UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HISTORIJU

ISMAR HADI

KOLONIZACIJA JADRANA
Esej

Mentor : Prof. dr. Salmedin Mesihovi

Vii ass. Amra ai, MA

SARAJEVO, 2014.

Epidamnom ( Dra,Albanija )
Za osnivanje Epidamnoma se smatra 627.godina nakon jednog korintskog pohoda kojeg je
vodio neki ojkist koji je bio Bakhijad iz Korinta,Faliji,sin Eratoklidov.Takoer se smatra da je
do kolonizaciju vrili zajedno Korint i Korkira.Pored imena Epidamnom u historiografiji se
nalo jos jedno ime koje je povezano sa ovim gradom-Dirahijem. Apijan pokuava da pojasni
dvostruko ime grada Epidamnom-Dirahijem.Ipak,Ilirskoj tradiciji je drae prvo ime,iako
pronaeni novac uvijek poinje sa sa DYR. to se tie samog poloaja grada i njegove
geografske lokacije,Epidamnos je sazidan na stjenovitoj uzvisini to se nadvija na Jadransko
more,na jugu je ograniena irokom lagunom.1
Epidamnos se nalazi na sjeveru ulaza u Jadransko more,te za razliku od Apolonije nalazi jo
dublje.Grka tradicija tvrdi da su Eubejci u VIII st. osnavli jo neke gradove,prije dvaju
navedenih, to spominju i grki pisci,no arheologija to do sada nije dokazala.2
Osnivanje ovih apoikija ima veliki znaaj za Ilirske narode koji su bili nastanjeni u blizini,a i
mnogo udaljenije narode.Nastankom apoikije dolazi do procvata trgovine to za rezultat ima
nagli razvitak te oni postaju bitni rasadnici Grke kulture.O samom uticaju ovih apoikija na
Ilire donedavno se moglo samo nagaati zbog nedostatka informacija,no nova istraivanja
albanskih arheologa donjela su ogroman broj novih informacija to baca novo svijetlo o
razvitku meu Ilirima u tom periodu.Pored toga, ta istraivanja su pridonijela saznanju o
Ilirizaciji apoikija koja je trajala stoljeima.Pronaen je veliki broj nadgrobnih spomenika i
primjeraka novca sa imenima Ilira.Vrsni poznavalac ove materije Skender Anamali tvrdi da
su apoikije u III st. p.n.e izgubile,u etnikom pogledu,karakter helenskih kolonija.3
" Taulanti. Taulanti su ilirski narod,u ijoj zemlji je grad Epidamn.Rijeka pod imenom
Palamno tee pored grada"4
Taulanti su bili narod koja je u razliita vremena vladala veim dijelom ravnice izmeu Aousa
i Drima. Ilirski Taulanti koji su ivjeli u Apoloniji prije dolaska Grkih kolonista . Grci su ih
pozvali da osvoje Epidamn nakon to su ih Liburni odbacili.5
Epidamnos uspio da se najbre razvije u ovoj regiji,dokaz tome je postojanje riznice
Epidamna u olimpijskom Altisu pored riznice Kirene,Sibarisa,Bizantije,itd. Njegovne
institucije su nam slabo poznate no po Aristotelu one su bile oligarhijske,no kasnije je dolo
do promjene koja se vremenski ne moe tano odredit,osim da su povezane sa graanskim
ratom u godinama 437-432 .Aristotel takoer spominje i promjenu Filarha,narodnih
poglavara, u Vijee ( Bule ) . Sastav tog vijea nije poznat,no morao je biti vei od
prijanjeg.Pored toga
navode se brojne oligarske znaaljke u
konstituiranju
Epidamna.Takoer po jednoj anegdoti je poznato da se na Epidamnu osnovala stranka " svih
onih koji su bili lieni graanskih prava ". To nam daje podatak da veina stanovnitva
Epidamna nema pristup povlatenom poloaju.6

Cabanes,2002,28
Novak, 1961, 150
3
Stipevi,1989,32,33
4
Wilkes,2001,106
5
Isto,110
6
Cabanes,2002,31
2

O ovoj situaciju Tukidid je vrlo jasan.Epidamnos je doivljavao unutranje borbe,koje su

skoro unitile grad.Novi graanski rat izbija u godinama prije Peloponeskog rata.Tadanji
Demnos je otjerao ljude na vlasti,te monici koji su izbaeni iz grada se udruuju sa okolnim
Barbarima Taulantima,te organizuju pljaku na kopnu i na moru to ini veliku tetu samom
gradu.7
Godne 436.p.n.e nakon terorisanja oligarha,Epidamnos upuuje molbu Korkiri koja je ostala
bez rezultata.Nakon toga oni alju molbu Korintu koja je bila rado prihvaena.To je
predstavljalo "casus belli" izmeu Korinta i Korkire.U bitci kod Sibotskih ostrva
433.god.p.n.e Korintani pobjeuju ali bjee zbog oblinjih Atenskih brodova.Ovaj sukob
predstavlja jedan od tri povoda za Peloponeski rat.Vraanje te grupe aristokrata kasnije je
dovelo do burnog graanskog rata na ostrvu8
Podsjeanja radi,prvi odnosi izmeu kolonizatora i domordaca su bili na visokom
nivou,najvie zbog naina koloniziranja.Korint je poslao samo mukarce,koji su morali traiti
ene domorotkinje. O sukobu izmeu domorodaca i demnosa takoer izvjetava i
Diodor.Prema njemu su Taulanti pohodu sa velikom vojskom zauzeli teritoriji , khoru , i
opsjeli grad. Sve to ukazuje na brojanu silu Taulanta. Aristotel uzima Epidamnos za primjer
koritenja javnih robova za javne radove,koji su uzimani iz okolice. Stalna je kulturna i
ekonomska razmjena izmeu gradova koje su osnovali Grci
i gradova koji ih
okruuju.Trgovinom proizvodi dolaze iz Epidamnosa do unutranjosti i obratno. Sjajem svog
urbanizm,svojih monumentalnih graevina privlae panju domorodaca koji ih ele
kopirati,no ne treba sumnjati da je interakcija ila u oba smjera. Epidamnos je odigrao kljunu
ulogu u razvoju june Ilirije.Oni su bili putevi preko kojih je dolazila grka
kultura,novac,jezik i rukotvorine,te takoer oni su odlina pojava za mjeanje stanovnitva.9
"Kod Epidamnjana smjestenih na obali Jadrana, naseljenika Korkire i Korinta,
dode do pobune (stasis). Pobjednicka stranka izgnala je mnogo protivnika.
Prognanici se okupise i dobise pomoc Ilira s kojima zaplovise prema Epidamnu.
Barbarske snage bijahu znatne, one zauzese kraj (khora) i opsjedose grad.
Epidamnjani, nesposobni da se sami bore, poslase izaslanstvo u Korkiru da zatrazi
pomoc pozivajuci se na krvno srodstvo. Nisu im udovoljili. Oni tada zapocese pregovore
s Korintom da sklope savez, te ga priznase za svoju jedinu metropolu.
Istodobno zatrazise naseljenike. Korincani, iz milosrda prema Epidamnjanima, ali
i iz mrinje prema Korkiranima koji jedini od njihovih kolonija nisu metropoli slali
zrtve koje obicaji nalazu, odlucise pomoci Epidamnjanima. Poslase naseljenike i
dosta veliku trupu da uva grad. Bijesni Korkirani poslaSe pedeset trijera pod
zapovjednisvom stratega. On doplovi do Epidamna i zapovjedi da se prognani
vrate. I Korkira posla poklisare u korintski garnizon, trazeci da se prepusti sudu, a
ne ratu da rije.si problem prognanika. Korincani se na to nisu obazirali. I s jedne i
s druge strane odluci se za rat, pocnu se oruzati velike pomorske snage i uznastoja
se privuci saveznike. Eto kako i zbog cega otpocne rat koji bude nazvan
korintskim".10

Cabanes,2002,32
Struve,2000,300
9
Cabanes,2002,33
10
DIODOR XII,30,2-5
8

Veina ostataka sada lei ispod grada Draa,koji je dosta urbaniziran te je zbog Rimske
kolonizacije puno lakse nai ostatke iz Rimskog perioda nego iz Grkog. Mnoge luke koje su
krasile Epidamnos i danas predstavljaju jedne od veih luka u Albaniji.11

Apolonija (Juna Albanija )

" Onda od Epidamna do Apolonije,grkog grada,putovanje pjeke traje dva dana.Apolonia
lei pedeset stadija od mora,a rijeka Aias tee pored grada.Od Apolonije do Amantia
razdaljina je 320 stadija.12
Pored Epidamnosa jo jedna veoma bitna Grka luka bila je Apolonija koja je prema tradiciji
utemeljena 588.god.p.n.e na rtu iznad ua rijeke Aous ( Vijose ).Apolonija li blizu granice
izmeu Epira i Ilirije,pa se smatra da je utemeljena radi kontrole Ilira na tom
podruiju.Kolonizatori su bili korinani i korkirani kao u sluaju Epidamnosa.Provobitni
naziv je bio Gilaceja po njenom osnivau Korinaninu Gilaku,ali je kasnije dobila ime
Apolonija.Po svoj prilici Grka i Ilirska zajednica su stoljeima ivjele odvojeno.Zbog
pronaenih grobova koji su bili potpuno razliiti,jedni su bili sa uvezenom keramikum dok su
drugi bili sa starom tradicijom grobnih humaka i odredne inhumacije.to se tie drutvenog
ureenja u Apoloniji se odrao vrlo uski oligarhski reim koji je opisao i Aristotel,te
nemogavi utvrditi nikakvog traga demokratije.Povlateni su bili potomci prvobitnih
kolonista,dok njihovi podanici nisu bili uhvaeni ili kupljeni,ve prije prvobitno stanovnitvo
sa statusom sluga integriranih u gospodarstvo. Kao i Epidamnos,Apolonija je predstavljala
jednu od glavnih luka za trgovinu i saobraaj sa mediteranom.Apolonija je takoer bila vrlo
bitan strateki cilj za kraljeve Epira i Makedonije.Za Rimljane,Apolonija je bila centar visoke
kulture,te je mogue da je ona bila polazna taka Vie Egnacije.Za razliku od
Epidamnosa,Apolonija nije uspjela sauvati svoju luku,koja je nestala zbog promjenjenog
toka rijeke.Kovani novac Apolonije je dugo kruio po Dunavskom bazenu13
Ruevine ovog grada su danas najbolje vidjlive kod manastira Pojani u junoj Albaniji.14
Procvat Apolonije se vee za VI i V st.p.n.e te je izrazito vezan za zemljinno bogatstvo.Taj
kraj je na glasu zbog lijepih stada,te prii o Euneji koju prenosi Herodot,jedina odteta koja bi
ga nvela da im oprosti to su ga oslijepili,je da mu daju dva lijepa posjeda i vilu u
Apoloniji.Natpis iz Olimpije nam govori o sukobu sa Tronijem,koji se objkanjava eljom
Apolonjana da kontroliraju zaljev Vlore.15

Buthoe ( Budva,Crna Gora )

11

Wilkes,2001,125
Isto108
13
Isto,124,125
14
Stipevi,1989,32
15
Wilkes,2001,124
12

"Enhelejci.Enhelejci su ilirski narod,koji nastanjuju zemlju poslije Rhizona.Od Grkog grada

putovanje traje dan i no,po kopnu tri dana "16
Buthai pripada crnomorskom slivu,te predstavlja jednu od Grkih trgovakih uporita na
Jadranu. Ipak, ona nije bila osnovana od strane Grka niti je ikad bila i potpunosti
helenizirana.17
Buthoe je bila Grcima davno poznata. Ve u V stoljeu je spominje Sofokle u tragediji
Oikles.Pored toga Buthai je spominjana i u Periplusu.Stjepan Bizantiski donosi vijest da je
Buthoe dobila ime otuda,to je na volovskom zapregom Kadmo dojurio u Iliriju,on takoer
tvrdi da je nju osnovao Kadmo.Plinije Stariji je naziva "gradom rimskih graana " 18
"Tijela su im sahranjena u Iliriji,gdje je Kadmo osnovao grad Butoe.Naslijedio ga je
Ilirije,njegov sin,koji mu se rodio ve u podmaklim godinama"19
U historijskom pogledu,mit o Kadmu i Harmoniji je vezan za protjerivanje Kadmejaca iz
Beotije koji su pobjegli kod Enhelejaca koji su tada smatrali za najjaim meu Ilirima.Te e
po Strabonu tu vladati njihovi potomci.20
Arheoloka ispitivanja su potvrdila da se Buthoe nalazi na podruiju dananje Budve.Obilje
raznih predmeta kao ilirsko-grka kaciga iz V stoljea p.n.e. , jedan skifos iz tog vremena i
mnogi drugi.Pored toga naeni su i predmeti koji predstavljaju isto Grku i Helenistiku
kulturu,to ukazuje na stalnu vezu Buthoe sa drugim gradovima Mediterana,a najvie sa
Grkom.Pseudoskilaks u nekoliko navrata spominje Buthoe kao Grki grad,dok Sofokle oko
stotinu godina prija njega Buthou spominje kao izraito grad Ilirije. Buthoe nije nikada kovao
svoj novac a nije se naao ni jedan natpis koji bi mogao nagovjetavati da je bio Grki polis.
U samom gradu je postojalo jedno Grko naselje,a za Buthou se tvrdi da je to ilirsko-grki
grad.21

Dimnos (Hvar,Hrvatska )
16

Wilkes,2001,108
Stipevi,1989,34
18
Novak,1961,198
19
Grevs,1969,167
20
Cabanes,2002,35
21
Novak,1961,198
17

Pseudoskilaks ne spominje Dimnos,tako da on ne postoji kao Grki polis u godinama

njegovog ivljenja oko 350.god.p.n.e .Sam Dimnos nikada nije dostigao toliku mo da pravi
svoj novac.S obzirom da su oni prekovali novac iz IV st. a ne iz III st. dolazi se do zakljuka
da je on brzo izgubio svoju autonomiju od nekog oblinjeg grada,najvjerovatnije Pharosa.22
Domai Iliri su estoko reagovali na Sirakuko osnivanje Pharosa.Stanovnici Dimnosa su u
pomo zovnuli svoje sunarodnjake sa kopna,te su skupili vojsku od oko 10 000 vojnika,koji
su sa malim brodicama krenuli na Pharos. Pharos u pomo zove Isejce koji su se i odavzali i
poslali odred trijera koji je bez problema uspio da razbije okupljenu Ilirsku flotu.Po pisanju
Grkih historiara u toj bitci broj poginulih Ilira je bio 5 000 dok je zarobljenih bilo 2 000.23
to se tie arheolokih dokaza,naeni su novii sa natipsima Di... odnosno Dim... na
dananjem otoku Hvaru i susjednom Visu.Svi naeni novci pripadaju IV st.p.n.e. a prekovani
su,neki na isejskim Jonskim,Farskim a neki i na Heraklejski. Dakle,od svih Grkih gradova
koji su se nalazili na srednjem istonom Jadranu.Dakle,Dimnos se nalazio na nekom otoku u
srednjem Jadranu.Smatra se da je to Hvar iz vie razloga.Na putu Egejska obala-Jonsko moreUe Pada-Nesekciji,hvarska luka je najpovoljnije skolonite u sluaju oluje,mogue je da je
Issa iskoristila Hvar,ako ne za trgovinu, onda luku za saobraaj,do sada je naen samo jedan
Grki natpis,mnotvo novaca sa natpisima Di... ili Dim.. su naen na i oko Hvara a i veliki
broj novaca drugih gradova, sve su to razlozi zbog kojih se vjeruje da je Dimnos dananji
Hvar. Zbog velikog broja primjeraka naenih novia,vjeruje se da je na Dimnosu u IV i III
st.p.n.e. postojao jaki emporiji,koji je odravao trgovake veze na podruiju cijelog
Mediterana.Ime tog emporija nije poznato.24
Pored toga naeni su i ostatci neolitskog ovjeka na i oko Hvara.Jedno od veih nalazita je i
Grapeva pilja gdje je naen primjerak spiralne,obojene keramike,visoke kvalitete. Slini
primjerci nisu naeni na drugim podruijima u toj regiji,te se ovaj primjerak sa sjajnom
ornamentikom spada u najljepe primjerke neolitske kulture.Pored keramike naen je i veliki
broj orua i oruija iz kremena i raznog drugog tvrdog kamena,te ostatci pojedinih
riba,ivotinja,kostiju itd. Ovim otkriem se uspjeno rekonstruisao ivot dalmatinskog
ovjeka u periodu od 3000 i 2000 god.p.n.e.25

Epidaurum ( Cavtat,Hrvatska )

22

Novak,1961,197
Stipevi,1989,34
24
Novak,1961,196
25
Novak,2004*,28
23

Po poloaju tipina Grka luka sa akropolom.Smatra se da je bila Grka apoikija ali nema
dokaza.Za vrijeme Rima postaje najznaajni grad izmeu Neretve i Boke Kotorske.U
dananjem Cavtatu naeni su ostatci grada,tragovi pristanita,dijelovi bedema,stepenite u
stijeni,groblje,navodni amfiteatar,akvedukt.
Epidaurum se prvi put put spominje 47.god p.n.e, kada je njegova posada,vjerna Cezaru
odbijala Pompejeva legata M.Oktavija napade s mora i kopna, dok nije Oktavije morao
napustiti pritisnut dolaskom Cezarova legata Vatinija26
Vjeruje se takoer da je u vezi s grkim kolonizatorskim djelovanjem o osnivanje nekih
drugih gradova na dijelu istonog Jadrana,meu kojima je i Epidarum.Naalost o njima se
malo zna.27
Kada je grad osnovan nije poznato,jer ga pisci prije 47.god.p.n.e ne spominju.Takoer
Epidaurum nije kovao svoj novac,znai nije bio autonomni polis.Za vrijeme spomenutog
napada bio je vei grad a iz natpisa vidimo da je u njemu ivjelo i grko i ilirsko
stanovnitvo.Vjeruje se da je grad prije postojao,jer je nemogue da je grad naglo nikao
47.god.p.n.e.U Epidaurumu nije naeno nita to bi nas upuivalo da je on postojao u II
st.p.n.e. Takoer ne pronalazimo ni primjerke keramike,koji su za razliku kod Epidauruma
naeni irom tog podruija.to se tie imena,ono upuuje na porijekolo.Nije Grko,nego je
staroilirko.Rije "deuro" znai drvo ili uma,dok rije "Epi " je Ilirskog porijekla i vjerovatno
znai " Iza ". Na poliutoiu do velike i lijepe ume koja je prikrila ovaj prekrasni kraj
plodnim zemljitem,na ovom dosta lijepom poloaju podigli su davno Prailiri svoje
naselje,koje se naglo razvilo te primilo gradski oblik.U II st. ili I st.p.n.e dobiva zidine.Poslje
odbrane za vrijeme Cezara,postaje jako sredite rimskih kolonija,kako je naziva Plinije. 28

Olcinium (Ulcinj,Crna Gora )

Plinije Stariji je zabiljeio u svom dijelu "Historija Naturalis" da je jedan od oppida civium
Romanorum " Olcinium quod antea Colchinium dictum est a Colchis conditum" Osim Plinija
Starijeg, nijedan drugi pisac nam ne spominje da bi dananji Ulcinj bio osnovan od strane
Kolanaca.Takoer nisu pronaeni nikakvi natpisi koji bi tako neto mogli potvrditi ili barem
naslutiti.29

26

Novak,1961,199
Stipevi,1989,34
28
Novak,1961,199,200
29
Isto,199
27

Bibliografija
NOVAK,1961,: Grga Novak , Stari Grci na Jadranu
WILKES,2001,: John Wilkes, Iliri Split
STIPEVI,1989,: Aleksandar Stipevi, Iliri , Zagreb
NOVAK,2004*/ Grga Novak ( Marjan Tisak,2004) Prolost Dalmacije
CABANES,2002,: Piere Cabanes, Iliri, od Bardileja do Gencija ,Zagreb
STRUVE,2000,: V.V Struve & D.P. Kalistov, Stara Grka ,
GREVS,1969,: Robert Grevs, Grki mitovi ,Beograd