Analiza Ekonomske Znanosti Kroz Povijest Seminarski Rad Uvod

u Ekonomskoj Metodologiji Razlikujemo Nekoliko Vrsta Pristupa, Odnosno Prilaenja Nekom Objektu Ili Problemu Koji Razmatramo !o Su Po"ijesni Pristup Koji Istrauje Pro#lost Ekonomije, Poziti"isti$ki Pristup Koji Istrauje Ekonomsku Sada#njost I Normati"ni Pristup Koji Istrauje Mogu%u I Poeljnu &udu%nost Ekonomije ' '"jetima Rizika I Neiz"jesnosti Spomenuti Pristupi Nisu (amjena )edan *rugome Ve% Su Komplementarni Po"ezi"anje I Integriranje Na"edeni+ Na$ina Promatranja Ekonomije ' )ednu ,jelinu Osobina )e -olisti$kog Pristupa Studiju Ekonomije ,ilj O"og Seminara )e '"od ' Osno"u O Nastanku I Raz"itku Ekonomije Po"ijesnim Pristupom ' Kratkim ,rtama I Kronolo#kim Slijedom Opisana )e Po"ijesna Pozadina Ekonomije, Odnosno .kole Mi#ljenja Iz Koji+ Iz"ire Sada#nje Stanje Ekonomske (nanosti Obu+"a%ene Su Ekonomska Misao /ntike, Srednjeg Vijeka, Merkantilizam, 0iziokratizam, Klasi$na 1iberalna .kola, 'topijski So2ijalizam, Marksisti$ka Ekonomska .kola, Neoklasi$na 3Neoliberalna4 .kola, Njema$ka -istorijska .kola, Ke5nesijanska .kola, Sra66ijanska 3Neori2ardijanska4 .kola !e Institu2ionalizam ekonomija Kao (nanost (apo$ela )e S"oj Raz"oj Sredinom Osamnaestog Stolje%a ' Obliku Politi$ke Ekonomije Kao No"e (nanst"ene *is2ipline Me7utim Valja Na"esti I Pret+odna Po"ijesna Razdoblja ' Kojima Su Se Nazirale Ekonomske Ideje, )er *a &i Razumjeli Sada#nje Ekonomske Poja"e, Potrebno )e Na"esti I Po"ijesne 8injeni2e Sada#nje Stanje Nekog Susta"a I (nanosti, Pa !ako I Ekonomskog, 'gla"nom Su 'zroko"ani (bi"anjima Koja Su Se *ogodila ' Pro#losti Po"ijesni Pristup Kojim Se Istrauje O"dje Izloena !ematika, Postupak )e ' Kojem Se Promatraju, Per2ipiraju I Razja#nja"aju Sada#nje Ekonomske Poja"e I Problemi, Odnosno (nanje O Njima Sa Stajali#ta Nji+o"e Po"ijesti 3Nji+o"og Nastajanja ' Pro#lom Vremenu I Kretanja *o Sada#njeg Stanja I Sada#njeg Vremena4

9 : Ekonomska Misao /ntike

Spoznaje O Ekonomskim Prilikama Po"ijesno Najstariji+ Razdoblja Ekonomski -istori$ari ,rpe Iz -amurabije"og (akonika 8ija Se Starost Pro2jenjuje Na Oko ;;:: <od P N E ' !om Najpoznatijem (akoniku *re"ne Mezopotamije Posebno )e (animlji" *io O (ajmu ' =itu Sli$an &o+m>&a?erko"oj !eoriji Kamata Koja Se !emelji Na Razli2i ' Vrijednosti *obara ' Sada#njosti I &udu%nosti ' *oba /ntike O Ekonomskim Prilikama Pisali Su 0ilozo6i S Obzirom *a Nije Postojala Ekonomska (nanost Kao (asebna *is2iplina (na$ajno (a <ospodarske Prilike !og Razdoblja )e to *a Se (bog Robo"lasni#t"a Na Mnoge <rane <ospodarskog Rada <ledalo Kao Na Ne$asne Poslo"e (a Slobodnog 8o"jeka

99

Ekonomska Situa2ija ' /nti$koj <r$koj

0ilozo6i /nti$ke <r$ke &ili Su (aokupljeni Vi#e Pitanjima Meta6izike *ok Su Se Pitanjima Ekonomije &a"ili 'sput Mije#aju%i )e S Op%om 0ilozo6ijom *ru#t"a I *ra"e Op%i Ni"o Ekonomske Misli !og Perioda &io )e Prili$no Nizak Ekonomska Razmatranja *ata Su Krajnje 0ragmentarno ' *okumentima I *jelima Koji Nisu &ili ' Neposrednoj Vezi S Ekonomskim Problemima /li to Ne (na$i *a Nji+o"e Ideje Nisu &ile &itne I 'tje2ajne Na Kasniji Raz"oj Ekonomije I Ekonomske Misli !o *okazuje I Sama 8injeni2a *a Su Oni I *ali Nazi" Ekonomiji Kseno6on )e ' S"om *jelu Ekonomikos Pr"i 'potrijebio Rije$ Ekonomija /nti$ki 0ilozo6i Su St"arali ' ,arst"u Koje )e &ilo ,entar !rgo"ine I Kulture !ada#nje ,i"iliza2ije Vodila Se Vanjskotrgo"a$ka Politika Postojao )e Sistem Naplate ,arina, / ' Nekom Pogledu Postoji I Sli$nost Sa Merkentilistima 3(abrana Iz"oza ' Periodima Oskudi2a, Propise O !ome !ko I Pod Kak"im '"jetima Moe Oba"ljati Vanjsku !rgo"inu4 &ilo )e (abranjeno Neograni$eno Stje2anje (emlji#ta <la"ne Smjerni2e Ekonomske Politike /tenske *ra"e Odnosile Su Se Na 0inan2ijska Pitanja Koja Su &ila Od Interesa (a Nadmo%nost /tene ' !ada#njem S"ijetu O !ome Su Raspra"ljali !ada#nji Naj"e%i Mislio2i @ Platon, /ristotel, Kseno6on, *emosten, Sokrat, !ukidid I *rugi Osu7i"ali Su Kamatu I !rgo"inu )er Nisu S+"a%ali Njen Pra"i (na$aj !rgo"inu Su

Smatrali Nemoralnom Iz Razloga .to 8o"jek (ara7uje Na 8o"jeku, / Eminentnim (a 8o"jeka Smatrali Su Poslo"e Kao .to Su Ribolo", (anat Ili (emljoradnja Platon Se, Kao )edan Od Najistaknutiji+ Mislio2a /ntike, &a"io 're7enjem *ra"e (bog '"i7anja Nunosti Postojanja Podjele Rada ' S"om *jelu ArepublikaA *ao )e Kon2ept Idealne *ra"e Koju )e Podijelio Na Klase ' Njego"oj Kon2ep2iji *ra"e, .to )e Neka Klasa Vi#a to Ima Vi#e *unosti ' Odnosu Na Pra"a Koja Ima Isti2ao )e *a Vladaju%a Klasa Mora Pokazati Ekonomsku 'mjerenost,Odnosno 'zdra"anje Od Pretjerane Eksploata2ije Pot$injeni+ Klasa ' S"om *jelu AzakoniA Platon Se (alagao (a )ednakost <ra7ana ' Pogledu Imo"ine 3S"e Preko Pred"i7enog Maksimuma &i Pripalo *ra"i4 (alagao Se (a (abranu !rgo"ine I Op%enito Proti" &oga%enja Pojedin2a Na Neki Na$in Se ' !ome Vide (a$et2i Komunisti$ke Ideologije /ristotel )e Smatrao *a Ekonomija Ima *"ojaku 0unk2ijuB 94 Nauka O Ku%anst"u I ;4 Nauka O Snabdije"anju 3Koja Se &a"i Vje#tinom Stje2anja4 Razliko"ao )e Prirodan I Neprirodan Na$in Stje2anja *obara Po /ristotelu &i Prirodan Na$in Stje2anja *obara &io Rad 1o"a2a, Ribolo"a2a, Poljopri"rednika I Sli$no, / Neprirodan Na$in )e Rad !rgo"ine /ko Slui (aradi a Ne Razmjeni 'potrebni+ Vrijednosti &io )e (ago"ornik Pri"atnog Vlasni#t"a, (a Razliku Od Platona, )er )e Smatrao *a Ce O Pri"atnom Vlasni#t"u 1judi Vi#e &rinuti ' S"om *jelu ApolitikaA Objasnio )e 0unk2ioniranje No"2a I Njego"u Neop+odnost Kao Posrednika ' Razmjeni Osu7i"ao )e Kamatu Na !oj Osno"i *a Nema Opra"danja *a Se No"a2 Kao Sredst"o Razmjene Po"e%a"a Prelaze%i Iz Ruke ' Ruku /li Nikad Nije Imao Nikak"u !eoriju Kamate Osno"u O !oj !eoriji Posta"ili Su Skolasti2i Oni Su Se Pr"i (apitali (a#to Se Kamate Ipak Pla%aju

Slika &r ; /ristotel Slika &r D Platon

E 9 ; *oprinos Rimljana
Rimski 0ilozo6i Nisu St"orili Ni#ta No"o ' Odnosu Na Naslje7e <r$ke 0ilozo6ije ' Sredi#tu Rimski+ Pisa2a Nisu Vi#e 0ilozo6ski Problemi Ekonomije, Ve% Konkretna Pitanja Poljopri"redne Proiz"odnje, Posebno Iskori#ta"anje Op%inskog (emlji#ta I Reim Pri"atnog Vlasni#t"a ' to Vrijeme Vodile Su Se Raspra"e Oko )a"ne (emlje, Koja )e *obi"ena Na Osno"u Os"ajanjaB (emlja Se Proda"ala Na /uk2ijama, *odjelji"ala Kolonistima Ili Raspodjelji"ala <ra7anima &itno )e Spomenuti !z" Poljodjelske Pis2eB

Marko Por2ije Katon, Marko !eren2ije Varon I 1u2ius ,olumella, Pisa2 /gronomskog Priru$nika ' *"anaest Knjiga Koji Se Nije Ograni$io Na !e+nolo#ke /spekte Produk2ije, Ve% O2jenjuje I Korisnost Poljodjelst"a ' Odnosu Na !rgo"inu Koju Smatra Rizi$nom a No"$arst"o Smatra Nemoralnom *jelatno#%u Moglo &i Se Istaknuti Rimsko Pra"o 8ije Naslije7e Igra Odre7enu 'logu ' Po"ijesti Ekonomske /nalize !ada#nji Pra"ni2i St"orili Su, /nalizom 8injeni2a I Na$ela, Pra"nu 1ogiku Koja Se Mogla Primijeniti Na S"aku *ru#t"enu Strukturu Koja Priznaje Pri"atno Vlasni#t"o I Kapitalisti$ku !rgo"inu Me7utim, Predmet Nji+o"e /nalize &io )e Ograni$en Prakti$nim Potrebama (bog 8ega Su Nji+o"a 'op%a"anja *ala Pra"na, / Ne Ekonomska Na$ela

9 D Rana Kr#%anska Misao

pis2i !og Razdoblja, Od Koji+ Se Naj"i#e Isti2ao S"eti /ugustin, ' S"ojim *jelima Nisu 'lazili ' Ekonomske Probleme Premda Su 'lazili ' Politi$ke Probleme Kr#%anske *ra"e Kr#%anska ,rk"a Imala )e (a ,ilj *ru#t"enu Re6ormu )edino ' Smislu Moralne Re6orme Indi"idualnog Pona#anja Propo"ijedalo Se Proti" Obijesne Rasko#i I Neodgo"ornog &ogatst"a, / (apo"ijedalo Se Milosr7e I Suzdrlji"ost ' Kori#tenju O"ozemaljski+ *obara Sa"jeto"alo Se *a Se 8o"jek (ado"olji )ednosta"nim Proiz"odima *oma%e Poljopri"rede I Industrije 'mjesto *a !ei (a '"oznim 1uksuzom )edno Od Mi#ljenja O Ekonomskim Problemima Koje Se !ada Razmatralo &ilo )e to *a &i Vjerni2i !rebali Prodati S"e .to Imaju I to Podijeliti Siroma#nima Ili *a &i Morali *ati (ajam Ne O$ekuju%i Ni#ta (a 'z"rat ,rk"a Nije Nikad Obe%a"ala Ekonomski Raj !ako *a Pitanja 'zroka I Obja#njenja Ekonomskog Me+anizma Nisu &ile Od Interesa (a Njezine Vo7e I Pis2e F

; : Ekonomska Misao Srednjeg Vijeka

; 9 Skolastika

u Srednjem Vijeku *ominira Skolasti$ka Ekonomska Misao, '$enje Koje Se !emelji Na Interpreta2ijama &iblije, !e Platono"og I /ristotelo"og '$enja Najistaknutiji Skolastik &io )e S" !oma /k"inski Koji )e Nastojao Pomiriti Proturje$nosti Izme7u ,rk"ene *ogme I Ekonomski+ Realiteta katoli$ka ,rk"a Imala )e Monopol S"e *o Renesanse <oto"o S"i Intelektual2i !og Vremena &ili Su Redo"ni2i Ili 0ratri ' .kolama Koje Su Osno"ane Od Sedmog Stolje%a Nao"amo, S"e%eni2i Su *rali Nasta"u Iz Ostataka <r$ko>Rimske (nanosti I Vlastite !eologije I 0ilozo6ski+ *is2iplina Iz !i+ .kola Raz"ili Su Se ' *"anaestom I !rinaestom Stolje%u Samoupra"ni 'ni"erziteti Koji Su Se 'brzo <rupirali ' !eolo#ke, 0ilozo6ske, Pra"ne I Medi2inske 0akultete Srednjo"jeko"ni (nanst"eni2i Obi$no Su Nazi"ani A#kolni2imaA Ili Askolasti2imaA kapitalisti$ko Poduze%e )e Postojalo I Ranije, /li Od !rinaestog Stolje%a Pa *alje Po$inje Postepeno Napadati Ok"ir 0eudalni+ Institu2ija Koji )e Kroz Stolje%a Ko$io, /li Isto !ako I &ranio, (emljoradnika I Obrtnika, I Raz"ijati Obrise Ekonomske Strukture Rast Kapitalisti$kog Poduze%a St"orio )e Ne Samo No"u Ekonomsku Strukturu I Probleme , Ve% I No"i Sta" Prema S"im Problemima 'spon !rgo"a$ke, 0inan2ijske I Industrijske &uroazije Promijenio )e Strukturu Europskog *ru#t"a &uroazija )e Stekla Snagu *a Nametne S"oje Interese !a Klasa Koja )e &ila ' Poslo"ima Nije Mogla <ledati Na S"oje Probleme S -ladno%om (nanst"enika )edan Od Naj"aniji+ Rezultata &ila )e Poja"a S"jeto"nog Intelektual2a, / Odatle I S"jeto"ne (nanosti Odu"ijek Su Postojali S"jeto"ni 1ije$ni2i I Pra"ni2i, /li ' Renesansi Oni Su Po$eli Istiski"ati S"e%eni$ki Elemenat Polaze%i Od S"oji+ Stru$ni+ Problema I Potreba, S"jeto"ni 'mjetni2i I Obrtni2i Po$eli Su Raz"ijati 0ond Instrumentalnog (nanja Koji )e &io Vaan Iz"or Moderne (nanosti /li )e Rastao Iz"an (nanosti Skolasti$kog 'ni"erziteta !o Ima S"oju /nalogiju ' Ekonomi2i Poslo"ni 8o"jek I *ra"ni Slubenik, !ako7er Polaze%i Od Prakti$ni+ Potreba I Problema, Po$eli Su Raz"ijati 0ond Ekonomskog (nanja Poja"ili -umanisti zatim, !u Su Se Nji+o" (nanst"eni Rad Sastojao Se ' Kriti$kom Izda"anju,

Pre"o7enju I !uma$enju <r$ki+ I 1atinski+ !eksto"a Oni Nisu 'naprijedili Ekonomiju /li Su 'tje2ali Na Op%u Intelektualnu /tmos6eru S"oga Vremena ekonomija Nije &ila Od"ojena *is2iplina ' Po$etku )e &ila *io Moralne !eologije Ili Etike, / Kasnije, Osobito ' .esnaestom Stolje%u, *io Skolasti$kog Pra"a Pojedina Pitanja, 'gla"nom No"2a I Kamata, Po"remeno Su !retirana Od"ojeno, /li Nikad Ekonomija Kao ,jelina Prema Stupnju ' Kojem Su Ekonomski Problemi Pri"la$ili Pozornost Moemo Razliko"ati !ri Perioda ' Po"ijesnom Raz"itku Skolasti$ke MisliB

a4 Od *e"etog *o Kraja *"anaestog Stolje%a *ominirali Su Platonski 'tje2aji, Izra"no Ili Posredno Preko 0ilozo6ije S" /ugustina 3Nisu Imali Neke Vanosti (a Ekonomiju4 b4 !rinaesto Stolje%e Nazi"a Se Klasi$ni Period Skolastike St"ara Se (nanost Razli$ita Od !eologije I 0ilozo6ije !a Re"olu2ija &ila )e *jelo -alesa, S" &ona"enture, S2otusa I S" !ome /k"inskog )edan /spekt Koji )e !u &io Vaan )e Pono"na Poja"a /ristotelo"e Misli Ekonomska Pitanja Se *oti$u Samo !amo <dje Se Posta"ljaju Pitanja Moralne !eologije 0izi$ki Rad Smatrao Se Po"oljnim (a Kr#%ansku Vrlinu !rgo"inu )e S" !oma 0ormulirao Kao *jelatnost 8ija Se *obit Moe Opra"dati Nuno#%u *a Se (ara7uje (a =i"ot, =eljom *a Se Steknu Sredst"a (a Milosrdne Namjere Ili =eljom *a Se Slui 'z '"jet *a )e *obitak 'mjeren S" !oma )e Opra"da"ao Pri"atno Vlasni#t"o )er )e Smatrao *a Ce 1judi Voditi Ve%u &rigu O Onome .to IGm Pripada I )er Ce Oni 'lagati Ve%e Napore Kad Rade (a Sebe Nego Kad Rade (a *ruge !o Razmatranje )e I /ristotel Ranije *e6inirao S" !oma )e Otkrio '"jet Konkurentske !rgo"ine Koji )e ' *e"etnaestom Stolje%u Postao Poznat Kao (akon !ro#ko"a Osu7i"ao )e Kamate, Sli$no Kao I /ristotel I Nije Se Pitao (a#to Se Kamate Ipak Pla%aju 24 Period Od 8etrnaestog *o Sedamnaestog Stolje%a Obu+"a%a ,ijelu Po"ijest Skolasti$ke Ekonomije Najzna$ajniji Predsta"ni2i O"og Perioda Su &uridan I Oresme (na$ajno (a O"aj Period Na Polju Ekonomije )e Metalisti$ka !eorija No"2a Smatra Se *a )e <la"na 0unk2ija No"2a ' !ome *a Slui (amjeni *obara S"aka *ruga 'potreba )e Neispra"na I Eti$ki Nedoz"oljena Oresme )e Pr"i Iznio Problem &imetalizma I Posta"io Pra"ilo, *a ' &imetalisti$kom Valutnom Susta"u Mora (akonski Odnos Vrijednosti (latnog I Srebrnog No"2a Odgo"arati Odnosu !rgo"a$ke Vrijednosti Oba Metala !a Raspra"a O No"2u Ozna$a"a Se Kao Pr"a Raspra"a Potpuno Pos"e%ena )ednom Ekonomskom Problemu

D : Ekonomske *oktrine No"og Vijeka

D 9 Merkantilizam

merkantilizam )e Pra"a2 Ekonomske Misli Koji *ominira Od Sredine Petnaestog *o Sredine Osamnaestog Stolje%a !o )e Razdoblje *omina2ije !rgo"a$kog Kapitala Nad S6erom Proiz"odnje Koje )e Nastupilo Nakon Razgradnje 0eudalne *ru#t"ene Strukture Merkantilizam )e Pr"i Susta" Ekonomski+ Ideja Koji )e Obja#nja"ao Me7unarodnu !rgo"inu I Pr"u 0azu Kapizalisti$kog Na$ina Proiz"odnje Koja )e Poznata Pod Nazi"om !rgo"a$ki Kapitalizam Po"ijesnu Situa2iju ' Kojoj Se !aj Pra"a2 Raz"ijao KarakteriziraB Raz"oj &rodogradnje,Otkri%e Kompasa I &aruta, Otkri%e /merike I Ostala <eogra6ska Otkri%a, Raspad 0eudalne I Naturalne Pri"rede I 'brzani Raz"oj Kapitalisti$ke Robne Proiz"odnje, Pr"obitna /kumula2ija Kapitala ' Velikim Europskim *ra"ama, Os"ajanje Kolonija I .irenje Kapitalisti$kog Susta"a, 0ormiranje Na2ionalni+ *ra"a, Politi$ki /psolutizam ,are"a !e &orba Izme7u Monar+a I Parlamenta po"oljnu Idejnu Situa2iju (a Raz"oj Merkantilizma St"orili Su Pokreti Koji Kritiziraju I Smanjuju Srednjo"jeko"nu Mo% ,rk"e I ReligijeB -umanizam I Renesansa, Re6orma2ija I Pros"jetiteljst"o, !e No"i 0ilozo6ski Pra"2i Ra2ionalizam I Empirizam Merkantilisti Su Istrai"ali I Obja#nja"ali Materijalno &ogatst"o I Na$in Njego"og Po"e%a"anja ' Ok"iru Na2ionalne *ra"e, /li Pomo%u Me7unarodne Razmjene Roba ' Me7unarodnoj !rgo"ini Robe Se Prodaju Po ,ijeni Koja )e Ve%a Od Nji+o"e Vrijednosti, / to *onosi A$ist I Siguran Pro6itA &ogatst"o Se Po"e%a"a !ako *a Iz"oz &ude Ve%i Od '"oza I *a Se Su6i2it !rgo"a$ke &ilan2e Napla%uje ' No"2u 3Odnosno (latu4 Koji Pritje$e ' *oma%u Pri"redu Najpoznatiji Predsta"ni2i Merkantilizma &ili SuB ,+arles *u Moulin, )ean &odin I /ntoin Mont2+retien ' 0ran2uskoj, !+omas Mun I )ames Steuart ' Engleskoj, /ntonio Sera ' Italiji !e I"an !i+ono"i% Po#osko" ' Rusiji Na Njema$kom <o"ornom Podru$ju Raz"ila Se Posebna <rana Merkantilizma Koja )e Poznata Pod Nazi"om Kameralizam Najpoznatiji Su Predsta"ni2i )o+ann - )usti I )osep+ Sonnen6els ' -r"atskoj Su Se Kao Merkantilisti$ki Pis2i Istaknuli &enko Kotrulji%, Nikola Vito <u$eti%, Matija Vla$i% Ilirik I )uraj Kriani% merkantilisti Su Opisi"ali I Sistematizirali Ekonomske Poja"e I Pro2ese, /li Su Rijetko Istrai"ali I 0ormulirali Ekonomske (akonitosti 3'zro$no @ Posljedi$ne Veze I Odnose4 Koje Postoje ' Ekonomiji, .to )e &itna Osobina (nanst"ene Metode I Ekonomije Kao (nanosti (bog !oga Kaemo *a Ekonomska (nanost Ne Po$inje S Merkantilisti$kom, Ve% S Klasi$nom 1iberalnom .kolom I Njezinim Predsta"ni2ima 3 /dam Smit+, *a"id Ri2ardo I *rugi 4 Koji Su 0ormulirali Ekonomske (nanosti I !eorije

Stru$nja2i Su Podjeljeni Oko Mi#ljenja (a#to )e Merkantilizam *"a I Pol Stolje%a &io *ominantna Ekonomska Ideologija )edna <rupa, Koju Predsta"lja )a2ob Viner, !"rdi *a )e Merkantilizam )ednosta"no &io *irektan, Razuman Sistem I *a 1judi !oga Vremena )ednosta"no Nisu Imali /naliti$ke /late *a Otkriju *a )e ' St"ari &io *uboko Varlji" *ruga .kola, Koju Su Podra"ali (nanst"eni2i Kao .to )e Robert & Ekelund, !"rdi *a Merkantilizam Nije &io <re#ka Nego Najbolji Mogu%i Sistem (a One Koji Su <a Raz"ili

D ; 0iziokratizam

0iziokratizam )e .kola Ekonomske Misli Koja )e, Sredinom Osamnaestog Stolje%a Nastala I Raz"ijala Se ' 0ran2uskoj !o )e 0ran2uska Varijanta Klasi$ne 1iberalne .kole, Poznata )o# I Pod Nazi"om A#kola EkonomistaA 0iziokratizam )e Nastao Kao Intelektualna Reak2ija Na Merkantilisti$ku !eoriju I Politiku ' 0ran2uskoj, Posebno (bog (aposta"ljanja I 1o#eg Stanja 0ran2uske Poljopri"rede, Siroma#t"a I Eksploata2ije Seljaka 0iziokrati Su *jelo"ali Kao Pros"jetitelji Selja$ke Klase I 1iterarni &ranitelji Nji+o"i+ Ekonomski+ Interesa 6iziokratska .kola )e *obila Nazi" Po <la"noj Ideji Koju /6irmira I S Kojom Se Suprotsta"lja !ada Konkurentnoj Merkantilisti$koj !eoriji I Politi2i Nazi" )e 0ormiran Iz Kombina2ije <r$ki+ Rije$i 05sis, .to (na$i Priroda I Kratein, .to (na$i Vladati 0iziokrati Su Smatrali *a *ru#t"o !reba Organizirati Na !emelju Prirodni+ (akona I 'sposta"iti ' Njemu Prirodni Poredak H '$enje O Prirodnom Poretku 8ini Sredi#nji *io 0iziokratizma Nasuprot

Merkantilistima Koji Su *ru#t"o Promatrali Sa Stajali#ta Na2ionalne Ekonomije, 0iziokrati Su *ru#t"o Sa Stajali#ta 8o"jeka @ Pojedin2a I Njego"i+ Pri"atni+ Interesa Elementi Prirodnog Poretka, Prema 0iziokratima, Pri"atno Su Vlasni#t"o, Slobodno Poduzetni#t"o, Slobodna Konkuren2ija I Pri"atni Interesi Koje Slijede Pojedini Ekonomski Subjekti Smatrali Su *a Ce Pojedin2i, Slijede%i S"oje Pri"atne Interese, Istodobno Ost"ari"ati I .ire *ru#t"ene Interese &ez *ra"ne Inter"en2ije !a Kon2ep2ija O

'skla7i"anju Pri"atni+ I *ru#t"eni+ Interesa Izraena )e ' Poznatoj !ezi Koja <lasiB 1aissez 0aire, 1aissez Passer, .to (na$iB Pustite St"ari *a Idu S"ojim Prirodnim !okom gla"ni Predsta"ni2i 0iziokratizma Su 0ran2ois Iuesne5, /nne Robert )a2Jues !urgot, Vi2tor RiJuetti Mirabeau, *upont *e Nemours I 1e Mer2ier *e 1a Ri"iere Najpoznatiji Pis2i Koji Su .irili 0iziokratske Ideje Na !eritoriju *ana#nje -r"atske &ili Su I"an 1uka <aranjin, )ulije &ajamonti I Ru7er &o#ko"i% 6iziokrati Su Odba2ili Merkantilisti$ko '$enje O Materijalnom &ogatst"u Prema 0iziokratima &ogatst"o Ne Nastaje ' Razmjeni *obara, Ve% Se Po"e%a"a Proiz"odnjom I to Poljopri"redom 0iziokrati Su &ili Ekonomski Pis2i Koji Su Pr"i Poku#ali Objasniti Poja"u Ekonomskog Vi#ka I Kruni !ok Ekonomski+ Pro2esa Smatrali Su *a Se Ekonomski Vi#ak Poja"ljuje Isklju$i"o ' Poljopri"redi Koju Su !retirali Kao )edinu <ranu Proiz"odnje !aj Vi#ak Nazi"ali Su Aproduit NetA )er Su <a !uma$ili Kao *ar Prirode Koja Se Izraa"a Kroz Poljopri"redu Promatrali Su <a ' Naturalnom Obliku Kao Razliku Izme7u Koli$ine 'loeni+ Sredsta"a 3Inputa4 I Rezultata Proiz"odnje 3Outputa4 Juesna5 )e Imao Kon2ep2iju Krunog !oka Ekonomski+ Pro2esa ' Knjizi Aekonomska !abli2aA Pokazao )e Kako Se *ru#t"eni Proiz"od, Proiz"eden ' Poljopri"redi, Raspodjeljuje I Kako ,irkulira Kroz Ostale Pri"redne <rane, Kako Se Raspodjeljuje I Razmjenjuje Izme7u !ri *ru#t"ene Klase 3Proiz"odne, Neproiz"odne I AsterilneA4 Njego"e Ideje )e Kasnije Koristio Karl MarK, / (atim I 1eontie66 Koji )e Izradio Input>Output !abli2u K"antitati"na /naliza Me7uo"isnosti Pri"redni+ <rana, Koja Potje$e Od 0iziokrata, *anas )e Poznata Pod Nazi"om Input>Output /naliza

9:

D D Klasi$na 1iberalna .kola

klasi$na

1iberalna

.kola

(apo$ela

)e

Raz"oj

'

Sedamnaestom Stolje%u ' Engleskoj I 0ran2uskoj Klasi$na 1iberalna .kola )e Nazi" Skupine !eoreti$ara, Nji+o"i+ !eorija I Politika Koje Kritiziraju Susta" Merkantilizma, Odnosno !rgo"a$ki Kapitalizam, !e &rane Stajali#te Industrijskog I 1iberalnog Kapitalisti$kog Susta"a Pret+odni2i Klasi$ne 1iberalne .kole 0ormulirali Su Neke Njene Kon2ep2ije I Prin2ipe Prije 0aze Njenog 'spona Na !ri#tu Ekonomsko>Politi$ki+ Ideja I (nanja Najzna$ajniji Pret+odni2i Klas$ne 1iberalne .kole &ili Su Lilliam Pett5, Pierr &oisJuillebert I Ri2+ard ,antillon
#irenje I *omina2iju Na /kademskoj I Politi$koj S2eni ' Europi Klasi$na .kola )e *oi"lja"ala Od Sredine Osamnaestog Stolje%a *o Po$etka Marginalizma, 'spona Monopolisti$ke 0aze Kapitalizma I Po$etka Neoklasi$ne .kole <la"ni Predsta"ni2i Klasi$ne 1iberalne .kole Su /dam Smit+, Koji Se &a"io Problemom Proiz"odnje I *a"id Ri2ardo Koji Se &a"io Problemom Raspodjele Materijalni+ *obara /dam Smit+ Smatra Se O2em Ekonomije s Obzirom Na &roj Slijedbenika, (nanst"ene *oprinose I 'tje2aj Koji )e Imala, I )o# '"ijek Ima, Na /kademskoj I Politi$koj S2eni, Klasi$na 1iberalna .kola )e &ila Naj#iri I Najutje2ajniji !ok Ekonomske Misli ' Osamnaestom I *e"etnaestom Stolje%u Predsta"ni2i O"e .kole 0ormirali Su Politi$ku Ekonomiju Kao Posebno (nanst"eno Podru$je I Kao Nasta"nu *is2iplinu Na 0akultetima 'nutar Klasi$ne Politi$ke Ekonomije Nastale Su Mnoge Kon2ep2ije I !eorije Koje Su &itno 'tje2ale Na Kasnije Kretanje Ekonomske I Politi$ke Misli Klasi$ni Ekonomisti 0ormirali Su 1iberalnu Ekonomsku 0ilozo6iju Kojom Su &ranili 1iberalni Kapitalizam I !ri#nu Regula2iju Ekonomije Istrai"ali Su I 0ormulirali Ekonomske (akonitosti ' Proiz"odnji, Raspodjeli I Razmjeni Roba !e !ako (apo$eli Konstituiranje I Raz"oj Ekonomije Kao Posebnog Podru$ja *ru#t"eni+ (nanosti temeljne Ideje 1iberalne Ekonomske I Politi$ke Misli &ile Su Sloboda Mi#ljenja, Kretanja Roba I Kapitala, Pri"atno Vlasni#t"o, Slobodna !ri#na Konkuren2ija, Slobodno Poduzetni#t"o Itd Na !im Idejama Su Se Kasnije (asni"ale Politi$ke (ajedni2e 3 *ra"e 4

I Nji+o" <la"ni (akon 3 'sta" 4 <la"ne Kon2ep2ije I !eorije Klasi$ne .kole SuB !eorija Radne Vrijednosti I !eorija !ro#ko"a Proiz"odnje, K"antitati"na !eorija No"2a, Kon2ep2ija 0aktora 99 Proiz"odnje, !eorije Raspodjele Na2ionalnog *o+otka Na Pro6ite, Najamnine I Rente, !eorije Ekonomskog Rasta, Kon2ep2ija !ri#ne Regula2ije Ekonomije, !eorija Op%e Ekonomske Ra"notee Itd na Europskoj /kademskoj I Politi$koj S2eni Poja"ilo Se Nekoliko Kriti$ki+ Idejni+ Reak2ija Na 'spon Kapitalizma, Posebno ' Engleskoj I 0ran2uskoj, !e Na 'spon I *omina2iju Klasi$ne 1iberalne .kole !ri Najsnanije Kriti$ke Reak2ije Predsta"ljaju Ideje So2ijalista 'topista, Marksisti$ka .kola I Njema$ka -istorijska .kola Kao Protutea Kriti$kim Reak2ijama, Po$etkom Sedamdeseti+ <odina, Po$ela Se Raz"ijati )edna .iroka, 'tje2ajna I /6irmati"na Reak2ija Na Klasi$nu .kolu, Poznata Pod Nazi"om Neoklasi$na 3 Neoliberalna 4 .kola

Slika &r E /dam Smit+ Slika &r F &ogatst"o Naroda @ )edno Od Najpoznatiji+ *jela /dama Smit+a

9;

D E So2ijalisti 'topisti

so2ijalisti

'topisti

Poja"ljuju

Se

Kao

Pr"i

Kriti$ari

Kapitalizma, ' Razdoblju Pr"e Pr"obitne /kumula2ije Kapitala ' .esnaestom I Sedamnaestom Stolje%u Nji+o" Na$in Mi#ljenja I Nji+o"e Ekonomske I Politi$ke *oktrine 8esto Se Ozna$a"aju Sintagmom 'topijski So2ijalizam Opisi"ali Su !amne Strane Kapitalizma, Nasuprot Merkantilistima I Klasi$nim 1iberalnim Ekonomistima, 'pozora"ali Su Na So2ijalne Razlike, Eksploata2iju, &ijedu I Siroma#t"o Radnika Po 'gledu Na Starog <r$kog 0ilozo6a Platona I Njego"o *jelo *ra"a, So2ijalisti 'topisti Su Kritizirali Postoje%i *ru#t"eni Susta" Sa Stajali#ta Idealne *ra"e Koju 1judi Mogu I !rebaju Organizirati Nudili Su (amjenu Kapitalizma No"im So2ijalisti$kim *ru#t"om Koje Se Ne%e (asni"ati Na Pri"atnom Nego Na *ru#t"enom Vlasni#t"u I )ednakosti 1judi ' Pro2esu Proiz"odnje I Raspodjele -tjeli Su Ost"ariti .irenje (nanja, Pros"je%i"anje 1judi I .irenje Eksperimentalni+ Kooperati"ni+ (ajedni2a 3 Koje Su Poku#a"ali Organizirati I Koje Su 'brzo Propadale 4
najpoznatiji Rani So2ijalisti 'topisti &ili Su Engleski -umanist I *ra"nik !+omas More, !alijanski Pisa2 !ommaso ,ampanella I 0ran2uski S"e%enik )ean Meslier <la"ni Predsta"ni2i 'topijskog So2ijalizma &ili Su ,laude -enri Saint>Simon, ,+arles 0ourier I Robert O?en pod 'tje2ajem Ideja *a"ida Ri2arda 0ormira Se )edna <rupa So2ijalista Koji Su Poznati Pod Nazi"om So2ijalisti Rikardo"2i Kritizirali Su Kapitalisti$ki Susta", !raili Su Promjenu Odnosa ' Raspodjeli Na2ionalnog *o+otka ' Korist Radnika, /li Pomo%u Re6ormi No"$anog Susta"a I Pro2esa Robne Razmjene, !j 'nutar Kapitalisti$kog Na$ina Proiz"odnje 3.to I+ Razlikuje Od So2ijalista 'topista4 Isti2ali Su *a Radni2i Imaju Pra"o Na Ve%e Najamnine I Na Puni Proiz"od S"oga Rada Predlagali Su Osni"anje Radni$ki+ *ioni$ki+ *ru#ta"a Kao Na$ina !rans6orma2ije Pri"atnog ' *ru#t"eno Vlasni#t"o

9D

D F -istorijska .kola

-istorijska .kola &ila )e Reak2ija Na Klasi$nu I Neoklasi$nu .kolu Poja"ila Se ' 8etrdesetim <odinama *e"etnaestog Stolje%a ' Njema$koj I &ila )e *ominantna S"e *o Poja"e Marginalizma Nastala )e Kao Idejni Izraz Spe2i6i$ni+ Po"ijesni+ Okolnosti ' Kojima Se Njema$ka Na#la Sredinom *e"etnaestog Stolje%a ' Odnosu Na Englesku I 0ran2usku, Njema$ka )e Kasnila ' 0ormiranju Na2ionalne *ra"e, Imala )e Sporiji Ekonomski Rast, Manju Produkti"nost I Slabiji Kapitalisti$ki Susta" (bog !oga )oj Nije Kon"enirala Slobodna !rgo"ina I Op%i !ri#ni (akoni Koje Su (ago"arali Predsta"ni2i Klasi$ne 1iberalne .kole +istori2isti, Odnosno Predsta"ni2i -istorijske .kole Raz"ijali Su Po"ijesni Pristup, Statisti$ke Metode I Indukti"nu Metodu Spoznaje Ekonomske St"arnosti Nagla#a"ali Su (na$aj I 'tje2aj Ekonomske I Politi$ke Po"ijesti Na Sada#nje Stanje Ekonomskog Susta"a ' Pojedinim (emljama ' Kriti2i I Od"ajanju Od Klasi$ne I Neoklasi$ne .kole, Predsta"ni2i -istorijske .kole Su Nagla#a"ali Slijede%e !ezeB a4 )edini2a /nalize Ne !reba &iti S"ijet ' ,ijelini, Kao Nedjelji"i Entitet, Ve% Pojedine Na2ije I Na2ionalne *ra"e !e Osobine I Spe2i6i$nosti Nji+o"og Po"ijesnog Raz"ojaM b4 Pojedine (emlje Prolaze Kroz Razli$ite I Spe2i6i$ne Po"ijesne Pro2ese (bog Koji+ Se Nalaze Na Razli$itim Stupnje"ima Raz"ojaM 24 Ne Postoje Op%a !eorijska I Prakti$na Na$ela I (akonitosti Pona#anja S"i+ (emalja ' S"im Vremenima I ProstorimaM d4 S Obzirom Na S"oju Po"ijesnu Situa2iju I Poloaj Na S"ijetskom !ri#tu Njema$ka !reba Koristiti *ra"ni Inter"en2ionizam I Protek2ionizam, / Ne Ekonomski 1iberalizam *ok Su Klasi$ari Nudili Op%e (akonitosti, -istori2isti Su Nagla#a"ali Nunost 0ormiranja I Izu$a"anja Na2ionalne Politi$ke Ekonomije

<la"ni Pret+odnik Njema$ke -istorijske .kole &io )e 0riederi2+ 1ist, / Njeni <la"ni Predsta"ni2i Su &ili Lil+elm Ros2+er, <usta" S2+moller, MaK Leber I Lerner Sombart

9E

D N Marksisti$ka Ekonomska .kola

Marksisti$ka Ekonomska .kola )e Sintagma (a Ekonomsku Misao Njema$kog 0ilozo6a, Pra"nika, Ekonomistu I So2iologa Karla MarKa I Njego"i+ Slijedbenika I Suradnika 3 0 Engelsa, K Kau2kog, V I 1enjina I *rugi+4 Nastala )e Sredinom *e"etnaestog Stolje%a Kao !re%a Velika, Kriti$ka I Mnogo .ira Reak2ija Na Klasi$nu 1iberalnu .kolu MarKo"a Ekonomska Misao Predsta"lja /nalizu I Kritiku Pret+odne, Posebno Klasi$ne Politike Ekonomije Iz !e Kritike Se Raz"ila No"a Verzija Politi$ke Ekonomije Pod Nazi"om Marksisti$ka Politi$ka Ekonomija Kapitalisti$ki 1iberalni Susta", Kojeg )e (ago"arala Klasi$na .kola, MarK Nije Smatrao Prirodnim Poretkom, Ve% Po"ijesno '"jeto"anim Na$inom Proiz"odnje Nasuprot Smit+u, Ri2ardu I *rugim Klasi$nim Ekonomistima Koji Su ' Ekonomsko>Politi$kim Sukobima &ranili Interese Kapitalisti$ke Klase, MarK )e &ranio Interese Radni$ke Klase Nju )e Smatrao <la"nim Nositeljem !rans6orma2ije Kapitalisti$kog ' No"i *ru#t"eni Susta" 3Komunizam4 No"o *ru#t"o, Prema MarKo"oj Viziji &udu%nosti, Moe I !reba &iti 'temeljeno Na *ru#t"enom Vlasni#t"u, Nerobnoj Proiz"odnji, Planiranju, )ednakosti, Raspodjeli Prema Radu, / Ne Prema Vlasni#t"u, Koopera2iji I &ez Klasni+ Sukoba MarK )e Od Smit+a I Ri2arda Preuzeo Pojmo"e Iz !eorije Radne Vrijednosti I 0ormirao No"u Verziju !e !eorije 0ormirao )e I !eoriju Vi#ka Vrijednosti ' Kojoj )e Obja#nja"ao *a Pro6it, Kamata I Renta )esu Obli2i Vi#ka Vrijednosti, !e *a )e Njego" Iz"or ' Nepla%enom Radu Radnika, Odnosno ' Eksploata2iji Rada Od Strane Kapitala ' S6eri Ekonomske !eorije I Politike MarKo"e Ideje Su Izaz"ale Velike Raspra"e Na /kademskoj I Politi$koj S2eni Pri+"a%ene Su Ili Ospora"ane I Odba2i"ane (bog Kogniti"ni+ I Politi$ki+ Razloga Najzna$ajnija !eorijska Reak2ija Na Marksizam I

Njema$ku !eorijsku .kolu Poja"ila Se Krajem *e"etnaestog Stolje%a I Poznata )e Pod Nazi"om Marginalisti$ka Re"olu2ija ' Ekonomskoj Misli

9F Slika &r N Karl MarK Marksisti$ka .kola Ekonomske Misli &ila )e *ominantna ' Rusiji Od *"adeseti+ *o Kraja Osamdeseti+ <odina *"adesetog Stolje%a ' Kini )e *ominantna Od 9HEH < *o *anas, / ' &i"#im So2ijalisti$kim (emljama ' Europi &ila )e *ominantna Od 9HEF < *o Kraja Osamdeseti+ <odina

D O Neoklasi$na .kola

Neoklasi$na .kola Predsta"lja /6irmati"nu Reak2iju Na Klasi$nu 1iberalnu .kolu, Kriti$ku Reak2iju Na MarKa I -istorijsku .kolu S"oj Raz"oj I 'spon (apo$inje Krajem *e"etnaestog Stolje%a S Poja"om Marginalizma Marginalizam )e Predsta"ljao Veliki Preokret, Odnosno Re"olu2iju ' !eorijskoj Ekonomiji I 0ormiranju Njeni+ Sredi#nji+ !eorija @ !eorija Vrijednosti I ,ijena Marginalisti Su /6irmirali Matemati$ki Pristup Ekonomiji !e /nalizu K"antitati"ni+ Odnosa I 0unk2ionalni+ Veza Izme7u Ekonomski+ Varijabli I Pro2esa, (aposta"ljaju%i K"alitati"nu /nalizu I Po"ijesni Pristup Koje Su Nudili Klasi$ari, Marksisti I -istori2isti (a 'spon Marginalizma Na /kademskoj S2eni Posebno Su (asluni ,arl Menger, Lilliam )e"ons I 1eon Lalras

Neoklasi$ari Su Odba2ili !eoriju Radne Vrijednosti I Kao No"i !emelj Ekonomske (nanosti Ponudili Psi+olo#ki Pristup I !eoriju Marginalne Korisnosti Ekonomske Pro2ese Promatraju Sa Stajali#ta /pstraktnog I (ami#ljenog 8o"jeka>Pojedin2a 3-omo Oe2onomi2us4, Njego"i+ Egoisti$ki+ Moti"a I =elja *a (ado"olji S"oje Potrebe ' '"jetima Rijetkosti Resursa I Oskudnosti Materijalni+ *obara 3Nastoji Se Minimizirati !rud I Maksimizirati Korisnost4 (a Raz"oj Neoklasi$ne .kole Posebno )e (asluna <rupa /ustrijski+ Ekonomista Me7u Kojima Su Najpoznatiji 1ud?ig Mises, 0riedri2+ Von -a5ek I )osep+ /lois S+2+umpeter Neoklasi$na .kola *ominirala )e *o Kraja *"adesetog Stolje%a, Odnosno *o Poja"e Velike Ekonomske Krize Kad )e I Sama *oi"ila Krizu (bog Nemogu%nosti Obja#njenja !ada#nje Situa2ije ' *rugoj Polo"ini *"adesetog Stolje%a Poja"ile Su Se No"e <rane I Obno"e Neoklasi$ne .kole, Odnosno Su"remeni Pra"2i KretanjaB a4 b4 Monetarizam @ Koji Obna"lja Neoklasiku Kroz /nalizu 'loge I (na$aja No"2a I Monetarni+ /gregata, Ekonomika Ponude @ Koja Obna"lja Neoklasiku Kroz /nalizu 'loge I (na$aja /gregatne Ponude Robe I Regula2ije Ekonomskog Susta"a Pomo%u Smanji"anja Poreza I Poti2anja Proiz"odnje I Ponude Robe, 24 Ekonomika Ra2ionalni+ O$eki"anja Ili No"a Klasi$na Ekonomika @ Koja Obna"lja Neoklasiku Pomo%u /nalize 'loge I (na$aja Poslo"ni+ 3Posebno Ra2ionalni+4 O$eki"anja, d4 Neoklasi$na 3-i2ks>Samuelsono"a4 Sinteza @ Koja Kombinira Neoklasi$nu 3Marginalisti$ku4 Mikroekonomiku, Pret+odne !ri <rane I !ri#nu Regula2iju, S )edne, !e Ke5nesijansku Makroekonomiku I Politiku, Odnosno *ra"nu Regula2iju Ekonomskog Susta"a, S *ruge Strane, e4 'sta"na 3Konstitu2ionalna4 Politi$ka Ekonomija I Njena Ekonomika )a"nog Izbora @ Koje Neoklasi$nu .kolu Obna"ljaju Pomo%u 'porabe !ri#nog Pristupa ' Obja#nja"anju Politi$kog Pona#anja Politi$ara, <ra7ana I Vlada 'nutar 'sta"ni+ Na$ela Predsta"ni2i O"e Poslijednje <rane Imaju Kriti$an Odnos Prema Ke5nesijanskoj Makroekonomskoj Politi2i I Regula2iji )a"ni+ *obara Oni Isti$u *a Neuspjesi !ri#ta

Nisu *o"oljan Razlog *a Se Rje#a"anje Ekonomski+ Problema Prepusti *ra"i I Vladi, )er Postoje Nedosta2i *emokra2ije I Neuspjesi *ra"e ' Regula2iji Ekonomski+ Pro2esa

D P Ke5nesijanska .kola

Ke5nesijanska .kola )e Nastala ' *"adesetim I !ridesetim <odinama *"adesetog Stolje%a Njeni Osni"a$i Su Engleski Ekonomist )o+n Ma5nard Ke5nes I Poljski Ekonomist Mi+al Kale2ki 'kazuju%i Na Nedostatke !ri#ne Regula2ije, Ke5nes )e Ponudio )ednu Vrstu *ra"ne Regula2ije I Izlaz Iz Krizno>*epresi"nog Stanja Pri"rede Pomo%u Mjera Ekonomske Politike Predlagao )e So2ijalno Politi$ki Kon2ensus Izme7u Sindikata, Posloda"a2a I Vlade 'nutar Parlamentarnog Politi$kog Susta"a Ponudio )e No"i Na$in 'pra"ljanja Ekonomskim Susta"om Pomo%u Regula2ije 'kupne E6ekti"ne Potranje Roba I 'sluga <la"ni ,ilje"i Njego"e Politike &ili Su Po"e%anje Proiz"odnje, Puna (aposlenost I Pra"ednija Raspodjela Na2ionalnog *o+otka, .to )e !rebalo Osigurati Izlaz Iz Krize I Stabiliza2iju Kapitalisti$kog Susta"a Ke5nes Se Smatra (a$etnikom Makroekonomije Kao (nanst"ene *is2ipline Ke5nesijanske !eorije I Politike &ile Su *ominantne *o Sedamdeseti+ <odina Kada *oi"lja"aju Idejnu Krizu (bog Poja"e In6la2ije I Stag6la2ije Koje Nisu Mogli Rije#iti ' Ok"iru Ke5nesijanske .kole Moemo Razliko"atiB a4 Ke5neso"e !eorije I Politike, b4 AstareA Ke5nesijan2e I 0iskalizam, Odnosno Nji+o" Model Na2ionalnog *o+otka I Potro#nje, !e No"e <rane, Odnosno Pra"2e Obno"e I Raz"oja O"e .kole Koji Su Poznati Pod Nazi"om 24 Post>Ke5nesijanska Ekonomija Koja Istrauje Nepotpunu Konkuren2iju I Pona#anje Ekonomski+ Subjekata I *ra"e ' '"jetima Neiz"jesnosti I Rizika ' Ekonomskom Poslo"anju I d4 No"a Ke5nesijanska Ekonomika Koja Nastaje Kao Reak2ija Na Krizu Ke5nesijanske .kole I Kritike Od Strane Predsta"nika No"e Klasi$ne Ekonomike No"i Ke5nesijan2i Poku#a"aju 0ormirati No"e Mikroekonomske Osno"e Ke5nesijanske Makroekonomike I *ati No"o Obja#njenje Potrebe (a

*ra"nom Regula2ijom Oni to 8ine Pomo%u /nalize 'zroka I Osobina !ri#ni+ Nedostataka Naj"i#e Razmatraju Ne6leksibilnost ,ijena I Najamnina Na !ri#tu Radne Snage, Potro#ni+ *obara I Kapitala, /li ' '"jetima Nepotpune Konkuren2ije Na !emelju Empirijski+ Istrai"anja *okazuju *a Rigidnost ,ijena I Najamnina Nastaju Kao Posljedi2a Ra2ionalnog Pona#anja Ekonomski+ Subjekata Koji 'spore7uju Koristi I !ro#ko"e 8esti+ Izmjena ,ijena I Najamnina Predsta"ni2i No"e Ke5nesijanske Ekonomike Su <regor5 Manki?, Oli"er &lan2+ard, *a"id Romer, 1a?ren2e Summers I *rugi

Sl &r O Monetaristi$ka I Ke5nesijanska Output /naliza

D H Institu2ionalizam

Institu2ionalizam )e .kola Ekonomske Misli Koja )e Nastala Krajem *e"etnaestog Stolje%a, / Osni"a$ )e !+orstein Veblen On I Njego"i Sljedbeni2i Imaju Kriti$ki Odnos Prema Marksizmu, Neoklasi$noj .koli I Kapitalisti$kom Susta"u Istrauju 'logu I (na$aj *ru#t"eni+ Institu2ija ' Razumije"anju I Regula2iji Ekonomski+ Pro2esa !e E"oluti"ni Put Raz"oja (nanosti I *ru#t"a !ri#te )e Samo )edna *ru#t"ena Institu2ija Koju !reba Pozna"ati, /li !ri#ni Pristup Koji Nudi Neoklasi$na .kola )e Nedo"oljan (a Razumije"anje Kompleksnosti Ekonomski+ I *ru#t"eni+ Poja"a, Pro2esa I Odnosa Pored !ri#ta Ekonomisti !rebaju Istrai"ati 'logu Obi$aja, Na"ika , Pra"ni+ Normi I *rugi+ Institu2ija ' *ru#t"enom Susta"u Predsta"ni2i O"e .kole, Pored Veblena, Su ,laren2e E /5res, )o+n Kennet+ <albrait+ I *rugi

D 9: Radikalna Politi$ka Ekonomija

Radikalna Politi$ka Ekonomija )e Nastala ' *rugoj Polo"ini *"adesetog Stolje%a ' Sad>' O"u .kolu Mi#ljenja Osno"ala )e )edna <rupa 1ije"o Orijentirani+ Ekonomista Koji Su 0ormirali 'niju (a Radikalnu Politi$ku Ekonomiju I Po$eli Izda"ati 8asopis At+e Re"ie? 6or Radi2al Politi2al E2onom5A Najpoznatiji Predsta"ni2i O"e <rane !eorijske Ekonomije Su S &o?les, R Ed?ards I *rugi Nazi" Su *obili Po !ome .to Nude Radikalnu Kritiku Kapitalizma I Predlau Korjenite Re6orme Kapitalisti$kog Susta"a Na !eorijskoj Razini O"a <rupa Ekonomista Po"ezuje I Integrira Ideje Karla MarKa, )osep+a / S2+umpetera I ) M Ke5nesa

D 99 Neorikardijanska Ili Sra66ijanska Ekonomija

Neorikardijanska Ili Sra66ijanska Ekonomija )e Posebno Polje !eorije Ekonomije Koja Se Na /kademskoj S2eni Poja"ila .ezdeseti+ I Sedamdeseti+ <odina *"adesetog Stolje%a Osni"a$ I <la"ni Predsta"nik O"e <rupe Ekonomista )e Pierro Sra66a On Ima Kriti$an Odnos Prema MarKo"oj !eoriji Radne Vrijednosti !e Prema Neoklasi$noj .koli I Njenoj !eoriji Kapitala Obna"ljaju%i Ekonomsku /nalizu *a"ida Ri2arda, P Sra66a )e 0ormirao No"i Model Kapitalisti$ke Pri"rede I Ponudio No"o Obja#njenje Vi#ka ' Proiz"odnji Roba Polaze%i Od Sta"a *a Su Relati"ne ,ijene Odre7ene Metodama Proiz"odnje, Odnosno !e+nologijom I Na$inom Podjele Vi#ka Na Pro6ite I Najamnine, Sra66a Nudi No"o Obja#njenje ,ijene Proiz"odnje Kao Ra"notene ,ijene Pritom Nudi Pojam Standardne Robe I Rje#enje Problema Nepromjenji"e Mjere Vrijednosti Predsta"ni2i Sra66ijanske Ekonomije, Osim Sra66e Su P <aregani, / Ron2aglia, I Steedman I *rugi

(aklju$akB

Po"ijest Ekonomije Kao (nanosti (apo$inje Otprilike ' Osamnaestom Stolje%u S 0iziokratskom .kolom, Me7utim Potrebno )e Opisati I Ranije Ekonomske Situa2ije Iz !og Razloga .to S"aka Situa2ija Sintetizira Pr"obitni Rad Nekog Pret+odnog Razdoblja, !e )e Se Ne Moe Razumjeti Samu Po Sebi ' Razdoblju Od /ntike *o Kraja Srednjeg Vijeka Ekonomska Struktura Se Malo Promijenila I <r$ku /ntiku I Europski 0eudalizam Karakteriziraju Mala <ospodarst"a S Malo Kapitala I Ne"elikom Proiz"odnjom Na Razini !emeljne Proiz"odnje Kmetst"o )e &ilo Srodno Ropst"u, Razliko"alo Se Samo ' Pra"nom Smislu !ijekom !og Razdoblja Izolirana )e Razmjena Pre"lada"ala Nad Onim .to Se *anas Nazi"a !ri#nom Razmjenom (bog !oga Su Onda#nje '$ene Raspra"e &ile Prije S"ega 'sredoto$ene Na Pitanje Pra"ednosti, / Ne Na Porijeklo ,ijena Merkantilisti Su Me7u Pr"im Pis2ima Koje )e Vi#e (animalo (biljsko Iskust"o Nego Meta6izi$ka .pekula2ija Oni Su *onijeli Istaknuto Mjesto Ekonomskim Pitanjima I Pripremili Pozorni2u (a Napretke Ost"arene ' Slijede%em Razdoblju Ekonomske Misli Poja"lji"anje (nanosti Se Moe Naja"iti S 0iziokratizmom 0iziokrati Su <ledali ' Oba Smjera @ 'natrag Prema 0eudalizmu I 'naprijed Prema Kapitalizmu Nji+o" )e Poloaj ' Po"ijesti Ekonomske Misli Istodobno <la"ni I Prijelazan Najtrajniji &iljeg 0iziokratizma Na Raz"itak Ekonomske /nalize Vjerojatno )e Nji+o" 'tje2aj Na /dama

Smit+a Koji I+ )e 'poznao Na Vr+un2u Nji+o"e 1iterarne St"arnosti, ' Vremenu ' Kojem Se On Sam &a"io Istrai"anjem Prirode I 0unk2ije Kapitala ' Poljopri"rednom *ru#t"u St"aranje !ri#noga *ru#t"a Ot"orilo )e Put *ubokim Promjenama Koje Su &ile Predu"jet (a '"o7enje Modernoga Ekonomskog =i"ota !o )e &ilo 'klju$i"anje (nanosti I !e+nologije ' Samo Sredi#te S"akodne"i2e (bog Ekonomske Slobode Na Kojoj Po$i"a !ri#ni Susta", Osno"na )e 0ilozo6ija Kapitalizma Od Vremena /dama Smit+a Nadalje 0ilozo6ija 1aissez>0airea 3Ne Ometajte !ri#te4 !ijekom Istrai"anja Ekonomije (nanst"eni2i Su '"ijek &ili Na !ragu E"olu2ije O"e Ideje @ Ideje O Osta"ljanju !ri#tu *a Nesmetano *jeluje @ /li Su I Istrai"ali .to Se *oga7a Susta"u Kad Mu )e *opu#teno *a Nesmetano *jeluje I Onda Kad )e to Sprje$a"ano !ri Najpoznatija Ekonomista @ /dam Smit+, Karl MarK I )o+n Ma5nard Ke5nes S"ojim Su Radom Omogu%ili Najbolju Mogu%nost '"ida ' !emelje Ekonomije Nji+o"e Vizije )o# '"ijek *e6iniraju Podru$je Ekonomije (a 1je"i2u I (a *esni2u /li *a 1i Su Oni Imali Pra"o, Pitanje )e Koje ' Velikoj Mjeri 8ini Ok"ir Predmeta *ana#nje Ekonomije Raz"ojem Ekonomije Kao (nanst"ene *is2ipline Poja"ljuju Se Razli$iti Pra"2i, Odnosno .kole Mi#ljenja Koje Se Razlikuju Prema Pogledu Na Ekonomsku St"arnost Odnosno Na$inu Promatranja, Obja#nja"anja I Rje#a"anja Ekonomski+ Problema I Obliku Ponude !eorijskog (nanja Potrebnog (a /nalizu I Razrje#enje Odre7eni+ Ekonomski+ Problema .kole Mi#ljenja No"ijeg *oba, Naz"ane Asukobljene .kole MakroekonomikeA 'gla"nom Se Razilaze Oko *a"anja Eti$ki+ I Moralni+ Sudo"a, / S *ruge Strane Raz"ija Se Odnos !oleran2ije I Suradnje, Kreati"ne Konkuren2ije (a Poloaj Na !ri#tu Ideja I (nanja

L?? Maturski Org

Popis 1iteratureB

9 ; D E F

R & Ekelund I R 0 -erbertB Po"ijest Ekonomske !eorije I MetodeM V 1una$ekB Po"ijest Ekonomski+ *oktrinaM S Polo"ina I Q Medi%B Osno"e EkonomijeM ) / S2+umpeterB Po"ijest Ekonomske /nalize I I IiM Internetska En2iklopedijaM