Razvoj kriminologije

Kriminologija
zajedniki naziv za sve krivine nauke

(kriminologija, krivino pravo, kriminalna politika) Klasicistike teorije

samostalna nauka Pozitivistike teorije

nauka o drutvenoj reakciji na kriminalitetSimboliki interakcionizam

20.11.2013

Razvoj kriminologije I
Babylon Hellenistic civilization Roman Empire
Period srednjeg vijeka Klasina kola

20.11.2013

Starovjekovni period

Hamurabijev zakonik
XVIII vijek p.n.e. Babylon stub 2,62 m 282 lana SVRHA: zatita drutvenog sistema kroz onemoguavanje nasilja monijih nad slabijim (isticano naelo pravednosti); STROGE KAZNE: smrt, igosanje, rezanje udova, protjerivanje; UZROK ZLOINA: zla sila kod poinitelja, gdje je neophodno kazniti ga da bi se izbjegla osveta, odnosno da bi se obezbjedila satisfakcija rtve; RTVE: zakon usmjeren ka rtvi, gdje se insistira na nadoknadi tete priinjene krivinim djelom.

20.11.2013

Hellenistic civilization

Platon

(429 BCE347 BCE)

Pohlepa ljudske prirode kriminalitet Kazna preventivna funkcija Zaetnik individualizacije, Zloin je posljedica

unutranjih inilaca, zbog ega kaznu treba prilagoditi stanju psihe konkretnog uinioca.

20.11.2013

Hellenistic civilization

Aristotel

(384 BCE 322 BCE)

Prirodni zakoni: zatita univerzalno prihvaenih vrijednosti; Umjetni zakoni: njima se ostvaruju jednakost i pravednost.

ovjek ne bi postao zloinac ako bi shvatio da od krivinog djela ima vie tete nego koristi zaetnik utilitarizma, u oblasti
suzbijanja zloina. Zloin: posljedica moralne pokvarenosti pojedinca u odreenim drutvenim uslovima ivota.

20.11.2013

Roman Empire
Centralni znaaj Zakona, koji su razvijeni na bazi idovskog spiritualizma i grkog naturalizma. Temelj za Rimsko pravo, koje je u mnogim segmentima osnova evropskog kontinentalnog prava.

Ciceron

jedan od uzroka zloina jeste nekanjivost, zbog ega je insistirao na neizbjenosti kazne;
(106 BCE- 43 BCE):

Seneka (4 BCE- AD 65): obzirom da je zloin izraz

greke u pojedinca, kao glavni cilj kanjavanja istie popravljanje.

7

20.11.2013

Srednjevjekovni period
Poetak 5. vijeka do sredine 18. vijeka
periodizacija) (kaznenopravna

Heterogenost i diskonituitet

Inspirisana srednjevjekovnom filozofijom i slubenim svejtonazorom katolike crkve i svjetovnih dravno-politikih krugova (Evropa) Filozofija kanjavanja kao u starom vijeku sa izmjenjenom metafizikom pozadinom
20.11.2013 8

Saint Augustin
(354.-430.)

- O boijoj dravi - Rasprave o zlim djelima i kanjavanju krivaca - crkveni pisac - cilj kazne ispatanje i iskupljenje za uinjeno zlodjelo - protivi se smrtnoj kazni

20.11.2013

Summa Theologica
zalae se za relativnu kaznenu pravdu - tj. kanjavanje za djela koja ugroavaju ljudsko drutvo a samim tim su usmjerena protiv boije volje Naelo kazne kao odmjerene odmazde (model zasluge i reciprociteta); Kazna usmjerena na poinitelja ad personam (tijelo osuenikatamnica due); Kazna treba ostvariti katarziki (proiavajui) uinak u odnosu na duu osuenika;

Srednjovjekovni period Toma Akvinski (1225.-1274.)

Zastupljen i utilitaristiki koncept ad omnem- djelovati prema svima

20.11.2013 10

Srednjevjekovni period
izvori za prouavanje

Pisani izvori:
Leges barbarorum, 5.-9. vijek
Salica, Lex Ribuaria, Lex Alamanorum...) (Codex Eurici, Lex

Kapitularije i zbirke lokalnih pravnih obiaja (Sachenspiegel, 1230., Schwabenspiegel, 1275., Prve vee kodifikacije (Constitutio criminalis

Prohiron, 9.vijek, Ruska pravda, 1016., prevodi Codex Iustinianus- glosatori, 1100.-1250. i postglosatori, 1250.-1450.)

Bambergensis, 1507., Constitutio criminalis Carolina (CCC), 1532., Tripartit, 1514., Nueva Recopilacion, 1566.)

20.11.2013

11

Period srednjeg vijeka

Kaznena politika feudalnog doba

1. Sve ideje o kriminalitetu ranijeg perioda potpuno potisnute i zanemarene 2. Ne postoje pisani zakoni 3. titi se interes vladara i drave, religija, moral, linost i svojina 4. Dominantna jurisdikcija crkve - primjena kanonskog prava 5. Hipertrofija vjerskih inkriminacija 6. Nejednakost pred sudom 7. Inkvizicioni postupak 8. Primjena surovih kazni
20.11.2013 12

Period srednjeg vijeka

Prve rasprave o kriminalitetu kasnog feudalnog doba Njemaka - Karpzov

- predlae primjenu empirikih metoda u krivinom pravu

Francuska - Ejro
- istie se naprednim idejama za efikasnije procesno pravo Holandija - Mateus - uvoenje pravno sintetikih metoda u krivino pravo

Italija
- prve kritike na raun glosatora Rusija - donosi se nova zbirka zakona Uloenje iz 1648. godine
20.11.2013 13

Period XVII i XVIII vijeka

Duhovna prekretnica - kraj evropske srednjovjekovne historije; Nastavak procesa renesanse, posebno razvijenog sredinom XVI vijeka; Preduslov politikih, krivinopravnih pa i antikriminalnih promjena u doba revolucija; Promjene u Engleskoj i Francuskoj;
20.11.2013 14

Isticanje drutvenih inilaca u problemima kriminaliteta !?

Shvatanje dutvene uslovljenosti kriminaliteta;

Uspostavljanje buroaskih drava;

Slabljenje crkvene vlasti

Zloin gubi metafiziku i relig. osnovu

20.11.2013

15

Moderno buroasko pravo

Zloin se institucionalizira u pravnoj normi (oblik dravne represije prema pojedincu);

Institucionalno opravdanje represije:

Pravna norma Moralna osuda

20.11.2013

16

Prirodno pravo
De Jure Belli ac Pacis (1625.)- O pravu rata mira Kazna mora biti u srazmjeri sa izvrenim deliktom; Nepravedna su ona djela koja su

protivna drutvenom ivotu...

predlae da se kazna formira tako da ima uticaj na popravljanje krivca zastupa teoriju PRIRODNOG PRAVA
20.11.2013

Hugo Grotius (1583.-1645.)

17

Filozofija empirizma i racionalizma

Leviathan (1651.) i The Elements of Law, Natural and Politic (1650.) Elementi

prava, prirode i politike

...ovjek je po prirodi sklon da kodi drugome i da se antidrutveno ponaa... bellum omnium contra omnes rat svih
protiv svih * protiv je muenja i iroke primjene smrtne kazne * kritikuje nesrazmjernost izmeu teine kazne i teine krivinog djela * zalae se za stroge zakone koji e odravati red u drutvu koje je sastavljeno od egoistinih pojedinaca

Thomas Hobbes (1588.-1679.)

Bacon, F. (1561.-1626.), Descartes, R. (1596.-1650.), Spinoza, B. (1632.-1677), Locke, J. (1632.-1704.), Hume, D. (1711.-1776.), ...
18

20.11.2013

Napredne ideje u periodu renesanse i humanizma

Duh zakona
* kritikuje sudsku i samovolju zakonodavaca * zalae se za humanizaciju krivinog postupka, a protiv je svireposti u kanjavanju, formalizma i apstraktnosti krivinog zakona * krivini zakon mora biti u duhu istorijskih, drutvenih i drugih specifinosti zemlje
Charle Montesquieu ( 1689 - 1755 )

20.11.2013

19

Napredne ideje u periodu renesanse i humanizma

* izraava svoje protivljenje prema feudalnom apsolutistikom krivinom pravosuu, vjerskoj intoleranciji i mranjatvu

* zalae se za individualizaciju kazne i njeno prilagoavanje sklonostima krivca koje je ispoljio prilikom vrenja krivinog djela
20.11.2013

Francois Voltaire

(1694 - 1788)
20

Filozofija prosvjetiteljstva
Du Contrate Social, Principes du droit politique (1762.)
...ovjek je savreno bie koje se kvari

u drutvu, im zapadne u ekonomsko i politiko ropstvo...

... zloin je pokuaj pojedinca da ponovno uzme slobodu, koje se svojevoljno odrekao...

Charles de Montesquieu (1689.1755.), Voltaire, F. (1694.-1778.), Helvetius, C.A. (1715.-1777.), ...

Jean-Jacques Roussesau (1712.-1778.)

20.11.2013

21

Filozofija klasinog njemakog idealizma

Grundlegung zur Metaphysik der Sitten (1785.) i Kritik der praktischen Vernunft (1788.)
Doprinosi izgradnji tzv. Filozofije kazne, metafiziki pojam pravednosti, tj. ...onu

drugu vrstu pravednosti koju nam je Bog objavio i koja je neposredno u vezi s kaznama i nagradama u drugom svijetu...

Klasini retributivni koncept kazne

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.1831.): Prirodno pravi i znanost o dravi (1819.)

Immanuel Kant (1724.-1804.)

20.11.2013

22

Filozofija i utilitaristiki koncept kanjavanja

An Introduction to the Principles of Morales and Legislation
(1780./1789.)

... Ljudska bia su racionalna i sebina

stvorenja koja tee to veoj koristi...

...odluke o pojedinanim oblicima

ponaanja donose se na temelju procjene boli ili zadovoljstva koje mogu donijeti...

Jeremy Bentham (1748.-1832.)

20.11.2013

23

klasina kriminalnopolitika koncepcija

Dei delliti e delle pene (1764.) Pravo drave na kanjavanje izvrilaca KD Potreba zatite pojedinca od samovolje dutva uz isticanje drave kao opteg interesa. ...prirodna svrha najmudrijih zakona da svim ljudima omogue uivanje prednosti koje ivot prua i da suzbije sve ono to te prednosti postupno usredotouje na mali broj ljudi, stvarajui kod jednih vrhunac moi i sree a kod drugih krajnju nemo i bijedu...
20.11.2013

Cesare Beccaria (1738.-1794.)

24

Temeljna politikoprvana naela kanjavanja (Beccaria, C.)

1. 2. 3. 4. 5.

Liberalistiko naelo pravne drave; Naelo socijalne drave; Naelo jednakosti pred zakonom; Naelo zakonitosti; Naelo ogranienja kaznenopravne prisile.
25

20.11.2013

Teorija kanjavanja (Beccaria, C.)

Utvrivanje preciznih kriterija za izbor vrste i mjere kazne;
Vrsta poinjenog krivinog djela; teta koja se nanese drutvu (a ne namjera poinitelja); Specijalno- i generalnopreventivna svrha kanjavanja (otklanja retributivni koncept kazne);

Jasni i jednostavni zakoni

Kazna - Izvjesnost i neizbjenost, hitnost primjene, analogna zloinu

20.11.2013

26

Period XIX vijeka

Tri temeljna krivinopravna koncepta/kole:
1. Klasina kola 2. Pozitivistika antropoloka kola 3. Pozitivistika socioloka kola

20.11.2013

27

Francuska buroaska revolucija

OSNOVNI PRINCIPI JEDNAKOST SLOBODA ZAKONITOST

DEKLARACIJA PRAVA GRAANINA I OVJEKA, 26.08.1789.

1. Odgovornost se ne moe protezati na uvjerenja

2. Zakonom se propisuju samo neophodne nune kazne 3. Kanjavanje samo ako to zakon predvia 4. Kazna srazmjerna teini djela 5. Svi graani su jednaki u smislu zatite i kanjavanja 6. Individualizacija kazni 7. Smrtna kazna bez muenja
20.11.2013 28

Klasina kriminologija
Svi ljudi, pa i kriminalci, slobodno biraju izmeu puta

kriminala i konformizma, zavisno od toga, u koji put vjeruju da e im donijeti vie dobiti;

Uinitelji krivinih djela nisu rtve svoje okoline;

Uinitelji nisu nemoni i na njih ne utiu natprirodne sile;

Svako krivino djelo je posljedica slobodne volje,

uinjeno je sa razumom, a motivacija je uslovljena prije svega naelom bola i ugodnosti.

20.11.2013

29

Klasina kola
Utemeljitelj naela: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali Prvi upotrijebio izraz Kriminalpolitik Zakonska prijetnja kaznom temeljni koncept generalnopreventivne teorije kanjavanja
20.11.2013

Anselm von Feuerbach (1738.-1794.)

30

Znaaj klasine kole

1. Naelo zakonitosti; 2. Institucije krivinog prava; 3. Kazna treba da ostvari zastraujue i retributivno djelovanje; 4. Kazna jedina krivinopravna sankcija; 5. Krivino djelo polazite za uspostavljanje znanstvenih i zakonodavnih sadraja KP; 6. Krivino pravo skup apstraktnih sadraja.

20.11.2013

31

Karakteristike krivinog prava klasine kole

Krivini zakon se dijeli na dva dijela O kaznama ( Opti dio )

O krivinim djelima i kaznama ( Posebni dio )

Humano kanjavanje Novi kazneni reim za maloljetnike

Krivna odgovornost sauesnika

Instituti: krivina odgovornost, umiljaj i nehat uneseni u Posebni dio KZ-a

Krivino djelo i kazne- iskljuivo pravni fenomeni

Sud izrie zakonom striktno utvrene kazne
20.11.2013 32

Humanizacija kaznene politike klasine kole

Sistem fiksiranih kazni ( jednaka slobodna volja = jednaka krivina djela = jednaka krivina odgovornost = jednake kazne ) Ukidaju se tjelesne kazne Suen pravni okvir primjene smrtne kazne Izvrenje smrtne kazne svedeno na nekoliko oblika Uvoenje kazne lienja slobode

Priroda kazne mora odgovarati prirodi izvrenog krivinog djela

Jednakost pri izricanju kazni Kazne odreene SAMO zakonom

Izvrenje kazni javno i u mjestu poinjenja krivinog djela

20.11.2013

33

CILJEVI KAZNENE POLITIKE KLASINE KOLE

Cilj kazne: 1. ODMAZDA- sa aspekta onoga ko kanjava 2. ISPATANJE - sa aspekta onoga ko se kanjava KANJAVA SE ZATO TO SE GRIJEILO A NE ZATO DA SE NE BI GRIJEILO

Kaznom se uspostavlja poremeen sistem pravde i to:

1. Boanske 2. Moralne

3. Zakonske

20.11.2013

34

NAJZNAAJNIJI PROPUSTI UENJA KLASINE KOLE

Krivina djela i kazne predstavljeni iskljuivo kao pravni fenomeni Krivac egzistira van realnosti u metafizikim postavkama o krivinim djelima i kaznama - zanemaruje se linost krivca

Kroz uenje o Slobodnoj volji potpuno zanemareni uzroci za pojavu kriminaliteta

Kaznena represija je osnova u kriminalno-politikoj borbi na suzbijanju kriminaliteta Drutveni karakter kriminaliteta potpuno izostavljen Ne postoje preduslovi za nauno istraivanje kriminaliteta
20.11.2013 35

NEOKLASINA KOLA KRIVINOG PRAVA

Postepeno se udaljava od dogmatskih i metafizikih rjeenja klasine kole ali i dalje zadrava indeterminizam Zahvaljujui njoj stepenuje se krivina odgovornost: Odgovornost Smanjena odgovornost Puna neodgovornost

Prvi put u krivinom pravu se pominju instituti: pokuaj, sauesnitvo, povrat, sticaj. Negativna karakteristika- sistem odmjeravanja slobodne volje apstraktan i nerealan

20.11.2013

36

Razvoj kriminologije II

Rana pozitivistika kriminologija

Rana pozitivistika istraivanja Pozitivizam u kriminologiji
Cesare Lombroso Gabriel Tarde Raffaele Garofalo Franz von Liszt Enrico Ferri

Znaaj pozitivizma u kriminologiji Osnovna obiljeja razvoja u XX vijeku

20.11.2013 38

Pozitivizam u kriminologiji
Rezultati ranih empirijskih istraivanja ukazuju na determinaciju ljudskog ponaanja - razliiti egzogeni i endogeni faktori Problem kriminaliteta sve znaajniji drutveni problem - neefikasna aktuelna politika suzbijanja kriminaliteta
20.11.2013 39

Rana pozitivistika kriminologija

Giambaptista della Porta (1535-1615)
The human phisiognomy (1586.)

Johan Kaspar Lavater (1741-1801)

Les fragments physiognomiques (1775.)

Franz Josef Gall (1758-1828)

The Anatomy and Physiology of the Nervous System in General, and of the Brain in Particular (1791.)

Johan Kaspar Spurzheim (1776-1832) Jean Etienne Dominique Esquirol

Mental maladies: A treatise of insanity (1845.)

Henry Maudsley (1835-1918)

Responsibility in Mental Disease (1874.)

Cherles Goring (1870-1919)

The English Convict (1913.)
20.11.2013 40

Rana pozitivistika kriminologija

Auguste Comte (1798-1857)
Course de philosophie positive (1830.) Drutvena fizika- naune metode
za prouavanje drutvenih pojava, kao pretea Sociologije

20.11.2013

41

STATISTIKA KRIMINALITETA
Adolphe Qutelet (17961874)
Phisique sociale ou essai sur le dveloppement des facultes de lhomme (1835.)

Andr Michel Guerry (1802-1866)

Essai sur la statistique morale de la France (1833.)
20.11.2013 42

Cesare Lombroso (1836-1909)

Luomo delinquente, Milano 1876. The Female Offender, London 1895.
Stigmati degenracije- evolucioni atavizam Anatomske anomalije Fizioloke anomalije Psiholoke anomalije
Kriminalna tipologija Epileptini kriminalci Duevno bolesni kriminalci Roeni kriminalci Sluajni kriminalci

20.11.2013

43

Gabriele Tarde (1843-1904)

La criminalit compare, Paris 1886. La philosophie pnale, Lyon 1890.
Kriminalna tipologija Profesionalni zloinac

Zakon imitacije socioloko-psiholka determinacija kriminalnog ponaanja

Dva oblika imitacije: moda (u gradu) i navika (na selu) Nii na drutvenoj ljestvici redovno oponaaju one koji su na viem stepenu Predlae radikalnu reformu kaznene politike
20.11.2013 44

Raffaele Garofalo (1852-1934)

Criminologia, Napoli 1885.
Kriminalna tipologija Prirodni i zakonski kriminalitet Kriminalce dijeli na: ubice nasilne kriminalce kradljivce Kriminalna etiologija Uinitelj krivinog djela ima moralnu smetnju, koja ima organsku osnovu i prenosi se nasljeem

(osnove Darwinove teorije- preivljavanje najsposobnijih)

20.11.2013 45

Franz von Liszt (1851.-1919.)

Internationale Kriminalistoische Vereinigung IKV (1889.) Assossiation Internationale de Droit Penal AIDP
(1924.)

Primarni egzogeni faktori (socioloki), dok endogenim (unutranjim, u osobi poinitelja) pridaju sekundarni znaaj; Utemeljitelj savremene svrhe kanjavanja (ne peccetur), koja se u naelu orjentira na specijalnu prevenciju;

...kazna treba poinitelja popraviti, ako je popravljiv, ili mu u suprotnome oduzeti, zauvijek ili privremeno, fiziku mogunost za injenje daljnjih zliina (izdvajanje iz drutva)...
Fenomenologija poinitelja:
Popravljivi (akutni) Nepopravljivi (hronini) 20.11.2013 46

Franz von Liszt

Zadaci i metode kaznenopravne znanosti, (1900.),
Berlin
1. 2.

1. Pedagoki zadatak: obrazovati kriminalistikog praktiara

Juristiko-loginom podukom (Kazneno pravo) Praktino-tehnikim kolovanjem (Kriminalistika)

2. Znanstveni zadatak: kauzalno razjasniti

1. 2. Zloin (Kriminologija) Kazna (Penologija)

3. Politiki zadatak: razvijanje zakonodavstva radi suzbijanja

zloina, posebno ali ne iskljuivo, kaznom i s njom srodnim mjerama (Kriminalna politika)
47

20.11.2013

Enrico Ferri (1856-1929)

Sociologia criminale, Torino 1884.
Faktorski pluralizam etiologija kriminaliteta Antropoloki faktori (organska i psihika konstitucija i line osobine kriminalca) Kosmiki faktori Socijalni faktori Kriminalna tipologija Roeni kriminalci (delinquenti nati) Duevno bolesni kriminalci (delinquenti pazzi) Kriminalci iz strasti (delinquenti per passione) Sluajni kriminalci (delinquenti doccasione) Kriminalci iz navike (delinquenti abituali)
20.11.2013 48

Enrico Ferri (1856-1929)

Sociologia criminale, Torino 1884.
Sistem mjera socijalne zatite
...ako je ponaanje uinioca potpuno odreeno navedenim iniocima, on ne moe biti moralno odgovoran, niti kriv, pa drutvo nema pravo da ga kanjava. Ipak poto je njegova djelatnost antisocijalna, drutvo na nju mora reagovati. U tom, po drutvo, opasnom stanju je ne samo osnov reagovanja, ve i kriterijum za izbor sankcije...

Preventivne mjere (policijske ili indirektne- ante delictum) Reparatorne mjere (uklanjanje posljedica KD-a)

Represivne mjere (zatvor, protjerivanje, novane kazne- post

delictum)
drutva)

Eliminatorne mjere (za najopsanije zloince- uklanjanje iz

20.11.2013 49

Najznaajnije postavke
Krivino djelo i poinitelj realne drutvene i individualne pojave ! Poinitelj KD u centru panje kaznenog prava !

Poinitelj prilikom izvrenja nije slobodan na njega djeluju egzogeni i endogeni faktori ! Kazna ne smije biti JEDINO sredstvo otklanjanja opasnosti upitna individualizacija !
20.11.2013 50

Znaaj pozitivizma u kriminologiji

Reakcija na strogu Klasinu kolu Nove teorije o uzrocima kriminalnog ponaanja Primjena pozitivnog metoda u prouavanju kriminaliteta Usmjerenost na uinitelja KD Novi koncepti kaznene politike

20.11.2013

51

Osnovna obiljeja razvoja kriminologije u XX vijeku Tri koncepta/pravca

Neoklasicizam Pokret drutvene odbrane Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka

20.11.2013

52

Neoklasicizam
1. 2. Zakonitost kaznenog djela i kazne Conditio sine qua non Relativni (in)determinizam moralna odgovornost osnov kaznene odgovornosti

3.
4.

Opasnost poinitelja - osnov za drutvenu odbranu

Uvoenje smanjene uraunljivosti

5.
6.

Naelo individualizacije prilikom izricanja kazne (jedina KS)

Primjena sigurnosnih mjera (neuraunljivi, BSU, povratnici...)

7.

Poseban tretman za maloljetnike (odgojne mjere)

53

20.11.2013

Pokret drutvene odbrane

Vei znaaj znastvenih disciplina o ovjeku u kaznenom zakonodavstvu; Pozornost na mjerama sa individualiziranim sadrajima koji odgovaraju opasnosti poinitelja; Prevencija kriminaliteta- pomo poinitelju; Humanizacija kaznenog prava;

Pitanje kriminaliteta ne moe se rjeavati samo kaznenim pravom.

20.11.2013

54

Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka Pomak teita sa represivnog na preventivni (kaznenopravni kriminalnopolitiki) Globalizacija savremene PSK
Isticanje optih civilizacijskih vrijednosti; Upuivanje na vanost znanstvenog pristupa fenomenu kanjivih ponaanja; Saradnja na sviom nivoima PSK

Afirmacija nerepresivnih, dravnih i izvandravnih socijalnih djelatnosti u PSK

20.11.2013 55

Literatura
Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 147-165) Kriminologija, Milutinovi, M., Beograd, 1988., (str. 85-104); Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 46-86); Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 23-28 i 45-60); Kriminoloko naslee, Ignjatovi, ., Beograd, 1997., (str. 7-8 i 37-114);

Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 33-62);
O zloinima i kaznama, Beccaria, C., ( prevod Antum Cvitanovi), Zagreb, 1988.;

Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 6-9);
Politika suzbijanja kriminaliteta, Horvati, , Cvitanovi, L., Zagreb, 1999., (str. 50-91) Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Cvitanovi. L., Zagreb, 1999., (str 193-226) Prevencija kriminaliteta, Krivokapi, V., Sarajevo, 2006., (str. 27-35)
20.11.2013 56