SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

IME I PREZIME

POMORSKO-PUTNIKI TERMINALI
ZAVRNI RAD

Rijeka, 2011.

SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

POMORSKO-PUTNIKI TERMINALI

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mentor: Student: Matini broj: Studij:

Rijeka, 2011.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1 1.1. Problem istraivanja ....................................................................................................... 2 1.2. Svrha i cilj istraivanja .................................................................................................... 2 1.3. Sadraj i struktura rada .................................................................................................... 3 2. POJMOVNO ZNAENJE I VRSTE TERMINALA ............................................................ 4 2.1. Pravni propisi koji se primjenjuju na pomorsko-putnike luke ...................................... 6 2.2. Status pomorsko-putnikih luka u hrvatskom pravnom sustavu ..................................... 7 3. ZNAAJ I ULOGA PUTNIKOG BRODARSTVA ......................................................... 10 3.1. Tehniko-tehnoloka obiljeja pomorsko-putnikih terminala ..................................... 11 3.2. Hrvatske pomorsko-putnike luke................................................................................. 12 3.3. Znaaj i uloga putnikog linijskog brodarstva .............................................................. 17 3.4. Znaaj i uloga Jadrolinije u povezivanju obale i otoka ............................................. 19 4. UPRAVLJANJE POMORSKO-PUTNIKIM LUKAMA ................................................. 20 4.1. Luko pravo ................................................................................................................... 21 4.2. Luka infrastruktura ...................................................................................................... 22 4.3. Luka ekologija ............................................................................................................. 22 4.4. Putniki brodovi ............................................................................................................ 23 4.5. Prometna povezanost i putniki tijekovi ....................................................................... 24 4.6. Konkurentnost luka ....................................................................................................... 25 4.7. Putnike agencije ........................................................................................................... 26 4.8. Intelektualni kapital ....................................................................................................... 27 4.9. Informacijske tehnologije i ostali elementi ................................................................... 28 5. ORGANIZACIJA I OBILJEJA POMORSKO-PUTNIKIH LUKA ............................... 30 5.1. Organizacija luke za linijski prijevoz putnika ............................................................... 32 5.2. Organizacija luke za kruna putovanja ......................................................................... 34 5.3. Organizacija turistike luke marine ............................................................................ 37

6. TENDENCIJE KRETANJA U SVJETSKOM POMORSKO-PUTNIKOM PROMETU 39 7. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 41 LITERATURA ......................................................................................................................... 42 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 44 POPIS TABELA ...................................................................................................................... 44 POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 44

1. UVOD
Pomorsko-putnike luke dio su pomorskoga i prometnog sustava te jedan od bitnih preduvjeta za razvitak prometa, turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turistike ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom. Kao prepoznatljiv dio nacionalnoga gospodarstva (prihodi, zapoljavanje, vrijednost objekata i opreme), pomorsko-putnike luke vaan su imbenik u razvitku raznih djelatnosti (trgovina, turizam, proizvodnja, uslune djelatnosti u prometu i sl.). Istodobno, putnike su luke javne institucije, ali i gospodarski subjekti; one posluju prema osnovnim ekonomskim naelima radi pruanja odgovarajuih usluga i irenja gospodarskih djelatnosti. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha, ve su u funkciji korisnika usluga, pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju izravne (i neizravne) koristi. Optimalan razvitak putnikoga lukog sustava mogue je ostvariti jedino pravilno voenom lukom politikom usklaenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha, ve su u funkciji korisnika usluga, pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju koristi. Porast prosjene veliine putnikog broda i ukupne veliine putnike mornarice odrazio se i na pomorskoputnike luke. Takav kvalitativan i kvantitativan zamah postavio je pred luke koje su u funkciji putnikog prometa zahtjev za izmjenom fizionomije i naina ponaanja. Od klasinih putnikih luka nastali su suvremeni putniki terminali koji moraju zadovoljiti potrebe i brodara i putnika. To su terminali ija se funkcija ne iscrpljuje u prihvatu broda, ve se proiruje na kvalitetan prihvat putnika, udobnost za vrijeme boravka putnika na terminalu te efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana. Izgradnju pomorsko-putnikog terminala kojim se proiruje proizvodni program luke treba u prvom redu sagledavati s makroekonomskog aspekta jer propulzivno utjee na razvitak niza komplementarnih djelatnosti. Propulzivnost pomorsko-putnikih terminala toliko je opsena u regionalnom razvitku da malo koja svjetska regija nije iskoristila prirodne uvjete koje joj omoguuje geoprometni poloaj. Ovaj rad ima za cilj analizirati pojmovne, pravne, tehniko-tehnoloke, organizacijske i ostale imbenike koji determiniraju pomorsko-putnike terminale.

1.1. Problem istraivanja

Pomorsko-putniki terminal je prepoznat kao pomorsko prijevozna spona strateki vana za Hrvatsku. Hrvatska se odlikuje razvedenom obalom koja velikim dijelom utjee i na drugo bitno obiljeje, sezonski turizam koji je gospodarski znaajan za Hrvatsku. Kako bi se pospjeila djelatnost turizma potrebno je omoguiti kvalitetno brodarstvo koje e posjetiteljima Lijepe nae osigurati mobilnost i sigurnost prijevoza. Nadalje u pogledu odravanja mobilnosti izmeu hrvatskih otoka i kopna, treba biti dostupna i van turistike sezone. Problem istraivanja je nedovoljno teorijski izuavana efikasnost i konkurentnost putnikih terminala, ali i pojedinih njezinih segmenata, kao i ukupne kompleksnosti i meuovisnosti s ostalim djelatnostima i institucijama. Iz tog razloga, potrebno je istraiti kako ostariti viu konkurentu poziciju na europskom tritu s obzirom na pozitivne predispozicije, te je nuno provesti organizacijsko restrukturiranje pomorsko - putnikih terminala. Problemi restrukturiranja usko su vezani uz organizaciju poslovanja, upravljanje i naposljetku konkurentnost.

1.2. Svrha i cilj istraivanja

Izravno i u teoretskoj vezi sa problemom i predmetom istraivanja, te postavljenom radnom hipotezom odreeni su svrha i ciljevi istraivanja: pojmovno razjanjenje lukih terminala, znaaj i ulogu putnikog brodarstva staviti u prvi kadar, kako bi se istraili i analizirali svi relevantni imbenici organizacije i upravljanja putnikim lukama, te se konano postavile tendencije budueg kretanja u meuodnosu sa svjetskim putnikim prometom. Time bi se ostvario cilj istraivanja, a to je: ciljem poveanja efikasnosti u poslovanju i upravljanju, te poveanja konkurentnosti.

1.3. Sadraj i struktura rada

2. POJMOVNO ZNAENJE I VRSTE TERMINALA

Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom. Terminali su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladitenje i dr. Terminali su glavna spona na transportnom putu robe od proizvoaa do potroaa, a slue i za preradu, doradu prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu. Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanju i obavlja koncetracija i distribucija robe. Terminali su i imbenik ujednaenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene prijevozne kapacitete. To su ponajprije prometna vorita opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i ureajima za primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja. Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija: Integralni i granski terminali Tehnoloko-specijalizirani terminali Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno- transportni centri) Prema prvom kriteriju podjele, terminali mogu biti mjesta sueljavanja dvaju ili vie prometnih grana (integralni trminali) ili terminali u okviru jedne prometne grane (granski terminali). Granski terminali mogu biti: eljezniki, cestovni, zrani, potanski itd. Integralni terminali su suvremeni terminali na kojim se susreu najmanje dvije prometne grane. U integralne terminale mogu se svrstati: luko-eljezniki terminali luko-cestovni terminali luko-eljezniko-cestovni terminali luko-rijeno-eljezniko-cestovni terminali eljezniko cestovni terminali (i obratno) eljezniko-cestovno-rijeni terminali cestovno-rijeni terminali cestovno-zrani terminali potansko-eljezniki terminali potansko-zrani terminali itd.

Drugi kriterij podjele je podjela terminala u dvije osnovne skupine: terminali za unitizirane (okrupljene) terete terminali za kombinirane transporte

U specijalizirane terete za unitizirane terete mogu se svrstati: kontejnerski terminali, RO-RO terminali, LASH-terminali, huckepack-terminali, kontejnerski/ huckepack-terminali i druge kombinacije. U specijalizirane terminale za kombinirane transporte mogu se svrstati: terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i dr.), terminali za tekue te rete (naftu, kemikalije i dr.), terminali za plinove, terminali za lako pokvarljivu robu (juno voe, riba, meso i dr.) itd. Trei kriterij podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom zemljopisnom poloaju, tj. prema tome da li se nalaze na moru ili na kopnu. Prema toj podjeli, svi terminali mogu se razvrstati u samo dvije osnovne skupine: luki terminali i kopneni terminali. Luki terminali mogu se definirati kao vorite morskih i kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili velikih koliina tereta (robe) odreene vrste prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno. Luki terminali mogu biti: vienamjenski i univerzalni terminali kontejnerski terminali Roll-on/Roll-off (RO-RO) terminali terminali za promet teglenica (LASH-terminali) terminali za suhe rasute terete (uglje, eljezna ruda i dr.) terminali za prekrcaj fosfata i kalija terminali za prekrcaj itarica terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivata terminali za prekrcaj ukapljenih plinova terminali za prekrcaj opasnih tereta terminali za prekrcaj drva i drvnih preraevina terminali za prekrcaj tekih i vrlo tekih tereta terminali za prekrcaj junog voa i prehrmbenih proizvda terminali za prekrcaj ivotinja (stoke) putniki terminali ostale izvedbe lukih specijaliziranih terminala.

Razvitak jedininog tereta suvremene tehnologije transporta i nove tehnike rukovanja teretom intenzivno su utjecale na promjenu tehniko-tehnolokih obiljeja luka. Radne operacije rukovanja teretom izmeu broda i kopna u uvjetima lukih terminala zahtijevaju, s obzirom na svoju sloenost, razmatranje mnogobrojnih varijabilnih imbenika. Tako, na primjer, brzina iskrcaja i ukrcaja nije stalna, ve ovisi o vrsti tereta, vrsti broda, nainu slag anja tereta, tehnikim obiljejima prekrcajnih sredstava, vjetini radnika i nizu drugih utjecajnih imbenika1.

2.1. Pravni propisi koji se primjenjuju na pomorsko-putnike luke

Postojanje i dosljedna primjena adekvatne pravne regulative jedan je od osnovnih preduvjeta za uspjeno funkcioniranje morske luke. Razlog se prepoznaje u tome to se tim pravnim aktima definira, prije svega, status luke koji je po mnogo emu specifian, stjecanje prava vlasnitva i drugih stvarnih prava te sam nain upravljanja lukom. Kada je rije o hrvatskim lukama, putnikim i teretnim, bitna je primjena dvaju zakona koji predstavljaju lex specialis. To su Pomorski zakonik iz 2004. godine i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine. Donoenjem i stupanjem na snagu ovih zakona prestali su vaiti stari Pomorski zakonik iz 1994. godine s izmjenama i dopunama, te Zakon o morskim lukama. U odnosu na stari Zakon o morskim lukama, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML), tj. njegov dio koji se odnosi na morske luke, nije donio nikakve znaajnije izmjene. Njegova najvea novina je da je objedinio pomorsko dobro i morske luke u zajedniki dokument. Novi Pomorski zakonik objedinjuje sve akte i propise vezane uz pomorsku plovidbu, a donoenjem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama dio odredaba Zakonika stavljen je izvan snage, odnosno Pomorski zakonik je relevantan samo u dijelu koji se tie plovidbe putnikih brodova. Znaajna injenica je da su oba zakona zadrala tradiciju ovih prostora glede statusa lukog zemljita kao pomorskog dobra, odnosno opeg dobra od interesa za Republiku Hrvatsku na kojem se ne moe stjecati vlasnitvo niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Dundovid, .: Luki terminali, sveuilini udbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002.

2.2. Status pomorsko-putnikih luka u hrvatskom pravnom sustavu

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama uvodi podjelu luka otvorenih za javni promet u tri kategorije prema veliini i znaaju za Republiku Hrvatsku. Razvrstaj luka otvorenih za javni promet ima osobit znaaj za ukupno ureenje lukog sustava u Republici Hrvatskoj jer se razvrstajem pojedine luke u neku od zakonskih kategorija utvruje osniva luke uprave te nain pribavljanja sredstava za izgradnju kapitalnih objekata luke podgradnje i nadgradnje.

Ujedno se razvrstajem, odnosno kategorizacijom luka na osnovi stvarnih prometnih i ostalih parametara Republika Hrvatska odredila prema glavnim prometnim pravcima. Osim luka otvorenih za javni promet, Zakon normira i luke posebne namjene, to ini podjelu luka prema namjeni kojoj slue. Sve luke mogu biti otvorene za meunarodni promet ili otvorene samo za domai promet. Upravljanje, izgradnja i odravanje luka otvorenih za javni promet odvija se putem luke uprave (LU), dok je upravljanje lukom posebne namjene povjereno nositelju koncesije za luku posebne namjene. Temeljem Odluke o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet, luke otvorene za javni promet razvrstavaju se prema veliini i znaaju na: luke od osobitoga (meunarodnoga) gospodarskog interesa za RH, luke upanijskog znaaja i luke lokalnog znaaja. Osniva LU za luke razvrstane u luke od osobitoga (meunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku je Vlada Republike Hrvatske, dok za luke upanijskog i lokalnog znaaja na podruju jedne upanije LU osniva upanijsko poglavarstvo i to u pravilu jednu LU za sve luke otvorene za javni promet. Odlukom o osnivanju LU odreuje se luko podruje, odnosno pomorsko dobro nad kojim se protee nadlenost LU, te utvruju luke djelatnosti i objekti podgradnje i nadgradnje na tom podruju.

Flota putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi broji 599 brodova to predstavlja 25 % svih upisanih brodova u Hrvatski registar pomorskih brodova. Najzastupljeniji su drveni putniki brodovi koji ine 61,8 % flote, dok je ukupno 91,8 % putnikih brodova, a ostatak se odnosi na Ro-Ro putnike brodove koji posjeduju 37,2 % ukupnog kapaciteta putnika.

Flotu openito karakterizira visoka starost od ak 42,5 godina. Vie od polovice brodova nalazi se kategoriji brodova do 50 bruto tonae, odnosno do kapaciteta 50 putnika2.
Grafikon 1. Razdioba putnikih brodova upisanih u registar pomorskih brodova RH po veliini i broju putnika

Izvor: Registar pomorskih brodova, HRB 2008.

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je: est LU za luke otvorene za javni promet od osobitoga (meunarodnoga) gospodarskog interesa: LU Rijeka, LU Zadar, LU ibenik, LU Split, LU Ploe i LU Dubrovnik; devetnaest LU za luke otvorene za javni promet od upanijskog znaaja: LU upanije zadarske, LU upanije splitsko-dalmatinske, LU upanije dubrovako-neretvanske, LU Umag-Novigrad, LU Pula, LU Rabac, LU Rovinj, LU Pore, LU Novi Vinodolski, LU Crikvenica, LU Bakar-Kraljevica, LU Opatija-Lovran, LU Krk, LU Cres, LU Mali Loinj, LU Rab, LU Senj i LU Novalja.

Franid Vlado, Njegovan Marko, Maglic Lovro : Analiza sigurnosti putnikih brodova, Pomorstvo,br. 2 (2009) str. (539.-555.)

Potrebno je napomenuti da zakonska regulativa pod pojmom luke objedinjuje sve vrste luka, dakle, ne radi distinkciju izmeu teretnih i putnikih luka, odnosno svi pravni pojmovi i instituti koji su definirani u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama jednako se odnose na putniku i na teretnu luku. Provoenje zakonskih odredbi u praksi je vrlo sloeno. Pritom se javlja niz problema i nedostataka: pretvorba drutvenih poduzea koja su zbog pada prometa optereena financijskim tekoama i poslovanjem s gubicima; tekoe pri osnivanju upanijskih LU i odreivanje poloaja lokalnih luka u tom sustavu; dodjela prvenstvenih koncesija i nakon toga raspisivanje javnog natjeaja za koncesije; preuvelian utjecaj instituta pomorskog dobra u Pomorskom zakoniku, to se nastavlja i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama3.

Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.

3. ZNAAJ I ULOGA PUTNIKOG BRODARSTVA

Putniko je brodarstvo razvilo svoju vlastitu vrstu brodarstva i tip trita. S obzirom na to da su predmeti prijevoza ljudi, temeljni zahtjevi to se postavljaju pred brodara jesu sigurnost, brzina i udobnost putnika tijekom prijevoza. Putniki brod mora imati sve prijeko potrebne sadraje koje ljudi trebaju, poput dostatnog broja sanitarnih vorova, a na duljim putovanjima jo i dostatne koliine hrane i pia. Osim osnovne namjene broda da preveze putnike, sve se vie polae pomnje na brodske interijere, unutranji dizajn, ali i zabavu tijekom putovanja. Svrha tih zahtjeva je da se putnici tijekom prijevoza brodom osjeaju ugodno i oputeno, kako bi ponovno rado izabrali takav prijevoz. Valja rei da su se i u putnikom brodarstvu razvili posebni tipovi brodova prilagoeni vrsti brodarstva. Dvije temeljne vrste putnikog brodarstva su: linijsko putniko brodarstvo, koje se odnosi na linijsku plovidbu u kabotai obalnim morem i na krae meunarodne linije, uglavnom do 12 sati plovidbe, putniko morsko brodarstvo za turistika kruna putovanja4.

Tabela 1.Vrijednost pomorskih djelatnosti

Izvor: Batur Tomislav, Pomorska klasifikacija i imbenici razvitka u Europskoj Uniji, Nae more 2010.
4

Domijan-Arneri I., Lonar M., Ekonomske posljedice specijalizacije u morskom brodarstvu, Nae more 2006., str. (190.-197.)

10

3.1. Tehniko-tehnoloka obiljeja pomorsko-putnikih terminala

Pomorsko putniki terminal za domai i meunarodni promet mora biti osposobljen za potrebe linijskog obalnog brodarstva, za trajektni promet (prihvat manjih trajekata za lokalni promet, veih trajekata za brzu duobalnu prugu, trajekata za meunarodni promet), te za prihvat i otpremu putnikih brodova za kruna putovanja. Za skoru budunost potrebno je planirati i kapacitete za prihvat brzih manjih katamarana za lokalni promet, te veih brzih katamarana za brze duobalne linije i meunarodni promet. Suvremeni pomorsko putniki terminal u funkciji suvremene turistike potranje mora biti osposobljen i za ponudu svih usluga korisnicima terminala. Kao korisnici terminala s jedne strane se pojavljuju brodari, a s druge putnici. Kvalitetna usluga brodaru pretpostavlja: brz i siguran prihvat i otpremu broda, tj. odgovarajue pristane, rampe, akvatorij, mogunost snabdijevanja broda gorivom, hranom, vodom i piem, mogunost manjih popravaka broda i brodske opreme, mogunost obavljanja pediterskih i agencijskih poslova u sklopu terminala. Ponuda odgovarajue usluge putniku u odlasku ili dolasku podrazumijeva zadovoljavanje svih potreba putnika. Stoga bi na terminalu trebali postojati sljedei objekti: parkiralita i garae za smjetaj vozila radionice za popravak vozila poslovnice za iznajmljivanje automobila osiguravajui zavodi benzinska crpka banke i mjenjanice trgovine s razliitim proizvodima ugostiteljski objekti raznih sadraja hotel za smjetaj putnika i za njihov dnevni odmor. Pomorsko-putniki terminal mora biti dobro povezan sa cestovnim i eljeznikim prometnicama, a poeljno je da se u blizini nalazi cestovni i eljezniki putniki terminal i zrana luka, kako bi putnici (turisti) uspjeno mogli nastaviti svoj put kopnenim i zranim putem do konanog odredita.

11

Vozila koja dolaze u putniku luku, izdvajaju se s autoceste na posebnu cestovnu prometnicu koja vodi u putniki terminal. Na ulasku u pomorsko-putniki terminal posebnim prometnicama odvaja se promet osobnih i teretnih vozila. Teretna vozila u dolasku u trajektnu luku usmjeravaju se na posebne naplatne trake za ukrcaj na trajekt. Putnici i vozila u domaem prometu slobodno izlaze iz trajektne luke (za vozila postoji posebna traka za izlaz iz trajektne luke). Putnika i teretna vozila u dolasku na meunarodnim linijama izlaze iz trajekta i usmjeravaju se na prostor za ekanje na pograninu i carinsku kontrolu. Poseban je prostor za osobna, a poseban za teretna vozila. Ukrcaj putnika u brodove i iskrcaj s brodova izvodi se preko brodskih stepenica, rampi i natkrivenih pokretnih mostova.

3.2. Hrvatske pomorsko-putnike luke

Hrvatske pomorsko-putnike luke u redovitom prometu (bilo domaem, bilo inozemnom) danas posjeuju preteno trajekti, pa su te luke ponajprije trajektne luke. Rijeka, zadarska, ibenska, splitska i dubrovaka trajektna luka locirane su u najuoj gradskoj jezgri. Graene su poetkom stoljea za sasvim drukiji promet (brodski pomorski promet, prvenstveno teretni promet). Kasnije su izvrene samo djelomine rekonstrukcije te izgraeni pratei objekti u Splitu i Dubrovniku. Trajektne luke u Ploama, Starom Gradu, Veloj Luci i Visu novije su trajektne luke ali ni one nisu sasvim podesne za zadatak koji obavljaju. Splitska luka po ostvarenom domaem i meunarodnom prometu predstavlja vodeu hrvatsku trajektnu luku. Rekonstrukcija i izgradnja novog putnikog terminala u rijekoj luci, koji e povezati i osuvremeniti do sada disperziranu i heterogenu djelatnost pomorsko-putnikog prometa u cjelovito i suvremeno rjeenje. Tehnoloka koncepcija budueg pomorsko-putnikog terminala ima za cilj: razdvajanje putnikog od teretnog prometa luke, osiguranje dovoljnog broja pristana za sve vrste putnikih brodova, tehnoloko razdvajanje pojedinih terminala i zadovoljenje specifinih potreba na svakom od njih, maksimalnu zatienost luke, potrebu da promet u luci bude selektiran i po mogunosti segregiran, napose na meunarodnom terminalu.

12

Uz izgradnju i sadrajno oplemenjivanje novog pomorsko-putnikog terminala, nuno e biti i repozicioniranje i izgradnja novog autobusnog kolodvora, te osuvremenjivanje postojeeg eljeznikog terminala5.

Tabela 2. Udio brodara Primorsko-goranske upanije i zbirni prikaz kapaciteta hrvatskih brodara 31.12.2004.

Izvor: Dundovi edomir , Rudi Duan, Morske luke i morskog brodarstva Primorsko-goranske upanijePostojee stanje i razvojne tendencije, "Nae more" 2005., str. (133-143)

Pomorski-putniki promet u rijekoj luci posljednjih 50 godina je zanemaren. Ostvareni promet uglavnom se odnosi na promet putnika iz Rijeke prema junoj obali Jadrana. Razvijanjem pomorskog-putnikog prometa u Hrvatskoj, luka Rijeka bi trebala postati poetno-zavrna postaja duobalnih pomorskih linijskih veza Hrvatske.

Dundovid edomir , Rudid Duan, Morske luke i morskog brodarstva Primorsko-goranske upanije-Postojede stanje i razvojne tendencije, "Nae more" 2005., str. (133-143)

13

Slika 1.Pomorsko-putniki terminal Rijeka

Luka Zadar biljei stalne oscilacije u teretnom prometu. Udio luke Zadar u ukupnom prometu luka od osobitog znaenja za Republiku Hrvatsku iznosi oko 2%, pa luku Zadar i njen daljnji razvoj treba prvenstveno sagledavati kroz razvitak putnikog prometa. Luka Zadar u kojoj najvei dio prometa opada na trajektno povezivanje Zadra sa susjednim otocima zauzima drugo mjesto u putnikom prometu luka Republike Hrvatske. U meunarodnom i duobalnom povezivanju Hrvatske luka Zadar bi trebala biti adekvatnije vrednovana.
Slika 2 Pomorsko-putniki terminal Zadar

Izvor: Jugovi Alen, Kesi Blanka, Jakomin Igor, Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka, Informatologia 40, 2007, 2, str. (146152)

14

Luka ibenik je tokom rata gotovo u cijelosti prestala s radom, ali je posljednjih godina dolo do oivljavanja prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo. Putniki promet u luci ibenik je u konstantnom porastu od 2000. godine, a daljnjim porastom putnikog prometa u Hrvatskoj, a za to postoje realne mogunosti i potrebe, znaenje luke ibenik e zasigurno porasti. Luka Split se u ukupnom prometu putnikih luka Hrvatske istie kao luka s najveim brojem putnika. U splitskoj luci je u 2000. godini dostignut promet iz 1989. godine i od tada luka Split biljei konstantan porast prometa putnika. Luka Split ima dvojaku funkciju i to u longitudinalnom povezivanju istone obale Jadrana i kao trajektna luka u komunikaciji sa susjednim otocima.

Tabela 3. Broj ticanja na krunim putovanjima i br. putnika u 2006. prema luci / gradu ticanja

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.

Luka Dubrovnik biljei stalni pad teretnog prometa to potvruje davno postavljenu tezu o suvinosti razvijanja teretne luke. Iako po broju putnika luka Dubrovnik zaostaje za vodeim lukama Splitom i Zadrom njena je uloga u sustavu putnikih luka RH od izuzetne vanosti, u longitudinalnom povezivanju hrvatske obale te u razvijanju i oplemenjivanju turistike ponude, prihvaanjem velikih cruiser brodova.

15

Luka Ploe je doivjela znaajan pad prometa tijekom rata. Ta je luka prvenstveno vezana uz gravitacijsko podruje Republike Bosne i Hercegovine i njen budui razvoj e najvie ovisiti o kretanju robnih tokova iz neposrednog gravitacijskog zalea. Razvrstajem luka na osnovi stvarnih prometnih i ostalih parametara Republika Hrvatska se odredila prema glavnim prometnim pravcima to ima osobit znaaj za ukupno ureenje lukog sustava u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su luke Rijeka i Ploe razvrstane su u luke od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, da su po ostvarenome teretnom prometu glavne teretne luke Republike Hrvatske, da ih karakterizira mogunost daljnjeg razvoja radi njihovog velikog i perspektivnog gravitacijskog podruja i geoprometnog poloaja. Pratei svjetska kretanja u pomorskome putnikom prometu Hrvatska zasigurno ima velike mogunosti u razvoju ovog oblika pomorske i turistike ponude zahvaljujui razvedenoj i sauvanoj obali, dugoj pomorskoj tradiciji, brojim povijesnim spomenicima i kulturnoj batini. Najvee razvojne perspektive ima luka Dubrovnik, meutim i luke Split, Zadar i Rijeka imaju realne pretpostavke za razvoj putnikog prometa. Ovisno o usmjeravanju nacionalnoga gospodarstva i vrednovanja prirodnih resursa na naelima odrivog razvitka, realno je pretpostaviti da e se putniki promet u nacionalnim lukama razvijati bre i uspjenije nego teretne luke6.
Tabela 4. Ukupan putniki promet luka od osobitog znaenja za RH

( u 000 putnika ) LUKE Rijeka Zadar ibenik Split Dubrovnik Ploe 1989. 144 1.820 26 1.967 569 94 1995. 142 999 203 1.410 122 1999. 87 1.149 248 1.608 213 77 2000. 134 1.190 323 1.975 355 103 2001. 112 1.375 364 2.286 431 105 2002. 154 1.667 470 2.534 533 82 2003. 183 1.706 507 2.722 743 80 2004. 200 1.769 522 3184 767 80 2006. 222 2.253 5338 3.541 876 75 2007. 212 2.369 601 3.776 961 78

Izvor: Podaci Lukih uprava i luka

Kesi B., Jugovi A.,Poletan Jugovi T., Peri Hadi A., Projekcija razvoja pomorskog gospodarstva Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na mogunost suradnje sa susjednim pomorskim zemljama/lukama ,Studija 2008., str. (21.-23.)

16

3.3. Znaaj i uloga putnikog linijskog brodarstva

Uloga putnikog linijskog brodarstva za pomorsku zemlju kao to je Hrvatska, s kopnenim obalnim podrujem od 1.778 km i otonim obalnim podrujem od 4.012 km, sa 66 nastanjenih i 652 nenastanjena otoka, na kojem ivi 25% stanovnitva - iznimno je vana. To se ponajprije ogleda u boljem povezivanju otoka s kopnom, u duobalnom povezivanju obalnih podruja, u poticanju razvoja turizma i razvoju otoka. Kvaliteta pristupnih cesta do trajektnih pristanita bitan je imbenik za protonost prometa, te udobnost i sigurnost putnika na brodskim i trajektnim linijama. Zastarjela luka i pristanina infrastruktura esto uvjetuju uporabu manjih brodova, a to moe postati jedan od ograniavajuih imbenika u kvaliteti i razvoju linijskog putnikog brodarstava. Veinu nerentabilnih linija odrava nacionalni brodar Jadrolinije sa sjeditem u Rijeci. Osim Jadrolinije na hrvatskom dijelu Jadrana prijevoz putnika i vozila obavljaju i drugi prijevoznici (SEM Maritime Company i dr.). Trite putnikog linijskog brodarstva danas karakterizira vei ili manji stupanj konkurencije koji je pozicioniran izmeu dva krajnja rjeenja: potpune liberalizacije trita i monopola. Budui da uz Jadrolinije u Hrvatskoj organiziranu djelatnost linijske plovidbe obavlja jo desetak prijevoznika, ne moe se govoriti o iskljuivom monopolu jednog brodara. Vano je istaknuti da je jo 1992. tadanje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza zapoelo raspisivati koncesijski natjeaj za odravanje linijskog prijevoza i subvencionirati nerentabilne linije. S obzirom na to da se prodajne cijene (tarife) ne formiraju autonomno i monopolno, aktualizira se pitanje konkurencije i monopola Jadrolinije u uvjetima gdje postoji smanjena trina motiviranost potencijalno novih brodara. Temeljne odrednice razvitka putnike linijske plovidbe utvrene su Nacionalnim programom razvitka otoka, Zakonom o otocima i Zakonom o javnom prijevozu u linijskom pomorskom prometu. Skrb o zatiti dravnog kapitala uloenoga u Jadroliniju nala je svoj izraz i u posebnom Zakonu o Jadroliniji. Zajednike znaajke i razlozi osnivanja Jadrolinije bili su slini poticajnim mjerama javnih poduzea u razvijenim zemljama. Ulaganja u razvoj trajektnih linija u razvijenim pomorskim zemljama tretiraju se s istom vanou kao i izgradnja i nastavak cestovnih prometnica. Trajekt se obino smatra nastavkom ceste, pa se esto i financira kao komponenta koordinacije i integracije cestovnog sustava (plava magistrala).

17

Slika 3. Hrvatske pomorsko-putnike luke

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.

18

3.4. Znaaj i uloga Jadrolinije u povezivanju obale i otoka

Putniki linijski brodar Jadrolinija raspolae flotom od 53 broda, ukupne nosivosti od 3.130 vozila i 23.964 putnika. Flota se sastoji od 6 RO-RO putnikih brodova za kratku meunarodnu plovidbu, 35 RO-RO brodova u nacionalnoj plovidbi, 6 putnikih i 6 brzih putnikih brodova. Zapoetom realizacijom Programa obnove i razvitka putnike flote u razdoblju 2004.-2008. Godine restrukturirat e se i osuvremeniti flota, te smanjiti njezina dob u granicama europskog prosjeka. Osnova obnove i razvoja je gradnja novih brodova, i to u domaim brodogradilitima. U 2004. brodovima Jadrolinije ukupno je prevezeno 8.140.000 putnika i 2.153.598 vozila. U Jadroliniji svoja primanja ostvaruje 1.789 zaposlenika, pri emu je 1.401 pomorac i 388 zaposlenih na kopnu. U prijevoznim uincima i u prometnoorganizacijskom smislu Jadrolinija je uspjeno ispunila oekivanja u proloj godini. Preko velikih europskih turoperatora i njihovih agenata proirena je i organizirana prodajna mrea u cijeloj Europi, nadasve u emitivnim i za Hrvatsku vanim turistikim zemljama7.

Slika 4. Logo Jadrolinije

Izvor: www.jadrolinija.hr

Dundovi edomir, Rudi Duan, Morske luke i morsko brodarstvo Primorsko -goranjske upanije-Postojee stanje i razvojne koncepcije, Nae more 2005., str. (133-143)

19

4. UPRAVLJANJE POMORSKO-PUTNIKIM LUKAMA

Uspjeno i racionalno upravljanje pomorsko-putnikim lukama zahtijeva sagledavanje, utvrivanje i primjereno vrednovanje svih elemenata koji izravno ili neizravno utjeu na njihovo funkcioniranje. Sinergijski efekt tih elemenata i skladno formirane luke rezultirat e brojnim pozitivnim uincima meu kojima su najvaniji: porast putnikog prometa u luci, poveanje broja turista, zapoljavanje nove radne snage, stvaranje novih prihoda i imigracije stanovnika u krajeve gdje su se razvile pomorskoputnike luke. Optimalan razvitak putnikoga lukog sustava mogue je ostvariti jedino pravilno voenom lukom politikom usklaenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha, ve su u funkciji korisnika usluga, pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju posredne (i neposredne) koristi. Zbog toga se uspjenost pomorsko-putnike luke, ali i cijeloga lukog sustava jedne pomorske drave najbolje ogleda uviajui da je luka slojevit gospodarski subjekt, istraujui pritom vanjske i unutarnje imbenike kojima luka djeluje na svoje ue i ire okruenje i kroz ekonomske rezultate, bolje ili loije efekte poslovanja, snaniju ili slabiju spregu makro i mikro-aspekata djelovanja luke. Analiza trenutanog stanja pomorsko-putnikih luka uputila, je na to da je upravljanje njima u RH stihijsko, bez teorijske i znanstvene podrke, to je rezultiralo nedostatnim ulaganjem u luku infrastrukturu i suprastrukturu, zastarjelim putnikim brodovima, pravnom i obveznopravnom koncesijskom blokadom, nedostatno razvijenim prometnicama i loom prometnom povezanou, nedovoljnom ukljuenou u putnika kretanja, nekonzistentnim i nedovoljnim ulaganjem u razvoj intelektualnog kapitala itd. Meutim, u sljedeem vremenskom razdoblju, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i globalizacijske procese te zavretkom razvojnih projekata, situacija e se poboljati. Za upravljanje pomorsko-putnikim lukama poseban je znatan rast luke infrastrukture kao jednog od osnovnih temelja odvijanja skladne, kvalitetne i sigurne pomorsko-putnike usluge, a koja svoj rast duguje velikim razvojnim projektima.

20

Kao najznaajniji elementi modela upravljanja pomorsko-putnikim lukama izdvojili su se organizacijska struktura i intelektualni kapital. Praksa pokazuje da u budunosti samo adekvatno izgraen, optimalno strukturiran i organiziran sustav upravljanja pomorskoputnikim lukama u RH moe utjecati na njihov razvoj, to jest da se samo racionalnim upravljanjem pomorsko-putnikim lukama na temelju sinergijskog djelovanja svih relevantnih elemenata koji sudjeluju u upravljanju moe osigurati rast i razvoj hrvatskoga lukog sustava. Za elemente upravljanja pomorsko-putnikim lukama koji su ujedno i elementi to utjeu na rast i razvoj pomorsko-putnikih luka u Republici Hrvatskoj, odreeni su: luko pravo, luka infrastruktura, luka ekologija, putniki brodovi, prometna povezanost, putniki tijekovi, konkurentnost luka, putnike agencije , intelektualni kapital, informacijske tehnologije i ostali elementi i posebno istaknuta organizacijska struktura.

4.1. Luko pravo

Luko pravo kao dio prometne i pomorske pravne regulative osnovni je temelj za upravljanje lukom iz razloga to definira podjelu, vlasnitvo i nain upravljanja lukom. Sagledavanje luke samo kroz prizmu nacionalnih zakona i propisa nije mogue u uvjetima globalizacijskih i integracijskih procesa. Zbog toga je u podruju prometa i pomorstva, kojih je luka podsustav, potrebno uzeti u obzir i ostale relevantne pravne akte to djeluju na upravljanje pomorskoputnikim lukama. Zato se ne smiju izostaviti bilateralni i multilateralni propisi, opi uvjeti poslovanja i luke uzance (obiaji). S obzirom na to da su zakoni za podruje pomorstva relativno nedavno doneseni u RH, njihova primjena nije u cijelosti profunkcionirala. Znaajno je da su zakoni i propisi i dalje zadrali tradiciju ovih prostora glede statusa lukog zemljita kao pomorskog dobra, ime je oteana dodjela koncesija na pomorskom dobru i stvorena je pravna i obveznopravna koncesijska blokada na pomorskom dobru.

21

4.2. Luka infrastruktura

Nain i veliina ulaganja u razvitak lukog sustava i pripadajuih luka upuuje na njihov tretman u pojedinim dravama te pokazuje stupanj orijentacije cijelog drutva na logistiku i luku politiku pomorske drave. Zemljopisno-prometni poloaj hrvatskih pomorsko-putnikih luka relativnog je znaenja, promjenjiv je i izravno ovisi o tome koliko je Hrvatska u stanju uiniti za izgradnju luke infrastrukture i unapreenja tehnike, tehnologije i organizacije prometa. Hrvatske pomorsko-putnike luke su tijekom osamdesetih i devedesetih godina propustile vaan investicijski ciklus ulaganja u suvremene kapacitete i tehnologije, to je razlog da su luki kapaciteti danas nedostatno razvojno usklaeni s prometnim potrebama. Spora prilagodba pomorsko-putnikih luka suvremenim transportnim i informacijskim tehnologijama te zahtjevima pomorskog trita ima za posljedicu zastarjelost i nedostatan stupanj specijalizacije lukih infrastrukturnih i suprastrukturnih kapaciteta. Uoavajui vanost pomorsko-putnikih luka za ukupan razvoj, kako prometa, tako i gospodarstva zapoeli su procesi modernizacije luke infrastrukture. Takoer se pojaano ulae u obnovu i rekonstrukciju luka na otocima kako bi mogle prihvatiti povean opseg prometa turistikih i linijskih brodova.

4.3. Luka ekologija

Procjena utjecaja na okoli dio je procesa integralnog planiranja svih proizvodnih aktivnosti (kao to je i pomorsko-putnika luka usluga) i svakog projekta za koji se smatra da ima utjecaj na navedene imbenike. Sastavni je dio svake investicije u infrastrukturu i suprastrukturu, pa tako i investicije rekonstrukcije ili izgradnje putnike luke i terminala, utjecaj budue investicije na okoli, pa takva studija mora zadovoljiti kriterije gospodarskoga i drutvenog napretka, ali uz sve mjere zatite okolia. Donoenjem propisa koji reguliraju utjecaj pojedinih oneiivaa na okoli, zatitom pojedinih ekolokih sustava i vrijednosti prostora, stvaranjem ekonomskog instrumentarija zatite okolia (ekoloke studije utjecaja na okoli), vrednovanjem i utvrivanjem gospodarske vrijednosti okolia, procjenom ekolokih teta, davanjem vee slobode legislativi o zatiti okolia te stvaranjem globalnoga menadmenta koji se bavi kljunim problemima: sigurnou i odrivim razvitkom - stvorio se temelj za primjenu koncepcije odrivoga razvitka.

22

4.4. Putniki brodovi

U razdoblju od 1995. godine do danas u RH broj putnikih brodova i putnika u konstantnom je porastu. Putniko brodarstvo sastavni je dio logistikog lanca to zajedno s putnikim lukama obuhvaa organizirani prijevoz putnika morem koristei se posebnim brodovima i specijaliziranim terminalima. Iako putniko brodarstvo moe bitno utjecati na optimizaciju lukog sustava i na razvitak putnikih luka. Zastarjela mornarica (prosjena starost "Jadrolinijinih" putnikih brodova u 2005. godini bila je 25 godina) i postojanje samo jednog "malog" nacionalnog brodara za kruna putovanja (Adriatica Crusies). Radi ostvarenja pretpostavka unapreenja ove djelatnosti vane za Hrvatsku, Vlada RH je u sklopu "Programa obnove bijele flote (mornarice)" planirala izgradnju triju trajekata i dvaju veih RO-RO putnikih brodova za tzv. veliko more, ime bi se modernizirala nacionalna flota. Ujedno se za sljedee razdoblje od pet godina planira drastino smanjiti cijena prijevozu trajektima za kamione i automobile te uvesti plavi dizel za sve brodare koji povezuju otoke s kopnom na dravnim linijama. Iako e se tim mjerama poboljati kvaliteta pomorsko-putnike usluge, Hrvatska e i dalje ostati primorska zemlja bez veega brodara za kruna putovanja. Modernizacija "bijele flote" do sada se u Hrvatskoj bazirala na pomoi drave, najee preko subvencija za gradnju brodova (10% Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i 10% Ministarstvo gospodarstva), ali pristupanjem Hrvatske punom lanstvu Europske unije zahtijevat e se uvoenje trinog pristupa u obavljanju pomorskoga javnog prijevoza, gdje se nee tolerirati nikakve dravne pomoi. Narudbe brodova prema vrsti broda za 2009. godinu se nalaze u tabeli 1. Dodjele koncesija za brodske linije na temelju javnog natjeaja trebale bi privui strane brodare, i na taj nain poveati konkurenciju a ona e u budunosti rezultirati viom kvalitetom i niim cijenama prijevoza. Otvaranje granica prema Uniji rezultirat e i veom slobodom kretanja ljudi (putnika) iz unutranjosti Europe k njenim obalnim podrujima, a hrvatsku atraktivnost u turistikom smislu sigurno e prepoznati i brojni operatori za kruna putovanja.

23

4.5. Prometna povezanost i putniki tijekovi

Da bi putnika luka mogla djelovati, potrebna joj je odgovarajua prometna povezanost - s jedne strane s kopnenim zaleem, a s druge (morske) s ostalim lukama. Na hrvatsku obalu moe se doputovati svim osnovnim vrstama prijevoza: zrakom, cestom, eljeznicom i morem. Prilaz Hrvatske moru ostvaruje se preko sedam veih pomorskih luka (Dubrovnik, Ploe, Split, ibenik, Zadar, Rijeka i Pula) uz vie desetaka manjih pomorskih luka na obali i otocima. Najznaajnije pomorske putnike linije su one na prekojadranskim smjerovima koje ve sada bitno pridonose posjetu putnika i turista te lakoj komunikaciji izmeu hrvatske i talijanske obale Jadranskog mora. Pomorsko-putnike se luke u velikoj mjeri oslanjaju na pretpostavljeni razvoj eljeznikog prometa jer je on jedan od nositelja masovnog turizma. Uz izgradnju novih i modernizaciju postojeih prometnica potrebno je izgraditi nove eljeznike vorove u svim veim hrvatskim jadranskim gradovima (lukama), ime bi se znatno pridonijelo konkurentnosti pomorsko-putnikih luka i njihovoj punoj valorizaciji. Cestovna povezanost s aspekta putnikih luka najvaniji je dio prometne infrastrukture zbog brzine prijevoza i mogunosti prijevoza "od vrata do vrata" (putnik se moe na putovanju koristiti vlastitim automobilom). Mrea cestovnih prometnica u Hrvatskoj relativno je rairena iako su gustoa i kvaliteta prilino razliite. Zrani pristup je ostvaren preko zranih luka smjetenih u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Puli, Rijeci, Zadru, Malom Loinju, Brau i Osijeku. Hrvatska nacionalna zrakoplovna flota opremljena je modernim zrakoplovima Airbus-A319. Zrani promet u funkciji je razvitka pomorsko-putnikih luka kao jedan od elemenata oplemenjivanja turistike ponude krunih putovanja. Kako e se do 2008. godine u Hrvatskoj zavriti izgradnja svih veih cestovnih kapitalnih investicija, ime e putnici s glavnih emitivnih trita jo ugodnije i bre dolaziti u Hrvatsku. Taj bi rast mogao biti i vei, ali zbog nedostatka investicija u eljezniki promet, slabe povezanosti zranih i morskih luka i izostanka izravnih letova prema turistikim destinacijama. Putniki tijekovi bitan su element u razvoju pomorsko-putnikih luka i uvelike se oslanjaju na razvijenu infrastrukturu i suprastrukturu prometnog sustava. Promet putnika u svijetu ve pedesetak godina biljei porast dolazaka u turistika odredita od 7% godinje. S obzirom na to da je osnovno gravitacijsko podruje Hrvatske, a time i hrvatskih pomorsko-putnikih luka, trite Europe i da europski turisti cijene hrvatsku obalu Jadranskog mora kao jednu od omiljenijih obala na Mediteranu zbog istog mora, mira, izvorno sauvane prirode i ljubaznih domaina. 24

Putniki tijekovi neminovno su povezani s putovanjem i privremenim mijenjanjem mjesta boravka, pa su brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni parametar dinamike putnikih kretanja. S obzirom na to da u Hrvatsku veina putnika dolazi cestovnim vozilima (oko 93%), ona se mora ukljuiti u europski prometni sustav, to jest mora prihvatiti zakljuke Konferencije europskih ministara transporta o izgradnji prioritetnih prometnih koridora za cestovni i eljezniki promet u srednjoj i istonoj Europi (Helsinki, 1997.). Geoprometna pozicija Hrvatske znatno je istaknuta jer se nalazi na jednomu od osnovnih putnikih tijekova iz zapadne i srednje Europe prema Sredozemlju i iznimno je vana u povezivanju tih ovih smjerova na relaciji Alpe Jadran.

4.6. Konkurentnost luka

Uloga hrvatskih pomorsko-putnikih luka na meunarodnoj razini proteklih je pedesetak godina marginalizirana, gotovo da i ne postoji (osim linija prema Italiji). U ovome sve zanimljivijem osuvremenjenom obliku pomorske usluge na Jadranu postoje znatne konkurente luke, a to su: Kopar, Trst i Venecija. Konkurentnost luka Trst i Kopar vidljiva je poglavito zbog njihove blizine, to znai da gravitiraju istom zaleu kao i hrvatske luke (prvenstveno luke Rijeka, Zadar i Split), dok se luka Venecija uz svoj geografski poloaj istie i kao kulturna i turistika atrakcija. S obzirom na to da Kopar trenutano nije u funkciji pomorsko-putnikog prometa, dananji konkurenti hrvatskim lukama su Trst i Venecija. Obje luke vie godina imaju tradiciju u prometu brodova na krunim putovanjima i razvijene brodske linije prema Albaniji, Grkoj i Turskoj. Luke Trst i Venecija uspjeno su rijeile pitanje vlasnitva nad putnikim terminalom i oblike mogueg koncesioniranja na lukom podruju.

25

Tabela 5. Usporedba trokova broda u lukama Venecija, Kotor i Koper u 2006.

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.

4.7. Putnike agencije

Za uspjeno realiziranje pomorsko-putnike usluge potrebna je neposredna koordinacija putnikih luka, putnikog brodarstva i putnikih agencija. U tom segmentu koordinacije posebnu ulogu imaju putnike agencije jer se svojim aktivnostima "skrbe" o popunjenosti kapaciteta pomorskoputnikih brodova i luka. Poslovi putnikih agencije ne zavravaju samo na popunjavanju brodskog kapaciteta (prodaja karata i sl.) ve njezine aktivnosti proimaju i dio lukih djelatnosti vezanih uz kvalitetnu pripremu logistike za prihvat putnika, prtljage i vozila. Pozadinsko djelovanje putnikih agencija povezano je s predstavljanjem hrvatskih putnikih luka kao glavnih odredita na Jadranu organizatorima krunih putovanja i potencijalnim komitentima (putnicima ili turistima). Takva strategija zahtijeva konkretan marketinki plan u koji bi trebalo ukljuiti izradbu cjelovitih programa za putnike (turiste), organizaciju usmjerenih marketinkih prezentacija, sudjelovanje na izlobenim turistikim sajmovima i ostala marketinka nastojanja. Kako bi akcije putnikih agencija bile uspjene do kraja, potrebno je osnovati "zajedniko tijelo" koje bi vodilo i koordiniralo nastojanja luke, brodara, putnikih agencija, lokalne zajednice i ostalih sudionika radi poveanja privlanosti odredita. 26

4.8. Intelektualni kapital

Dokazana je postavka da su ljudski potencijali najvaniji element u procesu proizvodnje prometne usluge. Intelektualni kapital kao element proizvodnje pomorskoputnike usluge je rad koji je plasiran na prometno trite, bez obzira na to kojemu se segmentu tog trita radi: pomorskom, cestovnom, eljeznikom ili zranom. Na prometnom tritu proizvodnje luke pomorsko-putnike usluge to bi prije svega trebali biti operativni i kreativni luki menaderi kao interdisciplinarno i multidisciplinarno obrazovani i osposobljeni timovi timovi koji primjenom brojnih sloenih i odgovornih postupaka i procesa, uz uporabu pomorskoprometne infra i suprastrukture, proizvode prometne usluge. Organizatori pomorsko-putnikog prometa kao temeljni imbenici o kojima ovisi kvaliteta pomorskoputnike usluge moraju biti sposobni uspjeno upravljati svim logistikim procesima, koordinirati njima i individualnim naporima, komuniciranjem i motiviranjem uskladiti pojedinane potrebe i interese putnika s interesima luke i ire zajednice. Rukovodstvo (luki menaderi) putnikih luka mora postii ravnoteu izmeu "stabilnosti" i "fleksibilnosti" luke. Dok stabilnost omoguava specijalizaciju i racionalizaciju poslovanja te sniavanje trokova, dotle fleksibilnost omoguuje brzu prilagodbu luke promjenama okoline. Umijee je pronai pravu sredinu, dakle ravnoteu izmeu te dvije krajnosti. To umijee dijeli dobre menadere od loih i pravi je pokazatelj kvalitete kadrova u luci, to jest vrednovanja intelektualnog kapitala u upravljanju lukom. Danas intelektualni kapital u okviru pomorsko-putnikih luka varira ovisno o kojoj je putnikoj luci rije. Menadment u putnikim lukama treba upravljati nizom kompleksnih postupaka kao to su npr. organizacija ljudskog potencijala (obuhvaa sve probleme povezane s organizacijom ljudi, odabirom i popunjavanjem radnih mjesta te integracijom i socijalizacijom ljudi u radnoj sredini), ralanjivanje zadatka (obuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane zadatke), organizacija upravljanja (obuhvaa problematiku organizacije upravljanja) i vremenski redoslijed poslova (obuhvaa istraivanje vremenske usklaenosti svih initelja proizvodnje i itavog tijeka proizvodnje i poslovanja). Iz analize stanja intelektualnog kapitala u prometnom sustavu Republike Hrvatske razvidno je da je intelektualni kapitala bitan u upravljanju pomorsko-putnikim lukama. Razvoj ljudskih potencijala te njihovo koordiniranje i voenje u smjeru ostvarivanja ciljeva i svrhe pomorskoputnikih luka - temeljna je pretpostavka uspjenosti odvijanja cjelokupne pomorsko-putnike usluge. 27

Samo visoka motiviranost svih sudionika i njihova koordiniranost moe pruiti visoku kvalitetu usluge koja na sve zahtjevnijem tritu ini razliku izmeu konkurentnih luka. To potvruje injenicu da je intelektualni kapital nositelj kvalitete pruanja pomorsko-putnike usluge.

4.9. Informacijske tehnologije i ostali elementi

Informacijske tehnologije imaju i imat e znaajnu ulogu u racionalizaciji upravljanja pomorskoputnikim lukama. Iako se u svijetu primjenjuju najnovija suvremena tehnikotehnoloka dostignua u podruju informacijskih tehnologija i implementiraju u sve segmente gospodarskoga, drutvenog ili prometnog sustava, te su tehnologije u RH jo uvijek nedostatno zastupljene. Razlog tako niskoj primjeni informacijskih tehnologija u prometnom i lukom sustavu posljedica je nedostatnog ulaganja u informatiku pismenost i niske investicije u informacijsku tehnologiju. Pribliavanjem Hrvatske europskim integracijama otvara se pristup nizu projekata koji za cilj imaju uvoenje informacijskog sustava u luko poslovanje. Jedan od takvih je i European maritime information highway (MARIS), koji se koordinira unutar Europske organizacije morskih luka (ESPO), osnovane 1993., i Saveza europskih lukih poduzea (FEPORT) iz 1994. godine. Istodobno e se u Hrvatskoj do 2012. godine izgraditi sustav upravljanja prometom brodova (Vessel Traffic Management System) i sustav elektronike razmjene podataka (Electronic Data Interface), koji e pridonijeti razvoju i sigurnosti prometa. Ostali elementi koji utjeu na upravljanje pomorskoputnikim lukama svi su oni koji ne sudjeluju u tehnolokom procesu realizacije pomorsko-putnike usluge, ali u velike pridonose njezinoj kvaliteti, atraktivnosti i popunjenosti. Realizacija pomorsko-putnike usluge i upravljanje pomorsko-putnikim lukama bez logistike potpore lokalne zajednice, regije i drave neostvarivi su bez potovanja tih elemenata. Neki od tih bitnih elemenata su: resursi i turistika ponuda, javne slube i gradsko planiranje, tradicija, komunikacija i imid te trendovi. Osim tih postoje i neizravni elementi to ne sudjeluju u stvaranju pomorskoputnike usluge, ali njihovo je znaenje vidljiv u stvaranju pozitivne klime u kojoj se odvija upravljanje pomorsko-putnikim lukama. Prvenstveno se tu misli na ekonomske procese (liberalizaciju i privatizaciju), politiku (politike odnose), ekonomske pokazatelje (BDP, inflacija, gospodarski razvoj i dr.) te na drutvene i demografske pokazatelje (broj stanovnika, inozemna imigracija, broj radne snage i dr.). 28

Do 1996. godine hrvatska ekonomija pokazivala je karakteristike tipine ratne ekonomije s gotovo 40% sredstava prorauna izdvojenih za obranu. Izvrstan gospodarski oporavak izmeu 1994. i 1998. godine spustio je stopu inflacije na 3,5% u 1996. godini, a 2005. godine ona je pala na oko 1,5%. Meu makroekonomskim pokazateljima valja spomenuti i visoku stopu nezaposlenosti koja je 2000. obuhvaala vie od 20 % i tek u 2003. godini biljei pad od oko 2%. Taj pad prvenstveno je rezultat promjene u statistikoj obradi podataka, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Pozitivan uinak gospodarskog razvoja je porast bruto domaeg proizvoda (BDP) kao posljedica rasta hrvatskog izvoza i postupnog irenja turizma. Takoer valja spomenuti i da rast stranih ulaganja od 2000. godine tvori 22% bruto nacionalnog proizvoda. Ako se prihvati stajalite da se promet putnika mijenja ovisno o promjenama u visini raznih socijalnih i ekonomskih indikatora, tad se moe zakljuiti da zbog rasta BDP-a, niske stope inflacije i poveanja udjela usluga u BDP-u u Hrvatskoj mogue oekivati rast prometa8.

Tabela 6. Turisti i noenja u RH 2010. godine

Izvor:dravni zavod za statistiku

Jugovid Alen, Lonar Slavko, Model racionalnog upravljanja pomorskoputnikim lukama Republike Hrvatske, 2008. , str. (3-26)

29

5. ORGANIZACIJA I OBILJEJA POMORSKO-PUTNIKIH LUKA

Karakteristike, prometni kapacitet, namjena i izgled putnike luke ovise o brodovima koji se na terminalima oekuju. U svijetu se razlikuju luke/ terminali namijenjene za: brodove u linijskom prijevozu brodove za kruna putovanja. Navedena podjela luka vezana je uz organizacijski aspekt poslovanja luka u ijem se fokusu nalazi putnik kao predmet transportiranja. Postoji jo jedna podvrsta pomorskoputnike luke, a to je nautika luka ili marina. Marina predstavlja primarni objekt nautikog turizma, izgraen, rekonstruiran, proiren ili moderniziran u cilju pruanja svih usluga sudionicima raznih vidova turistike i zabavne navigacije na moru. Pomorsko-prijevozne usluge putnika u linijskom prometu i na krunim putovanjima obiljeene su ovim procesima: intenzivan porast potranje; koncentracija brodskih linija na manji broj luka; uvoenje raznovrsnih usluga namijenjenih putnicima; porast kvalitete usluga namijenjenih putnicima; smanjenje broja brodara na nekoliko velikih (pojedini brodari tijekom pedesetih godina toliko su se ekonomski razvili da su imali snagu i mo odrediti pravce kretanja dobara i ljudi); izgradnja suvremenih putnikih luka (prema uzoru na zrane luke); proirenje sadraja i organizacija dodatnih aktivnosti u luci i izvan nje.

Prekomorski linijski prijevoz putnika danas se smanjuje zbog jake konkurencije prijevoza putnika zranim putovima jer po tranju za takvom vrstom prijevoza ljudi na dugim prometnim pravcima zado voljava mnogo bolje, bre i djelotvornije. Zbog toga su danas rijetki brodari specijalizirani iskljuivo za prekomorski linijski prijevoz putnika. Suvremeni putniki brodari koji djeluju u prekomorskom linijskom prijevozu putnika upot punjuju takvo djelovanje drugim oblicima i vrstama morskog brodarstva, proi rujui ga i na prijevoz putnika u kabotai i organizaciju turistikih putovanja.

30

U godinama to slijede treba oekivati eu pojavu veih i bogatije opremljenih putnikih prostora, posebice u odnosu na postojee manje RORO putnike brodove koji su se proteklih godina uobiajeno sretali na jadranskim putnikim prugama od obale prema otocima. Oekivani razvoj linijskog prometa u skoroj budunosti ponajprije e ovisiti o tehnolokom razvoju brodova i luka te njihovoj meusobnoj tehnolokoj i organizacijskoj usklaenosti. Poveanje jedininih prijevoznih kapaciteta prati porast opsega i kvalitete usluga namijenjenih putnicima. Raznovrsnost, opsenost i kvaliteta tih usluga na dananjim putnikim brodovima i putnikim terminalima pridonijet e porastu potranje za pomorskoprijevoznim uslugama. Razvoj brodova za kruna putovanja jedan je od glavnih mehanizama koji je potaknuo rast i razvoj crusinga. Brodarske kompanije i dalje ulau milijarde amerikih dolara u nove, vee, sigurnije i luksuznije brodove kako bi bile spremne odgovoriti na konkurentske izazove i ostvariti sklad izmeu koliine ponude i potranje. Svi sudionici krunih putovanja (luke vlasti, brodari, turistiki agenti, ponuai usluga, lokalna zajednica) moraju se prilagoditi, meusobno suraivati i ponaati kao partneri u zajednikom poslu kako bi namirili sve vee potrebe i zahtjeve putnika na krunim putovanjima. Propusti samo jednog partnera mogu ostaviti lo dojam na turistiku destinaciju, dok uspjeno realizirana kruna putovanja mogu prerasti u biznis koji moe postati pokretaka snaga gospodarskog i drutvenog razvoja konkretne turistike destinacije i svih subjekata u proizvodnji usluge krunih putovanja. Kruna putovanja u svijetu u stalnom su porastu i ne moe se nazrijeti nijedan razlog koji bi ubudue djelovao na suprotan smjer kretanja, odnosno na usporavanje rasta. Razumljivo je da e oscilacija biti jer su i kruna putovanja pod utjecajem ciklikih kretanja, ali e trend biti uzlazan.

31

5.1. Organizacija luke za linijski prijevoz putnika

S obzirom na karakteristike i vrstu brodova u linijskom putnikom brodarstvu bit e definirana i organizirana putnika luka sa svim potrebnim objektima i sadrajima. Linijski putniki promet dijeli se na klasine putnike brodove, RO-RO putnike brodove i vrlo brze putnike brodove, a osnovna i najvea razlika izmeu tih brodova je u predmetu prijevoza. Iako je ta distinkcija znaajna za linijski putniki promet i glavna je znaajka prepoznatljivosti vrste prijevoza u putnikom brodarstvu, u organizaciji putnikih luka ona je gotovo zanemarena. Razlog tome je to je veina pomorsko-putnikih luka profilirana za prekrcaj i opskrbljivanje svih podvrsta linijskoga putnikog brodarstva, tj. luke su organizirane kao vienamjenski terminali. Do te je svestranosti dolo zbog velikih trokova izgradnje pomorskoputnike luke i nefleksibilnosti takvih investicija jer jednostavno je bilo nemogue pri svakom znaajnijem razvoju putnikih brodova izgraditi novu luku. Nametnula se potreba izgradnje specijaliziranih putnikih terminala i ureaja (automatizirane rampe, mostovi i sl.) unutar jedne luke koji e biti sposobni primiti i odgovoriti na sve zahtjeve putnikog brodarstva i potranje za pomorsko-putnikim prijevozom. Razvoj putnikih brodova podjednako zahtijeva razvoj kapaciteta pomorskih luka koje, ako ele sudjelovati u putnikom brodarstvu, moraju odgovoriti na izazove koje takvi brodovi predstavljaju. Na terminalima za linijski putniki promet, posebno su znaajne povrine za smjetaj cestovnih vozila, pristupne ceste, rampe posredstvom kojih se obavlja ukrcaj i iskrcaj s broda te kontakt sa sredstvima drugih prometnih grana. Stoga su u prednosti lokacije u blizini grada ili one u blizini terminala ostalih prometnih grana. Najznaajnija je komunikacija s cestovnim prometom jer je koncepcija RO-RO putnikih brodova (trajekata) zasnovana na mogunosti raspolaganja putnika automobilom tijekom itavog putovanja. Kako bi se pojednostavio ukrcaj/iskrcaj, tj. komunikacija putnika koji putuju bez vozila izmeu pomorskih i kopnenih terminala, u suvremenim putnikim lukama postavljeni su putniki (natkriveni) pokretni mostovi (slino kao na aerodromima). Njima je omoguen izravan protok putnika iz terminala u brod i obrnuto. Ovakav reim rada posebno je uinkovit u lukama za meunarodni promet radi lake i bre policijske i carinske kontrole. Na shemi 1 prikazana je struktura suvremene vienamjenske putnike luke.

32

Organizacijsku razinu linijskoga pomorskoga-putnikog prometa u pravilu ine velika brodarska poduzea, s mogunou znatnih investicijskih ulaganja u brodovlje, koja su najee ustrojena kao dionika drutva. U dravama gdje je odravanje linijskih veza izmeu obale i otoka opedrutveni interes, brodari su esto dravna poduzea (npr. Jadrolinija u Republici Hrvatskoj). Organizacijska struktura putnikoga linijskog brodara sloenija je od klasine prijevozne funkcije s obzirom da na putnikim brodovima treba osigurati uvjete za ponudu ugostiteljskih i ostalih usluga putnicima, to viestruko poveava potrebu za bijelim osobljem i razvijenom nabavnom funkcijom.

Slika 5. Povezanost pojedinih subjekata kod prihvata brodova

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.

33

5.2. Organizacija luke za kruna putovanja

U novije vrijeme u svijetu, zbog ekspanzije meunarodnih krunih putovanja, razvijaju se specijalizirani terminali za tu vrstu prometa. Dosadanji razvitak luka/terminala za kruna putovanja rezultat je : progresivnog rasta standarda drava zapadne i sjeverne Europe, Sjeverne Amerike i u zadnje vrijeme Japana, June Koreje, Singapura i Tajlanda; angairanja turoperatora koji prije negoli ustanove itinerar ele definirati dva parametra: 1) ekonomske, tehnoloke, kulturoloke i infrastrukturne pogodnosti luke ukrcaja i ticanja i 2) postojanje dovoljne platene potencijalne potranje.

Tek tada slijedi intenzivna medijska propaganda tijekom duljeg razdoblja, a to predmnijeva upoznavanje s programom putovanja s aspekta pogodnosti i sadraja, uz nezaobilazno naglaavanje novog iskustva u ivotu suvremenog ovjeka koje se stjee takvim putovanjem. Dakle, terminal za kruna putovanja uvjet je bez kojeg se ne moe zamisliti komercijalno iskoritavanje odreenog prostora. Dosadanje iskustvo turistikih organizatora na tritu krunih putovanja upuuje na to da je ulaganje u terminal osnova ekonomskog vrednovanja kulturne batine i manifestacija borbe za presti u odnosu prema konkurentnoj luci. Funkcija luke za kruna putovanja je dvojaka ovisno o tome radi li se o: polaznoj luci (engl. home port) za kruna putovanja i luci ticanja (engl. port of call). Luke ticanja su luke koje spadaju u jednu od turistikih destinacija koje brod na krunim putovanjima u sklopu svog itinerara (programa putovanja) namjerava posjetiti. Od takvih luka se oekuje da udovolje sljedeim osnovnim zahtjevima: 1) prihvate brodove na krunim putovanjima, 2) osiguraju carinske i policijske formalnosti, 3) organiziraju izlete na okolna znamenita mjesta ili raznovrsne lokacije (muzeji, restorani, kockarnice i sl.), 4) usluge i servisi za popravak i opsluivanje broda, 5) ugostiteljski objekti, restorani i prodavaonice.

34

Iako se ovi zahtjevi ine brojni i sveobuhvatni, oni su ipak puno manji od zahtjeva koje mora zadovoljiti polazna luka za kruna putovanja. Polazna luka, osim to mora optimalno posluiti brod, mora omoguiti putnicima i brodovima dodatne sadraje i usluge kao to su : dobra povezanost sa svim prometnim granama i uestalost veza (cesta, eljeznica, brodske linije i dr.); prostor za parkiralite osobnih vozila i autobusa; budui da putnici dolaze s udaljenih emitivnih trita, najee zrakoplovom, neophodno je da terminal bude lociran u blizini zrane luke; kako putnici mogu biti u situaciji da dulje ekaju na poetak putovanja (raniji letovi, razgledavanje grada i sl.), terminali se ponudom sadraja i vizualnim doivljajem oblikuju na nain da turisti ve i boravak na terminalu doivljavaju kao sastavnicu turistikog proizvoda; u prednosti su lokacije terminala u centru grada jer su turistima na raspolaganju i sadraji u samom gradu pa e zahtjevi za osiguranjem turistikih usluga na terminalu biti manji, a sama ponuda raznovrsnija i kvalitetnija; siguran i stalan vez. Kruna putovanja su oblik prijevozne i turistike usluge. Turistika usluga se odnosi na turistike destinacije s djelatnostima koje pridonose kvaliteti usluge u toj destinaciji (sportskorekreacijski sadraji, trgovine, banke, kockarnice, muzeji, kulturne znamenitosti i dr.). Turistike agencije specijalizirane su za organizaciju krunih putovanja, a raspolau razgranatom mreom poslovnica koja omoguava kvalitetnu pokrivenost emitivnog trita jedne svjetske regije ili ak nekoliko svjetskih regija. Zbog takvog rasporeda emitivnih i receptivnih trita te relativno velike udaljenosti, agencija e u pravilu ponuditi i organizirati prijevoz zrakom do i od luke polazita. Prijevoznu ili prometnu funkciju krunog putovanja obavlja brodarsko poduzee koje je specijalizirano upravo za taj vid brodarske djelatnosti. Ono stavlja na raspolaganje brod i posadu, a u manjoj mjeri moe obavljati i prodajnu funkciju, ali je to najee preputeno turistikoj agenciji. Nositelji prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu biti brodarska poduzea koja se bave drugim oblicima pomorskog prijevoza ili multinacionalne kompanije iji je predmet poslovanja industrija zabave i slobodnog vremena (primjerice Disney kompanija). Vaan element prijevozne funkcije u proizvodnji kompletne turistike usluge su i putnike luke ili terminali koji predstavljaju vrata koja vode do turistike destinacije. Turistika destinacija obuhvaa najrazliitije turistike sadraje koji predstavljaju motiv dolaska turista. 35

Organizacija krunih putovanja predstavlja se kao kompleksan proizvod brodarstva, lukih djelatnosti, kopnenog i zranog prometa, opskrbljivaa brodova, kulturolokih ustanova, ugostiteljskih objekata, trgovine, turistikih i pomorskih agencija te drugih poduzetnika. Ona predstavlja meuovisnost i interakciju pomorskog prometa (brodovi i luke) i turizma (turistika destinacija i zabava).
Tabela 7. Broj putnika i brodova na krunim putovanjima u Mediteranskim lukama u 2004. i 2005.

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007.
Grafikon 2. Potranja za kruzing putovanjima u Svijetu-broj putnika u razdoblju od 1990. do 2006. godine

Izvor: Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007. 36

5.3. Organizacija turistike luke marine

Turistika luka je specijalizirana luka u kojoj se obavlja promet nautikih turista i koja raspolae kompleksom suvremeno izgraenih i organiziranih objekata, ureaja i djelatnosti za prihvat, smjetaj i odravanje plovila nautikog turizma. Turistike luke predstavljaju primarni turistiki objekt nautikog turizma izgraen ili rekonstruiran, proiren ili moderniziran u cilju pruanja svih usluga sudionicima raznih vidova turistike i zabavne navigacije na moru, rijekama i jezerima. Prevladavajui tip turistike luke u svijetuje marina pa stoga ona predstavlja primarnu turistiku luku i to iz jednostavnog razloga to se samo u marini zadovoljavaju najrazliitije potrebe i elje nautiara. Zbog sloenosti nautike usluge te svrhovite potrebe njene organizacije i smiljene politike nautikog turizma, oigledan je proces usavravanja i unapreivanja svih turistikih luka u marine. Marina je, dakle, prihvatna postaja nautiara koja mora imati, ovisno o kategoriji, sljedee elemente: privezite u moru i na suhom, sposobnost pruanja logistikih usluga na vezu i u okrugu marine, sposobnost pruanja kvalitativnih tehnikih i servisnih usluga, trgovaku ponudu, ugostiteljske sadraje te parkiralite za vozila. Osim ovih osnovnih elementa, za uspjean rad marine znaajne su sljedee komparativne prednosti: lokacija uz poznata turistika naselja ili uz nacionalne parkove dobra prometna povezanost.

Prema organizaciji i tipovima gradnje marine u svijetu razvrstavaju se na: ameriki tip, atlantski tip i mediteranski tip. Ameriki tip marine karakteristian je po jednostavnoj (i standardnoj), kvalitetnoj i relativno jeftinoj izgradnji, funkcionalnom razmjetaju sadraja, dobroj opremljenosti i efikasnoj organizaciji poslovanja. Atlantski tip marina, kao i sve europske marine, u arhitektonskom smislu nema jedinstveni model izgradnje. Te su marine slabije opremljene i u prosjeku imaju manji kapacitet od amerikih.

37

Mediteranski tip karakteriziraju relativno manje kopnene povrine s vrstom gradnjom infrastrukturnih objekata. Vezane su uz turistiko naselje ili su esto njegov dio. Posjeduju ogranien broj vezova i namijenjene su preteito gostima u ljetnoj sezoni koji krae borave u luci. Motivi dolaska turista u nautiko-turistiku luku su, primjerice, dobava i opskrba gorivom i namirnicama, radovi na plovnoj jedinici, sklanjanje od nevremena ili oluja, odmor, rekreacija, poduzimanje kraih ili duih izleta, obavljanje sportskih aktivnosti na moru, kupanje i ribarenje, najam jahte i motornih amaca i sl. Bez obzira koji motiv imali turisti (korisnici marine) za dolazak u marinu, jedna je injenica uvijek ista, a to je da je njihov dolazak spontan (neorganiziran) i da ima obiljeja rekreacije9.

Jugovi Alen, Kesi Blanka, Jakomin Igor, Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka, Informatologia 40, 2007, 2, str. (146.152.)

38

6. TENDENCIJE KRETANJA U SVJETSKOM POMORSKO-PUTNIKOM PROMETU

Optimalno opsluiti brod znai osigurati odgovarajue suprastrukturne kapacitete. Suprastrukturni kapaciteti na suvremenom putnikom terminalu (trajektnom ili za kruna putovanja) moraju biti tako dimenzionirani i profilirani da omoguavaju brzu protonost putnika i vozila te da se u njima osigura potreban komfor za putnike, a to su : 1) ponuda (usluge) u lukama: protonost, rasprostranjenost, popratni sadraji, sadraji ponude i pristupanost; 2) ljubaznost osoblja, gostoljubivost i srdanost posluitelja razliitih usluga; 3) sposobnost i organiziranost ljudi zaposlenih na radnim mjestima (carina, policija); 4) usluge i servisi (usluge popravka, mehaniarske usluge, benzinske crpke); 5) ugostiteljski objekti i restorani; 6) stajalita za osvjeenje i odmor, odmaralita, moteli, hoteli, mjenjanice; 7) dobro opskrbljene prodavaonice, trgovine, samoposluge; 8) javni WC-i i sanitarni vorovi uz prometnice; 9) parkiralita (veliina, dovoljan broj mjesta, pristupana cijena); 10) dodatni sadraji za putnike (kina, zabavne igre). Na slici 6. prikazuje se simulacija suvremenoga pomorsko-putnikog terminala. Da bi takav terminal opravdao uloena sredstva i da bi se optimalno koristili instalirani kapaciteti, potrebno je zadovoljiti i odreene zahtjeve iz makrookruenja ime se osigurava trite lukih usluga, odnosno privlae putniki tokovi u te luke. Osnovni uvjeti su : dobra prometna povezanost (povezanost prometnica); dobra povezanost s mjestima i njihova ekonominost (sati puta); prometna mrea ("u najkraem vremenu najsigurnije do cilja"); razgranata mrea prometnica/brodskih linija; povezanost i integriranost razliitih vrsta i grana prometa; kvalitetno obavjeivanje; brzina odvijanja prometa; uestalost veza; prohodnost, protonost, nesmetano odvijanje, i normalni tijek prometa. 39

Zahtjevi makrookruenja, poveanje svjetskih pomorskoputnikih tokova i inovacije u brodarstvu promijenili su sliku svjetskoga pomorskoputnikog trita pa se luke, kao vaan segment odvijanja i regulacije pomorskog prometa, moraju prilagoavati novonastalim uvjetima. Proces prilagoavanja starih ili izgradnja novih modernih luka ovisi o prostornim i ekonomskim mogunostima same luke, a esto je otean ili limitiran odreenim imbenicima vanim za razvoj i poslovanje luke, odnosno krutou samoga lukog sustava kao gospodarskog subjekta. Svako prilagoavanje suvremenom brodarstvu skupo je i teko, u pitanju je ne samo visina investicijskog ulaganja ve i rentabilnost eksploatacije skupih obala, prekrcajnih rampi i mostova, to ovisi o stupnju iskoritenosti kapaciteta, odnosno o stupnju koncentracije putnikog prometa10.

Slika 6. Simulacija suvremenoga pomorsko-putnikog terminala

Izvor: Jugovi Alen, Kesi Blanka, Jakomin Igor, Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka, Informatologia 40, 2007, 2, str. (146152)

10

Jugovi Alen, Kesi Blanka, Jakomin Igor, Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka, Informatologia 40, 2007, 2, str. (146.152.)

40

7. ZAKLJUAK
Morsko brodarstvo, s obzirom na podruje djelovanja, raznovrsnost prijevoza dobara, vozila i ljudi, mogui utjecaj na nacionalno gospodarstvo i vanjskotrgovinsku razmjenu, gospodarska je djelatnost koja zahtijeva posebnu skrb dravne gospodarske, pomorske i prometne politike. Temeljno polazite za definiranje ciljeva i mjera jesu razraena i konzistentna zakonska rjeenja koja, s jedne strane, otvaraju mogunost valoriziranja mora i priobalja, a, s druge strane, osiguravaju zatitu tog prirodnog fenomena i gospodarskog resursa. Pomorske djelatnosti u gospodarskom sustavu Hrvatske trebale bi biti okosnica razvitku nacionalnoga gospodarstva, pa zahtijevaju posebnu pozornost pri definiranju stratekih ciljeva uspjenog integriranja Hrvatske u europske i svjetske prometne i gospodarske tokove. Ostvarivanje mjera poradi revitalizacije pomorskog gospodarstva dugoroan je i sloen proces, koji zahtijeva definiranje jasne i realne pomorske i prometne politike, odreivanje prioriteta unutar cjelovitog pomorskog i prometnog sustava zemlje, usklaivanje potrebnih zakonskih rjeenja i koordiniranih mjera razliitih prometnih, pomorskih i turistikih djelatnosti, tehnoloku i informacijsku modernizaciju u skladu sa svjetskim trendovima, izradu transparentnog i fleksibilnog modela prilagoavanja aktualnim trendovima svjetskog pomorskog trita i prometnih koridora. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na privlaenju putnika iz srednjoeuropskog, podunavskog i zapadnoeuropskog prostora. Kako bi se to postiglo veliki faktor igraju pomorsko-putniki terminali koji moraju biti opremljeni ne samo za linijske, nego i za kruzerske brodove. Kao pomorska i turistika zemlja potrebno je pruiti odreenu razinu standarda u pomorskom prijevozu kako bi se ukljuili u putnike tokove. Osim turistike djelatnosti Hrvatska se odlikuje razvedenom obalom, te je potrebno omoguiti otonom stanovnitu mobilnost i van sezone.

41

LITERATURA

Knjige Dundovi, .: Luki terminali, sveuilini udbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002.

asopisi Frani Vlado, Njegovan Marko, Maglic Lovro : Analiza sigurnosti putnikih brodova, Pomorstvo,br. 2 (2009) Institut za turizam, Zagreb, Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj 2007. Batur Tomislav, Pomorska klasifikacija i imbenici razvitka u Europskoj Uniji, Nae more 2010.

Domijan-Arneri I., Lonar M., Ekonomske posljedice specijalizacije u morskom brodarstvu, Nae more 2006., Dundovi edomir , Rudi Duan, Morske luke i morskog brodarstva Primorskogoranske upanije-Postojee stanje i razvojne tendencije, "Nae more" 2005., str. (133-143) Jugovi Alen, Kesi Blanka, Jakomin Igor, Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka, Informatologia 40, 2007, 2, str. (146152) Kesi B., Jugovi A.,Poletan Jugovi T., Peri Hadi A., Projekcija razvoja pomorskog gospodarstva Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na mogunost suradnje sa susjednim pomorskim zemljama/lukama,Studija 2008., str. (21.-23.)

42

 Jugovi Alen, Lonar Slavko, Model racionalnog upravljanja pomorskoputnikim lukama Republike Hrvatske, 2008. , str. (3-26)

Internet www.jadrolinija.hr www.dzzs.hr

43

POPIS SLIKA
Slika 1.Pomorsko-putniki terminal Rijeka ............................................................................. 14 Slika 2 Pomorsko-putniki terminal Zadar .............................................................................. 14 Slika 3. Hrvatske pomorsko-putnike luke .............................................................................. 18 Slika 4. Logo Jadrolinije .......................................................................................................... 19 Slika 5. Povezanost pojedinih subjekata kod prihvata brodova ............................................... 33 Slika 6. Simulacija suvremenoga pomorsko-putnikog terminala ........................................... 40

POPIS TABELA
Tabela 1.Vrijednost pomorskih djelatnosti .............................................................................. 10 Tabela 2. Udio brodara Primorsko-goranske upanije i zbirni prikaz kapaciteta hrvatskih brodara 31.12.2004. .................................................................................................................. 13 Tabela 3. Broj ticanja na krunim putovanjima i br. putnika u 2006. prema luci / gradu ticanja .................................................................................................................................................. 15 Tabela 4. Ukupan putniki promet luka od osobitog znaenja za RH ..................................... 16 Tabela 5. Usporedba trokova broda u lukama Venecija, Kotor i Koper u 2006. ................... 26 Tabela 6. Turisti i noenja u RH 2010. godine ........................................................................ 29 Tabela 7. Broj putnika i brodova na krunim putovanjima u Mediteranskim lukama u 2004. i 2005. ......................................................................................................................................... 36

POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Razdioba putnikih brodova upisanih u registar pomorskih brodova RH po veliini i broju putnika ............................................................................................................... 8 Grafikon 2. Potranja za kruzing putovanjima u Svijetu-broj putnika u razdoblju od 1990. do 2006. godine ............................................................................................................................. 36

44