HKA

Rev. 18.12.2008.

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA I PROSTORNOG URE ENJA

Na temelju lanaka 195. i 201. Zakona o prostornom ure enju i gradnji, u daljnjem tekstu Zakon (Narodne novine, br. 76/07, ministar zatite okolia i prostornog ure enja donosi

PRAVILNIK O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

1. OP E ODREDBE Predmet, namjena i cilj pravilnika lanak 1. (1) Ovim pravilnikom odre uju se vrste, obvezni sadraj i na in izrade projekata, koji se koriste u Zakonom propisanim postupcima izdavanja lokacijske dozvole, rjeenja o uvjetima gradnje, rjeenja o izvedenom stanju, potvrde glavnog projekta, potvrde o izvedenom stanju, gra evinske dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje zgrade, te za gra enje objekata i nadzor nad gra enjem. (2) Propisane vrste i sadraj projekata prema ovom pravilniku ne ograni avaju i ne isklju uju izradu drugih ili opirnijih priloga i projekata, koji ne podlijeu kontroli ili odobravanju, a prema zahtjevu investitora i / ili dobroj projektantskoj praksi. (3) Cilj ovog pravilnika je pojednostavljenje procesa izrade i kontrole projekata, te procesa provjere i ovjere projekata od strane nadlenih institucija. (4) Ovaj pravilnik je namijenjen i obvezuju i za sve ovlatene i odgovorne u esnike u izradi i kontroli projekta, te za sve slubene osobe koje sudjeluju u Zakonom propisanim postupcima izdavanja suglasnosti, rjeenja, potvrda i dozvola pri izgradnji, rekonstrukciji, legalizaciji i uklanjanju zgrada. Pregled pojmova lanak 2. Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju slijede e zna enje: 1. 2. 3. Projekt je skup, tekstualnih, ra unskih i grafi kih priloga, kojim pojedina struka u okviru svojih profesionalnih ovlasti definira rjeenje zgrade ili dijela zgrade. Projektna dokumentacija je skup projekata, koji jednozna no, uskla eno i cjelovito definiraju tehni ko rjeenje zgrade ili dijela zgrade za odre enu fazu razrade projekata. Vode i projekt je projekt koji izme u ostalog slui i kao podloga za izradu svih drugih projekata zgrade. U vode i projekt uvezuju se dokumenti, koji su zajedni ki svim projektima pojedinih struka, koji zajedno ine projekt neke zgrade (lokacijska dozvola, tehni ki opis cijele gra evine). Posebni zahvati su zgrade za koje je nadleno Ministarstvo (Zakon, lanak 105., stavka 2.) Osnovni nacrti su: situacija, tlocrti, presjeci, fasade i drugi nacrti sa ovjerenom sastavnicom. Tehni ki dio projekta je skup tehni kih priloga, koji obra uju odre eni dio projekta. Tehni ki prilozi mogu biti tekstualni, ra unski i grafi ki. Tehni ki crte je crte nacrtan, kotiran i opisan po pravilima tehni ke struke i ovom Pravilniku. Tehni ke / Projektne specifikacije su skup tehni kih zahtjeva, koji se projektom propisuju i koji moraju biti potivani pri izradi izvedbenog projekta i ispunjeni tijekom gra enja. Trokovnik u smislu ovog Pravilnika se sastoji od Tehni ke / Projektne specifikacije i procjene investicije

4. 5. 6. 7. 8. 9.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA 2. PROJEKTI, OP E ODREDNICE Podjela projekata na vrste lanak 3.

Rev. 18.12.2008.

(1) Projekti se dijele obzirom na osnovnu namjenu, obzirom na struke koje ih izra uju, obzirom na predmet projektiranja i obzirom na nivo razra enosti. (2) Obzirom na osnovnu namjenu projekti se dijele one koji utvr uju postoje e stanje (snimak postoje eg stanja), one koji definiraju izgradnju novih i/ili rekonstrukciju postoje ih zgrada (projekt novogradnje i/ili rekonstrukcije), te one koji utvr uju na in uklanjanja zgrada (projekt uklanjanja zgrade). Obzirom na struke koje ih izra uju projekti za zgrade dijele se na : - arhitektonske projekte koje projektiraju ovlateni arhitekti - gra evinske projekte koje projektiraju ovlateni inenjeri gra evinarstva - elektrotehni ke projekte koje projektiraju ovlateni inenjeri elektrike - strojarske projekte koje projektiraju ovlateni inenjeri strojarstva Osim navedenih struka u izradi projekata po potrebi u estvuju i stru njaci iz drugih struka (pri izradi tehnolokih i projekata i sli nih projekata). (4) Projekti za zgrade dijele se, obzirom na predmet projektiranja, na slijede e vrste projekata: - projekte arhitekture - projekte krajobraznog ure enja - projekte konstrukcije - projekte hidro instalacija - projekte elektrotehni kih instalacija - projekte ventilacije - projekte termo instalacija - projekte instalacija plinova - projekte prometnica i niskogradnje - projekte prometnog rjeenja - projekte tehnologije - projekte toplinske zatite i utede toplinske energije (prema posebnom propisu) - projekte zatite od buke (prema posebnom propisu) - projekte (elaborat) zatite od poara (prema posebnom propisu) - projekte (elaborat) zatite na radu (prema posebnom propisu) - projekt zbrinjavanja otpada Sadraj i forma projekta lanak 4. (1) Projekti arhitekture predstavljaju podlogu za izradu svih ostalih vrsta projekata za zgrade. (2) Kona ni sadraj projekta i forma ovise o namjeni, veli ini i sloenosti zgrade te o fazi razrade projekta. Kona ni sadraj projekta definiraju u okviru svojih ovlatenja projektanti i glavni projektant na osnovu pravila struke, Zakona, pravilnika donesenih na osnovu Zakona i posebnih propisa, te na osnovu propisanih uvjeta. Namjena i sadraj projekta po fazama lanak 5. (1) Idejni projekt slui za dobivanje lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima gra enja. Sukladno svojoj namjeni (u smislu ovog pravilnika) idejni projekt, osim to prezentira koncepciju svih tehni kih, funkcionalnih i oblikovnih rjeenja, definira odnos zgrade s prostorom u kojem se zgrada gradi. Idejni projekt mora sadravati podatke koji se odnose na mjerodavna / propisana urbanisti ka pravila : (3)

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA namjena zgrade (specifikacija funkcionalnih ili tehnolokih cjelina)

Rev. 18.12.2008.

veli ina zgrade (izgra ena povrina, ukupna povrina, volumen, katnost, iskaz propisanih parametara) kapacitet zgrade (broj stambenih jedinica, smjetajni kapacitet, tehnoloki kapaciteti i sl.) poloaj zgrade u odnosu na susjedne gra evine, katastarske me e i prometnice oblikovanje zgrade oblikovanje vanjskih prostora oko zgrade (krajobrazno ure enje parcele) na in priklju enja zgrade na komunalna infrastrukturu (vodovod i kanalizacija, plin, elektroenergetska mrea, telekomunikacijska infrastruktura, promet i sl.) utjecaj zgrade na okolinu, koji proizlazi iz namjene, funkcije ili specifi nih karakteristika. lanak 6.

(1) Glavni projekt slui za dobivanje potvrde glavnog projekta, za dobivanje gra evinske dozvole ili za gra enje i nadzor gra enja zgrada ija gra evinska (bruto) povrina nije ve a od 400 m i zgrada za obavljanje isklju ivo poljoprivrednih djelatnosti ija gra evinska (bruto) povrina nije ve a od 600 m, u daljnjem tekstu male zgrade. Glavni projekt mora zadrati sve bitne karakteristike zgrade koje su utvr ene idejnim projektom i potvr ene lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima gra enja. Kako glavni projekt predstavlja razradu i razvoj idejnog projekta, u granicama koje propisuje ovaj pravilnik dozvoljena su odstupanja od idejnog projekta. (2) Glavni projekt mora sadravati tehni ka rjeenja, uvjete i pravila, koja u izvedbenom projektu trebaju biti detaljno razra ena, a u izvedbi potivana, kako bi bili zadovoljeni bitni zahtjevi za zgradu, propisani Zakonom (3) Glavni projekt mora sadravati tehni ka i druga rjeenja, kojima e biti zadovoljeni zahtjevi i prema drugim zakonima i propisima, ako su propisani za odre enu vrstu gra evine: lanak 7. (1) Izvedbeni projekt slui za gra enje i nadzor gra enja. Sukladno namjeni, teite izvedbenog projekta je na detaljima za izvo enje, koji predstavljaju razradu tehni kih rjeenja i propisanih pravila iz glavnog projekta. Kako se radi o finalnoj razradi projekta, doputena su manja odstupanja u odnosu na tehni ka rjeenja u glavnom projektu. Ovaj pravilnik propisuje okvir doputenih odstupanja. lanak 8. (1) Projekt izvedenog stanja slui za dobivanje uporabne dozvole, ako je tijekom izgradnje dolo do odstupanja u odnosu na izvedbeni projekt. (2) Projekti izvedenog stanja sadre sve izmjene u skladu s izvedenim radovima. Sve izmjene, koje mogu utjecati na bitne zahtjeve za gra evinu, potrebno je posebno elaborirati i dokazati njihovu ispravnost. lanak 9. (1) Snimka izvedenog stanja slui za dobivanje rjeenja o izvedenom stanju za male zgrade i potvrde izvedenog stanja za ostale zgrade (legalizacija). (2) Snimka izvedenog stanja sadri arhitektonske nacrte izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za gra evinu. Za male zgrade, uz arhitektonske nacrte, prilae se miljenje ovlatenog inenjera o ispunjavanju bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti i stabilnosti u vrijeme gra enja. Za ostale zgrade, uz arhitektonske nacrte, prilau se miljenja ovlatenih inenjera o ispunjavanju svih bitnih zahtjeva za gra evinu u vrijeme gra enja. Miljenja ovlatenih inenjera, po njihovoj procjeni, mogu biti potkrijepljena prora unima, rezultatima ispitivanja i drugim dokazima. lanak 10. (1) Snimka postoje eg stanja slui kao podloga za projekte rekonstrukcije i projekte uklanjanja.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA

Rev. 18.12.2008.

(2) Snimka postoje eg stanja sadri grafi ke i tekstualne podatke, kojima se utvr uju bitnih zahtjevi, koji su uvjet za rekonstrukciju. lanak 11. (1) Projekt uklanjanja zgrade slui za dobivanje dozvola za uklanjanje zgrada. Projekt definira na in i tehniku uklanjanja zgrade i odgovaraju e mjere zatite. (2) Projekt uklanjanja zgrada sadri snimku postoje eg stanja i tehni ki opis na ina uklanjanja, na ina zbrinjavanja materijala i otpada, te iskaz povrina i volumena postoje e zgrade. Po potrebi sadri stati ki ili druge prora une bitne za tehnologiju ruenja, projekt zatite susjednih zgrada ili vlasnitva, koje bi procesom uklanjanja moglo biti na bilo koji na in ugroeno ili ote eno. Forma projekata lanak 12. (1) Projekt moe biti izra en na papiru i /ili sli nom mediju, te kao elektroni ki zapis. (2) Projekt izra en na papiru i/ili sli nom mediju uvezuje se u knjige formata A4. Nakon provjera i utvr ivanja da projektna dokumentacija zadovoljava sve propisane uvjete, ista se uvezuje na na in koji spre ava naknadne izmjene. Projekt izra en na elektronskom mediju, mora biti tako er zati en od naknadnih izmjena. Na in postupka bit e posebno propisan. (3) Projekt pojedine struke, ovisno o koli ini priloga, moe biti uvezan u jednoj ili u vie knjiga. (4) Projekti razli itih struka, ako to koli ina priloga omogu ava, mogu biti uvezani u jednoj knjizi. Osnovna struktura projekta lanak 13. Svaki se projekt sastoji iz op eg i tehni kog dijela. Op i dio projekta sadri podatke o investitoru, zgradi, projektnom uredu koji je izradio projekt, vrsti i fazi projekta i projektantu. Tehni ki dio projekta sadri tekstualne, ra unske i grafi ke priloge, koji prikazuju tehni ka rjeenja zgrade. 3. OP I DIO PROJEKTA lanak 14. Op i dio projekta predstavljaju op i prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rjeenjima na temelju kojih se projekt izra uje. Op i dio projekta predstavljaju i sadraji i popisi, koji dokumentaciju ine preglednom. Sadraj op eg dijela projekta lanak 15. (1) Sadraj op eg dijela projekta dijeli se na priloge koji su obvezni u svim projektima, priloge koji su obvezni samo u nekim vrstama projekata ili samo u nekim fazama projekta, (2) Prilozi obavezni u svim projektima su : naslovna stranica sadraj pojedinog projekta popis sastavnih dijelova projektne dokumentacije (kad dokumentacija sadri vie vrsta projekata) lokacijska dozvola samo u vode em projekt / mapi uvjeti na temelju kojih je pojedini projekt izra en izjava projektanta o uskla enosti projekta

(3) Prilozi obavezni samo u odre enim / nekim projektima su:

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA miljenje projektanta o uskla enosti projekta preslika izvoda iz katastarskog plana ugovor o poslovnoj suradnji

Rev. 18.12.2008.

(4) U op em dijelu projektne dokumentacije projektanti mogu, pored propisanih obaveznih priloga, priloiti i druge priloge, koji doprinose preglednosti i lakem snalaenju u projektnoj dokumentaciji. (5) Prilozi se ulau u projekt redoslijedom kojim su obra uju u ovom pravilniku. Naslovna stranica (naslovnica) lanak 16. (1) Naslovna stranica mora sadravati: naziv i adresu projektnog ureda u kojem je projekt izra en (podaci za komuniciranje) naziv i adresu investitora naziv zgrade (po potrebi sa naznakom zahvata - rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja) mjesto izgradnje (adresa ili broj k. . ako adresa ne postoji) vrstu projekta (projekt arhitekture, konstrukcije i sl.), po potrebi sa naznakom rednog broja knjige, ukoliko projekt sadri vie knjiga. fazu projekta (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenih stanja, snimak postoje eg stanja, projekt uklanjanja zgrade) zajedni ku oznaku projekta, obvezna je u slu aju kada se projektna dokumentacija odnosi na vie zgrada istog kompleksa / sloene gra evine (oznaku odre uje glavni projektant i ista je za sve projekte u sklopu jedne projektne dokumentacije). broj projekta pojedine struke (tehni ki dnevnik) ime autora projekta, ako je bitna zatita autorskog prava. ime, potpis i pe at glavnog projektanta (potpis u originalu) ime potpis i pe at projektanta (potpis u originalu) ime potpis i pe at odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izra en projekt (u originalu) mjesto i datum izrade projekta

(2) Ako se u jednu knjigu uvezuje vie ili sve vrste projekata, svaka vrsta projekta mora imati svoju naslovnu stranicu prema stavku 1. Zajedni ka naslovna stranica mora sadravati: naziv i adresa projektnog ureda nositelja projekta naziv i adresa investitora naziv zgrade (po potrebi sa naznakom zahvata - rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja) mjesto izgradnje (adresa ili broj k. . ako adresa ne postoji) fazu projekta (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenih stanja, snimak postoje eg stanja, projekt uklanjanja zgrade) zajedni ku oznaku projekta, obvezna je u slu aju kada se projektna dokumentacija odnosi na vie zgrada istog kompleksa / sloene gra evine (oznaku odre uje glavni projektant i ista je za sve projekte u sklopu jedne projektne dokumentacije). popis vrsta projekata uvezanih u knjigu s nazivom projektnog ureda koji je projekt izradio i imenom projektanta. ime, potpis i pe at glavnog projektanta (potpis u originalu) ime potpis i pe at odgovorne osobe u projektnom uredu - nositelju projekta (u originalu) mjesto i datum izrade projekta

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA Sadraj projektne dokumentacije lanak 17.

Rev. 18.12.2008.

Sadraj projektne dokumentacije mora imati podatke o investitoru i zgradi, zajedni ku oznaku projekta (ako postoji) te popis svih projekata i elaborata koji ine (idejnu, glavnu, izvedbenu i sl.) projektnu dokumentaciju s navedenim projektnim uredom koji je projekt izradio i broj projekta. Sadraj projektne dokumentacije ulae se iza naslovne stranice, Sadraj projekta lanak 18. Sadraj projekta je popis svih dijelova i priloga projekta pojedine vrste / struke. Sadraj projekta ulae se u svaki dio (knjigu) projekta iza sadraja projektne dokumentacije. (tabele u prilogu) Prilozi obavezni samo u pojedinim projektima lanak 19. (1) Izjava projektanta da je idejni projekt uskla en s dokumentom prostornog ure enja prilae se u idejni projekt za lokacijsku dozvolu.. (2) Miljenje o uskla enosti glavnog projekta s idejnim projektom ili izvedbenog projekta s glavnim projektom, kad glavni projekt ne izra uje projektant idejnog projekta, odnosno kad izvedbeni projekt ne izra uje projektant glavnog projekta (3) Ugovor o poslovnoj suradnji, kad ovlateni projektant nije uposlenik projektnog ureda, koji je projekt izradio, (4) Kopija teksta kona ne lokacijske dozvole prilae se samo u vode em projektu.

4. TEHNI KI DIO PROJEKTA Sadraj tehni kog dijela projekta lanak 20. (1) Tehni ki dio projekta sastoji se od tekstualnih dijelova, prora una i iskaza te nacrta. (2) Tekstualni dijelovi su tehni ki opis i tehni ke specifikacije. Tehni ki opis sadri podatke relevantne za tehni ko rjeenje pojedine faze projektiranja. To se odnosi na: opis lokacije i postoje eg stanja, programske postavke i obrazloenje projektnog rjeenja Tehni ke specifikacije propisuju: materijale, gra evinske proizvode i elemente te sklopove i opremu na in obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete. vijek uporabe zgrade i uvjete za njezino odravanje, u skladu s uputama koje e dati Ministarstvo.

(3) Prora uni i iskazi, ovisno o vrsti projekta, sadre odgovaraju e podatke, kojima se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta. (4) Nacrti se izra uju po pravilima tehni kog crtanja i ovisno o fazi projekta prikazuju odgovaraju u razinu grafi kih podataka. Tekstualni dijelovi lanak 21. (1) Popis tekstualnih i ra unskih priloga za svaku fazu i vrstu projekta iskazan je u tablici (2) Svaka stranica tekstualnog priloga ili prora una mora sadravati: oznaku investitora (moe skra eno), naziv i mjesto zgrade, naziv projektanta (skra eni), fazu projekta, naziv priloga i broj stranice. Stranice svakog
PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA

Rev. 18.12.2008.

priloga se numeriraju posebno (stranice od 1 do n). Osim navedenoga, svaka stranica moe sadravati i broj projekta ili drugu oznaku za jednostavno prepoznavanje. (3) Ovi tekstualni dijelovi grupiraju se u logi ke cjeline, koje imaju zajedni ku naslovnu stranicu. Naslovna stranica tekstualnog dijela ima iste podatke kao sastavnica u nacrtu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga igom ovjerava i potpisuje projektant. Potpis i ig ne moraju biti u originalu. Nacrti lanak 22. (1) Svaki nacrt mora sadravati sastavnicu sa sljede im podacima: Oznaka / naziv (logotip) pravne osobe ili projektanta, koji je nacrt izradio. Uz tu oznaku mogu se nalaziti i oznake drugih pravnih osoba ili projektanata, koji su na bitan na in sudjelovali ili utjecali na izradu ili sadraj nacrta. Ime i prezime glavnog projektanta Ime i prezime ovlatenog projektanta, potpis i ig. Potpis i ig ne moraju biti u originalu. Prema procjeni i odluci projektanta, imena suradnika i njihovu funkciju u izradi nacrta. Naziv / podatke o investitoru Naziv zgrade i lokaciju / adresu zgrade (bliu oznaku poloaja) Faza projekta Naziv / sadraj nacrta Broj projekta, zajedni ku oznaku projekta Mjerilo ili mjerila (ukoliko je nacrt izra en u vie mjerila) Datum izrade projekta (d,m,g ili samo m,g) (OPCIJA) Broj i datum revizije, u slu aju opcije da se projekt uvezuje jemstvenikom neposredno prije izdavanja dozvole i ovjere projekta.

(2) Veli ina i poloaj sastavnice moraju biti takvi, da je sastavnica vidljiva nakon slaganja nacrta na A4 format. Preporu ljivo je da sastavnice svih struka iste projektne dokumentacije budu jednoobrazne. (3) Prema odluci projektanta, nacrti mogu imati i druge oznake, koje doprinose lakem snalaenju i razumijevanju nacrta. (Naglaen / izdvojen naziv nacrta i mjerilo, shemu povezivanja nacrta i sl.) (4) Nacrti koji su izra eni na podlozi koju je izradio drugi projektant (geodetska podloga za rad arhitekta, arhitektonska podloga za rad drugih struka i sl.) moraju na primjerenom mjestu imati odgovaraju u oznaku s podacima o projektantu podloge, iz koje je vidljivo tko je i kada podlogu izradio.

5. PROJEKTI ARHITEKTURE Arhitektonski snimak postoje eg stanja lanak 23. (1) Obvezni tehni ki dijelovi u arhitektonskom snimku postoje eg stanja obuhva aju: opis lokacije, opis zgrade ili njezinog dijela te iskaz povrina i volumena. opis lokacije obuhva a: adresu lokacije, katastarske oznake estica i povrinu parcele, opis granice parcele, opis konfiguracije terena, tla i vegetacija, druga prirodna obiljeja, lokaciju i gabarite zgrade / zgrada na parceli, okolnu izgradnju, pjea ke i kolne pristupe, promet u mirovanju, stanje javne infrastrukture. opis objekta obuhva a: namjenu objekta, osnovne pokazatelje o kapacitetima, funkcionalnu organizaciju i oblikovanje, tlocrtne gabarite i katnost, generalnu dispoziciju sadraja, opis nosive konstrukcije, opis podova, zidova, stropova, otvora, krovova, kratki opis instalacija i povezivanja na komunalnu infrastrukturu. 7

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA -

Rev. 18.12.2008. iskaz povrina i volumena obuhva a: povrinu parcele, izgra enu povrinu parcele te iskaz bruto povrina i bruto volumena zgrade po vae oj normi HRN ISO 9836. Pokazatelji o zgradi trebaju biti iskazani u skladu namjeravanim zahvatom. Pored obaveznih dijelova, arhitektonski snimak moe imati i druge priloge, kao to su karakteristi ni detalji, foto dokumentacija i sl.

(2) Nacrti u sklopu arhitektonske snimke su: geodetska podloga i osnovni nacrti u mjerilu primjerenom veli ini zgrade ili zahvata (mjerila 1:100 i 1:50). Nacrti moraju biti kotirani. Na situaciji moraju biti kotirani gabariti zgrade, udaljenost zgrade od svih me a ili drugih gra evina i glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa / ulaza i poda prizemlja). Na tlocrtima moraju biti kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi, otvori u nosivim zidovima, stupovi, konstruktivni rasponi) i veli ine svih prostorija. Presjeci moraju sadravati glavne visinske podatke (visinske kote terena i svih etaa, me ukatnih konstrukcija, vijenaca, sljemena, nadozida i sl,) Prema prirodi namjeravanog zahvata, zahva eni dio zgrade treba detaljno kotirati. Nacrti zgrada, koji su zati eni kao kulturni spomenici, izra uju se u skladu sa pravilima konzervatorske struke ovisno o stupnju zatite. Idejni arhitektonski projekt lanak 24. (1) Obvezni tehni ki dijelovi u idejnom projektu arhitekture su: tehni ki opis, prora uni i iskazi te nacrti. (2) Tehni ki opis sadri: opis postoje eg stanja podrazumijeva opis lokacije te opis gra evina na lokaciji, ako takove postoje i ako su predvi ene za uklanjanje ili rekonstrukciju. Za opis lokacije i opis postoje ih zgrada, ija je rekonstrukcija predmet idejnog projekta vrijede odrednice iz lanka 23. stavka 1. ovog Pravilnika. programske postavke prikazuju namjeravani zahvat na nivou konceptualnih postavki ili na nivou projektnog programa. obrazloenje lokacije podrazumijeva obrazloenje poloaja zgrade na parceli, rjeenje prometa (kolni i pjea ki prilazi i parkiralita), rjeenje pristupa nosti, rjeenje ure enja vanjskih prostora. obrazloenje funkcionalnog rjeenja, podrazumijeva opis namjene, osnovne dispozicije sadraja, kapaciteta, opis tehnolokog rjeenja (po potrebi). obrazloenje oblikovanja obrazloenje konstrukcije opis materijala i obrada na nivou koncepta i oblikovanja obrazloenje koncepcije prirodnog osvjetljenja i provjetravanja obrazloenje koncepcije zatite od sunca, toplinske zatite i zatite od buke i vibracija obrazloenje koncepcije zatite od poara obrazloenje koncepcije zatite na radu, ako zgrada sadrava radne prostore po vae em pravilniku opis opreme, ako je oprema predstavlja bitan element funkcije zgrade popis predvi enih instalacija s osnovnim karakteristikama iskaz posebnih zakona, pravilnika i normi, samo za zgrade sa specifi nom funkcijom koju tretiraju posebni zakoni i pravilnici (objekti odgoja i obrazovanja, zdravstveni objekti, turisti ki, ugostiteljski i druge zgrade iji su elementi odre eni odgovaraju om regulativom).

(3) Prora uni u idejnom projektu izra uju se po potrebi, ovisno o specifi nostima zahvata. (4) Iskazi sadre: iskaz povrina i volumena obuhva a: povrinu parcele, izgra enu povrinu parcele, iskaz neto i bruto povrina i bruto volumena zgrade po vae oj normi HRN ISO 9836. Neto povrine iskazuju se po potrebi, ako su bitne za funkciju ili zadovoljavanje nekog propisa. iskaz urbanisti kih pokazatelja, podrazumijeva prikaz odnosa provedbenih odredbi odgovaraju eg urbanisti kog plana i postignutih veli ina u projektu (namjena zone, veli ina parcele, izgra enost i 8

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA

Rev. 18.12.2008. iskoritenost parcele, udaljenosti od prometnica, udaljenost od me a parcele, visina i katnost zgrade, broj parkiralinih mjesta, iskaz vanjskih povrina).

(5) Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju karakteristike zgrade koje su bitne za provjeru uskla enosti s prostorno planskom dokumentacijom, koje su bitne za sagledavanje namjene i funkcije, te koje prikazuju osnovna na ela konstrukcije i oblikovanja. (6) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i itljivost podataka bitnih u idejnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte idejnog projekta je mjerilo 1:200. Male zgrade mogu se prikazivati u mjerilu 1:100 i 1:50, a izuzetno velike zgrade, male gusto e tlocrta, u mjerilu 1:500. Nacrti se u idejnom projektu kotiraju samo u elementima koji se odnose na urbanisti ke zahtjeve i uvjete (glavni tlocrtni gabariti, udaljenosti od me a i visine). (7) Nacrti su: situacija se radi na posebnoj geodetskoj podlozi, a prikazuje poloaj zgrade na parceli i gabarite zgrade. Na istoj ili drugoj situaciji, prikazuju se i pjea ke i kolne povrine, parkiralita, elementi ure enja terena i zelene povrine. Na nivou situacije kotama se definiraju gabaritne dimenzije zgrade, poloaj zgrade na parceli, te kriti ne udaljenosti zgrade od prometnice i granica parcele. Osim horizontalnih kota, situacija mora sadravati i visinske podatke. Visinski podaci su: katnost / etanost i karakteristi ne visinske kote ure enog terena. Visinske kote na situaciji su apsolutne, odnosno u sustavu geodetske podloge. Relativna kota +/- 0.00 mora biti definirana apsolutnom kotom. tlocrti svih razli itih etaa sa ucrtanom osnovnom opremom i naznakama namjene prostora. Kod zgrada s naglaenom ili zahtjevnom tehnologijom, potrebno je ucrtati gabarite i poloaj bitne opreme ili postrojenja. karakteristi ni presjek ili presjeci koji omogu avaju potpuno visinsko sagledavanje zgrade. U presjeku se definiraju visinske kote podova svih etaa i visine svih ostalih elemenata bitnih za sagledavanje visinskih karakteristika zgrade u prostoru fasade s prikazom odnosa prema ure enom terenu i neposrednom okoliu. U slu aju rekonstrukcija ili interpolacija, obavezno se prikazuju fasade nezahva enog dijela zgrade i/ili susjednih zgrada.

(8) Pored navedenih, obveznih priloga, projektant moe priloiti i druge priloge, koji doprinose lakem razumijevanju projekta i preciznijem prikazu projektnih rjeenja. To mogu biti detaljniji prikazi funkcionalnih jedinica (stanova, hotelskih soba, u ionica i sl.), klju ni detalji konstrukcije i obrade, trodimenzionalni prikazi i sl.) Glavni arhitektonski projekt lanak 25. (1) Obvezni tehni ki dijelovi u glavnom projektu arhitekture su: tehni ki opis s prikazima posebnih tehni kih rjeenja, prora uni i iskazi, tehni ke specifikacije i nacrti. (2) Tehni ki opis sadri: kratki opis lokacije zgrade i poloajnog rjeenja, koji predstavlja saetak odgovaraju ih opisa iz idejnog projekta i navodi eventualne izmjene u odnosu na idejni projekti. opis postoje eg stanja (u slu aju kada se radi o rekonstrukciji). obrazloenje funkcionalnog rjeenja, podrazumijeva doradu istog obrazloenja iz idejnog projekta. pregled rjeenja bitnih zahtjeva za zgradu predstavlja kratki osvrt na elemente projekta, kojima se osigurava ispunjenje bitnih zahtjeva za zgradu. To je na in na koji je osigurava: mehani ka otpornost i stabilnost zgrade, zatita od poara, odravanje higijene, zdravlja i zatite okolia (izbjegavanje opasnih zra enja, plinova i tvari, mjere koje pruaju sigurnost u koritenju, na in zatite od buke, na in utede energije i toplinska zatita) opis materijala i obrada, kojim se detaljno definiraju svi materijali i obrade u odnosu na mjesto primjene ili ugradnje. opis ugra ene opreme, kojim se detaljno definiraju tehni ke karakteristike i uvjeti s naglaskom na na in zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgradu. To se odnosi na dizala, eskalatore, procesnu opremu i sl.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA popis predvi enih instalacija

Rev. 18.12.2008.

iskaz posebnih zakona, pravilnika i normi, samo za zgrade sa specifi nom funkcijom koju tretiraju posebni zakoni i pravilnici (objekti odgoja i obrazovanja, zdravstveni objekti, turisti ki, ugostiteljski i druge zgrade iji su elementi odre eni odgovaraju om regulativom). prikaz mjera zatite od poara, izra uje se u slu aju kada nije propisana izrada posebnog elaborata zatite od poara. Prikaz obuhva a kratki opis namjene objekta u odnosu na poarni rizik i opis mjera za zatitu od poara. prikaz rjeenja za osiguranje pristupa nosti, u skladu sa lankom 56. "Pravilnika o osiguranju pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti " (NN br. 151/05). Isti pravilnik odre uje za koje zgrade je neophodno provesti propisane mjere. iskaz povrina i volumena obuhva a: povrinu parcele, izgra enu povrinu parcele, iskaz neto povrina, te iskaz bruto povrina i bruto volumena zgrade po vae oj normi HRN ISO 9836. Pokazatelji o zgradi moraju biti iskazani u skladu s funkcijom zgrade (prema funkcionalnim grupama), u skladu sa prostornom logikom zgrade, logikom vlasni kih odnosa ili sl. Iskazi volumena i povrina mogu odstupati u odnosu na idejni projekt +/- 5%, ali ne smiju prelaziti doputene urbanisti ke parametre.

(3) Tehni ke specifikacije Tehni kim specifikacijama se na detaljan na in opisuju sve zahtijevane karakteristike materijala, obrada, na ina ugradnje, izvedbe te kontrole i dokazivanja kvalitete, kojima se osigurava: zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gra evinu, projektirana razina kvalitete mogu nost nadzora kvalitete za vrijeme i nakon zavretka gradnje. Opis materijala, gra evinskih elemenata, sklopova i opreme i sadri propisane tehni ke karakteristike, zahtijevane dimenzije ili druge mjerna svojstva te propise ili norme kojima moraju odgovarati. Ukoliko se ne definira norma ili propis, potrebno je na drugi na in detaljno odrediti kvalitetu. Opis na ina obrade, tehnologije izvedbe i ugradnje sadri tehni ke zahtjeve, kojima finalni proizvod mora odgovarati. Projektant moe umjesto opisa tehni kih zahtjeva navesti odgovaraju u vae u normu. Uvjeti za kontrolu i dokazivanje kvalitete mogu se propisati opisno ili pozivanjem na odgovaraju u vae u normu.

(4) Tehni ke specifikacije izra uju se prema vrstama ili grupama radova i sadre:

(5) Tehni ke specifikacije su osnova i obvezni sastavni dio trokovnika i izvedbenog projekta. (6) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju funkcionalna i tehni ka rjeenja zgrade, a moraju sadravati sve elemente koji su bitni za provjeru uskla enosti s lokacijskom dozvolom i koji su bitni za provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra evinu. (7) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i itljivost podataka bitnih u glavnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100. Manje zgrade mogu se raditi u mjerilu 1:50, a velike zgrade male gusto e tlocrta u mjerilu 1:200. (8) Obvezni nacrti glavnog projekta: situacija se radi na posebnoj geodetskoj podlozi, prikazuje iste elemente kao situacija u idejnom projektu. Na situaciji moraju biti kotirani gabariti zgrade, udaljenost zgrade od svih me a ili drugih gra evina i glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa / ulaza i poda prizemlja. Posebno se moraju kotirati elementi bitni za zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gra evinu, posebnih propisa i uvjeta te za iskol enje zgrade. Mjerilo situacije je 1: 200, izuzetno 1: 250 ili 1:500. U slu aju rekonstrukcija, u situaciji moraju biti prikazani postoje i i novi dijelovi zgrade. tlocrt temelja mora prikazati sustav temeljenja s bitnim dimenzijama (tlocrtno i visinski). Ukoliko se radi o interpolaciji, tlocrt temelja mora sadravati detalje spoja s postoje im konstrukcijama i eventualna osiguranja. U slu aju rekonstrukcija, u tlocrtima moraju biti prikazani postoje i i eventualni novi dijelovi temelja. tlocrti svih razli itih etaa sa ucrtanom fiksnom opremom (uklju ena potkrovlja i krovne konstrukcije). 10

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA

Rev. 18.12.2008. U tlocrtima moraju biti jasno vidljivi i kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi, otvori u nosivim zidovima, stupovi, konstruktivni rasponi), veli ine i povrine svih prostorija. Svi elementi, koji su propisani nekim propisom, moraju na nacrtima biti kotirani ili opisani na neki drugi na in (dimenzije propisanih otvora, stubita, evakuacijskih hodnika, udaljenosti otvora od poarnih pregrada i sl.). Na tlocrtima moraju biti imenovane sve prostorije s ozna enom povrinom i elementima koji su propisani drugim propisom (vrsta poda, visina i sl.) U slu aju rekonstrukcija, u tlocrtima moraju biti prikazani postoje i i novi dijelovi tlocrta.

tlocrt krova sa ucrtanim krovnim plohama i/ ili slivnim povrinama te poloajem svih elemenata koji se na krovu nalaze (dimnjaci, ventilacije, instalacijaka oprema). presjeci u svim ravninama koje omogu avaju potpuno visinsko sagledavanje zgrade. Posebno mora biti nazna ena konstrukcija i sastav horizontalnih gra evinskih elemenata, radi dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva za gra evinu. Presjeci se kotiraju s glavnim visinskim kotama vezanim na relativnu kotu 0,00 i relativnim kotama svih gra evinskih elemenata (parapeti, ograde, nadvoji i sl.). U presjecima se obvezno opisuju sastavi presje enih konstrukcija, a posebno onih koji su bitni za zadovoljavanje bitnih svojstava gra evine. U slu aju rekonstrukcija, presjek mora prikazivati postoje e i nove konstrukcije. fasade, koje moraju prikazivati poglede svih vanjskih dijelova zgrade sa naznakom razli itih obrada. Fasade trebaju biti prikazane u odnosu prema ure enom terenu i neposrednom okoliu. U slu aju rekonstrukcija ili interpolacija, obavezno se prikazuju fasade nezahva enog dijela zgrade i/ili susjednih zgrada. ure enje terena (ukoliko nije predmet posebne dokumentacije) radi se na geodetskoj podlozi, a prikazuje visinske karakteristike terena, namjenu i obradu povrina, ograde, ogradne i druge zidove te druge elemente projektirane u cilju ure enja terena. Osnovno mjerilo nacrta, ovisno o povrini zahvata je 1:100 i 1:200.

(9) Pored navedenih, obaveznih priloga, projektant moe priloiti i druge priloge koji doprinose lakem razumijevanju projekta i preciznijem odre enju projektnih rjeenja (10) Rjeenja iz glavnog projekta mogu u razumnim okvirima odstupati od rjeenja u idejnom projektu. To se odnosni na odstupanje u tlocrtnom rjeenju u pogledu veli ina i namjene prostorija, na na in rjeenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada te u pogledu gabarita objekta. Odstupanje gabarita je dozvoljeno do 5% po horizontali i vertikali, uz uvjet da se ni u jednom segmentu ne prekora e urbanisti ke odredbe / granice. Izvedbeni arhitektonski projekt lanak 26. (1) Obvezni tehni ki dijelovi u izvedbenom projektu arhitekture su: nacrti, tehni ke specifikacije i iskazi koli ina. (2) Nacrti i tehni ke specifikacije moraju biti izra ene na na in i u opsegu, koji osigurava izvedbu zgrade do njezine pune funkcionalnosti, uz zadovoljavanje svih bitnih zahtjeva za gra evinu, predvi enih ili propisanih glavnim projektom. (3) Nacrti izvedbenog projekta se sastoje od tlocrta, presjeka, detalja i shema. Tlocrti temelja s preciznom geometrijom (horizontalnom i vertikalnom), definiranim probojima na trasama instalacija te pozicijom i drugim podacima bitnim za gra evinsku izvedbu instalacionih ahtova. Tlocrti svih etaa sadre sve elemente i sklopove, koji moraju biti sveobuhvatno i precizno kotirani. To se odnosi na nosive i pregradne zidove, otvore i prolaze te prostorije. Osim geometrijskih podataka, tlocrti moraju sadravati i sve informacije potrebne za izvo enje. To se odnosi na ozna avanje pozicija pojedinih obrada, oznake shema zanatskih radova, oznake koje upu uju na razra ene detalje i podatke o gra evinskim elementima vezanim na instalacije. Svi tlocrtni elementi mogu se prikazati na jednom nacrtu, a mogu se prikazati i na vie nacrta, prema vrsti radova ili tehnologiji izvo enja. Presjeci trebaju osigurati sve potrebne visinske podatke i karakteristike, potrebne za preciznu izvedbu. Presjeci mogu biti cjeloviti ili parcijalni, tako da su obuhva ene sve razli ite situacije. Presjeci moraju sadravati i oznake koje upu uju na razra ene detalje. U presjecima se kotiraju svi bitni visinski odnosi. Fasade se prikazuju sa svim dimenzijama, detaljima i oznakama potrebnim za izvo enje. Sloene fasade moraju se crtati u razvijenom ili rektificiranom obliku. 11

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA -

Rev. 18.12.2008. Detalji se crtaju u primjerenom mjerilu, a prikazuju se svi relevantni podaci za izradu i ugradnju elemenata. Prikazom detalja mora se osigurati precizna izvedba i postizanje bitnih zahtjeva za gra evinu. Sheme prikazuju na grafi ki jednostavan na in geometrijske i funkcionalne podatke gra evinskih elemenata, zanatskih radova i sklopova, redoslijed montae i poloaj elemenata.

(3) Tehni ke specifikacije Tehni ke specifikacije u izvedbenom projektu predstavljaju dora ene tehni ke specifikacije iz glavnog projekta, dopunjene iskazima koli ina. Izmjene i dopune u tehni kim specifikacijama moraju predstavljati ista ili bolja tehni ka rjeenja u odnosu na glavni projekt u pogledu bitnih zahtjeva za gra evinu. (4) Iskazi koli ina Iskazi mogu biti sastavni dio tehni kih specifikacija ili detaljnih nacrta. (5) Osim obveznih priloga, projektant moe izraditi i druge priloge koji doprinose lakem razumijevanju projekta i preciznijoj izvedbi. (6) Rjeenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od rjeenja iz glavnog projekta. Odstupanje je mogu e u pogledu tlocrtnog rjeenja, na ina rjeenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada, uz uvjet da se ne naruavaju osnovnu funkciju i bitna svojstva zgrade iz glavnog projekta. Projekt izvedenog stanja lanak 27. (1) Projekt izvedenog stanja izra uje se u slu aju izmjena u arhitektonskim rjeenjima, radi dokazivanja zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgradu. (2) Projekt izvedenog stanja je izvedbeni projekt dopunjen i uskla en prema stvarno izvedenim radovima. (2) Projekt izvedenog stanja ovjerava izvoditelj radova i projektant. (3) Projekt izvedenog stanja identi an je po generalnom sadraju i formi izvedbenom projektu iz lanka 26.

6. GRA EVINSKI PROJEKTI KONSTRUKCIJE Snimka postoje e konstrukcije lanak 28. (1) Snimka postoje eg stanja konstrukcije izra uje se na arhitektonskoj podlozi postoje eg stanja. Dora uje i dopunjuje se podacima bitnim za konstrukciju te sadri nosive elemente konstrukcije, konstruktivni sistem zgrade, podatke o materijalima od kojih je konstrukcija izvedena i podatke o nenosivim elementima. (2) Osim nacrta, snimka postoje eg stanja konstrukcije sadri tehni ki opis i analizu, te po potrebi ra unsku provjeru mehani ke otpornosti i stabilnosti. Na temelju karakteristika konstrukcije, utvr uju se postoje a grani na stanja nosivosti, grani na stanja upotrebljivosti te procjena trajnosti konstrukcije. Analiza sadri provjeru postoje eg stanja konstrukcije u odnosu na kriterije minimalnih svojstava i namjeravani zahvat. (3) U slu aju, kada se snimka postoje e konstrukcije izra uje za potrebe rekonstrukcije, snimka postoje e konstrukcije treba sadravati i uvjete za vrenje zahvata rekonstrukcije s uputama o mogu em na inu rjeavanja nove konstrukcije. Idejni projekt konstrukcije lanak 29. (1) Idejni projekt konstrukcije je obvezan u slu ajevima, kada konstrukcija predstavlja bitnu karakteristiku zgrade i za velike ili sloene zgrade, kod kojih se postavlja poseban zahtjev na konstruktivno rjeenje. Idejni projekt sadri tekstualni dio, prora une i nacrte.
PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

12

HKA

Rev. 18.12.2008.

(2) Idejni projekt sadri pojednostavljeni prora unski dokaz i uvjete, temeljem kojih se uz odabir odre enih materijala (gra evnih proizvoda), geometrijskih oblika i odabir konstrukcije, kroz daljnju razradu projekta mogu ostvariti bitni zahtjevi za gra evinu u pogledu mehani ke otpornosti i stabilnosti. (3) Tekstualni dio idejnog projekta sadri opis konstrukcije i materijala, te uvjete za daljnju razradu projekta. (4) Nacrti u idejnom projektu mogu prikazivati sheme konstrukcije i karakteristi nu geometriju gra evinskih elemenata. (4) Za male zgrade, u fazi idejnog projekta, u tehni kom opisu u sklopu arhitektonskog projekta i u posebnom prilogu u sklopu arhitektonskog projekta, potrebno je dati osnovne karakteristike rjeenja konstrukcije. To podrazumijeva opis koncepcije konstrukcije, opis predvi enog konstruktivnog sustava, karakteristi nih elemenata i na ela dimenzioniranja. Glavni projekt konstrukcije lanak 30. (1) U glavnom projektu konstrukcije zgrada daju se dokazi za nosivost, uporabljivost i trajnost konstrukcije i postavljaju se uvjeti za izvedbu, kako bi se osigurale pretpostavke projekta za krajnju namjenu zgrade. (2) Obvezni tehni ki dijelovi u glavnom projektu jesu: tehni ki opis s prikazima tehni kih rjeenja, ra unske analize (prora uni), uklju uju i prora un otpornosti konstrukcije na djelovanja realnog poara, specifikacija materijala, specifikacije za osiguranje i kontrolu kvalitete, te nacrti (planovi pozicija). (3) Tehni ki opis sadri opis konstrukcije, opis materijala i izvedbe. U tehni kom opisu definiraju se bitni zahtjevi koje gra evina mora zadovoljiti. Sadri na ine zatite drvenih i metalnih dijelova. (4) Ra unske analize, stati ke i dinami ke (ako je potrebno) konstrukcije uklju uju: definiranje i odabir geometrije, definiranje i odabir materijala, definiranje i odabir djelovanja, definiranje i odabir modela, definiranje i odabir metoda prora una, prora un reznih sila, dimenzioniranje za grani na stanje nosivosti, kontrolu pomaka i relativnih deformacija za grani no stanje nosivosti i grani no stanje uporabljivosti, kontrolu stabilnosti i definiranje razreda nadzora pri izvo enju. U okviru ovog dijela navode se norme prema kojima se pojedine karakteristike odabiru (eurokodovi i sl,). (5) Prora unski dio dijeli se na stati ki prora un, potresnu analizu, prora un otpornosti konstrukcije na djelovanje realnog poara, prora un temeljne konstrukcije. (6) Stati ki prora un sadri prora un konstrukcije, analizu nosivosti i duktilnosti stupova/zidova, kontrolu deformabilnosti elemenata, posebno plo a, kontrolu plo a na proboj, kontrolu progiba stropnih plo a i greda, dimenzioniranje podrumskih zidova na pritisak tla i dimenzioniranja elemenata konstrukcije u odnosu na prora unske veli ine, prora un priklju aka eli nih i drvenih elemenata. (7) Za drvene konstrukcije dimenzioniranje i oblikovanje spojeva sa prora unom spajala sa skicama detalja u mjerilu 1:10 do 1:50. (8) Potresni prora un uklju uje definiranje potresnog djelovanja, dinami ke karakteristike sustava (vlastite osnovne frekvencije konstrukcije), horizontalne pomake, analize elemenata konstrukcije na razne kombinacije djelovanja, dimenzioniranje za razne kombinacije djelovanja. (9) Prora un otpornosti konstrukcije na djelovanje realnog poara uklju uje definiranje realnog poarnog optere enja u objektu ili poarnom sektoru, prora un visokih temperatura u zatvorenom prostoru i nosivoj konstrukciji, te prora un otpornosti nosive konstrukcije za zahtijevanu otpornost konstrukcije na djelovanje realnog poara. (10) Prora un temeljne konstrukcije uklju uje prora un na vertikalna i horizontalna djelovanja, odre ivanje naprezanja, slijeganja, prora un na potresno djelovanje, armature temeljne konstrukcije. (11) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju pozicije elemenata konstrukcije. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100. Manje zgrade mogu se raditi u mjerilu 1:50, a velike zgrade male gusto e tlocrta u mjerilu 1:200. Nacrti se u glavnom projektu kotiraju i opisuju po pravilima struke. (12) Nacrti sadre detalje, ako je potrebno u ve im mjerilima. (13) Uz nacrte mogu se priloiti i drugi prilozi, ako je potrebno, koji doprinose preciznijem odre enju projektnih rjeenja.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

13

HKA

Rev. 18.12.2008.

(14) Tehni ke specifikacije u cilju osiguranja i kontrole kvalitete definiraju razrede izloenosti za dijelove (elemente) odnosno konstrukciju u cjelini. Na temelju definiranih razreda izloenosti definiraju se minimalni zatitni spojevi betona, definiraju se tehni ka svojstva materijala u odnosu na zahtjev nosivosti, uporabljivosti i trajnosti konstrukcije. Definiraju se materijali konstrukcije i norme specifikacija gra evnih proizvoda. Definira se plan kvalitete nadzora, ako je potreban, koji se odnosi na dio ili cijelu konstrukciju (za betonske konstrukcije). Potrebno je definirati je li potrebno probno optere enje pojedinih dijelova konstrukcije i na koje dijelove se odnosi. (15) Rjeenja iz glavnog projekta mogu dijelom odstupati od rjeenja danih u idejnom projektu. Odstupanja se mogu odnositi na pojedine materijale i/ili na konstrukcijske elemente i/ili nenosive elemente. Izvedbeni projekt konstrukcije lanak 31. (1) U izvedbenom projektu prikazuje se kako treba izvesti gra evinu da se ispune uvjeti dani u glavnom projektu. (2) Tehni ki dijelovi u izvedbenom projektu jesu: nacrti, tehni ke specifikacije materijala (gra evnih proizvoda) i iskazi koli ina. (3) Za eli ne konstrukcije daje se tehnologija zavarivanja. (4) Za drvene konstrukcije daje se detaljan opis transporta (transportni plan), detaljan opis montae (montani plan), sa prora unom naprezanja tijekom transporta i montae, na ina pridranja, te detaljan opis provedbe zatite metalnih i drvenih dijelova. (5 Specificiraju se svi dodatni zahtjevi za gra evinske radove, za specifi ne projektne zahtjeve, utvr uju se zahtjevi izvedbe, utvr uju se zahtjevi za specijalne geotehni ke radove, zahtjevi koji se odnose na zdravlje i sigurnost, te zahtjevi za kvalifikaciju osoba koje sudjeluju u gradnji. (8) Definira se potrebna dokumentacija, koju mora prikupiti ili izraditi izvo a , koja je potrebna da se dokae uporabljivost gra evnih proizvoda i uporabljivost zgrade u cjelini. (9) Posebno se obra uju faze izvedbe: definiraju se svi zahtjevi i ograni enja za skele i oplate, armature, elike i ostale elemente konstrukcije, radnje pri betoniranju, izvedba s predgotovljenim elementima, na ini montae eli ne konstrukcije, izvedba spregnutih konstrukcija, te se definiraju doputena geometrijska odstupanja. (10) Nacrti montae te tehni ke specifikacije moraju biti izra ene na na in i u opsegu, koji osigurava izvedbu zgrade u skladu sa pretpostavkama glavnog projekta konstrukcije, uz zadovoljavanje svih bitnih zahtjeva za gra evinu, predvi enih ili propisanih glavnim projektom konstrukcije. (11) Nacrti izvedbenog projekta konstrukcije se sastoje od tlocrta, presjeka, prikaza svih priklju aka kod eli nih i drvenih konstrukcija i skica detalja. Za betonske konstrukcije izra uju se planovi oplate, kojima se definira geometrija svakog konstruktivnog elementa. Za betonske konstrukcije obvezni se planovi armiranja. Detalji se crtaju u primjerenom mjerilu. (12) Izvedbeni projekt sadri iskaze za osnovne materijale kao i dodatne materijale ( eli ne i drvene konstrukcije), posebno za armaturu, uz definiranje normi ili specifikacija za pojedini proizvod. Iskazi mogu biti sastavni dio nacrta ili zasebni dijelovi projekta. (13) Za eli nu konstrukciju izra uju se dispozicijski ili poloajni nacrti. (14) Rjeenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od elemenata danih u glavnom projektu. Odstupanja su mogu e u rjeavanju pojedinih detalja, primjene odre enih materijala, uz uvjet da se ne naruavaju bitni zahtjevi za gra evinu koji su predvi eni rjeenjima u glavnom projektu. (15) Promjene mora odobriti projektant glavnog projekta konstrukcije i revident, ukoliko je provedena kontrola projekta (revizija). Projekt izvedenog stanja konstrukcije lanak 32. (1) Projekt izvedenog stanja konstrukcije izra uje se u slu aju, kada je tijekom gra enja dolo do odstupanja u konstruktivnom rjeenju, materijalima ili tehnologiji gra enja, u odnosu na glavni i izvedbeni projekt. (2) Projekt izvedenog stanja konstrukcije je izvedbeni projekt izra en prema stvarno izvedenim radovima, po potrebi dopunjen ra unskim dokazima ispravnosti. (3) Projekt izvedenog stanja ovjerava izvoditelj radova i projektant.
PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

14

HKA

Rev. 18.12.2008.

(4) Projekt izvedenog stanja identi an je po generalnom sadraju i formi izvedbenom projektu iz lanka 31, a mora sadravati i eventualne prora unske provjere i prora une, kojima se dokazuje mehani ka otpornost i stabilnost. 7. PROJEKTI INSTALACIJA lanak 33. Instalacije u smislu ovog pravilnika predstavljaju: (1) Hidrotehni ke instalacije u zgradama predstavljaju: vodoopskrbu sanitarnom ili tehni kom vodom odvodnju fekalnih i drugih otpadnih voda, to uklju uje i tretman i obradu istih prije isputanja u javnu mreu ili drugi recipijent odvodnju oborinskih voda s tretmanom zauljenih ili na drugi na in one i enih voda spremnike pitke, tehni ke ili otpadne vode Elektroinstalacije jake struje (energetika, rasvjeta, priklju ci / napajanje) Elektroinstalacije slabe struje (DTK dovod, telefonija, informatika, RTV instalacija, ozvu enje, detekcija plina, daljinsko o itavanje brojila, i ostale slabostrujne instalacije) Elektromotorni pogoni, automatika i upravljanje ure ajima i opremom Elektroinstalacija zatite od munje (gromobran) i uzemljenja Elektroinstalacija dojave poara Elektroinstalacije tehni ke zatite (video nadzor, kontrola pristupa, protuprovala) Elektroinstalacije tehni kih i tehnolokih procesa u zgradarstvu

(2) Elektrotehni ke instalacije u zgradama predstavljaju:

Zastupljenost navedenih elektro tehni kih instalacija ovisi o vrsti i veli ini zgrade, odnosno o vae im propisima kojima se za pojedine vrste zgrada neke od instalacija propisuju. (3) Strojarske instalacije u zgradama predstavljaju: grijanje, hla enje, ventilacija i klimatizaciju sa svim prate im postrojenjima (kotlovnice, toplinske stanice, skladita goriva, dimovodne instalacije, toplinske pumpe, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja, banke leda, rekuperacije topline i sl.) unutarnje instalacije prirodnog i/ili ukapljenog naftnog plina (UNP), instalacije i skladita ostalih tehni kih plinova potrebnih za ispunjavanje namjene gra evine (bolnice, umjetna klizalita, bazenska tehnika) postrojenja i ure aje za vertikalni i horizontalni transport ljudi i opreme (liftovi, pokretna stubita, transportne trake, kazalina oprema i sl.); protupoarnu zatitu (stabilne instalacije) uklju ivo ure aje za osiguranje tlaka, projekt ugradnje strojarske ili procesne opreme. Snimka postoje eg stanja instalacija lanak 34. (1) Snimka postoje eg stanja instalacija izra uje se na arhitektonskoj podlozi postoje eg stanja. Dora uje se i dopunjava podacima bitnim za pojedinu vrstu instalacije. Bitni podaci predstavljaju: mjesto, na in i kapacitet priklju ka, glavni razvod, na in mjerenja, poloaj glavnih razvodnih to aka, materijal i stanje razvoda instalacije te stanje ugra ene instalacijske opreme. (2) Osim nacrta, snimka postoje eg stanja instalacija sadri i tehni ki opis s bitnim karakteristikama instalacija, analizu postoje eg stanja u pogledu namjeravanog zahvata, te uvjete za predvi ene zahvate..

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

15

HKA

Rev. 18.12.2008.

Idejni projekt instalacija lanak 35. (1) U idejnom projektu instalacije se prikazuju u opsegu iz kojeg je vidljiva koncepcija i opseg rjeenja pojedine instalacije, potreban kapacitet te na in priklju ivanja na javnu infrastrukturu. (2) Idejni projekt instalacija sastoji se od: tekstualnog dijela, prora una ili procjena i numeri kih iskaza nacrta. lanak 36. (1) Tekstualni dio sadri tehni ki opis, u kojemu se treba opisati naro ito: podatke o komunalnoj opremljenosti u pogledu svake vrste instalacije, vrste i karakteristike instalacije obzirom na namjenu i funkciju zgrade, koncepciju rjeenja i na ela prora una kapaciteta. U sklopu tehni kog opisa potrebno je dati popis posebnih propisa ili uvjeta, koji se pri daljnjem projektiranju trebaju potivati (propisi o otpadnim vodama, sanitarnoj ispravnosti voda, ukapljeni plin, uvjeti lokalnog distributera i sl.). Posebno treba obraditi i procijeniti eventualni utjecaj pojedine instalacije iz zgrade na okoli (buka, zaga enje, zahtjevi u pogledu potrebnog prostora i sl.) (2) Prora uni, procjene i iskazi sadravaju: elemente na temelju kojih je izvren prora un potrebnih kapaciteta, statisti ke ili iskustvene podatke na temelju kojih je prora un ili procjena izvrena, iskaz potrebnih kapaciteta, karakteristike priklju aka i na in priklju enja. (3) Nacrti instalacija u idejnom projektu moraju obvezno prikazivati na in priklju ivanja na javnu infrastrukturu, te eventualno glavni razvod, ukoliko je isti bitan za provjeru uskla enosti s urbanisti kim uvjetima. Obvezni nacrt su: Situacija zgrade s ucrtanim poloajem javne instalacije, mjestom i trasom priklju ka (vo enje instalacije od priklju ka do zgrade / mjesta priklju ka u zgadi (trasa vodovoda, NN kabela, DTK NN priklju ka, vanjska lee a kanalizacija, poloaj rezervoara UNP i trasa dovoda i sl.) Detalj priklju nog mjesta prema uvjetima lokalnog distributera Detalji priklju ne instalacije: dimenzija priklju ka, na in vo enja, osiguranje i sl. Glavni projekt instalacija lanak 37. (1) Glavni projekt instalacija sadri prikaz tehni kih rjeenja i projektne uvjete, kojima se dokazuje da instalacije, kao sastavni dio zgrade, zadovoljavaju u pogledu bitnih zahtjeva za gra evinu. (2) Tekstualni dio glavnog projekta instalacija sadri tehni ki opis instalacije i tehni ke specifikacije za elemente instalacija (3) Tehni ki opis sadri podatke o uvjetima i projektnom zadatku, opis koncepcije i tehni kog rjeenja, opis funkcionalnog rjeenja pojedine instalacije i glavne karakteristike rjeenja. (4) Ra unski dio sadri detaljne prora une, kojima se dokazuje puna funkcionalnost instalacije u pogledu zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra evinu. Iskazi predstavljaju rekapitulacije prora una, kada je to potrebno radi koritenja podataka u drugim vrstama projekata. Kada se prora uni izra uju ra unalom, treba navesti vrstu i karakteristike softvera. Za ra unalne prora une treba priloiti iskaz ulaznih podataka (temperature, zahtijevani nivo rasvjete i sl.). Za ra unalne prora une ne treba prilagati ispis ve samo rekapitulaciju rezultata, na temelju kojih je izvreno dimenzioniranje. (5) Nacrti - sheme instalacija izra uju se na arhitektonskim podlogama (tlocrtima, presjecima i pro eljima) i moraju prikazivati: Glavna mjesto priklju ka i vorita u zgradi, s bitnim tehni kim i prostornim karakteristikama. Glavni razvod od priklju nog mjesta do mjesta distribucije prema lokanim mreama. Lokalni razvodi se u nacrtima samo ozna avaju i opisuju njihove karakteristike. Karakteristike lokalnog

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

16

HKA

Rev. 18.12.2008. razvoda i rjeenja definiraju se tehni kim karakteristikama, koje zadovoljavaju u pogledu raznih propisa, a slue kao uvjet za izradu izvedbenog projekta instalacije.

Poloaj i karakteristike vodova i opreme ve ih gabaritnih dimenzija Poloaj i tehni ke karakteristike elemenata instalacija, koji su bitni za provjeru bitnih zahtjeva za zgradu ili zadovoljavaju druge propise Funkcionalne sheme, ako se njima dokazuje zadovoljavanje bitnih zahtjeva ili drugih propisa Izvedbeni projekt instalacija lanak 38.

(1) Izvedbeni projekt instalacija sadri detaljan prikaz tehni kih rjeenja, kojima se razra uju sheme i projektni uvjeti iz glavnog projekta. (2) Tekstualni dio izvedbenog projekta instalacija sadri samo dopune ili izmjene u odnosu na glavni projekt. (3) Ra unski dio sadri detaljne prora une za dopune ili izmjene, kojima se provjerava ili dokazuje puna funkcionalnost instalacije u pogledu zadovoljavanja funkcionalnih zahtjeva, bitnih zahtjeva za gra evinu i uskla enost s glavnim projektom. (4) Nacrti instalacija izra uju se na arhitektonskim podlogama izvedbenog projekta (tlocrtima, presjecima i pro eljima) i moraju prikazivati: Uskla enje glavnih mjesta priklju ka i vorita u zgradi s kona nim arhitektonskim rjeenjem i rjeenjem drugih instalacija. Glavni razvod od priklju nog mjesta do mjesta distribucije u lokane mree s podacima o dimenzijama razvoda i to nom poloajem u prostoru. Lokalni razvodi s detaljima, to nim poloajem i karakteristikama. Poloaj i karakteristike ugra ene opreme (uti nice, rasvjetna tijela, sanitarna oprema, radijatori, ventilacijske reetke i sl.) Projekt izvedenog stanja instalacija lanak 39. (1) Projekt izvedenog stanja instalacija izra uje se u slu ajevima, kada je tijekom izgradnje dolo do odstupanja u pogledu tehni kih rjeenja, materijala ili opreme u odnosu na glavni i izvedbeni projekt (2) Projekt izvedenog stanja ovjerava izvoditelj radova i projektant. (3) Projekt izvedenog stanja identi an je po generalnom sadraju i formi izvedbenom projektu iz lanka 38, a mora sadravati i eventualne prora unske provjere i prora une, kojima se dokazuje zadovoljavanje bitnih zahtjeva iz glavnog projekta.

8. PROJEKTI KRAJOBRAZNOG URE ENJA lanak 40. (1) Projekt krajobraznog ure enja, u smislu ovog pravilnika, obvezni su dio projektne dokumentacije, kada je to propisano odgovaraju om prostorno planskom dokumentacijom i kada je to propisano drugim propisima ili uvjetima (zatita spomenika ili zatita ambijenta). (2) Ako projekti krajobraznog ure enja nisu posebno propisani kao obvezni prema stavku 1. ovog lanka, isti se mogu izra ivati i na temelju zahtjeva investitora.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

17

HKA Snimka postoje eg stanja krajobraznog ure enja lanak 41.

Rev. 18.12.2008.

(1) Snimka postoje eg stanja krajobraza izra uje se na geodetskoj podlozi, kada je potrebna radi rekonstrukcije ili ure enja postoje eg krajobraznog ure enja. (2) Snimka postoje eg stanja krajobraznog ure enja sadri grafi ke prikaze inventarizacije i valorizacije svih zate enih krajobraznih elemenata, te tehni ki opis s karakteristikama i stanjem biljnih vrsta i drugih elemenata krajobraznog ure enja. Idejni projekt krajobraznog ure enja lanak 42. (1) U idejnom projektu, krajobrazno ure enje se prikazuju u opsegu iz kojeg je vidljiva koncepcija prostorno oblikovne organizacije i raspored glavnih elemenata krajobraznog ure enja. To se odnosi na pjea ke povrine, terase, ograde, zelenilo po vrstama i dr. (2) Idejni projekt krajobraznog ure enja sastoji se od tehni kog opisa i nacrta. lanak 43. (1) Tehni ki opis sadri: opis postoje eg stanja ure enja parcele, podatke o uvjetima za krajobrazno ure enje programske postavke za ure enje parcele prikazane na nivou konceptualnih postavki ili na nivou projektnog programa a koje se temelji na prostornoj analizi (kada se radi o povijesnoj zgradi tada i analizi povijesnih izvora), te pokazuje opredjeljenje konceptualnog rjeenja obrazloenje krajobraznog ure enja, a podrazumijeva obrazloenje oblikovnog i funkcionalnog rjeenja, konceptualni opis vegetacijskih elemenata i materijala te njihova dispozicija, opis opreme, podatke o tlu, naznaku glavnih materijala elemenata krajobraznog ure enja, te podatke potrebne za projektiranje instalacija na parceli.

(3) Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju karakteristike svih izgra enih i zelenih povrina parcele koje su bitne za sagledavanje namjene i funkcije vanjskog prostora, te koje prikazuju osnovna na ela njihovog oblikovanja. Nacrti su: situacija, koja se izra uje radi na geodetskoj podlozi a prikazuje gabarite svih elemenata na parceli (pjea ke i boravine povrine, elementi modeliranja terena i zelene povrine), strane svijeta i pravac djelovanja glavnih vjetrova. Na nivou situacije kotama se definiraju gabaritne dimenzije i poloaj svih izgra enih i zelenih povrina na parceli, kao i visinski podatci. tlocrtno rjeenje krajobraznog ure enja s naznakama namjene prostora i rasporedom glavnih elemenata krajobraznog ure enja (komunikacije, terase, ograde, zelenilo po vrstama, arhitektonski i skulpturni objekti i dr.) sa osnovnim kotama. karakteristi ni presjek (presjeci) ili presjeci sa oznakom postoje eg i projektiranog terena. Glavni projekt krajobraznog ure enja lanak 44. (1) Glavni projekt krajobraznog ure enja sadri tekstualne dijelove i nacrte. (2) Tekstualni dio glavnog projekta krajobraznog ure enja sadri obrazloenje krajobrazne osnove tj. prikaz i obrazloenje stru no-tehni ke razrade usvojenih rjeenja u idejnom projektu, kao i tehni ke specifikacije za sve elemente krajobraznog ure enja (biljne vrste, materijali, urbana oprema i ostalo) (3) Tehni ki opis sadri podatke o uvjetima i projektnom zadatku, te opis tehni kog rjeenja. Tehni ke specifikacije sadre detaljan opis svih elemenata, uvjete koje elementi moraju zadovoljiti, uvjete izvedbe i na in odravanja. Tehni ke specifikacije sadre detaljan opis materijala, gra evinskih i biljnih elemenata, opreme a

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

18

HKA

Rev. 18.12.2008.

sadri i propisane tehni ke i biotehni ke karakteristike, zahtijevane dimenzije te propise ili norme kojima moraju odgovarati. (4) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju oblikovna, funkcionalna i tehni ka rjeenja ure enja okolia zgrade, a moraju sadravati sve elemente koji su bitni za provjeru uskla enosti s lokacijskom dozvolom. Nacrti krajobraznog ure enja sadre: - situaciju, dora enu u odnosu na idejni projekt tlocrtnu dispoziciju raznih vrsta povrina i obrada, elemenata krajobraznog ure enja te biljnih vrsta s naznakom broja sadnica, te dispoziciju urbane i ostale opreme ure ajni plan je crte rjeenja komunikacija i objekata krajobrazne arhitekture. Na njemu moraju biti ozna ene sve prometnice, staze, prilazi, terase, arhitektonski i skulpturni objekti, pergole, vodoskoci, igralita, paviljoni i dr. plan zelenila je crte koji u horizontalnoj projekciji prikazuje i ozna ava mjesta ukrasnog drve a, grmlja i cvije a te tlocrtnu dispoziciju biljnih vrsta. Pri tome treba posebno ozna iti postoje e drve e i grmlje. karakteristi ni presjeci kroz teren prikazuju izgled projektiranog ure enja na karakteristi nim mjestima terena i trebaju sadravati: presjeke zemljita, presjeke elemenata krajobraznog ure enja kao i izglede projektiranog zelenila i izglede svega to je vidljivo iza linije presjeka i ime se upotpunjuje prikaz izgleda projektiranog ure enja.

(5) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i itljivost podataka bitnih u glavnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100, odnosno 1:200 za ve e zahvate. (6) Pored navedenih, obaveznih priloga, projektant moe priloiti i druge priloge koji doprinose lakem razumijevanju projekta i preciznijem odre enju projektnih rjeenja. Izvedbeni projekt krajobraznog ure enja lanak 45. (1) Izvedbeni projekt krajobraznog ure enja predstavlja detaljnu razradu glavnog projekta (2) Tekstualni dio izvedbenog projekta krajobraznog ure enja sadri dopunjene tehni ke specifikacije sadnje i odravanja i iskaz koli ina. (3) Izvedbeni nacrti krajobraznog ure enja sadre tlocrtno rjeenje ure enja prostora s naznakom vrsta i obrada povrina, oznakama gra evinskih detalja gra evinskog dijela krajobraznog ure enja, gra evinske detalje te dispoziciju, broj i vrstu biljnih vrsta. (1) Izvedbeni projekt krajobraznog ure enja predstavlja detaljnu razradu glavnog projekta a obvezni tehni ki dijelovi su: nacrti, tehni ke specifikacije i iskaz koli ina radova (2) Tekstualni dio izvedbenog projekta krajobraznog ure enja sadri dopunjene tehni ke specifikacije te detaljni projektantski iskaz koli ina radova. (3) Nacrti i tehni ke specifikacije moraju biti izra ene na na in i u opsegu, koji osigurava izvedbu krajobraznog ure enja okolia zgrade do njene pune funkcionalnosti. (4) Nacrti izvedbenog projekta se sastoje od tlocrta, presjeka, detalja. ure ajni plan je crte rjeenja komunikacija i objekata krajobrazne arhitekture koji moraju biti sveobuhvatno i precizno kotirani plan sadnje biljnog materijala prikazuje i ozna ava mjesta ukrasnog drve a, grmlja i cvije a te tlocrtnu dispoziciju biljnih vrsta s naznakom broja sadnica a moraju sadravati i sve informacije potrebne za izvo enje. crtei glavnih kompozicijskim cjelina razra uju u ve oj mjeri najvanije dijelove kompozicije, a treba sadravati sve to je predvi eno na tom dijelu terena, tj. elemenata krajobraznog ure enja, zelenilo, arhitektonske objekte i dr. plan nivelacije je crte nivelacionih rjeenja u kome su date visinske kote karakteristi nih to aka, prijeloma niveleta i uzdunih i popre nih profila. plan infrastrukture je crte rasporeda objekata vodovoda, kanalizacije, odvodnje i opskrbe elekti nom energijom. 19

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

HKA -

Rev. 18.12.2008. karakteristi ni presjeci kroz teren prikazuju izgled projektiranog ure enja na karakteristi nim mjestima terena i trebaju sadravati: presjeke zemljita, presjeke objekata krajobrazne arhitekture kao i izglede projektiranog zelenila i izglede svega to je vidljivo iza linije presjeka i ime se upotpunjuje prikaz izgleda projektiranog ure enja. crtei pojedinih dijelova, detalji i sheme slue za razradu i pravilno izvo enje pojedinih dijelova projekta a izra uju se za cvjetne povrine, stubita, pergole, vodoskoke, ograde, dekorativne i potporne zidove, staze i dje ja igralita.

(5) Tehni ke specifikacije predstavljaju dora ene tehni ke specifikacije iz glavnog projekta. Izmjene i dopune u tehni kim specifikacijama moraju predstavljati ista ili bolja rjeenja u odnosu na glavni projekt. (6) Iskaz koli ina i trokovnik radova (7) Osim obveznih priloga, projektant moe izraditi i druge priloge koji doprinose lakem razumijevanju projekta i preciznijoj izvedbi. (8) Rjeenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od rjeenja iz glavnog projekta. Odstupanje je mogu e u pogledu tlocrtnog rjeenja, na ina rjeenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada, uz uvjet da se ne naruavaju osnovnu funkciju i bitna svojstva rjeenja iz glavnog projekta.

9. PROJEKTI PROMETNICA lanak 46. (1) Projekt prometnica, u smislu ovog pravilnika, obvezni su dio projektne dokumentacije, kada je to propisano odgovaraju om prostorno planskom dokumentacijom i kada prometnice ine zna ajan funkcionalni dio zgrade. (2) Projekti prometnica u sklopu projekata zgrade odnose se samo na prometne povrine na parceli koja pripada zgradi i prometnice koje slue za povezivanje na javnu prometnicu. Idejni projekt prometnica lanak 47. (1) Idejni projekt prometnica u sklopu zgrade sadri nacrte i tehni ki opis. (2) Tehni ki opis sadri opis predloenog prometnog rjeenja, prijedlog tehni kih karakteristika prometnica i iskaz kapaciteta parkiralita. Tehni ki opis prometnica predstavlja poglavlje u arhitektonskom tehni kom opisu. (3) Nacrti se izra uju na arhitektonskoj situaciji, na geodetskoj podlozi. Nacrti sadre geometriju prometnica (horizontalnu i vertikalnu) i moraju zadovoljavati tehni ke zahtjeve za interne prometnice (irine kolnika, radijusi, dimenzije parkiralita i sl.) (4) Idejni projekt prometnica sastavni je dio arhitektonskog rjeenja. Nacrti prometnica moe biti prikazan na arhitektonskoj situaciji zgrade ili na kao poseban nacrt (kod sloenijih rjeenja). Glavni i izvedbeni projekt prometnica lanak 48. (1) Glavni i izvedbeni projekt prometnica internog karaktera (opskrbi kolnici, prilazi i parkiralita) za male zgrade, mogu se izraditi u sklopu arhitektonskog projekta. (2) Glavni i izvedbeni projekt prometnica, koje predstavljaju sloenije zahvate, zahtijevaju prora une kolnika, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i priklju ak na javnu prometnicu, izra uje se kao poseban projekt. U tom slu aju, sadraj ovih projekata mora biti u skladu s Pravilnikom o sadraju projekata za javne ceste.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

20

HKA

Rev. 18.12.2008. 10. SADRAJ DOKUMENTACIJE UZ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE RJEENJA I DOZVOLA lanak 49.

(1) Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima gradnje, lokacijske dozvole, potvrde glavnog projekta i gra evinske dozvole prilae se odgovaraju a projektna dokumentacija iz ovog Pravilnika. (2) Osim projektne dokumentacije, prema Zakonu, potrebno je priloiti i drugu dokumentaciju, ovisno o fazi administrativnog postupka. To su: ovjerena posebna geodetska podloga (s originalnom ovjerom od nadlenog katastarskog ureda) katastarska kopija (po potrebi) posjedovni listovi dokaz o pravu vlasnitva ili pravnom interesu (izvadak iz zemljine knjige, ugovor o kupoprodaji, koncesijski ugovor, ugovor o ortakluku) popis susjeda (eventualno s dokazom vlasnitva susjednih parcela) drugi dokumenti koji moraju biti u originalu

(3) Dokumentacija iz stavka 2. ovog lanka prilae se uz zahtjev i projektnu dokumentaciju u jednom primjerku. lanak 50. (1) Osim projektne dokumentacije prema ovom Pravilniku i Zakonu o prostornom ure enju i gradnji, za isho enje suglasnosti, potvrda i dozvola, projektna dokumentacija mora sadravati i razne elaborate, iskaze, projekte i sli ne priloge prema drugim zakonima i pravilnicima. To se odnosi na: elaborat zatite na radu, kad je zgrada ili dio zgrade definiran kao radni prostor prema odgovaraju em pravilniku projekt / elaborat zatite od poara projekt / elaborat toplinske zatite i utede energije projekt / elaborat zatite od buke projekt / elaborat zatite od ioniziraju ih zra enja i sl.

(2) Navedeni i drugi sli ni prilozi, projekti i elaborati izra uju se prema odgovaraju im propisima, koji te dijelove projekta zahtijevaju i propisuju njihov sadraj i mogu biti uvezani sa projektom ili kao poseban prilog.

11. NA IN I ZNA ENJE OVJERE PROJEKTA OD STRANE ODGOVORNIH OSOBA lanak 51. (1) Ovjera projekta od strane odgovornih osoba u postupku izdavanja suglasnosti, uvjeta, rjeenja i dozvola (u daljnjem tekstu: doputanje) predstavlja potvrdu sukladnosti s propisanim uvjetima i ispravnosti tehni kog rjeenja u odnosu na vae e zakone, propise, tehni ke propise i norme. (2) Ovjera projekta zavrni je in pregleda i kontrole projekta od strane odgovorne osobe. (3) Odgovorna osoba duna je ovjeriti svaki dio projekta, koji je bitan za fazu projekta ili vrstu doputenja koje se izdaje i koji predstavlja uvjet za daljnju razradu projekta. Ovjere u sklopu izdavanja rjeenja o uvjetima gra enja i lokacijske dozvole lanak 52. (1) Nadlene slube i institucije koje izdaju uvjete i suglasnosti u fazi izdavanja rjeenja o uvjetima gra enja ili lokacijske dozvole dune su ovjeriti na odgovaraju i na in dijelove projekta specifi ne za pojedinu vrstu uvjeta ili suglasnosti (infrastrukturni priklju ci, zatita od poara i sl.). Obavezna je ovjera bitnih dijelova tekstualnih priloga (iskazi koli ina, kapaciteta i tehni kog rjeenja priklju enja) i nacrta na kojima je definiran poloaj
PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

21

HKA priklju ka.)

Rev. 18.12.2008.

(2) Nakon kontrole i provjere projekta u smislu lanka 108. odnosno 215. Zakona, odgovorna osoba ovjerava: Situaciju na posebnoj geodetskoj podlozi, iz koje vidljiv poloaj zgrade u prostoru i na parceli Karakteristi ne tlocrte, koji su bitni za definiranje funkcije i kapaciteta. Presjek na kojemu su vidljivi propisani visinski elementi (katnost, visine vijenca i sl.) Iskaz povrina i urbanisti kih parametara.

(3) Odgovorna osoba / ured duan je u tekstualnom tekstu rjeenja o uvjetima gra enja ili lokacijske dozvole navesti podatke o projektu i posebno specificirati sve ovjerene priloge. (4) Opcija: Projekt se nakon kontrole i ovjere uvezuje na na in koji onemogu ava naknadnu zamjenu dijelova projekta. Ovjere u sklopu izdavanja potvrde glavnog projekta odnosno gra evinske dozvole lanak 53. (1) Nadlene slube i institucije koje izdaju suglasnosti u fazi potvrde glavnog projekta ili gra evinske dozvole dune su ovjeriti na odgovaraju i na in dijelove projekta specifi ne za pojedinu vrstu suglasnosti (infrastrukturni priklju ci, zatita od poara, zatita na radu i sl.). Obavezna je ovjera bitnih dijelova tekstualnih priloga (djelovi tehni kih specifikacija i tehni kih rjeenja, kojima se postiu bitne karakteristike) i nacrta na kojima su prikazana tehni ka rjeenja koja sadre bitne zahtjeve za gra evinu. (2) Nakon kontrole i provjere projekta u smislu lanka 225. odnosno 232. Zakona, odgovorna osoba ovjerava: Situaciju na posebnoj geodetskoj podlozi, iz koje vidljiv poloaj zgrade u prostoru i na parceli Nacrte na kojima je vidljiv na in zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra evinu Tekstualne dijelove i specifikacije iz kojih je vidljiv na in postizanja / zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra evinu.

(3) Odgovorna osoba / ured duan je u tekstualnom tekstu potvrde glavnog projekta ili gra evinske dozvole navesti podatke o projektu i posebno specificirati sve ovjerene priloge. (4) Opcija: Projekt se nakon kontrole i ovjere uvezuje na na in koji onemogu ava naknadnu zamjenu dijelova projekta.

* Poglavlje 11. - predloeno je na elno. Doradu treba razraditi u suradnji s Ministarstvom.

12. PRILOZI PRAVILNIKU lanak 5x. Ovaj Pravilnik sadri prilog "A" u kojem je popisan sadraj op eg i tehni kog dijela projektne dokumentacije koja se prilae zahtjevima za izdavanje lokacijske dozvole, za izmjenu i dopunu rjeenja o uvjetima gra enja, za potvrdu glavnog projekta, za izmjenu i dopunu potvrde glavnog projekta, za gra evinsku dozvolu, za izmjenu i dopunu gra evinske dozvole, za rjeenje o izvedenom stanju, za potvrdu izvedenog stanja te koja slui za gra enje i uklanjanje zgrada.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

22