, mijenjaju i izluuju sastojke krvi u une kapilare osim vode i elektrolita u sadri i : une kiseline, fosfolipide, kolesterol i bilirubin oko 10% unih kiselina sintetizira se u glatkoj ER hepatocita konjugacijom une kiseline (koju jetra sintetizira od kolesterola) s aminokiselinom glicinom ili taurinom bilirubin koji nastaje raspadanjem hemoglobina, stvara se u mononulkearnom fagocitnom sustavu i prenosi u hepatocite u glatkoj ER hepatocita, hidrofobni bilirubin se konjugira s glukuronskom kiselinom u bilirubin-glukuronid koij je topljiv u vodi i i zluuje se u une kapilare glukoneogeneza mjesto deaminacije aminokiselina pa nastaje urea barbiturati pojaavaju sintezu glukuronil- transferaze, te izaziva brz razvoj glatke ER
111
www.perpetuum-lab.com.hr
1: GLANDULA PAROTIS
2: GLANDULA SUBMANDIBULARIS
3: GLANDULA LINGUALIS
112
www.perpetuum-lab.com.hr
4: GUTERAA S DVANAESNIKOM
5: JETRA
6: UNI MJEHUR
113
www.perpetuum-lab.com.hr
> DRIJELO
- prijelazni prostor izmeu usne upljine, di. sustava i prob.cijevi, povezuje nosne upljine s grkljanom - obloeno neoroenim mnogoslojnim ploastim epitelom u dijelu koji se nastavlja na jednjak, te vierednim cilindrinim epitelom s trepetljikama i vrastim stanicama uz nosnu upljinu - u stijenci drijela smjetene su tonzile - u lamini propriji graenoj od gustog vez tkiva ima mnogo malih mukoznoh lijezda slinovnica periferno od sluznice smjeteni su popreno isprugani kruni i uzduni miidi drijela
> JEDNJAK
- obloen neoroenim mnogoslojnim ploastim epitelom - u submukozi se nalaze nakupine malih mukoznih lijezda lijezde jednjaka
114
www.perpetuum-lab.com.hr
- sluz izluuju i kardijalne lijezde jednjaka koje se nalaze u lamini propriji sluznice donjeg dijela jednjaka, blizu eludca - samo je zavrni dio jednjaka, smjeten u peritonealnoj upljini, prekriven serozom, ostatak je advetic.
> ELUDAC
- organ s vanjskim i unutranjim izluivanjem - glavne uloge : nastavak probave ugljikohidrata dodavanje kiseline progutanoj hrani pretvaranje hrane radom miida u viskoznu masu poetak probavljanja bjelanevina pomodu pepsina takoer proizvodi eluanu lipazu koja uz jezinu lipazu probavlja trigliceride - razgranane tubulusne lijezde (kardijalne, eluane i pilorine) otvaraju se u eluane jamice - lamina proprija graena od rahlog vezivnog tkiva protkanog glarkim miidnim i limfnim stanicama - slobodnu povr. eludca i el. jamice oblae jednosl. cil.epitel u kojem sve stanice izluuju lunatu sluz - kardija na prijelazu jednjaka u eludac sluznica sadrava kardijalne lijezde vedina ljezdanih stanica proizvodi sluz i lizozim, ali postoje i oblone stanice koje proizvode HCl - fundus i korpus lamina proprija puna eluanih lijezda vrat ovih lijezda sastoji se od nediferenciranih, oblonih i mukoznih stanica bazalni dio od oblonih, glavnih(pepsinogen i lipazu) i enteroendokrinih (serotonin) OBLONE citoplazma je izrazito eozinofilna na vrhu stanice duboka kruna udubina stanine membrane intracelularni kanalid proizvode solnu kiselinu karboanhidraza izluuje u kanalid KCl H/K pumpa mijenja K+ za H+ unutranji imbenik - pilorus eluane jamice vrlo duboke, u njih se otvaraju pilorike lijezde (sluz i lizozim) izmeu mukoznih stanica pilorikih lijezda umetnute su gastrinske stanice D-stanice somatostatin
www.perpetuum-lab.com.hr
crijevne resice epitel + lamina proprija izmeu baza resica otvaraju se jednostavne tubulusne lijezde crijevne l ili lieberk. kripte matine stanice apsorpcijske stanice visoke, cilindrine, s jajolikom jezgrom u baz dijelu, na slobodnoj plohi etkasta prevlaka koja se sastoji od gusto zibjenih mikrovila (mikroresice stanina membrana koja obavija snop aktinskih filamenata, izluuju disaharidaze i peptidaze vraste ima ih manje u dvanaesniku, povedava im se broj prema ileumu, proizvode mucine koji hidrirani i meusobno povezani ine sluz panethove u bazalnom dijelu crijevnih lijezda, egzokrine su stanice sa sekretnim zrncima u apikalnoj citoplazmi, izluuju lizozim enteroendokrine M-stanice specijalizirane su epitelne stanice koje se nalaze iznad nakupina limfocita u peyerovim ploama brojne udubine bazalnog dijela stanine membrane koje tvore jamice u koji ma se nalaze intraepitelni limfociti i predone stanice mogu endocitozom primati antigene i prenositi ih do makrofaga i limfocita ispod sebe bazalna membrana ispod njih je isprekidana prva linija zatite : IgA druga linija : meustanini vrsti spojevi treda linija : plazma-stanice, makrofazi i velik broj limfocita u sluznici i posluznici (GALT) - lamina proprija - graena od rahlog vezivnog tkiva sa ilama, iv vl i gl mi st - u poetnom dijelu dvanaesnika podsluznica sadrava nakupine razgrananih, zavijenih tubulusnih lijezda brunnerove duodenalne lijezde, koje se otvaraju u crijevne lijezde (lieberk.kripte) njihove stanice su mukozne i izluuju izrazito lunati sluzavi sekret - vedina se Peyerovih ploa nalazi u ileumu - limfne ile crijeva zapoinju slijepo u sredini resica (sredinji hilusni sinus)
> CRVULJAK
- ima manje kripata i nema tenije
116
www.perpetuum-lab.com.hr
1: USNA
2: VRAK JEZIKA
3: TVRDO NEPCE
4: MEKO NEPCE
117
www.perpetuum-lab.com.hr
8: ZUB U ALVEOLI
118
www.perpetuum-lab.com.hr
9: JEDNJAK
119
www.perpetuum-lab.com.hr
- ileum
14: CRVULJAK
120
www.perpetuum-lab.com.hr
20 : SPOLNI SUSTAV
a) MUKI SPOLNI
> TESTIS
- prozvodi hormone i spermije - obavijen debelom ahurom od gustog vezivnog tkiva tunica albuginea - medijastinum testis zadebljanje tunice albuginee na stranjoj povrini testisa, od kojeg vezivne pregrade odlaze u unutranjost jezgre i dijele testis na renjide - svaki testis sadrava 1-4 vrlo zavijena sjemenska kanalida uloena u mreu rahlog vezivnog tkiva bogatog krvnim i limfnim ilama, ivcima i intersticijskim (Leydigovim) stanicama - sjemeni kanalidi proizvode spermije, a intersticijske stanice izluuju androgene testisa - razvijaju se retroperitonealno, u stranjem zidu trbune upljine - zbog migracije u smjeru skrotuma svaki je testis obavijen seroznom vredom tunicom vaginalis koja potjee od potrbunice - sjemenski kanalidi proizvode spermije svaki testis sadrava 250 do 1000 sastoje se od ovojnice, graene od vezivnog tkiva, dobro izraene bazalne lamine i sloenog zametnog ili sjemenskog epitela sjem.epitel sastoji se od dviju vrsta stanica : sertolijeve ili potporne i stanice koje ine spermatogenetsku lozu poredane u 4-8 redova, njihova je funkcija proizvodnja spermija svaki sjemenski kanalid oblae sloeni vieslojni epitel vlaknasta tunica propria koja obavija sjemenski kanalid, sastoji se od nekoliko slojeva fibroblasta unutranji sloj koji prianja uz bazalnu laminu, sastoji se od splotenih mioidnih stanica koje imaju svojstva glatkih miidnih stanica velik dio prostora izmeu sjem.kanalida zauzimaju intersticijske stanice zavijeni su , a zapoinju slijepim suenjem na medijastinalnom kraju se suzuju i nastavljaju u kratke odsjeke ravne kanalide koji povezuju sjem. kanalide s mreom meusobno povezanih kanala obloenih niskim epitelom rete testis smjetena u vezivnom tkivu medijastinuma i povezana s glavom epididimisa s 10-20 odvodnih kanalida (ductuli efferentes) - spermatogeneza proces nastajanja spermija zapoinje s primitivnom spol.stanicom spermatogonijom - smjetena uz baz.laminu epitela poinje se mitotski dijeliti u pubertetu, stvarajudi uzastopne narataje stanica koje : ili ostaju nediferencirane pa se dalje dijele spermatogonije A ili se tijekom uzastopnih mitotskih ciklusa diferenciraju u spermatogonije tipa B prastanice koje de se diferencirati u primarne spermatocite (44 + xy)i 4 N DNA
121
www.perpetuum-lab.com.hr
-- najvede stanice spermatogenetske loze ubrzo nakon diferenc. spermatocite ulaze u profazu prve mejotske diobe koja traje oko 22 dana prvom mejotskom diobom nastaju manje stanice : sekundarne spermatocite (22 + x ili y) i 2 N teko ih zapaziti, jer su kratka vijeka, s vrlo kratkom interfazom i brzo ulaze u drugu mejotsku diobu koja je identina mitozi diobom svake sek.spermatocite nastaju dvije spermatide (23 krom) i 1 N haploidne, jer izmeu prve i druge mejotske diobe nema S-faze (sinteza DNA) oplodnjom se ponovno uspostavlja normalan diploidan broj - spermiogeneza zavrni stadij stvaranja spermija, proce kojim se spermatide pretvaraju u spermije ovaj proces se zbiva bez diobe stanice nastaje akrosom, jezgra se zgunjava i izduuje, razvija se rep i gubi se najvedi dio citoplazme tri faze : golgijeva faza u GK nagomilavaju se malena PAS-pozitivna proakrosomska zrnca koja se poslije stapaju u jedno vede akrosomsko zrnce koje se nalazi unutar akrosomskog mjehurida obavijenog membranom. Centrioli se pomiu na poloaj nasuprot akrosomu i zapoinje se oblikovati aksonema repa akrosomska faza irenjem akrosomskog mjehurida nastaje akrosom koji sadrava nekoliko hidrolitikih enzima i to hijaluronidazu, neuraminidazu, kiselu fosfatazu i proteazu koja djeluje slino tripsinu akrosom je specijalizirani oblik lizosoma ovdje se okrene prednji pol jezgre tako da aksonema stri u lumen,razvija se rep faza dozrijevanja odbacuje se suvina citoplazma te ju fagocitiraju sertolijeve stanice, a spermiji se otputaju u lumen kanalida - spermiji se prenose do epididimisa u testisnoj tekudini koju izluuju sertolijeve stanice i rete testis ova tekudina sadrava steroidne hormone, bjelanevine, ione, i bjelanevinu koja vee androgen udruenu s testosteronom - od stadija spermatogonije do stadija spermija protekne 64 dana. - ciklus sjemenskog epitela asinkronost spermatogeneze u sjemenskim kanalidima - sertolijeve stanice dijelom obavijaju stanice spermatogenetske loze bazom prianjaju uz bazalnu laminu a vrhom esto stre u lumen sjem.kanalida imaju obilnu glatku ER, neto hrapave ER, dobro razvijen GK te brojne mitohondrije i lizosome iduena jezgra esto im je trokutasta oblika s malo heterokromatina na baz.dijelu svojih lat.povrina meusobno su povezane vrstim spoj. inedi barijeru krv-testis spermatogonije su smjetene u bazalnom odjeljku ispod ove barijere adluminalni odijeljak- odjeljak iznad kada se na spermatidama razviju repovi oni u upercima stre s vrhova sert. stanica povezane su i tijesnim spojevima imaju nekoliko funkcija : potpora, zatita i regulacija prehrane spermija u razvoju fagocitoza
122
www.perpetuum-lab.com.hr
izluivanje tekudinu i pod kontrolom FSH i testosterona izluuju i bjelanevinu koja vee androgen i slui za koncentriranje testosterona u sjem.kanalidima proizvodnja anti-Mullerova hormona uzrokuje nestajanje mullerovih kanala u mukih fetusa barijera krv-testis zbog fenestriranih kapilara velike molekule i tvari prolaze do spermatogonija, ali su napredniji satdiji zatideni zbog vrstih spojeva
- LH djeluje na intersticijske stanice i stimulira ih na proizvodnju testosterona - FSH djeluje na sertolijeve stanice stimulirajudi adenilat-ciklazu i tako povedava koliinu cAMPa, te takoe potie sintezu i izluivanje ABP-a (bjel. koja vee androgen vee se s testosteronom i prenosi ga u lumen kanalida) - testosteron stimulira spermatogenezu, a estrogen i progesteron ju inhibiraju - spermatogeneza moe tedi samo na temp. nioj od tjelesne - svaku arteriju testisa obavija gusti splet vena plexus pampiniformis sustav za izmjenu topline - intersticij testisa mjesto gdje se proizvode androgeni prostore izmeu sjemenskih kanalida testisa ispunjava vezivno tkivo sa ivcima, krv. i limf. ilama kapilare su fenestrirane vezivno tkivo se sastoji od razliitih vrsta stanica kao to su fibroblasti, nediferencirane mezenhimske stanice, mastociti i makrofazi, te intersticijske ili leydigove
www.perpetuum-lab.com.hr
ima ampullu gdje je epitel deblji i vrlo nabran, na njezinom zavrnom kraju, kanalu se prikljuuje sjemenski mjehurid i zajedno tvore ductus ejaculatorius miidni sloj zavrava nakon ampule
www.perpetuum-lab.com.hr
- kavernozna tijela penisa i mokradne cijevi graena su od erektilnog tkiva tkivo s velikim brojem venskih prostora obloenih endotelnim stanicama i odijljenih trabekulama koje se sastoje od vlakana vezivnog tkiva i glatkih miidnih stanica - arterijska opskrba potjee od unutra. pudend.art koje daju ogranak za duboke i dorzalne art penisa - grananjem dubokih arterija nastaju nutritivne arterije( opskrbljuju trabekule kisikom i hranjivim tvarima) i arterije helicine (neposredno se ulijevaju u kavernozne prostore) - izmeu arterija helicina i dorzalne arterije postoje art-ven anastomoze
1: TESTIS I EPIDIDIMIS
2: DUCTUS DEFERENS
125
www.perpetuum-lab.com.hr
3: PENIS
4: PROSTATA
5: GLANDULA VESICULOSA
126
www.perpetuum-lab.com.hr
b) ENSKI SPOLNI
> JANICI
- epitel : jednoslojni ploasti ili kubini epitel potrbunice (zametni epitel) - ispod njega je sloj gustog vezivnog tkiva tunica albuginea - ispod ovog sloja je kora gdje prevladavaju jajni folikuli s oocitama koji su uklopljeni u vez. tkivo kore stroma kore sastavljena je od karakteristinih fibroblasta vretenasta oblika, koji na hormonske podraaje odgovaraju drugaije od ostalih fibroblasta - sr sadrava gustu mreu krvnih ila unutar rahlog vezivnog tkiva - nema otre granice izmeu kore i sri - razvoj oko 1.mjeseca embrion.ivota mala populacija spolnih prastanica putuje od umanjane vrede do osnove spolnih lijezda (gonada) u gonadama ove se stanice dijele i pretvaraju u oogonije, te diobe su vrlo intenzivne poetkom 3. mjeseca oogonije poinju ulaziti u profazu prve mejotske diobe, koja se zaustavlja u diplotenom stadiju i ne nastavlja se dalje u druge stadije mejoze primarne oocite, okruuju ih splotene folikularne stanice do 7.mjeseca vedina oogonija se pretvorila u prim.oocite atrezija degenerativni proces tokom kojeg nestaje vedina primarnih oocita jajnici u pubertetu sadravaju oko 300 000 oocita nastavlja se tijekom generativnog razdoblja ene tako da u dobi od 40-45 godina ostaje oko 8000 oocita bududi da generativno razdoblje ene traje 30-40 godina ukupno se oslobodi samo oko 450 jajnih stanica - jajni folikuli sastoji se od oocite okruene jednim ili s vie slojeva folikularnih stanica ili granuloza-stanica folikule koji nastaju tijekom fetalnog ivota : primordijalni folikuli, ine primarne oocite obavijene samo jednim slojem splotenih folikularnih stanica nalaze se u povrnom sloju kore jezgra oocita blijeda jer kromosomi nisu spiralizirani, velika i sadri veliku jezgricu mnogo mitohondrija, nekoliko GK i cisterna ER bazalna lamina obavija folikularne stanice i oznaava granicu izmeu folikula i okolne strome poetkom pubert.zapoinje rast folikula :promjena oocite, granuloza stanica i fibroblasta strome (male skupine primordijalnih folikula s tim zapoinju) - rast folikula potie hormon FSH kojeg izluuje hipofiza rast oocite najbri je tijekom prvog dijela rasta folikula kada ona dosegne svoj navedi promjer poveda se jezgra kao i broj mitohondrija, ER hipertrofira, a GK se pomaknu tik ispod pov.stanice folikularne stanice umnaaju se mitozom i ine jedan sloj kubinih stanica jednoslojni primarni folikul
127
www.perpetuum-lab.com.hr
folikularne stanice nastavljaju se umnaati pa nastaje mnogoslojni folikularni epitel ili granulozni sloj, ije su stanice povezane tijesnim spojevima (neksusi) vieslojni primarni ili preantralni folikul oocitu okruuje zona pellucida za vrijeme rasta folikula (zbog povedanja broja i veliine granuloza-stanica) dolazi do nihova pomicanja u dublja podruja kore izmeu folikularnih stanica poinje se nakupljati folikularna tekudina (liquor foliculi) sadrava sastojke plazme i izluevine folikularnih stanica, glikozaminoglikane, nekoliko bjelanevina (uljuujudi bjelanevine koje se veu za steroide) te mnogo ster. hormona mali prostori koji sadravaju ovu tekudinu stapaju se i granuloza stanice se reorganiziraju oblikujudi veliku upljinu antrum sekundarni ili antralni folikuli cumulus oophorus nakupina koju ine granuloza stanice tijekom reorganizacije corona radiata granuloza stanice okupljene oko oocite, prilikom ovulacije naputa jajnik zajedno sa jajnom stanicom fibroblasti strome neposredno uz folikul, diferenciraju se i ine teku folikula taj se sloj zatim diferencira u teku internu i eksternu stanice teke interne imaju svojstva stanica koje proizvode steroide (glatka ER, mitohodrije s cjevicama i brojne kapljice masti) proizvode androstendion koji se prenosi do granuloza stanica bogato prokrvljena granuloza-stanice pod utjecajem FSH, sintetiziraju enzim aromatazu pretvara androstendion u estrogen granica je otra jer se gran-stanice i stanice teke interne morfoloki razlikuju,a i odijeljene su bazalnom membranom u sloju gran-stanica nema krvnih ila za vrijeme rasta folikula estrogen se vrada u stromu koja okruuje folikule, ulazi u krvne ile i rasporeuje se po tijelu teka eksterna sastoji se od vezivnog tkiva koje je vedinom rasporeeno u slojeve fibroblasta koji okruuju teku internu, granica izmeu njih dvije nije otra zreli, preovulacijski ili graafov folikul debela teka granulozni sloj se stanjuje, jer folikul raste - atrezija folikula propadaju folikularne stanice i oocita, a njihove ostatke uklanjaju fagociti mogu zapoeti atreziju u bilo kojem stadiju razvoja granuloza-stanice se prestanu dijeliti, odvajaju se od bazalne lamine, a oocita propadne u kasnijem stadiju u folikul ulaze fibroblasti i stvaraju oiljak od kolagena, koji moe potrajati due vrijeme posebno je izraena neposredno prije roenja, te za vrijeme puberteta i trudnode - ovulacija prsnude zrelog folikula i oslobaanje oocite koja dospijeva u ampularni kraj jajovoda oko 14.og dana u 28-dnevnom ciklusu
128
www.perpetuum-lab.com.hr
poticaj za ovulaciju : porast koncentracije LH hormona, koji izluuje hipofiza kao odgovor na visoku razinu estrogena u krvi koju proizvode folikuli u rastu nekoliko minuta nakon porasta razine LH, povedava se i protok krvi kroz jajnik bjelanevine plazme istjeu kroz stijenke kapilara i postkapil. venula pa nastaje edem lokalno se oslobaaju prostaglandini, histamin, vazopresin i kolagenaza granuloza-st proizvode hijaluronsku kiselinu i razmiu se slabi stijenka folikula zbog razgradnje kolagena u tunici albuginei, ishemije i smrti nekih stanica pojava stigme- zbog prestanka krvi na tom mjestu, stijnka folikula postaje prozirna prva mejotska dioba zavrava neposredno prije ovulacije jedna od sekundarnih oocita zadrava gotovo svu citoplazmu druga postaje prva polocita odmah nakon izbacivanja prve polocite jezgra oocite zapoinje drugu mejotsku diobu koja se zaustavlja u metafazi - uto tijelo (corpus luteum) privremena endokrina lijezda koju tvore granuloza-stanice i stanice teke interne reorganizacijom nakon ovulacije nalazi se u kori jajnika folikul splasne i stijenka mu se smeura, ulazi neto krvi, nastaje krvni ugruak koji se postepeno odstranjuje- sve to ini sredinji dio utog tijela granuloza st. se povedaju ine 80% parenhima utog tijela i nazivaju se granuloza-luteinske st. imaju svojstva stanica koje izluuju steroide, dok su prije izgledale kao satnice koje lue bjelanevine st.teke interne daju osnovu za teka-luteinske stanice, sline su ovima gore ali manje krvne ile urastaju u unutranjost utog tijela i ine bogat krvoilni splet pod utjecajem LH stanice poinju izluivati progesteron i estrogen (ostalo zna i ne da mi se pisati) - intersticijske stanice za vrijeme atrezije folikula, stanice teke interne, esto ostaju kao izolirane stanice ili u manjim skupinama du strome kore i nazivaju se intersticijske stanice stimulirane LHom, aktivno izluuju steroidne hormone
> JAJOVOD
- vrlo pokretljive, parne miidne cijevi - jedan im se kraj (infundibulum) otvara u peritonealnu upljinu pokraj janika, a drugi prolazi kroz stijenku maternice i otvara se u njezinu unutranjost - slobodni kraj jajovoda, obrubljen je prstolikim resicama, koje se nazivaju fimbriae - stijenku jajovoda ine tri sloja : sluznica nabrana, jednoslojan cilindrini epitel i (dvije vrste stan.: 1.s trepetljik. i 2.sposobn.sekrec.) lamina proprija graena od rahlog vezivnog tkiva debeli miidni sloj od glatkim mi stan.rasporeen u dva sloja (un.kruni i vanj.uzd) seroza visceralna potrbunica
129
www.perpetuum-lab.com.hr
> MATERNICA
- sastoji se od proirenog tijela koje u podruju unutranjeg uda prelazi u cerviks - dio tijela maternice u obliku svoda naziva se fundus - stijenka maternice - tri sloja: seroza ili adventicija ovisno o dijelu maternice myometrium endometrium sluznica maternice - miometrij najdeblji sloj maternice ine snopovi glatkih miidnih stanica odijeljeni vezivnim tkivom i rasporeeni u 4 neotro ograniena sloja u 1. i 4. uglavnom uzduno srednji slojevi sadravaju vede krvne ile tijekom trudnode intenzivan rast kao posljedica hipeplazije i hipertrofije mnoge glatke mi.st. imaju znaajke stanica koje izluuju bjelanevine, aktivno sintetiziraju kolagen nakon trudnode, neke glatke mi.st propadnu, neke se stanje, a enzimi razgrauju kolagen - endometrij sastoji se od epitela i lamine proprije u koju su uloene jednostavne tubulusne lijezde epitel : jednoslojan cilindrian, a ine ga stanice s trepetljikama i jednostavne cilindrine ljezdane stanice ljezdani epitel slian epitelu na povrini vezivno tkivo lamine proprije ima mnogo fibroblasta i obilnu osnovnu tvar, vlakna uglavnom graena od kolagena tipa III moe se podijeliti u dvije zone : zona basalis lamina proprija i poetni dio lijezda maternice, vedinom ostaje nepromijenjena tijekom menstruacije zona functionalis ostatak lamine proprije, lijezde i povrinski epitel, veoma se mijenja tijekom menstruacije arkuatne arterije teku na periferiji srednjih slojeva miometrija, od njih se odvajaju dvije vrste arterija za opskrbu endometrija krvlju : ravne arterije, koje opskrbljuju zonu basalis i spiralne arterije, koje dovode krv u zonu funkcionalis - menstruacijski ciklus faze ciklusa : mestruacijska, proliferacijska i sekrecijska proliferacijska, folikularna ili estrogenska faza traje oko 10 dana nakon menstruacijske faze sluznica maternice je relativno tanka brzi rast male grupe jaj.fol, kada im se razvije teka interna poinju izluivati estrogene estrogeni djeluju na endometrij dovodedi do proliferacije stanica i obnove endometrija izgubljenog tijekom menstruacije jednoslojni cilindrini epitel
130
www.perpetuum-lab.com.hr
sekrecijska ili luteinska faza zapoinje nakon ovulacije, i rezultat je djelovanja progesterona koji izluuje uto tijelo progesteron dodatno potie ljezdane stanice epitelne stanice poinju nakupljati glikogen ispod jezgre ija se koliina kasnije smanjuje spiralno zavijanje lijezda progestron inhibira kontrakcije glatkih miidnih stanica menstruacijska faza ako izostane oplodnja oocite, uto tijelo spontano prestane djelovati 10 -12 dana nakon ovulacije, pa koliina estrogena i progesterona u krvi brzo opada nekoliko ciklikih kontrakcija spiralnih arterija, zaustavlja se dotok krvi, i dolazi do ishemije koja dovodi do nekroze njihove stijenke i dijela funkcionalnog sloja endometrija krvne ile u podruju izvan kontrakcije prsnu pa pone krvarenje dio funkcionalnog sloja endometrija se odijeli, a ostatak se skvri zbog gubitka intersticijske tekudine - endometrij u trudnodi ako doe do implantacije, stanice trofoblasta izluuju HCG, koji stimulira uto tijelo da nastavi izluivati progesteron koji djeluje na lijezde maternice da se proire i postanu zavijenije - implantacija, decidua i placenta oplodnja u lateralnoj tredini jajovoda dok se zigota pasivno pomie prema maternici zapoinje njezino brazdanje uzastopnim diobama nastaje zbijena nakupina stanica morula obavijena zonom pelucidom i otprilike jednake veliine kao oploena oocita blastomere- stanice koje nastaju diobom zigote u sredini morule nastaje upljina ispunjena tekudinom blastocita stadij u kojem zametak stie u maternicu blastomere se poredaju u perifernom sloju trofoblast, dok se manji broj blastomera skupi unutar upljine embrioblast ili embrionalni vorid (4 ili 5 dan nakon ovulacije) implantacija zapoinje oko 7.dana, a oko 9.og dana nakon ovulacije embrij je potpuno uronjen u endometrij, koji de ga tijekom trudnode zatititi i hraniti endometrij doivljava velike promjene : fibroblasti lamine proprije se povedavaju, oblik im postane viekutan i dobivaju svojstva stanica koje izluuju bjelanevine decidualne stanice, a itav endometrij decidua decidua se moe podijeliti na tri dijela : decidua basalis izmeu embrija i miometrija decidua capsularis izmeu embrija i lumena maternice decidua parietalis preostali dio - placenta sastoji se od fetalnog dijela chorion, i majina dijela decidua basalis kroz bazalni dio decidue arterijska krv ulazi u intervilozne prostore, koji se nalaze unutar placente, a iz njih prima vensku krv endokrini je organ- proizvodi hormone: HCG, korionski tireotropin, korionski kortikotropin, estrogeni i progesteroni, te humani korionski somatomamotropin koji potie izluivanje mlijeka i stimulira rast
131
www.perpetuum-lab.com.hr
- vrat maternice donji, cilindrini dio maternice epitel jednoslojan cilindrian i izluuje sluz malo glatkih miidnih stanica i sastoji se vedinom od gustog vezivnog tkiva vanjska strana cerviksa koja stri u lumen rodnice- obloena mnogoslojnim ploastim epitelom u sluznici : mukozne cervikalne lijezde koje se obilno granaju, proliferiraju u trudnodi i izluuju vite sluz ta se sluznica ne mijenja tijekom menstruacijskog ciklusa
> RODNICA
- stijenka rodnice ne sadrava lijezde, a sastoji se od tri sloja : sluznice, miidnog sloja i adventicije - mnogoslojan ploast epitel - stanice mogu sadravati malu koliinu keratohijalina - pod utjecajem estrogena epitel sintetizira mnogo glikogena - bakterije rodnice razgrauju glikogen i stvaraju mlijenu kiselinu - lamina propria sluznice- graena od rahlog vezivnog tkiva ukojem ima mnogo elastinih vlakana, limfocita i neutrofila - u sluznici rodnice uglavnom nema osjetnih ivanih zavretaka - mi.sloj rodnice sastoji se uglavnom od uzdu. snopova gl.mi.stanica, ali ima i malo krunih snopova - oko miidnog sloja nalazi se ovojnica od gustog vezivnog tkiva s mnogo debelih elastinih vlakana spaja rodnicu s okolnim organima
www.perpetuum-lab.com.hr
epitel bradavice lei na sloju vezivnog tkiva bogatom glatkim miidnim stanicama sadrava mnogo osjetnih ivanih zavretaka - tijekom trudnode i laktacije rast mlijenih lijezda tijekom trudnode posljedica je sinergistikog djelovanja nekoliko hormona od kojih su najvaniji : estrogen, progesteron, prolaktin i placentalni laktogen relativna kolliina vez.tkiva strome i masn. tkiva u odnosu prema parenhimu znaajno se smanji za vrijeme dojenja- epitelne stanice proizvode mlijeko lipide i proteine proizvode ljezdane stanice 1: JAJNIK
2: JAJOVOD
3: MLIJENA LIJEZDA
133
www.perpetuum-lab.com.hr
4: UTERUS DJEVOJICE
5: PREDMENSTRUALNI UTERUS
6: RODNICA
134
www.perpetuum-lab.com.hr
KUBINI CILINDRINI
jednoslojni 1: jednoslojni
epitel malih odvodnih kanala lijezda, zametni epitel jajnika, folikularni epitel titne lijezde, epitel bubrenih kanalida a) s trepetljikama: jajovod, maternica b) bez trepetljika: prob. cijev od ulaska u eludac do kraja debelog crijeva, uni mjehur
2: mnogoslojni 3: vieredni
spojnica vjee, dio muke i enske mokradne cijevi a) bez trepetljika: dijelovi odvodnih kanala egzokrinih lijezda b) s trepetljikama: dini sustav c) sa stereocilijama: ductus epididymidis, sjemenovod
PRIJELAZNI EPITEL
epitel koji mijenja debljinu, ali uvijek ostaje mnogoslojni - nakapnica bubrega, mokradovod, mokradni mjehur
LIMF. VOR +
SLEZENA +
postojanje kore i sri marginalni sinusi hassallovo tjelece malpighijevo tjelce venski sinusi posebne karakteristike
+ + srni sinusi
+ +
T-podruje u periarterijskom limfnom omotau
135
www.perpetuum-lab.com.hr
odvodni sustav
dobro razvijen, vedi broj interlobularnih i intralobularnih odvodnih kanalida (razlika prema egzokrinoj guterai) dobro razvijen, ali manji broj inter i intralobularnih kanalida u odnosu na par. rijetki interlobularni i intralobularni kanalidi bez inter i intra kanalida
pos. karakteristike
brojne masne stanice i ogranci n.facialisa
gl. submandibularis
tubulo-acinusna, seromukozna
serozni polumjeseci
tubulo-acinusna, seromukozna tubulusna, serozna, razgranana, relativno irok lumen serozni acinusi, uski lumen
serozni polumjeseci
u vezivnom tkivu vedi broj slobodnih stanica, pogotovo mastocita centroacinusne stanice, langerhansovi otoidi, bez mioepitelnih stanica
posebne karakteristike
plitke eluane stanice, duboke lijezde duboke el. jamice, kratke lijezde brunnerove lijezde u podsluznici
136
www.perpetuum-lab.com.hr
t. muscularis
unutranji kruni i vanjski uzduni bolje izraen unutranji sloj od vanjskog nema prepoznatljivih slojeva dobro izraena s unutranjim uzdunim, srednjim krunim i vanjskim uzdunim slojem relativno gusta miidna vlakna u krunom sloju
pos. karakteristike
-lamina musc.m. - lijezde u posluznici
venski sinusi u lamini propriji esto na pop.presjeku zajedno s drugim strukturama funiculusa spermaticusa tanki, razgranani nabori sluznice, esto prisutne gartnerove ciste pojedinane, male mukozne lijezde
JAJOVOD
UNI KANAL
jednoslojni cilindrini
137
www.perpetuum-lab.com.hr