John Templeton

MUDROST
svjetskih religija

*
Putevi do raja na zemlji

Sir John Templeton : Wisdom from World Religions Pathways toward heaven on earth Copyright by Templeton Foundation Press

~00~
U ovim poticajnim priama i anegdotama autor oivljuje uenja vodeih svjetskih religija. U knjizi ete naii na navode iz kranstva, budizma, hinduizma, islama, jinizma, judaizma, perzijskih, indijanskih, sikhskih vjerovanja, taoizma, zena i zoroastrizma. Mudrost svjetskih religija knjiga je iji sadraj moete itati, razmatrati, prouavati, upijati, vjebati i provoditi u praksi, pritom irei duhovne spoznaje. Cilj je ove knjige pomoi ljudima svih ivotnih dobi da naue vie o ivotnim istinama i primijene ih na vlastiti ivot, te na osobni i poslovni uspjeh.

~00~
John Templeton rodio se u Winchesters u saveznoj dravi Tennessee. Studirao je na Yaleu, a potom, zahvaljujui Rhodesovoj stipendiji, i na Oxfordu. Poznat je kao vjet ulaga na Wall Streetu. Godine 1987. utemeljio je Zakladu John Templeton, a trenutano financira Templetonovu nagradu za napredak na podruju religije.

~00~

>>>SADRAJ >>>

Uvod

TKO SAM? to radim ovdje, na Zemlji? to me oekuje u budunosti? Kako se samostalno otisnuti u svijet koji katkada izgleda kao da ga ispunjavaju samo sukobi i nadmetanja? Kako se bolje slagati s ljudima koji me okruuju? Kako se nositi sa svakodnevnim pritiscima? Kako biti uspjean na poslu? Kako pronai mir usred velikih previranja? Kako ostvariti koristan i sretan ivot? Mnogi ljudi u dananje vrijeme postavljaju upravo takva pitanja. elite li konstruktivno sudjelovati u izgradnji raja na zemlji? Nedvojbeno je da moemo pripomoi stvaranju smislenijeg, boljeg i plodonosnijeg svijeta svojim mislima, osjeajima, svijeu i djelima. Usto moemo i odraavati onu unutarnju spoznaju neograniene ljubavi, suosjeanja, dobrote, iskrenosti, karakternosti, snage i osjeaja za ivotni cilj i to prema svim osobama i situacijama unutar svojeg iskustvenog podruja. Nasreu, postoje pozitivne reakcije, te definitivni i korisni putokazi koji mogu obogatiti ivot svakog pojedinca koji iskreno eli uiti. A mnogi ljudi raspolau dubokom unutarnjom eljom da ive tako da tijelo, um i duh dovedu u sklad sa svakodnevnim iskustvima. Sve je vie dokaza o tome da ono to znamo nije i jedina istina o smislu naeg zemaljskog postojanja. Vaa potraga za neim viim moe biti sveta pustolovina koja e vas dovesti do novih spoznaja, provokativnih mogunosti, neoekivanih prekretnica i gorljive elje za ulaskom na podruje nepoznatog. Svakodnevni ivot moe postati sretniji, uspjeniji i korisniji. Nae su duhovne lekcije vrlo esto niz bezbrojnih ivotnih situacija na koje nailazimo, a osobito one koje u prvi mah moda i ne shvaamo kao takve. Rije je o trenucima kada poznavanje, razumijevanje i

provoenje ivotnih zakona moe posluiti kao vana pomo koja e ovjeku omoguiti da bude sretan i da daje djelotvoran doprinos ivotu. Rije je jednostavno o nizu pravila prema kojima se ravnamo u svakodnevnome ivotu. A njih pronalazimo u irokoj lepezi izvora poput: vodeih svjetskih religija; raznoraznih filozofskih kola, kako starodrevnih tako i suvremenih; pripovjedaa iz svih dijelova svijeta; znanstvenika i povjesniara, da navedemo tek neke od njih. ini se da postoje doslovce stotine takvih zakona, a veina obitelji i religija najee prenosi zakone kojima je tradicija nauila i njih. Neki su zakoni toliko jasni da se veina ljudi slae u vezi s njihovom istinitou. Na primjer, iskrenost, potenje i istinoljubivost visoko su na ljestvici vrijednosti u raznim kulturama i drutvima irom svijeta. Sljedbenici drevnog kineskog mudraca Lao Tsea u duhovnom zakonu vide Tao The Ching. Najjednostavnije tumaenje Taoa, ili duhovnoga zakona, glasi: Nain na koji sve funkcionira. Zakon je mogue shvatiti i kao izraz odnosa izmeu ovjekova uma, te njegovih misli i zamisli, emocija i naina njihova izraavanja, te fizikih aktivnosti koje izraavaju te misli, osjeaje i ideje. Jer nedvojbeno postoji vrst odnos izmeu nevidljivih misli i osjeaja naega uma i srca te vidljivih postupaka na koje se odluujemo upravo zbog njih. Neki put nije lako pronai djelotvorne rijei koje e prenijeti univerzalne duhovne istine. Kako uope izraziti ono bezuvjetno, krajnje, onaj izvor, ono nepojmljivo unutar ega nastaje sve ostalo? Bog, Buddha, Allah, Brahma, Muhamed, Wakantanka, Boanstvo, Stvoritelj? Same rijei i njihovo shvaanje mogu se razlikovati unutar razliitih duhovnih tradicija i u pojedinim sluajevima ne mogu se samo tako zamijeniti srodnim izrazom. Ipak, nije li mogue da univerzalni jezik neograniene ljubavi spoznaje temeljnu dobrotu koja je u samoj biti svakog ivog bia? Svijet funkcionira na duhovnim naelima jednako kao to funkcionira prema zakonima fizike i gravitacije. Upravo je na nama kao pojedincima da nauimo te zakone ili naela te da svjesno ponemo prema njima i ivjeti. Promotrimo malo pomnije shvaanje takvih zamisli. Moda se pitate: to je to duhovni zakon? Na to pitanje moemo odgovoriti da je rije o vjenome zakonu ili naelu koje, budui da pripada duhovnome svijetu, nije vidljivo. Meutim, duhovni je zakon itekako stvaran. Duhovni zakon ne oblikuje i ne odreuje niije trenutano miljenje, nikakvi hirovi. Duhovni su zakoni objektivni i nepristrani, jednako se

odnose na sve, svugdje u svijetu. Djeluju bez predrasuda i sklonosti u svakom trenutku i na svim mjestima. Ti se zakoni provode sami od sebe, ne ovise o ovjekovu autoritetu i propisima. Na boravak na malenome planetu koji nazivamo Zemljom vrlo je kratkotrajan i zahvaljujui njemu prua nam se izvrsna prilika da za sobom ostavimo svijet bolji od onog koji smo zatekli i to upravo zahvaljujui nainu na koji odluimo ivjeti. Jedan od naina ostvarivanja trajnih poboljanja jest ovladavanje ivotnim zakonima. Vlastitu stvarnost nerijetko oblikujemo izborom naina percipiranja i ostvarivanja interakcija s okolnim svijetom. Posve je izvjesno da mnoge odluke te vrste esto donosimo nesvjesno, zahvaljujui uvjetovanim reakcijama. Ipak, mi jedini moemo odabrati drukiji smjer. Kako se razvijati zahvaljujui raznoraznim novim spoznajama kako bismo postali mudri djelovanjem na najmudriji nain? Kada ponemo djelovati na temelju ivotnih zakona u situaciji u kojoj se nalazimo, u situacijama u kojima se zatiemo, traiti razumijevanje, kada nastojimo u mislima izraavati ljubav, jednako tako i rijeima i postupcima, uvidjet emo da se nae razumijevanje poveava. Tada emo lake proniknuti iza vanjskog izgleda odreene situacije, doprijeti do same biti situacije, do srca druge osobe. Dok smo jo u koli, bilo osnovnoj, bilo srednjoj, bilo dravnoj, bilo privatnoj, na fakultetu ili poslijediplomskome studiju, ili, pak, u ivotnoj koli, moemo se divno provoditi. Moemo uivati u uenju, u poboljavanju umnih sposobnosti i pripremanju za korisnu budunost. S druge strane, moemo biti nezadovoljni i aliti se, sebi i drugima izazivati nelagodu. Sve ovisi o nama. Fiziki svijet, s poslovima, obvezama, zakonima, prilikama, zadaama, odnosima i odgovornostima prava je kola za nae duhovno bie. Rije je o mjestu na koje dolazimo radi kolovanja. Postavite si sljedea pitanja: Kakav sam uenik? Uim li kako treba? Trudim li se dovoljno oko zadaa poput molitve i meditacije, izraza zahvalnosti? Radim li na tome da u odnosima s drugim ljudima uvam sreu i sklad? Ispunjavam li sve svoje dunosti djelotvorno i u duhu poniznosti? Koristim li prilike da budem odgovorna osoba? Kada poriemo osobnu odgovornost i ogranienja koja si postavljamo i pripisujemo vanjskim uzrocima, oteavamo postupak uenja. Moda je jedan od najveih izazova koji se postavljaju pred ovjeka upravo priznavanje pojedinane odgovornosti za vlastiti ivot. Razvoj je esto isto to i prihvaanje odgovornosti

 moda malo-pomalo kako stjeemo sve veu sposobnost suoavanja s odreenim situacijama. Svatko od nas moe ozbiljno odgovarati za iskreno i poteno djelovanje, za asnu karakternost na razuman, trenutaan i savjestan nain. Jedan od meni najdraih pjesnika s kojim sam se susreo jo u srednjoj koli zove se Henry Wadsworth Longfellow. Osobito mi se svia njegova pjesma Psalam ivota. Iz tih stihova doznajemo to je mladi autoru govorio dok je razvijao vlastitu mudrost. Ne govori mi alobno, Da ivot tek je isprazan san! Jer dua je mrtva koja spava, I nita nije onako kako izgleda. ivot je stvaran! ivot je ozbiljan! A grob mu nije cilj: Prah si bio i u prah e se vratiti, no to se ne odnosi na duu. Ni radost ni tuga, Nisu nam sueni; Sueno nam je raditi, Svaki dan za korak dalje biti. Umijee traje, a Vrijeme brzo promie, A naa srca, premda izdrljiva i hrabra, Poput priguenih bubnjeva udaraju, Povorku vode do groba. U irokim bojnim poljima svijeta, U logoru ivota, Ne budi poput tupe stoke koju vode! Budi junak usred pomutnje! Ne vjeruj u Budunost, kako god ugodna bila! Neka mrtva Prolost pokopa mrtve! Djeluj... radi u ivoj Sadanjosti! Sa Srcem iznutra i Bogom nad glavom! ivoti velikana podsjeaju, Da i na ivot moe biti uzvien, Pa na odlasku stoga, Ostavi tragove u pijesku vremena.

Tragove koje netko e drugi, Dok plovi neveselim ivotom, Taj naputeni brat u brodolomu, Vidjeti, te osjetiti nadu i hrabrost. Stojimo stoga uspravno i radimo, Spremni na svaku sudbinu; I dalje stvaramo, i dalje traimo, Uimo raditi i ekati. Istinitost ove pjesme postaje oita ako bolje promotrimo ivote slavnih pojedinaca i nekih neopjevanih junaka iz prolosti i sadanjosti. U tim krugovima pronai emo mnogobrojne uzore za koristan i sretan ivot. Nadalje, kada prouimo njihove rijei i djela, esto emo otkriti i naela koja su nadahnula i omoguila njihov doprinos vlastitom i buduim naratajima. vrsto sam uvjeren da je temeljne zakone ili naela uzvienog ivota, da parafraziramo Longfellowa, mogue prouiti i iskuati ba kao to znanost prouava i iskuava prirodne zakone naega svijeta. Knjiga Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemlji ljudima svih dobnih skupina i svih nacionalnosti nudi priliku da naue malo vie o duhovnim zakonima, naelima i uenjima niza raznovrsnih i velikih duhovnih tradicija. Nadam se da e vam ova knjiga ponuditi biblijski stih, priu, parabolu ili navod koji e vam pokazati svijet u svjetlu korisnijem od dosadanjega. Materijal predstavljen u ovoj knjizi moe posluiti kao prilika za uenje i razvijanje mudrosti. U religijskim i filozofskim tekstovima postoje nedvosmisleni temelji za zagovaranje potrebe za propitivanjem i otvorenog razmiljanja o svemu. Primjerice, prema Lukinu evanelju, Isus je rekao: Traite i nai ete (Luka 11:9-10). Moe li vrijednost uenja sagledavanja drukijeg svijeta leati ne u zamjeni sadanje slike, nego u osiguravanju temelja za mogunost da se sve gleda iz drukije, ire, perspektive? Mogu li vjena univerzalna naela ivota koja nadilaze dananje vrijeme ili odreenu kulturu pomoi ljudima u svim dijelovima svijeta da ive sretnije i korisnije?

RAZVIJANJE MUDROSTI to je mudrost? Rjenici nam govore da je rije o odlici onih koji su mudri... sposobnosti prosuivanja i suoavanja s osobama, situacijama itd. na ispravan nain, na temelju irokog raspona znanja, iskustva i razumijevanja. Drugim rijeima, mudar je ovjek koji je u stanju potraiti dublje, skriveno znaenje. Nedvojbeno je da postoji razlika izmeu stjecanja znanja i informacija i posjedovanja mudrosti. ovjek do znanja i informacija moe doi i zahvaljujui studiju na sveuilitu, putovanjima, odnosima s drugim ljudima, knjigama koje ita i prouava, kao i zahvaljujui raznovrsnim aktivnostima u kojima sudjeluje. Ali stjee li time i mudrost? Koliko ste trenutano sretni? Kako koristite alat kojim u ovom trenutku raspolaete? Na primjer, kako doivljavate ljude i situacije koje vas okruuju? Gledate li na stvari oko sebe pozitivno? Jeste li otvoreni prema tuim zamislima? Jeste li voljni ostvariti napredne promjene? Odvajate li vrijeme od svakodnevnih aktivnosti, ak i ako je rije tek o nekoliko minuta, kako biste se posve smirili i posluati vlastite misli i osjeaje? Traite li aktivno nove, proirene spoznaje i mudrost? Mudrost kao karakterna osobina moe biti mentalna aktivnost koja iziskuje dubinu razumijevanja, poput percepcije ili naina na koji gledate ili doivljavate ono to se dogaa oko vas. Mudrost moe biti i odlika svakodnevnog ponaanja, poput ostvarivanja rezultata ili naina na koji vodite svakodnevni ivot. Mogu li i emocije biti vana i konkretna sastavnica sposobnosti pokazivanja praktine mudrosti? Mogue, ako promislimo o tome da zahvaljujui emocijama dolazimo do onoga to nam je vano a drugima pokazujemo do ega nam je stalo u moralnome smislu. Dosezanje mudrosti putovanje je koje moe naglasiti uenje opaanja u vezi sa ivotom, uenje otvorenosti i pripremanja na situacije koje nas okruuju, postavljanju pitanja, strpljivosti, elje za uenjem i poniznosti i skromnosti. Na tom putovanju ukazuju nam se prilike da uimo pomou prouavanja ivotnih zakona, svjetskih religija i lekcija koje nam nude. Sve ukazuje na to da se duhovni razvoj sve vie ubrzava. Tijekom dvije stotine tisua godina koliko postojimo kao bioloka vrsta, bilo je razdoblja postupnog razvoja, nakon kojih su dolazili periodi ubrzanog razvoja na fizikome i intelektualnome planu. Sada se pred nama otvara nova vizija naeg mjesta i svrhe pos-

tojanja u svemiru. Mogue je da pripremamo pozornicu za divovski skok naprijed u duhovnome razumijevanju. Mnoga od nedavnih otkria na podrujima poput fizike, kozmologije, neurologije i evolucije toliko su fantastina da su promijenila nain na koji razmiljamo o sebi i svojem mjestu u svijetu koji nas okruuje. Nema sumnje da su zahvaljujui upravo tim otkriima mnogi znanstvenici poeli s uenjem razmiljati o drugim stvarima, na drukiji nain, poniznije i s vie pozornosti pridane temeljnim filozofskim i teolokim pitanjima. Dvije stotine ivotnih zakona odabranih iz brojnih religija i uvrtenih u ovu knjigu mogu se pokazati vanima i korisnima, kao i provedivima, u vaem ivotu. Svaki zakon predstavljam u obliku malenog eseja, s nainima primjene, stavovima, priama, primjerima, biblijskim stihovima i navodima koji trebaju posluiti za propitivanje utemeljenosti zakona. Svaki navod u naslovu eseja ukazuje na tono odreeni zakon koji vrijedi za veinu ljudi irom svijeta, uglavnom bez obzira na okolnosti. Svrha je tako ureenog materijala poticati i hrabriti, pomoi vam da na dubljoj razini razmotrite zakone po kojima ivite; i da uivate u plodovima njihove primjene u praksi. Tako predstavljeni zakoni mogu posluiti kao djelotvorni, praktini i prikladni alati. Kada ih dosljedno koristite, stjeete snagu da transformirate vlastiti ivot, da on preraste u dublje, svrsishodnije i radosnije iskustvo. ak i ako va ivot funkcionira dobro, mogue je da e se jo poboljati kada u njega unesete novu mudrost iz velikih religija sadranu na sljedeim stranicama. Da sam tijekom kolovanja naiao na knjigu s dvije stotine temeljnih ivotnih zakona, ve bih tada bio neusporedivo produktivniji, kao i tijekom godina koje su uslijedile. Iako knjigu Mudrost svjetskih religija: Putevi do raja na zemlji moete itati kao bilo koju poticajnu knjigu, organizacija poglavlja odgovara programu akademskog studija. Zakoni su rasporeeni u etrdeset tjedana uobiajene kolske godine. Uz svaki esej naii ete na navode koji se odnose na aktualnu temu. Na zavretku svakog tjedna istaknuti su najvaniji dijelovi predstavljenog materijala, navedene vjebe za praktinu primjenu raznih duhovnih zakona, te ostavljen prostor za biljeenje misli i primjera do kojih ste eventualno doli radei na odreenome zakonu. Po zavretku preporuenog postupka uenja poznavat ete dvije stotine ivotnih zakona izloenih u ovoj knjizi. Format knjige moe posluiti kao koristan vodi i svrsishodan program uenja, kako kod pojedinaca, tako i za obitelji, skupine, poslovne i strune organizacije, kole i fakultete.

NAINI KORITENJA KNJIGE Osvrnimo se na trenutak na nekoliko moguih naina na koje se moete okoristiti ovim zakonima kada ih primijenite na raznovrsne aktivnosti u stvarnome ivotu. S prijateljima, lanovima obitelji ili u koli, crkvi, nekoj drugoj skupini... moete oformiti neformalni kruok u sklopu kojeg ete razgovarati o ovim temama. esto se dogaa da ljudi najvie koristi imaju upravo kada zajedniki prouavaju korisne teme s podruja zajednikih interesa. Odluite li se za takav pristup, moete odabrati samo jedan esej, proitati ga naglas pred cijelom skupinom, a potom priblino sat vremena razgovarati o kljunim zamislima i poukama. Takav oblik sudjelovanja esto razvija povjerenje i lanovima skupine omoguuje da prodube odnose s predstavljenim zamislima, kao i meusobne veze, razmjenom osobnih iskustava uz istodobnu primjenu naela u ivotu. Osim istraivanja raznovrsnih stavova u vezi s potvrdom, vanou i znaenjem ivotnih zakona, pojedinci u skupini vjerojatno e dobiti dodatnu potporu i poticaje kada neki od kolega ponu pokazivati znakove poboljanja u ivotu i stavovima.

U sklopu drukijeg pristupa moete samostalno i daleko od drugih promiljati neke od duhovnih zakona. Odvojite termin u kojem vam vjerojatno nitko nee smetati. Kad se opustite i dopustite da se misli i osjeaji potpuno smire, koncentrirajte se na neto to je u tom trenutku od najvee mogue vanosti u vaem ivotu. Moda e biti rije o tekoj odluci koja je pred vama, odreenoj situaciji ili sklopu okolnosti koji vas moda mue, moda e to biti tek vrijeme odvojeno za izraavanje zahvalnosti za sve to imate, ili ete jednostavno otvoreno i budno traiti savjete ili usmjeravanje. Odaberite temu i oblikujte pitanje. Pogledajte naslove eseja u sadraju, pa e vam neto ve privui pozornost. Zatim otvorite esej koji vam je zapeo za oko, te, uz pojaanu unutarnju percepciju i molitvu, posluajte poruku koja bi vam mogla pomoi da u ivot uneste nove spoznaje. Pojedinano ili u okviru skupine odaberite i prouite sve eseje koji se odnose na odreenu temu. Na primjer, moda

ete odabrati poniznost i skromnost i intenzivno se koncentrirati upravo na tu temu. Jednako tako moete odabrati ljubav, mir, vrijednosti, zahvalnost, davanje itd. Potom razgovarajte o razliitim nainima praktinog pokazivanja vrijednosti tog zakona. Ideja ima bezbroj, a jedna od njih jest i voenje duhovnog dnevnika u kojem ete biljeiti reakcije na ono to ste proitali i ono to vam se dogaa u ivotu. tovie, pisanje dnevnika vie je nego preporuljivo, jer vam se u rubrikama Naglasak i Praktina primjena raznih duhovnih zakona nude aktivnosti koje mogu posluiti kao most koji e vas od uenja iz raznih eseja dovesti do pravih pustolovina u svakodnevnome ivotu. Pisanje vas potie na koncentriranje misli i, jo preciznije, tono odreivanje osjeaja. A vae misli i osjeaji presudno su vaan dio vaeg ivota. to je vie jasnoe i razumijevanja na tim podrujima, to e vaa iskustva biti bogatija. Sastavite popis pitanja koja vam padaju na pamet dok itate eseje. Postavljanje pitanja moe posluiti kao iznimno koristan put do pronalaenja odgovora! Pribiljeite prve reakcije koje vam se javljaju u mislima kada postavljate pitanja. Isplanirajte daljnje istraivanje teme na koju se odnose vaa pitanja i te podatke zabiljeite u dnevniku. Vjerojatno ete pronai i druge naine primjene ovih vjenih istina i mudrosti. tovie, bili bismo vam zahvalni kad biste nam poslali nove zamisli i potvrde zakona koji podupiru, ilustriraju ili opovrgavaju neki od dvije stotine ivotnih zakona iznijetih u ovoj knjizi. Moete li pomoi i u otkrivanju drugih duhovnih zakona u drugim zemljama, zakona koji nisu u suprotnosti sa Svetim pismom i prorocima? Najveu nagradu autoru ove knjige ini upravo radost primanja pisama itatelja u vezi s time kako im je materijal pomogao da spoznaju sreu koja ih obavija kada ponu pomagati ubrzavanju boanske kreativnosti. Sva opaanja i poruke moete poslati na adresu: John Templeton Foundation (WWR) 5 Radnor Corporate Center, Suite 100 100 Matsonford Road Radnor, PA 19087 Sjedinjene Amerike Drave

Prije nekoliko godina poeo sam potpomagati Natjecanje u pisanju o ivotnim zakonima u okrugu Franklin, u Tennesseeju, gdje sam odrastao kao malen djeak. Gospodin i gospoa Templeton pomau u voenju organizacije. Nagrade za sastavke u prosjeku od pola do pet kartica dodjeljuju se dvaput godinje. Prva je nagrada 2000 dolara, druga 800, a postoji i niz utjenih nagrada. Reakcije pruaju neopisivo zadovoljstvo. Broj sudionika i dalje raste. Bilo bi nam neobino drago kada bi i netko u vaoj sredini bio voljan pokrenuti program slian manifestaciji koja se odrava u okrugu Franklin. Zaklada John Templeton osigurat e vam informacije o raznim metodama provoenja natjecanja koja ve donose koristi tinejderima u vie od stotinu sredina u nekoliko zemalja. Neogranieni potencijal mudrosti iz svjetskih religija zahvaljujui razmjeni iskustava i zajednitvu moe dosegnuti nesluene razmjere i snagu. Uviate li kako je rije o potencijalno djelotvornome ulaganju u ovjekov duhovni razvoj? S ljubavlju se predajmo zajednikome uivanju u sve veoj duhovnoj svijesti s drugima, jer dijeljenje onoga to nam je najvrjednije moe biti i najvii oblik zapovijedi koja glasi Voli blinjega. S radou i velikim arom prouavajmo velianstvene bisere najvanijih duhovnih uenja ovoga svijeta, te u duhu poniznosti spoznajmo da nitko nikada nee dokuiti sve Boje pojavne oblike. Dopustimo i potiimo sve proroke da na najbolji nain predstave ono to im se otkriva. Sukoba nema sve dok se ne pojavi restriktivni pojam ekskluzivnosti. Ovu knjigu moete itati, o njoj razmiljati, upijati misli i provoditi savjete sve dok vam ne pone razjanjavati i poboljavati osobno tumaenje tih ivotnih zakona i mudrosti iz cijeloga svijeta. Njezina svrha nije donijeti zaradu, nego pomoi ovjeanstvu. Ameriki izdava naruiteljima stotinu i vie knjiga stoga nudi primjerke po znatno snienim cijenama. Osim toga, voljeli bismo i kada bi se izdavai na drugim jezicima oglasili sa svojim ponudama za izdavanje knjige. Podrobnije informacije moete dobiti na adresi tfp@templeton.org. Volio bih da ova knjiga barem neke meu vama potakne da otponete, ili nastavite, istraivati dublji smisao odnosa Boga i svega to je stvorio tijekom dugotrajne povijesti ovoga svemira. Prema sebi budite obzirni i puni ljubavi, te dopustite da vas srce, um i duh vode kroz divno iskustvo potrage za irenjem istine. Bog vas voli. Ja takoer. John Marks Templeton

ZAHVALNOST Ovu knjigu izdajemo uz veliko potovanje i zahvalnost prema religijama ovoga svijeta koje ovjeku proiuju um i srce, podiu emocije na viu razinu i slue kao putokaz za duhovni ivot. Velik dio materijala ovdje se naao zahvaljujui istome svjetlu proroka, uitelja i tradicija velikih svjetskih religija koje stoljeima i stoljeima ovjeanstvu nude svete spoznaje i mudrost. Moram izraziti zahvalnost i onom velikom naelu reda kozmikoj kreativnoj inteligenciji, pulsiranju evolucije unutar kozmosa koja nam se ukazuje u obliku sinkroninosti. Tijekom nebrojenih razgovora i itanja, esto mi se dogaalo da iste zamisli i spoznaje izraavaju drugi umovi irom planeta. Jednako tako, bez pomoi brojnih pojedinaca, zaposlenika, kolega u poslovnim i dobrotvornim organizacijama, te lanova obitelji koji su sa mnom podijelili svoje zamisli i mudrost, ne bi bilo mogue napisati ovu knjigu. Svima izraavam veliku zahvalnost.

Mudrost svjetskih religija

Prvi tjedan

1. ZAKON
Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom. Bill Provost
Um je sve; postaje ono to misli. Buddha

JESTE LI SVJESNI injenice da u sebi trenutano imate silnu energiju koju je mogue upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do radosti zadovoljnijeg i uspjenijeg ivota? Uviate li i da vam ista energija moe pomoi da ivite s bezbroj vanih doprinosa osobnome svijetu, obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija esto se naziva snagom uma ili zakonom djelovanja uma. I funkcionira kod oba spola, u svim podrujima ovjekova ivota, te u svim narodima i zemljama irom svijeta. Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je ve i poznat: elja, vizija, mata, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativno razmiljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente tijekom dana esto koristimo. No mnogi moda ne uviaju vane doprinose koje ti aspekti uma imaju pri odreivanju karaktera i osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaanje rijei Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom moe itekako pomoi da dubinski spoznamo pojedine naine na koje kao pojedinci funkcioniramo. Promotrimo sada kako tono djeluje to naelo. U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore ovjekov um opisuje ovako: Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osjeamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu ljepotu zemlje i neba, uivamo u glazbi, umjetnosti i, tovie, svemu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu, zajedno s valovima koji se ire ivcima ine skladnu cjelinu istkanu od bezbrojnih raspoloenja, a upravo tu cjelinu nazivamo ivotom.

Um ovjeka vee, um ovjeka oslobaa... Onaj koji s punim uvjerenjem tvrdi Nisam vezan, slobodan sam postaje slobodan. Ramakrishna

Najvee otkrie mojega narataja glasi: ovjek moe promijeniti ivot promjenom stavova. William James

U umu svakog pojedinca nalazi se ishodite njegovih misli, rijei, djela, ak i osjeaja. Sve to mislite o Stvoritelju svega na svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s posla i drugim ljudima u vaem je svakodnevnom ivotu vrlo vano. tovie, nain razmiljanja moe utjecati doslovce na sve aspekte ivota! Kao to je jednom rekao Joseph Addison: Snanome je umu esto najtee biti vlastitim gospodarom!. Tijekom jednoga dana ovjek moe fluktuirati izmeu samopouzdanja i nesigurnosti, odlunosti i neodlunosti, spokojne smirenosti i frustriranosti, sree i tuge. Moete stjecati dojam da vaim ivotom upravljaju ljudi, dogaaji i okolnosti. Ali je li to opaanje ispravno? Uistinu je vano biti svjestan situacija i okolnosti koje vas okruuju. Vano je i korisno u ivotu raspolagati i odreenim odlikama: iskrenou namjera, predanou idealima, ustrajnim potenjem i asnim karakterom, te neprekidnom udnjom za znanjem.

Sve to postoji potjee iz uma; temelji se na umu i um ga oblikuje. Dhammapada

Istinsko uporite neete pronai u prolaznim stvarima, nego u onome to je vjeno; nema ga u dijelovima izvanjskoga svijeta, nego u svetoj unutarnjoj spoznaji i istini o vlastitome postojanju. Spoznati tu istinu i vrsto se ukorijeniti u toj spoznaji neki put moda i nije jednostavno, osobito danas, kada se svijet tako ubrzano iri i razvija. Ali mogue je biti usredotoen i koncentriran! Kako? Za to je vano ovladati vlastitim mislima. Univerzalni zakon ili naelo koje nazivamo zakonom djelovanja uma ima znaajnu ulogu u ivotu svakog ovjeka. Kako djeluje na pojedinca i njegov ivot? Jedan od odgovora nudi premisu prema kojoj je razmiljanje poveznica univerzalnog Bojeg uma i ovjeka. Svijest o tom zakonu i njegova primjena mogu vam pomoi da usmjerite misli i zajamite da e biti pozitivne i produktivne. Razmiljanje je usto i kretanje misli i zamisli unutar vaeg uma, odnosno va intelekt na djelu. Iz tih zamisli, u vaem se umu stvaraju mentalne slike ili simboli, a sve na temelju steenih spoznaja. Te je slike poslije mogue izraziti u obliku elja i djelovanja. Misaoni je proces kreativna sila koja u ovjeanstvu ne prestaje djelovati. Mentalnu atmosferu stvaraju misli koje se pojavljuju u vaem umu, a ta energija privlai misli i zamisli koje su

Na podruju promatranja sluaj je naklonjen samo pripravnome umu. Louis Pasteur

joj srodne po prirodi. Energija vaih misli iri se kroz vrijeme i prostor i dolazi do drugih, poput valova na jezeru djeluje na sve to dodirne. Kad bolje spoznate da su misli stvari i da su misli jednako vane kao i postupci, moete nainiti divovski korak naprijed, u smjeru potpunog ovladavanja vlastitim umom. Drugim rijeima, postajete svjesni vlastitog misaonog postupka i poinjete se koncentrirati na pozitivne i produktivne misli. Nain na koji razmiljate utire put nainima na koje ete reagirati na svakodnevne situacije, pa tako duboko i intenzivno utjee i na va svijet. Kad shvatite univerzalni zakon uzroka i posljedica kako sije, tako e i eti, koliko daje, toliko e dobiti primat ete i razvijati pozitivne, praktine, afirmativne istine koje e vam sluiti u svakodnevnome ivotu. Zakon uzroka i posljedica, koji nerijetko nazivamo i svemirskom vagom, usko je povezan sa zakonom mentalnog djelovanja. U odreenome smislu moe se rei da ivimo u dva svijeta: svijetu uzroka (ono to je unutra) i svijetu posljedica (ono to je vani).

2. ZAKON
Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18
nastavljam dalje sa svojom vizijom. Walt Whitman

savrena je radost u viziji u o Bogu. Sv. Toma Akvinski

STARODREVNA IZREKA govori: Kad objave nema, narod se razuzda. I to je jedan od naina na koje moemo rei koliko je vano imati san, cilj, biti usmjeren na neto posve odreeno, ili imati viziju o elji kako bi se ivjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kada nam neto muti viziju o cilju, nerijetko gubimo osjeaj za svrhovitost i usmjerenost. ak i kada se dobro pripremimo i raspolaemo sposobnostima potrebnima za odreenu aktivnost, nastojanja bez prave usmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha. Postavljanje ciljeva, zajedno s odreivanjem smjernica o tome kako ih ostvariti, pomae nam da odrimo usredotoenost, daje nam energiju i nerijetko pomae da nam ivot bude zanimljiviji, korisniji i uspjeniji. S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike izmeu toke u kojoj se ovjek trenutano nalazi i mjesta na kojem bi elio biti. A esto se dogaa da nam se, im onome ime trenutano raspolaemo pridamo dodatnu svrhu i cilj, ukazuje prilika

ovjek mora teiti tome da postane nadmoan. Konfucije

da krenemo prema svojem cilju. Ve i pojaanje energije ili predanosti od deset posto moe donijeti veliku promjenu. Meutim, istinski uspjeh lei u injenici da ovjek stjee nadahnue da postaje jo bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo li konkretne ciljeve koji odgovaraju naoj ivotnoj svrsi i ne odrimo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu e nam se lako dogoditi da posustanemo i doivimo neuspjeh.

No najhrabriji su nedvojbeno oni koji najjasnije vide to je pred njima, bila to velika slava ili velika opasnost, pa ipak ne zastajkuju nego tome idu u susret. Tukidid

Istinski vidi onaj koji u svemu jednako vidi ivu, uzvienu duu, neto vrhunaravno i neunitivo meu onim to propada. Hinduizam

Ponekad pojedini konkretni aspekti ivota moda izgledaju rutinski, a odreena mjera rutine moe nam pomoi u odravanju zamaha. Meutim, nadahnue se esto pojavljuje kod onih koji rade na ostvarivanju tono odreenoga cilja. Uvijek ima prostora za poboljanja. Moete li tono zamisliti kako nadahnue iskoristiti za djelovanje na temelju snage vlastitih misli? Va je intelekt ujedno i plod i stvaratelj kreativnosti. Ta je snaga ve u vama, a potie je elja za ostvarivanjem korisnih ciljeva. Jedan od najbrih i najsveobuhvatnijih naina pojaavanja vizije i razvijanja duhovnosti sastoji se u tome da koliko je vie mogue pomaemo drugima. Dokon je ivot uludo utroen ivot. Kako se ta izreka odnosi na vas? Postoji pria o nekom kranskom redovniku koji se usrdno molio da mu se ukae vizija Isusa Krista. Nakon viesatne molitve zauo je glas koji mu je rekao da e mu se vizija ukazati sutradan u zoru. Prije nego to su se pojavile prve suneve zrake, redovnik je ve bio na koljenima pred oltarom. Nailazila je estoka oluja, no redovnik se nije obazirao. Samo je gledao, molio i ekao viziju. Kada je oluja dosegnula vrhunac, na vratima se zaulo tiho kucanje. Prekinut u molitvi, redovnik se okrenuo od oltara i ve krenuo prema vratima. Znao je da neki siroti putnik trai zaklon od pobjenjela vremena. Kada se okrenuo prema vratima ugledao je viziju koju je prizivao. Raspet izmeu elje da ostane i doivi potpunu viziju a imao je dojam da se nee odrati due od nekoliko trenutaka i elje da pomogne bratu u nevolji, redovnik je brzo zakljuio da je dunost na prvome mjestu. Otvorivi vrata zagledao se u

Na papir zapiite svoj ivotni cilj. Sada kada ga imamo crno na bijelo moemo neto i postii. Malo je onih koji su u stanju odrediti cilj, a kamoli ga zapisati. Sreu neete pronai dok vam cilj ne postane jasan i uvijek pred oima. Ross Byron

blistavoplave oi malene djevojice koja se, kako se inilo, izgubila. Bila je umorna, sva uzdrhtala od hladnoe, i gladna. Redovnik je obzirno ispruio ruku i uveo djevojicu u toplu sobu. Dao joj je zdjelicu mlijeka i svjeeg kruha, te joj pokuao ugoditi na sve mogue naine. Najevi se u ugodnoj toplini, dijete je zaspalo u stolici. On se zatim, teka srca, ponovno okrenuo prema oltaru, pribojavajui se da je vizija nestala. Na njegovu veliku radost i iznenaenje, nije bilo tako vizija je bila jasna i blistava, zraila u punoj raskoi! Dok je redovnik ushieno promatrao dragocjeno ukazanje, zauo je i neki blagi glas: Da se nisi pobrinuo za moju malenu, ne bih se mogao zadrati. Kae se da je cijeli ivot tek jedan dan. Moemo li tu izreku preokrenuti i uz pojaanu svijest potvrditi da je svaki dan ivot? Kada se svakodnevno budite, hoete li vrsto odluiti da ete dan koji je pred vama ispuniti vjernom svrhom, vizijom, sluenjem s ljubavlju i obzirnim razvojem? A to je mogue! Zatim, kako dan odmie, osvrnite se i utvrdite koliko se pridravate jutronje odluke. Sadanji je trenutak trenutak djelovanja. Mogue je da ste sljedeu izjavu uli nebrojeno puta: Ne ostavljaj za sutra to moe obaviti danas. Neka vae zanimanje i predmet koncentriranosti budu u sadanjem trenutku, u trenutku djelovanja. A gdje ima zanimanja, moe biti i aktivnosti, vizije i transformacije. Kako je to samo lijepo izrazio apostol Pavao kada je rekao: Nemojte se prilagoavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je dobro, ugodno i savreno! (Rimljanima 12:2). Hoete li prihvatiti izazov i promijeniti se transformirati se? Iskren je i gorljiv onaj koji se u krajnosti posveuje odabranome cilju i svrsi. Kada se neemu posvetimo, sva naa nastojanja postaju jednostavnima. Ve u ovom trenutku, odmah sada, prihvatite samo viziju koja vas uzdie, ali ne odbacujte ono to eventualno ne razumijete. U sklopu odlune promjene stava prigrlite sve to je dio vas. A zatim oslobodite oslobodite ba sve. Umirite se i spoznajte. Znajte da red, boanski red, moe biti uzviena vizija koja se izraava kroz proirenu svijest o vama samima, vaemu svijetu i vaoj svrsi i mjestu u njemu.

3. ZAKON
Zato to je Bog vie u svim stvarima, to je vie izvan njih. to je vie unutra, to je vie i vani. Meister Eckhart ste stvoreni? Andersen

NIJE LI NEKAKO POSVE LOGINO da kada neto istinski znamo dalje

moemo ii uz neusporedivo vie samopouzdanja, uz vie sigurnosti i veu sposobnost ostvarivanja ivotnih ciljeva? Nismo li svi, u ovoj ili onoj ivotnoj fazi, ostali zateeni i moda traili rjeenje odreene situacije, postavljali pitanja poput ovih: to radim ovdje?... Koja je istinska svrha ivota?... Zato sam stvoren ba kao to to jesam? Mogue je da ste ve uli kako se kae da se ovjeanstvo na svijetu pojavilo kako bi iskazalo slinost Bogu, kako bi izrazilo njegovu pravu prirodu, kako bi ostvarilo njegov velianstveni plan, ili kao idealna kreacija boanskog produktivnog bia. 0 tome svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam: I kaem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Vinjega!' (Psalmi 82:6). Kada ivimo kao bia sa zemaljske razine, sluimo se samo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima predstavljamo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavno bie moe biti ogranieno, moe se sastojati uglavnom od onoga to smo stekli kolovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i drugih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bia, meutim, skriva se stvarnost naeg pravog bia. Ne sastojimo se tek od fizike i mentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime je obuhvaen i fiziki aspekt. Je li mogue da smo u odnosu na Stvoritelja isto to i suneva zraka u odnosu na sunce? Nema toga to bi sunce moglo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se od suneve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobitu zadau, tono odreeno mjesto na zemlji koje treba milovati toplinom i svjetlom. Poput suneve zrake, i mi imamo tono dodijeljeno mjesto. I osobitu zadau. Tako smo i mi dio boanskoga plana i nuni smo za savreno upotpunjavanje cjeline. Promislite o tome. Moete li zamisliti neto svrsishodnije ili neto monije od spoznaje istinskog naslijea, a potom i njegova dosezanja? to znai biti Bojim djetetom? I to smo tono naslijedili? Jedan od moguih odgovora glasi da to to smo Boji nasljednici znai da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svu rasko beskrajne svrhovitosti svojega Stvoritelja. Oaranost ovjeanstva duhovnom dimenzijom, skrivenim podrujem moi, te temeljnim naelom organiziranja koje se skri-

Upravo zbog neznanja identificiramo se s tijelom, s egom, s osjetilima, svime to nije Atman. Mudar je onaj koji to neznanje nadilazi odanou Atmanu. Shankara, VivekaChudamani

va iza svakodnevnih dogaaja kao i iza velikih stvari, porasla je i poprimila novu vanost. Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne strukture tvari. Pa ipak, svako novo otkrie i objanjenje mami nas i tjera na jo dublja i ira istraivanja. Svako rjeavanje zagonetke otvara jo dublje situacije koje se postavljaju kao izazov naim intelektualnim sposobnostima. I dok istraujemo nove tajne, poput istraivaa koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim terenom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god doemo do novog vrha, na obzoru se pojavljuje jo jedan, jo vii. Nae je Roenje tek san; i zaborav: Dua koja se penje s nama, naa ivotna zvijezda, Zala je negdje drugdje, i dolazi izdaleka: Ne u posvemanjem zaboravu i ne u posvemanjoj ogoljenosti, Nego na oblacima vjeite slave dolazimo Od Boga, koji na je dom. William Wordsworth to vie znamo o svemiru i vlastitome mjestu u njemu, to vie uviamo koliko malo zapravo znamo. Tako se i u svojoj neprekidnoj potrazi esto oslanjamo na duhovna uenja svjetskih religija kako bi nam pomogla da shvatimo vie o tome tko smo, to smo i zato smo ovdje. Nae due ude za Bogom kako god nazivali Stvoritelja svega to postoji. eznemo za time da spoznamo Boga u velianstvenim izrazima ljubavi, ivota, moi, mira, ljepote, suosjeanja, prijateljstva i jo mnogo toga. Meutim, nebrojeno puta tu enju za Bogom moda tumaimo kao elju za stvarima, a same stvari nikada nam ne mogu donijeti zadovoljstvo. Do zadovoljstva dolazimo kada steknemo jasnu svijest o unutarnjoj nazonosti Stvoritelja. U Mateju 6:33 itamo: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati. Je li mogue da dua ezne za neim to se skriva u njoj samoj? Jesmo li moda ve obdareni boanskom moi za ostvarivanje ciljeva kojima teimo? Je li na ivot pustolovina namijenjena ostvarivanju nae boanske prirode? Je li to razlog zbog kojeg smo stvoreni? Potjee li ta potreba za kreativnim ivotom od poticaja boanske imaginacije koja se kroz nas probija da bi se samoizrazila? Je li mogue da je istinska stvarnost svakoga od nas upravo duh koji je ono velianstveno svjetlo naega bia i postojanja? Jesmo li utjelovljeni kako bismo otkrili i ispunili vlastitu sudbinu?

Moje Ja to je Bog; jednako tako ne vidim nijedno drugo Ja doli samoga Boga. sv. Katarina Genovska

Svjesno ili nesvjesno ivimo prema ivotnim zakonima. Ti zakoni ili duhovna naela odraavaju energiju Stvoritelja koja tee kroz svakog pojedinca, navodi nas na to da iz sebe izvlaimo ono najvie. Tako djelujemo onako kako i kada djeluje Bog. Dok smo staloeni i uravnoteeni, dok iz dana u dan dajemo sve od sebe, moemo na udesan nain napredovati prema plemenitim ciljevima. Iskoristimo li svijest o tome da je u svim okolnostima vano i dobro pokazivati suosjeanje, ljubaznost, dobrotu, iskrenost, potenje, ljubav i velikodunost prema onima koje susreemo na ivotnome putu, ivot postaje radosnim iskustvom punim uitaka. Nastavimo li davati sve od sebe i svakodnevno razmiljati na najpozitivniji mogui nain, malo-pomalo rijeit emo se zabrinutosti zbog odreenih problema. Uimo kako se suoavati s novim situacijama, a ta nam svijest moe pomoi da poduzimamo ispravne i korisne korake. Moemo raspriti oblake koji zaklanjaju svjetlo i put naprijed tako postaje posve vidljiv i jasan. Otvaraju se kanali za primanje vee koristi i pozitivnih ishoda. Boanska zamisao u vezi s naim ivotom udesna je i neusporedivo velianstvenija od svega to uope moemo zamisliti. Boanski je naum toliko velik da tek s vremena na vrijeme uspijevamo ugledati maleni dio, i to na asak, no upravo su takve situacije svjetlo koje nas vodi kroz ono to nam u prvi mah izgleda kao tama. Kada je veliki pjesnik Tagore radio meu indijskim siromasima doivio je neto za to mu se uinilo da je neobino snana vizija Boga. Ta ga je vizija toliko duboko dirnula da je odmah odluio napustiti grad i povui se visoko u Himalaju. Imao je dojam da mu je potrebno razdoblje samoe u kojem e razmiljati o toj viziji i pokuati je shvatiti na dubljoj razini. No kada je izlazio iz prenapuenoga grada i krenuo prema pustim planinama, pogledao je svoj narod i vizija ga je napustila. Tagore je tako ostao u gradu sa svojim narodom. esto se dogaa da se prilika za sluenje pojavljuje upravo na mjestu pojavljivanja vizije! Spoznaje nailaze brzo i lako kada smo predani djelovanju duha, kada se posvetimo buenju duhovnih sposobnosti. Duhovni ivot ima temelje u spoznaji da Ja i otac jedno smo (Ivan 10:30). Uz takvu svijest moemo snano stupati u smjeru razumijevanja sebe i razloga zbog kojih smo stvoreni.

4. ZAKON
Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson
Najljepa i najdublja emocija koju uope moemo doivjeti jest osjeaj mistinosti. Rije je o sijau svih oblika istinske znanosti. Svatko kome je ta emocija strana, koji se vie ne moe uditi i osjetiti zanos i strahopotovanje, praktiki je mrtav. Znati da postoji i ono to nam je nedokuivo, da se pokazuje kao najuzvieniji oblik mudrosti i kao najblistavija ljepota koju nae otupljene sposobnosti mogu pojmiti samo u najprimitivniem obliku ta spoznaja, taj osjeaj, u samome je sreditu stinske religioznosti. Albert Einstein

OVJEANSTVO SI ESTO doputa razmiljanje u okvirima ogranienja i restrikcija. Ograde okruuju imanja, semafori i prometni znakovi uglavnom nas upozoravaju, crte na zemljovidima i razliite kulture odvajaju drave, a vjerski stavovi mogu izazivati nesporazume i sukobe meu pojedincima. Meutim, i prepreke i ogranienja su relativni i mogue ih je nadii napretkom. Na primjer, rub svijeta se pomicao da bi ga na koncu dokinuli odvani istraivai koji su se usudili stupiti u nepoznato. Astronomi su rasprili ranije vjerovanje o nebeskoj kupoli koja natkriva svijet i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenima milijune svjetlosnih godina. Dananji nas lijenici uvjeravaju da je mogu ivotni vijek dulji od stotinu godina. I doista, svakih deset godina udvostruuje se broj proslava stotog roendana! Sportski rekordi nadmauju se toliko brzo da se ovjek ve pita je li ostala jo koja granica! Nama je teko i zamisliti maleni opseg znanja i ogranieni pojam o svemiru koji je prevladavao u vrijeme nastanka svetih spisa najvanijih religija. A to nas dovodi do sljedeeg pitanja: Treba li nae udesne svete knjige nadopuniti dodatnim informacijama o svemiru i ovjeanstvu? Teilhard de Chardin zaziva novu teologiju koja bi obuhvatila i suvremena znanstvena otrkia o beskraju svemira, a to na uobiajeni pogled na svijet proima svojevrsnom univerzalnou, te progresivnom trajanju vremena koje... uvodi... pojam mogueg neogrnaienog Napretka. Upravo zbog univerzalnosti i futurizma de Chardin je bio uvjeren da sada raspolaemo viim i temeljnijim razumijevanjem kozmosa, to bi moglo posluiti kao osnova za nove duhovne informacije. Ne trebamo ljestve do neba, trebamo samo... opaati strukturu i funkcije ovjekovih tjelesnih organa... i tako spoznati postojanje Stvoritelja. Job je rekao: Iz svog tijela vidjet u Boga. Abba Mari ben Eligdor, francuski filozof iz 14. stoljea ivot je svijest! Kada nam je svijest koncentrirana na izostanak ogranienja, tada nam se ti uvjeti ee pokazuju u ivotu. Veliki proroci i uitelji iz davnih vremena nauili su nas da traimo nevidljive sile i aktivnost koji daleko nadilaze nas same.

Ne promatraj nebo s dna bunara. Kineska poslovica

U pozadini velike sumnje postoji veliki satori, gdje postoji temeljito propitivanje pojavit e se i temeljito iskustvo buenja. Izreka iz Zena

Mnogi e pomisliti da je njihova dobrobit u rukama nekoga, nekog sklopa okolnosti, nekog dogaaja ili neke radosti. Sloit emo se da se hranimo onim to dobivamo od ljudi i okolnosti koje slue kao kanali za dobrotu i dobrobit. Ali moemo li se zagledati duboko u sebe i znati, bez traka sumnje, da smo stvoreni bez ogranienja bez obzira na vanjski izgled? Kada Boga shvatimo kao izvor, vie nas nee hvatati panika ako se na izvor promijeni. Umjesto toga, moemo traiti prilike, traiti usmjeravanje i potporu, te spremno prihvaati nove mogunosti za ostvarivanje dobrobiti. To nam govori o istinitosti jednog drugog ivotnog zakona: U svemiru nema ogranienja. tovie, moemo rei da postoji zakon o nepostojanju ogranienja! Umjesto da se koncentriramo na nedostatke, ogranienja ili pomisli na ono ega nema, ne bi li bilo mudro koncentrirati se na misli o obilju? Obratite pozornost na mnogobrojne stvari i predmete izraene ovjekovom rukom zgrade, mostove, automobile, brodove, raunala, suvremene tehnike aparate, lasere i sl. A sada promotrite ono to se krije iza njih. Uviate li nepregledne izvore iz kojih su nastali i je li vam jasno da je najvee od tih ovjekovih dobara inteligentan um? Na um ispunjavaju zamisli i misli koje nam pokazuju kako graditi ili stvarati ono to moemo zamisliti. Ako smo otvoreni prema novim spoznajama, novim poticajima i ubrzanju otkria, trenutano ne moemo ni zamisliti to je sve mogue otkriti i postii! ivimo u svijetu promjena, a promjene su najdublje i najsveobuhvatnije upravo na podruju znanosti. Udbenici koji se nekoliko godina ne osuvremenjuju u pojedinim podrujima postaju praktiki beskorisni, dok laboratoriji s deset godina starom opremom nalikuju na muzej. No veina znanstvenika odmah e naglasiti da su neke stvari u znanosti daleko sigurnije i stalnije periodika tablica, termodinamiki zakoni, relativnost, genetski kod, bioloka evolucija te da ustrajno podiemo temelje nepromjenjive povrine na kojoj se pojavljuje potpunija slika fizike stvarnosti... Oito je da o znanstvenim pojmovima, pa ak ni mehanizmima, vie ne moemo govoriti kao o doslovnim opisima objektivne stvarnosti.
Andersen

Veina ljudi fiziki, intelektualno ili moralno ivi u vrlo ogranienome krugu svojeg potencijalnog bia. Slue se vrlo malenim dijelom mogue svijesti i, openito, duhovnih potencijala, poput ovjeka koji se od cijelog tjelesnog organizma naviknuo sluiti samo malim prstom. Velike krize i nepredviene situacije pokazuju nam koliko su nae kljune mogunosti neusporedivo vee od onoga to smo mislili. William James

5. ZAKON
Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima. Matej 7:12; Luka 6:31 TEMELJNI ZAKON poveanja glasi: Kako daje, tako e i dobivati ili Kako sije, tako e i eti. Tim se rijeima na razliit nain izraava ono to nazivamo Zlatnim pravilom: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci (Matej 7:12). U kranskim svetim spisima Isus je Zlatno pravilo opisao vlastitim rijeima, a ta praktina mudrost izraava se u raznim oblicima u svim vodeim svjetskim religijama. Sline misli o ponaanju pronalazimo i u hinduizmu, budizmu, islamu, konfucijanizmu, judaizmu, taoizmu, u perzijskoj literaturi i djelima Aristotela, Platona, Seneke, kao i ostalih velikih filozofa i uitelja. U idovskoj literaturi Zlatno pravilo glasi: to ti je mrsko, ne ini nikome. Zlatno pravilo nudi nam obrazac ili plan za ivot koji moemo itati, shvatiti i koristiti kako bismo u ivot unijeli raznovrsne pozitivne pomake. Kada se prema drugima odnosimo onako kako bismo eljeli da se drugi odnose prema nama, rije je o planu koji funkcionira udesno iz svih perspektiva i za sve sudionike. I on od nas neto zahtijeva! Mnogi poznaju priu o Aladinu i njegovoj udesnoj svjetiljci. Onaj divni duh koji je ekao Aladinov poziv ivio je upravo u toj svjetiljci. (Bismo li to mogli usporediti sa svjetlom koje nosimo u sebi?) Pa ipak, duh se u prii nije pojavljivao kad god je Aladin poelio. Aladin je morao neto uiniti kako bi ga dozvao morao je protrljati svjetiljku! Kada je Aladin poduzeo korake potrebne za sreivanje onoga to mu je povjereno, pojavljivala se njegova dobrota. Isto vrijedi i za nas. Kako? Moemo poeti od toke u kojoj se trenutano nalazimo i upotrijebiti odlike i sposobnosti kojima ve raspolaemo, bilo da je rije o nekom daru, materijalnome dobru, mogunosti ili prilici za sluenje sebi i drugima. Oekuje nas nagrada tako velika da nadilazi svaki novani iznos ili priznanje koje bismo inae dobili u vanjskome svijetu. Rije je o svijesti o tome da smo obavili svoj posao i sluili na najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree i zadovoljstva koji proistjee iz stvarnog davanja unutarnjeg ja. Koji je onda djelotvoran put, savjet za svakodnevni ivot? Dajte sve od sebe i inite sve to znate uz ono ime raspolaete.

ZLATNO PRAVILO U VODEIM SVJETSKIM RELIGIJAMA: AMERIKI INDIJANCI: Temelj je potivanje prema svemu to je --vo. Veliki zakon mira BEHAIZAM: Blaen je kojemu je brat drai od samoga sebe. Baha'u'llah BRAHMANIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od onoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. BUDIZAM: Druge ne vrijeaj onime to bi vrijealo tebe. Udnaa-Varga HINDUIZAM: Ovako glasi dunost: drugima ne ini nita od onoga to bi te boljelo kada bi drugi to inili tebi. Mahabharata ISLAM: Nitko nije pravi vjernik dok bratu ne poeli to eli i sebi. Suna JINIZAM: U srei i patnji, u radosti i boli, prema svim stvorenjima moramo se odnositi kao prema sebi. Mahavira, 24. Tirthanakra JUDAIZAM: to ti je mrsko, ne ini drugima. To je zakon, a ostalo su tumaenja. Talmud KONFUCIJANIZAM: Ne ini drugima to ne bi htio da drugi ine tebi. Analekta KRANSTVO: Sve to elite da ljudi ine vama, inite i vi njima! Matej 7:12 PERZIJA: ini to eli da drugi ine tebi. SIKHIZAM: Ne sukobljuj se ni s kim, jer Bog je u svima. Guru Arjan devji 259, guru granth Sahib TAOIZAM: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov gubitak svojim gubitkom. ZOROASTRIZAM: Ta je narav dobra jedino kada drugome ne ini to nije dobro i za nju samu. Dadistan-I-Dinnik

I nije vano tko ima koristi od naeg sluenja, ali je vano kako sluimo i kako dajemo. Napredujte korak po korak; ponite od prvog koraka koji je pred vama. Protrljajte svjetiljku! Netko je rekao: Mi smo Boji dar nama samima; to radimo sa sobom i to od nas postaje, to je na dar Bogu! Sada je vrijeme da damo sve od sebe. ivot na nas reagira ovisno o tome kako mu pristupamo. Ako se ponaamo tako da druge zlorabimo ili im nekako kodimo, isto to moda e se dogaati i nama. ivot nam moda ne funkcionira kako treba i drugi nam moda ne vjeruju. Identificirajmo se s darovima svemira poput obilja, dobrote, radosti, ljepote, ljubavi, vjere i mudrosti a te e odlike posta-

ti energijom koju moemo dovesti u svoja iskustva. Ljudi e reagirati na naa nastojanja jer prepoznaju kada dajemo sve od sebe. Dobrota, blagonaklonost, suosjeanje i obzirnost esto se opisuju kao Ljubav na djelu. Nije li to sama bit Zlatnog pravila? Svaki dan nudi nam nove prilike zahvaljujui kojima svatko od nas moe uiniti neto dobro za drugoga, biti obziran i pun razumijevanja, pruati potporu. Na trenutak se zamislite nad vlastitim ivotom. Jurite li od stvari do stvari, moda sa sastanka na sastanak, pa i ne primjeujete kako se drugi osjeaju i kako reagiraju? Odvajate li dovoljno vremena da uoite to se dogaa u neijem ivotu? Jeste li voljni izazvati pozitivnu promjenu prebacivanjem svijesti s osobnih elja na tue potrebe? I budite sigurni da osoba u iji ivot uete danas moe upotrijebiti va dar dobrote. Budite uvjereni da e vau iskrenu brinost itekako cijeniti osoba iz vae okoline na koju je usmjerena. A cijelome svijetu potrebni su naa brinost i potpora. Ponavljam, najvea je nagrada upravo unutarnja nagrada, srea koja izvire iz dobro obavljene zadae. Hoemo li prepoznati priliku za davanje kada nas povue za rukav?

Naglasci
1. Univerzalna naela ili ivotni zakoni duhovne su istine koje se same provode mogu ih primjenjivati svi, svugdje i u svako vrijeme a nude smjernice i savjete za koristan ivot ispunjen zadovoljstvom. 2. ivotni zakoni djeluju tako da svima donose najviu dobrobit. tako i iznutra! 4. Um je sjedite percepcije svega to vidimo, ujemo i osjeamo.

3. Jedan od temeljnih zakona funkcioniranja glasi: Kako izvana,

5. Mentalnu atmosferu stvaraju vae dobronamjerne misli. 6. Utvrivanje ciljeva i smjernica za njihovo ostvarivanje moe vam pomoi da ivite zanimljivije, korisnije i uspjenije. 7. Maleni, ustrajni napori mogu dovesti do velikih postignua. 8. ivot je svijest! U mogunosti smo koristiti slobodnu volju za donoenje odluka.

9.

Kako doivljavate sebe? Moete li istinski spoznati da je va fiziki, identitet obuhvaen vaim duhovnim identitetom?

10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji moete itati, prouavati i primijeniti u svakodnevnom ivotu radi izgradnje vrste kue ivota. 11. Dobrota, suosjeanje, obzirnost i brinost esto se opisuju kao ljubav na djelu.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

elite li u ivot unijeti promjene, jedan od najboljih naina sastoji se u provoenju svakodnevnih afirmativnih pomaka u nainu na koji razmiljate, osjeate, govorite i djelujete. Iskrena i gorljiva predanost kojoj je cilj izvui ono najbolje iz sebe i svijeta koji vas okruuje moe donijeti spektakularne rezultate. U tome vam moda moe pomoi i ovaj navod iz govora koji je Dalai Lama 1989. odrao prilikom primanja Nobelove nagrade: Budui da svi zajedno dijelimo ovaj mali planet, moramo nauiti ivjeti u skladu i miru, kako jedni s drugima, tako i s prirodom. To nije tek san, nego nunost. Jedni o drugima ovisimo u toliko toga da vie ne moemo ivjeti u odvojenim zajednicama i ne obazirati se na ono to se dogaa izvan njih. Jedni drugima moramo pomagati kada se naemo u potekoama i moramo dijeliti sreu u kojoj uivamo. Obraam vam se kao tek jo jedno ljudsko bie, kao obian redovnik. Utvrdite li da su vam moje rijei korisne, nadam se da ete ih pokuati provoditi u djelo.

Drugi tjedan

1. ZAKON
ivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije
Ljudi se boje razmiljati, ili, pak, ne znaju razmiljati. Ne uviaju da je um mogue ojaati, iako se emocije ne mogu potiskivati. irom svijeta ljudi trae duevni mir, no on je nemogu bez snage uma. Eric B. Gutkind

MISAO ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojima raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je koristiti i pozitivno i negativno, po elji. Mnogi ljudi nikada nisu nauili sluiti se tom moi, ovladati snagom uma. A u dananjem svijetu jednako je vano nauiti ispravno razmiljati kao i ispravno govoriti i ispravno djelovati. Ernest Holmes, utemeljitelj Znanosti o umu, objanjava svoje stavove o razlozima: ivot je zrcalo i ovjeku koji razmilja odraava ono to mu svojim mislima pripisuje. Zahvaljujui suvremenoj tehnici u stanju smo vidjeti mozak, ali ipak ne vidimo kako on radi. Vidimo samo posljedice modane aktivnosti. Um, koji je nevidljiv, upravlja misaonim procesom. Mozgu govori kako razvrstavati iskustva i injenice, kako oblikovati nove zamisli, pridavati formu novim pojmovima. Neizravno djelovanje misli nije teko shvatiti, jer je oito da ovjek razmilja prije nego to bilo to uini. Misao je motivator svakog djelovanja, jednako kao to elektrina struja slui kao sila rnotiviranja osvjetljavanja doma. Bez obzira na to prevodimo li misli u stvarno djelovanje ili ne, sama je misao ve proizvela odreeni uinak. Je li vam se kada u glavi pojavila originalna zamisao, pa ste se upitali odakle se pojavila? Kao da vam je um u mozak posijao zametak ideje. Na temelju ranijih iskustava i steenog znanja, va ju je mozak razvio tako da je vi moete izraziti na suvisao i uvjerljiv nain. Mogue je da se ideja i poboljavala dok ste je iskuavali ili izraavali u raznoraznim okolnostima.

ovjeku koji je njime ovladao, um je najbolji prijatelj. Drugima je, pak, najvei neprijatelj. Bhagavadgita

Slino tome, um moe mozgu odrediti to treba misliti. Moe nam biti vrlo privlano razmiljati o tome da nemamo nikakav nadzor nad onim to nam ulazi u glavu, no stvarnost je zapravo drukija. Ako nam se u glavi pojavi pomisao koja nije u naem interesu, moemo, vrlo budno i umjeno, poeti razmiljati o neem drugome, i tako istisnuti nepoeljne misli. Zvui vam teko? Pokuajte s ovakvim eksperimentom. Ako vam netko kae: Nemoj razmiljati o bananama to e se dogoditi? Kod veine ljudi u glavi e se pojaviti slika banana, i to usred svijesti! Znai da i nema osobite koristi od toga kad sami sebi govorite da trebate prestati o neemu razmiljati, zar ne? Nepoeljnu pomisao zamijenite poeljnom. Ako ne elite razmiljati o bananama, koncentrirajte se na neto drugo na primjer na jabuke, narane ili kokose! im u prednji plan svijesti dovedete neku drugu sliku, slika banana nestaje. Kako? Jer se um istodobno ne moe koncentrirati na vei broj razliitih slika.

ovjeka na koncu ini ono ime se bavi njegov um. Upaniadi

To se naziva tehnikom istiskivanja. Ispunite li cijeli um pozitivnim i produktivnim mislima, u njemu nee ostati mjesta za negativne misli. U biti oslobaate ili istiskujete nepoeljne misli i nastali vakuum ispunjavate poeljnim mislima. Odgovornost za aktiviranje zakona djelovanja uma lei na svakome od nas. Sami oblikujemo svoj osobni svijet. Stvaranje ivota koji elimo uvelike ovisi u upravljanju umom. Kao to se kae: Promijeni nain razmiljanja; promijeni ivot. Nije dovoljno imati dobar um. Najvanije je dobro ga koristiti. Rene Descartes

Kada mijenjamo nain razmiljanja, vano je nastaviti s povoljnim i korisnim misaonim procesima. Postii ete vrlo malo ako se nakon nekoliko dana truda vratite starom nainu razmiljanja i nekadanjim navikama.
Svi smo mi ono to mislimo. Sve to jesmo uzdie se s naim mislima. Svojim mislima stvaramo svijet. Buddha

Mogue je da kod promjene sadanjeg naina razmiljanja prvo treba zastati i postaviti nekoliko relevantnih pitanja. Kako elim da se moj ivot razlikuje od sadanjeg trenutka? Prieljkujem li veu energiju? Kada se osjeam usredotoenim/usredotoenom? O emu razmiljam u takvim trenucima? elim li u svojem svijetu ostvariti promjenu? Kako to postii? Kako mogu bitno sluiti? to elim postii? Kada se pojave odgovori na ta pitanja, u sljedeem koraku ovjek treba postati stalnim pastirom vlastitih misli. uvajte

Sve zbog ega patimo poteklo je iz samih temelja ovjekovih misli. Teilhard de Chardin

ulaz u svoj um kako biste zajamili da razmiljate samo o onome, i izgovarate smo ono, to je u skladu s vaim ciljevima i eljama. Tako se esto dogaa da mislimo kako moramo postati struniji u neemu prije nego to budemo u stanju ostvariti eljeni cilj. Zbog takvog naina razmiljanja itamo raznorazne knjige, pohaamo raznorazne seminare i sudjelujemo u svim moguim radionicama, traimo strune savjete itd. I ima li kakve koristi od takvih novih mogunosti? Apsolutno! Svako proireno znanje djeluje na nau ukupnu svijest. Moe li metoda kojom se slui poetnik neki put biti djelotvornija od naina na koji djeluje strunjak? Promislite malo. Jedan od najboljih primjera poetnikog uma jest maleno dijete koje ui hodati. Djeca ne itaju knjige o hodu i ne pohaaju seminare! Lijepo se pridignu, zakorae, pa padnu. Pa sve ispoetka! Dijete e pri padu moda osjetiti frustriranost, ali se nee obeshrabriti. Dijete nee rei: Pogledaj to mi se dogodilo! Pao sam! Nikada neu nauiti hodati! Dijete jednostavno ustrajava sve do trenutka kada uspije nainiti onih prvih nekoliko dragocjenih koraka. Vjebom se dosee savrenstvo, pa tako i oni prvi nesigurni koraci s vremenom prerastaju u pravo hodanje. Upravo fantastino! Moemo nauiti svjesno napredovati u ivotu ako nauimo prepustiti se energiji koja nas okruuje, ako nauimo kako se smijeiti uza sve veu svijest, kod kue, na poslu, u igri i tijekom cijelog dana. Koncentrirana i brina svijest moe biti temelj sretnoga ivota. Zapamtite: Stvoriteljev duh u vama moe vas dovesti do savrenog izraza kada otvorite um i srce. Svaki dan doekujte sa samopouzdanjem, vjerom i ivotnom radou.

*
2. ZAKON
ovjek prima ljubav kakvu daje. Anonimna

NEKI MUKARAC PRIMICAO SE cvjearnici iz koje je elio buket rua poslati majci za roendan. Ve gotovo pred ulazom, uoio je malenog djeaka koji je sjedio na rubnjaku ispred prodavaonice i plakao. Kada ga je upitao to mu je, djeak je rekao da je doao

U ljubavi se vrata moje due irom otvaraju, Omoguuju mi da udiem nov zrak slobode I zaboravljam vlastitu sitniavost. U ljubavi cijelo moje bie struji naprijed Izlazi iz krutih okvira uskogrudnosti i samoivosti, Zbog kojih sam zatoenik vlastite neimatine i ispraznosti. Scott Peck

Koji eli initi dobro kuca na vrata; koji voli vrata zatie otvorenima. Tagore

Moj je ivot nedjeljiva cjelina i sve moje aktivnosti stjeu se u jednu; uzdiu se u mojoj neutaivoj ljubavi prema ovjeanstvu. Mahatma Gandhi

kupiti ruu za majku. Meutim, imao je samo sedamdeset devet centi, dok je rua stajala dolar. ovjek ga je suosjeajno uveo u cvjearnicu i kupio mu ruu. Zatim ga je upitao eli li da ga odveze kui. Djeak je odgovorio: Bio bih vam zahvalan, gospodine, kada biste me odveli k majci. Djeak ga je tako odveo do groblja, gdje je ruu poloio na majino posljednje poivalite. Nakon to je djeaka odveo kui, mukarac se vratio u cvjearnicu i otkazao narudbu za isporuku buketa. Umjesto toga kupio je cvijee i s njim se odvezao tri stotine pedeset kilometara i posjetio majku! Tijekom puta razmiljao je o snazi ljubavi i nebrojenim dobrima koja proistjeu iz ruku ljubavi. Vrlo je lako govoriti o ljubavi. O ljubavi su napisane lijepe pjesme i velike knjige. Ali kako shvatiti, kako razumijeti ljubav? Jedan moj prijatelj, sveenik, rekao je: Sva zaklinjanja ovoga svijeta u to da je Bog ljubav ne znae nita dok se iskreno ne zagrlimo! Kakva misao! Na odreeni nain, ljubav je, kako se ini, ideal i san svakog ovjeka. Je li mogue da su nae due zaete u Stvoriteljevoj ljubavi? ini se da smo zadovoljniji i ispunjeniji kada smo u stanju duhovne ljubavi, a nekako ispranjeni kada smo usredotoeni na neto drugo. Je li mogue da ljubav neograniena ljubav postaje svrhom naeg postojanja? Je li mogue da se ljubav smatra najveim ivotnim blagom upravo stoga to je rije o istinskoj prirodi naih dua? Ueni ljudi kroz cijelu povijest ljubav odreuju kao snagu koja spaja i vee svemir i sve to je u njemu; ljubav se esto naziva i najveim ovjeku poznatim naelom uvoenja sklada. Kako tono shvatiti te opise? Nitko nikada nije vidio ljubav, nije je uo, dodirnuo, omirisao niti osjetio njezin okus! Kako fiziki dodirnuti misao, pojam, ideju? Nedvojbeno je da vidimo plodove i djelovanje ljubavi, ali ne i boansku energiju koja do toga dovodi. ujemo zvukove suosjeanja i brinosti u neijem glasu. Ali kako osjetiti slatki okus unutarnjeg mira i spontane radosti? Mogue je vidjeti ljubav u tuim djelima i postupcima kada izraavaju tu priroenu energiju iz dubine svojega bia. Miris ljubavi moemo osjetiti zahvaljujui veeri prireenoj s bezgraninom ljubavlju osobe koja voli kuhati. 1 koja nas voli! Ljubav moemo dodirnuti u zagrljaju dragih osoba kada nam otvaraju srce i putaju da njihova ljubav tee prema nama. Pet osjetila ljubav moe spoznati samo iznutra, prema van. No kada izraavamo ljubav, ujedno je i prvi primamo. Kako? To to jesmo poinjemo prepoznavati u drugima.

Buddhin je duh duh velike ljubavi, dobrote i suosjeanja. Buddha

Jedan od temelja psihologije glasi da ovjek ima veliku potrebu biti voljen. Na te rijei moemo kimnuti i sloiti se. Da, slaem se. Ako me nitko ne voli, ivot moe izgledati prazno i besmisleno. Trebamo li to promotriti i iz drukije perspektive? Je li mogue da je najvaniji nain na koji ovjek moe biti voljen upravo davanje ljubavi? Sve dok ljubav traimo izvan sebe, najee frustriramo ljubav koja je u nama! Pruanje ljubavi ne odnosi se na lanu sentimentalnost i laskanje. ista je ljubav prirodan stav i dranje obiljeeno dobronamjernou, dobrotom, suosjeanjem, brinou, podupiranjem i blagonaklonou. Rije je o spremnosti na to da uinite sve to moete kako bi bili od pomoi i kako bi nekome olakali i poboljali situaciju. Kada ivimo u ljubavi, svjesno doivljavajui i izraavajui ljubav, sudjelujemo u najsnanijoj aktivnoj sili. to bi se u naem svijetu dogodilo kada bismo odluili gledati oima ljubavi? Bismo li u svakoj osobi na koju naiemo ugledali ljepotu i istinu? Bismo li bili otvoreniji prema tuim mislima i osjeajima? Bismo li pljeskali i radosno podupirali tue boanske zamisli? Bismo li opratali i suosjeali u odnosima s drugima? Kada gledamo oima ljubavi dogaaju se zanimljive stvari. Poinjemo opaati iskru u sugovornikovu oku. Situacija se mijenja kada uimo davati neogranienu ljubav i kada se prestanemo opirati. Neki od plodova pruanja ljubavi: ovjek postaje strah. neustraiv jer savrena ljubav istiskuje

Najvii je oblik mudrosti dobrota udruena s ljubavlju. Talmud

ovjek postaje sretan, jer se nesklad ne moe uvui onamo gdje vlada ljubav. ovjek vie nikada nije sam, jer ljubav njegov svijet ispunjava osobama punima ljubavi.

ovjek nije tuan, jer ljubav donosi najveu sreu. ovjek postaje uspjeniji, jer ljubav nikada ne moe doivjeti neuspjeh. ovjek postaje omiljen i voljen, jer se slinosti privlae, a ljubav ima neizrecivu mo privlaenja.

ovjek postaje ivahan, budan i sve svjesniji, jer ljubav izotruje sve sposobnosti.

Um i srce ispunite ljubavlju i ivot e vas preplaviti najraskonijim blagoslovima. Zahvaljujui tome, kada ponete druge darivati ljubavlju, i sami ete biti okrueni ljubavlju. Zahvaljujui neogranienoj ljubavi, dolazite do istinskog kraljevstva nebeskog na zemlji i vaem se ivotu pridaje uzvienije dobro.

*
3. ZAKON
Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti.
Koji ne moe oprostiti drugima rui most koji i sam mora prijei; jer svatko osjea potrebu da mu oproste. Lord Herbert Anonimna

U SVOJOJ KNJIZI Vidjet e kada pone vjerovati, dr. Wayne Dyer govori o silno dirljivim sluajevima opratanja koja je doivio: Prije nekoliko godina na kioscima se pojavila jedna od najdirljivijih i najdojmljivijih naslovnica nekog amerikog asopisa. Na fotografiji papa Ivan Pavao II. sjedi u tamnici s ovjekom koji ga je pokuao ubiti. Taj prikaz opratanja na mene je imao trajan uinak. Ljudi koje smatramo... uzorima dobrote u svakoj situaciji mogu oprostiti bez uvjeta i sumnje. Svoju svijest ne zamagljuju pomislima na bijes, mrnju i osvetu prema onima koji su im htjeli nakoditi ili im nanijeti nepravdu. Umjesto toga, slue nam kao primjer opratanja kojim se moemo posluiti u svakodnevnom ivotu. U trenutku napada u kojem je ubijen, Mahatma Gandhi instinktivno je podignuo ruke, tom hinduistikom gestom pokazujui opratanje. Gandhi je odlino shvaao pravu bit istine, jer inae nikada ne bi rekao: Slabi nikada ne mogu oprostiti. Opratanje je odlika snanih. Jedan drugi vaan ivotni zakon govori kako moramo oprostiti sebi i drugima ako elimo nadvladati odreene potekoe i ostvariti istinski duhovni napredak. Vanost opratanja u prvi mah moda i nije oita, no nedvojbeno je jedno: nije sluajno to svi veliki duhovni uitelji ustrajavaju upravo na toj odlici. Razvijanje sposobnosti opratanja moe biti presudno za nae zdravlje, kao i za kvalitetu naih odnosa s drugim ljudima. Gomilanje ljutnje i kivnosti i pojaavanje nagona za osvetom meu najdestruktivnijim su sklonostima koje se uope pojavljuju

Koji oprata, okonava sukob. - Afrika poslovica

u ovjekovu umu. Stoga moemo razviti duhovnu naviku proiavanja bia od tih emocionalnih otrova im ih osjetimo. Zadravamo li sjeanje na neku nepravdu ili povredu, stvarnu ili zamiljenu, vrijeme je da je se oslobodimo! Jednostavno je pustite! O putanju i oslobaanju moemo govoriti s dvaju gledita. Jedno preporuuje da bez odlaganja oslobodimo sve osjeaje koji nas trenutano uzrujavaju. Ponekad se dogaa da druge osuujemo i stavljamo u zatvor unutar vlastitog uma. Osvrnemo li se na vlastiti ivot, uvidjet emo da smo i mi sami u prolosti moda inili sline stvari. A budui da se ivot neprekidno mijenja, nema potrebe slijepo se drati neega. Na primjer, pokuaj oajnikog hvatanja za sreu ne donosi sreu, nego moe biti siguran put do jada i tuge. Ako ljudi oko nas grijee, moemo im bez potekoa ponuditi suosjeanje, budui da Bog nas bez prestanka obasipa svojim suosjeanjem. Sir Chinmoy

Opratanje je najvii i najljepi oblik Ijubavi. Za uzvrat dobivate neizreciv mir i sreu. Robert Muller

Druga je mogunost osloboditi se ili odustati od vezanosti za ego. Iz perspektive univerzalnog jedinstva, ego se bori kako bi odrao iluziju zasebnog postojanja. U stvarnosti bi oslobaanje stega ega i odustajanje od osjeaja borbe mogli biti identini. Kada odustanemo od borbe da dokaemo da smo dostojni ljubavi ili odobravanja, ivotnoj energiji omoguujemo da u nama tee ista i bez prepreka. Kada se oslobodimo borbe za opravdavanjem vlastitog postojanja, esto pronalazimo korisne naine sluenja koji nam donose zadovoljstvo. Kada se prestanemo grevito drati ogranienih stavova i pojmova o tome kako bi to trebalo biti, oslobaamo se i samima sebi omoguujemo da u ivotu uivamo u svim mnogobrojnim manifestacijama. Duhovna mo opratanja moe nadvladati svaku sklonost ljutnji i kivnosti zbog nepravde. Kivnost je egoistina i ukorijenjena u povrijeenosti. Predivan uzor opratanja nudi nam se kada se osvrnemo na to koliko esto i koliko potpuno Stvoritelj oprata nama. Isusa su pitali Koliko esto trebamo opratati? Odgovorio je ovako: Sedamdeset sedam puta (Matej 18:22). Drugim rijeima, opratanju nema ogranienja. Ono treba biti stalno! U jednom drugom evanelju Isus kae: Oe, oprosti im jer ne znaju to ine (Luka 23:34). Moete li uvidjeti da ljudi

koji drugima ine zlo moda doista i istinski ne znaju to ine? To to eventualno usmjeruju prema drugima ne govori ba nita o tim drugim ljudima. No njihovi postupci itekako govore o njihovu gnjevu, mrnji, okrivljavanju ili elji za osvetom. Iz tog primjera uimo vanu lekciju o opratanju. Ljudi koji su se prema nama ponijeli runo, neugodno ili uvredljivo moda ne uviaju da su svi ljudi povezani. Kada jednom duboko u srcu spoznamo da smo povezani sa svim ostalim ljudima, pa tako i onima koji se ponaaju nedolino, u rukama e nam se nai klju moi opratanja. A ta spoznaja moe potaknuti poveanu sposobnost opratanja. Opratanje se opisuje kao postupak slian ienju luka odvija se u slojevima! Kada naiemo na novi sloj ili aspekt vlastitoga bia u kojem se pojavljuje odreeni oblik kivnosti, oekuje nas jo rada. To ne znai da sve to smo dotada radili na opratanju nije bilo djelotvorno. Svaki je trud koristan i plodonosan. Samo trebamo nastaviti proces opratanja. elimo li unutarnju ravnoteu, mir i sklad koje nije mogue poremetiti, blagost koju nije mogue povrijediti, duboku i trajnu ugodu, a sve ostalo toliko savreno da nikada ne moe biti poremeeno? Opratanje, odbacivanje lanoga u korist istinitoga, nudi zadovoljavanje tih elja, pa i vie od toga!

*
4. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost
Velik je onaj koji nije ostao bez djetinjeg srca. Mencius Anonimna

DANAS ZAPJEVAJMO pjesmu slave i hvale za nebrojene razloge za sreu kojima smo obdareni! Moe li tajna zahvalnoga srca biti stav zahvalnosti koji nas pridie prema stalnoj povienoj svijesti u sklopu koje znamo da je ivot dobar i da sree ima u izobilju? ivotni zakon govori nam da se srea poveava kada razvijemo i drimo se naela iskazivanja zahvalnosti. Kako? Vrlina zahvalnosti moe izravno dotaknuti same temelje ovjekova postojanja i razlozi za zahvalnost mogu se poeti mnoiti. to je tono stav iskazivanja zahvalnosti? I kako ga razviti? Rije je o svjesnoj odluci da traimo dobro, blagoslov i sreu

Zahvalnost je simbol plemenite due. Amerika izreka

u svakome na koga naiemo i u svakoj situaciji koju doivljavamo. A to je prirodna posljedica nae vjere u mogue postojanje davatelja dobrote i vlastitu spremnost da iskusimo dobrotu. Bilo da tog davatelja nazivamo Bogom, Alahom, Duhom ili nekim drugim imenom, moemo ostvariti stav u kojem se pripremamo za davanje i primanje sve raskone dobrote u kojoj obitavamo. emu god poklonimo pozornost i vjeru, to postaje naim iskustvom. Stoga je, kako bismo razvili stav izraavanja zahvalnosti, logino da pozornost usmjerimo na ono to nam u ivotu trenutano slui kao izvor sree i zadovoljstva. Moemo poeti od zahvalnosti za obitelj i voljene osobe, dom i zajednicu u kojoj ivimo. Zahvalnost moemo proiriti i tako da obuhvati zahvalnost za sposobnosti i sve ime smo obdareni i to tako da to prihvaamo kao prilike koje je mogue uloiti za ope dobro. Moemo cijeniti i biti zahvalni na prilikama tako to emo ih prihvatiti kao izazove za postignua. A zahvalnost moe otvoriti vrata kreativnim zamislima koje obogauju ivot i pomau nam da pridonesemo napretku ovjeanstva.

Zahvaljivati je dobro, kao i opratati. Charles Swinburne

Jedna jedina mona rije Hvala! izgovorena iskreno ili ostvarena bez izgovaranja, moe otvoriti vrata sve veem svijetu dobrobiti. Zahvalnost znai priznanje. Rije je o priznanju i potvrdi injenice da se dogodilo neto pozitivno i znaajno. A ne osjeamo li svi veliko zadovoljstvo kada ujemo iskrene pohvale i odobravanje? Posredstvom tona ili izraza lica, odnosno odabira rijei, moemo drugoj osobi prenijeti zahvalnost i injenicu da cijenimo njezin doprinos. Nema sumnje da priznavanje dobra moe sadravati jednako toliko veliine kao i dobro djelo! Kada se naa dua razvije i pone pokazivati vie suosjeanja i brinosti, sve vie i vie zanimaju nas druga ljudska bia koja u svakodnevnome ivotu na ovome svijetu proivljavaju radost i tugu, uspjehe i izazove. Tako moemo suosjeati sa suputnicima i nastojati razvedriti i poticati one na koje nailazimo na ivotnome putu. Nismo odvojeni i izolirani. U duhu smo jedno. Ono to utjee na jednoga, utjee na sve. Svaki vrsti stisak ruke koji ponudimo kao pomo unosi veu poniznost u radost istinskog i nesebinog sluenja. udimo za veim i dubljim prosvjetljenjem i mudrou. Poinjemo uviati da je jedno od najboljih sredstava za suzbijanje neega to nam izgleda kao nedostatak, ogranienje ili negativno iskustvo upravo svakodnevna zahvalnost za sve to imamo. Svatko moe biti svjestan obilja prisutnog u ivotu i istodobno se osjeati uskraeno. Bez obzira na trenutanu situaciju,

ivotni imbenik boanski ivot koji proima sve dovoljan je razlog za zahvalnost i radost. Zahvalnost nam pomae da se oslobodimo samonametnutih ogranienja. Poinjemo uviati sastojke nune za radostan ivot i znamo da nakon svake noi dolazi novi dan. Poinjemo shvaati da je neto nemogue samo na izgled, ne i u stvarnosti. Nai pozitivni stavovi daju nam unutarnju sigurnost i snagu koja moe nadii sve situacije.
Zahvalnost otvara nau svijest tako da moemo jo vie primati. Elizabeth Sand Turner

Put do vee zahvalnosti moe biti jednostavan i snaan upravo kao pria koja slijedi. Skupina djece iz susjedstva esto se okupljala i razgovarala o novostima u ivotu. Bilo je lijepo promatrati to prijateljstvo meu djecom, a iz tih mladih umova izviralo je neoekivano znanje. Jedna majka povremeno je sudjelovala na njihovim sastancima i priala im prie. Kada je spomenula svoju kutiju s nakitom, najdragocjeniju stvar kojom raspolae, djeju matu dovela je do nesluenih visina. Naglaavala je da je njezina kutija toliko sigurna da njezin sadraj ne moe ukrasti ba nitko! Dakako, u djejim su se glavama pojavile blistave slike zasljepljujui dijamanata, smaragda, rubina, bisera i slinih neprocjenjivo vrijednih ukrasa. U njihovim sanjarijama, ona je bila nasljednica iz bogate obitelji, iako njezin svakodnevni ivot nikako nije ukazivao na veliko materijalno bogatstvo. O, Veliki due, jo jednom budim se sa suncem, Zahvalna za darove, koji dolaze jedan po jedan. Zahvalna za najvei dar, taj dragocjeni dah ivota. Zahvalna za sposobnosti koje me vode i danju i nou. Dok prolazim odabranim putem svega to jo trebam nauiti, Uim duhovni mir i sreu, nagrade u ivotu. Hvala ti za duhovnu snagu, misli i molitve; Hvala ti na bezgraninoj ljubavi koja me usmjerava cijeli dan. Twylah Nitsch

Jednog su je dana djeca upitala to se nalazi u kutiji. Dok su gorljivo iekivala odgovor, ona se smijeila svima redom. A zatim ih je pozvala da se okupe oko nje i sjednu na travu. Sada u vam odati udesnu tajnu, proaptala je. To nije prava kutija! Djeca su je gledala razrogaenih oiju, puna iekivanja. Majka je nastavila: Zapravo je rije o riznici vaega srca. I svatko od nas ima takvo blago! Sadraj kutije osjeaji su ljubavi, radosti, mira, zahvalnosti, te vjera u to da smo nasljednici Stvoriteljeva kraljevstva... a rije je o istinski boanskome naslijeu. Boja na-

zonost u vaem srcu unutarnje je iskustvo, blago spoznaje, koje traje vjeno. Djeca su tog dana postavila nebrojena pitanja. Veina njih nikada nije zaboravila priu o kutiji s nakitom, a jo vie poeli su je cijeniti kada su poodrasli. I vi moete biti snaga koja iri dobro, moda i vie no to mislite. Moete pomagati, usreivati, cijeniti i poticati osobe oko sebe. Zahvaljujui vlastitome stavu zahvalnosti, u srca svojih blinjih i onih na koje nailazite moete unositi snagu, utjehu i mir. A mogue je i da, poput one majke u prii, moete posluiti i kao nesvjestan utjecaj na osobe koje su oko vas. Jedna drevna poslovica kae: Magarac koji nosi teak teret moda nikada nee spoznati koliko vrijedi to dragocjeno drvo na njegovim leima: znat e samo koliko je teko. Bez zahvalnosti osjeat emo teret okolnosti i iz vida izgubiti dragocjenu narav dara koji se nalazi pred nama.

*
5. ZAKON
ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna
Straan je jedino strah. Francis Bacon

EMOCIJE, U svojim nebrojenim pojavnim oblicima, mogu initi bit naina na koji doivljavamo ivot. Koristimo li ih na valjan nain, emocije nas mogu voditi do novih visina radosnoga ivljenja. Kada se na njih ne obaziremo ili kada su pogreno usmjerene, svakodnevni ivot mogu lako pretvoriti u jad. Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivnijih emocija upravo strah. Jedna stara maurska poslovica podsjea nas na vanu istinu: Tko se boji, taj izvoru straha predaje vlast nad sobom. Odlian opis snage i moi straha! Bi li strah mogao biti izvor nebrojenih pogreaka koje inimo? U stanju straha, koji se opisuje kao oblik emocionalne prirode koji se nastoji osloboditi odreene prijetnje, ovjeku je najee teko na pozitivan se nain koncentrirati na vlastite misli. Strah je bolna emocija, a prepoznajemo je po uzbunjenosti, uasnutosti, nemiru; prirodna mu je pratilja deprimiranost. Odluimo li se zadrati u drutvu straha, jedan oblik straha moe dovesti do drugog oblika, pa emo tako uvijek imati razloga za prestraenost.

Uvjerena sam da svatko moe nadvladati strah ako uini upravo ono ega se boji. Eleanor Roosevelt

Kako se samo zahvaljujui hrabrosti sve prikazuje u novome svjetlu. Ralph Waldo Emerson

Mnogi nam znanstvenici mogu rei da je valjano definiranje svakog problema najvaniji pojedinani korak u njegovu rjeavanju. Boanska priroda due moe biti suprotnost napetosti i strahu od bilo ega. Ona je kreativna. I pozitivna. I nudi odreeno znanje, mudrost i poticaje za nadvladavanje misli povezanih sa strahom. Mnoge strahove stjeemo obrazovanjem, pa ih je jednakim uenjem mogue i ukloniti! Kako nadvladati strah? Jedan je od naina i traenje veeg razumijevanja izvora straha. Kada bolje shvatimo sebe i druge, manje je izgleda da e se strah ukorijeniti. Kae se da i u najveem kripcu moemo postupiti na jedan od tri naina. Moemo se prepustiti. Moemo stisnuti zube i pokuati pregrmjeti krizu. Ili moemo poeti od samog poetka, uoiti uzbudljiv, svje poetak novog puta. Na zavretku oluje straha uvijek dolazi do smirenja. Na kraju svake svae nastupa tiina. Na zavretku dugotrajne noi nad obzorom se pojavljuje sunce. Razumijevanje je temelj napretka, a introspekcija esto donosi bolje razumijevanje sebe. Meu eim su strahovima jo i strah od nepoznatoga, strah od tjelesnih ozljeda, strah od neuspjeha, strah od nevoljenosti i strah od ismijavanja. U odreenoj ivotnoj fazi svi doivljavaju strahove raznih veliina i oblika. Vano je shvatiti o emu je tono rije i s time se izravno suoiti. to si danas uinio zahvaljujui hrabrosti? Strah od Boga (nepoznatoga) spoznaja je o tami do koje ne moe doprijeti nijedna od naih duhovnih sila i iz koje nam se pokazuje Bog. Stoga se 'strah od Boga' ispravno naziva 'poetkom mudrosti' (Psalmi 111:10). Rije je o mranim vratima kroz koja ovjek mora proi ako eli ui u ljubav Boju. Martin Buber

Strahove je mogue nadvladati ako se s njima suoite na valjan nain. Strah je jedna od emocija. A emocije u cijelosti izviru iznutra i raspolau tek snagom koju im doputamo. Kao ljudska bia, uivamo prednosti intelekta, a u ivotu se prvenstveno moramo rukovoditi upravo intelektom, a ne emocijama, ako ovdje elimo spoznati odreenu sreu. Emocije su boja ivota; bez njih bismo uistinu bili dosadna i bezlina bia. Ali emocije moramo nadzirati jer e u protivnom one nadzirati nas. To osobito vrijedi za strah, koji nas sve, ako mu dopustimo da se nesmetano razmae, pretvara tek u uzdrhtale sjene, bia kojima olakanje moe donijeti jo samo smrt. John M. Wilson

Sjeate li se ranijeg teksta o snazi uma u kojem smo govorili o naelu koje kae: Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom? Kada shvatimo stvarnu prirodu misli i njihovu snagu u stvaranju i mijenjanju svijeta koji nas okruuje, dolazimo do nemjerljivo vane spoznaje: moemo usreivati i moemo lijeiti! A to se odnosi na nae strahove jednako kao i na druge aspekte ivota. Usreivanje i lijeenje pravo su i obveza svakog ivog bia. I im sami sebi ponemo priznavati da moemo sluiti kao posrednici u pruanju ljekovite ljubavi Stvoritelja,

moemo se poeti oslobaati straha i u ivotu i svijetu poeti provoditi promjene kakve smo oduvijek prieljkivali! Friedrich Nietzsche opisuje trodjelni postupak u dozrijevanju svijesti. Isto naelo moe se primijeniti i na oslobaanje od straha. On kae da smo u prvoj fazi poput deve koja se sagnuta kako bi joj na lea stavili tovar drutvene uvjetovanosti, navika i konvencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni protiv drutva koje namee ogranienja i zapovijedi. Tek nakon to dovrimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znai pravim ljudskim biem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pouzdanost u reagiranju na okolni svijet. Lavovska hrabrost potrebna nam je da pronaemo vlastiti ivotni put. Jedna od definicija hrabrosti glasi i ovako: sposobnost nadvladavanja straha. Koliina hrabrosti kojom raspolaemo moe se odraavati i u viziji koju smo odabrali za ivot i u tome koliko neustraivo napredujemo u smjeru te vizije. Kad nadvladavamo strahove, jedan po jedan, znamo da nae svjetlo ne potjee od slabane svijee koja e se ugasiti ve od vjetra uzbunjenosti ili razoaranja. Prije smo nalik na blistavi krijes koji i drugima prua svjetlo i toplinu.

Naglasci
1. Misao ili in razmiljanja jedna je od najveih sila kojima raspolaemo, a, kao i kod veine slinih moi, mogue ju je koristiti i pozitivno i negativno. 2. 3. Pojavi li se u vama negativna misao, odmah je zamijenite pozitivnom. Ljubav je duhovno ljepilo koje sve dri na okupu.

4. Zagledajte se u vlastito srce i u njemu ete pronai veliko blago ljubavi. 5. elite li da vam oproste, prvo morate oprostiti! 6. Pogledajte oko sebe. Cijenite to vidite i prepoznajte ljepotu, sreu i radost, te ih pozovite da postanu stalnim gostima u vaoj kui. 7. Emocije opisuju kao samu bit ovjekovih poticaja i aktivnosti. Mogue je da je jedna od najutjecajnijih i najdestruktivnijih emocija upravo strah.

Ne bojte se ivota. Vjerujte da ga vrijedi ivjeti, a takav stav pomoi e u ostvarenju te injenice. William James

8. Jedna od definicija hrabrosti: sposobnost nadvladavanja straha. 9. I zazovi me u dan tjeskobe: oslobodit u te, a ti e me slaviti (Psalmi 50:15). 10. intoistika izreka: I raj i pakao izviru iz ovjekova srca.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Perzijska poezija godinama je glavni tuma perzijske misli, kako na Istoku, tako i na Zapadu. U svojem djelu Mathnawi pjesnik Jalalu'ddin Rumi svoje teme postavlja u okvir pria koje uvode i simboliziraju razna pitanja i esto su isprepletena s objanjenjima dubljeg znaenja. Jedan od primjera jest i pjesma/pria Nevidljivi slon, koja pokazuje kako postoje brojne religije, ali samo jedan Bog. Kao pojedinci isti predmet ili temu moemo promatrati iz razliitih perspektiva. Intelekt koji se mui i pipa u tami, ne moe oblikovati istinski pojam o Stvoriteljevoj prirodi.

Nevidljivi slon
Slon se nalazio u zamraenoj kui: nekolicina Hindusa dovela ga je radi izlaganja. Kako ga nije bilo mogue vidjeti, svi su dlanovima pipali u mraku. Ruka jednog ovjeka nala se na surli, pa je stoga rekao: Ovo je stvorenje nalik na cijev za vodu. Drugi je dotaknuo uho: njemu se inilo da je rije o lepezi. Trei je naiao na nogu, pa je rekao: Slon ima oblik stupa. etvrti je poloio ruku na lea i ustvrdio: Ovaj slon najsliniji je prijestolju. Da je svaki od njih u ruci imao svijeu, rijei im se ne bi razlikovale. Promotrimo li pomnije mudrost u ovoj prii, moda naiemo na usmjeravanje u vezi s onim podrujima vlastitoga ivota koja jo trebamo razvijati. Koliko smo otvoreni za nove zamisli? Jesmo li voljni stvari oko sebe promatrati s razliitih stajalita? Moemo li u razmiljanju biti dovoljno fleksibilni te sluati i uiti iz tue perspektive? Moemo li si dopustiti da istraujemo brojne definicije i uloge u napredovanju prema sve irem poimanju beskrajnosti boanskoga?

Trei tjedan

1. ZAKON
Mir samome sebi moe donijeti samo ti. Ralph Waldo Emerson
Ni za to ne gubite unutarnji mir, ak i ako vam cijeli va svijet izgleda uznemireno. Sv. Franjo Saleki

Uvijek inite to vam je dunost, ali bez vezanosti. ovjek tako dolazi do krajnje istine: radei bez straha u vezi s ishodom. Hinduistika izreka

IVOT NIJE BEZ CILJA; tono je usmjeren. Svaki dan nudi novu izazovnu dionicu puta. Kada svjesno odluimo duhovnim nadahnuem uzdignuti uobiajene aktivnosti, moemo ui u posve drukiji nain ivota. I najkraa interakcija s drugom osobom moe se pretvoriti u priliku za dijeljenje neograniene ljubavi. Mogue je da je jedna od najsvrsishodnijih i najkorisnijih odlika u naem svakodnevnom ivotu unutarnja svijest o miru i spokoju. Kada doe do napetosti i pritisaka, zbog ega se moe pojaviti i unutarnja uzrujanost, potrebno je pribjei sredstvima za oslobaanje od te napetosti. ini se oitim da nas, ako nemamo nadzor nad vlastitom emocionalnom prirodom, ako nismo koncentrirani i uravnoteeni, u ivotu nadzire neto drugo. I tada nerijetko dolazi do eksplozija. To neto izvan nadzora moglo bi biti upravo ono to nam onemoguuje najvii oblik zadovoljenja, ispunjenja i samoizraavanja! Mudri znaju usmjeravati misli, profinjene i neuhvatljive, kamo god ele: uvjeban um donosi zdravlje i sreu.
Dhammapada

...iji je znaaj vrst, koji uva mir jer se u te uzda. /zaija 26:3

Vano je voditi rauna o temeljnoj istini koja kae: ono to nam se ustrajno zadrava u svijesti najee se manifestira i u naem ivotu. Ako nam je unutarnja svijest ispunjena skladom i mirom, isto to moemo unositi u sve situacije i svima koje susreemo zahvaljujui rijeima i djelima. Usredotoenost i uravno-

Istina je da je duh nemiran i da ga je teko nadzirati. Ali mogue ga je pokoriti, Arjuna, redovitom vjebom i objektivnom odvojenou. Bhagavadgita

teenost pomau nam u izgradnji sklada i sree kakve prieljkujemo. Prvi korak prema unutarnjem miru moe biti spoznaja da za bijes, uzrujanost ili uznemirenost koji se pojavljuju u nama nije kriv netko ili neto drugo. Te osjeaje prije potiu nae vlastite neprikladne reakcije na druge ljude. Vano je uvidjeti da se promjena mora dogoditi u nama. U takvim situacijama negativne misli mogu blokirati razvijanje svega to je u naem ivotu dobro. Kada odluimo vie ne okrivljavati i kada uvidimo da postoje i bolji naini suoavanja sa ivotnim situacijama, pripremit emo se za nadzor nad vlastitim mislima i lake se moliti u izgradnji svijesti o savrenom Bojem miru. Mirna reakcija sadri nemjerljivu snagu i ve danas je treba upotrijebiti u svakom iskustvu, sve dok nam mir ne prijee u naviku. Cjelokupna svijest o umu, tijelu i duhu postaje skladnija kada trenutano poinjemo reagirati mirom na sve to se eventualno dogaa. Ako ve sada moemo biti posve mirni, moi emo biti mirni i u svakom trenutku koji se otvara pred nama, sve dok ne dosegnemo prirodu mira. Korisno je koncem dana osvrnuti se na to kako reagiramo na ivot. Vlastite postupke i reakcije moemo sagledati u objektivnome svjetlu i osvrnuti se i koncentrirati na pozitivne ishode. Doe li do sukoba, prvi korak na putu do mira sastoji se u promjeni stava. Nain na koji percipiramo situaciju moe biti vaniji od samih okolnosti. Znamo da mijenjanjem sebe mijenjamo i svoj svijet. Kada djelujemo iz sredita moi mira, stvaramo nova rjeenja, nove mogunosti. U miru nae cijelo bie postaje mjestom molitve, svetim hramom na uzvisini. ovjek koji se oputeno smijei raspolae jednim od najveih Bojih darova unutarnjim mirom. George W. Cummins, st.

2. ZAKON
Sluaj kako bi uio Drutvo lijeenih alkoholiara
Sluh je jedno od pet ula. No sluanje je pravo umijee. Frank Tyger

STARA IZREKA kae kako nam je Bog podario dva uha i jedna usta kako bismo vie sluali, a manje govorili. Koliko se dobro sluimo uima moe izravno utjecati na odreivanje onoga to emo nauiti na ivotnome putu. U mnogim se sluajevima dogaa da smo toliko zauzeti planiranjem reakcije da samima sebi ne dajemo priliku da prije odgovora prihvatimo ono to smo uli. Neki ljudi povjeravanje pogreno tumae kao traenje savjeta i misle da govornika moraju poastiti svojim mudrim mislima. A to je pogreno! Kada nam se povjeravaju, ljudi nam se povjeravaju. I nita vie! Ne moramo nita rei, nego samo trebamo biti potpuno nazoni i sluati to nam govore. Sluanje je odlian nain na koji odravamo otvorenost komunikacijskih linija. Dobar slua moe do nesluenih razmjera unaprijediti istinsku komunikaciju i radost onih koji ga okruuju. Djelotvorna komunikacija svakako je jedna od najvanijih vjetina uspjenog i korisnog ivota. Uenje od drugih ivotni je zakon. Uspjean poslovni ovjek svoje je putovanje napretka i otkrivanja zapoeo jo kao malo dijete. Promatrao je prijatelje u koli i odrasle osobe s kojima je dolazio u dodir. Sluao je seljake, prodavaice, poslovne ljude i istaknute osobe, kao i sve ostale, te od sviju uio to vodi do uspjeha, sree i produktivnosti, a to ne. Doznao je to treba oponaati, kao i to treba izbjegavati. Uoavao kako zatvoren um najee postaje egocentrian i kako voli propovijedati, dok otvoreni um postaje plodnim tlom za napredak i otkrivanje. to je najvanije, nauio je upijati mudrost mnogobrojnih drugih ivota. Svatko od nas moe postupiti na jednak nain. Ako smo budni i odravamo otvorenost uma, uit emo od svakoga s kim doemo u dodir. Glavni razlog zbog kojeg se neki odnosi raspadaju moda je i u tome to jedna strana nije nauila sluati! Sluanje je sposobnost koja se stjee uenjem. Kada je razvijemo do krajnjih granica, poveavamo sposobnost uenja, irimo vlastite kreativne sposobnosti i poveavamo sposobnost odravanja zdravih odnosa. Istinski razgovor moe posluiti kao uzbudljiva prilika da nauimo neto o nekome od tog nekoga! Aktivno sluanje iziskuje koncentriranost na ono to sugovornik govori. Kod aktivnog se sluanja uima sluimo onako kao

Voli li uti, primat e, a ako slua, postat e mudar. Ben Sira

Dajte ui, sluajte to se govori. Amen-em-opet

Govor je u djelokrugu znanja, dok je sluanje povlastica mudrosti. Oliver Wendell Holmes

to se fotograf slui aparatom. Da bi snimio najkvalitetnije fotografije, prilagoava poloaj lee. Kao aktivni sluai, moramo prilagoditi arinu daljinu svoje pozornosti da bismo ostali svjesni onoga to nam netko govori. to vie sluamo i uimo, to smo vie u stanju razvijati potencijal kojim raspolaemo. Tko u koli ui vie: dijete koje pozorno slua ili dijete koje najvie pria? Vrijedi li jednak zakon i u velikoj ivotnoj koli? Mladi otac bio se smjestio u naslonja elei proitati veernje novine. Njegov petogodinji sin bio je uzbuen to ga vidi i u beskraj ga je zasipavao pitanjima dok je ovaj pokuavao itati novine. Na koncu, kada mu je sinulo kako bi se mogao dokopati malo mira, otac je iz novina izrezao snimku Zemlje, razrezao je na malene komadie i njih rairio na podu, od djeteta traei da ih ponovno spoji, kao da je rije o slagalici. Dijete se eljno dalo na posao. Na oevo veliko iznenaenje, obratilo mu se ve nakon nekoliko trenutaka, s besprijekorno sloenim dijelovima slike. Pogledaj, tata, uskliknulo je dijete, svijet je ponovno cijeli! Otac nije mogao vjerovati da je njegov sin tako brzo dovrio posao. Kako si je uspio tako brzo sloiti? upitao je. Djeak se nasmijeio. Bilo je lako, tata. Nisam uspijevao sloiti dijelove Zemlje, no onda sam pogledao na drugu stranu i vidio slike dijelova tijela. ovjeka nije bilo teko sastaviti, pa sam sliku sloio s te strane. A kada sam spojio ovjeka, spojio se i svijet! Je li mogue da je svrha vremena koje provodimo na Zemlji barem dijelom aktiviranje naeg sve veeg razumijevanja mjesta koje zauzimamo u kozmosu, te naina na koji se svi zajedno sklapamo kako bismo stvorili dovrenu sliku? Je li mogue da je svrha dijelom i ivot u skladu i jedinstvu sa svim ljudima obitelji, prijateljima, kolegama, susjedima, vladom i dravama svijeta? Vano je iskoristiti svaku priliku, bez obzira na razmjere, potvrivati zajednitvo, obitelj i drutvo. Kada istinski shvaamo to jedinstvo obitelji koju ini cijelo ovjeanstvo, prihvaamo radosti i patnje ovjeanstva kao da su nae vlastite. Bi li sluanje radi uenja moglo biti kljuan imbenik u ovjekovu napretku?

3. ZAKON
Ne umiljaj da si mudar. Izreke 3:7
Temeljito nauena mudrost ne zaboravlja se nikada. Pitagora

UD A V N A VREMENA ueni i mudri ljudi etali su obalama Sredozemlja i zamiljali se nad ivotnim zagonetkama zagledani u nebo prepuno zvijezda. Danas se ljudi okupljaju u crkvama, uionicama, odmaralitima, radionicama i skupinama i pokuavaju odgovoriti na ista vjeita pitanja. Kako najbolje ivjeti? Koliko je Bog velik? Koliko su konana bia povezana s beskonanou? to je Bog htio postii stvaranjem svemira? Kako moemo pomoi? Ta besmrtna pitanja ljude danas inspiriraju jednako kao kroz cjelokupnu povijest, ovjekovu duu povezujui s filozofijom i ljubavlju prema mudrosti. Neki tenju za veom mudrou povezuju s drevnom unutarnjom potrebom, slinom elji za time da se izgubljeni vrate kui. Ili elji nezadovoljnih i neispunjenih za duhovnom snagom. Genijalnost svemira stvorila nas je tako da je u svakoga od nas usadila i djeli te velike mudrosti. Kada se usudimo posegnuti izvan ivotne zone ugode i objaviti da se kroz nas provodi velika drama, pomaemo li sa zadovoljstvom ubrzanju boanske kreativnosti? 1 jesmo li dovoljno mudri da toj genijalnosti pomognemo na sve mogue naine? ivot sredite koncentriranosti gradi oko ritmova, promjena, razdoblja odmora, razdoblja aktivnosti, razvoja, sluanja, traenja i stvaranja. Kao inteligentna bia obdareni smo sposobnou sluanja, uoavanja onoga to se dogaa oko nas, te usklaenou s ritmom i tokom naega ivota. Neprestano se razvijamo. Dogaaju nam se razne stvari. ivot se mijenja. Tako se moemo pitati: to sada? Koji je sljedei korak? Vano je sjetiti se da nikada nismo dovoljno mudri. Uvijek moemo neto nauiti. Jedan poslovni ovjek pred sebe je postavio cilj prema kojem svaki dan treba nauiti neto novo. inilo mu se vanim ne dopustiti da dan proe, a da ne naui znaenje neke nepoznate rijei, da ne stekne neku novu spoznaju, ne okusi neto novo, ne doivi neku novu misao ili osjeaj. inilo mu se da su meu onima koji postiu uspjehe i ljudi koji vrijeme mudro koriste za rad na sebi, veu produktivnost i trajno uenje. Imao je dojam i da uspjeni ljudi informacije i savjete ee trae nego to ih daju! Moete li zamisliti kako bi to bilo poboljati se na svim razinama bia i u svim aspektima ivota? Kako bi bilo znati da svojem svijetu dajete istinski doprinos? Biste li osjeali uzdignutost kad biste znali da je nekoga zbog vas i vaega djelovanja snala

Zamislite se jo malo i spoznajte da unutarnjim i vanjskim okom moete opaziti profinjene nijanse Boanske mudrosti, te otkriti bisere nebeskoga znanja. Baha'u'llah

Ako ste se tako vrsto odluili za mudrost, nee vam nedostajati svjetla, a ni vodi vas nee iznevjeriti, ni izvor presuiti. Anonimna

srea? Ili da je cijeli svemir pozitivno nabijen i pojaan jer ste i vi njegov dio? A to nisu nerealna pitanja. Talmud pita: Tko je mudar ovjek? i odgovara: Onaj koji ui od sviju. Za poveanje mudrosti moramo biti voljni odbaciti osobne stavove o neemu, osloboditi se predrasuda i razmiljati potpuno otvoreno. Vano je iriti parametre svijesti i uiti na mnogim razliitim podrujima, iz raznoraznih izvora, ak i uz opasnost da ispadnete glupi ili se osramotite. Jesmo li spremni priznati da moda ne znamo odgovore na sva pitanja i pokazati elju za uenjem? Uenje je poeljan proces koji moda obuhvaa i pogreke na putu do poveanog znanja. No ukupan uinak moe promijeniti ivot! Istinska mudrost priznaje da, to vie doznajemo o odreenoj temi, to nam ona postaje zanimljivijom, pa moemo jo vie uiti! Nauite biti mudri! Izotrite osjetila; budite zadovoljni.
Dhammapada

Vjerojatno ste ve uli kako netko govori: To mi je bila lekcija! Vie nikada neu tako pogrijeiti! Ali koliko esto ujemo: To je bila divna lekcija. I premda mi je tada bilo nelagodno, mnogo sam nauio. Uz te nove spoznaje, mogu odabrati neto drugo, pa neu pogrijeiti na isti nain. Iskrena spremnost na osvrt na iskustva koja su moda izgledala kao pogreke moe biti prvi, moda i najvaniji korak na putu zahvaljujui kojem e naa budua iskustva postati korisnija. Uspjenost naeg svakodnevnog ivota, osobito u svijetu koji se ubrzano mijenja, u velikoj mjeri ovisi o mudrim odlukama. Vea je mudrost nuna svakome tko se, prije svega, smatra pomagaem ljudskoj zajednici i koji stvari eli sagledati u iroj perspektivi. Norman Cousins jednom je rekao: Nasreu ili ne, ivimo u vrijeme kada prosjean ovjek, eli li biti informiran, mora znati i nekoliko puta vie nego prije samo trideset-etrdeset godina. eli li danas biti 'obrazovan', nije mu dovoljno da tek povrno poznaje umjetnost i znanost, nego mora raspolagati i osjeajem za meusobnu povezanost koji se ui tek u malome broju kola. Naposljetku, dananja 'obrazovanost', u smislu viih potreba, znai i pripremljenost na dravljanstvo u svjetskoj zajednici; ukratko, rije je o kolovanju za preivljavanje.

4. ZAKON
Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklauje vas s beskonanim John M. Templeton
Prema drugima se ne odnosi s prijezirom i ne koraaj ponosno uzdignute glave. Bog ne voli aroganciju i razmetljivost. Hodaj skromno i govori tiho... Ne hodaj ponosito ovom zemljom. Zemlju ne moe rastvoriti niti se mjeriti s planinom. Kuran

KADA SE VIZIJAMA i radom primiemo smislenijem i plodonosnijem nainu ivota, moe nam zatrebati nain na koji emo provjeriti kako napredujemo, a i kako bismo utvrdili dvije stvari: kako se sluimo ivotnim zakonima koje poznajemo, te poboljavamo li se ili ne. U tu je svrhu korisno mentalno stati u stranu i promatrati samog sebe! Drugim rijeima, zastati i osvrnuti se na sve ono to ste govorili, radili i razmiljali. Kakav je bio va posljednji kontakt s nekom osobom? Imate li osjeaj da ste s tom osobom usklaeni? to ste osjeali u vezi s time to ste rekli ili uinili? Jeste li bili poteni i iskreni, ili se u odnos umijeao va ego/karakter? Biste li ponovno postupili jednako kada bi vam se pruila prilika? Takva analiza vlastitih postupaka nudi vam korisnu procjenu za uvoenje promjena i poboljanja. A sposobnost uenja jedna je od najveih ovjekovih prednosti. Poniznost je udesan klju napretka. Poniznost nam pomae da na druge obraamo vie pozornosti i otvara udesna vrata novim podrujima duha i istraivanju i napretku na svim podrujima. Poniznost je put kojim ovjek stjee dublje razumijevanje i znanje. Bez vrline poniznosti moemo postati odvie samozadovoljni prolim uspjesima da bismo se odvano pozabavili novim izazovima. Bez poniznosti moda neemo imati dovoljno gorljivosti da otkrijemo nova podruja istraivanja. Ako nismo ponizni, moda neemo moi priznati pogreke, traiti savjete ili izbjegavati ponos, netolerantnost i vjerske sukobe. Bez poniznosti nema svetosti.
Thomas Fuller

U poniznom pristupu svi oni koji nisu zadovoljni ivotu jednostavno omoguuju da tee svojim tijekom. U poniznom pristupu svi koji ele, usmjerit e onaj unutarnji kreativni nemir prema izgradnji raja na zemlji. Rije poniznost pritom se koristi u smislu shvaanja da Stvoritelj beskrajno nadilazi sve to je itko ikada pomislio ili rekao o boanstvu. Nadilazi li taj kreativni izvor svega beskrajno ovjekove mogunosti shvaanja i poimanja?

Kojeg volim i koji nije sposoban za zlo, koji je uvijek naklonjen i suosjeajan. ivjeti izvan domaaja ja i moje i uitka i boli, strpljivo, zadovoljno, pod nadzorom, u vrstoj vjeri, svim srcem i umom posveenima meni eto u to sam zamljubljen.
Bhagavadgita

Kada to uvidimo i postanemo poniznijima, hoemo li smanjiti broj prepreka koje pred nas postavlja vlastiti zastranjeli ego? Budui da je tako samoiv i neproduktivan, egoizam je velik izvor pogrenih predobi i postupaka. Pogled nam se nemjerljivo iri kada ivotu pristupamo na temelju svijesti o tome koliko malo znamo. Poniznost nas dovodi do radosti i uitka marljivog i nepopustljivog traenja ubrzanog napretka i korisnosti. A napredak moe ubrzavati bez vremenskog ogranienja. Rijeene zagonetke dovode do novih tajni. Sile o kojima jo i ne sanjamo vjerojatno djeluju u nama i oko nas. Sto vie uimo o svojem svijetu, to moemo biti ponizniji, uviajui koliko smo u prolosti bili neuki i koliko toga jo treba otkriti.
Poniznost neim ushiuje srce. Sv. Augustin

Od lekcija jo svakako valja nauiti da izgradnja raja ovisi o svakome od nas. Emanuel Swedenborg napisao je: U raju neemo biti dok raj ne bude u nama. Kako onda poeti graditi raj iznutra? Istinska poniznost moe nas voditi do stava molitve, dok zahvaljujui molitvi lake dolazimo u sklad s beskrajnim. Molitva posjeduje stvarnu mistinu mo koja daje eljene rezultate! Kroz molitve i svjesno usklaivanje s duhovnom energijom pojaavamo vlastito duhovno svjetlo. Svakodnevni osvrt na vlastiti ivot moe ukazati na razvoj izraavanja ivota u svim aspektima. Privlaimo energiju i prednosti onoga to izgraujemo! Dolazimo li u dodir s nekom viom i veom silom? Gradimo li produktivniji i plodonosniji ivot? Na trenutak promislite o jednoj usporedbi. Kao to se u pei proiava zlato, tako i ivot moe proiavati due. Kada se netko rodi, moemo ga usporediti s komadom grafita. Grafit je mekan i amorfan, pa se suneve zrake s njega ne odraavaju. S vremenom se u ivotnoj pei izlae takvoj intenzivnoj toplini i pritisku da se pretvara u grubi dijamant. Tako se odreuje i obiljeava unutarnji prirodni oblik kamena. Dijamant se potom pomno ree i brusi, dobiva mnogobrojne plohe i pretvara u blistavi i skupi dragi kamen. Sunce se u njemu odraava u duginim bojama, stvarajui velianstvenu simfoniju ljepote i bljetavila. Tako je i sa svakom osobom koja dolazi u materijalni svijet. esto imamo osjeaj da nas ivotna iskustva i odluke pritis-

Tko u srcu ima makar i riino zrno ponosa nee ui u raj. Muhamed

kaju i obrauju. Zahvaljujui tome, meutim, dolazimo do vie razine razumijevanja: poniznost koju je postigla naa dua poinje odraavati boansko svjetlo. Moda je upravo i zbog toga, meu ostalim razlozima, Bog Neograniene Ljubavi stvorio pe za taljenje koju nazivamo Zemljom!

*
5. ZAKON
Ne planirati znai planirati neuspjeh. Benjamin Franklin
Graditi ne moemo prije nego to poloimo temelje. Charles B. Newcomb

JEDAN JE POSLOVNI ovjek godinama planirao i radio na izgradnji uspjene tvrtke za proizvodnju kunog namjetaja. Bio je to ovjek s vizijom obdaren i sposobnou da viziju pretvori u stvarnost. Tvrtka je cvjetala, a on sam bio je velik dobitak za zajednicu u kojoj je ivio. Nakon jedne osobito naporne sezone odluio je odvesti obitelj na odmor. Meutim, po povratku ga je doekalo iznenaenje: izgorjeli su i tvrtka i kua. Dok je pognute glave stajao pred izgorjelom imovinom, glavom su mu se vrzmale raznorazne pomisli. Sto moe uiniti? Tuiti se? Kome? Kriviti Boga kojeg se svakodnevno sjea u molitvama? Okriviti spore vatrogasce? Plakati? Na koncu je duboko udahnuo, uspravio ramena, polagano podigao glavu i tiho proaptao: Boe moj, to bi ti da sada uinim? I nakon toga ekao je odgovor. Ubrzo mu se na licu pojavio blag osmijeh. Ve sutradan je ispred ruevina neko uspjene tvrtke postavio natpis: IZGORJELA FIRMA! IZGORJELA KUA! IZGORJELA ROBA! VJERA I DALJE NETAKNUTA! POKRETANJE TVRTKE U PLANU! Taj je ovjek nauio sa ivotnim se izazovima suoavati pozitivno i produktivno! Iste one metode planiranja koje su se pokazale korisnima u radu izgorjele tvrtke poloile su temelje i za nov uspjean posao. Znao je da moe poeti ispoetka, a planiranje uz molitvu izvrsno je ishodite.

ini mi se da se poveava potreba za spremnou. Pripremite se. Abraham Lincoln

Na svijetu se do veliine dolazi iskljuivo koncentriranou. Upaniadi

Odluimo li nekamo otii, prvo emo vjerojatno prouiti zemljovid i isplanirati smjer kretanja. Vjerojatno nam se nudi nekoliko moguih smjerova. Ako nam se uri, moda emo odabrati najkrau udaljenost izmeu dviju toaka. Ako imamo vremena u izobilju, moda emo odabrati oputeniji smjer, izlet koji e trajati due, ali e biti ljepi i ugodniji.
ivot mogu povlaiti ciljevi jednako kao to ga mogu pokretati motivi. Viktor Frankl

Sve to vrijedi za putovanje ili obnavljanje tvrtke vrijedi i za ostvarivanje svakog cilja. Bez plana nam misli mogu besciljno lutati, biti nedjelotvorne i neproduktivne. Za oblikovanje plana i postizanje eljenih ciljeva dobro je na znanstveniki nain sustavno prouiti razne alternative. Kada se tako posvetimo ciljevima, na uspjeh emo nailaziti neusporedivo ee nego na neuspjeh. Kao ljudi nastali smo od mnogih elemenata. A u svakodnevnome ivotu meu najdjelotvornijima su upravo misli i osjeaji. Svaka, ali ba svaka misao ili osjeaj mogu pridonijeti pribliavanju naim iskrenim ciljevima, ili pred nas mogu postaviti prepreku. Uviate li zato svijest i planiranje u naem ivotu igraju tako vanu ulogu? Promiljeni planovi putokazi su na cesti koja vodi do svrsishodnog ivota. U svojoj knjizi Kako uspjeti Brian Adams pie: Loe zamiljeni planovi nikada nee dovesti do velikog uspjeha. Postignua nikako ne mogu nadmaiti trud. Ako su vam planovi manjkavi, a ciljevi nisko postavljeni, nikada neete postii velik uspjeh.

Velianstvene stvari postiu jedino oni koji su se usudili vjerovati da je neto u njima vee od okolnosti.
John Barton

Moda je korisno o stavovima u raznim situacijama razmiljati kao o predanosti dugoronim ivotnim ulaganjima! Trud nam donosi vee nagrade ako smo maksimalno konstantni. Ako se uspijevamo smiriti i ostajemo oputeni dok radimo na ostvarivanju ivotnih ciljeva, uvidjet emo da su nam dostupniji. Hoemo li svoje sposobnosti uloiti mudro, uz pomno planiranje i promiljanje, u radu, u vezama i u duhovnome ivotu? Na svijetu se do veliine dolazi iskljuivo koncentriranou.
Upaniadi

ovjekov um obiluje nevidljivim sposobnostima. Kada u nainu na koji ivimo i ostvarujemo ciljeve ima nakane, elje, mo-

tivacije, poticaja i svrsishodnosti, u svakoj prilici oekuju nas nagrade. Vei dio nadvladavanja prepreka, oporavka od navodnog neuspjeha ili kvalitetnog poetka postie se korak po korak. Odravanje stalnosti, na temelju mudrosti i planiranja, uz nastojanja na ostvarivanju ivotnih ciljeva, donosi duhovni mir i, u konanici, nagrade.

Naglasci
1. Svakodnevno ivimo i ostvarujemo interakcije s raznoraznim dogaajima koji mogu izazivati stres. Plodonosnost naih ivota moe odrediti upravo nain na koji reagiramo u takvim situacijama. 2. 3. 4. 5. 6. ivot mora imati svrhu, ne smije biti bez cilja. Vodite rauna o temeljnoj istini koja kae da se ono to nam ustrajno zaokuplja svijest najee ostvaruje u ivotu. Komunikacija, povjeravanje i dijeljenje nezaobilazni su dijelovi svakog odnosa. S radou sluajte i uite! Otvoreni um spreman je za napredak. Budite spremni na sebe se svakodnevno osvrtati iskreno i odvano.

7. Mudrost se ne stjee iz udbenika, nego se na plamenu ivota mora iskovati iz ovjekova iskustva (Morris Raphael Cohen). 8. Univerzalni zakon odabira potvruje da moramo promijeniti odluke elimo li promijeniti ivot.

9. Poniznost je udesan klju napretka. Otvara vrata duhovnim podrujima, istraivanju i napretku na svim podrujima. 10. Plemeniti ciljevi stvaraju plodonosan i sretan ivot.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Veliki uitelji oduvijek znaju kako i malena pria moe potaknuti duu. Promislite sada o mudrosti sadranoj u sljedeoj prii iz knjige Svako vam se dobro vraa, istaknutog indijskog duhovnog uitelja J. P. Vaswanija.

UI OD MENE!
Neki trgovac, starac i njegova malena ki nali su se kod izvora iste, iskriave vode. Uz izvor je stajao natpis: Ui od mene!. Trgovac je rekao kako je od izvora nauio veliku lekciju. Taj maleni mlaz probija se prema moru, a na putu mu se pridruuju potoii, potoci i rjeice, tako da na koncu prerasta u veliku, zagluujuu rijeku. I mi trebamo tako raditi, poeti od maloga, pa postupno razvijati i iriti posao. Starac je rekao kako ga je izvor nauio da treba sluiti bez rijei, kako prijateljima, tako i neznancima. Djevojica je rekla kako je nauila da je voda beskorisna ako nije ista. Stoga trebamo ivjeti isto i estito. Uitelj je jedan. A svi ue ovisno o vlastitim sposobnostima, sklonostima i mogunostima. U ovoj ivotnoj koli dan u kojem nismo nita nauili uistinu je izgubljen.

etvrti tjedan

1. ZAKON
Lijepe
Svake godine sve sam uvjereniji da je najmudrije i najbolje usredotoiti se na ono to je lijepo i dobro, a to manje se baviti zlim, pokvarenim i lanim. Richard Cecil

misli

izgrauju

lijepu

duu

Anonimna

DA VAS NETKO UPITA: Kako biste opisali lijepu misao? to bi vam se prvo ukazalo u mislima? Moda ete rei Kakav prelijep dan, time elei rei kako je vani sunano, toplo i ugodno. Ili ete moda odgovoriti: Ovo je fenomenalan dan! jer su u njemu u va ivot uli ljubav, nove prilike, kreativnost, gorljivost, humor i ljepota. Koliko je u vaem ivotu ljepote? Kada koristimo rije ljepota, mislimo li vie na vanjski, povrinski izgled? Znaenje ljubavi o kojoj je ovdje rije odnosi se na blistave unutarnje odlike potenja, iskrenosti, poniznosti, zahvalnosti, ljubavi, kreativnosti, te duhovnog bogatstva koji zrae iz dubina ovjekove due. Trebamo li iriti percepciju ljepote? Jeste li kada razmiljali o mogunosti da bi potreba za ljepotom mogla nadii ovjekove vie potrebe jer obuhvaa i druge? Je li ljepota, kao aspekt univerzalne kreativne energije, priroena dui svakog ovjeka i moe li postati oitijom u svim ivotnim podrujima? Presudno je vano disciplinirati misli da se koncentriraju jasnije i preciznije. Na primjer, promotrite nain na koji lijepa okolina djeluje na pojedinca. Pozitivnije gledanje na svijet koji nas okruuje moe nam pomoi da upijamo vie ljepote. Individualnost je lijepa. Suosjeanje, dobrotvorni rad, znanstvena istraivanja, plemeniti ciljevi, sluenje, te, da, fizika ljepota, pomau nam da u tue ivote unesemo ljepotu. U romanu La Reponse du Seigneur Alphonse de Chateubriant ovjekov um usporeuje s leptirima koji poprimaju boju lista na koji su sletjeli. Pretvaramo se u ono o emu razmiljamo, pie on. Ako nam misli zaokupljaju brige, nesigurnost, ogovaranja, kivnost ili sline neproduktivne misli, i sam e um pop-

U ivotu svakoga dana prati ga ljepota. William Shakespeare

rimiti njihovu nijansu. Ako odravamo fokus na pozitivnim mislima, i um e reagirati opom obojenou. Marko Aurelije davno je primijetio isto kada je rekao: Kakve su ti najee misli, takav e biti i karakter tvoje due jer duu boje upravo misli. Nae misli nemaju samo svrhu bojenja uma! Ovdje je na djelu jedno univerzalno temeljno naelo: nae misli odreuju na svijet. Nae misli, koje su daleko od eterinosti i odvojenosti od ivota, na na svijet djeluju opipljivo i dalekoseno. ovjek se moe roditi u izvanjskome siromatvu i neprosvijetijenosti, no usmjeravanjem pozitivnog dranja moe nadii ono to naoko izgleda kao ogranienje. Na zavretku zemaljskoga ivota moe na drugi svijet prijei kao ljepa dua. Nije li ta mogunost dostojna truda koji iziskuju lijepe misli? Zahvaljujui vjebi, moemo li stvarati, vizualizirati i jaati odreenu zamisao kada se na nju usredotoimo? Dok razmatramo mogunosti, dimenzije i mogue primjene neke zamisli, moe li se ona u naim mislima jasnije ocrtati? Tako razmiljanjem o ljubavi, snazi, poniznosti ili radosti moemo u sebi stvarati ljubavnu snagu, poniznost i radost. Sluenje umom za vie ciljeve plodonosno je iskustvo. Razvoj takvih pozitivnih mentalnih odlika moe i potrajati. Meutim, stalni refleksivni fokus i pozornost mogu biti jednostavan i djelotvoran klju za lijepe misli i izgradnju lijepe due! Ljudi trebaju biti lijepi na sve mogue naine u licu, u odijevanju, u mislima i u najdubljim zakutcima vlastitoga bia.
Anton ehov

Svemir je promjena; na je ivot ono to oblikuju nae misli. Marko Aurelije

ovjek raa ono na to usredotoi um. Antoine de SaintExupery

Plemeniti ciljevi i koncentrirano razmiljanje na djelu su kod kreativnih osoba svih vrsta umjetnika, izumitelja, znanstvenika, poslovnih ljudi, vjerskih voa, politikih voa i tako dalje. Jedan od lijepih opisa razvijanja uma za vie ciljeve pronalazimo u knjizi Evely Underhill Misticizam. Rijei sv. Tereze Avilske navode se u obliku upute: im se posvetite razmiljanju, osjetit ete da se osjetila okupljaju; nalik su na pele koje se vraaju u konicu i ondje se zatvaraju radi proizvodnje meda. Je li va ivot lijep? ivite li u okruenju, i mentalno i tjelesno, koje ste uljepali vlastitom ljubavlju i kreativnim idejama? Uvijek moete pronai neto lijepo, i tu gdje jeste, samo ako to neto potraite.

2. ZAKON
Napredak ovisi o marljivosti i ustrajnosti.
Genijalnost se sastoji u beskonanom strpljenju. Michelangelo Andersen

AKO NAA SVAKODNEVNA iskustva ne donose eljeni napredak i rezultate, trebamo li tada ozbiljno razmotriti kako gledamo na ivot? Kakvo je nae temeljno gledite? Koliko smo marljivi u pokuajima ostvarivanja cilja? Koji su nai ciljevi? Koje darove moemo razviti kako bismo lake postigli ciljeve? Ubrzava li se naa kreativnost? Kako poboljati produktivnost? Moemo li se mentalno koncentrirati na zadae koje su pred nama i zaprijeiti put izvanjskim utjecajima koji bi nam mogli odvui pozornost od viih ciljeva? Gotovo svi trae uspjeh, bilo na profesionalnome, bilo na osobnome planu. Ipak, s vremena na vrijeme pojavljuju se i prepreke, pa nam se ponekad ini da se izmeu nas i ciljeva uzdiu nepovoljne okolnosti. Kada se suoimo s potekoama, na to trebamo usmjeriti koncentraciju? Trebamo li kriviti druge ili trebamo potraiti nove prilike? Trebamo li traiti dokaze o neem novom i dobrom to e se pojaviti? Procijenimo li situaciju posve realno, moda emo uvidjeti da nam ide bolje nego to smo mislili. ivot je kreativan poduhvat. U svakom trenutku postoji sjeme veeg irenja, prilika i djelotvornosti. Na napredak moe ovisiti o marljivosti, dovitljivosti i ustrajnosti na putu do cilja. Drevni kineski mudrac Lao Tse utvrdio je zakone djelotvornog ivljenja do kojih je doao nakon godina i godina meditiranja i pomnog promatranja raznolikih oblika ivota oko sebe. Ta neprocjenjivo vrijedna uenja nazvao je Tao Te Ching ili Kako to funkcionira. Mnoga njegova uenja odraavaju djelovanje marljivosti i ustrajnosti. Jedan od vanih primjera opisuje se u irenju valova: eli li pozitivno utjecati na svijet? Prvo sredi vlastiti ivot. vrsto se ukorijeni u univerzalnome naelu, tako da tvoje ponaanje postane pozitivno i djelotvorno. Tako e stei potovanje i prerasti u izvor snanog utjecaja. Tvoje ponaanje na druge utjee poput irenja valova na vodi, budui da svatko utjee na sve ostale. Moni su ljudi moan utjecaj. Ako tvoj ivot funkcionira kako valja, utjee na svoju obitelj. Ako obitelj funkcionira kako valja, ona utjee na iru zajednicu. Ako zajednica funkcionira dobro, utjee na cijelu zemlju. Zemlja koja dobro funkcionira utjee na cijeli svijet. A svijet takav utjecaj iri cijelim kozmosom. Zapamti da tvoj utjecaj poinje

Osobito moramo njegovati marljivost, a nju treba i neprestano iskazivati; zahvaljujui njoj mogue je postii praktiki sve na svijetu. Ciceron

Stalnou cilja postie se i nemogue. Kineska poslovica

ak i najvia kula poinje na zemlji. Kineska poslovica

od tebe i u valovima se iri prema van. Stoga dobro pazi da utjecaj bude i snaan i pozitivan. Kako znam da je tako? Svi oblici rasta i razvoja kreu iz plodne i mone jezgre. A ti si jezgra. Moe li ta ira perspektiva posluiti kao poticaj za veu marljivost i ustrajnost? Stara izreka kae: Nita to vrijedi ne pada s neba. Mogu li nam gorljivost i odlunost, u kombinaciji s marljivou i optimizmom, pomoi da doemo do uspjeha? Na raspolaganju su nam mnoge mogunosti elimo li razvijati mnogobrojne i jedinstvene oblike nadarenosti i sposobnosti. To moe znaiti predavanje samodisciplini i ustrajavanje do trenutka ispunjenja cilja. Kamenolom se pretvara u neboder zahvaljujui ustrajnosti radnika. Slino tome, kanali povezuju mora. Kada bismo jedan udarac trnokopom ili jedan iskop lopatom usporedili s opim planom za eljeni konani ishod izgradnje zgrade ili prokopavanja kanala, moda bismo se posve obeshrabrili. Ipak, malenim i ustrajnim potezima mogue je nadvladati velike potekoe i doi do eljenog cilja. S vremena na vrijeme nai emo se u iskuenju da dragocjeno vrijeme posvetimo interesima koji nam donose zabavu, istodobno zanemarujui dugorone ciljeve. Da bi dolo do istinskog napretka ovjek mora postaviti mjerila kojih e se pridravati, cilj kojem e teiti, sklop najviih vrijednosti koje e potvrivati. Marljivost i ustrajno istraivanje ovjeka mogu dovesti u poloaj da do krajnjih granica iskoristi mo rasuivanja i ocjenjivanja. Je li mogue da su ljubav, suosjeanje i elja za istinskim sluenjem kljune sastavnice naeg napredovanja, dok su marljivost i ustrajnost lag na torti?

Bog je uz one koji strpljivo ustraju. Kuran

Kad god se pred nama pojavi prilika da iskaemo neki svoj dar, prigrlimo je objeruke! Nema sumnje u to da je svatko od nas sposoban za odreene uspjehe. Glavni je uvjet da se predano posvetimo razvijanju dara, postupno, malo po malo i dan po dan. Ustrajnost je onaj dodatak koji nam pomae da budemo sigurni u ostvarenje cilja. Meu mnogobrojnim nagradama bit e ispunjeni ciljevi, via razina samopotovanja, srea, te osjeaj sigurnosti, produktivnosti i kreativnosti.

3. ZAKON
Ljubi svoga blinjega kao samoga sebe Matej 19:19
Svjetlo koje blista u oku zapravo je svjetlo srca. Svjetlo koje ispunjava srce Boje je svjetlo. Jalalu'ddin Rumi

KAE SE DA JE bezgranina ljubav energija koja ujedinjuje, unosi sklad i donosi kreativnost, energija zahvaljujui kojoj postoji, ivi i kree se i razvija cijeli svemir. Ta ista, neograniena ljubav mogla bi biti temeljna stvarnost iz koje se izvodi sve ostalo, a to su kratkotrajne percepcije prolaznih bia! I premda je Ljubav teko tono definirati, doivjeti je moe svatko tko je voljan otvoriti um, srce i duu i prepustiti se njezinoj monoj energiji. Mnogi od nas iz osobnog iskustva i promatranja znaju da ljubav ima sposobnost unijeti iskru u oko i novu energiju u ivot. Neograniena ljubav oprata nedostatke; ne biljei uvrede, strpljiva je i blagonaklona. Neograniena ljubav nije ljubomorna, razmetljiva, razdraljiva ni kivna i ne uiva u onome to nije u redu. Uitak pronalazi u istini i ispunjava sve zakone. Dokida strah, krivnju, osude, nesreu, a transformira pojedinca ili situaciju kada joj doputaju da se izrazi. Stoga se, na temelju iskustva i dokaza, ini kljunim da se ovjek temeljito upozna s bezgraninom ljubavlju. Ljubav naglaava potpunost ivota. Je li to onaj sveprisutni potencijal kroz koji moemo pronai djelovanja koja donose zadovoljstvo ili skladan stav? Moemo li zahvaljujui neogranienoj ljubavi ui u dimenziju duhovnog jedinstva, cjelovitosti i zrelosti? Zrela duhovna ljubav moe nas bliskije sjediniti sa Stvoriteljem i osobama koje nas okruuju vlastitim susjedima! Svemir nije odvojen od nas, kao ni mi od njega! Boanska ljubav izraava se kroz sve faze stvaranja. Ljubav znai vidjeti to je dobro i lijepo u svemu. To znai uiti iz svega, u svemu vidjeti Boje darove i Boju velikodunost. To znai i biti zahvalan na svim obinim Bojim darovima.
eik Muzaffer

Ljubav nije neto to moemo posjedovat i . Rije je o toku Boje energije. Swami Chidvilasananda

Kada oima srca omoguimo da budu otvorene u neogranienoj ljubavi, vidimo li vei dio stvarnosti koju inae skrivaju izvanjski oblici ovoga svijeta? Kada su otvorene ui srca, ujemo li rijei istine koje se eventualno skrivaju iza drugih rijei? Jedan je uitelj rekao: Srce je hram u koji se moe smjestiti Bog. Sva su srca hramovi, a otvoriti srce znai omoguiti boansku na-

zonost... Sva je mudrost ve u nama; sva je ljubav ve u nama; sva radost. S druge strane, skriveni su sve dok ne otvorimo srce. Biblija esto spominje znaenje ljubavi. Isus nam u Propovijedi na gori savjetuje da volimo neprijatelja. Trebamo voljeti one koji nas mrze. Trebamo okrenuti i drugi obraz! I dok e neki samo prijezirno odmahnuti na takve savjete i nazvati ih nepraktinima, ista i neograniena ljubav moe biti najplodonosniji nain koji dovodi do istinski uspjenog ivota! Tejabindu Upaniad nam govori: Biti ujedinjen s Bogom Ljubavi znai osloboditi se svih uvjetovanosti. Rije je o stanju samoostvarenja, koji daleko nadilazi rijei i misli. A Lahiji, iz sufijskih uenja, govori: Srce je riznica koja uva Boje zagonetke. Traite svrhu obaju svjetova upravo kroz srce, jer to je smisao svega. Voljeti blinjega svoga znai nadii puku razinu dunosti, teret obveze, uske granice uvjerenja, te kruta pravila poluivota i s radou stupiti u nov nain ivota. Pripremiti se za ljubav prema blinjemu znai iznova (i katkada bolno iskreno) promotriti Boga, sebe, svoje blinje, svoj svijet i sve u njemu! A tko su nam ti blinji? Nisu li to svi ljudi na ovome planetu?
Ljubav iskazuj svim stvorenjima i bit e sretan; jer kada voli sve, voli i Boga, jer On je sve u svemu. Tulsidas

Kada se u praksi pridravamo pravila neograniene ljubavi, lake nam je voljeti i neprijatelja, podnositi one koji nam moda dodijavaju i smetaju, te u svakome pronai neto to moemo cijeniti, neku osobu, mjesto, neko iskustvo. Veliki paradoks neograniene ljubavi moda se sastoji u tome to od nas trai da u cijelosti budemo svoji i da cijenimo svoju individualnu istinu, oslobaamo se egoistinosti i potom dajemo, a da pritom ne uskraujemo ba nita. Kao i druge duhovne vrline, ljubav nam u ivot ne pada kao mana s neba. Kao i kada je rije o znatieljnome umu, treba je kultivirati. U svemu to inimo vaan je element na osobni stav prema tome to inimo. Nije li upravo ovo savreno prikladan trenutak da prigrlimo stav radosti i iekivanja u mogue i najveoj zadai koju pred nas postavlja ivot ljubavi prema blinjemu koja e biti jednaka ljubavi prema sebi?

4. ZAKON
Nanijeta nepravda ne znai nita ako je ne pamti. Konfucije
Zaboravimo i oprostimo sve povrede i nepravde. Miguel de Cervantes

FIRMIN ABAUTIZ bio je poznat kao miran i staloen ovjek. Nitko od njegovih sugraana nije se mogao sjetiti da je ikada tijekom osamdeset sedam godina ivota izgubio ivce. Neki ovjek, koji je sumnjao da itko moe biti tako nedodirljiv, dogovorio se s kunom pomonicom, nudei joj novac ako iz njega uspije izmamiti bijes. Domaica je znala da Abautiz voli udoban i uredan krevet, pa mu ga jednom nije namjestila. Sutradan ujutro Abautiz ju je ljubazno podsjetio na zaboravljenu dunost. I sljedei dan naveer naiao je na nepospremljenu postelju, pa joj je idue jutro ponovno skrenuo pozornost na to. Ona se opravdala kratko i neuvjerljivo, no on je i to prihvatio. Treeg dana ujutro Abautiz je rekao: Jo mi niste namjestili krevet; oito je da ste odluili to vie ne raditi. Pretpostavljam da vam je to teko i odbojno, ali i nije vano, jer sam se ve poeo malo-pomalo navikavati. Dirnuta takvom dobrotom, ena je otkazala dogovor i otada se silno trudila da svaki dan to bolje i udobnije namjesti krevet!

ivot je mogue shvaati unatrag; no moramo ivjeti prema naprijed. Soren Kierkegaard

Nauiti oprostiti daleko je korisnije nego jednostavno uzeti kamen i baciti ga na predmet ljutnje, osobito kada je izazov osobito velik. Jer upravo u trenucima najvee uzrujanosti i potencijalnog sukoba pojavljuju se najvee mogunosti za dobra djela, kako prema sebi, tako i prema drugima.
Dalai Lama

Sve uvijek ne moe biti upravo onako kako elimo, no kritike i grube rijei rijetko postiu trajnu i mirnu suradnju ili ispunjavanje nae elje. Strpljivost i dobrota, s druge strane, postiu upravo to. S vremena na vrijeme dopustit emo da neiji bijes ili kritike naine rupu u naoj dobrohotnosti i oduzmu nam inae vedro i blagonaklono raspoloenje. Stoga neki put moramo poraditi na tome da se izdignemo iznad takve situacije i onemoguimo da se ta nepravda trajno nastani u naoj svijesti. Da, nanijeta nepravda boli, ali hoemo li se izlijeiti kada se izoliramo, ili u sebi ustrajno iznova proivljavamo neto to se

Nije dovoljno samo poznavati vrline i dobrotu, moramo pokuati stei ih i koristiti, ili poduzimati druge korake koji nam koriste. Aristotel

dogodilo prije cijelog dana, tjedna, mjeseca ili ak prije vie godina? Kada se i dalje bavimo emocionalnim oiljcima, ne uputamo li se zapravo u nepotrebnu i beskorisnu patnju umjesto da lijepo nastavimo ivjeti? Izazovi u naem ivotu neki put mogu postati izvorom novog svjetla i optimizma. Bez obzira na nepravde i dvojbe koje proivljavamo, moemo li krenuti naprijed zahvaljujui prijateljskoj pomoi, marljivome radu, ustrajnosti, ljubavi i sluenju, molitvama i omoguavanjem neogranienoj ljubavi da postane glavnom energijom? Kako bolno iskustvo pretvoriti u priliku za iskazivanje ljubavi? to kaete na koritenje energije opratanja kao monog agenta napretka? Postupak opratanja moe obuhvatiti produbljivanje dubine percepcije elje za razumijevanjem utjecaja koji su oblikovali ponaanje osobe koja nam je nanijela bol. Nastojimo li shvatiti, i pritom dajemo sve od sebe, odakle je ta osoba potekla i promotrimo li probleme koji prevladavaju u njezinom ivotu, nije li rije o naem iskrenom nastojanju da neko vrijeme proivimo u njezinoj koi? Jesu li meuljudski odnosi nalik na ivui laboratorij u kojem napredujemo u smjeru vee zrelosti i korisnosti? Zahvaljujui pozitivnim reakcijama na navodne nepravde, gradimo li korisnu osobnu pozornicu za razvoj mnogobrojnih poeljnih plemenitih odlika ili vrlina? Kada ponemo shvaati dinamiku koja djeluje u pozadini nepravde ili zlostavljanja, moda emo lake i bre oprostiti. Stara afrika poslovica kae: Svau prekida onaj koji oprosti. Jeste li voljni potaknuti tako pozitivnu promjenu? Razumijevanje, opratanje i zaboravljanje nepravde ne znai i opravdavanje i prihvaanje tuih rijei i postupaka. Meutim, mogu li nam ljubav i opratanje pomoi da preoblikujemo iskustvo, oslobodimo se nastale boli i obnovimo vrstu privrenost ivotu? Na jednoj dubljoj razini postupak oslobaanja boli od nepravde moe biti znak oslobaanja privrenosti iluzijama ega o odvojenosti. Je li oslobaanje od ega i oslobaanje od uvrede i boli ista stvar? Na je svijet neprekidno u stanju fluidnih promjena. Neki put moda imamo vrlo malo vremena za pripreme i razmiljanje o dogaaju koji je u tijeku. U takvim se situacijama naa sposobnost pripremanja za izazove s kojima se suoavamo moe povezivati i s naom duhovnom snagom. Je li sada idealan trenutak da na trenutak zastanemo i osvrnemo se na vlastitu duhovnu imovinu, bolje promotrimo i ojaamo te duhovne sposobnosti koje e

nam pomoi u prilagoavanju ivotnim promjenama? Proistjeu li oprost i zaborav automatski iz iste, neograniene ljubavi prema svim ljudima bez iznimke?

*
5. ZAKON
Zanos olakava postizanje uspjeha. John Marks Templeton
Zanos... je vrlo zarazan. Emory Ward

ZNAENJE RIJEI zanos, gorljivost, entuzijazam... povezano je s grkom rijei entheos, koja znai nadahnutost, radost, ar i ispunjenost duhom, ispunjenost Bogom. Ne izgleda li vam upravo to kao recept za sretan i koristan ivot? Dakako, veina ljudi prieljkuje tono odreenu kvalitetu ivota, moda i kombinaciju posebnih interesa: istraivanja, postignua, napretka i korisnosti. Osim toga, duboko u srcu svakog od nas postoji unutarnja

Ovo j e dan to ga ini Jahve. Kliimo i radujmo mu se! Psalmi 118:24

udnja za doivljavanjem ljepote, ljubavi i plemenite svrhovitosti. A to je s energijom i vitalnou potrebnima za ispunjavanje svakodnevnih dunosti uz viak krepkosti? Moe li ivot biti radosna svakodnevna pustolovina? Zanos i gorljivost smatraju se jednom od najveih ivotnih odlika, no da bi prerasli u dominantan faktor u ovjekovu ivotu, nuno ih je redovito provoditi u praksi! Promotrimo li aktivnosti malenog djeteta, to e se izdvojiti kao karakteristika koja nam najee privlai pozornost? Nije li to upravo djetetov zanos? Njega sve opinjuje. Zanima ga sve to se dogaa u njegovu svijetu. Postavlja pitanja! Silno eli uiti! Svijet smatra divnim i udesnim i upravo ga oboava! Thomas Huxley rekao je da se tajna genijalnosti sastoji u prenoenju djetetova duha u starost, a to, dakako, znai da nikada ne smijemo ostati bez te gorljivosti. Kakvo mono opaanje! Imamo li dojam da bismo iz ivota eljeli izvui vie, ne bi li bilo dobro poeti od propitivanja stanja vlastitog zanosa i gorljivosti? Kako moemo postati gorljiviji? Jedan od naina sastoji se i od djelotvorne primjene naela kao da. William James, koji je prouavao to naelo, kae: Ako elite neku odliku, ponaajte se kao da je ve imate. Shakespeare nam u III. inu Hamleta kae: Prigrli vrlinu ako je ve nema. elimo li se promije-

Od svega to pokazujete, najvaniji je va izraz. Janet Lane

niti, postati drukijim tipom osobe, moe li se prvi korak sastojati od konkretnog odreivanja osobite odlike koju elimo stei? Sljedei bi logian korak bio ustrajno zadravanje te predodbe u svijesti. Nakon toga moemo je poeti razvijati ponaajui se kao da njome ve raspolaemo. Moete li zamisliti da dan zapoinjete planom o veoj gorljivosti? Henry David Thoreau navodno je nakon buenja jo neko vrijeme ostajao u krevetu i samome sebi nabrajao sve pozitivne novosti kojih se uspijevao sjetiti. Ustajao je i svijet doekivao u svijetu ispunjenom pozitivnim stvarima, udesnim ljudima i velikim prilikama! Takav nain duhovne motivacije koristio je na poetku svakog dana kako bi cijelo svoje bie proeo novim zanosom i gorljivou. Osim toga, korisno je razviti naviku izraavanja samo optimistinih, gorljivih misli. Moemo li svjesno i promiljeno odluiti sagledati pozitivne strane svake situacije, iskustva i osobe? Ako gorljivost izraavamo slobodno i otvoreno, i to u svim prilikama, nije li logino da e na ivot snano poeti naginjati veoj radosti i obilnijiim plodovima? ovjek poinje prirodno oekivati dobro, pozitivno. Kako gorljivost i zanos olakavaju postizanje uspjeha? Jeste li uli izreku: Ako ti ivot prui limun, pripremi limunadu? Moe li nam gorljivost pomoi da u svakoj situaciji uoimo pozitivnu stranu? Oslobaa li gorljiva osoba uvijek maksimalni potencijal zbog tako otvorenog stava koji prati zanos i gorljivost? Kako zanos i gorljivost donose neporecivu razliku u rezultatima rada? Na primjer, ako nekoga obuzme apatija, on to spozna i poeli promijeniti stanje, te se pone ponaati gorljivije, hoe li se u njegovoj energiji pojaviti nova ivost? Taj proces zahtijeva predanost, ustrajnost i samodisciplinu, ali ovjeku moe pomoi i da stekne nov, pozitivan i produktivan stav. Djeak koji nije znao to je jeka povikao je prema suprotnoj strani doline: Tko je to? Jeka je uzvratila: Tko je to? Dijete nije vidjelo tko je izgovorio te rijei, pa je upitalo: Tko si ti? Odgovor je glasio. Tko si ti? Djeak je pomislio da ga netko zadirkuje, pa je povikao: Molim te, prestani! Jeka je ponovila: Molim te, prestani! I ve kada vie nije znao to bi pomislio ili uinio, majka je djetetu objasnila da se nitko ne ali s njim, da je to tek jeka

Ako sinu ili keri moete dati samo jedan dar, neka to bude gorljivost! Bruce Barton

njegova vlastita glasa. Dijete se na trenutak zamislilo, pa je povikalo: Volim te! Sa suprotne strane zaule su se rijei: Volim te! Dijete je zaneseno i gorljivo povikalo: Tako si dobar! Jeka mu je uzvratila kompliment i dijete je steklo sretniji i gorljiviji pogled na ivot. Pouka prie glasi: to dajemo svijetu, to nam se i vraa. Izraavamo li stoga zanos, gorljivost, neogranienu ljubav, dobrotu, pruamo li pomo, suosjeanje i sluimo li drugima, prema duhovnim naelima, sve e nam se to i vraati. Rijei Normana Vincenta Pealea u Riznici radosti i gorljivosti nude izazovni recept za bolji ivot: Oni koji dosljedno ive prema radosnom i gorljivom obrascu razmiljanja ostvaruju, kako se ini, zavidan stupanj ovladavanja nad okolnostima. Moete li vrsto odluiti udvostruiti koliinu gorljivosti koju unosite u ivot? Ako moete i ako to doista odluite, budite pripravni na zapanjujue rezultate.

Naglasci
1. Na koje je naine, izmeu ostalih, mogue razviti stav pun ljubavi koji prua novu snagu? 2. 3. Trebamo li iriti percepciju ljepote? Kako? Kako biste opisali lijepe misli koje izgrauju lijepu duu?

4. Zato su marljivost i ustrajnost vani sastojci napretka? 5. Kako gorljivost i odlunost, u kombinaciji s marljivou i ustrajnou, pomau u postizanju uspjeha do kojeg dolazimo zahvaljujui iskrenom trudu? Kako neograniena ljubav naglaava potpunost ivota?

6.

7. Tko je va blinji? (Ljubi blinjega svoga... Matej 19:19) 8. Opratanje je postupak odustajanja od lanoga u korist istinitoga, brisanja pogrenih pojmova iz uma i tijela, te nastavljanje plodonosnog ivota. Kako to primijeniti na svakodnevni ivot? Kako bolno iskustvo prebaciti u odgovarajue i konstruktivno mjesto u vlastitome ivotu?

9.

10. Zato se zanos i gorljivost mogu smatrati jednom od najveih ivotnih odlika?

11. Zato je svakodnevno praktino provoenje zanosa i gorljivosti vano za svakodnevni ivot? 12. Zato se istraivanje duhovnih naela smatra vanim pomagalom u poboljavanju ivota? Kako biste krenuli u takvo istraivanje?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Theodore Gaster, profesor komparativne religije na Dropsie Collegeu, u sljedeim rijeima Yehude Halevija pronalazi izraz sredinje, jedinstvene i velike ideje... prema kojoj su Bog i ljudi partneri na ovome svijetu, te da Bog za ostvarenje svojega Plana... treba odanu i predanu skupinu mukaraca i ena. ...Iskusiti Boga znai osjetiti dodir Boanskoga Duha na jedan od niza razliitih naina. Iskustvo moe obuhvaati Duh koji potie i hrabri; Duh koji hrani motivaciju i predanost; Duh koji iri ljubav i kojem je nagrada ljubav; Duh koji tei miru i prigrljuje pomirenje; ili Duh koji potovanjem prema prirodi see prema Bogu. Duhovno zadovoljstvo javlja se kad ovjek pronae jedinstven nain na koji osobno osjea Boga. Odgovor se krije u jednoj prii. U njoj mukarac koji sjedi u parku na klupi promatra dijete koje puta zmaja. Zmaj se penje u visinu i u jednom trenutku nestaje u oblacima. ovjek prilazi djetetu i pita: to to radi? Ono odgovara: Putam zmaja. Ne vidim ga, kae mukarac. Kako zna da je gore? Znam da je gore jer osjeam kako me privlai. Kako ta pria ilustrira djetetov, ili na vlastiti, nain doivljavanja Boga? Na koje jo naine doivljavate povezanost sa Stvoriteljem?

Peti tjedan

1. ZAKON
Davanjem
Postoje dvije vrste zahvalnosti: iznenadna zahvalnost koju osjeamo kada neto uzimamo; i ona vea i ira zahvalnost koju osjeamo kada dajemo. Edwin A. Robinson

se

razvijate.

Anonimna

VELIKI ENGLESKI PJESNIK George Herbert iao je na koncert kada je naiao na prodavaa iji je konj pao pod, kako se inilo, velikim teretom. Herbert mu je pomogao da rastereti konja, pridigne ga i ponovno natovari. Pritom je umrljao odjeu blatom. Kada je doao na koncert, dio njegovih prijatelja okirao se uvidjevi u kakvom mu je stanju odjea. Kada im je objasnio to se dogodilo, upitali su ga: Kako si se mogao toliko nisko spustiti i pristati na tako neto? Tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti... jer Bog ljubi vesela darivatelja. Korinanima II 9:6-7

Herbert je odgovorio: To to sam uinio u pono e zvuati kao najljepa glazba, a da sam samo proao pokraj njih, u meni bi cijelo vrijeme odzvanjao neskladan zvuk. U dananjem svijetu dua koja je budna i otvorena davanju i primanju nailazi na nebrojene prilike. Koliko ih esto koristimo? to je uope prilika? Bi li jedan od opisa mogao glasiti i ovako: nebeski poziv da ispunimo najvii oblik vlastite sudbine? Bi li prilika mogla biti i mogunost da inimo i postanemo neto udesno? esto se dogaa da situacija koja izgleda kao da je optereena tekim elementima ovjekove potrebe prerasta u priliku za udesne i beskrajne mogunosti. Ne bi li bilo mudrije ne okreta-

Vlast kakvu ima nad sobom, ovjek nikako i nigdje ne moe nadmaiti ili neto drugo nadzirati ispod te razine. Leonardo da Vinci

ti glavu od iskustava, kakvo god bilo, nego traiti lekciju ili dar koje donosi iskustvo? U svakom trenutku tijekom ivota, moda i skriveni od ovjekovih oiju, univerzalni oblici energije oslobaaju se u podruje u kojem se nalazimo sa svakodnevnim zadaama. Je li mogue da ti oblici energije sadre bit Stvoriteljeve ljubavi i jednostavno ekaju nau pozornost i kreativnost? Kako je naelo davanja i primanja povezano s naim ivotnim iskustvima? Ne znam to vam donosi sudbina, no sigurno je jedno: meu svima vama jedini e biti sretni oni koji su nastojali sluiti i koji su pronali nain da slue.
Albert Schweitzer

Sva su Boja stvorenja dio Njegove obitelji; a on je najljubIjeniji Bog koji najvee dobro ini Bojim stvorenjima. Islamska izreka

Davanje je vanije od primanja, a oni koji daju nesputano doivjet e nagradu za velikodunost. Kako moemo davati? Moemo li pruati pomo u podruju u kojem na dodir moe ostvariti bitan utjecaj? Nudimo li poticaje i pomno oblikovane razumne savjete u odgovarajuim situacijama? Vraamo li svijetu sposobnosti, dar, inteligenciju i materijalni uspjeh kojima smo obdareni na svrsishodan nain koji pomae ovjeanstvu? Donosi li to to dar i sposobnosti ulaemo za dobrobit ovjeanstva nagrade i u materijalnom i u duhovnome smislu? Je li i davanje vanim dobrotvornim organizacijama, korisnim istraivakim projektima i organizacijama koje se bave vjerskim odgojem takoer vaan doprinos napretku ovjeanstva? Je li posveivanje veeg dijela naeg vremena i energije vrijednim ciljevima ulaganje koje e se isplatiti na mnogim razinama? Farmer se ne rjeava cjelokupnog uroda nego dio ita zadrava i za sjeme. Kada odreeni dio vremena i energije posvetimo i Bojem radu, smatramo li to doprinosom u obliku sjemena koje moe dovesti do nove etve? Ako ne sijemo nita, kako emo eti? I prihvaamo li dobrotu koja u na ivot ulazi sa zahvalnou? Davanje donosi osjeaj sree i uspjeha. Davanje moe dovesti do veeg davanja i prerasti u plodonosan nain ivota. Rije je o ciklusu koji se obnavlja na pozitivan nain. I tijekom cijelog procesa, na osjeaj zahvalnosti i gorljivosti takoer se moe poveavati. Jesmo li istinski brini uvari onoga to primamo? Koristimo li na pozitivan nain to smo primili, kao onaj ovjek u prii o talentima, moemo li i mi uti divne unutarnje rijei: Bio

Davanje, uenje toleranciji, priznanja i odobravanje tuih postupaka, fleksibilnost koja omoguuje dozrijevanje i uenje donose sreu, sklad, zadovoljstvo i produktivnost. To su odlike bogatog ivota. Jack C. Yewell

si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti (Matej 25:21)? Moe li i davanje biti ispit zrelosti? Iz jedne perspektive, oni koji su istinski odrasli daju. Nezreli ne daju. Sveto nas pismo ui da svatko tko meu nama eli biti prvi, prvo treba svima sluiti. Ima li uope veeg dara od pomaganja drugima? Kako shvatiti duboko znaenje rijei Nikada ne moemo davati vie od boga? Je li ivot bez davanja isprazan? Kako su tijesno povezani duhovni napredak i materijalni uspjeh? Je li istinski uspjeh plod razvijene svijesti o svemu dobrome? Bi li jedan od najboljih naina razvoja te svijesti mogla biti spoznaja Stvoritelja kao izvora svega dobroga? Jedna od najveih povlastica moe se sastojati od preuzimanja inicijative u vezi s nainom na koji ivimo. Razmislite o sagledavanju situacije koja vas okruuje iz perspektive odreivanja prilika za izraavanje darova i sposobnosti. Pronaite naine na koje ete davati i zatim ponite davati srcem punim ljubavi. Jedan od kljueva uspjeha sastoji se u spoznaji da istinski uspjeh nema veze s dobivanjem; on je plod davanja. Napredovati i ostvarivati uspjeh moemo kada nastojimo pruati veu kvalitetu i nuditi manju cijenu, umjesto da se koncentriramo samo na ono to emo sami dobiti.

*
2. ZAKON
Sadri li rije religija i pojam autoriteta, dok rije duhovno ukazuje
U svojoj su vjeri toliko neravnopravni da svatko svojim puteljkom dolazi do raja. Daniel Defoe

na

napredak?

Andersen

U KNJIZI Dosezanje vrhunaca: Psihologija duhovnog ivota dr. Marvin Gawryn pie: Religija je krajnje kontroverzna tema. Kritiari je opisuju kao glavni izvor ratova i mrnje meu ljudima, psiholoku taku koja ljude potie na slabost i nerealna oekivanja u vezi sa ivotom. .. pregaeni relikt, praznovjerni ostatak iz vremena prije pojave znanosti. Zagovornici religije, s druge strane, tvrde da pojedincu moe donijeti sreu, a narodima mir, da je rije o zraci svjetla koja nas vodi na putovanju nestabilnim svijetom, da je ivot bez

Moja je zemlja cijeli svijet, a religija dobroinstvo. Thomas Paine

nje prazan i da ovjekovo preivljavanje i napredak ovise o prihvaanju vjerskih naela ivota. Kako je mogue da ljudi tako razliito gledaju na jedinstveni fenomen religije? Jedna od zanimljivih spoznaja govori i da nas kultura, rasa i religija esto najodlunije svrstavaju u suprotstavljene tabore. Bismo li jedan od moguih odgovora mogli izvui iz spoznaje da religija i duhovnost nuno nisu jedno te isto? U pojedinim sluajevima rije religija moe obuhvaati i pojam autoriteta, dok rije duhovnost moe znaiti napredak. Kako? Izrazi religija, religijski i religiozno esto se odnose na drutvene organizacije koje su stvorile skupine vjernika istomiljenika. Na primjer, neke vjerske organizacije zahtijevaju potpunu odanost prema instituciji i voama. Predanost moe prvenstveno biti usmjerena prema instituciji, a tek sekundarno prema Bogu. Veliki su oni koji uviaju da je duhovno jae od svake materijalne sile, da svijetom vladaju misli. - Ralph Waldo Emerson

Dio religije nikako ne moe biti nametanje religije. Tertullian

Izraz duhovno moe se odnositi na unutarnje osobno iskustvo pojedinca koji je doivio boansko. Duhovnost znai jedinstveno boansko iskustvo pojedinanog vjernika. Potie razmjenu vanih spoznaja meu ljudima. Duhovnost moe sluiti kao prijenosnik viih potreba za izraavanjem korisnog sluenja. Duhovnost je tako prvo posveena boanstvu, a ne organizacijskim, individualnim ili materijalnim ciljevima. Moe li tako jedan primarni cilj religije, zajedno sa svim raskonim ceremonijama i tradicijama, privui nau pozornost i pripomoi otvaranju naega uma i srca kako bi se u nama otkrio i prikazao Boji duh? Nude li korisna naela koja su razvile ovjekove religije dokaze o temeljnoj nevidljivoj stvarnosti i beskrajnoj mudrosti? Marcus Bach jo je prije vie desetljea zapisao da svaka vjerska tradicija nudi drukiji put do vrha planine, vrha na kojem dolazi do dubljeg i potpunijeg sjedinjenja s Bogom duhovne svijesti koja nadilazi sve religije od kojih je netko poeo. Ne razlikuje li se vjersko naslijee naega svijeta upravo po tim drukijim pristupima? Je li svaka religija izlog za jo jedan put na kojem se ovjek moe upoznati s raznim vidovima beskrajnog boanstva? Moemo li s takvog stanovita prigrliti vjerske razno-

Duhovno savrenstvo ovjeka sastoji se u njegovu prerastanju u inteligentno bie bie koje zna sve to je u stanju nauiti. Maimon

likosti meu ljudima? U jednome smislu rijei, raznolikost naih vjerskih tradicija, kulturno bogatstvo nae duhovne povijesti, mogli bi biti povodom za slavlje, prilikom za uenje od drugih i stjecanje gorljivosti koja e nam omoguiti daljnja istraivanja. Boanski Stvoritelj katkada se naziva beskonanom inteligencijom. Moe li se ovjekova svijest aktivirati zahvaljujui duhovnim postupcima kakva je i molitva? I moe li ta aktivacija u ovjekovoj svijesti iznjedriti vie oblike izraavanja duhovnosti? Bi li to moglo biti ono to neki ljudi opisuju kao proivljavanje duhovnog ivota, prije nego religioznost? Bi li se vjersko napredovanje moglo pojaati ako se dodatna istraivanja usmjere prema dokazima za raznolike manifestacije beskonane inteligencije? ini se da se u suvremenome svijetu informacije o duhovnome ubrzano mnoe. Usred drutvenog i kulturnog napretka, mogu li vjerska istraivanja posluiti kao pozornica napretka duhovno motiviranih pojedinaca? Moe li vjerska intuicija ponuditi iri put do napretka prilagoavanjem arita, njegovim premjetanjem s obreda i doktrine na osobno iskustvo prednosti duhovnog ivota? Treba li religija odustati od borbe sa suparnikim doktrinama i tragati za prijelomnim istinama koje su u pozadini tradicija svih najveih svjetskih religija? Kako zajednica pojedinaca s duhovnim ciljevima i vizijama moe snano podupirati potragu za ivotom prema viim kategorijama vrijednosti i plemenitim ciljevima? Jedna od najeih zabluda u nae doba govori da su znanost i religija u sukobu, da su nekako suprotstavljene. Moe li se zrela religija iriti i postati jo korisnijom zahvaljujui znanosti i statistikim istraivanjima? Hoe li uvijek postojati istine vie kategorije koje e biti mogue otkrivati? Nai sadanji vjerski stavovi, iako su svakako vrijedni i dostojni, vjerojatno nisu ni konani ni potpuni. Razvoj duhovnosti znai stalno dodavanje novih spoznaja onome to ve znamo.

3. ZAKON
Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. Izreka
A kako nam slui srce? Molitvom. idovska izreka

BI LI OVJEK hotimice tjedan-dva ivio bez hrane? Vjerojatno ne bi! Redovito konzumiranje hrane vano je za zdravlje i funkcionalnost fizikog bia. Bez nunih hranjivih tvari koje nalazimo u hrani, gubili bismo energiju, um bi nam prestao normalno funkcionirati i tijelo bi nakon nekog vremena umrlo. Jednako kao to je redovita fizika hrana nuna za odravanje tjelesne energije, nije li nam tako potrebna i redovita duhovna hrana kako bismo odrali duhovnu snagu? Lei li jedan od temelja aktivnog, zdravog i svrhovitog ivota u razvijanju navike svijesti o naem mjestu unutar boanske beskonanosti? Bi li naa osobnost bez trajnog duhovnog uenja ostala ispranjena i neuhranjena? Bismo li se tada osjeali izoliranima, prestraenima i nedostojnima? Mogu li se bez duhovne energije mijenjati nai stavovi, pa da tako postanemo emocionalno nestabilnima i netolerantnima? Kako duhovno nadahnue i spoznaje slue kao faktor koji nam daje novu energiju? Krajnji je zakljuak da je molitva nedvojbeno snana. Svakodnevno razdoblje prisne povezanosti s bezgraninim, vjenim Stvoriteljem moe nam davati sve veu duhovnu snagu i gorljivost za suoavanje s izazovima svakodnevnog ivota. Molitva moe postati velikom prednou u svim aspektima svakodnevnoga ivota. Molitva zahvalnosti moe nas uzdignuti do novih visina, rezultata i spoznaja. Molitva nam pomae da uvidimo kako smo tek neznatan djeli svega to je Bog stvorio, ali nam istodobno pomae i da doemo do izraenijeg osjeaja jedinstva sa Stvoriteljem. Postanemo li poniznim pomagalom u Stvoriteljevim rukama i raistimo li kanale za njegove ciljeve, moi emo postii vie nego kada ne uviamo to jedinstvo. to se moe dogoditi kada naa molitva preraste u ovakav oblik: Neka rijei koje izgovaram i djela koja inim budu u skladu s Bojim ciljevima i na korist cjelokupnome ovjeanstvu? Ako je to naa iskrena molitva, hoe li nai rezultati biti uspjeniji i trajniji? Je li molitva uzrok doivljavanja vee ivotne radosti? Uzdie li ustrajna molitva karakter? Poslovni ovjek esto se tijekom dana moli: Budi volja tvoja. Ima dojam da mu takav pristup pomae da um oisti od svih predrasuda, kako bi se potpunije predao percepciji boan-

Najbolje moli koji najbolje voli. Sve stvari, i velike i male; Jer dragi Bog koji voli nas, Sve je stvorio i sve voli. Samuel Taylor Coleridge

Zagledaj se unutra i u trenu e ovladati Vidljivim i Prazninom. Seng-T'san

skog usmjeravanja. Kada tako molimo, um nam vie nije u sukobu ni s jednom osobom ili situacijom. Poboljava li se neizmjerno naa sposobnost donoenja odluka kada um i srce nastojimo dovesti u prisniji dodir s boanskim i u jedinstvo s univerzalnim ciljevima? Moe li molitva posluiti kao kanal za pojaanu jasnou uma i dubinu spoznaja koji mogu biti presudni faktori plodonosnog ivota? Kako reagiramo kada pomno pripremljeni planovi doivljavaju neuspjeh? Kako reagiramo kada se netko s nama ne slae? Kako reagiramo kada nas vrijeaju teke rijei? Kada dolazi do neugodnih situacija, moemo li se prisjetiti da smo ak i usred stresa i napora svakodnevnog ivota prvenstveno i iznad svega duhovna bia? Moemo li shvatiti da ivimo, kreemo se i postojimo unutar boanskog stvaranja, te djelovati sukladno tome?

Jer Veliki je duh svugdje; uje sve to je u naem umu i srcu, i ne treba mu se obraati glasno. Crni Jelen

Kada molimo s obitelji, bilo da tu obitelj ine roditelji, bake i djedovi, braa, sestre ili skupina bliskih prijatelja, elimo ui u mjesto tiine, mudrosti i mira. Takvo iskustvo moe zalijeiti povrijeenost, smiriti bijes, potaknuti ljubav i oprost, te nam pomoi da se sjetimo koliko smo jedni drugima vani. Unutar obitelji do molitve moe doi i kada openite rijei vie nisu djelotvorne. Ako ste se kui kada vratili povrijeeni, rasprenih iluzija ili u strahu, a netko vas je bez rijei uhvatio za ruku i zatim vas iskreno utjeio, s tom osobom zajedniki ste uli u podruje obiljeeno molitvom. Ako doivljavamo potekoe u vezi s drugom osobom ili se borimo s tekom situacijom, molitva nam pomae da poboljamo odnos. Moemo se moliti za dobrobit drugih. Kada obitelj odlui moliti na svoj nain, sukobi se poinju rjeavati, a ljubav se pojaava. Tako se rjeavaju i osjeaji odvojenosti. Djeluje li molitva ponajprije na osobu koja moli? Kako nam molitva pomae da postanemo osjetljiviji na duhovno voenje? Kako molitva moe ojaati nae duhovne vrijednosti i plemenite ciljeve? Kako molitva pokree osjetljivost prema drugima i prema uzvienim idealima? Po emu je molitva kljuan sastojak u duhovnome ivotu aktivnog karaktera koji se razvija? Zato djelotvorna molitva mora biti izraz naih iskrenih duhovnih elja?

Prestanite i znajte da sam ja Bog. Psalmi 46:11

Kae se da je molitva nain ivota, a ne tek niz odvojenih inova. Rije je o stavu due koji se neki put izraava rijeima, ali djeluje najbolje kada dopire nijemo, iznutra. Molitva se naziva i kunim ivotom due. Rije je o radu i cilju due koja obitava u boanskome. Njezina elokventnost moe se izraziti djelima, a

dah u obliku tenji. Molitva moe biti neprekidna poput disanja i, ba kao kod disanja, moe biti rije o udisanju istog raja na zemlji! Stvoritelj je neizmjeran izvor duhovne snage. ivot u stavu molitve nalik je na putovanje s boanskim suputnikom koji nas prati kamo god krenemo, suputnikom s kojim o svemu moemo razgovarati kad god poelimo. Ta se spoznaja s vremenom moe pretvoriti u naviku, a nai se dani tada ispunjavaju radosnom svijeu i interakcijama s boanskim.

*
4. ZAKON
Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo. William Edward Hickson
to vam je dano zove se dar; a to s tim uinite bit e vam nagrada. Gary Moore

KOLIKO SMO GORLJIVI U vezi s planiranjem ciljeva? Kako bismo opisali izreku koja kae da je uspjeh putovanje, a ne odredite? Ako se povremeno susreemo s frustracijama, odgaanjima, razoaranjima ili neim to nalikuje na neuspjeh, kako se vratiti na pravi put i nastaviti dalje marljivo i svrsishodno? Kako optimizam opisati kao neizmjeran izvor energije u pozadini napretka i uspjeha? Kada se ini da je napredovanje usporeno, ili da nije neposredno vidljivo, koliko je vano nastavljati put? Jesu li odgaanja u ostvarivanju ivotnog cilja prilika za osvrt na pojedinosti izvorne svrhe koja je kod zamiljanja sluila kao takav poticaj? Bi li strpljivost i, moda, struni savjeti pomogli u ostvarivanju sljedee prekretnice? Pozitivno djelovanje i ustrajnost uistinu se dugorono isplate. Mnogi uspjeni ljudi mogu potvrditi posto-

ovjek se slobodno moe ponaati kako hoe i sam gospodari svojim odlukama. Konfucije

janje mnotva potekoa nadvladanih na putu do ostvarenja cilja. Jedan od aspekata ovjekove prirode koji nas odvaja od ostalih stvorenja naziva se i imaginativnom mudrou. Raspolaemo sposobnou percipiranja stvari kakve mogu biti! Potjee li naa sposobnost pretvaranja slona u mia od istine prema kojoj svatko od nas ivi, kree se i postoji u neogranienom, vjeitom Stvoritelju? to moe bolje poticati motiviranost od uzbudljive vizije ili cilja, u priliku za njegovo provoenje u stvarno-

st? Postoji li osobita energija privlaenja kada je ovjek posveen korisnim i plemenitim ciljevima? Je li to moda udo kreativnosti? Postoje li granice u vezi s realistinim ciljevima kada su na dar, energija i ciljevi usmjereni prema sluenju s ljubavlju? inite dobro koliko god moete, svim raspoloivim sredstvima, na sve mogue naine, na svim moguim mjestima i svima koji su vam dostupni. John Wesley

Sjeate li se trenutaka kada ste kao dijete, tinejder ili odrasla osoba imali prilike pokuati ispoetka? Ako ste eljeli neto postii, na primjer nauiti klizati, vjerojatno ste pri svakom novom izlasku na led bili malo bolji i spretniji. tovie, dok ste uili klizati, vae je tijelo vjerojatno prvo utvrdilo kako pasti na led a da se ne ozlijedi! Uenje oputanja, podmetanja nogu ili kotrljanja postali su vani kako ne biste glavom udarili o led. Vjerojatno ste se podizali sa smijehom i pripravni pokuati ponovno. Niste razmiljali o neuspjehu zbog uivanja u sportu i, mogue, instinktivne svijesti da ustrajnou moete ostvariti zadani cilj! ivot od nas esto trai fleksibilnost. Kako se svjesnom odlukom suoavati sa zahtjevima, mogunostima i pozivima na koje svakodnevno nailazimo? Trebamo li slijediti uzbudljiv put prema doivljavanju vieg oblika osobnog i duhovnog razvoja i irenja granica? Jesu li ljudi koji ee uspijevaju u ostvarivanju ciljeva oni koji su prilagodljivi, kreativni, domiljati, marljivi i koji objeruke prihvaaju raznolikost bogatih prilika koje nam ivot nudi? U svojoj knjizi Prijatelji srca Alan Cohen opisuje postignua dr. Georgea Washingtona Carvera: Kada pogledamo kikiriki, veina nas vidi kikiriki. Kada se duboko zagledamo u kikiriki, dr. Carver... je vidio vie od 300 naina primjene tog malenog ploda, a meu njima su bili i deterdent, pjena za brijanje, bjelilo, melem, papir, tinta, sintetika guma, mazivo, linoleum, ampon, kava itd. Usto je otkrio i 118 naina primjene krumpira. Ukratko, prihvaao je dano, spoznavao koliko je to neto dragocjeno, i na temelju toga sluio svijetu. Je li dr. Carver bio nadahnuti genij ili osoba visokorazvijene vizije ili i jedno i drugo? U emu bi, ako je uope ima, bila razlika?

Svaka je okolnost dobro ishodite za kreativnost. Onaj smireni tihi glas unutra uvijek se obraa nama. Jesmo li voljni sluati boansko nadahnue i potom neto poduzeti? Usudimo li se stupiti na nepoznato tlo i iskuati nova iskustva? Moemo li revitalizirati neostvareni cilj i jo jednom pokuati doi do uspjeha? Kakav god bio na cilj, jesmo li se iskreno predali davanju svega od sebe i odvanome nastavljanju puta? Budite svjesni injenice da moemo postavljati nove ciljeve ili mijenjati smjer ivotnog putovanja a da ne doivljavamo neuspjeh! To to inimo ili koliko to neto inimo dobro nemojmo mijeati s vlastitom vrijednou. Vrijednost svakoga od nas kao ljudskog bia potjee iznutra i dio je nas jednako kao i nae srce i na mozak!

Iz nebrojenih stvari koje uje izvuci dobro i toga se pridravaj; iz mnogih stvari koje vidi izvuci dobro i zapamti ga. Konfucije

Moemo li priznati pogreku? Ako smo pogrijeili u vezi s evidencijom ekova ili zaboravili neto popraviti na autu, moemo li jednostavno rei Zeznuo sam stvar i pokuati ispraviti situaciju? Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo. Rije je o korisnoj misli o kojoj valja voditi rauna kada nam je stalo do izvornoga cilja. U knjizi savjetnika za ulaganja Garyja Moorea Duhovna ulaganja itamo: Kada smo usredotoeni i radimo na ostvarivanju ciljeva, sjetimo se monog duhovnog naela sluenja drugima. Sav trud, misli, pripreme i nadarenost koje moete upotrijebiti moda nee dovesti do istinskog uspjeha ako dio plana nije i pomaganje drugima. U radu, odnosima i duhovnome ivotu, odravanje stava to mogu dati? umjesto to mi moe dati? donijet e vam obilne koristi... Sposobnosti i darovi koje ste dobili ne pripadaju vama. Samo ste ih dobili na posudbu s povjerenjem kako biste od njih stvorili to god moete za napredak ovjeanstva. Uspjeh izravno proistjee iz svakog dobrog djela, svakog ina dobrote i velikodunosti. Ako ivot na svim razinama vodite tako da inite dobro, bit ete zadovoljniji ishodima.

5. ZAKON
U sebi vidite sve, a sebe u svima. iz Upaniada
Oni koji u sebi vide sva stvorenja, a sebe u svim stvorenjima ne poznaju strah. Oni koji u sebi vide sva stvorenja i sebe u svim stvorenjima ne poznaju tugu i bol. Kako raznolikost ivota moe zavarati onoga tko vidi njegovo jedinstvo? Ia Upaniad

NA KAKVOM PLANETU elite ivjeti? Koliko su veliki vai snovi? Koje nas iluzije odvajaju od drugih? Kako globalnome drutvu pomoi da potie altruizam i plemenitost ciljeva? To je vjerojatno lake rei nego uiniti, ali zagledajte se u svoje srce. Zameci zamisli za poboljanja za kojima udimo ve bi mogli biti u nama, a to je divan poetak. elja za boljom budunou moe napredovati zahvaljujui naporima svakog pojedinca. Sluimo li kao korisna pomagala u rukama neograniene ljubavi? Neki ljudi prirodno nas privlae vie nego drugi. Njih obino biramo za prijatelje. Unutar ire perspektive moemo li spoznati da su ljudi irom svijeta naa braa i sestre, nai prijatelji? Jesmo li voljni u drugima vidjeti sebe, a u sebi druge? Za to je vjerojatno potrebno malo introspekcije i propitivanja due. Na koje je naine mogue pripomoi da se ta vizija pretvori u stvarnost? Kako se razvijati promatranjem svakodnevnih situacija uz nov pristup i s vieg gledita? Razvijamo li svijest kada postanemo svjesni vanosti dijeljenja ljubavi i brinosti sa svim Stvoriteljevim djelima? Kada postanemo svjesni sljedeeg ireg ivotnog konteksta, hoemo li, ve po samoj prirodi svojega bia, krenuti naprijed? Njegovanje sve budnije svijesti moe biti kljuno za uoavanje ire slike o sebi, kao i beskonanih razmjera boanskoga. Mi smo istraivai, a najintrigantnije novo podruje u nae je doba ovjekova svijest. Naa potraga za otkrivanjem nove prie ovjeanstva prie koja toliko udruuje znanost i duhovnost da nas podsjea na nau cjelovitost i povezanost, ne samo meu sobom i sa zemljom, nego jo ponajvie s naim unutarnjim biem.
Winston O. Franklin

Ne znam to vam donosi sudbina, no sigurno je jedno: meu svima vama jedini e biti sretni oni koji su nastojali sluiti i koji su pronali nain da slue. Albert Schweitzer

Einstein je jednom rekao: Nema problema koji bi bilo mogue rijeiti s iste razine svijesti na kojoj je nastao. Bi li promjena okvira unutar kojeg sagledavamo svoj svijet i irimo pojedinanu i kolektivnu svijest mogla posluiti kao izvrsna poetna toka? Da bismo bili dovoljno odvani za izazove naega doba, trebamo li propitati najbliskije i najvre pretpostavke, stavove i vrijednosti i biti otvoreni prema napretku? Kako istraivanje, obrazovni programi, vrlo osobna i duboka unutarnja propitivanja i

Najbitnije ivotno pitanje glasi: to inite za druge? Martin Luther King Jr.

kolektivno sluenje slue kao zajedniki rad koji nam pomae da se ujedinimo za ostvarenje raja na zemlji? Upravo je nevjerojatno kolika je neki put mo osobne filozofije. Razvijanje irih spoznaja moe pomoi pretvaranju izazova u prilike i u konanici nas dovesti do vee uspjenosti i koristi. Hoemo li svoju svrhu otkriti u boanskoj Beskonanoj inteligenciji?

Naglasci
Nauite na jednak nain promatrati sva bia, u svemu vidjeti ono jedno Ja. Srimad Bhagavatam

1. Kako je naelo davanja i primanja povezano sa ivotnim iskustvima? 2. Kako davanje dovodi do veeg davanja i izrasta u plodonosan nain ivota? 3. Kako biste osobno opisali religiju i Duhovnost? 4. Svakodnevni termini posveeni prisnom kontaktu, posredstvom molitve, s bezgraninim i vjenim Stvoriteljem, moe nam dati pojaanu duhovnu snagu i izdrljivost za suoavanje s izazovima svakodnevnog ivota. 5. Neka rijei koje izgovaram i djela koja inim budu u skladu s Bojim namjerama i na korist ovjeanstvu. 6. Kako glasi vaa osobna definicija uspjeha? 7. Sve su okolnosti dobro ishodite za kreativnost.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Koliko znamo na temelju istraivanja, religija je postojala u svim drutvima, od najprimitivnijih do kulturno najnaprednijih. Tijekom povijesti ljudi uspostavljaju pravila ponaanja i umataju ih u prikladne sustave vjerovanja i obreda. Iako se meu sobom razlikuju u praktinome smislu, u teoriji su vrlo slini i nerijetko se razvijaju iz zajednikog izvora potrage za temeljnim smislom ivota. Sve vodee religije svijeta potuju odreene postupke i proroke. Ova knjiga itatelju nudi da se upozna s nekim od vanih pojmova iz raznih religija. Promotrimo sada Pet stupova islama, koje smo ve spominjali:

1. Shahadah (Svjedoanstvo): Nema drugog boga osim Boga. Muhamed je njegov glasnik. 2. Zakat ili Alms-Levy: Obvezatno godinje davanje dijela imovine onima kojima je potrebno. (Ta se godinja obveza razlikuje od uobiajene milostinje [sadaqah], koju bi muslimani trebali davati velikoduno i esto.) 3. Salat ili svakodnevna molitva: Ovruj strpljenjem i molitvom. To bi uistinu mogla biti zahtjevna disciplina, ali ne i pobonima, koji znaju da e doi do Gospodina i da e mu se vratiti. 4. Sawm ili post tijekom Ramadana: U vrijeme Ramadana Kuran je siao na zemlju kao skup savjeta ovjeanstvu. 5. Hajj: hodoae u Meku i Ka'bu: Za muslimane je najsvetije mjesto stvaranja kockasto zdanje, Ka'ba, u sreditu Velike damije u Meki. Islamska tradicija utemeljenje Ka'be pripisuje biblijskome Abrahamu i njegovu sinu Ismaelu. Vrhunac hodoaa u Meku jest obred obilaska Ka'be.

esti tjedan

1. ZAKON
Bolje je voljeti nego biti voljen. Sv. Franjo
Astrolab Bojih zagonetki jest ljubav. Jalalu'ddin Rumi

KAKO BISTE reagirali kada bi vam netko rekao: Neograniena ljubav, koja djeluje kroz vas, moe boanskome pomoi da se bolje prikae svijetu? Neki ljudi moda e ostati zapanjeni: Molim, kroz mene?, drei da su maleni i beznaajni kada sebe i svoje sluenje usporede sa Stvoriteljem i boanskim planom. Pa ipak, boanski se plan provodi upravo kroz svakog pojedinca i izraze njihova truda. Ljubav ne iziskuje svrhu koja bi nadilazila nju samu i ne trai plodove; ona je sama svoj plod, vlastita radost. Volim jer volim; volim kako bih volio... Od svih pojavnih oblika due, jedino zahvaljujui ljubavi stvorenje, premda ne na ravnopravnoj razini, moe opiti sa Stvoriteljem i vratiti neto to nalikuje na ono to je dobilo. Sv. Bernard Tijekom dana pojavljuju se mnoge prilike da uinimo neto dobro za druge i pruamo ljubav! Bi li boanska, neograniena ljubav, izraena iskrenim i suosjeajnim sluenjem ikada mogla ne pripomoi Stvoriteljevu cilju i svrsi? Poput glasnika koji dopire izravno iz srca Stvaranja, lete li nai darovi ljubavi pred nama poput poruka radosnih poticaja i sigurnosti, pa srcima onih koje dodiruje naa ljubav donose vedrinu i gorljivost? Kako pruanje ljubavi naem ivotu pridaje vee dostojanstvo i smisao? Jedna pria govori o ovjeku koji je odlazak u mirovinu pretvorio u priliku za pronalaenje naina za korisno sluenje drugima s ljubavlju. Budui da je ivio u blizini autobusne stanice, ljude koji su ekali po kii pozivao je da se sklone na njegov

Taj identitet iz Jednoga u Jedno i s Jednim izvor je blistave ljubavi koja u valovima dopire do nas. Meister Eckhart

zatvoreni trijem. Otisnuo je ak i maleni znak na kojem je stajalo: Kada pada kia, slobodno ekajte na trijemu. Mnogi zahvalni ljudi prihvaali su njegov poziv. Neki put vidio bi kako putnici izlaze iz autobusa po najveem pljusku i doekivao ih s kiobranom. Izvolite, govorio je, moete posuditi kiobran i vratiti ga kada sljedei put budete u prolasku. Ljudi su vraali posuene kiobrane i zahvaljujui takvoj ljubavi i obzirnosti ovjek je stekao mnogo prijatelja. to je bilo jo vanije, otvarao je put unutarnjem sjaju koji se pojavljuje kada u ivotu pojedinca ljubav postane aktivna. Je li to jedno svojstvo ljubavi koja se razvija i iri, a kroz koju se razvijaju nebeska ljudska bia? Bi li sve izraenija svijest o takvom obliku ljubavi mogla biti boanska svrha naega svijeta? Sunce naeg sunevog sustava opisuje se kao samodostatna zvijezda iji su izvor energije unutarnje termonuklearne reakcije. Znanstvenici nam govore da je energija koja se oslobaa u tim reakcijama toliko velika da sunce jo milijunima godina moe sjati praktiki bez promjena u veliini i intenzitetu. Uviate li kako se snaga neograniene ljubavi moe usporediti s alegorijom o suncu? Neograniena se ljubav sama odrava. ak i kada je zakriju oblaci ovjekovih emocija, neograniena je ljubav prisutna kao i sunce, iako se zbog oblaka ne vidi sa Zemlje. Na se ivot hrani i razvija zahvaljujui ljubavi. Duboko u sreditu naeg duhovnog bia, neograniena se ljubav samoodrava i stvara vlastitu energiju. Zato je, na temelju te svijesti, bolje voljeti nego biti voljen? Moemo li svoj ivot smatrati izvorom suneva svjetla za ovjeanstvo? Zato je vano voljeti jednostavno stoga to imamo ljubav koju moemo pruiti? Energija ljubavi opisuje se i kao melem koji iscjeljuje. Kako ljubav svoje djelovanje zapoinje prvo u onome tko je prua? Kada ljubavi omoguimo da se izrazi kroz nas u obliku nae temeljne prirode, zrai li ona automatski prema svim aspektima nae okoline? Kao to je fotosinteza postupak zahvaljujui kojem sunce i biljke zajedniki proizvode hranu, dogaa li se neto slino i u nama kada energiji ljubavi dopustimo da transformira na ivot? Prerasta li neograniena ljubav u znaajan izvor nune energije i za nas i za druge? Na koje jo naine moemo voljeti dovoljno da doemo do zadovoljavajue i istinske bliskosti s drugima koja zadovoljava elju naega srca da s njima doe u dodir? Ljubav znai sjeati se da svojem svjetlu trebamo omoguiti da sjaji. I za lijepog i za runog vremena, bezgranina Iju-

Stoga kreni uvis, plemenita duo! Navuci cipele za skakanje, intelekt i ljubav, i preskoi tovanje mentalnih sposobnosti, preskoi razumijevanje i skoi u Boje srce, u njegovu skrovitost u kojoj si skrivena od svih bia. Meister Eckhart

bav blista poput sunca. Kako svjetlo upotrijebiti da potie i podupire razvijanje boanskog potencijala u nama i u drugima? Ljubav znai sjeati se da njezina trajnost nema roka, da njezinom povjerenju nema zavretka i da ljubav nikada nee iznevjeriti! Neograniena ljubav moe dokinuti strah, ljutnju i krivnju. Ljubav nije zlopamtilo i ne zamjera. Kako nam ljubav moe pomoi da otvorenije primamo ono to je u svemu najuzvienije i najbolje? Ljubav znai sjeati se da je bog isto to i ljubav. I premda trenutano moda gledamo kroz tamnije staklo, naa vizija stvarnosti postaje jasnija kada vidimo oima ljubavi. Kako nam ljubav moe pomoi da uoimo veu realnost u svim stvarima i svim ljudima? Ljubav znai sjeati se da su i nai blinji produetak beskonane ljubavi, te da smo svi stvoreni kao sinovi i keri boanskoga. Moemo li se prema svima odnositi na taj nain, osobito usred svakodnevnih potekoa, obinih i iznimnih okolnosti? Na koje se jo naine moemo prisjeati da smo svi produetak beskonane ljubavi?

*
2. ZAKON
Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost.
Zahvalnost za obilje koje si primio najboje je jamstvo da e i dalje ivjeti u obilju. Muhamed Anonimna

KAD GOD UDAHNEMO i izdahnemo, uputamo se u proces davanja i primanja kljuan za prirodni i duhovni svijet. Svaki udah osigurava nam kisik i duik bez kojih nema postojanja. Svaki izdah vraa ugljikov dioksid nuan za postojanje biljnoga svijeta. Prirodni protok duhovnog naela davanja i primanja moe biti jednako vaan za ovjekovu dobrobit kao i ivotno vano disanje! Iskazivanje zahvalnosti stav je priznanja i potovanja koji se koncentrira na ono za to smo zahvalni! Proistjee iz duboke reakcije pune svijesti srca o jedinstvu sa svime to postoji u svemiru. Zahvalan um nudi trajne i aktivne reakcije na ivotne uvjete. Velikoduno srce pjeva u slavu sveprisutne duhovne stvarnosti.

Zahvalnou izraavamo jedinstvo s univerzalnom energijom koja djeluje u suradnji s naim eljama. Wayne Dyer

Kakva je veza izmeu izraavanja zahvalnosti i davanja? Stav zahvalnosti otvara vrata pojaanom dotoku obilja u ovjekov ivot. Meutim, dublje tumaenje izraavanja zahvalnosti koncentrira se na razinu svijesti koja nam omoguuje da stvari opaamo iz jedne vie perspektive. Kada razmiljamo o smislu ivota na materijalnoj razini, bi li jedno od vanih postignua moglo biti i posveivanje ivota sluenju drugima? Zahvalnost koja se od ovjeka uzdie prema Bogu vrhunski je oblik openja zemlje i neba. Albert Schweitzer

Dvije najbolje odlike izraavanja zahvalnosti sastoje se u tome to je rije o neemu praktinome i ujedno instrumentu svakodnevnog ivota! Kada postanemo jo svjesniji nebrojenih stvari kojima smo obdareni, kako emo poeti oblikovati i mijenjati nain na koji reagiramo na nove ivotne situacije? Kako stav izraavanja zahvalnosti moe unijeti pravu revoluciju u na ivot? Je li vea zahvalnost povrinski znak promjene vrijednosti do kojih dolazi na neusporedivo dubljoj razini naeg karaktera? Kako optimizam i zahvalnost djeluju zajedniki? Moete li se svakog dana probuditi i smisliti pet novih stvari za koje ste beskrajno zahvalni? Pokuajte s tim eksperimentom, pa ete primijetiti kako se va dan razvija bolje i uspjenije, kako se odnosi poboljavaju i kako va ivot izgleda korisnije i uspjenije. Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju. Ako u naem ivotu postoji dan koji nije posveen izraavanju zahvalnosti, tada jednostavno u potpunosti ne ivimo. Osvrt na stvari za koje smo zahvalni privlai nove sline darove. Ako se svako jutro osvrnemo na razloge za zahvalnost, zapoinjemo dan prepun sree i razloga za zahvalnost. Izraavanje zahvalnosti donosi nam bogatstvo Bojih darova. Iz zahvalnosti proistjee obilje iz pritubi neimatina. Zahvalnost otvara vrata srei. Zahvalnost izaziva davanje. Zahvalnost na um usklauje s Beskonanim. Kontinuirana zahvalnost raspruje nae brige. Izraavanje zahvalnosti moe prigrliti svrhu stvaranja. Kako ovjek koji svim srcem izraava zahvalnost moe doivjeti transformaciju? Na koji nain izraavanje zahvalnosti obogauje ovjeka na svim razinama postojanja? Bi li upravo misli i osjeaji koji govore o unutarnjoj neimatini mogli biti posljedica neizraavanja zahvalnosti za neto to smo dobili? Moe li dubina nae unutarnje sree ovisiti o stupnju nae zahvalnosti Stvorite-

lju? Kada doemo do prvog razloga za izraavanje zahvalnosti, uslijedit e i drugi darovi; na koncu emo uvidjeti da smo bez prestanka zahvalni. Koji su neki od plodova ivota u kojem cijenimo sve oko sebe i izraavamo zahvalnost? Je li dio tog iskustva i sve vei osjeaj radosti i optimizma? Kada uvidimo da nam Stvoritelj nudi bezgranino znanje i neogranienu ljubav, kako s drugima podijeliti tu radost i ljubav koje osjeamo? Trebamo li traiti neistraene naine na koje emo uivati u zadovoljstvu ivota koji prti od znaenja i smisla? Dolazi li do obrazaca izraenije boanske prirode zahvaljujui naem duhovnom ivotu? Traimo li neprekidno uzvienije vrijednosti? Je li ivot ispunjen zahvalnou nain doivljavanja svijeta i naeg mjesta u njemu kroz neogranienu ljubav umjesto osuda? Je li zahvalnost dio duhovnog ubrzavanja ivotnog naela koje dopire do nas i protjee kroz nae buenje prema planetu i svim njegovim stanovnicima? Aktivira li zahvalnost elju da doznamo vie o znanstvenoj i filozofskoj istini, estetskoj ljepoti, duhovnoj dobroti? Kako naa zahvalnost potie potpuniju zahvalnost i svijest o Stvoriteljevu beskonanome svemiru? Radosni i puni iekivanja stojimo na vratima nove pustolovine vremena i vjenosti. U knjizi Osnove sufizma urednika Jamesa Fadimana i Roberta Fragera nalazimo prelijepe rijei posveene zahvalnosti. Zahvalnost nas mijenja. Otvara naa srca i dovodi nas blie Bogu. Naalost, veina nas nije svjesna mnogih darova koje primamo i rijetko osjea zahvalnost. ak i ako je osjeamo, esto je vrlo kratkoga daha. Zapanjio sam se dok sam promatrao kako stari dervii jedni drugima pomau. ak i kada daju au vode ili alicu aja, onaj koji posluuje krajnje je paljiv i zahvalan za priliku za sluenje. Dervi koji prima sve prihvaa s iskrenom zahvalnou i nita ne uzima zdravo za gotovo. Sve to ini se vrlo tiho i mirno, bez velike pompe. Jo mjesecima nakon teke automobilske nesree svako jutro budila me velika bol. Tada bih pogledao kroz prozor sobe i zaplakao ali od zahvalnosti. iv sam, a svijet ispunjava ljepota.

3. ZAKON
Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen.
Korijeni sree najdublji su u tlu sluenja. E. C. McKenzie

Izreka

U JEDNOM PRIZORU u divnome filmu Izgubljeni obzori skupina putnika zapela je na Himalaji. Pravim udom do njih je doao vodi koji im je dao toplu odjeu. Zatim ih je poveo na putovanje za koje je rekao da ih nee odvesti osobito daleko, ali je iznimno teko. Dok su se uspinjali strmim, zaleenim stazama, svi su se pridravali za dugaak konopac s vorovima. Ako netko pone kliziti prema ponoru, ostali e ga zajednikim snagama tako moi izvui. Zastanemo li i osvrnemo li se na vlastiti ivot, moda emo se sjetiti i prilika kada smo imali osjeaj da smo zapeli, usamljeni ili izolirani da stojimo daleko od drugih. Moda udimo za drutvom prijatelja, ili nekoga s kime bismo mogli razmijeniti misli. A cijelo to vrijeme, uslune su nam ruke moda pruale ljubav, pozitivnu energiju, moda i na neoekivane naine, kako bi nam pomogle i ponudile drutvo. Rijei Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen izraavaju veliku istinu. elimo ii sluiti drugima i na koristan nain pridonositi ovjeanstvu, ne inimo li prvi korak kada odbacujemo sve oblike samosaaljenja, straha, sumnje i usamljenosti? Sluenje s ljubavlju moe proistjei iz preusmjeravanja pozornosti sa sebe na druge. Jer kako inae pomoi drugima ako ne odbacimo vlastite osjeaje usamljenosti? Nismo stvoreni kako bismo stajali sami, kao izolirano i neovisno stvorenje, nego kako bismo se stapali i ostvarivali interakcije sa svim pojavnim oblicima ivota. U nama struji prava rijeka dinamine energije, odgovorna za kljune procese, porive, impulse, misli, emocije, snove i vizije. elimo li s tom energijom initi dobro, nije li vano koristiti univerzalne zakone ili naela na najvii mogui nain koji nam je trenutano jasan? Kako to postii? Jedan od naina jest i primjena plodova Duha (Matej 7:16) u ivotu, djelovanjem na temelju ljubavi, radosti, mira, strpljivosti, ljubaznosti, dobrote, vjernosti, blagosti i samonadzora. ivot je individualno iskustvo i iziskuje na trud. Uviate li kako nam stavovi mogu pomoi ili pak smetati naem sudjelovanju u ivotnim dogaajima? Nae pozitivne ili negativne karakteristike mogu odrediti hoemo li biti simpatini ili antipatini i kome. elimo li biti simpatiniji, u emu moramo postati priv-

Najvea nagrada za sluenje drugima zadovoljstvo je koje pronalazite u vlastitome srcu. E. C. McKenzie

Iskljuivi je smisao ivota sluiti ovjeanstvu. Lav Tolstoj

Kada ljudi slue, ivot vie nije besmislen. John Gardner

laniji? Iznutra? Kako primijeniti misli i postupke koji potpomau pozitivne odlike koje prieljkujemo? Pozitivan mentalni stav moe nas osloboditi negativnih misli koje nam onemoguavaju dostizanje najvieg stupnja dobra. Nisu li razlike u karakteru plod ovjekova vlastitog djelovanja? Vojvoda od Norfolka, jedan od najveih Engleza u povijesti, ivio je u velikome zamku. Bio je to jednostavan, skroman, dobar ovjek iznimno razvijenog osjeaja za suosjeanje. Jednog dana naao se na eljeznikoj postaji kada je iz vlaka izila malena Irkinja s tekom torbom. Doputovala je kako bi kao sluavka poela raditi u zamku. Zamak se nalazio na oko kilometar i pol od postaje. Malena je Irkinja imala samo iling, te ga je ponudila nosau, molei ga da teku torbu odnese u zamak. Kada je nosa s prijezirom odbio posao, jednostavno odjeveni vojvoda priao je djevojci i ponudio da e odnijeti torbu. Uloga je ovjeanstva ispuniti bogomdani smisao posredstvom iskrenog srca koje je u skladu sa svime to postoji i voli sve. Morihei Ueshiba Po dolasku u zamak, vojvoda je zahvalno primio iling. Niim nije pokazivao tko je. Tek sutradan, kada se susrela s poslodavcem, djevojka je uvidjela da je ovjek kojeg je smatrala nosaem zapravo sam vojvoda od Norfolka. ivot se ispunjava sluenjem. Nisu li najvei upravo oni koji najvie slue? Prilika ima bezbroj kada nastojimo zadovoljiti neku potrebu ovjeanstva. to god birali za sebe, moemo ponuditi i drugima. elimo li biti uspjeniji, kako da i drugima pomognemo da budu uspjeniji? elimo li iskusiti sreu i gorljivost, kako te emocije izraziti drugima na nain koji e ih poticati? elimo li poveati ljubav, kako davati, davati i davati neogranienu ljubav u takvim koliinama da nam se vraa uveana? Moemo li to initi ne stoga to traimo osobni probitak, nego jer iskreno elimo drugima pomoi da u ivotu iskuse radosti duha? Moemo li uvidjeti kako je obzirnost prema drugima udesna odlika? Kako smjerno sluenje drugima jami da nikada neemo ostati sami? Razmislite o naelu zrcala: U svijetu vidi svoj odraz. S obzirom na to da su univerzalni zakoni temelj poretka u svemiru, taj red moemo poeti uoavati kada ta naela postanu dijelom naeg svakodnevnog ivota. Zatraimo li da nam se pokae i postanemo li voljni prihvatiti vie gledita, moemo poeti uviati naela na djelu, i to u svemu to se dogaa u naem ivotu.

Prava je radost ivjeti za druge. Paramahansa Yogananda

Razvoj svijesti dostupan je svakome od nas. Postanimo nalik stablu koje je posadila rijeka, koje svoje plodove donosi s puno energije, zdravo i radosno!

*
4. ZAKON
Traen si ako odraava ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaznost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom.
Ako istinski cijenite prijateljstvo, u odnos ulaite vie nego to iz njega izvlaite. George W. Cummings, Sr. Izreka

TO VIDITE kad se pogledate u zrcalo? Vidite li u oima svjetlo i radosnu iskru? Je li vam osmijeh srdaan i naklonjen, strpljiv i pun razumijevanja? Svia li vam se taj netko tko vas gleda? Svaki ovjek ima prirodnu i duboko usaenu elju za time da mu se dive i da ga cijene. Upravo zbog toga prodaju se milijuni proizvoda poput zubne paste, raznih krema i dezodoransa! Reklame nam obeaju prihvaanje, ljepotu i popularnost. Nebrojene anke-

U svakom je odnosu najvanije ne ono to dobivate, nego ono to dajete. Eleanor Roosevelt

te pokazuju kako je najea osobna elja biti omiljen i prihvaen. Stoga iskustvo slaganja s drugim ljudima nikako nije sitnica. Rije je o vanoj sposobnosti koju treba razvijati elimo li u vezama i odnosima biti djelotvorni i sretni. Imamo li nekakve umjetno stvorene predodbe koje bi nam u tome mogle smetati? Ako je tako, stvaramo li podjele izmeu sebe i drugih? Bismo li mi mogli biti oni kojima se Isus obraao kada je rekao: Ako ljubite one koji vas ljube, kakvu ete plau imati? (Matej 5: 46). Je li naa ljubav nesebina ili sebina? Majka Tereza kae da je ljubav sredinja toka naeg postojanja. Tako pie: Zbog toga smo i stvoreni: kako bismo voljeli i bili voljeni. Kada je ivot usredotoen na gorljivost prema otkrivanju, marljivost u istraivanju i pojmove koji nam ire svijest o tome tko smo i to smo, postaju li nai ivoti posveeniji davanju i sluenju? Kad se koncentriramo na neogranienu ljubav, oslobaamo li se tuih oekivanja? Kad se prema ljudima odnosimo iskreno i ljubazno, s puno vjere, blagosti i dobrote, aljemo li poruku punu ljubavi koja govori koliko nam je do njih stalo? Kad smo strpljivi, ponizni i puni povjerenja, privlaimo li iskrenou svojega bia druge ljude? Kad u ivotu nailazimo na okolnosti ko-

Gospodin ima hram u srcima sviju. Upaniad

je odraavaju kvalitetu nae dublje svijesti, dajemo li doprinos uzdizanju naeg planeta i njegovih stanovnika? Na koje jo naine moemo zraiti pozitivne odlike i upuivati poruku koja govori da nam je stalo? Odraava li se bezgranina inteligencija u stvaranju svemira? Inteligencija protjee kroz sve u svijetu i ima razne nazive. Tu nevidljivu inteligenciju moda ne vidimo i ne moemo je drati, ali jesmo li voljni sluati unutarnji glas koji nam apue da smo dio tog inteligentnog sustava i da smo ovdje zbog nekog boanskog razloga? Bi li dio te svrhe moglo biti i odraavanje, u najveim i najboljim moguim razmjerima, svetog naela i plemenitog cilja?

Imaj isto, dobrostivo i blistavo srce, kako bi stekao vrhovnu vlast drevnu, neunitivu i vjenu. Baha'u'llah

Prema autoru Ernestu Holmesu: ivot je zrcalo i ovjeku koji razmilja odraava ono to mu svojim mislima pripisuje. to vidimo iz te perspektive? Kako izgledamo samima sebi? Jesmo li stvorili pozitivnu sliku punu ljubavi koja e privlaiti i druge? Svaki in pomaganja samo je drugi nain na koji ivotu govorimo da. A to je dubok i dalekosean oblik uspjenog ponaanja. Kada nekoga upoznamo, pitamo li se: Po emu je ova osoba posebna? Traimo li sjaj njezine prirode? Oito je da svi imamo niz razliitih osobnih navika. Traimo li u drugome dobrotu i ispunjavamo li svoj um sreom? Koristimo li vrijeme korisno i izbjegavamo li uzaludno troenje dragocjenih trenutaka? U odnosima s drugima, sluimo li kao primjer brzine, tonosti, uljudnosti i obzirnosti? Ulaemo (i i dodatni napor? Jesmo li na glasu kao pouzdana osoba? Nastojimo li bez prestanka nadmaiti same sebe?

5. ZAKON
Osmijeh donosi osmijeh. Ted Engstrom
Bude li se smijeio, imat e prijatelje; bude li se mrtio, imat e bore. emu ivimo ako ne kako bismo jedni drugima olakavali ivot. George Eliot

IZREKA Smijei se i svijet e se smijeiti s tobom; plai i plakat e sam izraava jednu vrlo djelotvornu istinu. Svi vole biti uz osobu koja se esto i iskreno smijei. Jeste li kada na ulici proli uz neznanca a da su vam se susreli pogledi pa ste se oboje nasmijeili? Dakako da je to esta i obina pojava, no niste li osjetili kako vam se duh nakon toga uzdignuo? Je li razlog to to osmijeh dopire duboko u nas i na povrinu izvlai razloge za ivotnu radost? Postoji li veza izmeu spontanog djelovanja jedne osobe i neposredne mentalne reakcije druge osobe? Kako funkcionira ta nevidljiva veza? Osmijeh je zarazan. Je li mogue da osmijeh pokree neto u nama to nam govori da smo primili dar? Kada odluimo uzvratiti osmijeh, govorimo li da toj drugoj osobi, ivotu i sebi samima? Promislite o poznanicima koji imaju pozitivan stav, smisao za humor i vedru ivotnu perspektivu. Zatim se upitajte kako se vi uklapate u taj obrazac. Koliko ste se puta danas nasmijeili? I to je donijelo osmijeh u vae srce i na vae lice? Osmijeh je dar koji lako moemo prenijeti svima koje susreemo zahvaljujui iskrenome nastojanju s ciljem davanja. Rije je o daru koji moemo ponuditi i sebi, a moe ga potaknuti neka misao, ideja, ili sjeanje na sretne dane u prolosti. ivot s osmjehom usporeuje se s dodavanjem kvasca u zdjelu s branom, zajedno s vodom, nakon ega ekamo da se tijesto digne i da ispeemo kruh. Veliina se viestruko uveava. Veinu nas privlae oni koji na ivot reagiraju pozitivno. Je li nam drae drutvo optimista od drutva pesimista? Zato je tako? Optimist vjeruje u ivot i ivotne prilike. Njegov osmijeh odraava tu vjeru i gorljivost za ivot. S druge strane, pesimist moda smatra da nema razloga smijeiti se, ivi iz drukije perspektive i esto je sam. Je li pesimist, na nekoj nesvjesnoj razini, odluio ne obazirati se na nebrojene darove koje nam nudi ivot? Neki starac koji je ivio sam nikada se nije smijeio i nije se previe udaljavao od svoje kue. Jednog dana, dok je u dvoritu razgovarao sa susjedom, poalio se da mu slabi vid. Kad pogleda kroz prozor, vie gotovo i ne vidi drvee u vrtu! Susjeda ga je posjetila u kui i uoila da su prozori prekriveni prainom i prljavtinom. elei pomoi, oprala je prozore, a kada je dovrila posao, starac je pogledao kroz prozor i lice mu je ozario osmijeh. Oduevljeno je uvidio da vidi jednako dobro kao i ranije.

Osmijeh je besplatan, a prua tako mnogo. Amerika izreka

Nisi se posve odjenuo dok se ne nasmijei. Amerika izreka

Daleko je bolje zaboraviti i nasmijeiti se, nego pamtiti i biti tuan. Christina Georgina Rossetti

Susjeda se nasmijeila zbog tog uzbuenja i rekla: S oima je sve u redu; samo je trebalo oprati prozore! Bismo li trebali nastojati da se prozori nae due ne zaprljaju i ne zakriju na osmijeh? Iskren osmijeh iz srca moe poticati malena svjetla ljubavi i sluenja kamo god se uputimo. Kada nauimo smijeiti se i unato ivotnim nedaama, jesmo li tada bolje opremljeni za lake nadvladavanje problema? Ella Wheeler Wilcox kae: Nije teko biti ljubazan Kad ivot tee poput pjesme; No vrijedan je onaj tko se smijei I kada sve poe krivim putem. Tri obine rijei mogu nam neizmjerno pomoi u razvijanju pozitivnog ivotnog stava. Osjeajte vrhunsku sreu! Kad se koncentriramo na osjeaj vrhunske sree bez obzira na vanjske pojavne oblike um i tijelo doivljavaju veliku metamorfozu! Nae misli, emocije, izraz lica, zdravlje, stavovi tovie sve na nama bitno se poboljava. Ustrajemo li s tim osjeajem i izraavanjem zahvalnosti sve dok ne postane kljunim dijelom naega ivota, moemo li doivjeti vei sklad u svim ivotnim podrujima? Omoguuje li nam ivot s osmijehom da doivljavamo ivotnu radost, bez obzira na situacije i iskustva? Iako svakako ima situacija kada je neprikladno smijuljiti se ili se naglas smijati, iskren osmijeh nikada nije nedolian. Padaju li vam na pamet trenuci ili okolnosti kada bi svijetu dobro dolo malo vie vedrine i ljubavi? Osmijeh koji unosimo u teke ivotne situacije moe izazov proeti svjetlom razumijevanja i ljubavi koje privlai skladna rjeenja. Ujedno moe potaknuti ljude oko nas da reagiraju na slian nain. Na osmijeh ima itekakvo znaenje!

Naglasci
1. Vie puta u toku dana pred nama se pojavljuju prigode da drugima izrazimo ljubav i suosjeanje. 2. Zato je energiju neograniene ljubavi mogue opisati kao melem za ovjekov duh, duu, tijelo i poslove? 3. Izraavanje zahvalnosti gesta je potovanja koja se koncentrira na sve ono na emu smo zahvalni!

4. 5. 6.

Kako se optimizam i zahvalnost nadopunjuju? Koji su neki od plodova ivota u zahvalnosti? Uoite svu dobrotu i blagoslovite dobrotu koju vidite! usamljen?

7. to vam znai izjava Pomae li usamljenima, ne moe biti 8. 9. Usamljenost nije mogue nadvladati tako da ovjek neto stekne, dobije ili kupi; moramo je nadii davanjem. Mogunosti su beskonane kada ovjek nastoji zadovoljiti neku potrebu ovjeanstva. Koje su neke od vaih snaga, sposobnosti i mogunosti, vanjskih i unutarnjih, koje moete podijeliti s drugima? 10. Osmijeh je zarazan! 11. Kada osjeate vrhunsku sreu, sve oko vas i u vezi s vama mijenja se nabolje!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U knjizi Osnove sufizma urednici iznose zanimljive spoznaje o svijetu kao zrcalu boanskoga: Praktiki u svim tradicijama postoje dva pristupa svijetu. Prema jednom, raj je odvojen od ovoga svijeta i do njega moemo doi tek nakon smrti. Prema drugome, raj (i pakao), ovdje su, kod nas. Sufisti kau da ovaj svijet moe biti raj kad se meusobno volimo i jedni drugima pomaemo, sluimo i djelujemo kao pomagala tueg unutarnjeg razvoja i spasa. Ovaj svijet jednako tako moe biti i pakao u kojem doivljavamo bol, prijevare, razoaranja, gubitak ljubavi i nedostatak brinosti. Oba aspekta svijeta dio su boanskoga reda. Na ovome svijetu moemo okusiti rajski nektar i osjetiti pakleni plamen... Cjelokupna ljepota svijeta podsjea nas na vrhovnog Umjetnika. Ljubav koju uoavamo posvuda oko sebe izmeu roditelja i djece, meu ljubavnicima znak je Ljubljenoga. Nekog beduina jednom su upitali kako tako vrsto vjeruje u Boga kojeg ne vidi. Ovaj je odgovorio: Ako u pustinji vidite devin trag, zar je morate ekati i vidjeti da povjerujete u njezino postojanje?.

Ovaj je svijet nae zrcalo. Odraava nae mane i greke, kao i bozansko u svakome od nas. Kao to je rekao jedan eik: Svaka je rua odraz osmijeha ili ljubazne rijei, a svaki trn posljedica neljubazne rijei ili postupka. Zadaa je sufista ulatiti vlastito zrcalo, kako bi tijekom ivota uhvatilo nebeski odraz nezamuen, neiskrivljen, u svoj njegovoj slavi.

Kako gledate na materijal izloen u ovome dijelu?

Sedmi tjedan

1. ZAKON
Veliki
ovjek uroenih vrlina nikada se ne odluuje na grandiozne stvari, a ipak je u stanju postii velike stvari. Lao Tse

su

junaci

ponizni.

Anonimna

JE LI PONIZNOST U suvremenoj zapadnjakoj kulturi bezgranino potcijenjena? Mnogi ponos i agresivnost smatraju vrlinama, a poniznost i skromnost manama. Je li razlog to to ne shvaaju istinsko znaenje Poniznosti? Je li mogue da neki ljudi, zbog nedostatka spoznaja i razumijevanja, poniznost izjednauju s pasivnou, patnjama i osjeajem manje vrijednosti? Istinsko znaenje poniznosti lei u spoznaji da je osobno ja samo posrednik u djelovanju jedne vie sile. Isus je rekao: Ja ne govorim sam od sebe rijei koje vam kaem: Otac koji boravi u meni ini svoja djela (Ivan 14:10). I drugi su vjerski voe spoznali da istinska mudrost u sebi sadri dubok osjeaj osobne poniznosti. Veliki znanstvenik Albert Einstein imao je snano izraen osjeaj poniznosti i bio je poznat po djetinjoj jednostavnosti. Walter Russell, jedan od svestranih genija, primijetio je: Dok ne naui kako se izgubiti, ovjek se ne moe ni pronai. Nuno je odbaciti osobni ego i zamijeniti ga univerzalnim. U emu je razlika izmeu univerzalnog i osobnog ega? Osobni ego mogao bi biti ono to mnogi odvano nazivaju svojim ja. Identificira se s izgledom, postignuima, imovinom, odvojenou, samostalnou i osobnim stavovima. Moe biti vrlo natjecateljski raspoloen, sklon nadziranju i osjeati se povrijeeno i Ijutito kada ne dobije to eli. Osobni ego esto nastoji rijeiti probleme posredstvom ovjekova napora bez traenja pomoi u duhovnoj mudrosti. Bi li kruta vjera takoer mogla biti oblik osobnog ega? Univerzalni ego, duhovno ja, individualizirano je sredite boanske svijesti. To vie ja najee ne vidimo jer nas zas-

Kada na prvo mjesto ne stavlja vlastitu vanost u svjetovnim stvarima, nee smetati prirodnome razvoju svega. Lao Tse

to si vei, to vie pokazuje poniznost. Ben Sira

Onaj koji poznaje znaenje poniznosti ima istinski boansku prirodu... Poniznost je svjetlost nae due koja se iri na sve strane. Sri Chinmoy

ljepljuje identifikacija sa samoivim egom. Kao da pokuavate vidjeti zvijezde pod blistavim podnevnim suncem. One svakako postoje u svemiru, ali ih zakriva sunevo svjetlo. Tek sa zalaskom sunca vidimo njihov nebeski sjaj. Kad pokaemo vie spremnosti za oslobaanje od sebinoga ega, moemo li otvoriti vrata boljoj komunikaciji s univerzalnim egom ili Boanskim duhom? Bi li poniznost mogla biti pravi temelj razvijanja duhovnog ivota? Poniznost se smatra vratima koja vode do vieg stupnja razumijevanja. Moe li poniznost oznaiti poetak procesa pomaganja ovjeku da postane produktivniji i otvoreniji? Bi li poniznost mogla razviti svijest o svetome jedinstvu sa svim ljudima? Kada steknemo osjeaj jedinstva s drugima, irimo li odmah svoju svijest, duhovnost i sreu? U svojim uenjima u vezi s putevima discipline nuno potrebnima onima koji nastoje spoznati Boga, Jalalu'ddin Rumi pria priu o tri bisera. Kada je Bog stvorio isto Adamovo tijelo, stvorio ga je od zemlje i udahnuo mu svoj sveti ivot, govorei Gabrijelu: Iz mora Moje svemoi uzmi tri bisera, poloi ih na pladanj svjetla i predoi Adamu, tako da odabere jedan. Tri su bisera bila razum, vjera i poniznost. Gabrijel ih je ponudio Adamu i prenio mu Boju elju. Prosvijetljen boanskim svjetlom, Adam je odabrao biser razuma. Gabrijel je htio pladanj s dva preostala bisera vratiti u more Svemoi, no zbog teine ih nije mogao podii. Biseri vjere i poniznosti tada mu rekoe: Ne moemo se odvojiti od svetog drutva svojeg prijatelja Razuma; bez njega se ne moemo vrsto ostvariti, ak ni postojati. U drevno smo doba svi bili dragulji rudnika Boanske slave; biseri Mora svemoi jednostavno su nedjeljivi. Tada zagrmi Boji glas: Gabrijele, ostavi bisere gdje jesu i vrati se! Razum se tako smjestio na vrhunac ovjekova intelekta; vjera se smjestila u Adamovo isto i osjetljivo srce; dok je poniznost vladala njegovim svetim licem. Ta su tri bisera naslijede Adamove djece. Svako dijete poteklo od Adama, a koje ne ukraavaju ta tri bisera i od njih ne blista, odvojeno je od Svjetla i uskraena mu je izvorna spoznaja. elimo li se duhovno razvijati, koliko osobnog ega mora nadii boanski univerzalni ego? Postajemo li iim kanalima neograniene ljubavi i boanske mudrosti kada nismo zaokupljeni sobom? Moe li ikako doi do gubitka kada prijeemo na sljedeu razinu korisnosti i svijesti? Ili jednostavno dolazi do razvoja? Kako uenje poniznosti vodi do veliine u naem ivotu?

Kad ovjek svijetu moe neto istinski ponuditi, postaje li tada ponizniji? Moemo li pojaavanjem svakodnevne svijesti otkriti da je poniznost sama sebi nagrada? Pokazuje li ponizno priznanje da znamo tek maleni dio Boje istine da smo agnostici? Ako lijenik otvoreno moe priznati da jo nitko nije shvatio sve bolesti, simptome i lijekove, moemo li ponizno i skromno priznati da trebamo stostruko vie traiti vie duhovnih informacija? Zahvaljujui poniznosti, moemo poeti stjecati dublju i toniju perspektivu u vezi s kreativnim procesom, naim mjestom u njemu i nainima na koje moemo pomoi.

*
2. ZAKON
Ljubav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo smanjuje se
Svi su oblici sluenja besmisleni ako se ne pruaju s ljubavlju. Sai Baba Izreka

BOGATO MNOTVO svjetskih religija stvara nevjerojatno lijepu tapiseriju zalog duhovnoj prirodi ovjekova boravka na zemlji. Ipak, unutar te fantastine i ponekad zadivljujue raznolikosti nailazimo i na jednako nevjerojatno jedinstvo. Bi li temelj tog jedinstva mogla biti ljubav, agape? Rije je o nesebinoj i neulnoj ljubavi, osjeanju i izraavanju iste i neograniene ljubavi prema svim ljudskim biima, bez iznimke. Ta ljubav daje i za uzvrat ne oekuje nita. Moete li zamisliti kako bi izgledao na svijet kada bi razvijanje tako boanskog oblika ljubavi bio cilj svim ljudima na ovome svijetu? Je li takva ljubav najblia opisu ljubavi kakvom Stvoritelj voli sve to je stvorio? Meu najveim postignuima judaizma jest i koncentriranost na ispunjavanje obveza i dunosti. U ovom sluaju, agape je vie od srdanog osjeaja: rije je i o djelovanju. Obuhvaa i vjernost Bogu, pridravanje Deset zapovijedi, ispunjavanje obveza prema obitelji i blinjima, onako kako je propisano tim drevnim i vjenim naelima. Znai povratak dobroti, istini, milosru i dobrotvorstvu koji e usmjeravati nae djelovanje. Agape potvruje etian ivot u skladu s najviim oblicima tradicije. Stvarnost ljubavi ivi u svima nama i esto se nalazi u onom smirenom i tihom glasu naeg svetog ja.

to Jahve trai od tebe: samo initi pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi. Mihej 6:8

Agape u kranskome kontekstu znai i ljubav prema neprijatelju. U Propovijedi na gori Isus je rekao ljudima: uli ste da je reeno: 'Ljubi svoga blinjega i mrzi svoga neprijatelja!' A ja vam kaem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone. Kranska ljubav nije izdvojeno djelo; prije je rije o nainu ivota, navici potrage za stalnim izraavanjem. Za agape nikada nije prerano. Za agape nema neprikladne situacije. Nema nedostojnog primatelja. Takva je priroda neograniene vjene ljubavi. ovjek ne mora dugo traiti kako bi u islamskome kontekstu pronaao poziv na agape. Ve u prvome dijelu Kurana, u dva od prvih triju stihova, govori se o Alahu kao o milosrdnome i suosjeajnome. I doista, milosre i suosjeanje glavne su Boje manifestacije, a od sljedbenika Boga trai se da prigrle upravo te odlike. Islam nas ui da ljubav prema Bogu potvrujemo ljubavlju prema blinjima, te da i oni koji ine zlo mogu voljeti Boga. Hinduizam nudi temeljne razloge za prihvaanje etike kakvu propisuje Zlatno pravilo, jer nas ui da je cjelokupna stvarnost jedinstvena u postojanju i funkciji. Budui da su sva ljudska bia u odreenome smislu jedno, te da je sve to je stvoreno, zapravo, jedno, prema drugima se moemo ponaati jedino s potovanjem, Ijubaznou, dobrotom, pravednou i suosjeanjem. Hinduistika duhovnost uvia da iznad pojedinanog ja postoji odreeno znaenje, jednako kao i iznad materijalnih stvari i zemaljskih uitaka. Taj naglasak ne ide na tetu agape, ve slui kao nadopuna. U hinduistikome kontekstu, agape je nusproizvod joge bhakti, ostvarenje Boga posredstvom ljubavi. U odreenome smislu budizam je nastao iz agape, pripravnosti na rtvovanje u ime ljudi ovoga svijeta koji pate. Budisti koji su u dodiru s vjerskim naslijeem odraavaju moralne odlike suosjeajne brinosti: prepuni su ljubavi i pripravni rtvovati sebinu elju na korist drugima. Ne bi li svima nama udesno koristilo kada bismo nauili te duhovne vrijednosti? Spoznavanje takve bezgranine ljubavi u taoizmu nalik je na pokuaj odvajanja vala od oceana. Teko je kada ih treba odvojiti od cjeline, kako agape, tako i val. Rije je o izvoru, imenovanome i neimenovanome, prvome uzroku. Taoistiki pojam o takvoj ljubavi poinje od nastojanja da se pozabavimo onim to je pogreno. U taoizmu je ono to nije u redu prije pitanje djelotvornog rjeavanja problema, nego pitanje srca. Mnogim je ljudima irom svijeta ime Konfucije praktiki sinonim za mudrost. Njegova je mudrost bila duboko ukorije-

Na putu do Delhija susreo sam stotinu ljudi i svi su bili moja braa. Indijska poslovica

njena u ljubavi i potovanju prema drugima. Treba li svijetu jo takve velike mudrosti? Neki se ljudi prema ljubavi odnose kao prema koliini koju je mogue iscrpsti. Paze da je pretjerano ne koriste, moda i tako to ne vole druge, pribojavajui se da im nita nee ostati za obitelj i prijatelje. Agape je, meutim, beskonana. Nemogue ju je potroiti. tovie, Konfuciju je takva ljubav bila neto posve suprotno to vie volimo, to smo vie u stanju iskazivati ljubav. Sluaj smireni, tihi glas. Govori nam da idemo putem svetosti. I od nas trai da svoje dane posvetimo dobroti. Taj smireni, tihi glas nije u vjetru, potresu ili plamenu. Taj smireni, tihi glas uje se u srcima onih koji sluaju. Esta Cassway, prilagoeno iz Prve knjige o Kraljevima, 19:11-12

Agape je promiljen izbor koji se kao mogunost nalazi pred svima nama. Nalik je programu vjebanja. Kad se netko pone baviti na primjer tranjem ili dizanjem utega, ustrajnost i izdrljivost nuni su da bi se uspjeno prepoznale mnogobrojne prednosti. Isto vrijedi i za poveanje sposobnosti voljenja na neogranien nain. Svaki dan vjebamo i pritom smo sve vie u stanju razvijati naviku bezuvjetnog i neogranienog voljenja. Ljubav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo smanjuje se! Kakve bismo samo koristi imali kada bismo ubudue umjesto Dobar dan ili Kako si? u ime pozdrava svima i uvijek govorili jednostavno: Volim te?

*
3. ZAKON
Pronalazi dobro u svemu. Anonimna

Ako netko na svijet gleda vrlo usko, kako mu on samo izgleda usko! S druge strane, ako na svijet gledate iroko, velikoduno i srdano, naklonjeno prema svima, tada sve izgleda vedrije, zgodnije i prua vie zadovoljstva. ivot optimistine osobe doima se naprednijim i korisnijim. Jeste li kada primijetili kako su neki lju-

ivot je poput vonje bicikla. Nee pasti ako ne prestane vrtjeti pedale. Claude Pepper, nekadanji ameriki kongresnik

di sretni unato svemu to se dogaa? Iz njihova duha izvire blistava energija, dok im se oi iskre! udesan sjaj zrai s njihovih lica, rijei odzvanjaju zamislima i gorljivou, a ak i njihovi pokreti odraavaju sreu, sklad i uzbuenje. Drugi, pak, kako se ini, trajno ive u oblacima tuge, jada ili pesimizma i odraavaju stav mranih, negativnih misli. Poslovni ovjek Reginald B. Mansell primijetio je: Pesimist je onaj koji prilike pretvara u potekoe; optimist je onaj koji potekoe pretvara u prilike. Jeste li ve primijetili da veina velikih uspjeha na kormilu ima optimista? Je li razlog dijelom i to to se negativan ivot bavi problemima, dok optimistian ivot promie rjeenja? Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o optimistinome i gorljivome stavu. Na primjer, zamislite sebe kao slavinu za vodu. Ako je posve otvorena, voda istjee iz izvora i donosi blagoslov osobi koja pije ili vrtu kojem je voda potrebna. Ako slavinu zatvorite ili je samo malo otvorite, ne dogaa se nita osobito. Na to smo usredotoeni? emu posveujemo pozornost? Neki uitelj vraao se automobilom s posla kada je u parku ugledao djecu kako igraju baseball. Zaintrigiran njihovim radosnim povicima, zaustavio se i poeo ih gledati. Smjestivi se na klupu u blizini poetne baze, neko je dijete upitao koliki je rezultat. Trenutano gubimo est nula, glasio je gorljiv odgovor. Doista? rekao je uitelj. Ne bi se reklo da vas je to obeshrabrilo. Oh, nikako, gospodine, odgovorio je maleni igra. Jo nismo udarali!

Tko eli pjevati, uvijek e pronai pjesmu. vedska poslovica

ivot je ono to od njega stvorimo, tako je bilo oduvijek, tako e biti zauvijek. Baka Moses

Uspjean i plodonosan ivot moe ovisiti o tome koliko mudro i svrsishodno koristimo dvadeset etiri sata kojima svakodnevno raspolaemo. Znate li naine na koje svaki dan moe biti ivotna pustolovina? Uviate li pozitivnost u potvrivanju injenice da svaki dan moe biti seminar koji poboljava ivot? Kada nam ivot postane produktivniji, bogatiji i zanimljiviji, postajemo zanimljiviji i drugima. Nainiti iskorak i pokuati neto novo znai naglasiti pozitivno. Uviate li kako uspjena osoba nastavlja posezati za novim zamislima i doivljavati ih, jednako kao to to ini i s novim ciljevima i novim stvarima? Kad imate cilj i poinjete ga ostvarivati, moete li zamisliti osjeaj uspjenosti i postignua koji e vas obuzeti? Ali to se dogaa ako nae misli u svakom trenutku napredovanja prema cilju nisu pozitivne i vedre? Prije svega, budite

Kad svijet gledate usko, kako se samo doima uskim! Kada gledate zlobno, kako samo izgleda zloban! Kada ga gledate sebino, kako je samo sebian! Ali kada svijet gledate irokim, velikodunim i prijateljski naklonjenim d u h o m , kakve ete samo divne ljude u njemu pronai. Horace Rutledge

bez brige! Napredujemo i usput iskazujemo vedrinu. Dobro pazimo na ono to je ispred nas i u tome pronalazimo neto to moemo cijeniti! ivoti veine ljudi kombinacija su pozitivnih i negativnih iskustava. Kada se koncentriramo na ve postojee dobro, osjeamo se bolje i zadovoljnije, a ivot se razvija s manje problema. U protivnom je suprotno! No u svakom sluaju, ivot ide dalje! Kako biste opisali nain na koji koncentriranost, vjera i ustrajnost oblikuju naa iskustva? Jeste li razmiljali o tome kako uvianje dobrote u svemu i svima moe posluiti kao vrlo djelotvorno pomagalo koje lanove obitelji i prijatelje dovodi u bliskiju vezu obiljeenu veom ljubavlju i skladom? Kako izbjegavanje ogovaranja i pozitivno izraavanje o drugima pomae da uvidimo dobro u svemu i svima? Promislite o tome da sastavite popis drugih ivotnih podruja u kojima moete provoditi naelo prema kojem u svemu treba vidjeti pozitivne aspekte. Za poetak se moete odluiti za sljedee: itanje literature koja nadahnjuje, izbjegavanje usporedbi, radosno prihvaanje promjena i prilika za iskuavanje novog puta, vie putovanja, svakodnevno odvajanje vremena za molitvu i planiranje. Kad u tami upalimo svijeu koja obasjava na ivot i ivote ljudi koji nas okruuju, upravo to svjetlo moe nas dovesti do naih ciljeva.

*
4. ZAKON
to moe zamisliti, um moe i postii. Anonimna
Kaemo da su Bog i mata jedno... Kako samo ta najvia svijea obasjava tamu. Wallace Stevens

NETKO JE MUDRO rekao da svatko od nas vlada najveom nacijom na svijetu vlastitom imaginacijom! U glavi nam se neprestano stvaraju slike u vezi s poslom, igrom, obitelji, prijateljima, kolegama, ivotom openito. Moemo li birati nain na koji emo se sluiti tim priroenim darom zatniljanja? Dakako! Razlikuje li se matanje i zamiljanje od pukih elja? Da, jer se esto naziva i sposobnou uma da stvara slike. Moe li naa mata oblikovati misli? Moemo li zahvaljujui koritenju mate zamisli odjenuti kljunom mentalnom energijom potrebnom za njihovo ispunje-

jedan od najveih pomagala smrtnome dobru jest mata. Percy Bysshe Shelley

nje? Psiholozi, filozofi, sveenici i drugi matu esto opisuju kao jednu od najsnanijih mentalnih sposobnosti. A mogue je da ste uli i izreku: to moe zamisliti, um moe i postii. Matu nazivaju i karama uma koje oblikuju nae elje rije je o sposobnosti zamiljanja. Moete li zamisliti fantastino djelovanje koje ta sposobnost zamiljanja u slikama donosi zamisli? Kako to funkcionira? Ako u mislima svakodnevno imate sliku cilja koji elite ostvariti, dajete li umu kreativnu priliku da bude produktivan? U svojoj knjizi Vidjet e kad pone vjerovati, dr. Wayne Dyer opisuje kako su njegove misli oduvijek stvarale i oblikovale njegov svijet. Govori i o tome kako je gledao omiljenu televizijsku emisiju i zamiljao sebe kao gosta u njoj. Uvjebavao je razgovor s voditeljem i radio na malenim tokama koje bi mogao izvesti kao gost. Veina tih gostovanja koncentrirala se na njegovu uvjerenost da moe sam birati sudbinu i da moe nasmijati ljude! Dr. Dyer opisuje i kako je zamisli iznosio prijateljima, kako su mu oni ugaali, ali i ubrzo skretali razgovor na neto realistinije. Meutim, njegove unutarnje slike nikada nisu nagrizali tui stavovi. Tako kae: Otkako znam za sebe, uspijevam ui u taj svijet 'istih misli' koji je za mene jednako stvaran kao to je svima nama stvaran okolni svijet oblika.

Svaka istina pronalazi djelotvorno i neporecivo postojanje jedino u ovjekovoj mati. Mata je, a ne inventivnost, vrhovni vladar kako umjetnosti, tako i ivota. Joseph Conrad

Nisam siguran ni u to osim svetosti sklonosti srca i istine mate ono to mata vidi kao Ljepotu mora biti istina bilo da je ranije postojala ili ne. John Keats

Moda se sjeate slika koje su pretpovijesni stanovnici Zemlje ostavili na zidovima raznih pilja. Mogue je da su oni vjerovali da e, budu li ih esto gledali, zahvaljujui nekoj nevidljivoj sili lake doi do hrane u obliku divljai, ribe ili peradi. I Egipani su se sluili tom snagom uma kako bi stvarali sloene umjetnike ukrase u grobnicama svojih faraona. Kada bi se u kraljevskoj obitelji rodilo dijete, u mnogim sluajevima odmah su mu poeli raditi grobnicu. U njoj su slikama prikazivali brojna sretna i uspjena iskustva koja e dijete doivjeti tijekom ivota. I drevni su Grci budue majke esto okruivali skladnim kipovima, prelijepim slikama i raskonim ukrasima, kako bi neroeno dijete bilo zdravo i steklo ljepotu od majinih zamiljanja! Kako matu usmjeriti tako da djeluje u nau korist? Francuska filozofkinja Simone Weil napisala je: Mata i fikcija ine

vie od tri etvrtine naeg stvarnog ivota! A ameriki boksa Muhammad Ali rekao je: ovjek bez mate nema krila! Koliko je vano jasno i precizno zamiljati? Ovo bi mogla biti izvrsna prilika da zastanete i samome sebi postavite nekoliko pitanja. Razmiljam li jasno, odreeno i mudro? Napredujem li marljivo i korak po korak? Skreem li s puta prema odabranome cilju? Stvaram li pozitivne ili negativne slike? Hoe li to to inim i meni i drugima donijeti vie dobra?

Primarnu imaginaciju smatram ivom snagom i glavnim sredstvom cjelokupne ovjekove percepcije, te ponavljanjem, u konanome umu, vjenoga ina stvaranja u beskonanome Jesam. Samuel Taylor Coleridge

ovjekov je um fantastino kreativno pomagalo. Bi li sposobnost zamiljanja mogla posluiti kao odskona daska za ovjekove aktivnosti i glavni izvor ovjekova napredovanja i poboljanja? Bi li mata mogla biti ne posve shvaena bit napretka? Je li naa mata sjedite boanskog nezadovoljstva koje nam ne doputa da budemo zadovoljni sadanjim stanjem i prolim uspjesima? Uspjeni ljudi esto se slue sposobnou zamiljanja kako bi lake doli do eljenih rezultata. Nebrojene su prie o ljudima iz svih moguih ivotnih podruja koji su kreativnim tehnikama vizualizacije olakali postizanje ciljeva. Programi obuke koji promiu uspjeh na radnome mjestu esto naglaavaju pozitivno zamiljanje kao glavnu tehniku koja donosi eljene rezultate. Snaga u primjeni mentalnih naela, ako u glavi nosimo sliku plemenitih ciljeva, moe posluiti kao plodonosan in poniznosti. Vano je spoznati duhovno naelo najveeg mogueg dobra za sve strane. Drugim rijeima: Budi ne moja volja, nego Tvoja volja!.

5. ZAKON
Budi ustrajan u molitvi. Kuran
Molitva je najmoniji oblik energije koju pojedinac moe proizvesti. William L. Fischer

NITKO ZAPRAVO ne zna kada, gdje, niti kako su se pojavile prve molitve. Prije gotovo dvije tisue godina, grki ivotopisac i povjesniar Plutarh opisao je koliko ga ta injenica zadivljuje: U putovanju svijetom mogue je naii na gradove bez zidina, bez pisma, bez bogatstva, bez novca, bez kola i kazalita; ali grad bez nekakvog hrama, grad u kojem se ne tuje boanstvo, nema molitve i slinih obreda, jo nije vien. Je li temelj aktivnog i zdravog duhovnog ivota u razvijanju vee svijesti o boanskoj nazonosti? I postoji li bolji nain uvianja te injenice od zapoinjanja i odravanja razgovora s tom unutarnjom nazonou? Ima li boljeg naina postojanja od toga da postanemo svjesniji jedinstva s beskrajem boanstva?

Molitva misli koncentrira na Boga kao to je igla na kompasu uvijek okrenuta prema sjeveru. James Dillet Freeman

Veina ljudi u svijetu uvjerena je da negdje postoji nekakva boanska sila, ali tono ne zna kakva. Jednako tako, ljudi ne znaju kako poeti pomagati ubrzanju boanske, vjene i beskrajne kreativnosti. Neki imaju sline stavove i osjeaje u vezi s nijansama u molitvama. Postoje nebrojeni oblici molitve i mnogi naini na koje se molimo. Znanstvenici tek poinju istraivati razlike, uzorke i prednosti. Molitva se odreuje kao udrueno nastojanje fizike svijesti da se uskladi sa svijeu Stvoritelja, bilo kolektivno, bilo pojedinano. Neki molitvu nazivaju spontanim razgovorom s Bogom, stavom srca, dok je drugi smatraju nainom usklaivanja sa Stvoriteljevim ciljevima.

Kada se molimo, povezujemo se s neiscrpnom snagom motiva. Alexis Carrel

Molitva se od pamtivijeka, u ovakvom ili onakvom obliku, koristi u svim zabiljeenim kulturama. Je li mogue da je razlog elja da se uskladimo s viom inteligencijom, elja koja je priroeni sastavni dio ovjekove due? U napredovanju iz djetinjstva u odraslu dob, dok nam ivot postaje sve sloeniji, a brige i interesi sve iri i sveobuhvatniji, molitva nerijetko postaje izvorom snage. Moda i zaboravljamo da nam Sveto pismo govori: Moli bez prestanka. Kada se misli i osjeaji koncentriraju prvenstveno na vlastito ja, moe nam se dogoditi da iz vida izgubimo svoj ideal i da iz toga nastaje nesklad. To je izvrstan trenutak da ne dopustimo da nas vanjski izgled zavodi na pogrean smjer, te da se vratimo iskrenim molitvama koje e nas vratiti na eljeni put. Te tri rijei, Budi volja Tvoja, vjerojatno su najtei, a ipak i najvaniji dio svake molitve. U knjizi Pismo Malcolmu: Po-

Molitva je otvorena linija koja vodi prema Bogu, a on daje sve darove. Russell W. Lake

najvie o molitvi, C. S. Lewis primjeuje da rijei Budi volja Tvoja nuno ne znae da se moramo prepustiti neugodnim stvarima koje nam je Bog namijenio. Umjesto toga, treba ostvariti neusporedivo vei dio Stvoriteljevih ciljeva! Koncentrira li se, dakle, ta molba, i na doivljavanje i na izraavanje Stvoriteljevih ciljeva? Lewis govori i o ovjekovoj sklonosti previanju neposredne dobrote koju nam je svemir ponudio jer smo oekivali neto drugo! Unutarnji duh bez prestanka nastoji s duhovnim darovima doprijeti do naeg uma. Molitva otvara i uveava nau sposobnost da primamo i budemo produktivni. Bismo li tako mogli potvrditi da nam molitva omoguuje da lake primamo upute duhovnog vodstva? 1 jesmo li zahvaljujui molitvi u stanju lake primati duhovnu energiju? Postaje li molitva djelotvornijom kada smo predani djelovanju na temelju duhovnih spoznaja koje smo stekli tijekom molitve? Postaje li molitva tako najdjelotvornijom kada za posljedicu ima plemenite ovjekove odluke i razvoj? U knjizi Moji najdrai citati Norman Vincent Peale ovako pie o molitvi: elite li upotrijebiti nemjerljivu snagu molitve, ponite moliti odmah i nastavljajte u svakoj prilici. Na temelju niza razgovora zakljuio sam da prosjean ovjek molitvi posveuje oko pet minuta na dan. A to je polovica od jedan posto vremena koje provede u budnome stanju... elite li doivjeti omamljujuu energiju molitve, koristite je esto. Molitva ne dokida mogunost da nam se u ivotu pojave problemi. Meutim, daje nam mono duhovno orue kojim nadilazimo teke situacije. tovie, ovjek koji ima naviku ustrajno moliti moe se smireno i djelotvorno namjeriti na sve izazovne i nove situacije. Iz te perspektive, pojaava li molitva na osjeaj odgovornosti za odvano sagledavanje problema koji mue na svijet? Jesu li ovjekova radinost i domiljatost pozitivni nusprodukti svijesti ojaane molitvom? Kada iskreno i svim srcem bez prestanka molimo (I. Solunjanima 5:17), omoguujemo li molitvi da nam pomae u povlastici preuzimanja vee odgovornosti u sluenju Bogu i ovjeku? Srce koje se trudi i dodiruje Stvoritelja poinje crpsti energiju iz bezgraninog rezervoara univerzalne duhovne materije koju je stvorio duh. Nae su molitve tako istinska duhovna hrana.

Molitva nema veze s dobivanjem. Stvar je u koncentriranosti na trenutak i opaanju maginoga u svakodnevnome. Larry Dossey

Naglasci
1. Bi li poniznost mogla biti pravi temelj za razvijanje duhovnog ivota? 2. Poniznost nudi dublju i vjerniju perspektivu u gledanju na proces stvaranja i nae mjesto u njemu.

3. Agape se odnosi na osjeanje i izraavanje iste neograniene ljubavi prema svakom ivom biu, bez iznimke. 4. Agape je promiljen izbor, neto za to se moe odluiti svatko od nas. 5. Dobro pazite na ono to je pred vama i pronaite neto to moete cijeniti i potovati! 6. Kad u tami zapalimo svijeu koja osvjetljava na ivot i ivote osoba oko nas, upravo nas samo to svjetlo moe dovesti do ciljeva.

7. Bi li sposobnost zamiljanja mogla posluiti kao odskona daska za ovjekove aktivnosti i glavni izvor ovjekovih poboljanja? 8. Matu nazivaju i karama uma. Zato? 9. Kako biste, vlastitim rijeima, opisali molitvu?

10. Kako je rijei iz svetoga pisma moli bez prestanka mogue primijeniti u svakodnevnom ivotu? 11. Kako nam molitva snano pomae u tekim situacijama? 12. Kako rijei Budi volja Tvoja otvaraju vrata veoj svijesti i zahvalnosti u svim situacijama?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Sljedea pria, Iskreni pokajnik, potjee iz Mathnawija Jalalu'ddina Rumija, a preveo ju je Reynold A. Nicholson. Prie u tom djelu prvenstveno se bave problemima i spekulacijama koji se odnose na voenje, koritenje i smisao ivota. Dok itate priu, kako neke od zamisli iznijetih u ovotjednim esejima moete usporediti s likovima i pojmovima iznijetima u prii?

Neki ovjek odluio je u petak nazoiti molitvi. Vidio je kako ljudi izlaze iz damije i jednog od njih upitao zato su zavrili tako rano. Ovaj je odgovorio: Prorok je molio s okupljenim vjernicima i dovrio tovanje. Kako e ti ui, o praznoglavi stvore, nakon to je Prorok ve udijelio blagoslov? Ah! uzvikne ovjek; iz tog uzdaha kao da je iziao i miris krvi njegova srca, nalik na dim. Jedan od vjernika tada ree: Daj mi taj uzdah i sve moje molitve postat e tvoje. ovjek odgovori: Dajem ti uzdah i prihvaam tvoje molitve. Drugi vjernik uzeo je uzdah toliko ispunjen aljenjem i enjom. Nou, dok je spavao, Glas mu ree: Donio si Vodu ivota i spasenja. Zbog onoga to si odabrao, prihvaene su molitve sviju vjernika.

Osmi tjedan

1. ZAKON
Bogu je sve mogue. Matej 19:26
Zemlja je moja domovina, initi dobro moja je vjera. J. P. Vaswani

MLADIU na takama, koji je ostao paraliziran jo u djetinjstvu, postavili su sljedee pitanje: Uz takvu nesreu, kako se sa svijetom uspijevate suoiti tako samopouzdano i gorljivo? Bez razmiljanja je odgovorio: Oh, vrlo lako! Bolest nije djelovala na moje srce! A Bogu je sve mogue! Taj je mladi imao dovoljno vjere u sebe i u unutarnju snagu koja vodi. Mentalno je nadvla-

Bog je moniji od svega. Kuran

dao teku ivotnu situaciju i razvio duhovno samopouzdanje. A uz duhovno samopouzdanje, mladi nije ivio u frustracijama, nego je radio na tome da razvija dar i sposobnosti, i to toliko da mu ivot pone donositi nagrade. Moemo li se osvrnuti na to kako rezultati na osobnome planu mogu izraavati neku zamisao, stav ili pojam? Moemo li u tim elementima vidjeti izraze svoje svijesti? Kada se koncentriramo na duhovne ideale, odraavamo li snanije, unutarnje samopouzdanje koje moe utrti put plodonosnome ivotu? Ako se koncentriramo na vanjski izgled, uvjereni da materijalne stvari mogu odrediti nae zdravlje, bogatstvo i sreu, moe li nam se tako raspriti samopouzdanje, a nain ivota postati neizvjesnim? U knjizi Pozitivne misli za uspjean ivot pastor Jim Lewis pie: Duhovni je razvoj postupak izvlaenja reda iz kaosa. Boanski red ine razmiljanje, osjeaji i djelovanje u skladu s Bojim planom i svrhom koju je namijenio naem ivotu. Treba raditi na temelju Njegovih zakona kako bismo ostvarili sve ono dobro to nam je namijenio. Za svaku nevolju u koju upadnemo postoji i plan izlaska. A upravo dobar plan donosi oslobaanje i slobodu. Na koje sve naine moemo razmiljati, osjeati i djelovati kao

ti sam mora uloiti trud. Kuran

Dobro je ona inteligencija koja shvaa to treba initi, a to se ne smije initi. Bhagavadgita

to god od dobra zadesilo ovjeka, dolazi od Alaha; to god loe snalo ovjeka, pojavilo se njegovom vlastitom krivnjom. Kuran

duhovna bia uz priroene kreativne sposobnosti? Kako, kao marljivi pojedinci, moemo upotrijebiti tu mo da bismo bili to elimo biti, kako bismo inili ono to elimo, i ili kamo elimo? U svakom trenutku moda i nemamo sve odgovore; meutim, moemo otkriti nov odnos sa ivotom i njegovom kreativnom moi. Tei promiljenim mislima, rijeima na mjestu i dobrim djelima. Navod iz zoroastrizma

Povezivanje s boanskom energijom moe se usporediti s pronalaenjem snanog odailjaa na radioprijemniku. Postaja bez prestanka emitira jasan i precizan signal. Neki ureaji primaju taj signal i daju dobar i ist zvuk. Drugi ga moda ne primaju dobro, pa zvuk nije tako ist. Ako imamo problema s primanjem kvalitetnog zvuka, to trebamo uiniti? Moemo li poboljati prijam tonijim podeavanjem svojeg prijemnika prema odailjau? Svijet je prepun znaajnih pria o udesnim vezama izmeu pojedinaca i boanskoga. Mnoge od tih pria imaju veliku trajnost. Njihova istinitost potie ljude svih ivotnih dobi i djelotvorno se obraa srcu kao nita drugo. Upravo stoga veliki uitelji poput Isusa, Buddhe, Alaha, Manua, Krine, Mahatme Gandhija, Vaswanija, Rumija i drugih priaju prie kako bi prosvijetlili sljedbenike. Prie velikih uitelja nadahnjuju. Njihova mudrost osvjeuje, a njihova nas istinitost poziva da se povodimo za njima. Mnoge od njih bave se temom koju izraavaju i rijei: Bogu je sve mogue. Neka vam sljedee tri prie poslue kao nadahnue, za introspekciju, mudrost, smisao i ljubav.

TRGOVAC SVETAC
Radnik koji eli dobro obaviti posao, prvo mora pripremiti alat. Konfucije

Bahram je bio imuan trgovac. Svake godinje njegove su karavane u druge zemlje odnosile robu vrijednu milijune dolara. Jednoga dana u pljaki je izgubio nekoliko milijuna. Jedan od prijatelja doao je izraziti suosjeanje zbog takvog gubitka. A kako je bilo vrijeme velike gladi, Bahram je posumnjao kako je prijatelj doao u nadi da e neto pojesti. Bahram je od slugu zatraio da pripreme jelo. No prijatelj je rekao: Ne treba mi hrana. Doao sam izraziti suosjeanje zbog tvojeg gubitka.

Bahram je na to rekao: Lijepo je od tebe to si doao. Ali ne brinem se zbog toga to se dogodilo. Zahvalan sam Bogu. Jer, iako su me lopovi opljakali, ja nisam opljakao nikoga! Iako su ukrali dio mojeg pokvarljivog bogatstva, nisu ni dirnuli Vjeno bogatstvo, bogatstvo vjere u Alaha, Suosjeajnog boga. A to je istinsko ivotno bogatstvo! Velike nevolje iz ovjeka mogu izvui ono najbolje. Ne bjeite od njih, nego ih doekujte kao prijatelje. Nee vas ubosti. Od uspjeha e vas voditi do jo veih uspjeha.

J. P. Vaswani svojim uenicima u Indiji

UDARITE NA OVOME MJESTU Egipanin Dhun-Nun zorno je objasnio kako je doao do znanja skrivenih u faraonskim zapisima. Na jednome kipu, s ispruenom rukom i kaiprstom, bile su urezane rijei: Udarite na ovome mjestu i doi ete do blaga. Podrijetlo mu je bilo nepoznato, no generacije i generacije ljudi ekiem su udarale na mjestu na koje je pokazivao. A budui da je bio od najtvreg kamena, tragovi udaraca jedva su se vidjeli, pa je znaenje natpisa i dalje bilo nepoznato. Obuzet razmiljanjima o tom kipu, Dhun-Nun je jednog dana tono u podne uoio da sjena ispruenog prsta, na koju nitko godinama nije obraao pozornost, slijedi liniju izmeu kamenih ploa pod kipom. Oznaivi mjesto, skupio je potreban alat i udarcima dlijeta pridignuo jednu kamenu plou. Pokazalo se da je ona pokrivala ulaz u krovu jedne podzemne pilje pune neobinih umjetnina, zahvaljujui kojima je utvrdio toan nain na koji su izraivane, odavno zaboravljenu metodu, te je tako doao i do blaga, kao i do formalnijih vrijednosti koje su predmeti donijeli kroz povijest. iz Pria dervia

NIJE BIO NIGDJE DRUGDJE Kri i krane, jedne do drugih, prouavao sam. Nije bio na kriu. Otiao sam u hinduski hram, u drevnu pagodu. Ni u jednoj od njih nije bilo znaka. Uspeo sam se na Heart, i doao do Kandahara. Gledao i traio. Nije ga bilo u visoju, nije ga bilo u dolinama. Odluno sam se uspeo na vrh udesne planine Kaf. Jedi-

no je ondje ivjela legendarna ptica Anqa. Otiao sam u Meku. Nije bio ni ondje. O njemu sam se raspitivao kod mudraca. Negdje je iza onog planinskog lanca... Tada sam se zagledao u vlastito srce. I ugledao ga ondje, na mjestu koje mu pripada. Nije bio nigdje drugdje. Jalalu'ddin Rumi

2. ZAKON
Nikome neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me da ga mrzim. Booker T. Washington
ovjeka koji ustrajava na ostvarenju pravina cilja nee pokolebati mahnitost onih koji su oko njega i koji trae ono to je pogreno, kao ni prijetee dranje tiranina. Horacije

KOGA MRNJA mijenja? Koja stanja mrnja poboljava? Odgovori na ta pitanja moda e nas iznenaditi. Mrnja, kao i molitva, moe promijeniti ovjeka koji sudjeluje u aktivnosti, dok onaj koji bi mogao biti meta mrnje moe ostati potpuno nepromijenjen. Ako netko nogom udari zid koji je pred njim, ozlijedit e se on sam, a ne zid! Mrnja ne mijenja ovjeka prema kojem je ta energija usmjerena. U tom kontekstu moe umanjiti veliinu ovjeka koji mrzi! Na primjer, bi li energiju koja zapoinje kao mrnja bilo mogue usmjeriti u suprotnome smjeru, prema uenju radosti neograniene ljubavi? Je li zbog preusmjeravanja naih stavova primjenom mudrosti na prirodne impulse mrnja prije korisna nego

Glava je najmudrija kada je hladna, a srce najjae kada otkucajima odgovara na plemenite zamisli. Ralph J. Bunche

opasna? U knjizi Vae etiri velike emocije David Seabury pie: Kod nastojanja da shvatimo mrnju i pretvorimo je u neto korisno a to nije neizvedivo najvanije naelo koje se odnosi na emocije trebalo bi postati poznato svima: injenica da se mrnja najee izraava zbog straha... Ako ne znamo da uglavnom mrzimo zbog straha, moemo se bez prestanka ponaati nepravedno, a da toga nismo ni svjesni. Nema sumnje u to da kao pojedinci moemo nadzirati

Koga prate plemenite misli, nikada nee biti sam. Philip Sidney

osobni pogled na ivot, kao i vlastite stavove. Stvoritelj nam je dao dar donoenja odluka, mo izbora. Mo biranja ovjekova je odlika koja donosi najveu radost i ivotnu energiju. Stoga bi svjesna odluka o poetku istraivanja i uenja na podruju nad-

kolovanje za cilj ima formiranje karaktera. Herbert Spencer

zora nad mislima mogla koristiti svakome pojedincu i pomoi nam da izgradimo siguran, duevno zdrav i plodonosniji ivot. Kako vie istraivanja i marljivosti usmjerava nae emocije na pozitivan i produktivan nain? Ameriki pedagog afrikog podrijetla Booker T. Washington itekako je bio svjestan moi izbora kada je rekao: Nikome neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me da ga mrzim. U ranoj je mladosti bio toliko siromaan da se zaposlio ve s devet godina. Za situaciju u kojoj se naao lako je mogao okriviti teke okolnosti u kojima se rodio, te sve to iskoristiti kao izliku za mrnju. Umjesto toga, uspio je obuzdati i upotrijebiti energiju, kanalizirati je tako da pobolja svoj i ivote drugih.

esto mi je padalo na pamet kako bi za odreivanje ovjekova karaktera najbolje bilo potraiti odreen mentalni ili moralni stav u kojem bi se, kada bi ga zauzeo, osjeao najdublje i najintenzivnije aktivnim i ivim. U takvim trenucima, unutarnji mu glas govori: 'To sam pravi ja!'.
William James

Booker T. Washington radio je kao podvornik kako bi se mogao kolovati bio je uvjeren da e time doi do poboljanja na osobnome planu, ali i da e s vremenom moi poboljati ivot ovjeanstva. Umjesto da se smatra rtvom tekih okolnosti, preuzeo je nadzor nad vlastitim ivotom. Diplomiravi, prihvatio je mjesto ravnatelja nove kole za crnaku djecu u Tuskageeu, u Alabami. Izazovi koje je donio veliki novi projekt nedostatak novca i opreme, neprimjereni objekti itd. nisu obeshrabrili ovjeka s ciljem i odlunou da ostvari taj cilj. Umjesto da dragocjenu energiju uludo troi na besciljna prepiranja ili ljutnju, nadahnue i gorljivost usmjerio je tako da mnogima ostvari viziju o kolovanju. Booker T. Washington nikome nije doputao da mu poniava duu jer je zadrao odgovornost za unutarnje ja. Znao je da jedino sam moe nadzirati svoje unutarnje bie.

3. ZAKON
Radi to ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost! Bhagavadgita
Ako svaku neumoljivu minutu svog ivota moe ispuniti sa ezdeset sekundi izdrljivosti, uvijek dajui sve od sebe, tvoja je zemlja i svo njezino blago i tovie postat e ovjekom, sine moj! Rudyard Kipling

OMILJENI uitelj jednom je rekao: to god vrijedi obaviti, vrijedi obaviti dobro. Te rijei nedvojbeno su stvarne i praktine, a izraavaju i kljunu mudrost. Ako odvojimo dovoljno vremena i uloimo trud za obavljanje odreene zadae, ne bi li bilo logino vrijeme i energiju koristiti mudro i produktivno? Ne bi li posveivanje neega to ne odgovara naoj potpunoj pozornosti i maksimalnim mogunostima bilo isto gubljenje dragocjenih potencijala? Biti najbolji u samo jednome podruju esto je korisnije nego biti drugi po redu u vie razliitih podruja. Kada bismo krenuli u potragu za dominantnim imbenikom u sebi, faktorom koji nas moe simbolizirati kao jedinstveno bie, do ega bismo doli? Koje odlike mogu individualizirati bit naeg pravog ja, i ojaati nas za ivot? Ako skupina prijatelja spomene vae ime, kojim bi vas osobinama opisali? Moda biste uli i ovakve opaske: U svemu to radi od sebe daje 100 posto. Povjerite mu neki posao i moete biti sigurni da e ga obaviti temeljito i potpuno! Do krajnjih je granica predana i odana! Ili: Svojim se darom koristi mudro i djelotvorno, te krajnje gorljivo! Takve rijei govore o ivotu koji se ivi u cijelosti i korisno. Nema uzaludnog razbacivanja dragocjene energije.

O, Sine ovjeji! Dopalo mi se to si stvorio, pa sam stvorio tebe. Stoga me voli da mogu izgovoriti tvoje ime i duu ti ispuniti duhom ivota.
Baha'u'llah

Kako poloiti snaniji temelj na kojem emo razvijati i graditi dar i sposobnosti? I koje darove uope moemo izgraditi? Stalno traenje naina za razvoj i tenja tome da se poboljamo svakako je jedan graevinski blok. Razvijanje prirodnog talenta i sposobnosti ponudit e nam mogunosti za nove pozive i moe poveati i poboljati na sadanji rad. Kao jo jedan alat posluit e nam i situacije u kojima se okruujemo kvalitetnim ljudima. Rije je o marljivim, potenim, poniznim, asnim i karakternim ljudima koji nam mogu pomoi u mentalnome razvoju jednako kao i u duhovnome. Sposobnosti poboljavamo povezujui se

Poniznost je prvi korak u stjecanju mudrosti. Anonimna

s ljudima ija djela i stavove potujemo i kojima se divimo. Od takvih strunjaka mogue je nauiti mnogo. Jednako tako moemo donositi vane odluke koje se temelje na otvorenom i marljivom istraivanju, umjesto na popularnim trendovima. Uimo donositi plodonosnije odluke i stjecati potovanje ljudi kada nam se pogled ne zadrava na povrinskoj slici. Otvorenost prema sve veoj slavi i mudrosti svemira moe potaknuti gorljivost i uzbuenje prema ivotnim mogunostima. Kada nauimo potivati raznolikost svemira koja se iskazuje oko nas, kako bi se uope moglo dogoditi da nas ne dirne poniznost? Strah od pogreaka u ovjeku moe izazvati oklijevanje. Meutim, dopustimo li samima sebi da nas paraliziraju razmiljanja o tome to bi se sve moglo dogoditi, vjerojatno emo si oduzeti mnoge prilike za napredovanje, osmiljavanje, stvaranje ili iskuavanje novih stvari. Je li dragocjeno vrijeme mogue gubiti odugovlaenjem? Moe li strah biti izgovor za odustajanje od pokuaja? Moemo li prihvatiti injenicu da se uz razne pokuaje pojavljuju i pogreke? No ne bi li najvea pogreka bila ne pokuati i u cijelosti ne sudjelovati u ivotu? Moemo li prouiti pouke koje smo izvukli iz pogreaka u prolosti i upotrijebiti ih tako da nadahnjuju mudrost u naim buduim odlukama i postupcima? Bi li ovjeanstvo ostvarilo sve do ega je dolo bez pokuaja i pogreaka? Moemo li se sjetiti i situacija u kojima je netko tko je punu pozornost posveivao istraivanjima i otkrivanju svojim nastojanjima donio stvarnu i veliku promjenu? Na koje je sve naine mogue poboljati produktivnost? Nismo li produktivniji kad djelujemo svrhovito, gorljivo i odravamo vlastiti osjeaj zadovoljstva? A kada inimo neto to volimo, neto u emu uivamo, ne postaje li nam ivot zahvaljujui tome produktivniji? Dokon je ivot uludo utroen ivot. ivot bez cilja i svrhe takoer je uludo utroen ivot. Kako svrha poveava produktivnost? Gary Moore, autor nekoliko knjiga u kojima se integriraju duhovnost i upravljanje bogatstvom kae: Istraujte, planirajte i analizirajte. Kada nauite pogledati prije nego to skoite, neete prestati uivati u ivotu, nego ete samo lake izbjegavati nepotrebne brige. Nema sumnje da spontanost u ivot donosi malo okusa, novih zaina i uzbuenja koja se povezuju s neoekivanim. Ali kod velikih odluka koje mijenjaju ivot, malo planiranja nije samo korisno, nego i presudno. Ne moete znati to vam donosi ivot, no moete se pripremiti za mnogobrojne situacije oboruate li se kvalitetnim informacijama.

ivot je nalik na sviranje violine na javnome mjestu i usputno uenje instrumenta. Samuel Butler

Gorljivost je u osnovi svih oblika napretka. Zahvaljujui njoj dolazi do uspjeha. Bez nje ostaju samo izgovori. Henry Ford

Ovladavanje razluivanjem vaan je korak zahvaljujui kojem ete postati odgovornijom osobom. Zahvaljujui istraivanju, kolovanju, opaanju i duhovnom voenju, nauit emo procjenjivati kljune aspekte svih situacija. Za to je potrebno panoramski sagledati cjelokupnu situaciju, sve okolnosti, a ne samo dio s kojim emo se najlake uhvatiti u kotac. Takvo otvoreno istraivanje i marljivost mogu nam pomoi da doemo do najboljih moguih odluka, bilo da je rije o poslu, vezi ili duhovnome putu. Kada se jednom odluimo za smjer, svaka minuta moe postati vana ako nastojanjima posvetimo punu pozornost i uloimo cjelokupan trud! Polovina pozornost dovodi do uzaludnog troenja ivota!

*
4. ZAKON
Gorljivost
Gorljivost i oduevljenje vode nas do velianstvenih postignua na svim podrujima, te do ideala zamiljenih u umu. Charles Fillmore

je

zarazna.

Anonimna

GLASOVITI KIPAR i slikar Michelangelo za ivota je, koliko je poznato, izradio etrdeset etiri skulpture. Veina ljudi zna za neka od najpoznatijih dovrenih djela David, Piet i Mojsije, da navedemo tek neke. Znate li, meutim, da je dovrio tek etrnaest skulptura? A onih trideset koje nije dovrio vrlo su zanimljive. Na primjer, na jednom mramornome djelu vidi se oblikovan lakat ili zaetak runog zgloba. Preostali dio ovjekova lika i dalje je zatoen u kamenu. Na jednom drugom komadu vidi se noga s bedrom, koljeno, list, peta i stopalo isklesani u vrstome kamenu, no sve ostalo zamrznuto je duboko pod kamenom. Kada u nekom talijanskom muzeju pogleda ta nedovrena remek-djela, ovjek e moda pomisliti: Kakva je tragedija to ih nije dovrio! i nastaviti dalje. Ali priekajte trenutak i razmislite malko bolje! Nismo li i vi, ja i ostali ljudi remek-djela u razvoju pod rukama vrhunskoga kipara? Na ivotnome putu zapravo smo u nastajanju. A to tono postajemo? Koje su to silne, neizrecive i neistraene mogunosti jo zatoene u nama? Uvijek moemo vie. Kad nas iskuenje mami da se zaustavimo uz ivotni put i divimo se pogledu, trebamo se zaustaviti! Nikada ne smijemo propustiti priliku da vidimo neto lijepo. Ali

Najtei oblik bankrota upravo je dua koja je ostala bez gorljivosti. Rebecca Clark

Gorljivost daje energiju, a energija znai ivot i snagu. Charles Roth

nemojte predugo stajati zagledani u ljepotu! Zahvalite se na tom daru i srei, pa nastavite dalje, prema novim visinama. Svijet radosti, veselja i gorljivosti, ili zadivljenosti i ushita, iri se na sve strane. Kada oslobodimo matu i gorljivost, tko zna to sve moemo postii? Bez gorljivosti nitko nikada nije postigao neto veliko.
Ralph Waldo Emerson

U knjizi Posegnite za novim ivotom dr. Robert Schuller napisao je malenu priu u nastojanju da predoi znaenje gorljivosti: Gorljivost je ona zagonetna sila koja prosjenog ovjeka pretvara u iznimnog pojedinca. Pridie nas iz premorenosti i ulijeva nam energiju. Izvlai nas iz prosjenosti i dovodi do iznimnosti. U naem ivotu pali blistavo svjetlo, sve dok nam lice ne zasja, a oi se zaiskre. Rije je o duhovnome magnetu koji k nama privlai sretne ljude. Rije je o radosnome izvoru koji prti od ivota i privlai ljude koji nam povjeravaju svoju radost. Iz toga izvora iskae samopouzdanje koje svijetu vie: Mogu! Mogue je! Idemo! Gorljivost je dugo traeni izvor mladosti... Pijte iz tog izvora, pa ete iskusiti udo. Obeshrabrenost e se raspriti poput jutarnje magle na podnevnome suncu. Odjednom ete se poeti smijati, zvidati, pjevati, znati da ste Boje dijete. Gorljivost kada vam je netko ponudi, prihvatite je, osobito ako je ne elite. Kakav ivot! ivjeti znai stvarati. I dok svjesno stvaramo, kako ivjeti u skladu sa ivotom i gorljivo sudjelovati u boanskoj kreativnoj moi? Pojedinac koji se prihvaa neke korisne aktivnosti kao pozitivne pustolovine moe i u drugima nadahnjivati slian stav. Na koje naine osoba koja uiva u poslu i trai nove naine iskazivanja gorljivosti moe pomoi drugima da se povedu za njegovim primjerom? Prihvatimo li se svojih zadaa s gorljivou, hoe li i ljudi koji nas okruuju krenuti naim putem? to god ovjek inio, bilo to neto dobro ili loe, sve moe biti zarazno. Osmijeh moe biti zarazan, kao i namrgoenost. Kako onda iskusiti pravu sreu i gorljivost? Moda, izmeu ostalog, iskrenom otvorenou. Moda i dobronamjernou? Ili, kada bismo jo ojaali dobronamjernost doputajui

joj da preraste u neogranienu ljubav prema svim ljudima? Mnogi ele ivjeti dobro, u fizikoj snazi i zdravlju, uz mentalno zanimanje, moralne i etike vrijednosti i duhovni cilj. Temelji li se dobar ivot dijelom na tono odreenome sustavu vrijednosti u kojem i radost i gorljivost slue i kao uzrok i kao posljedica? Rije gorljivost odgovara rijei entuzijazam, koja je potekla od grkih i latinskih izraza za ispunjenost duhom. Da bismo je valjano izrazili, stvar mora potei iznutra, a mora je pokrenuti njezin vlastiti oblik. Meister Eckhart

*
5. ZAKON
Ponavljanjem malih pokuaja dovrit emo svaki posao Og Mandino
Vidimo da su velike stvari nainjene od malih, a male se smanjuju sve dok na koncu iza njih ne ugledamo Boga. Robert Browning

MLADA ENA priala je o uspomenama iz djetinjstva. Otac slikar marljivo je radio za stalkom, mijeao boje i oslikavao platna. Ona je esto sjedila na podu, u blizini, jednako obuzeta svojim drvenim bojama i bojankom. esto se dogaalo da otac odloi kist i uzme je u krilo. Potom bi joj u ruicu stavio kist i pridravao ga. Polagano i obzirno, beskrajno strpljivo, vodio je njezinu ruku i kist, uranjajui ga u paletu i mijeajui raznorazne boje. Zatim na platnu pred njima ostavljao tragove mokrom i sjajnom bojom. Djevojica je zadivljeno gledala kako zajednikim snagama slikaju predivne motive. Taj otac pun ljubavi vjerojatno se nadao da keri predaje vjetine koje e joj u ivotu donijeti veliku radost i zadovoljstvo. I dan danas ta djevojica, Joni Tada kvadriplegiarka od nesree na bazenu koju je doivjela kao tinejderica slika. Meutim, kist sada dri zubima! Vei dio zarade od prodaje slika usmjerava na pomo drugima. Njezino je suosjeanje odraz onoga to ju je nauio njeni otac pun ljubavi.

I mala stvar moe se usporeivati s velikom, i pritom pokazati tragove znanja. Julije Cezar

Tko je uope u stanju nabrojati sve malene pokuaje Joni i njezina oca koji su omoguili njezin umjetniki uspjeh?! to vie radimo na poboljavanju neega dara, cilja, posla, odnosa, nije vano ega to smo uspjeniji u dosezanju cilja. Napredujemo korak po korak. Ako smo u stanju artikulirati vlastiti osjeaj

Promatranjem Prirode, rukotvorina koje Priroda radi u sklopu svoje Umjetnosti, iz skromnih poetaka nastaju velike stvari. John Dryden

za cilj, jesmo li u odreenoj mjeri napredovali na putu transcendiranja vlastitoga ja i pruili ruku cjelokupnome ovjeanstvu? Jednom davno popularna je bila pjesma Male stvari puno znae. Ta je tema vana i za ivot u dananjem svijetu. Bilo da nastojimo iz kaosa i previranja prijei u stanje mira, iz straha u ljubav, od uenja u kreativnost, od nastojanja do ispunjenja cilja, te usputne sitnice esto nas tjeraju naprijed, iskustvo po iskustvo, prema cilju. Kako su neke od sitnica u vaem ivoru utrle put veim postignuima?

Sposobnost kreativnog razmiljanja upotrijebit u da ostvarim uspjeh u svim vrijednim nastojanjima koja zaponem. Bog e mi pomoi pokuam li pomoi samome sebi.
Paramahansa Yogananda

Sjeate li se uenja tablice mnoenja u koli? Odakle ste poeli? Od prvog umnoka jedan puta jedan jednako je jedan i tako ste nastavili prema veim brojevima. Koliko ste puta ponovili prvi umnoak dok ste ga zapamtili? Zatim ste preli na sljedei umnoak i tako dalje. Rije je o dobrome primjeru ponavljanja malenih pokuaja kojima se dovrava velik pothvat! Zahvaljujui vjebanju i ponavljanju, mogue je ostvarivati sve sloenije zadae. ivot esto nazivamo uionicom duhovnog bogatstva. Bi li i ta malena ivotna iskustva mogla sluiti kao poligon na kojem uimo kako trebamo biti budni i paziti na prilike koje nam kucaju na vrata? Pred nama se tek rijetko pojavljuju izazovi s kojima se ne moemo suoiti, prepreke koje ne moemo nadvladati ili nerjeivi problemi. Nije li najbolje svakoj situaciji pristupiti s pozitivnim stavom i zatim napredovati korak po korak? Uviate li vrijednost dosljedne svakodnevne primjene stavova i aktivnosti koji slue ispunjavanju naih ciljeva?

Najbolje se ui vjebom. Aristotel

Naglasci
1. Nemogue je samo ono to nije iskuano. 2. Kako moemo iskoristiti priroenu mo kreativnosti?

2. Mudar ovjek izbjegava negativne emocije i destruktivne aktivnosti. 3. 4. 5. Kako nam primjena neograniene ljubavi pomae da postanemo budnijima? Koga prate plemenite misli nikada nee biti sam (sir Philip Sidney). Uspjeh je putovanje, a ne odredite, i pola uitka lei upravo u tom putu! (Wayne Dyer).

6. Moemo li ostati vrsto privreni vlastitim vrijednostima, unato uvjerljivosti protivljenja? 7. Kakve su silne i neistraene mogunosti zatoene u svakome od nas? 8.
Od svega na svijetu najbolje je kada otac djeci u naslijee ostavi pozitivan primjer. Anonimna

Prihvatimo li se posla gorljivo, hoe li taj duh prijei i na ljude koji nas okruuju? Kako iskusiti stvarnu radost i gorljivost?

9.

10. Napredujemo korak po korak. 12. Kako nam ivotne sitnice pomau da napredujemo do veih stvari? I kako bismo opisali te vee stvari?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Pozitivne mentalne odlike esto nazivamo graditeljima naeg napredovanja na ivotnome putu. Nerijetko ujemo i rijei nae misli odreuju na svijet. I doista, nae razmiljanje snano i duboko djeluje na na ivot. Prikazi naprednog mentalnog razvoja esto naglaavaju injenicu da gotovo i nema ostvarenja punog potencijala bez uvjebana uma. Stvar nije samo u tome to razmiljamo, nego i kako razmiljamo: to, naime bitno utjee na nae ivotne obrasce. U knjizi to sve moemo biti Piero Ferrucci navodi nekoliko odlika uma koji dobro funkcionira. Svakome od nas vjerojatno mogu posluiti za zanimljive usporedbe.

Dobar um:
Moe se po elji koncentrirati i dubinski istraiti svaku zadanu temu, ak i u situacijama u kojima postoje drugi elementi koji odvlae pozornost. Moe organizirati misli i zamisli, sjeanja i slike tako da ti unutarnji arhivski sustavi uvijek budu dostupni. Moe postati svjestan koloteina unutar kojih funkcionira i svjesno iz njih izii.

Uvia sve aspekte odreene situacije, a ne samo one koje su mu ugodne. U stanju je graditi vrstu i prikladnu okolinu. Lako se iz jednog mentalnog svijeta prebacuje u drugi i u svima se osjea kao kod kue. U stanju je procijeniti i modificirati vlastiti nain funkcioniranja. U stanju je prouiti pojedinosti a da se meu njima ne izgubi, te spoznati opa naela a da ne zaboravi pojedinosti. Nikada nita ne uzima zdravo za gotovo. Svjestan je vlastitih ogranienja i u stanju je nadii ih. Vlastito funkcioniranje doivljava kao uitak bez napora.

Deveti tjedan

1. ZAKON
Poraz nije gorak ako ga ne proguta Ted Engstrom
Uspjeh ima mnogo otaca, dok je neuspjeh siroe. Engleska poslovica

KOJE KORAKE poduzimamo kad se naemo u naoko nemoguoj situaciji? Mnogi ljudi u nekoj ivotnoj fazi ili situaciji upoznaju neuspjeh ili poraz. Kako nadii takva iskustva? Kako doi do valjanog odgovora na pitanje: to u sada? Pomau li nam izazovi da otvorimo um i nauimo biti snalaljiviji? U redu. U onome to se smatra neuspjehom ovjek moe prepoznati osjeaj krivnje. Sto je zakazalo? On sam? Ako je tako, zato? Jer mu se uinilo da nije uinio to je trebao uiniti ili mogao uiniti? A zato nije? Na takva pitanja moda nemamo spreman odgovor, pa emo rei: Ne znam. Ili emo navesti niz raznoraznih uzroka. ovjek e moda rei da nije uspio jer nije bio dovoljno pametan ili nije dobro odluivao ili nije bio djelotvoran. Da je postupio tako i tako, vjerojatno bi uspio itd. itd. Popravljaju li situaciju takva okrivljavanja ili krivnja usmjerena prema nama samima ili prema drugima, odnosno uvanje takvih osjeaja koji su se pojavili nakon nekih pogreaka iz prolosti? Dakako da ne! Takve reakcije ne pomau i nisu progresivne. Samima sebi moemo oprostiti na stvarima zbog kojih moda alimo, prihvatiti nauenu lekciju i krenuti dalje. Svatko od nas moe pronai prostor za poboljanja, bez obzira na okolnosti, mjesto u ivotu i situaciju u kojoj se nalazi. Meutim, vano je da samima sebi, discipliniranou misli, osjeaja i djelovanja, dokaemo da smo svi u stanju ostvariti takav napredak kakav zamislimo i za kakav se vrsto odluimo. Strah, oklijevanje i osjeaji nedoraslosti mogu paralizirati nae mentalno djelovanje i poticati pomisli o porazu ili neuspjehu.

Ne uspije li prvi put, pokuavaj jo,

jo i jo.
Engleska izreka

ivot je ili smiona pustolovina ili nije nita. Helen Keller

Thomas Edison znao je osam stotina naina na koje nije mogue izraditi elektrinu arulju! Jedan od neuspjeha Madam Curie bio je radij. Kristofor Kolumbo mislio je da je otkrio Indiju. Rodgers i Hammerstein doivjeli su prvim zajednikim mjuziklom takav debakl da jo godinama nisu ni pokuavali suraivati! Ali je li neuspjeh zaustavio napredovanje tih odvanih dua? Cjelokupna povijest misli prepuna je ljudi koji su dolazili na pogrean ili drukiji cilj! Koliko smo puta dosegnuli samo dno, a one ljubazne misli i rijei koje su nam uputili prijatelji posluile su nam kao poticaj da ponemo iznova? Koliko smo puta ustrajali u nastojanjima jer je netko vjerovao u nas? Je li stvarna hrabrost potrebna za nadvladavanje nepovoljnih okolnosti zapravo duhovna ideja koja izvire iz Bojeg uma? Hrabrost da nastavimo, koju prieljkujemo svim srcem, u koju vjerujemo, i koju traimo sve dok ne postane probuenim dijelom nae prirode, moe nam pomoi da rijeimo i teke situacije. Razvijamo sposobnost da nastavimo s naporima. Neki od najveih izazova nerijetko donose i najvee prilike! Moemo li razmotriti mogunost da se prilike ne pojavljuju tek tako, sluajno? Je li mogue da su one posljedica praktinih vizija? Kada se nekome u ivotu dogodi neto divno, objanjenje esto glasi da se ovjek u pravo vrijeme naao na pravome mjestu kada je naila prilika. Je li mogue da je taj ovjek uspio iz unutarnje perspektive uoiti priliku, prepoznati je kada se pojavila, te s tim u vezi neto i poduzeo? Moemo li priznati da su situacije koje smo smatrali neuspjesima zapravo bili kolovanje za vii oblik razvoja? Ako samima sebi dopustimo da progutamo poraz, nije li naa sposobnost djelotvornog funkcioniranja tada ozbiljno sputana? Gotovo svi veliki voe, sportai, istraivai, znanstvenici, mislioci, izumitelji i poslovni ljudi grijeili su i na ovaj ili onaj nain doivljavali neuspjehe. I ti ljudi nisu za to krivili ni sebe ni druge. Umjesto toga, u pogrekama su prepoznali utjecajne lekcije u vezi s nainom na koji se mogu popraviti i poboljati nain rada. Spoznali su da je neuspjeh tek prolazna pojava i da nuno ne znai poraz. Odbili su progutati gorinu neuspjeha i bili voljni ustrajati na slatkoi uspjeha. Samopouzdanje dovodi do sree i uspjeha. ovjek uz njega moe postii praktiki sve to si postavi kao cilj. A jedna od mogunosti razvijanja veeg samopouzdanja mogla bi biti i u odgovoru na pitanje: U to u uloiti povjerenje? U vanjske perspektive ili u boansko koje je u meni?

Neuspjeh je izvor uspjeha. Japanska izreka

to je poraz? Tek oblik kolovanja; tek prvi korak prema neemu boljem. Wendell Phillips

2. ZAKON
Neistraeni ivot nije dostojan ivljenja Sokrat
kolovanje ne znai puniti kantu nego zapaliti plamen. William Butler Yeats

PREMA JEDNOJ prii, Sokrat je otputovao daleko izvan atenskih granica, posjetio daleke zemlje. Sa svih strana dolazili su mu iskreni ljudi koji su od tog Bojeg ovjeka koji se klonio slave i moi traili darshanu. Jednog je dana izdaleka u Sokratovu kuu doputovao neki mukarac. Vrata mu je otvorio sam Sokrat. Dobrodoao, prijatelju!, rekao je posjetitelju. Prepjeaio sam nebrojene planine i doline samo da bih doao do Sokratove darshane rekao je neznanac. Moe li mi rei gdje u ga pronai? Obratio si se pogrenom ovjeku, odgovori mu Sokrat. Vjeruj mi, brate, ja ve godinama traim Sokrata i jo ga nisam uspio pronai. to? Trai ga ve godinama i jo ga nisi pronaao? Ne ivi ovdje? upita ga ovjek. Ovdje sam se rodio, odvrati Sokrat. I ovdje ivim cijeli ivot. I premda i danju i nou traim Sokrata, on mi i dalje nekako izmie. Za mene dakle nema nade, ree oajan ovjek. Moram se vratiti u domovinu. Sokrat ga pogleda u oi i ree: Svakako je najtee upoznati sebe, spoznati vlastito pravo Ja. Ne poznajem poticajniju injenicu od neupitne ovjekove sposobnosti da svoj ivot uzdigne svjesnim naporom.
Henry David Thoreau

Sadanjost je divna uz budunost. Gottfried Leibnitz

Tao je blizu, a ljudi ga trae u daljinama. Mencius

Prouavanje ovjekova ponaanja zapravo vue korijene jo iz drevnoga doba. Rijei ovjee, upoznaj samog sebe pripisuju se grkome filozofu Sokratu koji je ivio u petome stoljeu prije Krista. Sokrat je bio utjecajan uitelj koji je svoje Atenjane poticao na plemenit ivot, na kritiko i logiko razmiljanje, te na njegovanje znatieljnog uma koji propituje sve oko sebe. Jednako kao Platon i Aristotel, i on je bio uvjeren da zlo izrasta iz neznanja i neistraivanja razloga zbog kojih se ljudi ponaaju kako se ponaaju. On je navodno rekao i: Neistraeni ivot nije dostojan ivljenja. to mislite, to je time elio rei? Ili, to je jo vanije, to te rijei znae nama kao pojedincima?

Svijet je naa kola duhovnog otkrivanja. Paul Brunton

Veina ljudi iskreno eli ivjeti plemenito i moralno. Stoga se ini loginim da radi ostvarivanja takvih ciljeva nastojimo doznati i shvatiti vie o tome tko smo i to smo. Tko smo i to smo kao pojedinci? Tko smo i to smo kao fizika/duhovna bia? Tko smo i to smo kao pripadnici ljudske zajednice? Dok pomno ne razmotrimo ta pitanja, koliko emo dobro poznavati same sebe? Imelda Shanklin, autorica knjige to si ti? pie: Pogreka u umu zbog koje pretpostavljate tko umjesto da spoznajete to izvor je svih nesporazuma u ivotu koji vas zbunjuju. Kako je dobar ovjekov ivot, puko postojanje! Kako je samo prikladno zauvijek u radosti koristiti svo srce, duu i osjetila! Robert Browning Pozabavimo se jo malo tim rijeima. Tko, ili osobni i vizualni dio svakoga od nas, opisuje se kao nae tijelo, nae ponaanje ili situacija u kojoj se nalazimo. to, ili taj neosobni i nevidljivi dio svakoga od nas, moe se opisati kao na um i duhovna bit naega bia. Iskrena autoanaliza na objema razinama moe nam neizrecivo pomoi. Kada spoznamo razloge zbog kojih inimo odreene stvari, lake izgraujemo karakter. A kada naim biem struji vii stupanj spoznaje, u ivotu nam se dogaaju odreene objektivne promjene. Spoznaje rafiniraju i senzibiliziraju kod osobnog ponaanja. Spoznajemo to je za nas stvarno. I spoznajemo to nam je vano! Uimo kako biti vjerni vlastitoj duhovnoj prirodi i kako ivjeti dostojanstveno i ponizno. to se sve moe dogoditi kada odvojimo malo vremena da analiziramo vlastiti ivot? Jesmo li zadovoljni trenutanom situacijom i okolnostima? Ako nismo, koji je tome razlog? to mislimo o tome gdje smo bili dosada i fiziki, i mentalno i emocionalno i duhovno? Kako bismo formulirali sljedei korak na svome putovanju? Djelujemo li korisno ovisno o okolnostima ili samo reagiramo na ljude i situacije? Je li promiljenost primjer profinjenosti nae due? Promiljenost se neki put opisuje kao jedna od ivotnih nijansa, neto to se dodaje naem radu kojim naa dua postaje ljepa i plemenitija. Jedan od osam dijelova budistikoga puta do stvarnosti odreuje se kao ispravna promiljenost. Je li mogue da je taj izraz bogatiji znaenjem od izraza Ispravno razmiljanje? Moe li uope postojati prosvijetljeni ivot bez prouavanja razloga za ivot?

Nagradu za svo djelovanje pronai emo u prosvjetljenju. Bhagavadgita

Kako nam prouavanje ivota pomae da se usredotoimo i koncentriramo na veu svijest o jedinstvu sa Stvoriteljem? Na koje sve naine moemo istraiti vlastito razmiljanje i ponaanje i osloboditi se stavova i navika nedostojnih voljenog Bojeg djeteta? Kako izraziti vie suosjeanja prema drugima kroz vee razumijevanje sebe? Mnogi savjeti i uenja koja iznose Platon, Pitagora, Sokrat, Aristotel i drugi veliki filozofi vrijede jo i danas. Budistiki redovnici u Kini, Tajlandu i Burmi, brahmanski sveenici u Indiji, te drugi uitelji ovoga svijeta i dalje ive prema tim drevnim zasadama. Njihov je cilj unutar ovjeanstva ostvariti duhovne vrijednosti. Danas, dok u jednom drugom vremenu ivimo uz nova drutvena iskustva, kako bismo ta univerzalna naela mogli prilagoditi suvremenome ivotu? Moe li nam marljiva introspekcija, uz naglasak na razvoju i napretku, pomoi da ostvarimo bogatiji i korisniji ivot?

*
3. ZAKON
Rije potena ovjeka vrijedi koliko i njegova obveznica. Amerika poslovica
Rijei kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama. Mudre izreke 25:11

NEKA MLADA ena dola je Anjaliju. Lice joj je bilo zajapureno, a cijelo joj je tijelo drhtalo. Prijateljici sam izgovorila rijei koje su bile i grube i neistinite, rekla je. A glas mi je bio uasan poput grmljavine. Recite mi kako ispraviti nepravdu koju sam poinila. Anjali je uzeo list crvenog papira. Rastrgao ga je na ezdeset etiri papiria i dao ih djevojci, govorei: Papirie razbacaj po ulici.

Izostavi nepotrebne rijei. William Strunk, Jr.

Djevojka ga je posluala. im je razbacala papirie, zapuhao je snaan vjetar i papirii su se razletjeti na sve mogue strane i ubrzo se izgubili iz vida. Kada se djevojka vratila, Anjali joj ree: Dijete moje! A sada mi donesi sve papirie. Djevojka je izila na ulicu u potrazi za papiriima. No to god inila i koliko god se trudila, nije pronala nijedan papiri.

Mo rijei beskonana je. Prikladna odabrana rije esto je dovoljna da zaustavi vojsku u bijegu, da poraz pretvori u pobjedu, te spasi carstvo. Emile DeCirardin

Nakon uzaludne potrage, vratila se Anjaliju. Ne mogu nai ni jedan jedini komadi, ree. A Anjali je poui: Tako je i s tvojim rijeima. im prijeu preko tvojih usana, ve se raspruju i zauvijek gube. to god inio, ovjek ih vie ne moe vratiti. Stoga pazi na rijei. Prije nego to neto kae, dobro pripazi da to to se sprema izgovoriti bude bolje od tiine; u protivnom, uti. Bude li se pridravala tog jednostavnog pravila, nee se morati kajati. Koritenje sposobnosti razmiljanja i mudrog govorenja klju je za ovladavanje mnogim stvarima. Zahvaljujui moi konstruktivnog razmiljanja, ovjeanstvo stvara nova i sve bolja pomagala, alate, strojeve, lijekove, kao i naprednije naine obavljanja poslova na nebrojenim podrujima. Zahvaljujui sposobnosti razmiljanja i govorenja, uspijevamo suraivati, graditi velike gradove, uzgajati, pohranjivati i distribuirati hranu, te proizvoditi korisne stvari. Moemo udruivati sposobnosti radi unaprjeivanja mnogih projekata. U stanju smo biljeiti misli, kako bi se ouvale zamisli i kako bi od njih imali koristi i oni koji e na svijet doi poslije nas. Zahvaljujui moi rijei, u stanju smo prenositi zamisli drugima, a esto i uspostavljati suradnju meu mnogim umovima. Meutim, u razmiljanju i govorenju pronalazimo i dublje znaenje i mo. Nae su misli i rijei kreativne. Obuhvaaju nevidljivu univerzalnu materiju koja postoji svugdje i tkaju nevidljivu odjeu ili atmosferu koju obavijaju oko naih rijei. Nae su rijei sredstvo s pomou kojeg se ostvaruju nae zamisli i odraavaju narav naih misli. Rijei koje izgovaramo imaju vrhunsko znaenje, jer djeluju na svjestan um i na podsvijest. Odreuju li esto ti dojmovi i utjecaji i kvalitetu naeg razmiljanja i djelovanja? Kada u ovjekovoj svijesti obitavaju duhovne rijei, rije ili misao oblikovana u intelektualnome umu mora ustuknuti pred viim naelima Postojanja. Charles Fillmore

Kako s pomou rijei oblikujemo vlastiti svijet? Na nebrojene naine! I koliko je vano odravati rije? Neizmjerno vano! Ima li zamjene za odravanje rijei? to se dogaa kad nam net-

Kada rijei dopustimo da nam se otme, vie je ne moemo opozvati. Horacije

ko obea da e nazvati, pa ne nazove? Kako se osjeamo? Hoe li to pomalo uzdrmati nau vjeru u tu osobu? to se dogaa naem ugledu, pouzdanosti i odgovornosti, kada ne odrimo rije? Kako nekoga moemo unesreiti ili nakoditi sebi kada ne odrimo rije? Ako ne odrimo obeanje, umanjujemo li vlastiti karakter?

Vae su rijei sjeme, vaa je dua seljak, svijet je vae polje: neka se seljak pobrine za sjetvu, kako bi tlo urodilo obiljem.
Nasir-I-Khusraw

S druge strane, ako dosljedno inimo to smo i rekli i obeali, poboljava li se na karakter? Kako se moemo obuiti za to da mislimo i izgovaramo samo rijei koje potpomau na razvoj? Kako se pozitivne rijei pune ljubavi upuene nekoj drugoj osobi mogu opisati kao dar? Kako bi to mogao biti i dar nama samima? Zato je vano nikada ne potcjenjivati mo izgovorene rijei?

4. ZAKON
Davanje desetine esto donosi napredak i ast.
Svjesna suradnja s Bogom dovodi do davanja priloga. - Stella Terrill Mann Anonimna

GOTOVO SVE civilizacije poznavale su ovakav ili onakav oblik filantropije. Mnoge drevne civilizacije ubirale su desetinu, ili porez, namijenjen siromasima. Egipani i stari Grci davali su novac za ureenje knjinica i sveuilita. Poticanjem pripadnika na davanje priloga, srednjovjekovne su crkve podupirale bolnice i sirotita. Prema Mojsijevu zakonu, desetinu svih prirasta u jatima, stadima, zemljitu i ukupnim proizvodima trebalo je davati u Boju riznicu. Meutim, jo davno prije Mojsijeva vremena, Melhizedek, kralj Salema, blagoslovio je Abrahama, a Abraham je njemu dao desetinu svega to je posjedovao. Na to tono mislimo kada spominjemo davanje desetine? Desetinu na engleskome oznauje rije tithe, a ona pot-

Davanje je osnovno pravilo obilja, kao ope dobrobiti. Russell W. Lake

jee od anglosaksonske rijei teotha, koja oznauje deseti dio. Rije je, dakle, o davanju desetine, ili vie, od osobne zarade. Takav oblik velikodunog davanja tumai se na raznorazne naine. Neki pritom misle na biblijsko naelo to vie daje, vie e dobivati. U Drugoj poslanici Korinanima (9:6-7), izmeu ostalih dijelova Svetog pisma, takoer nailazimo na potvrdu: Tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti... jer Bog ljubi vesela darivatelja. Promotrimo li malo bolje davanje desetine, uvidjet emo da je rije o svjesnoj, dosljednoj metodi davanja i sluenja zbog svih ivotnih darova. Redovito davanje u umu stvara sve izraeniju svijest o dotoku, obilju i novom davanju. Kada ponemo davati u ivotu i samome ivotu, u sebi emo osjetiti boansku nazonost: u ljubavi, potpori, suosjeanju i novim blagoslovima. Rije je o jedinome ulaganju koje je prikladno za sve!

Kada nudimo, to je brahmanski; to to nudimo takoer je brahmanski. Bhagavadgita

Kada prihvatimo naviku davanja, postajemo svjesnim sudionicima protoka ivota. Postajemo dijelom ivotnog pokreta i Stvoriteljeva kretanja. Davanje je u Bojoj prirodi, a mi se usklaujemo s tom silom, ona prolazi kroz nas i pojaava nau spremnost da sudjelujemo u svemirskome davanju. Kakvi su unutarnji odgovori kada se upitamo: Na koji nain sudjelujemo u protoku ivota? Kako sam ja izvor davanja u svijetu? Kako i zato uspjeh prije dolazi onima koji su voljni darovati dio svojega bogatstva? Je li davanje metoda zahvaljujui kojoj se ovjek razvija i prerasta u istinski uspjeh? Kako to objasniti? Pozitivno se hrani pozitivnim. Davanje pokree ciklus koji se kontinuirano na smislen i koristan nain hrani vlastitim izvorima. Davanje vodi do novog davanja i prerasta u nain ivota. A prirodan sljedei korak sastoji se u tome to raste i na osjeaj zahvalnosti i duhovnog postignua!

Daj sve to moe; nebesa odbacuju proraunatost. Willam Wordsworth

U Sedam navika uspjenih ljudi Stephen Covey opisuje sedam dominantnih navika mnogih ljudi. Jednu od njih naziva ivotom iznutra prema van. Ako ivimo na taj nain, pripravnost na davanje moe izazvati pozitivne dogaaje. Na primjer: Prava je radost biti ljubazan prema ljudima, jer zbog toga osjeam veliko zadovoljstvo! Ako ivimo izvana prema unutra, ekamo da se vani neto dogodi, pa da tek zatim poduzmemo neki korak. Na primjer: Kada bi ti bio ljubazniji prema meni, ja bih bila ljubaznija prema tebi!. Svatko od nas ima svoju paradigmu, nain gledanja na svijet. Rije je o osobnome prikazu naina na koji funkcionira svijet. Kako funkcionira va odio? to bi se dogodilo kada bismo poeli drukije gledati na stvari?

Malahija (3:10) kae: Donesite itavu desetinu u riznicu. to znai itava desetina? Osim novane desetine, bi li to moglo obuhvaati i davanje dijela naeg cjelokupnog bia? Je li tono da istinski dajemo tek kada dajemo od sebe? Bi li se te biblijske rijei mogle odnositi na predanost radu unutar boanskih zakona u svim vidovima ivota? Na primjer: disciplini pozitivnog razmiljanja, elji za prihvaanjem protoka duha u svakoj misli i rijei radi usreivanja i ljubavi prema ljudima, radi pohvala i potovanja prema svima koji dotiu na ivot. Pria o onima koji svoju imovinu troe na Alahov nain nalik je na priu o zrnu na kojem je izraslo sedam klasova s po stotinu zrna; a Alah daje obilno. I zna.
Kuran

Je li davanje moda ispit zrelosti? Bi li nezrela osoba shvatila blagoslov do kojeg se dolazi praksom? Ima li osoba koja je predana davanju desetine ubrzo vie za davati nego to je ikada oekivala? Kako davanje desetine raiava sve eventualne prepreke slobodnome protoku boanske energije i jo vee sree? Kako davanje desetine pomae izgradnji individualnog odnosa sa Stvoriteljem? Kako je istinsko davanje desetine zapravo molitva zahvalnosti? Kako davanje desetine slui kao aktivan nain lijeenja?

5. ZAKON
Mudrost
Do znanja se ne dolazi sluajno; nuno ga je traiti svim srcem i marljivo uiti. Abigail Adams

nadilazi

bogatstvo.

Anonimna

S OBZIROM na sve vei broj ljudi koji se upisuju u razne obrazovne ustanove, ini se da se zanimanje za kolovanje iri. Jedno od podruja kojem se posveuje sve vea panja jesu vrijednosti i moralno obrazovanje, koji se neki put smatraju i svjesnim pokuajem pomaganja ljudima da steknu znanje, vjetine, stavove i vrijednosti koje doprinose oblikovanju drutveno konstruktivnijeg i korisnijeg ivota koji usto donosi i vie osobnog zadovoljstva.

Spreman sam primati sve svakim dakom koji udahnem. Nepoznat autor

U knjizi 100 naina za unaprjeenje vrijednosti i moralnosti u kolama i okruenju u kojem se kreu mladi Howard Kirschenbaum opisuje vrijednosti i moralno obrazovanje kao jedinstveno nastojanje koje ima dva cilja. Prvi je pomoi ljudima u ovom sluaju mladima da ive uz vie osobnog zadovoljstva, ivotom ispunjenim smislom, znaenjem, usmjerenou i radou. Drugi je cilj ljudima pomoi da ive konstruktivnije i to doprinosima dobrobiti zajednice. Ljubav i suosjeanje prema svim ljudskim biima igraju veliku ulogu.

Najvanija je funkcija kolovanja razvijanje pojedineva karaktera i znaenje njegova ivota njemu samome i drugima. Grayson Kirk

Dio tema koje se obrauju u tom obliku kolovanja silno su korisne i ine graevinske blokove koji vode prema korisnom i sretnom ivotu. Na primjer: poznavanje sebe, samopotovanje, sposobnost postavljanja ciljeva, vjetine razmiljanja, vjetine donoenja odluka, komunikacijske sposobnosti, drutvene sposobnosti, transcendentalne spoznaje, akademsko i ivotno znanje, te kolovanje karaktera tek su neka od podruja vanog razvoja. Disciplina i samonadzor mogu biti dio iskustva uenja, ali ivot koji ima smisla, koji je proet gorljivou i kreativnou svakako je dostojan svakog truda. Naas se zamislite. Postoje li tono odreeni talenti, sposobnosti ili aspekti vaeg bia u kojima biste eljeli proiriti znanje? Sluite li se vlastitim talentima i sposobnostima u najveoj moguoj mjeri? to mislite o ljudima koji naoko postiu mnogo, a bez velikog truda? Je li mogue da su oni daleko od oiju javnosti uloili mnogo ustrajnosti i samonadzora kako bi doli do sadanjeg statusa? Povijest nam govori da su primjeri trenutanog uspjeha iznimno rijetki! A u utrci uvijek pobjeuju ustrajnost i samonadzor! Ljudi imaju snove i elje. to je jo pozitivno u vezi sa snovima i prilikama? Kada se posvetimo nekoj od svojih sposobnosti, bilo kojoj, moemo dosegnuti plodonosno postojanje. Moemo li dosegnuti i zadovoljstvo u aktivnome postupku uenja dok nastojimo ostvariti snove? Kada otkrijemo kako ispuniti osobne snove, hoemo li prirodno biti nadahnuti da posegnemo za viim, veim, globalnim i univerzalnim snovima? Kako? Uenjem! esto se kae ivot slui uenju. A uenje moe biti

itekako ispunjeno radou i uitkom. Posotji li uope faza kada moemo rei da smo zavrili, kada moemo rei da je formalno kolovanje gotovo? Promocija na fakultetu nuno nije i jamac dovrenosti i potpunosti. Nije li to tek novi poetak? to vie uimo, to moemo vie postii. Sto vie postiemo, to moemo vie uiti! Samo e znatieljni nauiti, a samo odluni nadvladati prepreke uenju. Kvocijent potrage oduvijek me uzbuuje vie od kvocijenta inteligencije. Eugene S. Wilson Kad ga je uenik upitao: Zato sve to moramo uiti?, uitelj je umjesto odgovora ispriao priu o maginim kameniima. to iz nje moemo nauiti? Jedne se noi skupina nomada spremala za noenje kad ih je iznenada okruilo veliko svjetlo. Odmah su znali da ih je posjetilo nebesko bie. Napeto su iekivali nebesku poruku neizmjerne vanosti za koju su znali da je namijenjena samo njima. Glas je napokon progovorio: Skupite koliko god moete kamenia i spremite ih u bisage. Putujte jo cijeli dan, a sutra naveer bit ete sretni, ali i tuni. Nakon to se bie udaljilo, nomadi su jedan drugome povjeravali razoaranje i ljutnju. Oekivali su da e im se otkriti neka velika i univerzalna istina, zahvaljujui kojoj e svijetu donijeti bogatstvo, zdravlje i smisao. No umjesto toga zapao ih je manualni posao u kojem nisu vidjeli ni traka smisla. Meutim, zbog sjeanja na ono blistavo svjetlo, svatko od njih uzeo je po nekoliko kamenia i uz negodovanje ih spremio. Nakon cjelodnevnog putovanja, naveer, kada su se spremali za noenje, posegnuli su u bisage i otkrili da se svaki skupljeni kameni pretvorio u dijamant. Bili su sretni to imaju dijamante. Ali bili su i tuni to nisu skupili vie kamenia.

Naglasci
1. Svatko od nas moe pronai prostora za poboljanja, bez obzira na situaciju i okolnosti. 2. to znae rijei: Neistraen ivot nije dostojan ivljenja?

3.

to se dogaa kada odvojimo vremena za propitivanje vlastitog ivota?

4. Neki od najveih izazova esto donose najvee prilike! 5. Jesu li situacije koje neki put izgledaju kao neuspjesi zapravo priprema za nov razvoj? 6. Kako doslovce oblikujemo svoj svijet rijeima koje izgovaramo?

7. to se dogaa s naim ugledom, pouzdanou i odgovornou kada ne odrimo rije? 8. Zagledajte se duboko u sebe i zakljuite to vama znai davanje desetine. 9. Zato se i kako uspjeh ee pojavljuje kod onih koji rado daju dio svojeg bogatstva?

10. Zato je uenje toliko vano? 1 1. Kojem biste se podruju uenja voljeli posvetiti? 12. Utrke se dobivaju zahvaljujui ustrajnosti i samonadzoru!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona Baha'u'llah o kolovanju

Onaj koji je Vjena Istina, od Prvog Dana Slave usmjeruje pogled prema narodu Bahe, i obraa im se ovim rijeima: Posvetite se promicanju dobrobiti i mita ovjeje djece. Um i volju posvetite kolovanju ljudi i roaka zemlje, da se sukobi koji ih dijele, snagom Najveeg Imena, izbriu s lica i da svi ljudi ponu podravati jedan Poredak i postanu stanovnicima jednoga Grada. Osvijetlite i prosvijetlite svoja srca: ne dopustite da ih oskvrnjuje trnje mrnje i zlobe. ivite u jednome svijetu i stvoreni ste zahvaljujui djelovanju jedne Sile. Blagoslovljen je koji se drui sa svim ljudima u duhu krajnje dobrote i ljubavi. Na ovjeka gledajte kao na rudnik bogat dragim kamenjem neprocjenjive vrijednosti. kolovanje ve samo po sebi moe omoguiti otkrivanje tog blaga i ovjeanstvu od toga donijeti koristi.

Deseti tjedan

1. ZAKON
Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti zasebno.
Zamislite se jo malo i spoznajte da unutarnjim i vanjskim okom moete opaziti profinjene nijanse Boanske mudrosti, te otkriti bisere nebeskoga znanja. Baha'u'llah

Budite slobodni, svi vi dostojni duhovi, te se irite i doseite veliinu i visinu. George Chapman

SUVREMENA je znanost unijela pravu revoluciju u nae poimanje svijeta. To ne treba posebno objanjavati. No kako su sve te novosti utjecale na nae poznavanje Boga? Kako vidimo ovjekovu ulogu u opem rasporedu? Znamo vrlo malo vjerojatno i manje od jedan posto svega to je mogue otkriti o Bogu i temeljnim duhovnim naelima. Posljednjih godina znanstvena istraivanja otkrivaju da je svemir fantastian i po veliini i po sloenosti, pa neki sada navode mogunost da bi mu izvor mogao biti neusporedivo vei Bog od Boga kojeg smo dosada zamiljali. Ipak, mnogi ljudi, ak i kolovani teolozi, imaju razliite, ograniene poglede na opise Stvoritelja i njegovu ulogu u stvaranju ovog nevjerojatnog svijeta. Teologija poniznosti potie otvoreno razmiljanje i zakljuke koji sadre rije moda. Vano je iznova promisliti o onome to je poznato i revidirati pretpostavke na kojima se temelji nae dananje znanje. To je jedan od naina na koje moe doi do napretka i poveanja znanja. Mogue je da nam zahvaljujui daru slobodne volje Bog doputa da sudjelujemo u tom trajnom kreativnom procesu. Moda se od nas trai da nadiemo predrasude i strahove, osobne nade i tenje, i ugledamo velianstveni plan i beskrajnu veliinu Stvoritelja. Moda bismo od sebe bez obzira prouavamo li prirodni svijet ili duhovni svijet trebali zatraiti da u vlastitome ivotu prouimo i doivimo krajnji oblik odnosa izmeu fizike i duhovne stvarosti. U knjizi Odrastanje na Mlijenoj stazi Timothy Ferris govori o naem neznanju u vezi s veliinom svemira. Ipak, to vie

jedan Bog, jedan zakon, jedan element, i jedan daleki boanski dogaaj, prema kojem se kree sve to je stvoreno. lord Alfred Tennyson

Ime te beskrajne i neiscrpne dubine i tla po kojem hodaju sva bia glasi Bog. Paul Tillich

znamo o svemiru, to vie uviamo koliko malo znamo. Kada se dralo da je kozmos tek uredan vrt u kojem je nebo strop, a zemlja pod, dok mu se povijest poklapa s povijeu ovjekova roda, jo smo mogli zamiljati da emo jednog dana spoznati i veliki plan i sve pojedinosti. Tom se iluzijom vie ne moemo zabavljati.

Nema boljeg naina na koji emo slaviti Gospodina i Stvoritelja svemira nego kada s krajnjim divljenjem u svim stvarima, koliko god izgledale maleno golome oku, ali su primile dar ivota i sve vee snage, uviamo simbol njegove neograniene snage i savrenstva. Antoine van Leeuweenhoek

Jedna od glavnih perspektiva koje se s vremena na vrijeme razmatraju glasi: Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti zasebno. ini se vie nego oitim da je stvarnost neusporedivo dublja i zagonetnija nego to se dralo. Moemo li spoznati nove vidove Stvoritelja prouavanjem dubljih aspekata prirode i iznoenjem novih pojmova koje treba potvrditi ili opovrgnuti? Neke od tema za takvo znanstveno prouavanje: Daljni dokazi o smislu i svrsi. Objanjenja za shvatljivost (barem djelominu) prirode. Istraivanje znaenja sljedeih znanstvenih opaanja i pretpostavki: 1. Da je proces stvaranja: Uglavnom nevidljiv Neusporedivo vei nego to se smatralo. Bitno stariji nego to se smatralo Sve vei i jo se ubrzava u raznolikosti Sve vei i jo se ubrzava u kompleksnosti Podloan zakonima. 2. Da su ljudska bia: Iznimno kreativna Pod dominacijom smisla i svrhe Sve bre dolaze do novih spoznaja Duhovna bia koja iskazuju ljubav, molitvu, zahvalnost, opratanje, rtvovanje, potenje, etinost itd. Vjerojatno ne jedina svjesna i inteligentna bia u svemiru.

U tim mislima i pojmovima pronai ete pravi vedski stol hrane za duu i materijala za razmiljanje. Nadam se da e ta pitanja u vezi s Bojom vezom s vidljivim svijetom promicati vee zanimanje uenika, studenata, znanstvenika i istraivaa za na istinski odnos s tim zadivljujuim i udesnim Stvoriteljem svemira.

*
2. ZAKON
Gdje ima volje, ima i naina! Ezop
Milo mi je, Boe moj, vrit volju tvoju; Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim. Psalmi 40:8

OD POETKA svog boravka na zemlji, ovjek trai, propituje i stvara. Zamilja se nad zagonetkom zvijezda koje su nad njim i svijeta koji ga okruuje. Dakako, za svakog je ovjeka vaan dan kada poinje otkrivati sebe. Povijest je prepuna plodova onih koji su otkrili neto u vezi s vlastitim mogunostima. Meutim, povijest jo nije zabiljeila postojanje ovjeka koji je potpuno otkrio sve to je mogao postii. Emerson kae: ovjek je ulaz, a moe postati izlaz za sve to je u Bogu. Jo bismo mogli dodati: Ako to eli! Je li istinska tajna sposobnosti ostvarivanja promjena upravo naa volja? Na na ivot i poslove djeluje narav naih misli. Ona ih i oblikuje. Ne ograniavaju nas naslijee, okolina, sudbina, okolnosti, ak ni Boja volja! Jedan pisac navodi: Budui da je Bog utjelovljenje slobodne volje, to je stvoreno na njegovu sliku mora takoer raspolagati slobodnom voljom. Imamo priliku birati izmeu neogranienog izraavanja dobrote i ogranienog izraavanja dobrote. Zahvaljujui slobodnoj volji, ovjek ima priliku ovladati svojom svijeu dosezanjem vie razine svijesti usklaivanjem uma s Umom Bojim. Obdareni smo slobodom izbora moemo slobodno promatrati svijet oko sebe i odluivati kako emo ii dalje. Kao to Shakespeare govori kroz usta Julija Cezara: Pogreka, dragi Brute, nije u zvijezdama, nego u nama... zato smo u podreenu poloaju. Na se um u odreenome smislu moe smatrati i naim svijetom. Nae su misli alat kojim kleemo ivotne prie, a kao materijal slui nam svemir. Kada vladamo svojim umom, vladamo

ovjek se prvo mora usmjeriti onamo kamo treba ii. Tek tada moe pouavati druge. Buddha

U dokonim eljama budala pasivno lei; im ima volje, mudrost pronalazi put. George Crabbe

i svojim svijetom. Kada biramo misli, biramo i ishode. Ako smo voljni trezveno razmiljati, ivot postaje jednostavniji i loginiji. Je li primjereno pitanje: Jesmo li voljni promijeniti nain razmiljanja i promijeniti ivot? Jednako kao to turbina na slapu skuplja prirodnu energiju, moe li i stav takve spremnosti hvatati duhovnu energiju? Kreativna nas energija okruuje. Kako moemo osigurati koristan kanal kroz koji e protjecati? Bi li jedan od zakona mudrosti mogao glasiti: Kada smo voljni traiti savjete i usmjeravanje u sebi, hoemo li ih i dobiti? Promotrimo na trenutak svoju duhovnu sposobnost volje. to pod tim podrazumijevamo? Naa se volja opisuje kao sposobnost promiljanja, odluivanja i djelovanja. Omoguuje nam da djelujemo izravno u skladu s odlukom, da je osnaujemo i provodimo te izraavamo ono to smo odluili! Volja se naziva i izvrnom sposobnou uma jer omoguuje nain na koji donosimo odluke, bilo da pozitivno ili negativno reagiramo na neku situaciju, osobu, mjesto ili stvar. Nae se misli mogu koristiti kao snana pomagala za donoenje odluka, pomagala na koja se moemo osloniti i krenuti u smjeru odabranog cilja. Koliko je vaan postupak donoenja odluka?

Tko je voljan oprostiti, malo-pomalo rijeit e se kivnosti.

Konfucije

Sjetite se samo prie o gladnome magarcu izmeu dva stoga sijena. Od oba ga dijeli tono ista udaljenost. No magarac se na koncu nije mogao odluiti kojem e stogu prii! Gledao je as jedan, as drugi. Lijevo-desno i nikako se nije uspijevao odluiti; na koncu je usred tog obilja uginuo od gladi!
Ne kae li se da e onaj koji trai pronai put? Tao

to se dogaa ako se pretjerano koncentriramo na snagu volje? Moemo li tako postati tvrdoglavi i sebino zahtjevni? Posve je sigurno da nas takav stav nee dovesti daleko. Sto se dogaa ako se nedovoljno koncentriramo na volju? Jesu li plodovi toga neodreenost i neodlunost? Gdje je tono ravnotea i djelotvornost unutar takvog naina razmiljanja? Ako ivotni dogaaji slue vjebanju due, kako se u tu sliku uklapa naa snaga volje? to je uope slobodna volja? Bi li to moglo znaiti da moemo slobodno preuzimati odgovornost u vlastite ruke? Moe li znaiti i da neki put rjeavanje situacije moemo prepustiti Stvoritelju i priekati ishod? Je li logino oekivati da sve uvijek ide prema naim osobnim eljama? Kako

reagiramo na situacije koje se razlikuju od naih elja? Svaki pojedinac stvoren je boanski i udesno. Bi li jedna od velikih ivotnih aktivnosti moglo biti svojevoljno putovanje s ciljem samootkrivanja? Kako emo spoznati vlastite sposobnosti, potencijale i mogunosti dok ne doznamo neto vie o sebi? Kao ljudska bia moda i ne vidimo neograniene mogunosti u onome to nazivamo svojom boanskom sudbinom, odnosno onome to trebamo ostvariti dok boravimo na ovome svijetu. Gdje ima volje (odnosno spremnosti na ispunjenje zadae), ima i naina! Kada nam svemir otvori vrata, koliko smo spremni primati? Kako se kreu obrasci naih misli? Na to nam je koncentrirana pozornost?

*
3. ZAKON
Budi zahvalan za to to ima, pa e u svemu izraavati zahvalnost. KOLIKO SE esto tijekom dana dogaa da zastanemo i sa zahvalnou pomislimo na svo blago kojim raspolaemo? Zahvalnost moe sluiti kao snaan magnet koji nam donosi sve veu sreu ljubav, radost, prilike, zdravlje, prijatelje i materijalna dobra. Oni koji su zahvalni doivljavaju udesnu ravnoteu u kojoj i daju i primaju. Jedan od zanimljivih aspekata zahvalnosti jest i injenica da je osjeamo i kada netko ini neto za nas / kada mi inimo neto za druge. Edwin A. Robinson primjeuje: Postoje dvije vrste zahvalnosti ona iznenadna, koju osjetimo kada neto dobijemo; i ona puno vea i ira koju osjeamo kada dajemo. Zahvalnost u nama njeguje pozitivnu, radou ispunjenu svijest i ujedinjuje nas s univerzalnim protokom ivotne energije. Na taj nain nai osjeaji zahvalnosti mogu iznjedriti veliko unutarnje zadovoljstvo. Je li iskrena zahvalnost duhovna odlika koja se u dui poboljava i iri svakodnevnom primjenom? Plodovi zahvalnosti raskoni su i donose veliku sreu. Na koje sve naine moemo izraavati zahvalnost? Kako zahvalnost melankoliju pretvara u vedrinu? Koji su najsnaniji izrazi zahvalnosti? Smijeh? Radost? Dobrodunost? Pohvale? Potovanje? Bezgranina ljubav? Kako postajemo mentalno, fiziki i

Tko ne izraava zahvalnost ljudima nikada nee moi biti zahvalan Bogu. Muhamed

Miruj i budi zahvalan. Anonimna

Divno je i ugodno biti zahvalan. Molitvenik iz 1662.

duhovno privlaniji kada izraavamo zahvalnost i njome ispunjavamo srce i um? Zato nailazimo na sve vie dobra im u svemu ponemo traiti dobro? Kako se uz zahvalnost budimo i stjeemo sve vee spoznaje o veem ivotnom bogatstvu? Kako nam zahvalnost pomae da ivot promatramo irom otvorenih oiju? Kako oekivati vie od svemira ako ne cijenimo ono to ve imamo? Kada smo zahvalni za sve to imamo, ivot e nam se otvoriti na nove i udesne naine! to kaete na pisanje dnevnika zahvalnosti? I to bi mogao biti nain otvaranja unutarnjih oiju i promiljenog sagledavanja ivota. Dnevnik moete zapoeti popisom ivotne imovine. Navedite svu sreu i dobra koja vam padaju na pamet. Zatim proirite perspektivu i ponite se zahvaljivati za sve vie i vie toga! Sunce koje je obasjalo va novi dan, miris jutarnje kave ili aja, miomirisni jorgovan pred kuom, peenu piletinu i nadjev za nedjeljni objed, za rijei volim te. Moe li svaki dan oivjeti od autentinih trenutaka uitka i pustolovine koji su jedinstveno nai? Na primjer, to bi bilo kada bismo se svakog jutra probudili i radosno uskliknuli: Hej! Ponovno sam iv! Vidim! Razmiljam! Kakve mi udesne darove donosi ovaj dan? Uz takav poetak, dan e vam nedvojbeno protjecati bolje! Svake veeri, prije odlaska na poinak, podsjetite se na nekoliko stvari na kojima ste zahvalni, pa tako i na krovu nad glavom, poslu, zdravlju, prijateljima i udobnome krevetu u kojem e se odmoriti vae tijelo. Samo njegovanjem vrline cjelovitosti i uzvraanjem dobrotom na uvrede mogue je postii istinski sklad. Stoga duboka vrlina uvijek daje ne oekujui zahvalnost.
Lao Tse

Zahvalnost nije tek najvea vrlina, nego i majka svih ostalih vrlina. Ciceron

Kada um ispunimo sreom i zahvalnou, moe doi do unutarnjeg pomaka u svijesti. Kada se koncentriramo na rasko i obilje u ivotu, a ne na ono to nam nedostaje, poinje se pojavljivati udesan prikaz budunosti. Naa se svijest mijenja; kao i nae navike. Istinski je vano da u svojoj svijesti stvorimo prostor za potivanje svega ime trenutano raspolaemo, kako bismo radosnije ivjeli u sadanjosti. Jedna francuska poslovica podsjea nas: Zahvalnost je pamenje srca. A ono e pokrenuti jedan drevni duhovni zakon: to smo zahvalniji za ono to imamo, to emo vie dobivati.

4. ZAKON
Vie uimo kada objeruke prihvaamo kritiku nego kada izraavamo kritike prosudbe. J. Jelinek
Umjetniko djelo nikad ne prosuuj prema manama. Washington Allston

M u h u s prijateljeva ela nikad ne uklanjaj sjekirom. Kineska poslovica

Zadovolji se dobrim djelima, a drugima prepusti da o tebi govore kako god ele. Pitagora

KAKO mi reagiramo kad netko izraava ljutnju ili kritike usmjerene prema nama? ini se da nam se nude dvije osnovne mogunosti: moemo se pokuati braniti, ili iz tog sukoba moemo neto nauiti. Stav obiljeen ljutnjom doputa pojavu emocija bijesa, okrivljavanja i kritiziranja, to samo produbljuje sukob. S druge strane, ako smo voljni nauiti ono to ivotna situacija ve izraava, moemo li izdignuti svijest iznad osobnosti i ovjekovih ogranienja? Pada li vam na pamet dobar nain da zaponete postupak uenja? to kaete na sluanje sugovornikova stava i davanje prilike da iznese svoje osjeaje? Mirno sluanje potie smirenost i strpljivost ak i pod pritiskom. Emerson je rekao: Svim je ljudima zajedniki jedan um, a kada smjerno sluamo svakako emo uti ispravnu rije. Bi li postavljanje odgovarajuih pitanja takoer moglo posluiti kao pozitivan nain na koji je mogue doznati neto vie u vezi sa situacijom? Postavljanje pitanja moe pomoi nadvladavanju nesporazuma. Tako emo moda uvidjeti da zapravo nismo uli to je na prijatelj govorio! Jasna je komunikacija iznimno vana. Prihvaanje kritike nudi priliku za iskreno propitivanje vlastitih vrlina i mana! A takvi povremeni osvrti mogu biti vani i za na duhovni razvoj. Kad pred sobom imamo pluseve i minuseve karaktera, nismo li lake u stanju ujednaiti duhovni proraun? Je li nova svijest o vlastitim nedostacima jednostavno nain otkrivanja programa poboljanja? Nitko ni od koga ne oekuje da ivi bez odreenih mana i pogreaka. Meutim, nije li najpoeljnije da uimo i stjeemo korist od vlastitih pogreaka? Kako stojimo s predrasudama? Pridonosi li naem stavu i neznanje? Jesmo li najuravnoteeniji kada su nai stavovi, ideali i miljenja razvijeni u jednakijim omjerima? to nam se dogaa kada osuujemo druge? Koja je razlika izmeu osude i prosudbe? Netko je rekao da kada upremo prst u drugoga, barem tri prsta pokazuju prema nama! to to znai? S jednog stajalita, osuda se moe opisati kao mentalno ocjenjivanje posredstvom usporedbi i kontrastiranja. Ne bi li takav postupak mogao biti blagotvoran i u naem ivotu? Je li to taj prosudbeni dio osude? Vrijedi li to osobito kada se osude izriu kroz duhovno shvaanje, a ne emocije?

Svejedno je koga e hvaliti, no dobro pazi koga e okriviti. Edmund Cossee

Kada netko uini neto dobro, pljeite mu. Tako ete usreiti dvoje ljudi. Samuel Coldwyn

To me podsjea na priu o dvojici starih Nizozemaca koji su sjedili na klupi u parku. Primicala se no i park je obasjavao mjesec. Nedaleko od klupe protjecala je rijeka. S obala je dopirao zvuk zbora cvraka. Prvi gospodin, Peter, oslukujui cvrke, ree: Cvrci uistinu vole pjevati. Stekni naviku da ljude i stvari prosuuje u najpovoljnijem svjetlu, u svako doba i u svim okolnostima.
St. Vincent de Paul

John, koji je sjedio do njega, odgovori: Da, doista znaju pjevati. U tom trenutku John je zauo pjesmu zbora koja je dopirala iz oblinje crkve. Stoga ree: Prelijepa glazba, zar ne? Pete osluhne pa ree: Da. Kad samo pomisli da sve to rade pukim trljanjem nogu! Svaki od njih uo je drugu glazbu. Jedan je sluao cvrke. Drugi crkveni zbor. ivot je takav. Stvoritelj nam daje osjetila kojima opaamo svijet, a na dojam o svakoj situaciji ipak ovisi o tome gdje se nalazimo na osobnome planu. Kako sluamo? Ovisi li to to ujemo o tome odakle dolazimo i kamo idemo? Kad se naemo usred sukoba ili nesporazuma, moda bismo mogli naas zastati i promisliti o kreativnoj energiji koja je stvorila i koja odrava svemir i sve to u njemu ivi, pa tako i nas. Kad se koncentriramo na iru i veu stvarnost, kako se uope moe nai mjesta ili elje za kritiziranjem ili strogim kritikama drugih ljudskih bia? O sebi sudi iskreno, pa e o drugima suditi milosrdno.
John Mitchell Mason

Jo nisam upoznao ovjeka koji mi se nije dopao. Will Rogers

Bez prestanka oblikujemo karakter i sudbinu svojega ivota. Dio ovjekova postojanja sastoji se i od spoznaje da u svakoj situaciji moda i nismo besprijekorni. Neslaganje nije ujedno i napad na nau osobnu vrijednost. Je li mogue da jednostavno trebamo otvorenije promotriti sebe i svoje misli i osjeaje? Netko je lijepo rekao: Vie uimo kada objeruke prihvaamo kritiku nego kada izraavamo kritike prosudbe.

5. ZAKON
Koje Ne skrivajte nadarenost, jer je stvorena za vas. emu slui sunani sat u hladu? Benjamin Franklin talente moemo razviti? Andersen

JESTE LI KADA stekli dojam o beskonanosti? Moda ste ga osjetili kao sve veu svijest o tome da su ljudi spoznali tek siuni dio nepregledne i udesne stvarnosti svemira. Osjeaj bezgraninosti moe se pojaviti kad ponemo uviati da se kreativnost ubrzava i da je na potencijal za razvoj i otkrivanje neogranien. Zato nam je Stvoritelj pruio takve prilike? Bi li klju mogao leati u spoznaji da nam je Bog namijenio vrhunski ivotni smisao? S obzirom na pravo da sami odluujemo, to emo odabrati i uiniti sa sobom, svojim darovima i sposobnostima? Bi ii jedan od izazova u ovome ivotu mogao biti i otkrivanje i razvijanje naih darova i sposobnosti? Tolike mogunosti i prilike mogu se nai unutar naeg domaaja. Koje talente moemo razviti? Zato bismo uope prihvaali uobiajeno kad moemo iskusiti velianstveno? Valdas Adamkus dokazao je i sebi i svijetu da ovjek moe postii ono to je zamislio. Vaidas se u Sjedinjene Drave doselio iz Litve i nakon viegodinjeg marljivog rada, doao do poloaja cijenjenog, visoko pozicioniranog i odlikovanog dravnog dunosnika. Zamislio je i proveo velik program ekolokog ienja Velikih jezera i od predsjednika Ronalda Reagana dobio najvie priznanje koje se dodjeljuje vladinim dunosnicima. Godine 1991. Litva je stekla neovisnost i Vaidas je shvatio da se eli vratiti i svojoj domovini pomoi onako kako je pomogao i Americi. Godine 1998. u dobi od sedamdeset jedne godine, kad se mnogi povlae u mirovinu, Vaidas Adamkus postao je litvanskim predsjednikom. Kad su ga upitali zato se u toj dobi kandidirao za tako zahtjevno mjesto, Vaidas je odgovorio: ivot ne poznaje granice. Nadahnue ga je nagnalo da pomogne ovjeanstvu i stoga je pronaao nain da to i ostvari! Nadahnue se smatra trenutkom u kojem se stjee pristup beskrajnoj boanskoj inteligenciji te zahvaljujui tome dolazi do novih spoznaja. Nerijetko nastaje kad neto u naem svijetu, bilo unutarnjem bilo vanjskome, zapali unutarnju iskru iz koje se raa zamisao. Je li stoga sljedei korak u osiguravanju prostora za razvoj zamisli u naoj svijesti? Imamo doputenje za beskrajno uenje, beskrajnu ljubav, beskrajan razvoj i beskrajno izraavanje. Odakle onda poeti? Postignua ne moraju biti junaka niti grandiozna da bi ilustrirala tu neogranienost. to volite radi-

Svie samo onaj dan koji doekujemo budni. Henry David Thoreau

Odgovorni ste za darove koji su vam povjereni. Henry F Amiel

Uloite sav napor kako biste se istaknuli po nekoj nadarenosti. Seneka

ti? Raspolaete li talentom ili sposobnou koja nije u cijelosti izraena? Biste li bili zadovoljniji i sretniji kada biste u tom podruju postigli vie? Jeste li uvjereni da to moete? to biste mogli uiniti kako biste dodatno razvili odreeni dar? Sto moete odabrati kako biste poboljali sposobnosti? Jeste li se pripremili za to to elite? Odnosite li se prema darovima i sposobnostima s potovanjem i dostojanstveno? Osjeate li gorljivost u vezi s razvijanjem neega u emu ste dobri? Trebate li nekako promijeniti ponaanje? Jeste li samome sebi pruili sve prilike za uspjeh? Koje nam sposobnosti i aktivnosti donose osjeaj korisnosti i pozitivnih ishoda? Donosi li nam napredovanje prema cilju lakou srca i udotvorno djeluje na nau duu? Kako? Ako ne, zato?

Poboljanja iziskuju promjene; biti savren znai esto se mijenjati.

Winston Churchill

Kad su nam namjere duboke, iskrene i pune ljubavi, boanska sila pruit e nam prilike da ostvarimo plan. Naa udnja za istraivanjem, pustolovinama i invencijom ima svrhu. Ushit koji osjeamo zbog vrhunskih ostvarenja zahvaljujui pogodnom djelovanju moe obiljeiti nae putovanje kroz vjenost.

Naglasci
1. Kako naa volja oblikuje na ivot i aktivnosti? 2. Kako biste opisali rijei: Uskladiti vlastitu volju s onom to nam eli Bog? 3. Zato je korisno osjeati zahvalnost za potekoe kao i za dobitke? 4. Prihvaanje kritike moe ponuditi priliku za iskreno i objektivno procjenjivanje vlastitih vrlina i mana! 5. Kako biste odredili pojmove osude i prosudbe? 6. Imate li neki dar ili sposobnost koja nije u potpunosti izraena? 7. Koji va dar ili sposobnost donosi osjeaj razvoja, koristi i zadovoljstva?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PRIA O BUDDHI Princ koji se preruio u prosjaka sedam je godina tumarao zemljom u potrazi za mudrou. Obilazio je samostane i s redovnicima razgovarao o istini koju otkrivaju Vede. Meutim, nije uspijevao doi do odgovora na pitanja koja je postavljao tijekom potrage za prosvijetljenou. U pojedinim trenucima obuzimala ga je obeshrabrenost. Ali je nastavljao potragu. ivio je asketski, nerijetko postio dok se ne bi onesvijestio. Postajao je sve slabiji i slabiji, no ne i mudriji. Na koncu je zakljuio da takvo rtvovanje ne vodi do mudrosti. Poeo je jesti i povratio je snagu. Um mu se razbistrio i tako je nastavio potragu. Jednog je dana sjeo pod divlju smokvu radi meditiranja. Zarekao se da se s tog mjesta nee ni pomaknuti dok ne doe do mudrosti koju trai. Tako je sat za satom sjedio pod stablom, koncentrirao se na sve to je doznao iz Veda. Usredotoio se na ono to prihvaa i ono to odbacuje. Lice mu se iznenada ozarilo od radosti i tako je uskliknuo: Prvi ivotni zakon glasi: Iz dobra mora izii dobro, iz zla zlo. To je Klju mudrosti. Princ je dobro znao da to nije nikakva novost. Rije je o zakonu Karme kojem nas pouava hinduizam. Meutim, iz tih je pojmova izvukao nove zakljuke. Jo sedam dana sjedio je pod tom smokvom (danas se naziva stablom Bo, Stablom mudrosti), pripremajui se za odgovore na sva pitanja koja bi mu mogli postaviti u vezi sa zakljucima do kojih je doao. Zatim je otputovao u grad Benares, okupio nekolicinu redovnika i njima odrao prvu propovijed danas je poznata pod nazivom Propovijed iz Benaresa. Kad je dovrio govor, legenda kae da ga je jedan od redovnika upitao: Jesi li ti bog? Nisam, odgovorio je Gautama. Onda si svetac? Nisam, odgovorio je odmah ovaj. Ako nisi ni bog ni svetac, to si onda? Samo sam budan, odgovorio je princ Gautama. Od tog dana uenici i sljedbenici zovu ga Buddha, to znai Probueni ili Prosvijetljeni. I to su korijeni jedne velike religije. iz knjige Kakva su vjerovanja u velikim religijama

Jedanaesti tjedan

1. ZAKON
ovjek uvijek pronae ono to trai: dobro ili zlo, probleme ili rjeenja.
Oi ne vide kad srce eli da budu slijepe. Seneka

Stav je kist uma. Svaku situaciju moe obojiti sumorno i sivo ili vedro i radosno. Mary C. Crawley

JEDNOG SE jutra mlada ena vozila dobro poznatom ulicom kojom je gotovo svakodnevno odlazila na posao u ured koji se nalazio u sreditu velikoga grada. Obino je bila nervozna i nestrpljiva zbog gustog prometa, eljela je to prije doi na posao i dovriti neku nedovrenu zadau. No tog je jutra bila nekako oputenija. Dok su kolone automobila gmizale autocestom, upijala je ivopisne boje i raznolikost koji su joj se ukazali pod blistavim jutarnjim suncem. Tako je s lijeve strane iznenada ugledala i troetanu poslovnu zgradu profinjene arhitekture. Oko gornjeg ruba neoklasinog zdanja nalazio se prelijep friz od keramikih ploica pastelnih boja. Svojoj prijateljici i suputnici rekla je: Pogledaj kako je lijepa ona zgrada! Kada su je izgradili? Istog trenutka mladoj je eni sinulo da je postavila glupo pitanje; bilo je oito da zgrada na istome mjestu postoji ve due vrijeme. Prijateljica je samo promumljala: Pa, ovaj, ini mi se da je tu ve dugo. Mlada se ena stidljivo nasmijeila i objasnila: Dosad je nisam primjeivala a tako je lijepa! Dvije su se prijateljice lijepo nasmijale, no vozaicu je zapravo rastuilo to se nije obazirala na neto to joj je iz dana

Ostani kod kue u umu. Ne ponavljaj tue stavove. Ralph Waldo Emerson

Ne dopusti da te svlada zlo, ve zlo svladaj dobrim! - Rimljanima 12:21

Kreni na putovanje od svojega ja do svojega Ja, prijatelju moj... Takvo putovanje zemlju pretvara u zlatni rudnik. lalalu'ddin Rumi

u dan moglo donositi radost i uitak. Toliko ju je zaokupljalo razmiljanje o tome kamo ide da nije uivala u putu do odredita! Svi mi ivimo u drukijim stvarnostima i iskustvima. Stvarnost koju vidimo nerijetko je pitanje osobne percepcije koliko i objektivnih injenica. U biti pronalazimo ono to traimo, dobro ili zlo, probleme ili rjeenja. Ako ljudi u svijetu koji ih okruuje trae neto to je runo i zlo bilo kod svojih voa, susjeda ili u osobnim situacijama u kojima se nalaze svakako e pronai upravo to. A takav stav moe imati razorne posljedice. Snovi ne poivaju na cinizmu; optimizam donosi uspjehe. Ako trae dobro, ljudi e ga i pronai; na nebrojene naine, traenje dobra imat e konstruktivne posljedice. Gorljivost donosi trud i uspjeh. emu posveujemo pozornost? Gledamo li prema zlu ili se moemo marljivo koncentrirati na pojam dobra u svemu? Jesmo li zaokupljeni problemima ili nastojimo biti dijelom rjeenja? Usredotoujemo li se na vanjski izgled ili odvajamo vrijeme kako bismo se dublje zagledali u bit situacije? Kad jednostavno primjeujemo vlastito ponaanje, pribliavamo se veoj svijesti. Kad vlastite postupke gledamo kao objektivni promatrai, moemo li si dopustiti da uvidimo obrasce koje eventualno ponavljamo. Uz svaki plan imamo priliku zagledati se unutra i upitati se: Koja je moja plemenita svrha? Kako mogu poboljati pogled na svijet radi ostvarivanja ciljeva? Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, nego kroz svoje naoale, rekao je pjeva Laurel Lee. 1 doista, nae tumaenje pojedinih dogaaja o nama govori jednako kao i o onima koje opisujemo! Kako, dakle, vidimo sebe? Izraavamo li sretno i pozitivno prihvaanje dobra kojim raspolaemo? Usredotoujemo li se na stvari koje nam donose radost, gorljivost, kreativnost i napredak? Kako nai stavovi utjeu na svakodnevne dogaaje? to traimo kada upoznajemo nove ljude i kada se naemo u situacijama koje donose drukije iskustvo? Moemo li traiti traak svjetla i u najmranijim situacijama jer smo predani nainu razmiljanja koje priziva razvoj? Kako u razliitim situacijama izraavamo misli i osjeaje? Koji bi bili prikladni trenuci za oslobaanje od predrasuda i otvaranje prema novim zamislima? Odraava li neograniena ljubav ljepotu kroz nae bie? Je li utopijski zamiljati da moemo otvoreno i iskreno komunicirati s lanovima obitelji, prijateljima, kolegama i irom drutvenom zajednicom? to traimo? Kako samo arite kojem posveujemo pozornost moe utjecati na na ivot! Dok napredujemo na duhovnome putovanju, moemo se usporediti s leptirom koji se nastoji osloboditi iz kukuljice. Raz-

Dobre e rijei pronai kupce. Dobra djela moemo darovati. Lao Tse

norazni slojevi naeg identiteta ine ahuru oko naega ja koje stvaramo. Mnogobrojni koraci i poboljanja na naem putovanju simboliziraju proces transformacije gusjenice u leptira, uspavane u probuenu duu. Jeste li vidjeli da se leptir pojavljuje iz ahure koja je po veliini tek treina leptira? I zapamtite, gusjenica je sama stvorila ahuru, kao mjesto na kojem e se u sigurnosti pretvoriti u leptira! to mislite, to sve leptir mora proivljavati dok raste u skuenoj kukuljici i nastoji se osloboditi? Ako trai dobro, i pronai e ga! Na nebrojene naine, to moe imati konstruktivne posljedice. Traimo li dobro, bit e ga u obilju, kako bismo ga vidjeli i cijenili.

*
2. ZAKON
Ubrzava li se kreativnost?
Dolaze nam dobra vremena, momci, dobra vremena. Charles Mackay

Ovo je u mnogoemu udesno razdoblje! U smislu prehrane i zdravlja, ivotnog standarda i uvjeta rada, politikih i gospodarskih sloboda, obrazovnih i komunikacijskih mogunosti, ivimo u nevjerojatnom, naprednom i kreativnome dobu. Lakoa kojom se kreemo i uivamo u slobodnom vremenu upravo zapanjuje. Dok razmatramo iri pogled na ovjeanstvo i njegovu budunost, moda i najvie radosti i nade prua na napredak na podruju sposobnosti da se meusobno slaemo. S tim je povezan i sve vei razvoj naeg duhovnog bogatstva. Na dokaze o ubrzanju tog procesa nailazimo na svakom koraku. Mogli bismo se upitati je li upravo kreativnost glavni pokreta tog napretka. Razvoj prirode obuhvaa promjene. Svijet se mijenja i dok njime prolazimo, napisao je nuklearni fiziar Robert Oppenheimer, tako da godine ovjekova ivota ne mjere nekakav maleni razvoj ili preraspodjelu ili umjereni napredak u odnosu na ono to je nauio u djetinjstvu, nego velike, revolucionarne promjene. Danas je rije o ni manje ni vie poetku prave nove ere u prii o svijetu, budui da smo zahvaljujui skorim promjenama poeli nadilaziti donedavno krajnje granice prirode i same zemlje. Ranije su promjene bile rijetke i izolirane, te ograniene. Danas su sve prisutne i univerzalne. U svojoj knjizi Ovladavanje promjenama Leon Martel opisuje kako sada imamo mogunosti istodobnog komuniciranja sa

Budite dovoljno hrabri da ivite kreativno. Alan Alda

svim ljudima na planetu. U ljeto 1982. gotovo je polovica svjetskog stanovnitva bila u mogunosti gledati finale Svjetskog nogometnog prvenstva u isto vrijeme. Netko je primijetio da je vijest o Kolumbovu putovanju do kraljice Izabele putovala pet mjeseci, da se u Europi za Lincolnovu smrt doznalo nakon dva tjedna, dok je Neil Armstrong za samo 1,3 sekunde izvijestio svijet da ovjek moe hodati po mjeseevoj povrini! Stara komunikacijska razdoblja zavravaju, nova poinju. Jesmo li mi plod nevjerojatno kreativnog procesa koji nas je zamislio? Jesmo li sputani u kreativnome razvoju zbog nespremnosti da u cijelosti istraimo ovjekov kreativni potencijal zahvaljujui empirijskim i statistikim istraivakim metodama? Bi li bilo mogue u velikoj mjeri poboljati funkcioniranje ovjekova mozga kada bismo doli do valjanih uvjeta za mobiliziranje preostalih ivanih veza? Podupiru li takvu teoriju i ogranieni podaci o takozvanim idiotskim uenjacima koji pokazuju neviene sposobnosti na podruju matematike ili glazbe, iako su u svemu ostalome vrlo ogranieni? Znai li to da ovjekov mozak u odreenim okolnostima moe obavljati nevjerojatne funkcije? Kako doi do tih uvjeta? Bi li se i duhovne karakteristike mogle bitno poboljati marljivim istraivanjem, pa tako dovesti i do ubrzanog duhovnog razvoja ovjeanstva?

Bog se izraava stvaranjem. Nepoznati autor

Navike se rijeih u cijelosti i zauvijek, i ponovno pred Prirodu stadoh, kao to stojim i sada, kao osjetljivo bie i kreativna dua.
William Wordsworth

Kreativnost donosi takvo zadovoljstvo, tako je vana, ne jer neto stvara, nego jer je rije o kozmolokome procesu. Matthew Fox

Podaci iz istraivakih programa koje financira zaklada Templeton ukazuju na to da su velike mentalne sposobnosti dostupne kada pomno i znanstveno istraimo metode. Iskustva koja donose prodorne spoznaje, iznenadna pojava rjeenja naoko nemoguih znanstvenih problema, nevjerojatna kreativnost esto povezana s glazbenim ili matematiarskim nadahnuem, te osjeaj nazonosti zastraujue snane sile esto se opisuju kao kljuni duhovni dogaaji. Tako o njima barem sude ljudi kojima se dogaaju takva iskustva. Kako ta duhovna iskustva, od neprocjenjive vrijednosti pojedincima koji su ih doivjeli, proiriti i na daleko iri drutveni spektar? Je li na um u stanju pripomoi kreativnoj aktivnosti svemira kao i razvoju ovjekove due? Uz ponizan pristup istraiva-

nju, je li nam um maksimalno otvoren, jer nikada ne znamo kakve nas prilike oekuju? Bismo li trebali biti i mentalno vrsto povezani sa svojom duom, a nae due povezane sa Stvoriteljem? Moe li na taj nain kreativni proces kojem se posveujemo od Bojeg uma potei kroz nau duu do naeg uma, gdje kreativno razmiljanje moe donijeti kreativne rezultate u fizikome svijetu?

Vie sile unutarnjeg ivota, uma i duha, stalni unutarnji potencijal, stjeu stvarnu vrijednost tek kada ih prepoznamo, spoznamo i upotrijebimo. Ralph Waldo Trine

Zahvaljujui kreativnom razmiljanju vidimo ono boansko koje izaziva promjene u vidljivoj kulturi koju mi ljudi stvaramo u svojim domovima, obiteljima, kolama, crkvama, tvrtkama i vladama. Tako moemo biti svjesni i duhovne evolucije u vlastitoj linosti. Na je um neizrecivo moan. Um moe izazvati fiziku bolest, ali i utjecati na brzinu oporavka! Ako na um moe tako djelovati u nama, moete li zamisliti to se sve svjesnim naporom moe postii u svijetu koji nas okruuje?! U pjesmi Postignue Ella Wheeler Wilcox kae: Upotrijebi sve skrivene moi. Ne propusti smisao ovog ivota i ne ekaj da okolnosti oblikuju ili mijenjaju tvoju sudbinu! U pjesmi Nikad se ne zna govori: Nikad se ne zna to e ti donijeti misli: mrnju ili ljubav, Jer misli su stvari; a njihova su krila Bra od golubljih. Pridravaju se Svemirskog zakona, Sve mora stvarati neto sebi slino, I jure da ti donesu to god ti je bilo u umu. Da, odista postoji tijesna veza izmeu onoga to osjeamo i to jesmo. Kreativni proces napreduje od misli do djela. Nae su rijei kristalizirane misli. Predmeti koje radimo i djela koja inimo proistjeu iz naih misli i rijei. Jo vie zadivljuje injenica da misli grade ne samo prema van, nego i prema unutra. Mis-

lima stvaramo ne samo imovinu, nego i karakter i duu. Uz takvu svijest, kako misli usmjeriti tako da se naa osobna kreativnost ubrza? Koje dokaze o ubrzanju kreativnosti viamo u svakodnevnom ivotu? Kako nam to uspijeva? to inimo kako bismo primijenili veliki zakon kreativnosti i izgradili koristan ivot? to to moe spojiti um, srce, duh i duu tako da djeluju pozitivno i korisno, nadasve kreativno? Je li takvo to mogue postii primjenom drevnog i jednostavnog uenja: Volite se meu sobom?

*
3. ZAKON
Prijatelja moe imati jedino ako si prijatelj. Ralph Waldo Emerson
Taj je isti Duh u svim ljudima, a duh koji je u vama duh je koji je u meni. Rije je o jednom, samo jednom, istom Duhu. Ernest Holmes

IVOT NAM nudi niz raznoraznih predavanja o ljubavi. O ljubavi poinjemo uiti kao novorodenad u roditeljskom naruju. Obiteljski odnosi nude nam poduku s podruja prisnosti i samopotovanja. Prva prijateljstva i prva ljubav mogu nam otvoriti oi za mogunosti novih saveza. Brak i roditeljstvo pruaju prilike za nastavak razvoja ljubavi unutar drukijih obiteljskih okvira. Kad uimo od neograniene ljubavi, poinjemo osjeati prijateljsku naklonost prema svima. Ljubav ima mo. Ljubav daje. Ljubav nas vodi prema spoznaji da prijatelja moemo imati jedino ako smo i mi sami prijatelji. Mo privlanosti, djelovanje na temelju boanske namjere za nae najvie dobro, dogaaju se bez prestanka. Ljubav privlai ljubav. ivot privlai ivot. Nitko nam ne prijei da se upoznajemo, druimo i stapamo s drugima, unutar sretnijih prijateljstava koja nam donose zadovoljstvo osim nas samih. Vaa privlana energija prijateljstva ima izvor unutar vaeg vlastitog djelovanja. to ini prijatelj? Kako se ponaa? to prijatelj trai od prijatelja? Od nas se esto trai da unutar prijateljskog odnosa pruamo potporu. Na koje naine prijatelji jedni druge mogu podupirati? Je li tono da ne osuujemo, da vjerujemo i da smo puni povjerenja i ljubavi? Unosimo li u svoje odnose radost i sreu? Ponaamo li se prema ljudima ne na temelju njihova izgleda, ne-

Iz mirnih domova i prvog poetka,Do otkrivenih ciljeva, Nita nije vrjednije napora pobjede, Od smijeha i prijateljske ljubavi. Hilaire Belloc

Gdje god bili, va svijet ine vai prijatelji. William James

go onako kako istinski zasluuju na temelju vrijednosti najdubljeg bia? Bi li igranje uloge istinskog prijatelja moglo sluiti kao katapult koji e i drugima pomoi da otkriju nove talente i razloge za sreu? Kada zdrav prijateljski odnos posee spram van i obuhvaa i druge osobe, dolazi do udesne razmjene energije. Moemo pruati novac, vrijeme i pomo; moemo ispisivati donatorske ekove i ulagati dobrovoljan rad ali jesmo li pritom i iskreni prijatelji? U pozadini svih razlika koje eventualno uoavamo izmeu sebe i drugih, prepoznajemo li jedinstvo i neogranienu ljubav koja sve ljude vee u jednu veliku cjelinu? Je li jedinstvo svih ljudi mogue potvrditi i znanstveno i duhovno? Kako?

Koji ima i tisuu prijatelja, nema prijatelja vika, a koji ima samo jednog neprijatelja, na njega e nailaziti posvuda. Ali ibn-Abi-Talib

Uvijek samo najbolji prijatelji! Charles Dickens

Istinski je prijatelj pravi prijatelj, bilo da ivi u susjednoj kui ili negdje daleko. Blizina i udaljenost rijei su ije doslovno znaenje ima veze s fizikom razinom ivota. Kada ivimo u toj razini mentalno, fiziki i emocionalno posve prirodno elimo biti blizu onih koje volimo i zovemo prijateljima. Meutim, kada zbog okolnosti na fizikoj razini izgleda da je takvo to nemogue, moemo ivjeti iznad tog osjeaja odbojnosti koncentriranjem pozornosti na podruje u kojem nema odvojenosti. Moemo posve ovladati svojim ivotom, postati pilotima vlastite due. PRIJATELJ ILI DVA Svu radost i sav mir Nai e u prijatelju, jednom ili dva; I sve nedae nestat e Kada ima prijatelja ili dva; U stisku uspavane ruke Na rodnoj grudi ili stranoj zemlji, No ovaj svijet ine je li ti jasno Prijatelj ili dva. Lijepa pjesma, korica kruha koje dijeli S prijateljem; jednim ili dva;

Osmijeh i bol, Sve to ide uz prijatelja ili dva; Cesta kojom hoda, cilj do kojeg dolazi, Ugodan kutak koji prua utjehu, I najljepi sati koje znamo... sve to poinje Uz prijatelja ili dva. Malo smijeha, moda koja suza Uz prijatelja ili dva; Dani, tjedni, mjeseci i godine Uz prijatelja ili dva; Dolina koju treba prijei, Planina na koju se treba uspeti, Ruganje starenju, povik usmjeren prema vremenu ivotna proza poprima ton pjesme, Uz prijatelja ili dva. Srodna dua i blisko srce Ili prijatelj ili dva, Zbog toga udaljavamo se od mase, Uz prijatelja ili dva; Jer u danima sretnim i u danima tunim Ne brojimo sate osim onih koje su obasjali Sretni trenuci koje smo proveli S prijateljem; jednim ili dva. Napunite stoga au i nazdravite sad Prijatelju, Jer zadovoljan je ovjek koji se uvijek pohvalit' moe Prijateljem ili dva; No najljepi je prizor prijateljsko lice, Najljepi je put put s prijateljem, A i svemir e biti bolji Uz prijatelja ili dva. Wilbur D. Nesbit

4. ZAKON
Nain razmiljanja silno utjee na ivot.
Kamo gledate? Rebecca Clark

RAZMOTRITE nain razmiljanja i analizirajte kako djeluje na va ivot i poslove. Svjesni smo injenice da u svakoj osobi postoji sila koja nas moe izdignuti iz neznanja i jada. Kako i dalje iriti pozitivan, trajan i progresivan mentalni stav? Jednu od mogunosti moemo otkriti i usmjeravanjem misli na duhovne aspekte ivota, gdje se mogu baviti beskonanim dobrom u nama i u drugima. Prua nam se mogunost da nadziremo vlastite misli i da na svoj ivot gledamo kako god hoemo. Glavno je da pronaemo ono to traimo! Ako smo uvjereni da je unutar nae moi organizirati ivot na koristan i ureen nain, to nam je initi? Trait emo podruja u kojima moemo neto poboljati. Traimo li bliskiji odnos sa Stvoriteljem naega svijeta, ne bismo li se trebali posvetiti aktivnostima poput molitve, zahvalnosti i sluenja s ljubavlju? Svatko od nas u stanju je odabrati kamo e usmjeriti pozornost. Kada postavimo pitanje: to traim? bez obzira na vrstu situacije, okolnosti ili iskustvo koje trenutano proivljavamo poinjemo biti kreativniji i na najbolji nain koristiti sposobnosti razmiljanja i osjeanja. Traimo li darove ili probleme? Usmjeravamo li pozornost prema brizi ili prema moguim rjeenjima? Koncentriramo li se unutar pozitivnog ili negativnog mentalnog okvira?

ovjekov je odgoj zrcalo u kojem pokazuje svoj portret. Goethe

Horace Rutledge kae: Kada na svijet gledate u uskim okvirima, kako samo izgleda usko! Kada gledate sa zlobom, kako je zloban i pokvaren! Kada ga promatrate sebino, kako je samo sebian! Ali kada ga promatrate otvoreno, velikoduno i naklonjeno, kakve divne ljude u njemu pronalazite!. J. Kenfield Morley ovako je izrazio svoje poglede na pozitivne i negativne stavove: Mogu se tuiti jer ruin grm ima trnje, ili se radovati jer trnoviti grm daje rue. Sve ovisi kako tko gleda na stvar. Zato se ne bismo iskreno potrudili i svoj svijet i ljude u njemu promotrili u najboljem i najpozitivnijem svjetlu? Nita vrijedno spomena ne postie se bez elje. ovjek koji ne eli prijei na suprotnu stranu ponora u tome vjerojatno i nee uspjeti. U svakome ovjeku postoji elja, intenzivna ili umjerena, za bogatijim, energinijim, raskonijim ivotom due. O svakome od nas ovisi hoemo li raspiriti taj plamen elje i ojaati

Vaa je mata nagovjetaj pustolovina i zanimljivosti koje vas oekuju u daljnjem ivotu. Albert Einstein

ga. No sama elja nije dovoljna. Maratonac koji sudjeluje u utrci moda i ima elju za pobjedom, ali vjerojatno nee pobijediti ako se ne posveti iskustvu intenzivnog treniranja. Potraga za duhom takoer je oblik treninga. Zahtijeva ustrajan trud. Zahtijeva nae djelovanje. Ako nam je cilj duhovni razvoj, moemo poeti odmah i poloiti vrste temelje ako u sebi vidimo brinu osobu punu ljubavi koja je ljubazna prema svakom mukarcu, eni i djetetu na koje naie. U sebi moemo gledati strpljivu i obzirnu osobu. Koncentriranu i snanu u svim okolnostima i situacijama snanu sa sposobnou da prui ruku punu ljubavi; snanu sa sposobnou da izgovori odgovarajue rijei, da poduzme odgovarajue korake i da postane uvijek pouzdanim osloncem snage, ljubavi i svjetla.

Neka svi ciljevi kojima tei budu i ciljevi zemlje, cilljevi Boji i ciljevi Istine. Budi plemenit, a plemenitost koja je u drugima uspavana, ali ne i mrtva velianstveno e se uzdii i dosei tvoju plemenitost. Postaja Union, Washington

Svoj ivot proglasite seminarom ivota! To je mogue postii kada svaki dan uimo neto novo, koliko god to neto bilo maleno. Pomognite i drugima nikada ne proputajui priliku za novo iskustvo koje e uveati vae znanje. Putujte koliko vie moete, kako biste upoznali nova mjesta i nove ljude drukijeg podrijetla. itajte literaturu koja vas nadahnjuje. Nadahnue je temeljna odlika pozitivne linosti. Izbjegavajte usporedbe. Zbog njih pozitivno nerijetko postaje negativnim. au vlastite sree smatrajte punom, a ne napola praznom. Budite sretni. Srea donosi uspjeh. A uspjeni ljudi mogu slobodno voljeti. Kao to je rekao William Makepeace Thackeray: Svijet je zrcalo koje svakom ovjeku nudi odraz vlastitog lica. Namrtite mu se, a ono e vas pogledati odbojno i smrknuto; nasmijte mu se i bit e vam divan suputnik.

5. ZAKON
Uenje je doivotna aktivnost.
Koji priznaju da ne znaju, postaju mudri. Koji skrivaju neznanje nikada nee nauiti. Tao

Jesmo U dio velikoga plana i napredujemo li u skladu s razvojem sve irih ovjekovih spoznaja i otkria? U dvadeset prvome stoljeu, a zahvaljujui nevjerojatnome napretku na raznim podrujima, svi mi moda emo morati vie pozornosti posvetiti uenju. Ubrzava se pojava novih otkria. Uenje je uzbudljiva doivotna aktivnost! Je li uenje kljuan dio ovjekove prirode? U ivotu nas potie sposobnost razvijanja i otkrivanja novih mogunosti, kako u nama, tako i u naem svijetu. Uspjeni izumitelji, slikari, glazbenici, lijenici, znanstvenici i voe, bez obzira na podruje, nikada ne gube gorljivu elju za ovim otkriima. Kada tono ne znaju to rade, prihvaaju izazov, marljivo trae odgovore, svakim dijelom bia uviaju da ue, te da je uenje smisao ivota! Je li najbolji nain istraivanja novih podruja napredovanje korak po korak i usputno uenje? Je li otvorenost prema procesu kljuna za uenje?

Voa i uenje ne mogu jedno bez drugoga! John F. Kennedy

elimo li doznati vie o tome u emu se kriju odreene sposobnosti, moemo se podvrgnuti ispitivanjima sposobnosti i tako doznati neto vie o sebi. Mogue je i razgovarati s uiteljima, lanovima obitelji i prijateljima, od njih traiti da procijene nae prednosti, mane i potencijal. Ljudi koji su predani neprekidnom uenju esto su svestrani. U stanju su suoiti se s raznorazim izazovima snagom karaktera i nepreglednim izvorima snage. Svjesni vanosti tog procesa, pomno istrauju situacije kako bi doli do najboljih rezultata. Neprestano ue, neprestano se razvijaju, otvoreno i domiljato.

Oni koji poznaju potrebe ljudi njima mogu i vladati. Oni koji se odgovorno odnose prema ivotnim sukobima istinski mogu voditi svijet. Tao

Kada uimo neto novo, vano je imati strpljenja sa samim sobom. Uenje moe biti poziv na naputanje dobro poznatog podruja i prijelazak praga, prolazak kroz vrata koja vode u nov i iri svijet. Kada iz poznatog stupimo u nepoznato, mogue je da emo naii i na odreene oblike otpora. Meutim, nikada nas ne

Niste postigli nita ako ste samo nauili dobro, ako pritom i ne inite dobro. Publilije Sirus

ograniava ono to je dio prolosti. Astronaut Chuck Yeager poslije je priao o tome kako su se zrakoplov i instrumenti poeli nekontrolirano tresti kada se pribliio zvunome zidu. No kada je proao kroz taj zid, sve se odjednom smirilo, zrak je postao gladak poput stakla! Kako ovjek razmilja, tako mu i jest. U vezi s time openito se slau sve religije. Sve vee znanje posredstvom potaknutog razmiljanja moe ponuditi korisna iskustva uenja. Prednosti snage uma, ako se prenose mladim ljudima, mogle bi posluiti kao temelj za to da budue generacije postanu discipliniranije u nadzoru i upravljanju umom i ivotom. Kakva bi to samo mogla biti pomo uenju!

U slobodnome svijetu, ako elimo da ostane slobodan, moramo odrati... mogunosti da ovjek doznaje i ui to god poeli.
Robert Oppenheimer

Raspolaete li o d reenim znanjem, neka i drugi na njemu zapale svijee. Margaret Fuller

Jo vie koristi moglo bi se pojaviti na podruju duha kada bi svatko sastavio osobni popis zakona koji upravljaju duhovnim pitanjima. Dakako, to bi bilo lake kada bi svaki pojedinac prvo prouio knjige i tekstove filozofa, teologa i znanstvenika koji se bave istraivanjem monih zakona duha. to bi moglo biti uzvienije nego kada bi svatko u umu ili srcu, kao i na papiru, ispisao razne zakone prema kojima bi trebao ivjeti? I bi li svatko mogao mjeriti svoj duhovni razvoj kada bi se svake godine osvrtao i prilagoavao taj osobni popis zakona? Koliko bi samo bilo koristi kada bi svaka kola, iz dana u dan, posvetila samo nekoliko minuta da svakom ueniku pomogne prouavati zakone duha onako kako ih otkrivaju i formuliraju veliki znanstvenici, kako bi svatko mogao poboljati svoj popis? Dolazi li do vrhunskih trenutaka naega razvoja kada steknemo novu istinu koja nas nadahnjuje i prihvatimo je tako da obnavlja nau linost i postane dijelom naega ivota? Samodisciplina je takoer jedno od sredinjih iskustava pouavanja i uenja u mnogim religijama. Na primjer, priblino pet milijuna sljedbenika islama u Sjedinjenim Dravama ui da se treba suzdravati od konzumiranja alkohola i duhana. Jedan istaknuti praktiar takvog uenja jest Rashaan Salaam, glasoviti ig-

ra Chicago Bearsa i dobitnik nagrade za studentskog igraa sezone. Rashaan, koji moli pet puta na dan, tvrdi da ga je, osim apstinenciji, islam nauio i da bude strpljiv s ljudima i da ivi s pozitivnim stavom. to inimo kako bismo poveali riznicu svojega znanja u svojem zvanju, u osobnome ivotu i u zajednici? to inimo kako bismo vie uili i razvijali se na duhovnome podruju? Drevna budistika legenda govori o uspjenome mladiu koji se obratio uitelju u potrazi za prosvjetljenjem. Mladi se predstavio, a uitelj je natoio aj. Mladi je opirno priao o svojem ivotu i postignuima. Uitelj je i dalje lijevao aj. Dok je mladi priao, aj se poeo prelijevati preko ruba alice. Prestanite, usklikne mladi. Zar ne vidite to radite? Stari se uitelj nasmijeio i s iskrom u oima odgovorio: Punu alicu ne moe napuniti. Mladi je bio pun sebe. Ako eli uiti ili primiti neto novo, morat e isprazniti svoju alicu. Jednako tako, kako bismo uili, moda emo se morati osloboditi predrasuda, prestati osuivati i raistiti nered u umu. Trebamo li usvojiti kljunu lekciju yohaku, a rije je o japanskome izrazu koji oznauje bijeli prostor ili pozadinu slike nastale tintom? Budui da yohaku dodaje ravnoteu cjelini, prazan je prostor jednako vaan kao i sama slika. Kada nastavljamo uiti, poveavamo bazu znanja, sposobnosti i otvorenost, kao i ivotnu radost. Kada se idui put naemo u situaciji da pokuavamo uiniti neto novo, moemo potvrditi: Sada uim! i u tome uivati!

Naglasci
1. Svako jutro nakon buenja ukazuje nam se prilika da stavovima utjeemo na ono to e nam se u toku tog dana dogaati. 2. 3. 4. 5. Koliko smo budni i svjesni svega to nas okruuje? emu posveujemo pozornost? Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, nego kroz svoje naoale (Laurel Lee). Dobro emo svakako pronai, samo ako ga budemo traili! Postoji li tijesna veza izmeu onoga to mislimo i onoga to jesmo?

6.

to moemo uiniti kako bismo primijenili velike zakone kreativnosti i stvorili plodonosan ivot? 7. Po emu, izmeu ostalog, moemo zakljuiti da se kreativnost ubrzava? 8. Prijateljstvo ne obuhvaa samo nas; od nas i poinje. Kako? 9. Po emu je uenje kljuan element ovjekove prirode? 10. Zato je uenje vano za nau dobrobit i ivotni napredak? 11. Zato moemo rei da je uenje neki put pustolovina koja nas vodi u nepoznato?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Konfucija su ubrajali u drukiju vrstu mudraca. Ne smatra se prorokom koji je propovijedao u divljini... jednako tako, ne odgovara ni profilu klasinog indijskog jogija. Konfucije je tako, bez imalo stida, pedagog. Uenik i uitelj, pojedinac u zajednici koji potie ni manje ni vie potpunu moralnu zrelost cjelokupnog naroda. Philip Novak: Mudrost svijeta NAA SE IZVORNA SPOSOBNOST ZOVE DOBROTA Uenik Kung-tu Tsu rekao je: Kao Tsu (Menciusov filozofski suparnik) kae da ovjekova priroda nije ni dobra ni zla. Neki kau da je ovjekovu prirodu mogue oblikovati tako da bude dobra ili zla. Kada su na vlasti bili (kraljevi-mudraci) Wen i Wu, ljudi su tako oboavali vrline i krepost; kada su na vlasti bili (izopaeni kraljevi), ljudi su se odavati nasilju. Neki kau da netko ima dobroudnu, a netko zlu prirodu... Vi kaete da je ovjek po prirodi dobar. Jesu li onda svi ostali u krivu? Mencius je odgovorio: Kada joj pustimo da se povodi za prirodnim osjeajima, ovjekova e dua initi dobro. I stoga kaem da je dobra. Ako se izopai, stvar nije u naoj izvornoj sposobnosti. Osjeaj milosra pronai emo u svim ljudima, kao i osjeaj stida; osjeaj potovanja i osjeaj za pravdu i nepravdu. .. Stvar je samo u tome to se na te osjeaje ne obaziremo. Stoga se kae: 'Trai, pa e ih i pronai, zanemari ih, pa e ostati bez njih'. Neki tim vrlinama raspolau u mnogo veoj mjeri nego drugi imaju ih dva, pet puta vie, neizmjerno puta vie a razlog je to to oni drugi svoju izvornu sposobnost nisu razvili do krajnjih granica.

Dvanaesti tjedan

1. ZAKON
Plemeniti ciljevi donose plodonosan ivot.

Budi PLEMENIT! A plemenitost koja je u drugima, uspavana, ali nikad mrtva, velianstveno e se uzdii i dosei tvoju plemenitost. James Russell Lowell

Ptica kljucanjem izlazi iz jajeta. Pupoljak izrasta u ruu. Zvijezda nastaje kondenziranjem meuzvjezdanih plinova. Rastopljeni minerali hlaenjem se pretvaraju u predivne kristale. ini se da postoji odreeni nain na koji se neke stvari dogaaju, a koji je duboko i priroeno ispravan; stvari postaju ono to im je namijenjeno svrhom. Aristotel je zavretak tog procesa nazivao entelehijom potpunim i savrenim ostvarenjem onoga to je dotada bilo potencijalno stanje. Bilo da se pojavljuje u obliku leptira koji izlazi iz kukuljice, zreloga ploda koji pada sa stabla ili u obliku izrastanja hrasta iz obinoga ira, taj proces nedvojbeno svjedoi o odlikama sklada i temeljne inteligencije. Piero Ferrucci: to sve moemo postati RAZVIJA LI SE i ovjekova priroda prema takvom unutarnjem planu? Je li razumno i korisno prihvatiti mogunost da bi i ovjek mogao biti nalik na sve ostalo stvoreno u svemiru? Trai li se od nas da ostvarimo odreeni ivotni obrazac? Kako otkriti vlastiti individualni obrazac i suraivati na njegovu ostvarenju? Koji su koraci potrebni na putu do korisnih i plodonosnih iskazivanja ivotnog obrasca? Je li neto krajnje praktino i osobno u izraavanju naih najdubljih vrijednosti, vrlina i plemenitih ciljeva?

ovjeanstvo je obuzeto vjeitom potragom za onim neim drugim to e mu, kako se nada, donijeti sreu, potpunu i vjenu. Za one koji su traili i pronali Boga, potraga je zavrila: On je to neto drugo. Paramahansa Yogananda

Djeci preporuite krepost i vrline; samo ih to moe usreiti, a ne zlato. Ludwig van Beethoven

Budem li pazio na svoj karakter, moj e se ugled sam pobrinuti za sebe. D. L. Moody

Zato su izgradnja karaktera i moralni razvoj vani i za va ivot? Zato su neki oblici ponaanja prikladniji od nekih drugih oblika? Otkrivaju li istraivanja vrijednosti, vrlina i dobrog karaktera univerzalna duhovna naela? Pokazuju li se vrijednosti i vrline u plemenitim ovjekovim odlikama poput potenja, asnog karaktera, ljubaznosti, neograniene ljubavi, marljivosti, samodiscipline, mudrosti, pravde i poniznosti? Vrijedne odlike, poput maloas navedenih, pomau nam da ivimo u samopotovanju i srei, te da vodimo plodonosniji ivot. Jesu li to pozitivni imbenici za cijelu ljudsku zajednicu, budui da nam pomau da zajedno ivimo skladnije i produktivnije? Philip Brooks kae: Nitko od najponiznijih ljudi ne moe biti istinski snaan, ljubazan i dobar a da svijet zbog toga ne postane bolji, a da netko ve i zbog samog postojanja takve dobrote ne primi pomo ili utjehu. U knjizi Seana Coveyja Sedam navika uspjenih tinejdera o prirodnim se zakonima govori kao o naelima, te se objanjava kako ta naela vladaju: Svi mi dobro poznajemo djelovanje sile tee. Baci loptu uvis i ona e pasti na tlo. Rije je o prirodnom zakonu ili naelu. A jednako kao to postoje naela koja vladaju fizikim svijetom, tako postoje i naela koja upravljaju ovjekovim svijetom. Naela nisu vjerske naravi. Nisu ni amerika ni kineska. Nisu ni moja ni tvoja. Nisu podlona raspravama. Odnose se jednako na sve, i na bogate i na siromane, i na kralja i na seljaka, i na mukarce i na ene. Nije ih mogue ni kupovati ni prodavati. ivi li prema njima, postizat e iznimne rezultate. Ne bude li ih potivao, doivljavat e neuspjehe. Stvar je upravo krajnje jednostavna.

Jer mir nije tek izostanak rata, nego vrlina koja nie iz snage karaktera. Benedict Spinoza

Kada dui i umu u uzlaznome letu pridamo krila razumijevanja i Znanja, Svjetla i Sklada, nadilazimo indolenciju i neznanje. ta Violette

Potovanje prema drugima primjer je prirodnog moralnog naela. Promislite na trenutak. to se dogaa kada se prema nekome odnosimo bez potovanja? Nije li vjerojatno da e se taj netko uzrujati i naljutiti na nas? Ako to zatim nekako ne ispravimo, hoemo li nakoditi odnosu? Kolika je unutarnja cijena takvog postupka? Moemo li ostati bez samopotovanja? Kako biste se vi osjeali kada bi netko grubo nagazio vas? Uviate li

vanost potovanja prema prirodnim moralnim zakonima ako elite da vam ivot bude plodonosan i skladan? Kako se razvijanje karaktera smatra trajnim poslom? Na koje naine moemo spoznati to je istinito, prikladno i dobro? Kako kolovati svijest i ponaanje prilagoditi tom visokom standardu? U knjizi ovjekova vjeita potraga Paramahansa Yogananda pie: Prouavanjem tueg karaktera ovjek poinje budno pratiti naine na koje moe unaprijediti vlastitu prirodu... Prouavanje karaktera vano je primarno u tom smislu: ovjek bez prestanka treba pratiti vrline u drugima i pozitivne odlike usaivati u sebe. A kako stoje stvari sa shvaanjem naih prednosti i mana, jakih strana i slabosti, prepoznavanjem sadanjih obrazaca ponaanja, te iskrenim i potenim odnosom prema sebi? Kakva je veza izmeu samopotovanja, te vrijednosti i moralnog obrazovanja? Kojim se pristupima i metodama mladi mogu pouavati tako da postanu upueni u znanje, stavove, vjetine, vjeru i oblike ponaanja kako bi se poboljali kao ljudi?

Kultiviran je um uvar Demokracije, i dok ga vode i nadziru vrline, najplemenitija je ovjekova odlika. Mirabeau Duonaparte Lamar

Kako opisujemo plemenite ciljeve? Znai li to raspolaganje i primjenu uzvienih moralnih odlika i ideala, izraavanje veliine karaktera u svemu to inimo? Kako to postii? Jedan od primjera mogao bi se sastojati i u tome da zaboravimo vlastiti ego i velikoduno darujemo nadarenost i sposobnosti dok sluimo potrebama ljudi koji nas okruuju. Otvorenost prema znanju iz svih mudrih izvora jo je jedan od primjera. Uvijek moemo doznati jo neto o sebi, o naem Stvoritelju, o svijetu kojem pripadamo. Moemo spoznati i brojne naine na koje se svaka od tih vrlina odnosi prema ostalima. Koje korake moemo poduzeti kako bismo razvijali obrasce ponaanja pune ljubavi, obzirnosti i pravednosti, sve dok nam ne postanu prirodni i normalni? Kako razviti sposobnost nadziranja poriva, odricanja od trenutanog zadovoljavanja i koncentriranja na ono to je dugorono korisno? Moemo li kreativnu znatielju upotrijebiti za disciplinirano istraivanje i istraivako propitivanje? Kako nai postupci mogu

pomoi, nakoditi ili djelovati na druge? to nam govori naa savjest? Prije nego to donesemo veliku odluku, bi li bilo korisno postaviti pitanje: Bi li svijet postao bolji kada bi se svi poveli za mnom? Odluke koje donosimo vrlo su vane, kako za nau, tako i za budunost drugih. Vano je da biramo plemenito i odgovorno, a zatim za svoj izbor preuzmemo odgovornost.

*
2. ZAKON
Svaka ptica svome jatu leti. Robert Burton
Vai su suputnici poput tipaka u dizalu. Vode vas ili gore ili dolje. Nepoznati autor

NA SATU FIZIKE, pregrt eljeznih strugotina poloen je na metalnu foliju. U njezinoj blizini odsviran je tono odreeni ton. Kao nekim udom, strugotine su se rasporedile u obliku snjene pahulje! Reagirale su na vibriranje zvunog obrasca odsviranog tona. Nakon drukijeg zvuka, ponovno su promijenile poloaj. Ovaj put oblikovale su zvijezdu! Taj pokus ponovljen je nekoliko puta, a dobiveni rezultati bili su vrlo slini. Svaki zvuk ima vlastiti obrazac, a vidljive strugotine pokazuju nam nevidljivi obrazac zvuka. Univerzalni zakon ili naelo privlanosti jasno se pokazuju kada privlaimo energiju kompatibilnu s naim mislima. Ako bez prestanka mislimo i vidimo dobrotu i obilje, u ivot privlaimo upravo te elemente. Ako se bavimo negativnim stvarima i boli, u ivotu nailazimo upravo na njih. to se vie bavimo nekom milju, to su vei izgledi da e se ona odraziti i u naim iskustvima. Drui se s mudrim i postat e mudar; a tko se dri bezumnika, postaje opak.
Izreke 13:20

Prijateljstvo je dragocjeno, ne samo u sjeni, nego i na suncu ivota. Thomas Jefferson

Moda emo u odreenoj situaciji sagledati okolnosti i uskliknuti: Pogledaj to sam stvorio! To bismo mogli izraziti i ovim rijeima: Pogledaj to sam privukao!. Okolnosti su svi uvjeti oko nas, s nama magnetski povezani zahvaljujui sredinjim i

Vjeran je prijatelj lijek ivota. Propovjednik 6:76

temeljnim vibracijama ili zvukom naih misli poput kretanja eljeznih strugotina postavljenih na metalnu foliju. Ta sposobnost privlaenja ljudi i uvjeta ima nesagledive praktine primjene. Posve je prirodno uivati u drutvu onih ije su misli, osjeaji i stavovi kompatibilni s naima. Izreke Slino privlai slino i Svaka ptica svome jatu leti odnose se na privlanost do koje moe doi meu pojedincima, mjestima, stvarima i uvjetima. Nae misli i stavovi odnose se na, zahvaljujui privlaenju, ljude koji su dio naeg osobnog svijeta prijatelje, neprijatelje, roake, kolege i sve s kojima dolazimo u dodir. Kako poruku o zakonu privlanosti upotrijebiti kako bi nam pomogla da kreativno napredujemo i ivimo zadovoljnije i plodonosnije?

Nasljeujemo rodbinu i crte naeg lica moda ih ne mogu izbjei; no biramo vlastitu odjeu i prijatelje, pa stoga dobro pazimo da nam odgovaraju.
Volney St. Reamer

Podupiru li nas nai poznanici? Koliko se esto dogodilo da nas neija ljubav i prijateljstvo potiu da zalijeimo svoje ograniene stavove i da u sebi ugledamo bia vee vrijednosti? Pomau li nam oni kojima nas neto privlai kada nastojimo pronai ili ostvariti svoju ivotnu svrhu? Svatko ima svoj poseban dar i jedinstven nain njegova izraavanja. Kako nam oni s kojima se povezujemo pomau da poboljamo i iskoristimo darove kojima raspolaemo? Nain na koji se izraavamo esto nie iz promatranja ljudi koji nas okruuju. Stoga je logino druiti se s ljudima ije odlike prieljkujemo. Najvea soba u svemiru upravo je soba za poboljanja. J. Sig Paulson rekao je: Kad ovjek postane svjestan aktivnosti ljubavi u vlastitome biu, elja za poboljanjima postaje predivno neodoljiva. Potiu li nas oni koji ine na krug prijatelja i oni koji su neodvojiv dio brojnih i raznovrsnih aspekata naeg ivota na nove i vee vizije i na plemenitije ciljeve? elimo li zahvaljujui nadahnuu ivjeti uz veu gorljivost i zadovoljstvo, ivjeti korisnije? Kako nam osobe koje nas okruuju pomau na putu sve veeg samoostvarenja? Sluimo li mi na tom podruju drugima u recipronoj mjeri? Kada dublje spoznamo univerzalni kreativni duh ljubavi, ivota, svjetla i smijeha, moemo li se radovati uz zdrav, dinamian i kreativan stav prema ivotu? Pojaavaju li ljudi oko nas predanost nae due strastvenome ivotu s unutarnjim

Kad bira prijatelja uspni se za stubu. Talmud

duhom kao boanskim graditeljem? to su i gdje nai najsnaniji korijeni i veze? ivot koji elimo nije tek ono to smo odabrali i stvorili, govori nam pjesnik Wendell Barry. To je ivot koji moramo birati i stvarati. Svaiji je ivot fluidan i bez prestanka se razvija. Kao kod rijeke, moemo mu postaviti branu ili ga pustiti da slobodno tee. Moemo ga preusmjeriti. Ili zaplivati zajedno s njim. ivite li sreenim ivotom? Svemirom, kako se ini, vlada uzvieni red. Drevna izreka kae da je svatko kua s etiri sobe: tjelesnom, mentalnom, emocionalnom i duhovnom sobom. Vano je svaki dan ulaziti u sve sobe, ak i ako treba samo neto popraviti ili ispraviti! Pridonose li nai kolege i suradnici tome da nae sobe budu djelotvornije i da ivot u njima bude ugodniji? Veze s drugim ljudima poesto ine duhovnu mreu naega ivota, pri emu su kljune veze brak, obitelj, prijatelji i kolege. Nae najdublje vrijednosti mogu se iskazati kroz te kljune veze. Veze mogu sluiti i kao poligon za vjebu. ivjeti ljudski postignue je slino sviranju instrumenta, primijetio je esejist Michael Ignatieff. Potrebno je vjebati.

3. ZAKON
Dokoni je mozak vraja radionica. H. O. Bohn
Beskoristan ivot znai ranu smrt. Goethe

IMATE li osjeaj neogranienosti u vezi sa sobom, svojim poslom, darom, sposobnostima, potencijalom i onim to moete dugorono ostvariti? Neogranienost se opisuje kao dojam da nema ogranienja u vezi s time to moemo postati ili initi. Neogranienost je svijest koja nam ispunjava um kada znamo da na razvoj ne prestaje i da na potencijal za razvoj dosee beskonanost. Hoemo li poeti uiti lekciju neogranienosti kada ponemo nadilaziti granice koje eventualno postoje u naem umu, kada na um gorljivo trai i istrauje i nikada nije dokon? Bi li jedan od naih ivotnih izazova moglo biti i otkrivanje neizraenog i beskonanog unutarnjeg potencijala? Kao to u svojoj knjizi Ako je ivot igra, ovo su njezina pravila kae Cherie Carter-Scott. Sve vam je unutar dosega. Spoznajte svoje grani-

Ba kao i tijelo, um esto upada u neugodno i loe stanje zbog pukog vika komfora. Charles Dickens

ce, ne kako biste ih priznavali, nego kako biste ih razbili na komadie i dosegnuli velianstvene visine! Da! Kako uope posegnuti za neim toliko uzvienim? Poinju li prvi koraci od aktivnog i istraivakog uma, od uma koji je znatieljan, marljiv i usredotoen na djelotvornost? Izreka: Dokoni je mozak vraja radionica nudi nam itekakvu podlogu za razmiljanje. Na primjer, moe li pretjerano zabavljanje umanjiti i nadvisiti na ivot? to se dogaa s naim misaonim procesima kada se zabavljamo? Moe li est sati svakodnevne posveenosti gledanju televizije posluiti kao otrovan narkotik? Ako vam um nije usmjeren na neko uenje ili mentalne izazove, moe li se pretjerano opustiti, biti manje djelotvoran i produktivan? Moe li ovjek kojem je mozak ispran televizijskim sapunicama postati podloan negativnim i neproduktivnim mislima koje mogu dovesti do bolnih ivotnih situacija? Straha? Bijesa? Zloina? Za primjer promotrimo sportski kontekst. Svi znamo za obilje pria o znaajnim postignuima mnogih sportaa koji sudjeluju u raznoraznim sportovima. No bi li pretjerano gledanje drugih kako se bave sportom moglo gledateljevu pozornost odvratiti od njegovih vlastitih sportskih aktivnosti i uspjeha? Bi li um bio aktivniji i budniji kod sudjelovanja nego to je to sluaj kod promatranja? To ne znai da treba iskljuiti mogunost prikladne ravnotee izmeu oputene dokonosti i aktivnosti. A svrh svega uvaj svoje srce, jer iz njega izvire ivot. Izreke 4:23 Moe li tjelesna i mentalna dobrobit krenuti nizbrdo kada se zdrava i produktivna osoba mora povui u mirovinu? U Sjedinjenim Dravama neke tvrtke i vladini programi potiu ili ak zahtijevaju od produktivnog radnika da nakon ezdeset pete godine ide u mirovinu. S obzirom na sve izraeniju dugovjenost ljudi koja se pripisuje napretku na podruju tehnologije i medicine, moe li ovjek ijih se usluga odriu kada je na vrhuncu moi i produktivnosti postati parazitom? Bi li ljudi due zadrali mentalnu ivost kada bi mogli nastaviti raditi? Koliko smo puta uli da je netko otiao u mirovinu, a zatim, nakon samo nekoliko godina, umro ili se razbolio jer ivot vie nema arinu toku i pravi smisao? Smisao donosi produktivnost, dok prerano umirovljenje moe stvoriti nezdrave parazite.

Dobro je latiti mozak trenjem uz druge mozgove. Michel de Montaigne

Dokonost je tek utoite slabog uma. Grof od Chesterfielda

Bi li vane koristi i prednosti bilo mogue ostvariti kada bismo omoguili da svi prihodi nakon ezdeset pete godine budu neoporezivi? Kakve je poticaje mogue ponuditi ljudima u dobi za umirovljenje kako bi na vaan i djelotvoran nain davali doprinos zajednici, zemlji i openito ovjeanstvu?

Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podlonost. Izreke 12:2

Moda e se netko upitati: Kakve veze te misli imaju s naim duhovnim naelima i poukama iz svjetskih religija? Ako je boanstvo beskonano, tada nam sve pomae da spoznamo to boansko, osobito kada je rije o ivotu ljudi. Bi li rijei iz Izreka (16:4), Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, mogle ukazivati na vanost svih aspekata ivota? Bi li takva razmiljanja ljudima mogla pruiti prednosti i radosti produktivnijeg i plodonosnijeg ivota? Da se drevno Sveto pismo pie danas, bi li se autori koncentrirali na druge stvari, jer bi u Bogu vidjeli neto neusporedivo vee i ire od slike koju je bilo mogue dokuiti prije vie tisua godina? Je li mudro traiti mogunosti veeg obogaivanja sviju, bez obzira na dob? U Dhammapadi stoji: Naie li na mudraca koji te eli skrenuti s pogrenog puta, kreni za njim kao za ovjekom koji ti moe otkriti skriveno blago. Iz toga moe izii samo dobro. Aktivan um u svim preprekama vidi lekcije, a ne znakove neuspjeha. Kada neto izgleda kao prepreka, aktivan um moe potraiti rjeenja. U filmu o svojem djetinjstvu, Albert Einstein opisuje kako je uzeo kompas i opinjeno promatrao kako se igla pomie kada se on okree u raznim smjerovima. Tako ga je poela progoniti elja da shvati nevidljivu silu koja pokree iglu kompasa. Gdje se nalazi ta sila? Tko nad njom ima nadzor? Zato uvijek funkcionira? Od ega se sastoji? Postoje li mjesta na kojima ne djeluje? To su prirodna pitanja znatieljnog genija, a ne dokonog uma.

4. ZAKON
Mogue je postii i da suprotne sile djeluju u vau korist. Anonimna
ovjek koji je pogrijeio, a tu greku ne ispravlja, ini jo jednu pogreku. Konfucije

Kao to se pera slui blatom za pranje odjee, tako se i mudar ovjek proiava neistoom. Budistika parabola

ROBERT je bio izvrstan kuhar kojeg su iz tri razliita restorana otpustili zbog neprimjerena ponaanja. U svakom sluaju on je tvrdio da je kriva uprava restorana. Naglaavao je da ga je uprava ili maltretirala ili da mu je otputanje namjestio ef, ili da nije dobivao jasne upute u vezi sa svojim poloajem. Bez potekoa je igrao ulogu rtve. Posve je sigurno da u svim sluajevima nije mogao biti iskljuivi krivac. To se doista ini malo vjerojatnim; meutim, tri razliita restorana mogla su s njim imati sline probleme. U tvrdnjama o njegovoj odgovornosti u vezi s onim to se dogodilo moralo je biti i neto istine. Kako je Robert mogao teku situaciju okrenuti u svoju korist? Neki put osvrt na prolost ovjeku pomae da spozna kako i katastrofalno iskustvo moe biti prava srea, iako na prvi pogled tako ne izgleda. Budui da se radilo o tri radna mjesta, to se moglo postii da je Robert bio voljan potraiti obrasce neprimjerenog ponaanja i odluiti promijeniti ih? Koje je korake mogao poduzeti da spozna svoju ulogu u pojavi nepovoljnih okolnosti? Da je priznao svoju odgovornost, to je mogao poduzeti kako bi na sljedeem radnom mjestu postigao uspjeh? Robertu se posve sigurno nudi mogunost izbora u vezi s time kako e reagirati na ivot. Kao izraz boanske inteligencije, nismo li u svakom trenutku vei od svih potekoa, okolnosti, iskustva ili situacija? Uvijek se valja sjetiti temeljne i korisne istine koja kae da dobro, u odreenoj mjeri i na odreenoj razini, postoji u svima i svemu. Vano je kako na te pustolovine reagiramo! Kranska nas Biblija uvjerava da Bog ini sve da pridonosi dobru onih koji ga ljube (Rimljanima 8:28). U Mudrosti Lao Tsea stoji: Mogunosti izrastaju iz nemogunosti i obrnuto... s obzirom na to, istinski Mudrac odbacuje sve razlike i utoite pronalazi na Nebu... Stoga se kae da se nita ne moe usporediti s uporabom Svjetla. Svatko od nas u stanju je nadii prepreke koje nam se pojavljuju u ivotu ako smo odluni, odvani i voljni raditi u smjeru daljnjeg napretka.

Mudar e ovjek stvoriti vie prilika nego to ih je u stanju pronai. Francis Bacon

Kao transcendentna bia, imamo mo uzdignuti se iznad prepreka. Moemo nadii gotovo sva ogranienja, samo ako pozornost usmjerimo na odgovarajui nain. Kako to postii? Moemo li sebe i situaciju u kojoj se nalazimo sagledati iskreno i otvoreno, te se osvrnuti na okolnosti koje su nas eventualno dove-

Tko eli visoko skoiti, mora uzeti velik zalet. Danska poslovica

le u mutne vode? Snagu zahvaljujui kojoj ostajemo koncentrirani moemo razvijati i pojaavati. Umjesto da se koncentriramo na frustracije, razoaranja i sve to smatramo preprekama na putu, moemo se prisjetiti velike istine koja kae da nitko ne zna to sve moe dok ne pokua!. Vrijeme moemo mudrije koristiti. Kada odluimo uzeti ivot u ruke, moemo poeti stvarati pozitivniji utjecaj u vanjskome svijetu u kojem e biti vie ljubavi i potpore. Ljudi pozitivno reagiraju na pozitivnu energiju!

Odreena koliina protivljenja ovjeku je od velike pomoi; to eli i mora imati da bi u neemu bio dobar i uspjean. Potekoe i protivljenje prirodno su tlo za rast ovjekova karaktera i samopouzdanja. John Neal

Prvo sebi reci to eli, a zatim uini to mora. Epiktet

Moemo li nekako ispraviti situaciju koja nas mui? Na primjer, to bi se dogodilo da se Robert telefonom ispriao trojici bivih poslodavaca? Bi li njegova spremnost da se prvim korakom vrati u ljubav i sklad odigrala znaajnu ulogu? Koliko bi plodonosna bila njegova predanost ivotu obiljeenom potenjem i asnou, ako bi posluila kao poetna toka na putu prema veem sluenju i korisnijem ivotu? Koji nam jo motivi mogu pomoi da ostanemo koncentrirani i u istoj svijesti? Iskrenost? Istinoljubivost? Potenje? Marljivost? Potovanje prema sebi i prema drugima? Odgovorni smo i za stanje u kojem se nalazimo i za izljeenje. Kada se u cijelosti osvrnemo na neku teku i neugodnu situaciju i postignemo sve to moemo kako bismo zalijeili iskustvo, moda dolazi trenutak da zatvorimo vrata koja nas vode od tog dogaaja i poemo dalje. U nama je cijeli jedan svijet jedinstveno polje svih mogunosti koji nam je dostupan. Znamo da kroz sve nas protjee boanska energija. Moemo spoznati i graditi na temeljima onoga to je najbolje u nama, a to se izraava kao beskonana ljubav, dobrota, suosjeanje, marljivost i sluenje. Kada ljubav i plemeniti ciljevi poinju nadvladavati ovjekov ego, dok u ivotu donosimo svakodnevne odluke, sigurno je da napredujemo na putu svete potrage u ime cijelog ovjeanstva. Tada e sve to naoko izgleda kao protivljenje djelovati u nau korist.

5. ZAKON
Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo naa ljutnja. Bhagavadgita
Kad se u vama budi bijes, sjetite se posljedica. Konfucije

OD SVIH osjeaja ljutnja i bijes mogu nanositi najvie tete, najvie nas uzrujati, biti najneproduktivniji i najneugodniji. Struje nam umom, srcem i tijelom poput stravinog poara koji guta na samonadzor i moe nas navesti da izgovorimo stvari zbog kojih emo poslije aliti. Kad se netko razljuti, esto reagira tako da se koncentrira na ono to smatra uzrokom ljutnje. Moda je netko rekao neto grubo i nepristojno ili se tako nekako ponio, bio nepoten, neljubazan, moda ak i zloban. Takve rijei ili djela mogu biti stvarni, zamiljeni ili prenapuhani. Korijen problema poiva u emotivnoj reakciji samoga bijesa. A gdje emo potraiti izvor? U sebi! Kao da smo vatrogasci, vano je da vodom prvo zalijemo plamen i da dragocjeno vrijeme ne troimo na traenje osobe koja je zapalila kuu! Tako se esto dogaa da bijes proistjee iz nedostatka razumijevanja prema nama samima ili prema drugima. Duboko ukorijenjena, kao i neposredna povrinska iskustva mogu posluiti kao izvori. Ljutnja i bijes mogu niknuti i iz straha, ponosa, egoizma, razdraenosti i sumnjiavosti. Nisu li upravo to elementi koji potjeu iz naeg uma i srca? Drugi ljudi i naa okolina doimaju se sekundarnima. to se dogaa kada se ovjek razljuti? Ne reagira li esto tako da prvo trai nekog ili neto to e okriviti? Okrivljavanje se katkada koristi kao zgodan izgovor za to to na ivot nije tono onakav kakav elimo. Moda emo svijet okriviti za bolest, burzu za financijsko stanje, ili oblinju pekarnicu za to to smo predebeli. Meutim, u svijetu misli, odgovorni smo za to kako smo se izgradili. Osim toga, proistjee li okrivljavanje ikada iz pozitivnog iskustva? Kada vjerujemo u svoj ivot i ivimo u jedinstvu i neogranienoj ljubavi, okrivljavanje postaje doslovce nemogue! Kako bismo se mogli na nekoga ljutiti ako smo istinski nauili voljeti sve? Ne bi li bilo pametnije ivotnu energiju usmjeriti u pronalaenje rjeenja? Nije li vano preuzeti odgovornost za vlastitu ulogu u ivotnoj drami i to u svakom trenutku? Osim toga, okrivljavanje drugih ili okrivljavanje okoline posve je uzaludno, jer kamo god ili, ljutnju nosimo u sebi!

elite li izlijeiti ljutnju, ne hranite je. Epiktet

Ako odbijate sve osim onoga to je u ivotu najbolje, to vrlo esto i dobivate. Somerset Maugham

Ljutnja je trava; mrnja je stablo. Sv. Augustin

Bijes je temelj svih zala. Muhammad Husan Askari

Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo ta naa ljutnja, glasi jo jedna vana istina. Kako? to se dogaa kad se netko naljuti? To djeluje na cijelo bie. Srce kuca bre, lice postaje crveno, oi sijevaju od bijesa i ogorenosti! A koliko tijelu, umu i duhu treba da se oporavi od napadaja bijesa? Zato bismo se uope eljeli tako kanjavati doputajui bijesu da ovlada cijelim naim biem? Kada mu omoguimo da se nastani u naoj svijesti, postajemo jo jednom osobom koja u naem svijetu stvara dodatni nesklad ne samo u naem osobnome svijetu, nego i u naem planetarnome domu! to nam je, dakle, initi? Moda ne bi bilo loe preuzeti potpunu odgovornost za to to smo i tko smo u sadanjoj ivotnoj fazi. Kada razorna energija ljutnje i bijesa podigne glavu, moemo postaviti pitanje: to iz ove situacije trebam nauiti? Moemo iznova razmotriti mune dogaaje koji su prethodili konkretnoj situaciji. Ako nam se netko obraa neljubazno ili se prema nama tako ponaa, moemo li ga pokuati bolje shvatiti? Moemo li uvidjeti da je osoba koja je izazvala na gnjev moda i teka rtva negativnih emocija? Drugi e ljudi biti tono onakvi kakvi jesu, neovisno o naem stavu o njima. Moemo li svakome dopustiti da bude kakav jest i priznati da je na vlastitom razvojnome putu? Svatko ima mogunost iznjedriti neto prelijepo. Promislite malo bolje. Svijest moe postojati na dvjema razinama: prvo u obliku zametka, a zatim i kao njegova manifestacija. Kad god zametak ima priliku pokazati se u stvarnosti, stvara i novo sjemenje iste prirode. Recimo da proivljavamo zametak ljutnje. U povoljnim okolnostima taj se zametak moe manifestirati kao zona energije koja se naziva ljutnjom. Ako se ljutimo pet minuta, stvara se novo sjeme ljutnje i pada na tlo naega uma. Moete li zamisliti koliko je teko biti radostan i sretan kada se manifestira zametak ljutnje? to bi se dogodilo da kao reakciju na sve situacije umjesto ljutnje nudimo razumijevanje, suosjeanje i ljubav? Vodite rauna o injenici da kivnost i povrijeenost esto izazivaju pomutnju, dok istinska komunikacija moe donijeti mir i sklad. Moemo li potraiti duhovna rjeenja za sve takozvane probleme na koje nailazimo? Neograniena ljubav koju aktiviramo za sebe poinje zraiti i posvuda oko nas. Ubrzo se umjesto okrivljavanja i ljutnje moe pojaviti ljubav. Mrnja nikada ne nadvladava mrnju, ali ljubav ubrzo nadjaava svaki oblik mrnje. Mnogi duhovni voe pozivaju nas da svoje bie ispunimo ljubavlju, ak i prema onima koji se predstavljaju kao nai neprijatelji. Ako uspijevamo upuivati ljubav onamo kamo smo neko

Bijes bez temelja nikako se ne moe opravdati, jer ovjeka teret bijesa povlai prema dolje. Ben Sira

Va je vlastiti um sveto podruje u koje ne moe ui nita tetno, osim ako vi date doputenje. Arnold Bennett

upuivali okrivljavanje, ljutnja i bijes vie jednostavno ne postoje kao mogunost.

Naglasci
1. Kako otkriti vlastite ivotne obrasce i darove koji ih podupiru, te suraivati s njihovim ostvarivanjem? Zato su za svakoga od nas vani izgradnja karaktera i moralni razvoj? 3. Kako se razvijanje naeg karaktera smatra trajnim poslom? 4. Kako biste vlastitim rijeima opisali zakon ili naelo privlaenja? 5. Ako prieljkujemo uzor, zato je vano druiti se s ljudima koji iskazuju odlike koje elimo? 6. Zato je najvea soba u svijetu soba poboljanja? 7. Kako osjeaj neogranienosti predstavlja neizrecivo veliku priliku za osobni razvoj? 8. Zato je vano mozak hraniti smislenim aktivnostima i koncentriranom svrhom? 9. Kako prerano umirovljenje moe stvarati parazite? Kako biste odredili znaenje pojma parazit? 10. Moemo nadii svaki problem, stanje, iskustvo ili situaciju. 11. Zato smo odgovorni i za stanje u kojem se nalazimo i za popravljanje situacije? 12. Kako nas kanjava vlastiti bijes? 13. to moemo nauiti iz ne osobito pozitivnih emocija? 2.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Boe moj, ja sam tek siuno sjeme koje si posijao u tlo Svoje Ljubavi i omoguio mu da skoi s ruke Tvojega obilja. To sjeme stoga u najveoj dubini udi za vodom Tvojega milosra i ivome izvoru Tvoje milosti. Poalji mu stoga, s nebesa svoje ljubavi i dobrote, ono to e mu omoguiti da uspijeva pod Tvojom sjenom i unutar Tvojih granica. Ti si taj koji zalijeva srca sviju koji su Te spoznali u toj rijeci obilja i izvoru Tvoje ive vode. Slava tebi Boe, gospodaru svjetova. Baha'u'llah, molitva

Trinaesti tjedan

1. ZAKON
ivot je prepun beskonanih mogunosti.
Nije teko prebrajati broj sjemenaka u jabuci. Ali tko od nas moe ustvrditi koliko je jabuka u jednoj sjemenci? Anonimna

KAO LJUDSKIM biima, Stvoritelj nam je podario vrlo razvijen i iznimno prilagodljiv um. Jesmo li stvoreni s odreenim ciljem, je li nam svrha, izmeu ostaloga, moda i pripomoi ubrzanju kreativnosti? Podarena nam je mentalna sposobost da traimo, uimo, procjenjujemo, rjeavamo probleme, da poboljavamo i sebe i drutva ovoga svijeta. Moemo li pomoi buduem napretku? Je li svakom ovjeku podaren um sposoban za kreativnu aktivnost u dozrijevanju svemira, kao i u dozrijevanju njegove due? Skromnim pristupom prema ivotu, um nam je maksimalno otvoren i prijemiv, jer nikada ne znamo kakve e se sve prilike nai pred nama. Vano je da na um bude vrsto povezan s naom duom, a dua sa Stvoriteljem. Zato? Na taj nain kreativni proces u kojem sudjelujemo moe od Bojeg uma kroz nau duu protjecati prema naem umu, gdje kreativno razmiljanje moe donijeti kreativne rezultate u onom siunome dijelu krajnje stvarnosti koju su ljudi u stanju opaziti. Kreativni proces prelazi s misli na djela. Nae se rijei i misli kristaliziraju. Kako stvari koje radimo i pojmovi koje izraavamo proistjeu iz naih misli i rijei? Potvruju li nae misli i rijei nau otvorenost prema beskonanim mogunostima? Dok koristimo te mogunosti, podupiru li naa djela nae misli i rijei? Moda i najvanije pitanje glasi: Jesmo li voljni priznati i prihvatiti mogunosti? Bi li voljan stav mogao biti najvaniji imbenik za nau gorljivost, marljivost, istraivanje, kreativnost i napredak? Je li voljnost uistinu jedno od stanja duha? Bi li to mogla bi-

Istodobno ste i srce koje kuca i jedan jedini otkucaj u tijelu koje nazivamo ovjeanstvom. Wayne Dyer

Uronite u more misli i ondje pronaite bisere koji nemaju cijenu. Moses ibn Ezra

ivot nek' vam bude misija a ne prekid i stanka. Arnold Glasgow

ti unutarnja izjava koja kae Da! ivotu? Potvruje li voljnost da emo poduzeti korake potrebne za formaliziranje mogunosti i tako ih pretoiti u stvarnost? Ako smo pripravni prihvatiti udesne mogunosti koje nam nudi ivot, mogu li se u nae djelovanje umijeati prepreke i obeshrabrenja? Mogu li se dugo zadrati u naoj svijesti? Idu li voljnost i otvorenost ruku pod ruku, vodei nas prema unutarnjem skladu koji donosi veu kreativnost? Nadalje, ne doziva li poveana kreativnost beskrajnije mogunosti? Kako uope moemo znati koji bi naoko beznaajni dogaaji mogli biti nabijeni mogunostima za promjenu smjera naeg ivota nabolje? Mogu li mnoge stvari obinoj ovjekovoj percepciji izgledati zagonetno i neobino? Je li mogue da esto previamo njihovu neobinost i zagonetnost jer smo se na njih toliko naviknuli? Poznajemo li tek nejasno istinsku prirodu stvari? Osim toga, to su uope te stvari? Je li to Boja ljubav izraena u razliitim manifestacijama?

Zahvalnost emo najbolje pokazivati koritenjem svega onoga to nam Bog osigurava. Anthony Trollope

U knjizi ivite u ljubavi Ernesto Cardenal kae: Bog s nama komunicira i preko svih stvari. One su poruka ljubavi. Kada itam knjigu, kroz nju mi se obraa Bog. Pogledom prelazim po krajoliku. I njega je stvorio Bog, omoguio mi da ga vidim. Sliku koju danas gledam, u slikaru je nadahnuo Bog, da bih je ja mogao vidjeti. Sve u emu uivam s ljubavlju je podario Bog, a ak je i moja bol Boji dar uruen s ljubavlju. Ako je boansko beskonano, nije li onda logino da od njega nita ne moe biti odvojeno? Moemo li tako materiju i energiju, prostor i vrijeme, smatrati aspektima boanskoga? Gledano iz te perspektive, moe li svatko od nas, iz dana u dan, plivati u moru beskonanih mogunosti? Kakva snana misao! Uz takve stalne podsjetnike, moemo li izbjei najuobiajeniju zamku teologije: pokuaj ljudi da Stvoritelju nametnu ogranienja? Jesu li optimizam prema beskonanim mogunostima i stav zahvalnosti srodni i bliski? Moete li zamisliti da je svaki ovjek jedna stanica u tijelu koje nazivamo ovjeanstvom? Moemo li shvatiti da svaka pojedinana stanica ili osoba, koja funkcionira na temelju unutarnjega sklada, moe suraivati sa svim susjednim stanicama ovjeanstva? Kada se jednom naviknemo cijeniti i potivati sve i svakoga na koga naiemo, na ivot sve e vie ispunjavati beskonane mogunosti. Osim toga, kada imamo osjeaj za svrhovitost i cilj, moemo izraenije osjeati i ivotni smisao, biti uvjereniji i u svrhovitost cjelokupnog ivota. Kakav je to osjeaj biti uzbuen i gorljiv u vezi sa ivotom? Kako tu gorljivost

unijeti u sve to inimo? Koje si zadae moemo zadati, na emu moemo poraditi kako bismo poboljali svoje sposobnosti radi uoavanja veih prilika u svemu to nas okruuje?

Vjerujte u sebe! Imajte povjerenja u vlastite sposobnosti! Bez skromnog, ali razboritog samopouzdanja, vjere u vlastitu mo, ne moete biti ni uspjeni ni sretni. Norman Vincent Peale

Promislite o sljedeim rijeima Patanjalija, autora Yoga Sutre: Kada vas nadahnjuje velik cilj, izniman projekt, sve vae misli rue granice. Va um nadilazi ogranienja, vaa svijest iri se u svim smjerovima, a vi ete se tako nai u novom, velikom i udesno divnome svijetu. Sile, sposobnosti i talenti koji su dotada spavali odjednom se bude, a vi uviate da ste daleko vea osoba nego to ste ikada zamiljali.

*
2. ZAKON
Misli su stvari. Charles Fillmore BUCKMINSTER FULLER jednom je rekao kako 99 posto naeg ja ini nevidljivo i nedodirljivo. Je li naa sposobnost razmiljanja i posezanja za svime to nadilazi ljudski lik snaga koja odreuje kvalitetu naeg ivota? Misli su stvari. Misli stvaraju stvari. Misli oblikuju stvari. Misli, u krajnosti, postaju opipljivo stvarne! Nevidljivi postupci koji se odvijaju u naem umu, a koje nazivamo razmiljanjem mogu stvoriti predmete stvarne poput tla po kojem hodamo ili hrane koju jedemo! Gotovo sve ime se sluimo i s ime svakodnevno dolazimo u dodir poelo je postojati u mislima. Na primjer, papir na kojem je otisnuta ova knjiga i strojevi koji su proizveli taj papir, neko su bili tek misao, ideja, teorija ili neiji san. Slino tome, automobil koji vozimo, motor, gume, kotai i mehaniki dijelovi doslovno su proizvod neijeg zamiljanja! Materijalne stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, a koje olakavaju ivot i pridaju mu ugodniju notu, poput radioprijemnika, televizora, telefona, kola, knjinica, crkava,

Nita nije ni dobro ni loe, sve je to samo plod naih misli. William Shakespeare

knjiga, novina, asopisa, medicinske opreme i jo toliko toga, u zaetku su bili misao, ideja. I premda nam se moda ini da je um neuhvatljivi dio svakog ljudskog bia, rije je o vezi izmeu tijela i due. Zahvaljujui umu, moemo razmiljati o prirodi svojega bia, o svojim ivotima, tijelima, drugim ljudima, te duhovnim perspektivama. Bi li to mogao biti faktor po kojem se ovjekove mentalne sposobnosti razlikuju od ivotinjskih? Jesu li ivotinje na niem razvojnom stupnju upravo stoga to, kako se ini, nisu u stanju nainiti mentalni odmak i razmiljati o sebi? ivotinje imaju instinkte, odreeni stupanj primitivnog razmiljanja, ak i emocije. Mogu oblikovati okolinu i komunicirati meu sobom, ak i s ljudima, barem u odreenoj mjeri. No, koliko mi znamo, ivotinje ne mogu ni o emu filozofirati. Neka vam cilj uvijek bude potpuni sklad misli, rijei i djelovanja. Neka vam cilj uvijek bude proistiti misli, pa e sve biti u redu. Nema nieg monijeg od misli... Gdje je misao mona i ista, i plodovi su moni i isti.
Mahatma Gandhi

Budui da ljudi imaju dar svijesti o sebi, ne bi li bilo korisno s vremena na vrijeme preispitati vlastiti ivot i utvrditi kako se sluimo umom i matom? Koristimo li ta velianstvena pomagala za izgradnju raja na zemlji posredstvom izraavanja neograniene ljubavi i nesebinog sluenja? Imamo li kreativan nadzor nad vlastitim mislima? Zato je toliko vano paziti na svaku misao koja nam se javlja u umu? Ako se nae razmiljanje sastoji od misli punih ljubavi, bit emo u stanju kultivirati jo jednakih misli. Ako nas misli uzrujavaju, imamo mogunost transformirati ih. Nae misli mogu nas odvesti i u prostore bez ikakvih prepreka i ogranienja. Kao vrtlari svojega uma, moemo kultivirati sve misli koje odaberemo i koje su nam poeljne. Ne bi li dobar vrtlar njegovao pozitivne, a plijevio negativne misli? Uz poman nadzor nad mislima, na um moe postati vrtom neopisive ljepote: Jer on je onakav kako u sebi misli (Izreke 23:7).
Biti svjestan injenice da primjeujemo i razmiljamo znai biti svjestan vlastita postojanja. Aristotel

Vae je tijelo nalik na kuu, kao i va um. Vano je da se dobro brinete za kuu u kojoj ivite, s pomou uma razvijajui duu. Vlastito bie darovano nam je na privremenu skrb. Oito je da emo kod izgradnje kue poeti od misli, nakon njih doi e rijei, potom izraavanje kroz djela. Svako ovjekovo djelo nastaje upravo kroz takav proces. Djelotvornost kreativnih misli nudi

Promisli prije nego to neto kae. Miguel de Cervantes

nam sposobnost da ostvarimo praktiki kakvu god elimo vezu s mislima. Na taj nain nastaju i nacije. Kao i znanost, religija i sve organizacije i institucije ovjekova drutva. Kada budnije pazimo na te mogunosti, koincidencije nas moda vie nee toliko uditi. Jo vie zadivljuje injenica da se misli ire i grade i prema unutra, a ne samo prema van. Zahvaljujui snazi misli, stvaramo ne samo to imamo, nego i osobnost i duu. U nastojanjima da nadziremo misli, moemo li od sebe stvoriti ljude kakve elimo? Kako zapoeti taj postupak poboljavanja? Mogu li stalne negativne misli i stavovi olakati nastanak fizikih bolesti? Utjeu li negativno i na brzinu ozdravljenja tijela, kao i uma? Misao je neusporedivo vie od onoga to inite. Ona je zapravo ono to jeste, kao i svi mi ostali. Misao ini nae cjelokupno bie, osim onaj dio nas koji se odnosi na formu, na ambalau koja nosi na um.
Wayne Dyer

to mislite o tezi da na sluajni svijet odraava ono u to istinski vjerujemo, duboko u sebi? esto se dogaa da spontano izraavaju ono na to su se nae misli koncentrirale tijekom duljih razdoblja, a nimalo im ne smetaju pomna promiljanja. Moemo li stoga rei da nepromiljene rijei mogu odraavati istinske izraze onoga to se zapravo dogaa u naem umu? Je li ono to neki nazivaju lapsusima zapravo plod uma koji je pogrijeio u koritenju zamisli?
Onome kod koga prilagodljive i energine misli odravaju korak sa suncem, dan je vjeito jutro. Henry David Thoreau

Ramakrishna je jednom rekao: ovjek je mudar ili neznalica, sputan ili slobodan, zahvaljujui umu. ovjek je svet zahvaljujui umu, ovjek je izopaen zbog uma, ovjek je grjenik zbog uma, a krjepostan ponovno zahvaljujui umu. Stoga onaj ije su misli uvijek usmjerene prema bogu ne treba drugih postupaka, izraza tovanja i duhovnih vjebi. Kao pomagai u boanskoj kreativnosti, zato trebamo nadzirati misli i usmjeravati ih prema kreativnosti, koristi i napretku? Ako nae misli ne teku u plodonosnome smjeru, jesmo li posveeni vlastitoj ugodi i lijenosti? Nae misli i rijei imaju silnu mo. Vano je mudro ih disciplinirati i njima upravljati. Nae misli, rijei i djela mogu nas odvojiti od ostalih Bojih djela, ili nas mogu tjenje povezati s drugima i sa Stvoriteljem.

3. ZAKON
Kako iznutra, tako i izvana. Hermetiko naelo
Jahve je sve stvorio u svoju svrhu. Izreke 16:4

POSTOJI li ijedna zagonetka fizikoga svijeta koja ne ukazuje na neku viu misteriju? Jednu veliku zagonetku ini i injenica da raspolaemo mentalnom sposobnou da razmiljamo o Stvoritelju. Jesmo li i mi sami dio svijeta koji nastojimo istraiti? Nae je tijelo i mozak mozaik nainjen od istih elementarnih estica koje ine oblake u meuzvjezdanom prostoru. Za usporedbu s time, moe li netko potpuno definirati gravitacijsku silu? No znanstvenici je mogu izraunati na temelju djelovanja! Vrijeme, prostor i energija ire se, kako se ini, izvan granica ovjekova postojanja i izvan granica znanja kojim trenutano raspolaemo. Na Stvoritelj, dakako, nije vezan takvim ogranienjima. ovjeanstvo ini valove na jednome moru, kapljice u jednoj rijeci, zvijezde na jednome nebu, zrake jednoga sunca, drvee jednoga vonjaka, cvijee jednoga vrta.
Baha'i, naela upravljanja

Osjeaj svrhovitosti moe, i mora, biti iskustvo onih koji pripadaju Bogu. Daniel H. Osmond

Sve misli, sve strasti, svi uici, to god uzbuuje ovo smrtno tijelo, tek su pomagai Ljubavi i potiu njezin sveti plam. Samuel Taylor Coleridge

Emanuel Swedenborg napisao je da nita ne postoji odvojeno od Boga. Swedenborg je pouavao da ovjek ne moe doi u raj dok raj ne doe u ovjeka. Kako iznutra, tako i izvana! A to unutra openito se prihvaa kao podruje kojim dominiraju um i duh, dok je ono izvana vidljivi svijet, odnosno svijet oblika. Graani smo duhovnoga svijeta i od dana kada smo zaeti postojimo kao duhovi. Ljubav, milosre, strpljivost, potenje, odanost, suosjeanje i istina stvarniji su od opipljivih predmeta. eli li Stvoritelj sada te duhovne realnosti usaditi u na ivot i to preko veza i interakcija s drugima? Ako je sve to je stvorio dio Boga, bi li i na duh tada trebao teiti krajnjem obliku izraavanja kroz na smisao ivljenja? Doivljavamo li u svojem ivotu ljubav i voenje Stvoritelja iji Duh ivot proima smislom, znaenjem i nadom? U knjizi Dokazi o smislu Daniel H. Osmond navodi: Smisao je povezan s ciljevima, 'onim zbog ega neto (netko) postoji'. ovjek moe razmatrati smisao i cilj postojanja svemira, ili svijeta, openito ivih bia, ili konkretno ljudi. A u vezi s ljudima, mogue je prepozati vie razina svrhe, od najtemeljnijih zahtjeva za fiziko preivljavanje i zadovoljavanje potreba, do najuzvieni-

Jer sve to ivi sveto je. William Blake

jih i najdubljih intelektualnih i duhovnih pitanja povezanih sa ivotom. Prije ili kasnije, promiljeni e ljudi pitati: 'Zbog ega postojim?'.

I ne sumnjam da smisao je vjean, a ovjekove se misli u vjenost ire.

Lord Alfred Tennyson

Raspon smisla moe se protezati od borbe za opstanak, pa sve do najviih razina intelektualnih i duhovnih tenji i postignua. Moe li se svrha naeg ivljenja mijenjati ovisno o okolnostima? Moe li ovjek napredovati prema smislu u jednome smjeru, a onda doznati da treba neto vie i drukije da bi ispunio ivotnu svrhu? Vrijedi li otkriti istinski smisao za cijeli na ivot, ako takvo to uope postoji? Zato? Je li smisao predmet trajne potrage? Na primjer, je li naporan rad na otkrivanju punih razmjera nae svrhe koristan i u svakodnevnim okvirima? Je li smisao i glasnik i poruka vie duhovne svijesti? Svjetlo je dolo na svijet... sa svrhom (Ivan 3:19). Ovo je naa svrha: ovom ivotu koji nam je darovan pridati koliko je mogue vie znaenja; ivjeti tako da se ponosimo sobom; djelovati tako da dio nas nastavi ivjeti.
Oswald Spengler

to se dogaa kad istovremeno postanemo svjesni da imamo i fiziku nazonost ili ja i esencijalnu duhovnu ili nevidljivu nazonost? Mijenjaju li se nai prioriteti i postaje li nam nevidljivo jednako stvarno, ili jo stvarnije, nego ono to je vidljivo? Postaje li nevidljiva mo svete svijesti iskustvenom stvarnou? Je li put prema duhu integracije i cjelovitosti tijela i due poploen naelom prioriteta? Moemo koliko god elimo priati o svojim duhovnim vrijednostima i materijalistikim ciljevima; meutim, ako su nai prioriteti pogreno poredani, moemo li napredovati kako elimo? Kako duhovno dozrijevamo, utjee li na nas jo vie unutarnje voenje koje nudi Duh? Je li svakodnevni ivot duboka kola razvoja u kojoj cilj nije samo spoznati i shvatiti svrhu i smisao, te unutarnju svetost, nego i postati izrazom i jednog i drugog?

Kako bismo uspjeno ivjeli u vanjskome svijetu, vano je uspjeno ivjeti i u unutarnjem svijetu. Istina nas ui da unutarnje povezujemo s vanjskim, da duhovno ugraujemo u fiziko, te da ujedinjujemo misli, osjeaje i djela tako da prerastu u skladno jedinstvo. Kako iznutra, tako i izvana. Vrata prema plodonosnome ivotu otvaraju se iznutra. Prijatelji, kolege, prilike, karijere i ivotna iskustva vanjskoga svijeta odraz su onoga to se dogaa u nama. Svatko od nas treba otkriti udesne sposobnosti kojima je obdaren. Uz otkrivanje te unutarnje svijesti esto dolazi i mo i energija kojima se moemo kretati u vanjskome napredovanju i iskoristiti priroene darove.

*
4. ZAKON
Ljude k vama privlai izraavanje zahvalnosti, a ne pritube.

Zahvalnost je mjerilo svake sree. C. K. Chesterton

JEDAN OD ciljeva raznoraznih duhovnih aktivnosti koje su se razvijale kroz povijest bilo je i pomaganje pojedincu iskrenih namjera koji je u potrazi za istinom da pronae Boga unutar vlastita srca i uma. Te su aktivnosti pojedinca usmjeravale da se zagleda unutra, a ne prema nekom dalekom plavom nebu i mitolokim izrazima. Upuenici iz razliitih religija nastoje pomoi svojim uenicima, zajedno s drugim traiteljima, da pronau unutarnji kreativni izvor. Prouavanjem povijesti, uoit emo da oni mudri proroci koji su svjedoili o Stvoriteljevu nadahnuu, uvijek izraavaju zahvalnost. Priznanje, zahvalnost i predano potovanje iz srca iskrenog traitelja izlaze kao duh zahvalnosti za mudrost, za stvari koje ine svakodnevne potrebe, te za sveprisutnu svijest o Stvoritelju do koje se dolazi prouavanjem svih stvari. Trenutano ivimo u udesnome razdoblju. Vrijeme je nevienih otkria i prilika, pravog procvata ovjeanstva. Ujedno je rije i o razdoblju dramatinih poboljanja u politikom, gospodarskom, kulturnom i duhovnom smislu. to nam donosi sljedeih dvadeset-trideset godina? Kakve e biti poslovne prilike? Kakvi e moda za nekoliko godina biti materijali i usluge, neto to danas jo moda i ne postoji, a tada e ve biti uobiajeni?

Tko god s voljom zahvaljuje Bogu, i sam e se obogatiti. Albert Schweitzer

Omiljenim stavom treba postati zahvalnost. E. C. McKenzie

Hoe li se nain ivota za dvadeset-trideset godina od dananjega razlikovati kao to se dananji ivot razlikuje od okolnosti u kojima se ivjelo prije dvadeset-trideset godina? Kako e izgledati budunost? to nas oekuje u vjerskoj i duhovnoj budunosti? Kako emo se, kao svjetska obitelj, u to uspjeno uklopiti? Moda se pozitivan, provediv nain sastoji u prihvaanju duhovnog naela izraavanja zahvalnosti umjesto pritubi u svakodnevnoj uporabi! Takav stav mogao bi pripomoi pojedincima, obiteljima, poslovnim suradnicima, zemljama, vladama i, u konanici, globalnoj zajednici. Duhovno naelo izraavanja zahvalnosti vrlo je jednostavno: Ono emu posveujemo pozornost i gorljivost postaje naim iskustvom! Zato ba izraavanje zahvalnosti? Istinsko izraavanje zahvalnosti naziva se i nainom na koji dua priznaje svoju povezanost s Bogom, a sposobnosti nae due nemaju granice. Zahvalnost izraavajte velikoduno i iskreno; zahvalnost primajte ponizno i ljubazno; oekujte je rijetko ili nikad. E. C. McKenzie

Duhovni zakon mentalnog djelovanja: Kako u umu, tako i u pojavnim oblicima pojaava se kad god um hvali i potuje. Izraavanje zahvalnosti kreativna je sila koja, ako se provodi kontinuirano, u ivot moe unijeti udesno dobro. Ne bi li ivot tako postao djelotvorniji i plodonosniji kada bismo pozornost posvetili nainu na koji bismo se voljeli razvijati? Ciceron je jednom rekao: Nema te odlike kojom bih radije raspolagao... nego zahvalnou. Nije rije tek o najveoj vrlini, nego i o ishoditu svih ostalih vrlina. Odakle onda poeti? Na emu sve moemo biti zahvalni i kako zahvalnost provesti u djelo? Jedan se ovjek naao na velikome banketu. Dok su konobari posluivali kavu, dvaput su ga zaobili. Druge su posluivali, ali njega nisu. Na koncu je zaustavio jednog posluitelja i zatraio kavu. Gospodine, rekao mu je konobar, molim vas, okrenite alicu. Toimo samo onima koji su okrenuli alicu! Neki ljudi kroz ivot prolaze uz alicu zahvalnosti okrenutu nadolje i pitaju se zato im ivot nije ispunjen! Krutost misli neke ljude moe navesti na to da se rugaju i tue. Nedostatak suosjeanja ili razumijevanja moe izazvati stavove i opaske koji e druge odbijati. Promislimo samo na kako se raznolike naine Iju-

Nisi zahvalan zbog onoga to ima u depu, nego zbog onoga to ima u srcu. E. C. McKenzie

di tue u vezi s vremenskim prilikama! Rije je o vrhunskome primjeru prirodne pojave na koju ne moemo utjecati ba nikako! Bi li pozitivne ljude koji cijene darove privlaili oni koji pokazuju tako negativne stavove? Kakvu vrstu energije elimo pozvati u svakodnevni ivot? Oslobaamo li se predrasuda kada pojaamo svijest o tome da smo konana i ograniena stvorenja u nepreglednome svemiru koji je beskrajno sloen? Mogu li neograniena ljubav i izraavanje zahvalnosti stoga dodatno otvoriti na um prema velikome planu kojeg smo svi dio? Kada dosljedno ivimo u svijesti o radosti i zahvalnosti, djelujemo li na svjesnu odluku o izraavanju i doivljavanju Boga upravo na te naine? Kada smo zahvalni za nebrojene razloge za sreu, sudjelujemo li u snanoj sili koja ve djeluje u naem ivotu i u svijetu? Temelji li se zakon zahvalnosti i izraavanja zahvalnosti na udruivanju oekivanja uma sa snagom srca radi poveavanja koliine pozitivnih stvari i dogaaja? Drugim rijeima, je li naa alica okrenuta prema gore i spremna za primanje? Zahvalnost i iskrenost svrhe i cilja poput blistavih potoka istjeu iz samih temelja neograniene ljubavi, i svima donose vee jedinstvo. Izraavanje zahvalnosti duhovna je odlika koju je svakodnevnom vjebom i primjenom mogue ugraditi u srce. Nagrade su obilne i donose veliko zadovoljstvo. Nita od vanjskih okolnosti, uvjeta ili oblika ne djeluje na srce pojedinca ili nacije koje se uzdie u davanju zahvalnosti. Ptica nikada ne bi uspjela poletjeti s tla sklopljenih krila! Izraavanje zahvalnosti sila je koja moe uzdignuti pojedinca ili zemlju, na rairenim krilima vjere i radosti, prema boanskome ivotu i svjetlu.

*
5. ZAKON
Ako je zemlja kola, tko su uitelji? Koja je svrha naeg ivota na Zemlji? Filozofi, duhovni voe i drugi zemlju nerijetko nazivaju kolom za due. ivotni vijek proveden na ovom planetu moe izgledati kao dugotrajan i usporen nain oblikovanja due. A milijarde godina tako su jo dulje i usporenije razdoblje izgradnje kolske zgrade! No tko jo zapravo mjeri vrijeme?! Moda bi trebalo pitati: Koliko naa dua moe napredovati dok postoji u ljudskome obliku?

Lijepo je uspostaviti vlastitu religiju u svojem srcu... ivot e vam, poslije, izgledati ne kao neto manje, nego kao neto vee. D. H. Lawrence

Raznorazne glavne religije zemlju takoer nazivaju kolom. Budizam, koji ui kako ivot duha nadilazi ovjekov ivot na Zemlji, naglaava kako je ivot duha istinska stvarnost i kako je svrha zemaljskog postojanja duhovni razvoj kroz izraavanje slobodne volje, razuma, ljubavi, molitve i kreativnosti. Bhagavadgita nudi poneto za sve vrste duhovnih aspiranata, bez obzira na temperament, bez obzira na odabrani put. Ondje se predstavljaju razne ivotne teme, a hindusko boanstvo, Krina, jasno mijenja teite kada koristi tu rije: yoge etiri glavna smjera hinduskog misticizma. Na jednom se mjestu njegova uenja koncentriraju na transcendentalno znanje, na drugome na nesebino' djelovanje, na treem na meditiranje i na etvrtom na ljubav. Kranska vjera nudi zakone iz Starog zavjeta i parabole Novog zavjeta kao smjernice za duhovni razvoj. Isus je rekao: Ako su vam um i srce neprestano usredotoeni na mene, upoznat ete me. Kada je rekao da njegovo kraljevstvo nije na ovome svijetu, je li mogue da je time elio rei kako se nebesko kraljevstvo moe nalaziti u naem umu i dui, a ne u vanjskom materijalnom okruenju? Teilhard de Chardin, koji je govorio na temelju godina i godina iskustva u ulogama znanstvenika, sveenika i pjesnika, rekao je: Svemirski zakon govori nam da je u svemu sadrano i prijanje postojanje. Prije svakog oblika postoji raniji, ali manje razvijeni oblik. Svatko od nas razvija se prema Bogu. Bi li taj razvoj prema Bogu mogao biti glavna svrha naeg postojanja na Zemlji? Moe li nas ta potraga za Bogom kroz vlastiti nesvjesni dio bia dovesti do kraljevstva nebeskog koje nam je na dohvat ruke? Je li nebesko kraljevstvo moda stanje plodonosnosti koje se nalazi u zametku u svakome od nas?

Prigrli tu profinjenu unutarnju bit. Lao Tse

Potraga za Bogom obuhvaa i potragu za naom vlastitom mjerom, ispitom naeg vlastitog duhovnog potencijala. Abraham Joshua

Kako dua moe shvatiti boansku radost ili biti zahvalna na nebu ako ranije nije iskusila zemlju? Kako dua moe shvatiti radost predaje Bojoj volji ako nikada nije svjedoila zemaljskome paklu koji je izazvala ovjekova samovolja? to uimo na temelju ovjekovih zloina ili od bezdunih vlada? Kako iskustva koja obuhvaaju zloine, razoaranja i pogreke esto slue kao izvrsne lekcije? to moemo nauiti iz dubokih vjerskih iskustava, nade, ljubavi, opratanja, suosjeanja i sluenja drugima? Je li mogue da je zemlja stvorena kao svijet u kojem emo se boriti s raznoraznim potekoama, ali i kao mjesto na kojem e se, upravo stoga, izgraivati ovjekova dua? Biste li svoje dijete dali u kolu u kojoj nema ispitivanja znanja? Je li svrha ivot-

Gdje je Bog? U Srcu sviju koji ga trae. Abraham ben Samuel Chasdai

nih iskustava pouavati duhovnu ljubav i radost, za razliku od tjelesnih mana, bolesti i potekoa? to znae rijei: U svakom ivotu mora pasti barem malo kie? Oito je da se dua neki put poinje razvijati i postajati veom kada ovjek iskusi odreene tragedije. Iz toga moemo zakljuiti da je dua u cijelosti u stanju preivjeti takva intenzivna iskustva! Moemo li uiti i zahvaljujui snanim iskazima prijateljstva, ljepote, suosjeanja, gorljivosti, marljivosti, kreativnosti i napretka? Moemo li ponizno priznati da Stvoritelj najbolje zna kako se izgrauje dua? Da se dua raa savrena, kako bi shvatila ili cijenila izostanak boli i tuge? Sveti Pavao napisao je: Ali ne samo to, nego se ponosimo i nevoljama, svjesni da nevolja raa strpljivost, strpljivost prokuanost, a prokuanost nadu. A nada ne razoarava, jer je ljubav Boja izlivena u naim srcima po Duhu Svetomu koji nam je dan (Rimljanima 5:3-5).

Nuditi sluenje bogovima, dobroti, mudrima i duhovnome uitelju; istoa, potenje, suzdranost i nenasilje: to su tjelesne discipline. Nuditi rijei utjehe, govoriti iskreno, ljubazno i sa eljom da pomognete, te prouavati svete spise: to su discipline govora. Staloenost, blagost, tiina, suzdranost i istoa: to su discipline uma.
Bhagavadgita

Kako se, dakle, dua razvija u toj ivotnoj koli? I tko su u njoj uitelji? Moe li se duhovni razvoj odvijati kroz ovjekov razum i boanska otkria, sjedinjavanjem s prirodom i Bogom, te marljivim koritenjem talenata koji su nam podareni? Moemo li poveati znanje donoenjem promiljenih i mudrih odluka? Na duhovni razvoj takoer se moe, barem dijelom, ostvariti i posredstvom znanja nadvladavanjem neukosti i samoivosti sve dok se posve ne uskladimo s boanskim. Jedan od zakona duha pokazuje, ini se, da poboljanja uglavnom potjeu iz sluenja s ljubavlju i pomaganja drugima da prestanu uzimati i ponu davati. Kada sebini ego uspije postati poput malenog djeteta i ui u nebesko kraljevstvo, moemo postati isti poput obrisanog prozorskog stakla, dopustiti istini i Bojem svjetlu da dopre do naeg uma, srca, duha i due. Velike duhovne istine, koje su i istine stvarnog, svakodnevnog ivota, iste su u svim razdobljima i

svim duhovnim nastojanjima. Mogu doi do svakoga tko im utre put do vlastitog ivota. Bog se obraa svakom uhu koje slua, bilo da pripada idovu, neidovu, hindusu ili budistu, Amerikancu ili Indijcu, kraninu ili muslimanu. Promislite malo o prii o biblijskome Izlasku, u kojoj se govori o etrdeset godina lutanja djece Izraela, tumaranja pustinjom sve do dolaska u Obeanu zemlju. Kakve su slinosti s tom priom koje doivljava svatko na putu od roenja do trenutka kada u ivotu poinjemo spoznavati i aktivirati duhovne zakone i tako dolazimo do nebeskog raja? Netko je rekao: Maloj ivotinji zaokupljenoj vlastitim postojanjem poesto treba etrdeset godina da se pretvori u malenog anela zaokupljenog Bogom! Pomisao da raj moe biti tek neko daleko mjesto s druge strane smrti ne znai nita za svijest koja se budi. Je li pomisao da moramo biti u potpunosti u raju ili u potpunosti u paklu onemoguila napredovanje u vjeri i mogue utjecala na nju tako da napreduje sporije od razvoja poslovnoga svijeta i znanosti? Izvori vjenoga ivota bujaju u svakoj dui. Kako upotrijebiti tu ivu vodu? Na svakom je pojedincu da se postavi u odgovarajue mentalne okvire i da ih upotpuni neogranienom ljubavlju, vjerom i oekivanjima. Dovoljno vremena provedenog u uenju, tovanju i molitvi takoer nam omoguuje da jasno ujemo i ispravno tumaimo onaj smireni i tihi glas boanske mudrosti.

Naglasci
1. Svatko od nas raspolae umom sposobnim za kreativnu aktivnost u dozrijevanju svemira, kao i u dozrijevanju due. 2. 4. Kako biste opisali kreativni proces od misli do djela? Kako biste opisali misli kao stvari? 3. Na koje naine moemo doznati vie o boanskome? 5. Zato je toliko vano dobro paziti na rijei koje izgovaramo? 6. Moe li neto postojati odvojeno od Boga? Kako? Kako ne? 7. Zato primjena izraavanja zahvalnosti privlai energiju? 8. Tko su najsretniji ljudi koje ste ikada vidjeli? Kada biste zapisali imena petero ljudi koji neprestano prte od sree, koja bi bila glavna vrsta energije koja od njih dopire? Ljubav? Gorljivost? Duhovna radost? Predanost sluenju drugima? 9. Kako biste opisali svrhu ili smisao vlastitog ivota na Zemlji?

10. Koji stavovi i nastojanja mogu dovesti do raja na zemlji? 11. Kako svoj ivot usmjerujete prema plodonosnom sluenju i nebu na zemlji?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U Knjizi molitava Gandhi iznosi nain molitve koji obuhvaa sve, a ujedno je vrlo jednostavan. Svakog jutra i veeri ljudi se sastaju na otvorenome polju, sjedaju na travu ili ak na golu zemlju, i sudjeluju u istinski meuvjerskome iskustvu. Oni koji su doli pripadali su razliitim vjerama, a neki i nijednoj. Bilo je tu muslimana, hindusa, krana, sikha, Zidova, agnostika, ateista i drugih, budui da su Gandhijeve molitve bile pokuaj traenja istine. I ovo je jedna od njegovih sveobuhvatnih molitava: Sve dok je tajna due nepoznata, sve su navike i postupci beskorisni; tvoj je ivot u ljudskome obliju proao beskorisno, poput neoekivane kie. 1 premda se svakodnevno kupa i tuje i marljivo slui u hramovima, i premda daje i milosrdno prua u svojoj kui, i premda puta dugu kosu, tijelo prekriva svetim pepelom. 1 premda si oiao kosu, postio i obiao sveta mjesta, i premda uzima krunicu i zaziva njegovo ime; i premda na elo stavlja sveti znak i uva sveti list, i premda pije vodu iz Gangesa; i premda naizust zna i Vede, upuen si u gramatiku i pravilan izgovor, i premda poznaje melodije i njihovo djelovanje, i premda poznaje est sustava, kao i permutacije i kombinacije slova... Sve su to naini pronalaenja sredstava za preivljavanje ako nisi upoznao duu nad duama. Narsaiyo kae: Uludo potroio si dragocjeno ljudsko naslijee ako nisi upoznao tajnu cijeloga svijeta.

etrnaesti tjedan

1. ZAKON
Tajnu produktivnog ivota mogue je i traiti i pronai.
Nastoj postati ne uspjenim ovjekom, nego ovjekom koji vrijedi. Albert Einstein

KADA SU GA upitali koji je ispravan put, put tuge ili put radosti, rabin Berditchev odgovorio je: Postoje dvije vrste tuge i dvije vrste radosti. Kada se ovjek mrano zamilja nad nesreama koje su ga snale, kada ui u kutu i oajniki trai pomo to je nezdrava i tetna tuga, tuga za koju se kae: Boanska nazonost ne prebiva u mjestu obiljeenom potitenou. Druga je vrsta iskrena bol ovjeka koji zna to mu nedostaje. Isto vrijedi i za radost i sreu. Onaj koji nema unutarnje materije i koji je ne osjea usred svojih ispraznih zadovoljstava, to ne osjea, ne nastoji popuniti prazninu i stoga je obina budala. No onaj koji je istinski sretan nalik je na ovjeka kojem je izgorjela kua, koji osjea potrebu duboko u dui i poinje iznova graditi. Njegovo se srce raduje svakom novom poloenom kamenu. ivjeti cjelovito i plodonosno, voljeti u neogranienome izrazu, razvijati smisao i poniznost, te doi do mudrih i bezvremenih spoznaja sve to moe izniknuti iz nae sposobnosti da doivljavamo i spoznajemo sadanjost. Pojavljuje li se samo srce duhovnoga ivota iz ivota u svijesti o smislu u stvarnosti sadanjeg trenutka koja se neprestano mijenja? Je li mogue traiti

Bog je svakom normalnom ovjeku podario sposobnost postizanja ovakvog ili onakvog cilja. Istina, neki su nadareniji od drugih, no Bog nikoga od nas nije ostavio bez dara. Martin Luther King jr.

Tajna uspjeha sastoji se u stalnosti cilja. Benjamin Disraeli

i pronai tajnu produktivnoga ivota? Natpis na jednom mjesnom natjecanju kae: Morate biti nazoni da biste pobijedili! Hasidska pria pokazuje da je vana jedino jednostavnost nae usredotoenosti na sadanjost. Plodonosnost za kojom tragamo najee neemo pronai u novim pogledima, zvukovima, okusima i mislima. Ona se pronalazi u ivoj stvarnosti svakog trenutka koji dotaknemo iskrenom nakanom kako bismo ivjeli produktivno. Jedan od elemenata produktivnoga ivota moe se opisati i kao svjesno hodanje korak po korak, dan po dan. Mogli bismo jo dodati: sa svrhom, marljivou, asno i uz viziju! U Skrivenim rijeima Baha'u'llah govori: Samo jedan korak dijeli te od velianstvenih visina i od nebeskog stabla ljubavi. Dodirnemo li prisnije iskustva svakodnevnoga ivota, hoe li se naa srca otvoriti prema jednoj dubljoj razini? Moemo li u svijesti kao prioritetnu misao drati da postoji mjesto na kojem je sve mogue onima koji vole Boga? Kada redovito odvajamo vrijeme za molitvu, moemo doi do tog mjesta; a naa kreativnost i produktivnost doivjeti e procvat.

Uspjeh u neposrednoj zadai koja je pred nama najbolji je korak prema uspjehu kakav prieljkujete. Bernard M. Baruch

Svaki je trenutak naega ivota jedinstven i stoga neprocjenjivo dragocjen. Moe li se tono ponoviti dananji izlazak i zalazak sunca? Moe li se osobito dijeljenje s drugima, ili radostan djetetov smijeh, osjetiti ili ponoviti ba na potpuno jednak nain? Je li viziju sadanjeg trenutka mogue ponovno dohvatiti, u doslovnome smislu, ako dopustimo da nam izmakne? Prieljkujemo li produktivniji ivot, ne bi li tako bilo najbolje poeti od sadanjosti? Promotrimo neke od mogunosti. to kaete na jednostavnost, na jednostavan ivot? To ne znai da se trebamo povui iz svijeta i svrsishodnih zadaa koje trebamo obaviti samo da bismo otkrili istinsku jednostavnost srca. Jednako tako, nema potrebe ni za dramatinim potezima. William Blake rekao je: eli li ovjek initi dobro, dobro mora initi u minijaturnim i konkretnim stvarima. Ope je dobro dio poziva licemjera, laskavaca i pokvarenjaka. Produktivna jednostavnost o kojoj govorimo, osloboena je svake pretencioznosti. Nalik je na vodu koja jednostavno tee niz padinu. U enu se to naziva obnavljanjem vlastite istinske prirode. Svatko tko je ikada ivio na ovome planetu razvija ljudsku priu. Ona poinje s naim zaetkom, nastavlja se tijekom djetinjstva, obuhvaa sve nae osobne uspjehe i probleme, i dovodi nas do sadanjeg ivotnog trenutka. Postoji i boanski apat, usporedan s tom priom, koji nas podsjea da Zemlja nije i na posljednji dom, nae krajnje odredite. Moda slutimo da pod

Koliko god se oko njih kovitlali raznorazni dogaaji, oni ostaju usredotoeni i smireni. Tao

povrinom naeg bia tee i jedan vjeni aspekt postojanja. U odreenome smislu, moemo se usporediti s Micheiangelom i istinom koju je poznavao dok je oblikovao Davida. Michelangelo je znao da se Davidov kip ve nalazi u mramornome bloku. Dio umjetnikog ivota proveo je uklanjajui viak materijala kako bi otkrio unutarnje djelo. Uviate li slinosti? Moete li na taj nain zamisliti svoj unutarnji ivot? Jedan je mistik rekao: emu slui otvoreno oko ako je srce slijepo? Mogu li mudrost i uravnoteenost simbolizirati dva umijea potrebna za produktivan ivot mudrost i nadahnuti intelekt udrueni s neogranienom ljubavlju otvorenoga srca? Istinska mudrost ne dokida bol i tugu ovoga svijeta. Umjesto toga, ne ui li nas da ivimo asnije i strastvenije usred svih ivotnih iskustava? Mudrost otkriva kako s velikom ljubavlju i spokojem odgovoriti na izazove ovog sadanjeg vota. Kad mudrost i ravnotea zajedniki proimaju sve aspekte naeg postojanja, vie se ne opiremo eventualnim ivotnim izazovima, niti nas oni preplavljuju i obeshrabruju. Kada ostvarimo uravnoteen ivot, postajemo li ve i prirodno produktivnijima?

Hodam polako, ali nikad unatrag. Abraham Lincoln

Kako stvoriti i urediti ivot kao utjelovljenje mudrosti, mira, spokoja, suosjeanja, neograniene ljubavi, integriteta i produktivnosti? Koje nam odlike omoguuju da ivimo i napredujemo u duhu slobode i uimo najvee lekcije? Kako bi dananji obrazovni procesi mogli pomoi u otkrivanju osobitog dara priroenog svakom djetetu? Osim toga, kako obrazovni proces moe pripomoi razvoju na tim podrujima? to znae znanje i postignua ako ne razumijemo kako doprijeti do tueg srca ili ako ne osjeamo tui dodir? Otvara li produktivan ivot vrata raju na zemlji? Moete li zamisliti kako bi bilo ivjeti produktivno, a zatim prihvatiti taj stav? Kako bi bilo initi ono u emu ste toliko dobri tako da se cjelokupni ivot zaudi talentu koji ste razvili?

2. ZAKON
Srea
Veina ljudi sretna je koliko odlui u umu. Abraham Lincoln

je

uvijek

popratna

pojava.

Andersen

VEINA NAS duboko u sebi zna kolika je vrijednost sree, te nastojimo doivljavati taj ivotni aspekt. Mnogi ljudi nastoje do sree doprijeti na najraznovrsnije naine, od kojih tek neki donose trajni rezultat. Zato neki ivoti izgledaju kao da su prepuni previranja, napetosti i potitenosti, dok oni koji tako ive oajniki nastoje dohvatiti sreu? Neki ljudi sreu trae gomilanjem bogatstva. No donosi li bogatstvo trajnu sreu? Neki dre da e sreu otkriti u vezama, a vani i smisleni odnosi uistinu su udesna pojava. Meutim, moe li ovjek doivljavati vezu s drugom osobom ali i dalje ivjeti bez krajnje sree? Moda smo tuni jer jo nismo dostigli stupanj uspjeha kakav prieljkujemo. Zato mnogi od naina kojima se, kako su nas uili, trai srea samo pojaavaju osjeaje i aktivnosti iji su plod tuga i jad? Zato sreu i dalje traimo izvan sebe? Mnogi ljudi godinama, ak i cijeli ivot, trae sreu. Netko je jednom upitao: Ako smo mi ljudi tako pametni, zato nismo sretni? Je li razlog moda to to jo nismo izgradili viziju, razumijevanje i smisao koji bi poduprli tako udesnu stvarnost? Zato nam se ini da toliki ljudi trae sreu i u tom nastojanju doivljavaju neuspjeh? Je li potraga za sreom neuspjena jer je srea uvijek popratna pojava? Sto znai izraz popratna pojava? U knjizi to trai cijeli svijet iz 1896., Ralph Waldo Trine kae: Djelovanje velikog naela o kojem je ve bilo rijei moglo bi se opisati na sljedei nain: izravna potraga ne moe dovesti do istinske sree. Srea se mora pojaviti, ako do nje upravo dolazi, neizravno, ili sluenjem, ljubavlju ili sreom koju pruamo drugima. Dakle, izravnim traenjem ne dolazimo do velianstvenih visina. Uvijek, bez ijedne iznimke, pojavljuje se neizravno, na taj isti nain, i nije nimalo vjerojatno da e se taj veliki i vjeiti zakon promijeniti kako bi vie pogodovao nekom konkretnom sluaju ili sluajevima. To stoga spoznajte, pa s tim uskladite ivot i uberite plodove pridravanja tih naela. U protivnom, bez te spoznaje, platit ete primjerenu kaznu; jer sam se zakon nee mijenjati. Mogli bismo rei da ivot ne slui obinim prolaznim uicima, nego najviem obliku razvoja koji je mogue dostii, najplemenitijem karakteru koji ovjek moe razviti i najveem sluenju

Srea i vjera u to da moemo iskusiti vlastitu sreu, kad god i gdje god, najvea je mogua prednost koja proistjee iz stava! Barry Kaufman

Sretan treba biti upravo sada. A sretni emo biti kada ponemo usreivati druge. Robert Ingersoll

koje ovjek moe ponuditi cijelom ovjeanstvu. U tome emo, meutim, pronai najveu radost i uitak, jer samo u tome lei istinska srea. Nae putovanje kroz ivot neki put moda izgleda kao velik izazov, osobito kada se naemo pred neoekivanim potekoama. Bi li osjeaji jada i nesree mogli proistjecati iz odreenih stavova i prosudbi za koje smo se odluili a koje moemo promijeniti? to bi se dogodilo u naem ivotu da se odluimo za svakodnevnu nakanu sretnog ivota? Bi li sretnije prihvaanje vlastitoga bia, i sviju oko nas, uz vie ljubavi, donijelo skladnije i radosnije plodove? to bi se dogodilo kada bismo se rijeili svih oblika osude drugih? Kako bi se to odrazilo na na ivot kada vie ne bismo izgovarali kritike rijei? to bi bilo kada bismo na ljude i dogaaje poeli gledati sve optimistinijim oima? Je li optimizam pretea sree? Je li sretan stav pun ljubavi neizreciva transformacijska sila koja nam pomae kada se suoavamo s velikim i malenim izazovima svakodnevnog ivota?

Sreu ne traite odve pohlepno i ne bojite se sree.

Lao Tse

Srea nam dolazi kada nastojimo davati, a ne dobivati i stjecati. Srea nikada nije u dovrenju u dobivanju. Srea potjee iz rada i truda, nastojanja i pokuaja ostvarivanja cilja, iz davanja! Stvaranje, a ne potronja, u samoj je biti sree i uspjeha. Kako dolazi do toga? Kada druge nadahnjujemo na sreu, nadahnjujemo li i sebe? Kako svaka situacija u svakom danu moe postati prilikom za izraenu sreu? Podie li svaki na korak u smjeru plodonosnijeg ivota mjeru nae sree? U knjizi Srea je stvar odabira Barr Kaufman opisuje kako je jedan nizozemski znanstvenik otkrio neto upravo nevjerojatno. Kada je dva sata s klatnom, razliitih veliina i od razliitih materijala, postavio na isti zid, jedan do drugoga, poeli su malo-pomalo mijenjati ritam, sve dok nisu poeli kucati posve usklaeno. U skorije vrijeme znanstvenici su utvrdili da dvije srane stanice iz dvaju razliitih ivih organizama, kada ih pod mikroskopom stavimo u blizinu, poinju raditi na sinkronizaciji djelovanja i kucaju zajedno, unato razmaku. Ako se u sobi s ukljuenom glazbenom linijom nae raznolika skupina ljudi, u kojoj je i novoroene, mnogi lanovi sku-

Samo radost moe raspriti stotine razloga za tugu. Kineska izreka

ovjekova srea u ivotu plod je njegovih vlastitih nastojanja i nije Boji dar, kao ni spontani plod prirode. Ch'en Tu-hsiu

pine, ak i to dijete, poet e se kretati, kuckati nogom ili puckati prstima u skladu s ritmom. Neki e ljuljati torzo ili kimati glavom. Moglo bi se rei da se ti ljudi usklauju s ritmom i pokretima koji ih okruuju. Promislite o moguim posljedicama po naciju na ijem se elu nalazi sretan dravnik pun ljubavi. Bi li se slino djelovanje moglo biljeiti i kod djece kada su roditelji sretni i puni ljubavi, na pacijente kada su lijenici i sestre sretni i puni ljubavi, na uenike kada su uitelji sretni i puni ljubavi, na veze kada su brani drugovi sretni i puni ljubavi? Ako srea znai da smo prema sebi popustljiviji, oputeniji, da nam je ugodnije sa samim sobom, da lake prihvaamo, osjeamo vie potovanja, da smo uzbueniji i da vie cijenimo to inimo i s kim ostvarujemo interakcije, ne bismo li tada postali darom svima na koje nailazimo? Ne bismo li jednako tako bili trajno fantastian dar i samima sebi? Kaufman nadalje pita: Svi ivotni oblici pulsiraju, ali zato su skloni zajednikome pulsiranju? Zato oponaamo tempo glazbe ak i u vrijeme roenja? Zato odvojene srane stanice ili satovi, kada se nalaze u blizini, usklauju ritam? Zato jedna sretna osoba puna ljubavi slino djeluje na osobu koja joj je blizu? Koja sila odreuje takvu sklonost skladu? Koja zajednika energija sva iva bia tako snano pokree prema sinerginim interakcijama? Neki je nazivaju inteligencijom; drugi u njoj prepoznaju Boga.

Do sree najlake ne dolaze oni koji je izravno trae. Bertrand Russell

*
3. ZAKON
Lo svijet popravit emo stvaranjem dobroga svijeta. Ralph Waldo Emerson
Izbjegavajte sve to je zlo; inite dobro; proistite um to je uenje Probuenoga (Buddhe). Anaksagora

NEKA NA ZEMLJI bude mir i neka pone od mene, glase uvodne rijei glasovite pjesme. No to te rijei zapravo znae? Kako ispunjenost mirom dovodi do mira na zemlji? Genijalni filozof Teilhard de Chardin govori o besprijekornoj cjelovitosti svemira. to to konkretno znai nama? Znai da smo dio svemira; dio cjeline svega to je stvoreno. ivotnim putem ne idemo sami. Cijeli

Kada daje sve od sebe uz tek umjerene sposobnosti, ovjek e biti u prednosti pred nemarnom nadmonou. Jane Austen

svemir napreduje s nama, a mi, kao ovjeanstvo, dolazimo do sve izraenije spoznaje da smo u duhu svi jedno. Moda je svatko od nas pomalo nalik na piksel. I kao to hologram ine nebrojeni pikseli a svaki od njih sadri sve podatke koji se nalaze i u ukupnoj slici tako svatko od nas moe biti i siuni dio ivota koji sadri sve podatke na koje nalazimo i u ukupnome zbroju postojanja. Gautamu Buddhu, izvorno princa Siddharthu, muila su pitanja ovjekova postojanja. Iako nisu zapisivali njegove rijei, uenici su zapamtili mnoga uenja i usmenom ih predajom prenijeli novim naratajima. Buddhina glavna uenja nazivaju se etverima plemenitim istinama: prva kae da je ovjekov ivot po prirodi nesretan; druga da je uzrok tog jada ovjekova sebinost i pohlepa; trea da je pojedinane primjere sebinosti i pohlepe mogue dokinuti; te etvrta da se nain bijega od sebinosti sastoji od onoga to se naziva osmerostrukim putem. A on obuhvaa: ispravne stavove, ispravne misli, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravan ivot, ispravna nastojanja, ispravnu brinost i ispravno meditiranje. Nema sumnje da takva svijest o ispravnosti i oslobaanju od osobnih negativnosti moe silno pripomoi stvaranju brinog i ljepeg svijeta ispunjenog ljubavlju.

Nemate li prijatelja s kojima ete dijeliti ili uivati u ivotnome uspjehu ne moete li se obratiti onima koji vam duguju zahvalnost; ili pogledati prema onima kojima biste trebali pruiti zatitu ipak imate jednaku dunost da ustrajno nastavite putem dunosti; jer va aktivni napor nije dug samo prema drutvu, nego i znak ponizne zahvalnosti Stvoritelju koji vas je u to drutvo uveo, uz mo da sluite i sebi i drugima.
Walter Scott

Bolji svijet lake emo stvoriti i ako svatko od nas postane boljim pojedincem. Odreeni univerzalni ivotni zakoni, ako ih se pridravamo, mogu uljepati ivot, u njega unijeti vie sklada, uspjeha, zdravlja i slobode. Kada odluimo pridravati se tih zakona, ubiremo sve plodove ivota usklaenog sa svemirom. Kada nije tako, izlaemo se opasnosti od bolesti, rata, gospodarske nesigurnosti i nezaposlenosti. Problemi koji stvaraju previranja, bol, jad i patnje u naem svijetu mogu se promijeniti kada svatko od nas svjesno odlui djelovati i razmiljati na dobrobit sviju. Osobni su motivi uvijek dobar i pouzdan vodi. Upitajte se:

Plemenit budi, ovjee, usluan i dobar! Jer to je jedino to te odvaja od svih ostalih stvorenja. Coethe

Zato inim to to inim? i dopustite da vam priroena mudrost duha ukae na istinit odgovor. Ako su vai motivi isti, tada e iz njih proistei dobro. Pozitivne zamisli u koje danas vjerujemo mogu se neprestano iriti i razvijati u naoj svijesti. Za to bismo mogli rei da odgovara potpunoj usklaenosti sa ivotom. Piloti se u letu esto slue radijskim snopom kao vodiem. Sve dok su usklaeni s tim snopom, nema opasnosti. Kada skrenu u nesklad izvan radio-snopa, ulaze u podruje opasnosti. Svaki ovjek takoer ima ugraen radijski snop samo to ga naziva svijeu. I dok smo usklaeni s time kako je sve zamiljeno, bit emo i sigurni. Kada nismo usklaeni, to e se kod nas pokazati u obliku pohlepe, straha, bolesti, ovisnosti i ljubomore. Ako uvijek razmiljamo i djelujemo s dobrotom u srcu; kad postajemo odgovorni za sebe i kada, kao to kae stara irska poslovica, spoznamo da je kada ugledamo posao koji treba obaviti, to posao koji eka nas, moemo poeti od pogrenog svijeta stvarati ispravan svijet. Vrijeme je da prestanemo govoriti kako oni trebaju neto mijenjati. Kada kaemo ja trebam pomoi ivotu, poinjemo koristiti ivotu. Kae se da i putovanje od tisuu kilometara poinje prvim korakom. Neka svatko od nas poduzme upravo taj korak i neka on bude vaan!

4. ZAKON
Bolje je hvaliti nego kritizirati.
Kad ljubav koja je u tebi naie na ljubav koja je u meni, zajedno stupamo naprijed u miru i skladu. Sue Daniels

SKUPINA izviaa krenula je na kampiranje i uveer postavila atore na praznome polju. Kada se logorska vatra ugasila uz pravu kiu iskrica i kada su zvijezde obasjale nono nebo, djeaci su poli na spavanje. Nekoliko sati poslije, usred noi, spavae je probudio bolan krik. Jednog djeaka ubo je korpion i sada je osjeao neizdrivu bol. to se moe poduzeti? U blizini nije bilo ni lijenika ni bolniarke, ni bolnice, ni ambulante. Zapovjednik izviaa povikao je: Oh, to emo sada? Jedva ujan glas odgovorio mu je: Moemo moliti! Cijela skupina zatvorila je oi i poela moliti: Boe, poalji nam pomo! I to hitno!

Da vam netko pokloni predivan i skup novi eir, ne biste li bili zahvalni na velikodunome daru? No ne biste li trebali biti jo zahvalniji Onome koji vam je podario glavu koju moete pokriti eirom? eik Muzaffer

Gotovo i prije nego to su otvorili oi, zauli su kripu automobilskih guma. Vozilo se zaustavilo uz rub ceste, nasuprot logoru. Zapovjednik je pritrao automobilu. Zamislite kako se samo iznenadio kada je doznao da je za upravljaem lijenik! Vraao se sa strunog skupa u oblinjem gradu kada mu se auto zaustavio zbog problema s motorom. Zapovjednik ga je uhvatio za ruku i poveo prema logoru. Potrebna nam je pomo, rekao je. Lijenik je pregledao djeaka, ali je odmah rekao kako ne moe ba nita bez odgovarajuih sredstava. Djeaci su ponovno osjetili nemo. I ponovno se javio onaj isti tihi glas: Onaj koji nam je poslao doktora, moe poslati i lijek! Ubrzo nakon toga cestom su prola kola hitne pomoi, zaustavila se i vratila nekoliko desetaka metara unatrag. Lijenik i zapovjednik upoznali su vozaa sa situacijom. On je u vozilu imao traeni lijek. Lijenik je djeaku dao injekciju i bol je istog trenutka popustila.

Ljudska bia ivot mogu mijenjati promjenama mentalnih stavova. William James

I tada se jo jednom javio onaj isti glasi: Slava i hvala Bogu, od kojeg dolaze svi darovi! Potovanje i zahvalnost svakako su meu najkorisnijim stavovima koji transformiraju ivot. Moemo ih primijeniti u svako doba dana i noi. A osobito su korisni kada imamo dojam da nam ivot ne napreduje onako kako bi mogao ili trebao! Izgovorena je rije nalik na sjeme. Mora rasti! Kako, kada i gdje moemo prepustiti Bogu. Naa je zadaa gorljivo govoriti ono to je dobro, pomagati i darivati, svjesni toga da, kada izraavamo zahvalnost i potovanje poinjemo primati obilje dobra. Doivljavanje potovanja i zahvalnosti nalik je na prelijevanje u viu razinu duhovnog buenja. To donosi radost! To je uzbudljivo! Bismo li zapravo ikada mogli neemu pridati veu svetost nego to je to neto ve posjeduje? Sve je ve iovako u cijelosti sveto i blagoslovljeno! Mi, meutim, moemo uviati i cijeniti Bogom proetu sreu u svim ljudima i svim stvarima. Kad izraavamo pohvale i zahvalnost nekome ili neemu, ne upuujemo li im blagoslov na najmoniji mogui nain? Nije li to udesan nain na koji se priznaje njihovo boansko podrijetlo? U odreenome smislu, zahvaljujemo se na Bojem daru. Jeste li o pohvalama i zahvalama ikada razmiljali kao o obliku molitve? Ako niste, samo ponite hvaliti sve to postoji u vaem ivotu, pa ete vidjeti to e se dogaati! Kada se svjesno usredotoujemo na sve to je u naem ivotu dobro, ujedinjujemo li um sa snagom

boanske kreativnosti, tako da moemo primati vie oblike dobrote koja postoji svugdje? S druge strane, mogu li kritike, tualjke ili natezanje sa ivotom blokirati kreativnu energiju i odvojiti nas od mogunosti uivanja u obilju? Je li nezahvalnost siguran nain zatvaranja vrata obilju plodova i napretku? Je li vam se kada dogodilo da u beskraj bjesnite zbog nekog problema, a da se bol tada samo pojaava? to mislite, zato dolazi do toga? Sve dok ne spoznamo lekciju koju nam odreena situacija nudi, hoemo li i dalje pojaavati vlastiti osjeaj odvojenosti od sree? Je li nedostatak zahvalnosti jednostavno stvar ograniene vizije? Jesu li zahvalnost i potovanje tek jo jedan nain na koji je mogue uvesti raj na zemlji? Jeste li ve uvidjeli da pri podizanju djece pohvale slue kao konstruktivna, a kritika kao destruktivna sila? Nove mogunosti ukazuju nam se na najnevjerojatnije naine! Kako je samo fantastino zagledati se iza povrinskih likova i otkriti blago unutarnje osobe ili iskustva. Na taj nain iz pohvala izvlaimo neusporedivo vie koristi nego iz kritika!

*
5. ZAKON
Smijeh je najbolji lijek. Norman Cousins
Na osmijeh potvruje nau svijest i odlunost da ivimo u miru i radosti. Izvor istinskoga osmijeha jest probueni um. Thich Nhat Hanh

JESTE LI KADA obratili pozornost na to kako se osjeate dok se smijete? Miii se oputaju. Poinjete disati dublje i usporenije. U krvotoku se pojavljuje vie kisika. Raspruju se mrane misli, ili ih je barem manje! Izreka Smijeh je najbolji lijek doista je utemeljena na stvarnosti. Endorfini su prirodni tjelesni anestetici. Nedavno je utvreno da smijeh potie luenje endorfina. Stoga, kada se smijemo, u odreenome smislu sami sebi dajemo injekciju analgetika! Rezultati istraivanja objavljeni u jednom psiholokom asopisu tvrde da se prilikom smijeenja osjeamo sretno zbog vie razloga. Jedan od njih naglaava da zatezanjem i oputanjem miia lica aktiviramo cijelu mreu ivaca koji alju signale emocionalnim centrima u mozgu. Mrtenje ukljuuje centar za potitenost. Osmijeh ukljuuje centar za ushienost. Osmijeh moe

Raj je zasluio onaj koji nasmijava ljude koji ga okruuju. Kuran

potaknuti osjeaje sree i zbog temperature krvi u tijelu. Jeste li kad uli kako se kae da je nekome uzavrela krv? Ve nam i jezik ukazuje na taj trag. Kada se mrtimo, neki se miii zateu i skreu veu koliinu krvi u na mozak, koji se tako zagrijava. Osmijeh zatee drugu skupinu miia, smanjujui dotok krvi u mozak. To nije dovoljno da zasmeta funkcioniranju, ali je dovoljno da mu snizi temperaturu! U jednom kazalu Starog zavjeta smijeh se spominje 57 puta, a radost, zadovoljstvo, veselje i srea gotovo nebrojeno puta. U jednom kazalu Novog zavjeta, radost, zadovoljstvo, veselje, slavlje, uitak, smijeh itd. spominju se 287 puta. Cal Samra

Ako doista znamo kako ivjeti, ima li boljeg naina nego da dan zaponemo osmijehom? Osmijeh nam moe pomoi da novome danu pristupimo s gorljivou i razumijevanjem. Na osmijeh moe donijeti sreu i nama i onima koji nas okruuju. 1 taj dragocjeni dar od nas ne trai nikakva financijska sredstva! Pria iz Thich Nhat Hanha pod naslovom Cvijet spoznaje govori upravo o tome:
Radost je najpouzdaniji znak svijesti o boanskoj nazonosti. Teilhard de Chardin

Postoji pria o cvijetu koji je vrlo poznat u krugovima posveenima Zenu. Jednoga dana Buddha je pokazao cvijet svojem sluateljstvu. Bila je rije o 1250 redovnica i redovnika. Jo dosta dugo nije nita govorio. Meu sluateljima je vladala potpuna tiina. inilo se da su se svi neizrecivo zamislili, nastojati proniknuti u znaenje tog Buddhina poteza. A onda se Buddha odjednom nasmijeio. Nasmijeio se jer se netko od sluatelja nasmijeio njemu i cvijetu. Taj se redovnik zvao Mahakashyapa. Nasmijeio se jedini od sviju nazonih, a Buddha se takoer nasmijeio i rekao: Imam dar spoznaje i prenio sam ga Mahakashyapi. 0 toj prii raspravljale su nebrojene generacije uenika Zena i ljudi i dalje trae njezino pravo znaenje. A ono je vrlo jednostavno. Kada vam netko pokazuje cvijet, eli da ga vidite. Ako i nakon toga nastavite razmiljati, neete vidjeti cvijet! ovjek koji nije razmiljao, koji je ostao ono to jest, uspio je duboko spoznati cvijet i stoga se nasmijeio. Neki su skloni stavu da nakon ostvarenog uspjeha mogu biti radosni. U meuvremenu, krguu zubima i namrgoeno nastavljaju prema cilju. No smijeh i radost odlike su koje je mogue

Nema toga to moe odolijeti napadu smijeha! Mark Twain

Humor je uvod u vjeru, dok je smijeh poetak molitve. Reinhold Niebuhr

njegovati usput kako bismo imali vie plodova i uspjeha. Izgleda da je udnja za sreom zajedniki instinkt cjelokupnog ovjeanstva. Ista velianstvena energija koja pulsira naim srcem i mozgom, pokree i nae ruke, noge i miie! Kada nauimo koristiti tu priroenu energiju, stjeemo jednu od najveih prednosti u ivotu, osobito kada se smijeimo! Jeste li kada gledali kako netko radi s blagim osmijehom na licu? Zakljuujete li da je ta osoba sretna i zadovoljna poslom kojim se bavi? Glasoviti filozof i lijenik Albert Schweitzer rekao je: Ne znam kakva e vam biti sudbina, ali jedno znam. Istinski

Iznenadna je veliajna slava strast koja ini grimase koje nazivamo smijehom. Thomas Hobbes

sretni meu vama biti e jedino oni koji e traiti i pronai nain da slue. Jeste li kada zastali i promislili koliku radost osjeate kada vam je ivot prepun smisla? Kakav je to osjeaj kad zaboravljate sebe i svojom energijom sluite drugima? Kakav je osjeaj smijati se od iste radosti jer ste ivi? Kad zelena uma smije se glasom radosti, A potoi tee sred zvonkog glasanja smijeha; Kad zrak smijei se uz nae raspoloenje, A zeleni brijeg odzvanja od smijeha; Kad livade smijee se u ivahnome zelenilu, A skakavac smije se usred te radosti, Kad Mary, Susan i Emily u skladu Tim draesnim ustima zapjevaju Ha, ha, he! Kad raskona ptica smije se u hladu, Kad na stol prepun je treanja i drugog voa, Doi, ivi i budi sretan, pridrui se meni Da punim pluima zapjevamo Ha, ha, he! William Butler Yeats, Pjesma smijeha

Naglasci
1. Na koje je naine mogue traiti i pronai produktivan ivot? 2. 3. Kako u umu neprestano misliti kako postoji mjesto na kojem je onima koji vole Boga sve mogue? Koje su prednosti jednostavnog ivota?

4. Zato potraga za sreom esto zavrava neuspjehom?

5. 6. 7. 8. 9.

Kako biste sreu opisali kao unutarnju pojavu? Kako biste sreu opisali kao popratnu pojavu? Kako plemenit um bez pristranosti moe promotriti pitanje sa svih strana? Kako biste opisali plemeniti um? Kako se razvija plemeniti um?

10. Zato je bolje hvaliti nego kritizirati? 11. Zato je kritika toliko bolna onome koga kritiziraju / onome koji kritizira? 12. Kako biste objasnili izreku Smijeh je najbolji lijek? 13. Kako se smijeh moe smatrati odreenim oblikom molitve? 14. Kakve koristi osjeaju i oni koji drugima donose smijeh?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Ako neiji put mogu obasjati ve i jednom jedinom zrakom svjetla; ako nekoj dui mogu pomoi da jasnije sagleda ivot i dunosti, i tako blagosloviti brata svojega; ako sa svakog obraza mogu otrti suzu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako ovjeka koji je zastranio mogu dovesti do istine, njegovo srce iznutra nadahnuti osjeajem dunosti; ako u svoju duu ruiaste mladosti mogu usaditi osjeaj za pravdu, ljubav prema istini i ljepoti; ako i jednog ovjeka mogu pouiti da su Bog i raj blizu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako iz misli istisnem sumnju i strah i ako mi ivot bude usklaen s ljubavlju i dobrotom; uspijem li iriti svjetlo, nadu i radost i pomognem li ukloniti prokletstvo mentalnog sljepila; budem li donosio novu radost, novu nadu, manje boli, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Ako uz ivotni put posadim stablo u ijem e se hladu odmarati umorni putnici, i premda sam moda nikada neu uivati u njegovoj ljepoti, bit u istinski sretan iako mi nitko ne zna ime, niti mi ostavlja cvijee na grobu, ovaj moj ivot nee biti uzaludan. Anonimna

Petnaesti tjedan

1. ZAKON
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo. Henry David Thoreau
Ja sam obeanje. Ja sam mogunost. Ja sam velika hrpa potencijala. Iz jedne djeje pjesme

Samo oni koji se izlau opasnosti da odu predaleko mogu utvrditi gdje su tone granice. T. S. Elliot

DOGAA li se esto da je poniznost pogreno shvaena vrlina? Ona se moe odnositi na sluenje drugima, kao kada je Isus rekao: Tko eli biti velik meu vama, neka bude va poslunik, a tko eli biti prvi meu vama, neka bude va sluga (Matej 20:26, 27). Rije poniznost moe se odnositi i na svijest o tome da Bog beskrajno nadmauje sve to je itko ikada rekao o njemu i daleko nadilazi sposobnost ovjekova shvaanja. Je li poniznost osobito korisna kad je u njezinoj biti poniznost u odnosu prema Bogu? Kad i samima sebi moemo priznati da nitko od ljudi nikada nije spoznao vie od siunog dijela Bojega beskraja i vjenosti, hoemo li biti spremni pokrenuti svoju elju da traimo i uimo? Moe li ponizan pristup osigurati gorljivost i marljivost u nizu raznoraznih oblika istraivanja nevidljivih stvarnosti koje se smatraju duhovnima? ini se da u naem svijetu postoji duboka i priroena ovjekova potreba za duhovnim odlikama poput moralnih vrijednosti, karakternosti, suosjeanja, neograniene ljubavi i poniznosti. Razvoj znatieljnog uma, suosjeajnog srca i osjeaja bliskosti s drugima nije namijenjen samo onima koji vjeruju i sudjeluju u vjerskim obredima. Nisu li te odlike vane za sve, bez obzira na podrijetlo, vjeru i politike sklonosti? Predstavljaju li te odlike poziv lanovima ovjekove zajednice da stvari sagledaju u irim okvirima? Moe li poniznost, dakle, ponuditi nain istraivanja koji gleda naprijed, a ne unatrag, koji e se razvijati i uiti na vlastitim pogrekama? Snana graevina mora poivati na stabilnim temeljima. Nije li to korisna usporedba i za duhovni razvoj i rast?

Poniznost uvijek mora djelovati poput pele koja u konici proizvodi med; bez poniznosti se gubi sve. Sv. Tereza Avilska

elimo li se duhovno razvijati, koji su nam graevinski blokovi najkorisniji? elja, poniznost, fleksibilnost i ljubav mogli bi biti izvrsni kameni-temeljci! elja, poput raketnog goriva, tjera nas naprijed. Da bi se kola kretala uzbrdo, treba im ivahan i snaan konj! Kada nam prijateljstvo s Bogom postane dovoljno vano, hoemo li povjerenu energiju i pozornost posvetiti duhovnome ivotu? Iz duhovne perspektive poniznost je odraz snage. U knjizi Dosezanje visina: Psihologija duhovnog ivota Marvin Gawryn pie: Istinska je poniznost ukorijenjena u samopotovanju i vjeri. Duhovno ponizna osoba moe iskreno promotriti svoje slabe toke jer vjeruje u svoju sposobnost da ih nadvlada. Poniznost ne znai pasivnost i povlaenje. Znai da sebe trebamo sagledati u jasnome svjetlu kako bismo mogli djelovati. Poniznost je odskona daska za agresivan razvoj. Potrebne su nam ovjekove odlike poput moralnih skrupula, suosjeanja i poniznosti.
Dalai Lama

Bismo li ikako mogli napredovati bez, barem u jednoj fazi puta, oslobaanja od starih navika ivota i istraivanja novih i nepoznatih podruja? Jeste li kada promatrali mlado stablo koje se povija na vjetru? Pod jakim vjetrom, stjeete dojam da e se slomiti. Ali i nakon vjetra ono se uzdie ravno i vrsto. Korijeni i deblo jaaju i stablo nastavlja rasti. Ako se bojimo promjena, moemo li postati nefleksibilni i tako zaustaviti daljnji razvoj? Jedan od aspekata poniznosti jest otvoren um koji spremno prima. Na ar u uenju iz ivotnih iskustava na koja nailazimo moe prerasti u silnu snagu.
Istinska poniznost nije bijedan, puzav duh koji samog sebe prezire; to je gotovo posve tona procjena o nama onakvima kakvima nas vidi Bog. Tyron Edwards

Dakako, glavna je odlika Boje prirode sveobuhvatna, neograniena ljubav! U mjeri u kojoj dajemo i primamo ljubav, moemo li iskoristiti sredinju progresivnu aktivnost duhovnog ivota? Ljubav prema Bogu i ljubav prema ovjeku silno se podupiru i potpomau! Nije li iskustvo voljenja jednako ugodno i korisno kao i iskustvo situacije u kojoj nas vole moda ak i vie? Moe li nam ponizna svijest pomoi da umanjimo prepreke na putu koji nas vodi do raja na zemlji? Hoe li ljudi koji su umanjili elje vlastitoga ega lake i vjerojatnije davati nego primati? Na ego moe nas navesti na pomisao da smo u sreditu a ne tek jedna mala i privremena vanjska manifestacija di-

vovskoga svijeta bia koje postoji u vjenoj i beskrajnoj stvarnosti koju nazivamo Bogom. Ne bi li ivot tako bio dio Boga, a ne obrnuto? Jeste li ve uli da se netko slui rijeima podruje duha? Postoji li uope neko drugo podruje? Nije li sve od duha? Kako doivjeti i izraziti ponizniji pristup ivotu? Iziemo li van za vedre i mrane noi, te podignemo pogled prema nebu, ugledat emo tisue zvijezda. Je li vam kada palo na pamet da mi na Zemlji i ne bismo znali za njih da nema svemirske tame? Bi li nebesko svjetlo u svakome od nas naa boanska svrha i potencijal moglo biti jo osvjetljenije na nepreglednoj pozadini due? Je li nevidljiva ljepota koja postoji u svakome od nas potencijal zahvaljujui kojem smo istinski ivi? Jedna pjesma skupine The Band ide ovako: Kada se probudi, sjetit e se svega. Poinje li se ovjeanstvo buditi? Otkriva li jutarnje svjetlo da smo djeca boanstva i da nam je dostupan raj na zemlji? Zato? Nije li ocu najvei uitak kad ivot dijeli s vlastitom djecom?

*
2. ZAKON
Koji je oblik zabave koristan?
Ne bojte se sebe. U potpunosti proivljavajte individualnost ali na dobrobit drugima. -Dag Hammarskjold

JE LI VAM se kad dogodilo da na televiziji gledate uasnu emisiju, ali vam je ipak teko iskljuiti prijemnik? Neugodni zvukovi, eksplozije i pucnji iz vatrenog oruja, krijetavi glasovi i, vrlo esto, nasilje, mogu nas istinski uzrujati. Ipak, mnogi ne ustaju i ne gase prijemnik! Nije li jednako vano zatvoriti vrata negativnome kao kada zatvaramo vrata pred zimskom hladnoom? Zato smo u tome tako neodluni? to se dogaa kad gledamo lou televizijsku emisiju? Ako smo ono to osjeamo i percipiramo, djeluje li program koji gledamo na na karakter? Ako smo ljutiti, moe li se u nama pojaviti jo vei bijes? Ako smo prestraeni, moemo li se jo vie bojati? Ako osjeamo nelagodu ili uzrujanost, moemo li tada ostati i bez ono malo ostatka mira? Ako planiramo i djelujemo u smjeru ostvarivanja povoljnih i korisnih ciljeva, zato um, srce i emocije otvaramo tetnim emisijama? Mnoge od njih plod su rada senzacionalistiki nastrojenih producenata koji ele to vie

Mjera dobrog izbora sastoji se u tome hoe li ovjek voljeti i pronai dobro u onome to je odabrao. Charles Lamb

zaraditi. Dok gledamo neke od najpopularnijih emisija, moda emo osjetiti uzbueno udaranje srca, moda emo stiskati ake i nakon toga biti iscrpljeni i ispranjeni! U pojedinim sluajevima neumjerena zabava moe postati i poput droge. Mogu li nas medijske drame toliko zaokupiti da nam gotovo i ne ostaje prostora za korisne i kreativne aktivnosti? Jo od samih poetaka televizije, industrija zabave ispire mozak mnogim mladim ljudima, govorei im kako im je glavni ivotni smisao usreivati same sebe. No takve aktivnosti i tenje najee umanjuju sreu, i njima samima i svima koji su oko njih. Dakako, televizija nije jedini medij koji nudi neprincipijelnu zabavu. Na primjer, promislite o djelovanju nekih od proizvoda filmske industrije ili izdavake djelatnosti ili odreenih sportskih emisija. Bilo bi zanimljivo pribiljeiti koliko puta na dan upadamo u pravi trans ili postajemo rastreseni samo zbog zabave koja nipoto nije korisna. Uzalud utroeni dan nestaje zauvijek, pa bi stoga logino i korisno bilo na najbolji mogui nain iskoristiti svaki sat svakoga dana. Kada televizija pouava, a kada moe biti tetna? Nema sumnje da su mnoge obrazovne emisije izvrsna prilika za uenje. Kako odrediti koji programi mogu tetiti naem ivanom sustavu, umu i srcu, a koji im mogu itekako koristiti? Ako se ne trgnemo iz nezdrave letargije obilja i ne spoznamo da se televizija, uglavnom, koristi za odvraanje pozornosti, zavoenje, zabavljanje i izoliranje, tada e televizija i oni koji je financiraju, oni koji je gledaju i oni koji na tome rade, prekasno ugledati posve drukiju sliku.
Edward R. Murrow, 1958.

Svijet je boljati levizije, E.

mogue pouz manje tea vie vizije. C. McKenzie

Poniznost dovodi do snage, a ne slabosti. Priznanje pogreaka i njihovo ispravljanje najvii su oblik samopotovanja. John. J. McCloy

Kako mladim ljudima pomoi da shvate da istinska srea dolazi iznutra, a ne iz vanjskih programa? Bi li ta pogrena potraga za sreom mogla biti jedan od razloga zbog kojih Amerika, kao sredite industrije zabave, u zatvorima ima gotovo dvostruko vei udio stanovnika nego veina drugih zemalja? Zahtijeva li temeljna praktinost ivota upoznavanje i razluivanje znaenja i voenja ivota i ljudskoga razvoja u smjeru izvrsnosti u umu i vrlinama? Iskazivati mo znai vjerovati u sebe i svoje mogunosti. Moe li podvrgavanje vanjskim utjecajima potkopati nau osobnu mo? Moe li pasivna i pretjerana zabava umanjiti plodonosnost naeg ivota? Kada se prestanemo sluiti svojim darom, je li mo-

Ne to imamo, nego to koristimo; ne to vidimo, nego to biramo, to su stvari koje potkopavaju ili unaprjeuju ukupnost ovjekove sree. Joseph Fort Newton

gue da se od ljudskih dobrotvora pretvaramo u parazite? Sve nae odluke i izbori ine graevinske blokove naeg ivota. Dobivamo priliku oblikovati svoj svijet upravo posredstvom svijesti. Nain na koji percipiramo i reagiramo na svijet u kojem ivimo proistjee iz naih odluka i izbora. Imamo mo slobodne volje kojom moemo odrediti to u ivotu elimo. Neke e odluke biti lagane; neke teke. Ali doista moemo birati! Ako je oito da bez prestanka, u svakom trenutku tijekom svakoga dana, donosimo odluke, je li vano birati ispravno? Koje su mogunosti najvii oblik dobra, kako za nas, tako i za druge? Koji su oblici zabave korisni? Koje su nam alternative? Produktivan ivot zahtijeva disciplinu i razluivanje. to god da nam se nudi, moemo odabrati ono to je korisno za na napredak.

*
3. ZAKON
Ako ne zna to u ivotu eli postii, vjerojatno nee postii nita osobito!
Sudbina nije pitanje sluaja, nego izbora; sudbinu ne treba iekivati, nego je treba ostvariti. William Jennings Bryan

Voli nae naelo, uredi na temelj, radi na naem cilju. Auguste Comte

INI SE da je nekim ljudima posve jasno to u ivotu ne ele, no koliko ih je pripravno oblikovati potrebne vizije, odraditi planiranje i uloiti trud kako bi postigli ono to ele? Kada bi nas netko upitao kako se od toke A dolazi do toke B, vjerojatno bismo ga uputili na pravi smjer i objasnili mu gdje treba skrenuti, kako bi doao na eljeno odredite. I ivot moemo voditi na identinim naelima. Kada jednom utvrdimo to elimo, moemo se postaviti u poloaj iz kojeg e biti mogue odrediti eljene ciljeve i potom poraditi na njihovu ostvarenju. Kada postavimo ciljeve u okviru onoga to u ivotu elimo, dajemo li samima sebi priliku da razvijemo vei potencijal? Na trenutak promislite o tome. Moramo li tono znati kamo idemo kako bismo onamo i doli? Nuno ne! Kao instrumenti Stvoritelja, nismo li uvijek u nazonosti usmjeravanja punog ljubavi? Upravo nas takva vrsta svijesti potie da radimo jo malo vie, da radimo djelotvornije i osjeamo vie smisla u onome to inimo i kamo idemo. Bi li onda plan djelovanja s odreditem, zajedno s

Penji se visoko, penji se daleko. Cilj ti je nebo, odredite zvijezda. Natpis na Williams Collegeu, u Williamstownu u Massachusettsu

otvorenim umom i svijeu, i uz potporu snanog temelja molitve, mogao posluiti kao provediva formula kojom emo doi do veih plodova? Jedan moj prijatelj sveenik, kada planira i postavlja ciljeve, redovito dodaje: To ili neto jo bolje, Boe moj! A takva volja otvara vrata prijemivosti za bolje zamisli od onih koje nam trenutano nudi boanski izvor. ivot je prepun prijelaza i razvoja. Svaki korak na tom putu ujedno je jedinstveno iskustvo i dio cjeline ivota. Nema obinih trenutaka. Na primjer, trenutak u kojem ivite ba sada ukupnost je, a ne neto to je odvojeno od vaeg cijelog ivota. Vodite rauna o staroj izreci: ivot je ono to vam se dogaa dok smiljate druge planove! Svaki dio vaega dana jednako je vaan. 1 ba kao to se usklaujemo s pozitivnim odlikama dok nam je um koncentriran na tono odreene misli, jednako tako moemo se uskladiti i sa eljenim ciljevima koji vode do stalnog napredovanja. Donijeti odluku o tome to elimo postii moe nalikovati na stavljanje zvala u konjska usta. One su vjerojatno najmanji dio konjske opreme, a ipak su najvanije. Zahvaljujui njima nadziremo i usmjeravamo kretanje konja. Blagim potezanjem moemo navesti konja da se kree u kojem god smjeru poelimo. Bez takvog usmjeravanja, konj bi mogao odetati na livadu i pasti travu! Bez vizije ili cilja koji nas nadahnjuje i poziva na vie oblike izraavanja, moda neemo ostvariti koristan i napredan ivot kakav prieljkujemo!

Nije dovoljno biti marljiv i zauzet... pitanje je: to tako marljivo radimo? Henry David Thoreau

Izvor cjelokupnog stvaranja ista je svijest... isti potencijal koji trai nain izraavanja iz nemanifestnog u manifestno. A kada uvidimo da je nae istinsko Ja isti potencijal, usklaujemo se sa silom koja manifestira sve u svijetu.
Deepak Chopra

Jedna pria govori o ovjeku koji je sjedio pokraj prozora i gledao kako ranoproljetni vjetar po nebu raspruje mrane oblake. Pridravajui glavu dlanovima, zavapio je: Kako je samo tuan i sumoran prizor koji vidim! Dalje od toga nije dospio. U meuvremenu, nedaleko od njega, neki je drugi ovjek radio u polju. 1 on je uoio kako vjetar tjera oblake, te je duboko udahnuo taj ivi dah koji je strujao posvuda oko njega. Dok je orao plodonosnu zemlju, osjeao je kako se posvuda uokolo budi ivot. Bio je na istoj valnoj duljini s pobjedonosnom snagom koju

Najvanije je imati ivotni zakon, znati kako ivjeti. Hans Selye

nije mogue obuzdati. Taj je ovjek razumio poruku koju donosi vjetar koji pue u oujku i to stoga to je radio na plodnome polju! Znao je da se nov ivot moda i skriva, ali sjeme je ve tu! Nije li lako shvatiti kako su radnici na plodnome tlu ivota svjesni beskrajnog duha prirode? Bi li i iskrena samoanaliza mogla igrati vanu ulogu u postavljanju smislenih ciljeva? U knjizi ovjekova vjeita potraga Paramahansa Yogananda kae: Istinska je samoanaliza najvee umijee napretka. Bi li bilo korisno jedno vrijeme svakodnevno zapisivati vlastite misli i tenje? Bi li nam to omoguilo da doznamo vie o tome to smo i kamo elimo usmjeriti ivot? to bi se dogodilo kad bismo nadili ogranienja ega i odlutali u nepregledna polja duhovnog napretka? Bi li nae elje i ciljevi bili drukiji od sadanjeg trenutka? Bismo li, oslobodivi se smea i krhotina nekorisnih ovjekovih navika, poeli sijati sjeme uspjeha koji prieljkujemo? Imamo mogunost mijenjati se i brzo mijenjati smjer naeg ivota, brzo i uz snanu viziju i odlunost. Jesmo li stoga graditelji vlastite sudbine? to elimo postii u ivotu? Postavimo li to pitanje mnogim ljudima, vjerojatno emo dobiti razliite odgovore. to bi bio vrhunac naeg duhovnog i ljudskog postignua? Kako se okoristiti ukupnim univerzalnim naelima ivota iz raznih religija svijeta i ivota velikih ljudi kojima se divimo? Kamo idemo? Koji su nam motivi? Gdje elimo biti? Koji je najsigurniji i najbolji nain dolaska na eljeno odredite?

*
4. ZAKON
Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet uope sanja. lord Alfred Tennyson Neki je poslovni ovjek rjeavao teak problem osobne prirode i inilo mu se da u tome osobito ne napreduje. Stoga je odluio zatraiti strunu psiholoku pomo. Tijekom seanse, u jednom je trenutku slegnuo ramenima i u oaju podignuo ruke, govorei: Iskuao sam sve to znam, pa je, izgleda, preostala jo samo molitva! Koliko smo puta uli istu pritubu, samo drugim rijeima? Kada sve ostalo propadne... molite!

Svako stvorenje poznaje svoje molitve i svoju hvalu. Kuran

Srea je ve i postojati. ivjeti je sveto. Rabin Abraham Heschel

to bi se dogodilo kada bismo svjesno odluili dan i sve to e se u njemu pojaviti zapoeti molitvom? Bi li poslovni sastanci protjecali skladnije i djelotvornije kada bi molitva bila prva toka na dnevnome redu? Pojavi li se neka neugodna situacija, bi li kratka molitva pripremila situaciju za vie razumijevanja i suosjeanja? Kako svakodnevna molitva moe utjecati na obiteljski ivot i nain na koji ostvarujemo interakcije s drugima? Kad Bogu dopustimo da kroz nas djeluje mirno i staloeno, bez briga i napetosti, ne osjeamo li ljekovitost beskrajne nazonosti? Kako molitva moe posluiti kao snano pomagalo za primjenu Boanske nazonosti u svim podrujima ivota? U knjizi Molitva je izvrstan lijek dr. Larry Dossey kae: U najjednostavnijem obliku, molitva je stav srca pitanje postojanja, ne djelovanja. Molitva je elja za doticanjem Apsolutnoga, kako god ga zamiljali. Kada doivljavamo potrebu za ostvarivanjem te veze, molimo, bilo da se sluimo rijeima ili ne. Molitva je sjedinjavanje Boga i ovjeka. Rije je o stavu due koji se, u pojedinim trenucima, iskazuje rijeima. U drugim situacijama, do izraza moe doi u tiini. Moete li zamisliti koje bi koristi pojedinac imao kada bi molitva postala nainom ivota, umjesto da bude niz izoliranih sluajeva? Molitva raspolae mistinom moi i daje rezultate! Kroz molitvu i to osobito usklaivanje s boanskim pojaavamo vlastito duhovno svjetlo. Izgraujemo bolji nain ivota u svakom pogledu i privlaimo ono to gradimo vie duhovnog svjetla!

Molitva je, kao i radij, blistavi oblik energije koji se sam obnavlja. Alexis Carrel

Moli u nevolji i potrebi; moli i u punoi radosti i danima obilja.

Kahlil Cibran

Onaj kojem se moli blii ti je od devina vrata. Muhamed

Jedna ugledna i vrlo djelotvorna uiteljica ovako je govorila o molitvi: Gdje god se nalazila, esto radim na ideji 'otoka molitve' usred 'mora kaosa'. Zato? Jer molitva nau pozornost uzdie iznad kaosa! Na primjer, ulazim u ured, a u njemu zvoni telefon. Troje ljudi eka me pred vratima, a svakome od njih stvar je hitna. Tajnica me eka s vie vanih poruka i popisom od desetak stvari kojima moram posvetiti pozornost. Odakle poeti? Zatvaram vrata, sjedam za stol i, sljedeih nekoliko minuta, iskljuujem sve osim Boga i sebe! Gradim mentalni otok mira, tiine i postignua, usklaujui se s Bojom nazonou u mislima, osjeajima i djelovanju. Uranjam u Boju nazonost i sve su-

Dobro moli koji dobro ljubi, kako ovjeka, tako i pticu i zvijer. Samuel Taylor Coleridge

raduje na postizanju dobra za mene i za sve s kojima dolazim u dodir. ... i svi imaju koristi! A zatim se dajem na posao! Bi li dio ljepote molitve mogao leati u injenici da nije nuno tono znati kako funkcionira da bismo imali koristi od njezina udotvornog djelovanja? Snaga duha nalazi se u svakome od nas; pitanje je samo kako je razviti. Koje se sve istine nalaze u pozadini izjave: Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet moe i sanjati? Poziv na molitvu uje se na svim jezicima. Ne trae li od nas najrazliitiji vjerski i duhovni obiaji, kroz cijelu povijest, kao i u dananje vrijeme, da niti molitve ugradimo u tkaninu svojega ivota? S kojom svrhom? Bi li se na taj nain u svakodnevni ivot mogao unijeti izraz raja na zemlji? Sve svjetske kulture, sve civilizacije bez obzira na stupanj razvoja ili primitivnosti imaju neku duhovnu aktivnost koju moemo nazvati molitvom. Molitva je prirodna funkcija koja je ovjeku priroena. Omiljeni filozof Kahlil Oibran o toj temi kae: Jer to je molitva doli irenje vlastitoga ja u ivui eter. Zato je jednostavan oblik molitve koji govori Budi volja tvoja toliko moan? Zazivamo li razinu mudrosti koja nadilazi nae sadanje shvaanje? Preputamo li moda svoju volju, svoje sklonosti i zahtjeve za odreenim ishodom u korist onoga to je za sve strane najvie i najbolje? ak i kad nam se moda ini da molimo za ono to je najbolje, je li nae ljudsko znanje moda ipak ogranieno u univerzalnim okvirima? Na jednome od seminara Greggu Bradenu, autoru knjige Izaijin efekt, postavljeno je pitanje: emu se moliti? to nam molitva zapravo donosi? Odgovorio je ovako: Molitva je nama ono to je sjemenu biljke voda... Sjeme je potpuno i po sebi cjelovito. Pod odgovarajuim uvjetima [kao u sluaju sjemenja na koje nailazimo u drevnim grobnicama], moe postojati i stotinama godina, tek kao obino sjeme, vrsta ovojnica koja titi daleko vee mogunosti. Samo uz pojavu vode sjeme e ostvariti najvii oblik izraavanja ivota.

Molitva je iskrena elja due, izgovorena ili neizraena; kretanje skrivene vatre koja podrhtava u grudima. James Montgomery

Svi smo mi takvo sjeme. Na svijet dolazimo potpuni i cjeloviti, nosei sjeme neeg jo veeg. Vrijeme koje provodimo jedni s drugima, uslijed ivotnih izazova, u nama budi najvee mogunosti ljubavi i suosjeanja. Upravo u nazonosti molitve razvijamo se i cvjetamo, ispunjavajui puni potencijal. Na temelju pojedinih skorijih istraivanja u vezi s time, molitvu moemo smatrati jezikom kao i filozofijom, mostom

koji povezuje svijet znanosti i duha. I kao to je ostale filozofije mogue izraziti jedinstvenim rijeima i vokabularom koji se odnosi tono na tu vrstu filozofije, i molitva tako moe imati vlastiti rjenik u sklopu nijemog jezika osjeaja. Na primjer, ne bi li se filozofija mira mogla izraziti kroz jezike toliko razliite kao to su jezici fizike, astronomije, teologije i politike, jednako kao i molitve? Kako bismo promijenili uvjete u vanjskome svijetu, trebamo istinski postati manifestacijom svoje unutarnje elje. Je li molitva djelotvoran nain za ostvarivanje tog cilja? Kada se koncentriramo u molitvi, ne volimo li time samo kreativno naelo ivota, svojeg Stvoritelja, i to svim srcem, umom, duom i snagom? Bi li to mogao biti temeljni razlog zbog kojeg se molitvom postie vie nego to ovaj svijet moe i zamisliti?

*
5. ZAKON
Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji. Ken Keyes
Istinom me svojom vodi i poui me, jer ti si Bog, moj Spasitelj. Psalmi 25:5

KAKO BI bilo uiti s najveim uiteljem na svijetu? Onim koji bi nas mogao nauiti ono to nam je u ovom trenutku najpotrebnije? Svatko moe biti uenik najboljeg uitelja, i to neusporedivo lake nego to mislimo! Kako? Pogledajte malo oko sebe. Nai su uitelji posvuda! Pogledajte ljude na koje nailazite u ivotu lanove obitelji, prijatelje, kolege na poslu, suradnike, neznance, ak i same sebe! ivot je postavljen tako da nam donosi situacije i iskustva koji na najbolji nain potpomau na razvoj. Kako dolazi do toga? Jedna je mogunost to to se vrlo esto dogaa da ono to vidimo u drugima moe biti odraz neega to je u nama. Moda odlika kojoj se najvie divimo u nekom drugom moe biti odlika koju imamo i sami, samo je ne prepoznajemo. Je li mogue i da ono to nam je najmrskije kod nekog drugog odraava neku crtu u nama samima koje nismo svjesni? Moe li to osobito vrijediti kada doivljavamo snane osjeaje, bilo pozitivne, bilo negativne, u vezi s drugom osobom? Moemo li doznati neto o energiji kojom zraimo na temelju naina na koji ljudi reagiraju na nas? Moemo li neto vie

Razumno je uiti od onih koji mogu pouavati. Sofoklo

Stupi u svjetlo stvari, neka ti Priroda bude uiteljem. William Wordsworth

o sebi doznati promatranjem karakteristika ljudi s kojima dolazimo u doticaj i s kojima se druimo? Kakve su njihove vrijednosti? ive li asno i poteno? Jesu li poteni, odani, pouzdani? to nam o nama samima govori nain na koji uvodimo prioritete u koritenje vremena? to moemo zakljuiti na temelju aktivnosti kojima se bavimo? Kako provodimo slobodno vrijeme? Kako ulaemo i troimo novac? Kakve nam misli najee ispunjavaju um? Negativne? Pozitivne? Molitve? Progresivne misli? Postavljanje ciljeva? Kakvi su nai najei osjeaji? Radost? Ljubav? Smijeh? Suosjeanje? Gorljivost? elja za sluenjem? Koji bi bio smisao ovjekova ivota na zemlji kada nam ne bi nudio dovoljno prilika za uenje, razvoj, irenje potencijala i plodonosne aktivnosti? Kako ideali ljubavi prema Bogu i sluenja ovjeanstvu u naem ivotu mogu pronai puninu izraza? Kako stei dragocjene pouke o viem razvoju od sviju i svega oko nas? Prema duhovnoj znanosti, mentalni je stav temelj svega to nam se dogaa u ivotu. Misli su poput rijeka koje teku iz jezera duha. Kako te struje ivotne energije usmjeriti u korisne svrhe? U knjizi Razvoj religije kao znanosti Franklin Loehr iznosi zabavnu, ali i vrlo pounu priu. Prije predavanja o novoj knjizi, dr. Loehr je veerao s jednim drugim sveenikom i njegovom suprugom, kada je u sobu uletjela njihova mlaa ki. Posve ju je obuzela uzbudljiva nova spoznaja: Mama, etiri plus etiri je osam! Jesi li to znala? Jesam, odgovorila je majka. Ali odakle ti zna? Rekla nam je uiteljica! odgovorilo je dijete.

Uenje nikada ne smatrajte obvezom, nego divnom prilikom da spoznate oslobaajui utjecaj ljepote u podruju duha za vlastitu osobnu radost i korist zajednice kojoj pripada va kasniji rad. Albert Einstein

Uenje je sama bit poniznosti.

j. Krishnamurti

Razvoj je j e d i n i dokaz ivota. Kardinal John Henry Newman

Zahvaljujui uiteljevu autoritetu a uitelj moe biti svatko koga prihvaamo kao uitelja uimo velik dio onoga to znamo. To je prvi nain primanja i irenja informacija u ljudskome drutvu, te prenoenja s narataja na narataj. Meutim, istinski dokaz da su etiri vie etiri osam ne lei u injenici da je tako rekao uitelj. Ne lei li valjanost svega to govori uitelj ili netko drugi u stvarnosti koja je u pozadini tih rijei? Jesu li informacije koje daje uitelj, tko god on tono bio, istinite samo u mjeri u kojoj je uitelj u pravu i u kojoj vjerno prenosi injenice?

to vie uim, to vie uviam koliko ne znam. Albert Einstein

Potjee li velik dio znanja koje se prenosi s uitelja na uenika ili s roditelja na dijete esto iz tradicija tono odreene kulture? Na primjer, pojam o Bogu kod afrikih se bumana prenosi, zajedno s naslijeenim lovakim vjetinama, s oca na sina. Briga za domainstvo i djecu prenosi se s majke na ker. Dok prikupljamo informacije iz mnogobrojnih izvora, kako odrediti to je istinito a to moda lano? Kako odrediti koje informacije mogu biti vane i koje se mogu iskoristiti za plodonosan ivot, a koje je mogue samo prihvatiti, pa ih se odmah osloboditi? Ljudska bia krasi mogunost individualiziranja i odlika svijesti o sebi, pa tako i sposobnost donoenja smislenih odluka i izbora. Usto imamo i um koji moe zamiljati, nagaati i nesputano razmiljati, dolaziti do novih zamisli i istraivati mnogo toga. A to je divno i udesno i moe dovesti do pojaane kreativnosti i gorljivosti u vezi s raznoraznim ivotnim aspektima. Veliki uitelji svojim uenicima govore neka budu marljivi, neka budno promatraju sve oko sebe, neka budu ponizni, koncentrirani i uravnoteeni. Vano je zadane dunosti u ovome svijetu obavljati savjesno i s neogranienom ljubavlju. Vano je i spoznati boansku kvalitetu ivota i Stvoritelja svega to postoji. Da, svi i sve oko nas moe nam sluiti za uenje. Na ivot i svijet u kojem ivfmo cesto nude udbenike i uionice za sve razine kolovanja! U konanici, ne bi li svatko od nas mogao postati vlastitim najveim uiteljem?

Naglasci
1. Kako se poniznost poesto shvaa pogreno? 2. 3. 4. 5. 6. Kako stav poniznosti moe otkriti nebesko svjetlo due? Kako biste poniznost opisali kao znak snage? Kako utvrditi koji je oblik zabave koristan? Kad televizija slui u obrazovne svrhe, a kad moe biti tetna? Koje su neke od alternativa pretjeranoj zabavi?

7. Kako postavljanje ciljeva na ivotnome putu nudi prilike za razvoj veeg potencijala, to dovodi do veih i boljih plodova nastojanja? 8. Kako se postavljanje ciljeva izjednauje s postignuima? 9. to u ivotu elite postii?

10. Kako je mo izbora povezana s moi stvaranja? 11. Kako biste molitvu opisali kao sjedinjavanje Boga i ovjeka? 12. Kako biste molitvu opisali kao stav srca? 13. Do kojih koristi dolazi kada donesemo svjesnu odluku o tome da emo svaki dan i njegove aktivnosti zapoeti molitvom? 14. Kako nam sve i svi koji su oko nas mogu sluiti kao uitelji? 15. Kako moemo sami sebi postati najveim uiteljem? 16. Na koje sve naine moemo uiti od prirode?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

MOLITVA ZA DVADESET PRVO STOLJEE

Kreativno Boanstvo, beskrajno i vjeno, izraeno u Isusu i drugim velikim uiteljima, beskonano smo ti zahvalni na milijunima razloga za sreu i uda kojima nas svakodnevno okruuje. Osobito smo zahvalni za usliane molitve i za izazove koji nam nude priliku za razvoj. Osobito smo zahvalni za obilno zdravlje u umu, tijelu i dui. Zahvalni smo na tome to si u svemu oko nas, i jo neusporedivo vie toga, te to moemo biti Tvojim minijaturnim dijelovima. Pomogni nam da jo vie otvorimo um i budemo marljiviji u potrazi za prilikama kojima emo pripomoi ubrzanju boanske kreativnosti. Pomogni nam da razvijemo i nove sposobnosti percepcije, kako bi ovjeanstvo samo u ovome stoljeu otkrilo preko stotinu puta vie o beskraju boanskoga. Pomogni nam da doznamo vie o duhovnim stvarnostima i naelima, kako bi nam ivoti bili plodonosniji. Pomogni nam da razvijamo istu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, bez iznimaka. Pomogni nam da prema drugima zraimo neogranienom boanskom ljubavlju i mudrou. Uvijek u poniznosti, nastojimo sluiti zagonetnim i boanskim ciljevima; amen.

esnaesti tjedan

1. ZAKON
Smisao i hvala poveavaju produktivnost.

Nije vano to radi. Vano je da to radi na najbolji mogui nain. Ako mete ulicu, postani najboljim istaem ulice u povijesti. Radi ponosno i dostojanstveno, pa e tako raditi i velianstveno! Martin Luther King, Jr.

WOODROW WILSON rekao je: Ovdje nisi tek da bi ivio. Ovdje si da bi svijetu omoguio da ivi u obilju, s veom vizijom, boljim duhom nade i uspjeha. Ovdje si da obogauje svijet, a ako zaboravi obaviti zadau, osiromauje sebe. Kada omoguite da te rijei potpuno dopru do vae svijesti, moda ete se upitati: Kako svojom nazonou obogatiti svijet? Kako moji napori svijetu mogu omoguiti da ivi u veem obilju, ili uz veu viziju ili uz bolji duh nade i uspjeha? Koristi na planu naeg dubljeg razumijevanja sebe i nae svrhe u kozmosu mogu biti nesagledive. Kada barem nakratko spoznamo ono to je, kako nam se ini, smisao naeg postojanja, kako emo postati produktivniji u poslu koji smo odabrali? Bi li tono odreeni cilj i stav hvale mogao pridonijeti poveanoj produktivnosti, kako za nas, tako i za druge? Kada spoznamo da su sva ljudska bia slina u elji za sreom i plodonosnim izraavanjem, mogue je da emo osjetiti suosjeanje, bliskost i elju za pruanjem pomoi. Korisno suosjeanje nije tek jedna od vrsta emocionalnih reakcija; rije je o vrstoj predanosti koja se temelji na razumu. Svrhovito pomaganje, koje motivira suosjeanje obogaeno iskrenim pohvalama, u krajnosti moe donijeti vrlo pozitivne rezultate. Kako? Pada li vam na pamet osoba koja ne bi povoljno reagirala na iskrene pohvale? Kako se osjeate kad se netko pohvalno iz-

Pohvale utiru put prijateljstvu. Danska izreka

raava o tome to radite? Izdie li se elja duboko iz vas, potiui vas na to da dajete vie od sebe, da djelujete djelotvornije, kako biste postigli jo vie? Zato dolazi do takvih reakcija? Tako se mogu pojaviti nove zamisli, pojmovi i stavovi o tome kako bolje i lake poveati produktivnost. Sastoji li se put koji nas vodi do veeg zadovoljstva od ovladavnja zadaom koja je pred nama? Ljudi stjeu novu energiju kada u poslu raspolau smislenom vizijom. esto se odriu sna, hrane i ugode, samo da unaprijede projekt kojem posveuju ljubav. ini se da je svatko tko se posveuje odreenoj svrsi u ovoj ili onoj mjeri nekako svet. Je li to udo stvaranja? Bi li nam energija tog uda mogla omoguiti da nadiemo okolnosti? Sve vrste okolnosti mogu posluiti kao dobro ishodite za Boga! Je li mogue da svrha i pohvale poveavaju produktivnost i omoguuju nam da djelujemo u veem skladu s Bojim namjerama? Za ostvarivanje napretka moramo utvrditi smjernice. Ciljevi i vrijednosni sustavi takoer su nuni sastojci. Sustav vrijednosti vaan je za odreivanje stanja: popravlja li se situacija ili ne. U protivnom, kretanje prema gore koje ini ovjekovu svrhu moe postati nasumino, pretvoriti se u besmisleno kretanje. U toj fazi duhovni napredak esto se udruuje s drugim oblicima napredovanja i pridonosi krajnjem smislu i usmjerenju. Kako se u to uklapaju pohvale? Pomnim promatranjem kreativna i uspjena osoba moe uiti od drugih. Koji nam putokazi pomau da pratimo nastojanja i posljedice neijeg djelovanja? Kako uiti iz tuih pogreaka i ne ponavljati ih? Kako uoavati tko je sretan i zato je sretan? Inteligentno sluanje klju je uspjeha jer nam pomae da u drugima opaamo mudrost ili lai i da te dvije pojave ponemo razlikovati.

Stvaranje nije zavrilo u osvit ovog planeta, nego se nastavlja, a pred nama je velik posao kako bismo stvorili jo bolji svijet. George Cable Price

Put svrhovitog djelovanja donosi svostruke koristi: dar koji nudite svijetu dar je koji se vraa kako bi ivio u vaem srcu. Mogue je da nam sreu donosi ve i sama nakana da svoje djelovanje ispunimo svjetlom ljubavi, hvale i smisla. Obdareni smo sreom pozitivnih reakcija koje izaziva nae djelovanje. Posredstvom svih korisnih karijera pronalazimo put otkrivanja i izraavanja Boga. Vrsta djelovanja nije toliko vana koliko je vana naa elja da inimo dobro. U krajnjem sluaju, jesmo li svi mi na ovaj planet doli kako bismo nauili lekcije kojima nas on moe nauiti i kako bismo ga blagoslovili razmjenom i dijeljenjem? Je li zvuk bubnja koji osjeamo u srcu naa veza sa svrhom postojanja nae due?

2. ZAKON
Cijena veliine zove se odgovornost. Winston Churchill
Moramo prihvatiti posljedice svakog djela, svake rijei i misli, tijekom cijelog ivota. Elisabeth Kubler-Ross

KAO TO nam pokazuju rijei Winstona Churchilla, uspon do visina, kao i vrijeme koje ondje provodimo, nerijetko zahtijeva prihvaanje raznoraznih odgovornosti i ispunjavanje dunosti na marljiv i struan nain. Osim toga, njegove se rijei mogu odnositi ne samo na buduu veliinu, nego se mogu primijeniti i na ono to moemo ostvariti u svakodnevnom ivotu. Sitnice mogu znaiti mnogo na putovanju do veih postignua. Na primjer, ako netko ne djeluje na pozitivan nain, u okviru odlika brinosti, obzirnosti i odgovornosti, kako kod kue, tako i meu prijateljima, moe li takav stav djelovati na kljune osobne i profesionalne odnose u kasnijim fazama ivota? Uenik koji ne pie zadae moda nee razviti razinu znanja i sposobnosti potrebnih za uspjehe u odrasloj dobi. Knjigovoa koji u poslu nije savjestan moe negativno djelovati na ukupan uspjeh svoje tvrtke.

Svaki vei uspjeh od vas trai preuzimanje odgovornosti... U konanici, jedina odlika svih uspjenih ljudi... upravo je sposobnost preuzimanja odgovornosti.
Michael Korda

Mogu li nam pozornost i spremnost za ivotna iskustva pomoi da vie pazimo na to kako maleni koraci dovode do veih posljedica? Lako emo uoiti kako rutinsko odravanje automobila jami pouzdanost i nesmetano funkcioniranje vozila. Jednako tako, redoviti odlasci zubaru, te ispravna prehrana, mogu igrati veliku ulogu u naem ivotu. Pojedinano gledano, maleni koraci moda i ne izgledaju osobito vano. Meutim, njihovo kumulativno djelovanje neporecivo je vano. Njegovanje zdravih navika uspostavlja pozitivne cikluse koji imaju mo samoobnavljanja.
Preuzmite odgovornost za rezultate koji nadmauju tuda oekivanja. Nikada se ne izgovarajte. Henry Ward Beecher

Kada postanemo svjesniji obrazaca u svijetu oko sebe, moemo poeti bolje shvaati odnos dijelova s cjelinom. Je li naa svijest najvei prirodni izvor svakog pojedinca? Kakvu ulogu naa svijest igra u prihvaanju odgovornosti? Na koje sve naine moemo uiti na temelju iskustva, promatrati vee obrasce u neposrednoj okolini i otkrivati nova rjeenja za raznorazne potekoe? Kako zanemarivanje kljunih istraivanja i razvoja, te

ivot treba iskoristiti tako da stvorite neto to e ga nadivjeti. William James

koncentriranje samo na kratkorone koristi, bez obzira na situacije, najee dovodi do dugoronih gubitaka? Kako se te zamisli odnose na izjavu Cijena veliine zove se odgovornost? Na trenutak promislite o Japancima. Moemo li rei da su najvee prirodno bogatstvo njihove zemlje umne sposobnosti japanskog naroda? Japan je otok razmjerno malene povrine, ogranienog poljodjelskog potencijala, s vrlo malo minerala. Osim toga, njegov razvoj u velikoj je mjeri usporilo bombardiranje tijekom II. svjetskog rata. Ipak, Japan se ponovno uzdignuo kao velika svjetska gospodarska sila unutar samo jedne generacije, zahvaljujui viziji i marljivosti. Je li do toga dolo jer su savezniki voe shvatili naela cjelovitih sustava i kontinuiranog razvoja, te bili dovoljno pronicljivi da aktivno obnove gospodarstvo te zemlje? Jesu li pronicljivost i sposobnost stjecanja vanih spoznaja odlika koju moemo njegovati? Kako ono to jest (odreena situacija, sklop okolnosti ili kreativnosti) transformirati u ono to bi moglo biti primjenom odvanosti i spoznaja? Koje su injenice u skladu s kojom vrijednou? Kako preuzimanje odgovornosti za na ivot njeguje samopouzdanje? Kako glasi naa definicija veliine? Hrabrost kojom je ameriki predsjednik Franklin D. Roosevelt reagirao na stravino djelovanje djeje paralize moe posluiti kao izvrstan primjer unutarnjeg djelovanja Churchillovih rijei. Roosevelt je svojim razgovorima uz kamin ljudima obnavljao duh. Njegova duhovitost i raspoloenje odlino su mu sluili u nebrojenim kontekstima. Osoblje Bijele kue i njegovi prijatelji prerasli su u proirenu obitelj s kojima je imao zajednike obroke i anegdote. Humorom je odvraao pozornost od svoje invalidnosti i nadvladavao kritike. Odgovornost oznauje autorstvo. Kada preuzmemo odgovornost za svoje misli, rijei i djela, priznajemo da za njih i odgovaramo. Priznajemo i vlastitu ulogu u svim eventualnim posljedicama svojega djelovanja. U tom smislu moemo graditi ivot u vezi s kojim emo osjeati gorljivost i svrhovitost. Odgovornost znai da emo uiniti sve to smo najavili i obeali. To nas ujedno tjera naprijed, prema vioj razini dobra.

Neka onaj koji eli pokrenuti svijet prvo pokrene sebe. Seneka

3. ZAKON
Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. George Herbert
Rijei kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama. Izreke 25:11

SADRE li nae rijei veu energiju od onoga to uope moemo zamisliti? Je li mogue da svoj svijet doslovce oblikujemo rijeima, budui da rijei sadre neizrecivu kreativnu mo? Daju li nae rijei esto oblik sadanjim i buduim iskustvima? Emerson je jednom rekao: To to jesi govori toliko glasno da ne ujem to eli rei! Kada uestalo ponavljamo negativne rijei, osjetit emo posljedice po zdravlje, djelotvornost, sreu, kao i sve aspekte svojega ivota. Pozitivne i konstruktivne rijei mogu nam donijeti blagoslov i obogatiti na ivot. Jeste li kada zastali i promislili o tome da vika u snijegom prekrivenom planinskom podruju moe izazvati lavinu? To je prava mo! U jednome danu vjerojatno izgovorimo dovoljno rijei za rukopis od pedeset i vie kartica! Usto i itamo nebrojeno mnotvo rijei i mislimo mnogo toga to ne izraavamo verbalno. Sve te rijei sadre ovakve ili onakve pojmove. Kako se osjeamo kada ujemo da netko kae Muno mi je, Ne mogu ili Ne mogu podnijeti...? Kako se osjeamo kada ujemo da netko kae To mogu! ili Osjeam se sjajno! ili Uistinu volim...? I uistinu: Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo, i to s mnotva razliitih gledita. Kakvim se rijeima obilno sluimo u razgovorima? Moemo li odluiti da emo sada, od ovog trenutka, s ovog mjesta, uiniti sve da bi moje ti rijei omiljele i razmiljanje srca moga pred licem tvojim, Jahve (Psalmi 19:15)? to to znai? Bi li jedno od znaenja mogao biti i savjet da uvijek budno pazimo na rijei koje izgovaramo, da ih oslukujemo? tovie, kada bismo jedan dan morali istinski sluati sve to izgovaramo, bismo li uloili vie truda u ovladavanje vlastitim mislima prije nego to bismo ih uobliili u rijei? Bismo li postali svjesniji tona i intonacije rijei koje izgovaramo? Stara izreka o pripremi crpke moe nam posluiti kao prikladna usporedba. Neka ena priala je kako je posjetila pratetu koja je ivjela na selu. Budui da kua nije bila prikljuena na vodovod, do vode se dolazilo s pomou staromodne crpke. Kuhinja je imala neto to je nalikovalo na uobiajeni sudoper, no umjesto slavina, imala je malenu crpku. Uz nju se uvijek nalazila i kanta s vodom. Uz kantu je leala i velika kutlaa. Da bi se dolo do vode, trebalo je upotrijebiti vodu. Bilo je nuno pripremiti crpku, da bi poela funkcionirati.

Ali budite izvritelji rijei, a ne samo sluatelji koji zavaravaju sami sebe. Jakovljeva poslanica 1:22

Prvo naui znaenje toga to govori, a

zatim govori.
Epiktet

Rijei ive due nego djela. Pindar

Kada se sluimo onim ime raspolaemo kako bismo primili neto vie, sluimo se duhovnim naelom ivota. Pripremanje nae verbalne crpke moe biti dvojako; postoje unutarnji i vanjski zahtjevi. Kada razmiljamo u okvirima onoga to elimo postii, misli moemo ispuniti radou i obiljem i dopustiti da ta energija protjee kroz nae rijei. Kakve mentalne i emocionalne reakcije prieljkujemo od ivota? Koje mentalne i emocionalne energije odailjemo svojim rijeima? Svoj ivot moemo pripremiti koritenjem sadanjih talenata i sposobnosti, osobito izgovorene rijei. Manifestacije nisu magine. Rije je o suradnji s prirodnim naelima i ivotima u cilju prevoenja energije s jedne razine stvarnosti na drugu. Na primjer, govornik u glavi ima odreenu mentalnu sliku. Gorljivim obraanjem publici moda e raspaliti njihove emocije tako da reagiraju na njegove zamisli. Ako je naumio govoriti o slobodi inicijative, tada e svoju mentalnu energiju prevesti u emocionalnu energiju usmjerenu prema slobodi inicijative. Vae su rijei sjeme, vaa je dua poljodjelac, dok je svijet vae polje. Neka se poljodjelac pobrine za sjetvu, kako bi polje rodilo obiljem. Nasir-I-Khusraw

U ovome razdoblju elektronike mnogi se ljudi slue raunalima opremljenima programima za obradu teksta. Tako je vrlo lako utipkati rijei i poslije ih pregledati na zaslonu raunala, uvjeriti se da napisane rijei doista tono odgovaraju onome to elimo izraziti. Rije je o finome prilagoavanju napisane rijei. Kako takvo upravljanje rijeima ostvariti u svakodnevnome ivotu? Moemo li rijei nadzirati tako to emo biti voljni promijeniti stavove u vezi sa ivotom? Moemo li iz perspektive osuivanja prijei na razluivanje i koncentrirati se na neizrecive ivotne mogunosti? Moemo li promijeniti i nain na koji govorimo tako to emo pokazivati vie suosjeanja i spremnosti za opratanje? A kako stoje stvari s viom razinom razumijevanja? Ili prerastanjem u osobu koja e pokazivati vie ljubavi? Promijenimo li nain razmiljanja, osjeanja i percipiranja svijeta oko sebe, nije li logino da i nae rijei odraavaju drukiju svijest? to bi se dogodilo kada bismo svaki dan zapoeli odreenom zamisli, rijeju ili molitvom koja je po prirodi pozitivna,

Kada ih jednom izgovori, ni najbri konji vie ne mogu povui tvoje rijei. Kineska izreka

koja uzdie i nadahnjuje? Kako bi to utjecalo na nas i na druge? Kada bismo izraavali samo ono to je pozitivno i produktivno, pozitivnim rijeima tijekom cijeloga dana, bismo li u smiraj dana bili ispunjeni osjeajima plodonosnog uspjeha? Ne ini li vam se da je rije o odlinom ivotnom ulaganju? ivimo u udesnom razdoblju u kojem se ovjeanstvo, kako se ini, masovno budi i uvia unutarnji duhovni sjaj. Usporedo s time, ovjeanstvo dolazi i do velikih otkria u svim podrujima znanosti, religiji, fizici, psihologiji i tako dalje. Nauimo li na sve situacije i iskustva reagirati konstruktivnim rijeima i zamislima, hoemo li dati dubok doprinos uzdizanju cijelog planeta i svih njegovih stanovnika? Rijei su simboli naih misli i osjeaja. Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. Obveimo se na to da emo se svojom energijom sluiti na konstruktivan nain, izgovarajui pozitivne i korisne rijei, izraavajui optimistine misli, korisne izraze pune ljubavi.

*
4. ZAKON
Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se nalazi. Emmet Fox
Nema tog osobnog problema koji se ne moe rijeiti smirenim, ustrajnim i d u hovnim pristupom, te primjerenim mudrim djelovanjem. Emmet Fox

EMET FOX, publicist iz dvadesetog stoljea, napisao je da se problemi mogu rjeavati iskljuivo uzdizanjem svijesti iznad razine na kojoj ste se susreli s problemom. esto se dogaa da su uspjeni rjeavai problema osobe koje stvaraju nov kontekst iz kojeg se promatraju problem ili situacija. U pojedinim sluajevima to se postie usmjeravanjem arita pozornosti podalje od pojedinosti problema koje samo odvlae pozornost. Iz te objektivne perspektive situaciju moemo razmotriti u novom ili drukijem svjetlu. A potom, nakon to istraimo sve dostupne informacije i niz razliitih mogunosti, moemo odabrati najbolji smjer djelovanja. Polaganje prvog atlantskog kabela bilo je veliko postignue zbog nebrojenih potekoa koje je donio podvodni rad. Poslije su takvi pothvati postali uobiajena pojava. Nakon toga pojavila se mogunost prenoenja radiosignala na suprotnu stranu oceana! I ponovno su se pojavili naoko nepremostivi problemi.

Uoi priliku. Propovjednik 4:20

No, ovjek je nadvladao i te probleme. U svakom od tih sluajeva, tehniari, inenjeri i ostali radnici morali su se uzdii na viu razinu shvaanja i inteligencije kako bi ostvarili eljene ciljeve. Ti su poduzetni ljudi primijenili staru izreku: to god vidi kao potekou, upotrijebi kako bi izvukao maksimalnu korist. I da ponovimo, Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se nalazi.

U vremenu nailazimo na prilike, dok u prilikama ne nailazimo na vrijeme. Hipokrat Je li korisno u problemima gledati izazove? Iz te perspektive, odreena situacija vie ne predstavlja negativnu prepreku napretku. Umjesto toga prerasta u priliku za napredovanje. Nije li mentalna zamisao prvi korak u svakom iskustvu koji nas moe uzbuditi i potaknuti na plodonosno djelovanje? Je li ovjek vatru otkrio jer je pomisao na toplinu donijela reakciju na izazov hladnoe? Inteligentni umovi osmislili su niz raznoraznih pomagala za nadvladavanje praktinih problema svakodnevnog ivota i pomogli u olakavanju ivota. Je li otkrie glazbe reakcija na elju za viim oblikom emocionalnog izraavanja ritma i harmonije? Jesu li telefoni, automobili, zrakoplovi, svemirski laboratoriji, raunala i svemirske postaje dijelom reakcija na rjeavanje dananjih problema vremena i prostora? Emmet Fox rekao je u vezi s problemima jo neto: Problemi su putokazi na putu do Boga. Kako je to mogue? Biljeimo nebrojene sluajeve u kojima su problematine situacije postale putevima za duhovno nadahnuto sluenje drugima. Mnogima je dobro poznata pria o Florence Nightingale i njezinu prihvaanju izazova poboljanja bolnikih standarda, podizanja razine brige o pacijentu, higijenskih uvjeta i poticanja kolovanja medicinskih sestara. Predani trud te Engleskinje bolnice je pretvorio u ustanove nade i ozdravljenja. Njezina vlastita bolest ograniila je njezino djelovanje u kasnijoj ivotnoj fazi. Meutim, svim silama dala se na nadvladavanje izazova brige prema onima koji su bili ozlijeeni i bolesni. Srce su joj ispunjavali ljubav i suosjeanje prema drugim ljudima. Nakon nevjerojatnih iskustava spaavanja ivota sa skupinom kolovanih bolniarki, Florence Nightingale vratila se kui u Englesku. Iako je i sama bila bolesna i prikovana za postelju, ta

Na je ivot u svakom trenutku i iznad svega svijest o tome to moemo. Jose Ortega y Gasset

je odvana dua, u dobi od etrdeset godina, nekako uspjela u Londonu utemeljiti kolu i dom za bolniarke Nightingale. Iz kreveta je izazvala pravu medicinsku revoluciju i nastavila voditi i usmjeravati napore sve do smrti, u dobi od devedeset godina. Florence Nightingale moda i nije uivala u prednostima normalnog ivota, no svakako je izvojevala veliku pobjedu nad uzvienim izazovom. ini se oitim da je misli i nastojanja izdignula na razinu viu od situacije u svijetu koji ju je okruivao. Zahvaljujui snazi njezine vizije, njezini su napori mnogima ublaili bol. Svojim je pacijentima na zemlju prenijela barem malo raja. Nije li udesan um u svakom ovjeku glavna sila koja nas uzdie iznad sadanje razine svakog problema? I premda moda ne moemo nadzirati ljude i okolnosti koje nas okruuju, nismo li u stanju birati razinu svijesti na kojoj emo se s nekim nalaziti i odgovarati na sve situacije? Ima li ikada razloga za tjeskobu i strah? tovie, s gorljivou moemo doekivati te putokaze na ivotnome putu, integrirati duhovnu svrhu, usmjerenu reakciju i djelovanje, i to u svakoj situaciji.

Uspjeh valja mjeriti ne toliko poloajem do kojeg je ovjek u ivotu doao, koliko preprekama koje je nadvladao u pokuaju da uspije.
Booker T. Washington

Nije li nae iskustvo u svakom danom trenutku vanjski prikaz nae svijesti? Je li ono u to vjerujemo i razumijemo na unutarnjoj razini esto i ono to doivljavamo u svakodnevnome ivotu? Svaki je dan novi ivot. U stvarnosti je i svaki trenutak novi ivot. Jesu li ono to nazivamo sjeanjima i uspomenama zapravo sadanje misli o prolim dogaajima? Jesu li i ono to nazivamo oekivanjima ili nadahnuem takoer sadanje misli? Jesu li ono to nazivamo problemima takoer zapravo sadanje misli? Kako onda rjeavati problematine situacije? Moemo li u ovom trenutku uzdignuti misaoni proces i um otvoriti nadahnuu i mudrosti koja e nas voditi dalje? Moemo li uzdignuti svijest na viu razinu percepcije? S obzirom na nau elju i razvoj sposobnosti, trebamo li traiti prilike? Ne otvaraju li se vrata prilika sama od sebe svima koji iskreno trae i srcem i umom?

5. ZAKON
Koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju raja na zemlji kao naina ivota?

Evo, stojim na vratima i kucam. Ako tko uje moj glas i otvori vrata, ui u k njemu i veerati s njim i on sa mnom. Otkrivenje 3:20

Udaljenost od neba do zemlje nije toliko u visini koliko u stavu. E. C. McKenzie

POJMOVI O tome da mi ljudi stvaramo vlastitu stvarnost i da smo odgovorni za vlastita iskustva vrlo su moni i dalekoseni. Gdje je taj raj na zemlji koji toliki ele doivjeti? Sto je taj raj na zemlji i koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju raja na zemlji kao naina ivota? Je li jedna od glavnih lekcija koje moemo nauiti za boravka na zemlji istina koja kae da izgradnja naeg raja ovisi iskljuivo o nama? Otvara li gorljiva elja za traenjem novih informacija i poboljavanjem starijih pojmova i navika nove i lake puteve prema raju na zemlji? Bi li duhovna istraivanja temeljnih nevidljivih stvarnosti poput ljubavi, svrhovitosti, smisla, kreativnosti, intelekta, zahvalnosti, molitve, poniznosti, hvale, suosjeanja, inventivnosti, istinoljubivosti, tovanja i davanja mogla koristiti znanju i razvoju? Mogu li molitva, tovanje i sluenje drugima svakome od nas pripomoi da otkrijemo jo vie od raja na zemlji? Je li naa elja da budemo korisno kreativni jedan od naina na koje izraavamo tovanje i zahvalnost za sve dobro u ivotu? Nudi li ista i neograniena ljubav prema svim ljudima snanu i plodonosnu temeljnu energiju za poticanje raja na zemlji?

Kada uvidite da su vaa dua, vae srce, svaki traak nadahnua, svaka mrljica nepreglednog plavog neba i sjajni zvjezdani cvjetovi, planine, zemlja, ptice i cvijee povezani jedinstvenim ritmom, vrpcom sree i jedinstva, trakom Duha, spoznat ete da su sve to tek valovi u Njegovu kozmikome moru. Paramahansa Yogananda

Raj na zemlji. John Mllton

Jesu li oni koji postiu odreenu mjeru raja na zemlji ujedno i oni koji najmarljivije nastoje sijati ljubav i sreu i koji na to potiu i druge? Jesu li ti postupci sami po sebi odraz beskrajno boanskih odlika? Tko bi jo porekao stvarnost bezgranine ljubavi? Ili intelekta? Ili smisla? Ili kreativnosti? Ili kompleksnosti? Ili otkrivanja? Dovre li se dodatna znanstvena istraivanja u vezi s nevidljivom stvarnou, hoe li pojaati ovjekovu svijest o boanskome? Je li nevidljivo tek siuna i privremena manifestacija stvarnosti? Koji dokazi ukazuju na to da nevidljivo moe biti

Bog je beskonaan, kao i njegova Sjena. Meher Baba

i stotinu puta vee i raznolikije od vidljivoga? Kako izraavati ili posredovati boansko posredstvom neograniene ljubavi i kreativnosti? Poboljava li to raj na zemlji u naem ivotu? Mnogobrojni rodovi znanosti sve vie pokazuju da bi vidljive ili opipljive tvari mogle biti tek oni aspekti beskonane stvarnosti koju ljudi, ta intelektualna vrsta koja se tek nedavno pojavila na jednom malenom planetu, uspijevaju percipirati. Ljudi sve vie pronalaze naine irenja sposobnosti percepcije. Pokazuje li sve vei broj otkria da je stvarnost neusporedivo vea od svega to je opipljivo i vidljivo? Hoe li ubrzavanje otkria i dalje otkrivati mnotvo novih zagonetki? Koja je svrha i smisao ovjekova postojanja i ovjekova smisla? Pomae li smisao doivljavanju raja na zemlji?

Mudrost prosvjetljenja priroena je svakome od nas. Hui-Neng

Na koje naine moemo prouavati dokaze o tome da je Bog kreativan i svrhovit, da na ovom malom planetu moda ivimo kako bismo potpomagali napredak Bojih ciljeva i smisla? ini se da na zagonetan nain uspijevamo sudjelovati, pa ak i ubrzavati kreativnost. Je li mogue da su ljudi stvoreni kao posrednici upravo s tim ciljem? to bi se dogodilo kada bismo razvili toliko ponizan duh da bismo eljno uili jedni od drugih i koncentrirali se na ono to je zajedniko svim religijama, a ne na ono to ih dijeli? Kako bi istraivanje prednosti neograniene ljubavi, bezgraninog izraavanja zahvalnosti i potpunog opratanja donijelo plodonosne putokaze zahvaljujui kojima bismo iskusili jo vie raja na zemlji? Na vrijedne spoznaje i uvide u raj na zemlji nagazimo u mnogim religijama. Iako trenutano nitko vjerojatno ne vidi cjelokupnu sliku, moe li svatko osjetiti i spoznati dio potreban za cjelovit opis?

Naglasci
1. Kako nam neograniena ljubav omoguuje da dosegnemo vie razine svijesti i djelotvornosti? 2. Kako biste opisali ovaj navod iz Biblije: Prepoznat ete ih po njihovim rodovima (Matej 7:16)? to vam govori? 3. Kako svakodnevno preuzimanje odgovornosti za sitnice esto dovodi i do istodobnog postizanja veih ivotnih uspjeha? 4. Odgovornost ukazuje i na jedinstveno autorstvo. Priznajemo odgovornost za svoje misli, rijei i djela. Kako to djeluje na razvoj naeg karaktera?

5. Kako izgovaranje pozitivnih rijei obogauje na ivot sreom? 6. Kako izgovaranje negativnih rijei moe stvarati probleme i pred nas postavljati ivotne izazove? 7. to bi se dogodilo kada bismo svaki dan zapoeli idejom, rijeju ili molitvom koja je pozitivna, koja uzdie i potie? 8. Zato je vano uzdignuti svijest iznad razine na kojoj doivljavamo odreeni problem? Kako to postii? 9. Pomae li gledanje na probleme kao na izazove rjeavanju niza raznoraznih situacija? 10. to mislite o tome da smo moda odgovorni za vie vlastitih iskustava nego to uviamo? Jeste li voljni to istraiti jo malo dublje? 11. Kako biste opisali raj na zemlji?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Taj prelijepi, mistini savjet, Cilj je samo jedan, potjee iz Rumijevih uenja. Kao dio Poziva, taj je tekst posveen ljepoti, slavi, iskuenjima i zahtjevima puta Buenja, te nunoj predanosti molitvi i duhovnoj disciplini koja produbljuje svoju istinu u biu onoga tko trai. CILJ JE SAMO JEDAN Puteva je mnogo, no cilj je samo jedan. Ne uviate li koliko puteva vodi do Kaabe? Nekima put poinje u Rimu, nekima u Siriji, u Perziji ili u Kini; neki dolaze morem iz Indije i Jemena. Razmatrate li razliite puteve, raznolikost je nevjerojatna, a razlike beskonane. Meutim, ako razmatrate cilj, svi su u skladu i jedinstveni. Srca sviju usredotoena su na Kaabu. Svako srce ima tek jednu glavnu privrenost strastvenu ljubav prema Kaabi i u tome nema prostora proturjejima. Privrenost Kaabi ne moe se nazvati ni bezbonou ni vjerom: ne mijea se s razliitim putevima koje smo spomenuli. Kada putnik doe do Kaabe, sva prepiranja i razmirice u vezi s razliitim putevima dok jedan drugome govore: Grijei! To je bogohuljenje! i slini povici jednostavno nestaju. Svi uviaju da su se svaali tek oko puteva, a da je cilj bio samo jedan.

Sedamnaesti tjedan

1. ZAKON
Kad neogranieno dajemo, neogranieno i primamo. Anonimna
Kako mogu biti koristan, kako bih mogao sluiti? U meni je neto... to bi to moglo biti? Vincent van Gogh

STVORITELJEVO obilje univerzalno je naelo koje se esto pogreno tumai. Jedan od opisa tog naela glasi: Blagostanje je svijest o Bogu kao o obilnome, sveprisutnome izvoru, izvoru koji ne presuuje nikome tko je spreman otvoriti mu se. Nekima obilje i blagostanje mogu znaiti raspolaganje materijalnim dobrima i tenju stjecanju jo veeg materijalnog bogatstva. No ini li istinsko obilje spoznaja da su na ivot, nae bie, naa vjenost i na svijet ispunjeni beskonanim prilikama za obilje? Bi li takva perspektiva mogla odraavati drukiji nain gledanja na sveprisutnost dobra? Priica o ribama na prelijep nain predoava znaenje takvog stava.

Naui nas, o dobri Boe, da Ti sluimo... da dajemo i ne pitamo za cijenu. Sv. Ignacije Lojola

Oprostite, obrati se jedna morska riba drugoj, stariji ste i iskusniji od mene, pa ete mi vjerojatno moi pomoi. Recite mi, molim: gdje da pronaem to to nazivaju morem? Traim posvuda, ali uzalud. More je, odgovori starija riba, to u emu upravo plivate. Oh, ovo? Ali to je tek voda. Ja traim more, ree mlada riba, oito razoarana. Koliko god ta mala riba plivala, nikad joj nee ponestati mora! I mi smo, poput nje, ve uronjeni u more krajnjeg univer-

Primamo upravo kada dajemo. Sv. Franjo Asiki

zalnog obilja. Nema potrebe i dalje ga traiti. To nije neto to je dostupno samo rijetkima i odabranima. Boje je obilje prisutno svugdje i samo eka da se s njime uskladimo. Moda moramo otvoriti duhovne oi i samo ugledati ono to je pred nama! Razne stvari dolaze i nestaju, no duhovni pojam obilja traje i ne nestaje. elimo li u ivotu pokazati blagostanje i obilje, hoemo li poeti od zahvale za sve dokaze o mentalnim, fizikim i emocionalnim poboljanjima, kao i o financijskome napretku? Hoemo li hvaliti i slaviti ljude i odnose koji ine na ivot? Hoemo li hvaliti i slaviti nebrojene prilike koje nam odabrani posao nudi kako bismo sluili drugima? Tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti!
Korinanima II. 9:6

Ve smo navodili kako ivot i davanje uz pozitivan mentalni stav donose obilje. S druge strane, mogu li ivot i davanje uz strah od neimatine i mentalitet oskudice dovoditi do toga da imamo manje? U sklopu takvog stava ivot procjenjujemo na temelju onoga to u njemu nedostaje. A istina je da svega uistinu ima dovoljno. Doista ima dovoljno svega da bi svi uspjeno ivjeli i napredovali. Doista postoji beskonaan svijet u kojem moemo djelovati i svi su doista dio tog beskonanog svijeta. Dajte, pa e vam se davati; dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera (Luka 6:38). Preusmjerimo li pozornost s neke daleke toke u budunosti na sadanjost, hoemo li lake spoznati svo bogatstvo i darove kojima ve raspolaemo?
Nain davanja vrijedi vie od samoga dara. Pierre Corneille

Kada osjeamo obilje i bogatstvo ivotnih darova, koji nam je sljedei prirodni instinkt? Bi li to mogla biti elja da dijelimo i dajemo? Dajemo li jednako lako, slobodno i neogranieno kao to i primamo? Obilje i blagostanje trebaju i ulaz i izlaz, ba kao i svaka voda ako elimo da ostane svjea, ista i da se kree. Mrtvo je more izvrstan primjer stagnacije. Nema izlaza! Samo prima, pa voda postaje ustajala i u njemu gotovo uope nema ivota! Zapamtite, sve na to usredotoimo misli iri se! Na to ste se vi usredotoili? Hoemo li energiju obilja zadrati dijeljenjem dijela onoga to smo dobili, davanjem drugima? I tada slijedi udo nad udima: to vie dijelimo, to vie imamo! Kada neogranieno dajemo, neogranieno i primamo. U tome lei radost putanja energije svemira da kroz nas tee potpuno nesmetano.

Koraajmo uz dar ljubavi, davanja, sluenja i neka nam svjetlo beskrajnoga svijeta obasjava put. Rebekah A. Dunlap

Je li jedan od naih najplodonosnijih darova prilika da druge nauimo kako davati? Kako to postii? Moda, izmeu ostalog, i prisjeanjem i aktiviranjem jedne stare izreke: Najbolje je pouavati primjerom. Koji su neki od primjera? Ako smo unutar neke organizacije na vodeem mjestu, stvaramo li prilike onim pojedincima koji rade s nama? Pomaemo li kolegama da steknu osjeaj pripadanja cjelini? Sluamo li pomno druge kada govore? Jesmo li voljni dobro pogledati svakoga tko ue u na ivot kao uitelj? Prihvaamo li sve prilike da svim osobama, situacijama i iskustvima u ivotu upuujemo neogranienu ljubav? Ako u sebi imamo obilatu ljubav, neemo li je trebati davati i iriti? Kada drugima upuujemo ljubav i sklad, bez obzira na njihovo dranje, ivimo li vie u istinskome jedinstvu duha? Jesmo li razvili osjeaj potovanja prema svemu to je ivo; pokazujemo li to kroz nain na koji govorimo i djelujemo? ovjek ne moe piti rije voda. Brod ne moe ploviti na formuli vode H 2 0 . Rije kia ne moe nam natopiti odjeu. Kada doivimo vodu ili kiu, poinjemo li tonije spoznavati pravo znaenje te rijei? Kako bismo istinski doivjeli radost davanja i primanja, moramo sudjelovati u iskustvu davanja i primanja. Kad iskreno prihvatimo univerzalne zakone ivota ili duhovna naela i ugradimo ih u svakodnevni ivot, to se dogaa? Je li to nain na koji moemo prijei u transcendentnu dimenziju misli? Provodimo li nesputano davanje i nesputano primanje toliko da obilje dobro protjee kroz nas i struji prema drugima?

*
2. ZAKON
Istina e vas osloboditi. Ivan 8:32 U DANANJEM svijetu velik dio reklama u medijima tvrdi mnotvo stvari koje izgledaju kao da nemaju osobite veze sa stvarnou. esto gledamo domae i meunarodne vijesti koje su moda iskrivljene ili su na njih utjecali ljudi koji nastoje izboriti politike prednosti. Svi nas potiu na to da vjerujemo kako nema dovoljno novca za pomaganje siromanima, bolesnima i starima. Ipak, vlade esto financiraju ratove u dalekim zemljama. Iskrivljenja i lai koje stvara ovjekov ego poesto se pojavljuju u obilju. Kako on-

Nae potovanje prema Istini nae je ulaganje u njezino razumijevanje, dok je naa patnja cijena njezina poricanja. Alan Cohen

da znati u to treba vjerovati? to je istina? Koja je to istina koja e nas osloboditi? Na ta pitanja moda i nema jednostavnog i jednoznanog odgovora. Meutim, marljivo osobno propitivanje pitanja istine i slobode, pa potom i samodiscipliniranost u provoenju novih znanja, mogu nam ponuditi praktine i korisne spoznaje. Poinje li otklon od nestvarnog ili lanog prema autentinome od srca, uma i due svakog pojedinca? Kao to kae Thomas Merton: Prvo moramo postati istiniti u sebi, a tek tada moemo spoznati istinu koja je izvan nas. Kako postii tu Unutarnju istinitost? Kako prepoznati istinu? Rijei i opise moda emo pronai u knjigama, no to nije cjelokupna istina. Je li zatitni znak istine upravo njezina priroda koja obuhvaa sve injenica da iz nje ne moe biti izostavljen nitko i ni pod kojim uvjetima? Za istinu se kae da uvijek postoji, da je uvijek dostupna i na raspolaganju onima koji je iskreno vole i koji ude za uitkom u njezinom blistavom sjaju. Istina nije tajnovita; pronai e nas gdje god se nalazimo. Kada u svim okolnostima traimo vrijednost istine, otvaramo li joj vrata tako da se nastani i u naoj svijesti? Moe li istina biti oita u rui kao i u najstrunijoj enciklopediji? Moemo li se bez obzira na ivotnu fazu poeti oslobaati egoistinih stavova i pokuati razviti osobne duhovne istine koje vanjske sile jednostavno ne mogu nadvladati? Jedan je ovjek jednostavno objavio osobnu elju da u svim aspektima ivota provodi naela istine i potenja, te da ne ovisi o povoljnome miljenju drugih! I uspio je! Svi su u odreenoj mjeri moda podloni tuem utjecaju. Koliko naih stavova nastaje kao posljedica onoga to nam drugi govore ili to misle o nama? Hoemo li samima sebi dopustiti da nas ti stavovi veu ili emo objaviti postojanje neosvojivog duha istine i proglasiti slobodu? Praksa duhovnog potenja moda e traiti da se zagledamo duboko u sebe i da se upoznamo u jo veoj mjeri moralne su nagrade fantastine! Indijski duhovni i politiki voa Mahatma Gandhi ovako je govorio o istini: U rjeniku traitelja istine nema rijei 'neuspjeh'. On je, ili bi trebao biti, nepopravljivi optimist zbog nepokolebljive vjere u konanu pobjedu Istine, a to je Bog. Arapski filozof Rasa'il al-Kindi kae: Nikada se ne bismo smjeli stidjeti potvrivanja ni stjecanja istine, bez obzira na izvor, ak i ako dolazi od stranih naroda i dalekih zemalja. Onome koji trai istinu nita nije vrjednije. Jednako tako, istinu ne smijemo potcijeniti, niti umanjivati njezina eksponenta. Jer istina uistinu ne poniava nikoga, a oplemenjuje sve.

Jer istina je dragocjena i boanska. Samuel Butler

Velianstvene istine pokazuju nam se na svakom koraku, u svim oblicima. Denise Levertov

Ples nikada nije gotov, ni pjesma dopjevana dok nas ljubav prema Istini posve ne ujedini. David i Jami

Snaan poticaj za prihvaanje istine koja nas oslobaa mogla bi biti i vrsta unutarnja odluka da uspostavimo nov odnos s istinom. Moemo odluiti situacije i ljude percipirati jasnije i iskrenije, jednostavno tako to emo prenositi okolnosti do kojih dolazi u svakoj situaciji ni vie ni manje od toga. Zahvaljujui tome, mogue je da emo utvrditi da se savjetujemo s jednim dubljim dijelom svoje svijesti, onim koji cvjeta i buja u istini, umjesto da poputamo zahtjevima lanoga ega. Kako reagirati u situaciji kada nismo sigurni trebamo li rei istinu jer imamo dojam da bi istina mogla biti bolnija od utnje i zadravanja nepromijenjena stanja? Je li utnja u tom sluaju duhovno prikladna? Kada osjeamo sigurnost u spoznaji o tome tko smo i to smo, postajemo li skloniji ivjeti kao slobodne due, dakle u obliku u kojem smo i stvoreni? ivot nam nerijetko donosi nebrojene lekcije i prilike za uenje. Mogu li nam neke od njih biti korisne ako ih ne prepoznamo i ne ostanemo otvoreni prema njihovoj priroenoj istinitosti i vrijednosti? Moemo li istinu u svojem ivotu poveati identificiranjem oblika ponaanja i objanjenja koji nam moda onemoguuju da dosegnemo vii stupanj dobra? Je li prihvaanje istine u biti nain na koji spoznajemo vei dio Boga? Je li istinski organ istine srce, a ne mozak?

Vidio sam istinu. Nisam je izmislio u umu. Vidio sam je, VIDIO, a njezina iva slika zauvijek mi je ispunila duu. Fjodor M. Dostojevski

Tvrdi se da je istina cjelina naeg postojanja. Neki kau da i ne moemo postojati izvan istine, te da, jednako tako, istina ne moe postojati izvan nas. Kada se ovjek uskladi s istinom, iz takve predanosti moe izii samo dobro. Je li mogue da istinu slutimo i osjeamo vie nego to o njoj mislimo? Je li mogue da je vie znamo nego to je razumijemo? Kada pokuamo analizirati istinu, esto nam se dogaa da se gubimo u labirintu uma. Meutim, kada istinu volimo, ini nam se da nam se otvara riznica univerzalne mudrosti. Kako nas istina oslobaa? Moda se jedan od odgovora sastoji i u tome to smo, kada smo iskreni i poteni prema sebi i prema drugima, u stanju napustiti okove svakodnevne svijesti. U tim smo okovima moda spoznavali samo ogranienja i prepreke. Izvan njih doznajemo da ivot nudi neograniene mogunosti. Os-

Istina je jedna i zauvijek apsolutna, no miljenje je istina filtrirana raspoloenjima, krvlju i stavom promatraa. Wendell Phillips

lobaamo se bijesa, mrnje i ogorenja. Moemo slobodno voljeti, dijeliti i jo plodonosnije sluiti. Poinjemo razmiljati iz ideala istine, umjesto da razmiljamo o idealu istine. U knjizi Snaga svijesti Neville govori: Koji biste vei dar mogli dobiti nego kad vam netko kae Istinu koja e vas osloboditi? Istina koja vas oslobaa glasi da u mati moete doivljavati sve to elite doivjeti u stvarnosti, a odravanjem tog iskustva u mati, vaa elja prerasta u stvarnost. I na koncu, nie li autentina sloboda zapravo iz pouzdane svijesti o tome da se na identitet ne nalazi iskljuivo u fizikome svijetu, nego i u vjenome i nepromjenjivome Bojem svijetu?

*
3. ZAKON
Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna nevidljiva stvarnost?

Nee udjeti i nee eznuti, no tradicija odobrava sve oblike nadmetanja. Arthur Hugh Clough

OVAJ NAVOD pred nas postavlja dva temeljna pitanja. Kao prvo, je

li napredak temeljna nevidljiva stvarnost? Kao drugo, je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna nevidljiva stvarnost? U knjizi Stanje ovjeanstva Julian J. Simon kae: Naoj je vrsti danas bolje praktiki u svim mjerljivim materijalnim aspektima. I vie je nego ikad razloga na temelju kojih moemo vjerovati da e se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godine, u beskonanost. Mnogo je vie ljudi uhranjeno, bolje odjeveno, ima bolji smjetaj i kolovanje nego u bilo kojem drugom povijesnom razdoblju. Koliina slobodnog vremena uveava se zajedno s porastom plaa, to donosi nebrojene prednosti u kvaliteti ivota. U veem dijelu svijeta, ljudi uivaju u duljem, zdravijem i plodonosnijem ivotu. Doivljavaju velik napredak u ivotnome standardu, emu pripomau i sve vee politike i gospodarske slobode. Broj izdanih poticajnih knjiga u velikom je porastu. Dokaze o napretku viamo na svakom koraku. Kako i zato? Je li rije o tome da nekakav nevidljivi motivator navodi ljude na to da rade na veem izraavanju dobra u svim ivotnim aspektima?

Kau da to ne moe, no sjeti se da to uvijek ne funkcionira. Casey Stengel

Na napredak na ovome planetu prepun je, kako se ini, inovacija i dogaa se u vrhunski odabranom trenutku, tako rasprujui svaku pomisao na slijepu sreu. Iznimno kompleksno podrijetlo ivota, iznenadna pojava viestaninih organizama, i to u velikome broju, tijekom Kambrija, te irenje sisavaca nakon iznenadnog nestanka dinosaura prije ezdeset pet milijuna godina, sve to ukazuje na udesnu kreativnost i povezanost. Je li mogue da boanska sila, zbog nama neznanih razloga, napredak i nadmetanje koristi kao metode kojima nam pomae da budemo kreativniji? Kako nadmetanjem dolazi do poboljanja? Je li nadmetanje jedan od Bojih zakona jer se zahvaljujui njemu poveavaju djelotvornost i domiljatost? Boji zakon evolucije znai napredak. Ako nema slobodnog nadmetanja meu zamislima, ak i meu vjerskim idejama, stare i vrsto ukorijenjene teorije moda se nikada nee poboljati. Mogue je da e se odrati i jo dugo nakon to proe rok u kojem su korisne. Moe li kemijska veza suradnje i kreativnosti postojati i kada ne suraujemo na temelju potovanja? Bi li se to moglo nazvati napredovanjem zahvaljujui nadmetanju u sluenju? Kako u nadmetanju vidjeti vrijednu priliku za napredovanje? Koje su prednosti uenja i pouavanja slobodnog nadmetanja kao naina na koji se obogauju siromani i pouavaju etika naela? Boja mudrost nadilazi granice ovjekova uma. Iz duhovne perspektive, na koji nain slobodno nadmetanje raznolikih duhovnih ideja ubrzava napredak na podruju religije, zamisli i ope ovjekove dobrobiti? Koje je napredne talente mogue razvijati zahvaljujui nadmetanju u sluenju? Koji su jo korisni primjeri nadmetanja u sluenju? Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, granica ili podruje koje nudi raspon za istraivanje i razvoj? Budui da je stalna kreativnost, kako se ini, sve vie karakter naeg svijeta, je li napredak temeljna nevidljiva stvarnost? Kad vas nadahnjuje neki uzvieni cilj, izniman projekt, sve vae misli oslobaaju se okova. Va um nadilazi ogranienja, vaa se svijest iri u svim moguim smjerovima i tako ulazite u nov, velik, velianstven svijet. Uspavane sile, sposobnosti i darovi odjednom oivljuju i tako uviate da ste daleko vea i bolja osoba nego to ste ikada i sanjali.
Patanjali

4. ZAKON
Navika je najbolji mogui sluga, ali i najgori mogui gospodar J. Jelinek
Odaberi najkorisniji oblik ivota, pa e zahvaljujui navici biti i najugodniji. Francis Bacon

JESTE LI kada upoznali osobu koja nema ba nikakvu naviku? Vrijeme i nain na koji svatko od nas ujutro ustaje, nain na koji vjebamo, kako se brinemo za higijenu, nain na koji radimo i naveer spavamo sve su to navike. Navika je steeni obrazac ponaanja koji se s vremenom toliko automatizirao da ga je poesto vrlo teko promijeniti ili eliminirati. Svi uivaju biti u drutvu osobe koja je razvila naviku ljubaznosti i lijepog ophoenja. Uljudne navike poput pozdravljanja, koritenja rijei molim, hvala, nema na emu i ispriavam se promiu sklad u naoj svakodnevnoj komunikaciji s drugima. Neke od dosljedno koritenih navika ovjeku omoguuju da razvije dar ili vjetinu u specijaliziranim podrujima, poput sporta, glazbe, likovne umjetnosti ili knjievnosti. Vonja biciklom postaje navikom kada se ovjek toliko navikne na nju da vie bez prestanka ne mora razmiljati o okretanju pedala ili ravnotei. Sviranje glazbenog instrumenta takoer moe prerasti u naviku kada, nakon godina i godina marljivog vjebanja, ovjek neku skladbu zna toliko dobro da vie ne treba ni note. Navika obavljanja odreenih stvari na posve odreen nain neki put jami i uspjeno dovrenje posla. Posij misao, pa e ponjeti djelo; Posij djelo, pa e ponjeti naviku; Posij naviku, pa e ponjeti karakter; Posij karakter, pa e ponjeti sudbinu.
Anonimna

Njegujte samo navike za koje biste eljeli da vam slue. Ra

Navika moe biti va nabolji prijatelj ili va najljui neprijatelj. Rebecca Clark

Sve navike, meutim, nisu korisne, a loe navike mogu se isprijeiti na putu naoj dobrobiti. Navika negativnog razmiljanja o sebi, drugima i ivotnim situacijama moe rezultirati destruktivnim ponaanjem. Lijenost i odgaanje upropatavaju nebrojene ivotne prilike, ak i cijele ivote. Okrivljavanje drugih, ili okolnosti, za vlastite pogreke ili teke situacije moe nas odvratiti od prihvaanja odgovornosti. Ta navika posve izvjesno ne jami skladne odnose i plodonosno ostvarivanje ciljeva. Pozitivne navike, mudro izraene, nude udesnu pomo u ostvarivanju plodonosnog ivota. Negativne navike mogu smetati naem razvoju i djelotvornosti ako elimo biti uspjeni pjedinci.

Navike prerastaju u priroeno ponaanje. Jean Baptiste Lamarck

Kada u ivotu uoimo stvari i dogaaje koji mogu imati temelje u negativnim navikama, na koje se naine moemo odvojiti od starih navika razmiljanja? Kako proiavanje misli dovodi do razvoja pozitivnih navika i viih razina svijesti? Na primjer, ako netko ima viak kilograma i ako je odluio pola sata na dan pjeaiti ili raditi u vrtu umjesto da sjedi i jede, a zatim tu odluku i provodi u djelo, time proiava razmiljanje i poinje provoditi korisnu naviku. Naa sposobnost da kreativno ivimo praktiki u svim ivotnim okolnostima u velikoj mjeri moe ovisiti o stavovima koje odaberemo. Svatko pred sobom uvijek ima mogunost izbora. U svakoj situaciji moemo birati kako emo razmiljati i kako emo se osjeati, te kako emo u vezi s neim postupiti. Gdje god se nali u ivotu, kakve god bile okolnosti, koje god navike utjecale na nae odluke, svaku situaciju moemo pretvoriti u iskustvo uenja i razvoja. Moemo odrediti kako vladati svojim navikama, kako bi nam korisno sluile.

*
5. ZAKON
Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz vida izgubi obalu. Anonimna
Kada sumnja, odlui se za hrabar korak! Jan Smuts

NEKI JE ovjek ivio vrlo ugodno i lagodno i u jednom je trenutku osjetio kako ga obuzimaju nemir i nezadovoljstvo. Traei savjete, obratio se nekome mudracu koji je navodno raspolagao velikim znanjem i mudrou. ovjek mu objasni: Veliki mudrae, nemam materijalnih problema; ipak, osjeam nemir i nezadovoljstvo. Godinama traim sreu, elim pronai odgovore na misli koje me zaokupljaju, te se nekako pomiriti sa svijetom. No neto mi nedostaje. Imam dubok osjeaj da nisam otkrio neto vano. Reci mi kako da se izlijeim. Mudrac je jo neko vrijeme razmiljao o tome, a zatim ree: Prijatelju moj, to je nekima skriveno, drugima je oito. A to je oito nekima, drugima je skriveno. Imam rjeenje za tvoju boljku, iako nije rije o obinome lijeku. Mora krenuti na veliko

Srea je naklonjena odvanima. Erazmo

putovanje. Biti budan i svjestan svega oko sebe, u svakom trenutku. Vodi dnevnik i svaki dan biljei najfascinantnije otkrie. Nemoj preskoiti ni jedan jedini dan. Bez prestanka trai i otkrivaj. Kad dovri putovanje i vrati se kui, doi ponovno k meni, pa u ti ispriati i zavretak prie. ovjek je otiao kui, pripremio se za dugotrajno putovanje i krenuo. Putovao je iz zemlje u zemlju, susretao se s fascinantnim ljudima, doivljavao uzbudljive pustolovine i nailazio na nebrojene neobinosti. Smjerno i vjerno u dnevnik je svakodnevno biljeio to ga je tog dana najvie iznenadilo. Njegov je dnevnik poeo nalikovati na uzbudljiv roman. Bio je prepun uzbuenja i ushita zbog mnogih neobinih otkria. Na koncu se ovjek vratio kui. Nekoliko dana kasnije posjetio je onog mudraca. Mudri se starac nasmijeio ugledavi svjetlo i iskru u ovjekovim oima, vedrinu na njegovu licu.

Nitko ne zna to sve moe dok ne pokua. Publilije Sirus

Do promjena i razvoja dolazi kada se ovjek izloi opasnosti i kada se usudi sudjelovati u eksperimentiranju vlastitim ivotom.
Herbert Otto

Znai, putovanje je bilo ugodno? upita ga uz osmijeh. Oh, da! odgovori ovjek uzbueno i stane prepriavati doivljaje. Mudrac ga je strpljivo sluao, a zatim upita: I to si nauio na putovanju? ovjek je jo nekoliko minuta sjedio zamiljeno, bez rijei. A zatim, pogledavi mudraca u oi, uhvati ga za ruku, nasmije se i ree: Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz vida izgubi obalu! Kao ljudska bia, moda se osjeamo samozadovoljno kada sve naoko ide po planu. Meutim, kada nam ivot vie ne nudi dovoljno kontinuiranih razvojnih iskustava, mogue je da nam je potrebna promjena koja e nas stimulirati. Unutarnji glas savjesti moda e tada aputati: Boansko nezadovoljstvo! Je li to poziv due koji potjee iz nas i potie nas na to da krenemo u produktivne pothvate? S vremena na vrijeme neka neugodna okolnost ili iskustvo moda e nam pokazati da trebamo istraiti nova podruja vlastitog potencijala. Moda emo osjetiti potrebu da iziemo iz kruga dobro poznate svakodnevice i odvaimo se na ulazak u nepoznate vode. Kao to kae stara izreka: Va se brod ne moe vratiti u luku ako ne isplovi! Slino tome: Da bi otkrio

Samo oni koji se izlau opasnosti da odu predaleko mogu utvrditi gdje su tone granice. T. S. Elliot

nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz vida izgubi obalu. Poput onog ovjeka iz prie, traimo li svakodnevno nova otkria, moi emo uivati u novim izazovima. Znamo da svi imaju priroenu sposobnost ne samo za preivljavanje, nego i da plodonosno napreduju. Nikada se ne moramo zadovoljiti neim to je manje od onoga to smo u stanju doivjeti. Kako bismo prigrlili svoju ulogu uenika u ivotnoj koli, trebamo li njegovati sposobnost lakog prelaenja iz poznatoga u nepoznato? Drugim rijeima, kada nauimo lekciju fleksibilnosti, hoemo li lake postii to nam nailazi sljedee, umjesto da se samo vrsto drimo sadanjeg rasporeda stvari? Veliko promaknue na poslu moe zahtijevati i naputanje ugodnog poloaja i prihvaanje novih odgovornosti. Ulazak u novu vezu moe donijeti prilike za povjerenje i kompromise. Dolazak prvog djeteta donosi lekcije s podruja strpljivosti i discipline. Svaki od tih primjera od nas moda trai da napustimo sigurnost i ugodu i da otkrivamo nova mora. Jeste li ikada sami sebi rekli: Volio bih tako neto, ali... nisam imao hrabrosti, vremena, novca...? Promotrite poriv koji je duboko u vama, a koji vas moda tjera na korak dalje. Jeste li voljni poduzeti taj korak? Jeste li otvoreni prema novim mogunostima? Jeste li pripravni i voljni uiti o povjerenju tako da naprijed zakoraite s pouzdanjem i vjerom, sigurni u to da vas unutarnje znanje vodi prema veem dobru? Mlada ena po imenu Sharon sanjarila je o pokretanju tvrtke za izradu i prodaju specijaliziranih lutki. Sharon ih je izraivala i prodavala gostima restorana u kojem je godinama radila. Posebne su lutke bile vrlo popularne i ljudi su ih esto naruivali kao darove za nebrojene i raznovrsne prilike. Sharon je uzbueno razmiljala o tome da hobi pretvori u pravi posao, ali se pribojavala napustiti sigurnost sadanjeg posla. Osim toga, trebalo je uloiti i neto kapitala. Ona nije imala iskustva u poslovnome svijetu. Osim toga, nije bilo jamstva da e se lutke prodavati toliko da se firma odri. Na koncu ju je jedna prijateljica upitala: Zanemarimo li praktine probleme, kad bi bila u stanju uiniti bilo to, sve pod kapom nebeskom, za to bi se odluila? Ne oklijevajui ni trenutka, Sharon je odgovorila: Pokrenula bih tvrtku za svoje lutke! Tako su se otvorila vrata spoznaje i prilike. Sharon je odluila upustiti se u pustolovinu. Pomo i potporu pruili su joj prijatelji i lanovi obitelji, kao i posve neoekivani izvori. Za ma-

I jedan ovjek koji je hrabar ini veinu. Andrew Jackson

nje od godinu dana Sharon je uvrstila malenu tvrtku koja se iz mjeseca u mjesec sve vie razvijala. Sretno i ubudeno razmatrala je nekoliko novih mogunosti za distribuciju svojeg proizvoda. I tako je krenula na dugo i uzbudljivo putovanje. No da bi krenula prema novim otkriima, prvo je morala iz vida izgubiti obalu.

Naglasci
1. Kako nesputano davanje, bez oekivanja, pokree zamanjak neodoljive dobrote? 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Kako biste opisali Istinsko obilje? Odakle poeti pokazivati ivotno blagostanje i obilje? Kako biste napredak opisali kao nevidljivu stvarnost? Kako do napretka doi zahvaljujui nadmetanju u sluenju? Koji su neki od korisnih primjera nadmetanja u sluenju? Koliko dobrih navika na udesan nain pomae u plodonosnome ivotu? Kako negativne navike smetaju naem razvoju i uspjehu? Zato je neki put vano iz vida izgubiti obalu kako bismo se upustili u novu pustolovinu?

10. Na koje se izvore moemo osloniti kako bismo stekli vie hrabrosti za novu aktivnost?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PRIA O GLINENOJ SVJETILJCI Jedan od Buddhinih najveih tovatelja bio je magadhski kralj Bimbisara. Kada je doznao da Buddha dolazi u prijestolnicu, okitio je cijeli grad i uz glavnu ulicu postavio tisue svjetiljaka u bogato ukraenim draima. Te svjetiljke zasjat e u ast Buddhina prolaska. U Bimbisarinoj prijestolnici ivjela je i neka starica koja je iz dubine due voljela Buddhu. udjela je za time da uzme svoju glinenu svjetiljku i pridrui se masi koja e se okupiti na ulici i promatrati Buddhin prolazak. Svjetiljka je bila puknula jo dav-

no, a ona nije imala novca za bolju, mjedenu svjetiljku. Nainila je stijenj od poruba svojega sarija, dok joj je jedan trgovac, znajui koliko je siromana, u svjetiljku stavio malo ulja. Kad je dola do glavne ulice, pojaao se vjetar, i starica je znala da ulje nee potrajati. Stijenj je zapalila tek kada se na ulazu u grad pojavio sjajan Buddhin lik. Vjetar se jo pojaao, a kralj Bimbisara vjerojatno je s uasom gledao kako se njegove svjetiljke pod snanim naletom jedna po jedna gase. Kada je Buddha naiao, preostalo je jo samo jedno jedino svjetlo: svjetlo iz oteene glinene svjetiljke koje je starica uvala meu dlanovima. Buddha se zaustavi pred njom. Kada je kleknula kako bi primila njegov blagoslov, on se obrati uenicima: Dobro zapamtite ovu enu! Sve dok se duhovne discipline provode uz ovakvu ljubav i predanost, svjetlo svijeta nee se ugasiti. iz uvoda, Dhammapada

Osamnaesti tjedan

1. ZAKON
kolovanju nema kraja.
Do znanja se ne dolazi sluajno, potrebno ga je gorljivo traiti i na njega marljivo paziti. Abigail Adams

JESTE LI uli izraz ivot slui uenju? Ali to tono treba nauiti? Na raspolaganju je tako mnogo svega da istraivati moemo u nebrojenim kategorijama! to vie uimo, vie moemo. A to vie moemo initi, to moemo vie uiti! U ranim ivotnim fazama uili smo tjelesnu koordinaciju: kako hodati, priati, jesti i ostvarivati interakcije s okolinom. Kada smo krenuli u kolu, uili smo itati, pisati, raunati, uili povijest, prirodne znanosti, zemljopis, moda i glazbu, likovnu umjetnost, sportove. Iskustvo uenja moda se nastavilo i na fakultetu. Kada smo stupili u svijet odraslih, jesmo li nastavili uiti? Jedan od najveih genija naeg doba, Albert Einstein, jednom je prilikom rekao: Dan bez uenja uludo je utroen dan. Toliko toga treba nauiti, a vremena za to tako je malo. Toga se pridravao marljivo uei sve do smrti. Kao korisno nadahnue mogu nam posluiti brojni drugi primjeri velikih ljudi koji su cijeli ivot uili. Kozmiki zakon kreativnosti i dalje nas tjera naprijed. esto pronalazimo nova podruja uenja i izraavanja. Moda nam se ini da smo poznato nekako iscrpili znanjem i uivanjem u njemu; potom se usmjeravamo na istraivanje nepoznatoga i traimo nova podruja otkria. Izrazi poznato i nepoznato mogu biti vrlo relativni. Meutim, i jedan i drugi karike su u lancu ivotnog napretka.

to zna ovjeku je, u mladosti, gotovo nevano; dovoljno znaju oni koji znaju kako uiti. Henry Brooks Adams

Uenje je tek pomonik, dodatak naem ja. William Shakespeare

Ono to je nepoznato djeaku moda e biti poznato mukarcu u kojeg e izrasti. Ono to je prosjenome ovjeku prije nekoliko stoljea bilo nepoznato, dananjem prosjenom graaninu moda je obina, svakodnevna injenica. U stanju smo sve vie spoznavati i znati jer nam se na svakome koraku irenja znanja ukazuju mnotva novih misterija. kolovanju i uenju jednostavno nema kraja. I pritom nema iznimaka! Uenje je doivotna aktivnost nemjerljive vanosti. Jedna pria govori o ovjeku koji se nakon mature zaposlio i vie nikad nije nita proitao. U slobodno vrijeme gledao je televiziju, filmove i sport, ali se nije nimalo trudio da proiri mentalne obzore. U dobi od etrdeset godina bio je jednako upuen i educiran kao u dobi od osamnaest godina. To je izvrstan primjer uludo utroenog ivota! Moe li uludo utroen ivot biti uspjean ivot? Kako nastavak uenja poboljava smjer kojim se kree na ivot? Kako prikupljamo znanje potrebno za plodonosan i koristan ivot? Je li jedan od naina i uenje zahvaljujui otvorenome umu uz implicitnu svijest o tome da se tako moemo bolje uskladiti s protokom beskonane mudrosti?

itaj, oznauj, ui i u sebi ralanjuj i spoznaj. Molitvenik

Jer slavim Boga u knjinicama uenih i za sve knjiare ovoga svijeta.

Christopher Smart

Kada se jednom posvetimo odabranome podruju nastojanja, kako knjige, predavanja i razni programi obrazovanja za odrasle stjeu jo veu vanost? Kako ta podruja uenja ispitati u odnosu na nau sve veu mudrost i znanje? Kako je mogue razliite aspekte steenog znanja apsorbirati uz dublje i korisnije razumijevanje? Kako e na ivot, veze i odnosi, te odabrana profesija imati koristi ako postavimo cilj da svaki dan nauimo neto novo? to bi bilo kada bismo svaki dan nauili po jednu nepoznatu rije? Stekli neku novu spoznaju? Doivjeli nov okus, misao ili osjeaj? Vrijeme koristili mudro, za samopoboljanja, ili za njegovanje kreativnosti i produktivnosti? A kako bi bilo da postavljamo vana i relevantna pitanja? Koliko uimo ako samo priamo i gotovo uope ne sluamo druge? Trae li uspjeni ljudi savjete ee nego to ih daju? Sto moemo doznati i nauiti od raznoraznih ljudi na koje nailazimo tijekom dana? Koliko smo iskreni u elji da se poboljavamo?

Vjerojatno u uiti do konca ivota. Trofimov

Kako raste naa svijest o znanju, moe se pojaviti potreba za time da se oslobodimo starih pojmova i navika koje vie nisu dovoljno produktivne. Kada doe do toga, esto emo uviati da ivot postaje uzbudljiviji i donosi vie zadovoljstva zahvaljujui sve irem potencijalu i razvoju. Thomas Edison rekao je: Ako neto radite jednako kao i prije dvadeset godina, budite uvjereni da postoji i bolji nain. Jesmo li spremni usporediti se s rezultatima iz prolosti, prigrliti unutarnji poduzetni duh i neprestano teiti tome da u svojem podruju postanemo najinformiraniji i najkreativniji? Korisna iskustva esto se pojavljuju zahvaljujui pokuajima i samodiscipliniranosti. ovjek koji je spreman prihvatiti vee

Uenje je blago koje vlasnika prati kamo god krene. Kineska izreka

znanje i iskustvo moe biti pojedinac koji se tako priprema za otkrivanje novih granica. Ljudi okrenuti uspjehu vjeruju u sebe i vjeruju u ivot, jer nove granice postoje u njima! Duhovna posveenost i spoznaje takoer pridonose prihvaanju izazova i novih iskustava. Zahvaljujui i ugodnim i neugodnim trenucima, znanje koje se iri pomae nam da budunost prigrlimo objeruke, otvorena uma i srca! Dana nam je mogunost da na budunost gledamo kao na uzbudljivo i jo neistraeno podruje, te da prema njemu krenemo marljivo i gorljivo.

*
2. ZAKON
Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim ivotnim podrujima.

U SVAKOME od nas postoji mo koja svijet moe uzdignuti iz neznanja i jada, samo ako je postanemo svjesni i ako je nauimo koristiti. Rije je o vrlo jednostavnome aspektu ivota koji, meuSretni smo ili nesretni upravo zbog naina na koji reagiramo na sve to nam se dogaa u ivotu. May Rowland

tim, neki put zahtijeva i malo truda da bi postao najdjelotvorniji. O emu je, tono, rije? O djelotvornom koritenju snage uma! Odnosno, primjeni pozitivnih rijei i pozitivnih misli u svemu to govorimo i mislimo! Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim ivotnim podrujima.

Uz prikladnu motiviranost, moemo promijeniti svaku naviku. Russell W. Lake

to se dogaa kada u umu zasadimo savreno sjeme: zametak pozitivne misli? Javlja li se u nama elja da manifestiramo samo najvie i najbolje oblike tog zametka marljivost, svrhovitost, viziju, gorljivost, djelotvornost, korist, napredak, kreativnost, poniznost, neogranienu ljubav, te viu razinu svijesti i znanja? Kako naoko prazne prostore oko sebe ispuniti mislima sluenja i beskonanoga dobra? Moemo naglaavati pozitivno i eliminirati negativno, kao to nam u svojoj pjesmi savjetuje Johnny Mercer! Uvjeti koji danas vladaju naim planetom silno se razlikuju od uvjeta koji su vladali prije samo dvadeset pet godina. Tako su i zahtjevi koji se postavljaju pred ovjekovu obitelj drukiji od zahtjeva iz prolosti. ivimo u razdoblju neopisivo velikih promjena. Razmiljamo i osjeamo unutar okvira sposobnosti koje se progresivno ire, razvijajui se od volovske zaprege, konja i kola, automobila, zrakoplova, nadzvunih letjelica, prema dobu svemirskih putovanja. Od utih lojanica doli smo do dananjih svjetiljaka, plina, struje i kvantnih skokova u digitalnome dobu. Dananja djeca ive s novim izumima, razumiju stvari o kojima pojma nisu imali ni najvei umovi prolosti. Kada razmiljamo na pozitivan nain, ivot nam moda izgleda lakim, stjeemo dojam da lake napredujemo, da nailazimo na manje napetosti i stresa. Poinjemo upravljati vlastitim mislima i osjeajima, umjesto da vanjskim okolnostima doputamo da prerastu u faktore nadzora. U svakom trenutku moemo promijeniti nain razmiljanja i pozitivno reagirati na ivot. Svaki in i svaka misao ima posljedice koje i same imaju svoje posljedice; ivot je najsloenija mogua mrea meusobno povezanih elemenata.
Bhagavadgita

Najvee je otkrie injenica da ovjek sam moe odrediti vlastita iskustva ako nadzire vlastite misli. Donald C. Curtis

Promijenite misli, pa ete promijeniti i iskustvo. Eric Butterworth

Jedna mlada ena slui se tehnikom, kako sama kae, biranja. Kad god joj se u glavi pojavi negativna misao, istog trenutka bira neki pozitivan stav koji e je istisnuti. Izjava koju oblikuje u rijeima ili mislima jednostavno glasi: Zahvaljujem za svo obilje dobra u svojem ivotu. Tom tehnikom ostvaruju se dvije mone aktivnosti. Razmiljanje iz negativne sfere prelazi u pozitivnu i istog trenutka dolazi do dominacije stava zahvalnosti! Ta je mlada ena priznala da je ta tehnika biranja kod nje ubrzo prerasla u doivotnu naviku koja joj je u ivot unijela nebrojene razloge za sreu.

Jedna pozitivna misao moe promijeniti tisuu negacija. Rebecca Clark

Promotrimo na trenutak nain na koji su nae misli sudjelovale u naim sadanjim ivotnim iskustvima. Koliki se postotak naih misli moe opisati kao pozitivan a koliki kao negativan? Mnogi ugledni uitelji slau se da, kada nadziremo misli, nadziremo i ivot. Kolika je praktinost te izjave? Koliko je vano prepoznati podruja mentalne aktivnosti? Kako ugodniji i produktivniji dan moe proistei iz njegovanja pozitivnog stava? A potencijal i mogunosti postoje uvijek! Zapamtite: dana nam je mogunost da biramo. Na je um sposoban donositi odluke monije od svake nezdrave enje ili negativnog stava. Od svojega uma moemo traiti da slui u najviem interesu za sve, a ne da slui osobnome egu. Kada odluimo njegovati pozitivan stav prema svim ivotnim oblicima, te svemu i svima u ivotu, moemo li istinski poeti ivjeti korisnije i uspjenije? Moemo izgraditi ivot davanja umjesto ivota obiljeenog neim to nedostaje. Bi li raj na zemlji dijelom mogao biti i plod naina na koji se umom sluimo unato svim moguim okolnostima? Koliko je vano spoznati da nas nitko i nita izvan nas samih ne moe rastuiti i unesreiti bez naeg pristanka? Ili u nama izazvati potitenost, deprimiranost? Ili nas povrijediti? Zapamtite, u svakom smo trenutku na samo jednu misao udaljeni od njegovanja pozitivnog stava. to ete odabrati?

Misli imaju mo formiranja. Nalik su na sjeme koje daje sebi slian plod. Myrtle Fillmore

*
3. ZAKON
Opratanje uzdie onoga tko oprata. JEDAN POSLOVNI ovjek priao je kako mu je opratanje promijenilo ivot. Njegov je otac napustio obitelj kada je mladi bio tek novoroene i vie se nije vraao. Otac je mnogo pio, zlostavljao je suprugu i djecu, te na koncu vie godina odleao u zatvoru. Umro je u dobi od pedeset dvije godine, od ciroze jetre, a pokopan je na groblju za siromahe. Poslovni je ovjek teret mrnje i kivnosti nosio sve do etrdesetih godina ivota. U nebrojenim tekim situacijama proklinjao je oca zbog boli i patnji koje je donio obitelji. Prema njemu

Nema pogreaka, nema ni podudarnosti. Svi su dogaaji darovi koji nam omoguuju da iz njih uimo. Elisabeth KublerRoss

je imao mrane i neprijateljske osjeaje, toliko intenzivne da su kodile njegovu zdravlju, odnosima, poslu, tovie svim ivotnim podrujima. Rekao je da mu je svaka nanijeta bol bila poput zmijskog ugriza. Od takve se rane rijetko umire, ali kada te zmija jednom ugrize, vie ne moe rei da te nikada nije ugrizla! Mentalna i emocionalna teta proistekla od otrova koji je i dalje kolao njegovim sustavom postajala je nepodnoljivom. Nasreu, mladi je spoznao da mu takav stav u konanici moe unititi ivot i duevni mir. Jednog je dana, shrvan tim silnim teretom, mladi poslovni ovjek otiao na oev grob. Dok je tako stajao, zagledan u oevo ime na spomeniku, osjetio je kako ga odjednom obuzimaju neizreciva premorenost i neoekivano suosjeanje. Nije ni znao ni shvaao zato se njegov otac ponio kako se ponio, no ve mu je bilo dosta noenja tog tereta ljutnje i kivnosti. Srce mu se poelo otvarati i opratati. Poeo se oslobaati tekih negativnih misli i osjeaja. Dok su mu niz obraze klizile suze, napokon je stekao dojam da je duhovno dovoljno zreo da oevu duhu proape: Opratam ti i ao mi je zbog sve ljutnje i negativnosti koje sam usmjerio prema tebi. Dok je energija tih rijei lebdjela u zraku, ovjek je osjetio kako mu se s plea die neizreciva teina. Poslije je rekao i kako mu se bitno poboljalo zdravstveno stanje. 1 u poslu je nainio nekoliko divovskih koraka. U njegovim odnosima vie nije bilo neprijateljskih osjeaja, a umjesto njih pojavili su se izrazi suosjeanja, brinosti i ljubavi. I, to je moda i najvanije, ilama mu vie nije kolao otrov. U tom konkretnom sluaju, opratanje je uzdignuto onoga koji je oprostio! Kada nauimo oprostiti onima koji su nam uinili neto naao, moemo se uzdignuti iznad svih uvreda, bijesa, boli i kivnosti. Sam in opratanja odmah prekida sve razmirice! Opratanje uzdie onoga tko oprata! Grijeiti je ljudski, opratati boanski.
Alexander Pope

I za itavu vjenost, opratam ja tebi, i ti meni. William Blake

Samo hrabri znaju opratati... Kukavica nikada ne oprata; to nije u njegovoj prirodi. Laurence Sterne

U svim podrujima ivota u stanju smo doi do tako ugodnog oslobaanja koje potjee od ljekovitog opratanja. Moemo razviti fleksibilnost koja e nam omoguiti da promjenimo nain funkcioniranja uma i ponaanje, tako da nai izrazi postanu uzvieniji. Moemo pronai nove puteve do vee slobode. Istinsko opratanje opisuje se kao odustajanje od svega to je lano ili iluzorno i koncentriranje na istinu. A to je istina? Bi li se ona mogla svoditi na Zlatno pravilo: Drugima ini [i druge promatraj]

Mrziti znai postati instrumentom destrukcije. Ali opratati znai odrati vrst nadzor nad ivotom. William L. Fischer

ono to [onako kako] bi htio da oni ine tebi [da oni promatraju tebe]? Opratanje se opisuje i kao umijee brisanja emocionalnoga duga. Kada prijeemo u stav opratanja, srce nam se vie otvara i svjesno se i promiljeno rjeavamo kivnosti. Poput onog poslovnog ovjeka iz prie, im ispravimo pogreku, usklaujemo se s istinom postojanja; zakon opratanja brie sve nae prijestupe i pogreke. Opratanje samome sebi takoer uzdie, no moe li ope opratanje drugima uzdizati jo vie? Kada se ponu uruavati zidovi kivnosti, bijesa i straha, moemo li tada slobodno graditi zdrava zdanja namijenjena pozitivnom i korisnom ivotu? Kada nam je um slobodan, snaan, zdrav, kako svijet odraava nau snagu i cjelovitost? Bi li neograniena ljubav mogla biti kljuni sastojak stava opratanja? U Propovijedi na gori, Isus nam govori kako trebamo voljeti one koji nas mrze. Ako moemo davati i ne oekivati nita za uzvrat, ako nauimo voljeti neprijatelja, ako moemo biti milosrdni kao to je milosrdan na Stvoritelj, provodimo li naela ljubavi i opratanja? Ako drugima pristupamo sa stavom dobrote pune ljubavi, moe li nam to biti plaeno trakom bratske ovjenosti? Je li opratanje prednost poniznosti? Kao to izraavanje zahvalnosti otvori vrata duhovnome napretku, otvara li opratanje vrata napretku na podruju znanja i razumijevanja? Kako duhovni postupci ljubavi, suosjeanja, ljubaznosti, dobrote i opratanja slue kao kljuna pomagala u odravanju zdravog tijela, uma i duha? Bi li se boanski pojam opratanja mogao odnositi i na dovoljnu ljubav prema sebi, kako bismo bili iskreni, otvoreni i voljni napredovati u ivotu? Opratanje je ujedinjavanje due s Bogom, nalik na more koje prihvaa kap kie.
Imelda Shanklin

Opratanje nije pojam. To je djelovanje. Ernest C. Wilson

Vi mu, naprotiv, radije oprostite i utjeite ga. Korinanima II, 2:7

ovjekova oekivanja i nada u dobar ivot razmjerni su spremnosti njegova srca da oprata. Rebecca Clark

ivoti do kojih dopiremo, na ovaj ili onaj nain, mogu utjecati na druge ivote. ivoti se meusobno dodiruju i ire mreu meusobnih doticaja. Tko zna kako dalekoseno moe djelovati ono to razmiljamo, osjeamo, govorimo i inimo i na kojim se sve dalekim mjestima moe osjeati na dodir? Da bi nam oprostili, prvo moramo oprostiti. Oprost donosi oprost. Kada ne oprata, ovjek sam sebe dovodi u osobni pakao. A onaj kojem nije oprostio toga moda nee biti ni svjestan!

4. ZAKON
Svjetlo razumijevanja raspruje prikaze straha Ellie Harold POSTARIJI ovjek pozvao je svoje troje djece i rekao im: ivot mi se primie zavretku. Ostavljam vam tek malo materijalnoga dobra. Meutim, imam i etiri ivotna pravila koja su mi, uz vas, ve godinama najvee blago. Prihvatite li ih i uvedete li ih u srce i um, bit ete meu najsretnijim ljudima na svijetu. A istinska srea u ivotu e vas odvesti daleko. Mladi su ljudi u glas upitali: Koje je to blago, oe? On se nasmijeio svakome od njih i rekao: Kao prvo, srce ispunite bezgraninom ljubavlju. Kada se srce ispuni ljubavlju, u njemu nema mjesta za manje vrijedne stvari. U ljubavi nema mjesta strahu. Savrena ljubav protjeruje strah. A strah sa sobom donosi bolne osude i tko god se boji nije savreno stekao bezgraninu ljubav. Volite neprijatelje i svima inite dobro, pa e vam ljubav donijeti nagrade. I to je najvanije, nemojte tek ljubavlju zraiti prema svima na koje nailazite, nego drugima pomaite da oive od ljubavi. Kao drugo, um ispunite razumijevanjem. Kada vam je um koncentriran na traenje razumijevanja za sve dijelove onoga to je Bog stvorio, u njemu nema mjesta strahu. Svjetlo spoznaje raspruje fantome straha, koji su tek duhovi u prostorima neaktivnoga uma. Nauite prepoznati iluzije koje okruuju strah. Sve uvijek nije onako kako izgleda, a vama nikada nee nedostajati mogunosti za rjeavanje svih situacija. Duh je uvijek nazoan. Kao tree, um i srce ispunite zahvalnou. Cijenite to to imate i budite zahvalni za mjesto na kojem se nalazite na putu duhovnog razvoja. Svatko od vas obdaren je mnogim darovima i zahvalnost e vam pomoi da vam srce ostane ispunjeno radosnim osjeajem zahvalnosti za sve to vam se pojavi na putu. Posvetite se i pomaganju onima koji su imali manje sree. Bez obzira na to koliko je tko bogat ili siromaan, svatko moe neto dati drugome. Na taj nain stjeete novu perspektivu u brojnim ivotnim podrujima. Ako u svijesti odmah sada stvorite prostor za zahvalnost, hvalu i izraavanje zahvalnosti, u njoj nee biti mjesta za strah, pa ete radosnije ivjeti u sadanjem trenutku. I na koncu, ponosite se time tko ste i to ste postigli, no to svakako uravnoteujte duhom duboke poniznosti. Zateknete li se s potajnim mislima koji ukazuju na aroganciju ili umiljenost, podsjetite se na lekciju poniznosti prije nego to vas na nju pod-

Dopustite mi stoga da naglasim kako sam vrsto uvjeren da se trebamo bojati jedino samog straha. Franklin D. Roosevelt

Um njegujte velikim mislima; vjerovanje u junake stvara junake. Benjamin Disraeli

U istinskoj uzvienosti nema mjesta strahu. William Shakespeare

Spoznavajui sebe elim spoznati druge. elim postati sve to mogu. Katherine Mansfield

sjeti svemir! Poniznost su vrata koja vode do vie razine razumijevanja. Stvoritelj nas sve voli jednako i bez prestanka. Njegov je duh nalik na rijeku, dok smo mi nebrojene fontane koje vodom opskrbljuje upravo ta njegova rijeka. Svatko je od nas jedna takva fontana i naa je zadaa paziti da taj dotok bude otvoren, kako bismo Bogu omoguili slobodan protok. Svatko od nas raspolae slobodnom voljom i umom koji je, ve i sam po sebi, kreativna sila. Meutim, ne smetnite s uma da su ljudi tek siuni i prolazni dijelovi stvarnosti, dijelovi bezgraninog i bezvremenog Stvoritelja kojeg neki nazivaju Bogom. Bog beskrajno nadilazi sve ovjekove pojmove i beskrajno nadilazi ovjekovu mo spoznaje i razumijevanja. Djeco moja voljena, sag koji je Bog postavio za va ivot irok je i prostran, dok su sve boje koje vam je podario prelijepe. Smijte se koliko ee moete. Neka vas ispuni blistava energija boanske ljubavi. Neka vae oi svjetlucaju od genijalnosti beskonanoga uma. Svoj svijet zaspite mislima, osjeajima, rijeima i djelima koja govore da iza njih stoji dijete ovoga svemira! I na te rijei starac je zagrlio djecu, a ljubav je izbrisala sve suze!

Kukavika dua nije moja, Ne drhturi pod olujama ovoga svijeta; Gledam svjetlo nebeske slave, A vjera blista isto i titi me od straha.
Emily Bronte

Kad god zastanemo i pogledamo strah u oi, stjeemo snagu i hrabrost, kao i novo samopouzdanje. Kako to? Bi li stav obiljeen strahom mogao otvoriti vrata pobjedama i uspjehu, bez obzira na ivotnu fazu? Zato to nije mogue? Kako nelagodne reakcije obiljeene strahom transformirati tako da poslue kao pravi dar, i nama i drugima? Kako preuzimanje odgovornosti za odreene ivotne situacije pomae dokidanju misli i osjeaja povezanih sa strahom? Kako vedar i pozitivan stav istiskuje misli pune straha? Koju ulogu molitva igra u oslobaanju od straha? Kako suoavanje s najteim situacijama uz smirenost, strpljenje i razumijevanje uklanjaju sumnju i strah?

5. ZAKON
Samo je jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je kad ne uimo iz iskustva!

Dio sam svega na to sam naiao; pa ipak, svo je iskustvo luk kroz koji proviruje neistraeni svijet. lord Alfred Tennyson

-TO SMO U ivotu nauili iz osobnih iskustava? to smo nauili na temelju promatranja drugih? Kako te spoznaje izvuene iz iskustva utjeu na nae trenutane odluke? Kako iskustvo pokuaja i pogreaka potpomae na osobni razvoj? iri li se i poboljava naa opa slika o ivotu upravo stoga to se razvijamo na temelju iskustava i steenih spoznaja? Ako je tako, mogue je da emo biti na velikom dobitku, i to na vie podruja! Koju je ulogu u naim iskustvima igrala etika? Je li zahvaljujui naim iskustvima mogue uoiti i tragove duhovnog razvoja? Jesu li se naa moralna mjerila poboljala i uzdignula zbog onoga to smo stekli kroz raznorazna iskustva? Jaa li naa kreativnost zbog toga to je glas iskustva sluio kao djelotvoran vodi u smjeru plodonosnih uspjeha? U jednoj fazi razvoja moda emo imati osjeaj da nas odreene situacije zbunjuju. Moda emo se ponaati poput malih bijelih mieva u laboratorijskome labirintu koji samo tre uokolo, sudaraju se sa zidovima i trae izlaz. Meutim, ako se odozgo zagledamo u taj labirint, kao to to ine znanstvenici, vrlo brzo uoit emo izlaz i put do njega. Kada smo otvoreni prema razvijanju vee svijesti, tranje uokolo i sudaranje sa zidovima mogu posluiti kao izvrsna prilika za suoavanje s pogrekama i uenje na temelju iskustva. Na primjer, ako je netko voljan posluati tue stavove i priznati da postoje i drukiji pristupi odreenom pitanju, tada e doivjeti porast mudrosti. Rezervoar iskustava i znanja kod takvih e se osoba iriti. Moemo li u svojim ivotnim iskustvima gledati kanale koji provode dobro? to god se dogaalo, postoji i potencijal za koristan ishod iskustva. Ljudi danas budno paze na nova otkria duhovnih i prirodnih pojava, te na nain na koji se ona odnose na njihov unutarnji ivot, njihove obitelji i drutvo. Bi li ta svijest dijelom mogla biti posljedica promatranja onoga to se dogaa oko njih i uenja na temelju iskustva? Svatko od nas moe svjesno odluiti da e se prilagoditi ne samo radi ouvanja ravnotee, nego i radi pretvaranja neega to izgleda kao prepreka u odskonu dasku. Koji je najvaniji aspekt tog postupka? Bi li to mogla biti mo odabira?

Moramo dobro paziti da iz svakog iskustva izvuemo samo mudrost koju donosi. Mark Twain

ivotni zakon ne sastoji se od logike; sastoji se od iskustva. Oliver Wendell Holmes

Iskustvo je univerzalna majka svih znanosti. Miguel de Cervantes

Moemo svjesno odluiti uiti na temelju iskustva ili se moemo ne obazirati na prilike koje su pred nama i ne uiti iz iskustava. Odavno se zna da su pozitivni i samouvjereni stavovi nuan faktor za postizanje pobjeda u svijetu sporta. Ako sudionik u neemu eli pobijediti, vano je da vjeruje u svoje sposobnosti i da posjeduje elju za pobjedom. U poslovnome se svijetu openito prihvaa da ovjek, da bi postigao uspjeh, mora biti uvjeren da moe uspjeti. I u druga ivotna podruja mogue je ugraditi vjeru u vlastiti dar i sposobnosti, elju za uspjehom, vizije uspjeha i spoznaje koje ste stekli iz dosadanjih iskustava, te ih pretvoriti u plodonosan ivot.

Ne vjerujte neemu samo zato to ste to proitali u knjizi! Ne vjerujte neemu samo zato to je netko rekao da je tako! Sami pronaite istinu. Vivekananda Napredak i razvoj moda e nam izmicati ako sve nastavimo raditi onako kako to oduvijek radimo. Napredak znai kretati se naprijed. Moe obuhvaati i razvijanje vieg, boljeg i naprednijeg stanja svijesti. Kada sve i dalje radimo onako kako smo oduvijek radili, ostajemo na mjestu. Trimo li u krug oko istog igralita, rijetko emo kada otkriti neto novo. Zato se nevoljko odluujemo na razvoj? Kada proivimo odreeno iskustvo, moemo li sljedee prigrliti s gorljivou i uzbuenjem jer smo stekli novu spoznaju? Taj vii i korisniji oblik ivota koji nas neprestano doziva naziva se razvojem! Iz toga moemo zakljuiti da neuenje iz iskustava i tvrdoglavo pridravanje starih navika u nama stvaraju sukobe. Samo je jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je kada ne uimo iz iskustva! Moemo rairenih ruku doekati prijatelja. Moemo li jednako tako otvoriti um i srce i prigrliti nove zamisli i iskustva koja nam donose divne koristi i zadovoljstvo napretka i razvoja?

ovjeku je najbolje ravnati se po primjerima i injenicama koje je dokazalo iskustvo. Muhamed

Naglasci
1. Dan bez uenja uludo je utroen dan (Albert Einstein). 2. Zato je doivotno uenje toliko vano? 3. Kako nam postavljanje cilja prema kojem svaki dan uimo neto novo poboljava ivot, odnose, odabranu profesiju, tovie, sva ivotna podruja? Dosljedno usmjerujte misli prema duhovnim aspektima ivota i bavite se beskrajnim dobrom u sebi i u drugima.

4.

5. Prestanite uludo troiti energiju na negativno razmiljanje. Kad se rijeimo ljudske negativnosti, jaamo povezanost s duhovnom snagom. 6. Naglaavajte pozitivno i eliminirajte negativno (Johnny Mercer).

7. Kako nae misli pridonose naem sadanjem ivotu? 8. Svatko od nas oslikava vlastito kozmiko platno ivota. Kako e se ta slika razvijati?

9. ivot se sastoji od neprestanih promjena. Ne moemo ostati tono na mjestu na kojem se trenutano nalazimo. U kojem se smjeru kreete? 10. Hrabrost potrebna za iskorak kojim se dolazi do eljenog cilja za korak nas pribliava uspjehu. 11. Opratanje se opisuje i kao umijee brisanja emocionalnog otrova. 12. Bi li neograniena ljubav mogla biti kljuni sastojak u stavu opratanja? 13. Kako svjetlo spoznaje raspruje fantome straha? 14. Koji su neki od vaih fantoma straha? 15. to ste u ivotu nauili iz osobnih iskustava? 16. Kako osvrt na odreeno iskustvo moe posluiti kao produktivno mjerilo za odreivanje uspjeha u odreenome iskustvu?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Knjinica Nag Hammadi sadri zbirku vjerskih tekstova koji su 1945. pronaeni u Gornjem Egiptu. I premda su prepisani poetkom 4. stoljea, obuhvaaju irok raspon od Tominih evanelja i homilija do poganskih izreka i izbora navoda iz Platonove Republike. Sekstove sentencije iz Nag Hammadija ini zbirka mudrih izreka i maksima snanog etikog i asketskog prizvuka. Krai izbor: Govori kada nije umjesno utjeti, ali govori o onome to zna i to samo kada je prikladno. Nikada nikoga ne varaj. Mudrost duu vodi do Boga. Mudar ovjek ini dobra djela po uzoru na Boga. Gdje ti je misao, tu ti je i dobrota. Koji ne kodi dui, ne kodi ni ovjeku. Boansko srce gradi blagoslovljen ivot. Razumijevanje nee stei ako prvo ne spozna da nema nita. Bolje je sluiti drugima nego druge tjerati da slue tebi. Ljubav prema ovjeku ishodite je boanskoga. Ako svim srcem daje kruh gladnima, rije je o malenome daru, no i ta je volja u Bojim oima velika.

Devetnaesti tjedan

1. ZAKON
Religija otvara nova vrata znanosti. Franklin Loehr
Fizika znanost ograniila je svoj raspon kako bi ostavila pozadinu koju slobodno moemo, ili ak trebamo, ispuniti realnou duhovne provenijencije. Sir Arthur Stanley Eddington

SVAKO PODRUJE istraivanja moe posluiti kao privlaan ulaz za znanost i moe biti koristan otvor za marljiv i znatieljan um. Toliko toga uvijek treba otkrivati i uiti! Meu najuzbudljivijim i najzahvalnijim podrujima znanstvenog istraivanja jesu i velika podruja granica prostora i vremena, te siuni i neobini nukleotidi u lancu DNA. Pred nama su nevjerojatne koliine nepoznatih spoznaja o naem materijalnom svijetu, pri emu nova istraivanja dovode do novih tema, nova otkria do drugih otkria. Ubrzano se irimo u istraivanju vlastitih potencijala. Napredujemo u smjeru otkrivanja temeljne prirode ovjekova ivota. U knjizi Razvoj religije kao znanosti Franklin Loehr pie: Religija nam nudi cijelo jedno novo podruje koje treba znanstveno istraiti. Religija otvara vrata prema prostoru koji je potencijalno vei od svega to je do danas obuhvatila fizika znanost. .. Religija je podruje duhovnoga, a duhovna dimenzija potencijalno nam nudi geometrijsko, eksponencijalno irenje znanja. Fiziki svijet, koliko god bio velik i nepregledan, ipak je ogranien. Materiju nije mogue ni stvoriti ni unititi. No im uemo u duhovnu dimenziju, u svijet nefizikoga... tko zna to nas sve oekuje?

Metode znanstvenog istraivanja ist su izraz nunog modusa djelovanja ovjekova uma. Thomas Huxley

Stojimo na duhovnoj granici, pripravno oekujemo trenutak kada e se na tim vratima koja se otvaraju pojaviti genijalni istraivai Znanosti koji e otkriti i istraiti druge dimenzije i podruja stvarnosti. Mogunosti, ak i prvi nagovjetaji, onoga to emo tako otkriti, upravo zasljepljuju blistavilom, ta neprocjenjiva blaga novih spoznaja... Duhovna podruja postojanja nadilaze cjelokupan fiziki svijet i sada nam se otvaraju. Doba OVJEKA upravo nas poinje dozivati. to nama kao pojedincima znai pojam religije koja znanosti otvara nova vrata? ire li se neki nai pojmovi ili se mijenjaju, jednako kao to su se mijenjali nekadanji stavovi o zdravlju, povijesti, zvijezdama, veliini i poloaju Zemlje kako je znanost dolazila do novih spoznaja na tim podrujima? Koje sve nepoznate dimenzije i koje nove istraivake eksplozije oekuju nove projekte kada ovjeanstvo postane jo otvorenije i pripravnije prema novim uvidima u smisao ivota? Kako se poeti koristiti vrhunskim pomagalom znanja, zahvaljujui znanstvenim metodama, kako bismo otkrili neke od uzroka i razloga u pozadini procesa stvaranja? Bi li nam znanstvena otkria u duhovnim sferama pomogla da shvatimo kako materijalne stvari nuno ne donose sreu, te da ljudima gotovo i ne pomau da postanu kreativniji i djelotvorniji? Vanjske su stvari vane samo u mjeri u kojoj na nas utjeu na unutarnjem planu preko tijela, uma i due. Kako nam poveano duhovno znanje pomae da promijenimo te razmjere? Kako ovjekov ivot moe imati koristi od znanstvenikih nastojanja posveenih prouavanju boanskoga i snage molitve? Kada se znanost i duhovnost zahvaljujui istraivanjima zblie, hoe li svijet svjedoiti veem napretku unutar samo jedne generacije od svih uda otkrivenih tijekom prethodnih deset narataja? Isus je bio najvei znanstvenik koji je ikada hodao ovim planetom. Uranjao je pod materijalnu povrinu stvari i pojava i pronalazio duhovne uzorke. Mary Baker Eddy

I iz najdrevnijeg predmeta ispitivanja izvui emo najnoviju znanost. Hermann Ebbinghaus

I premda se moe rei da cjelokupna znanost nuno poiva iskljuivo na ovjekovoj percepciji, nije li istina da ljudi neprestano pronalaze nove puteve irenja percepcijskih sposobnosti? Prouava li znanost onda stvarnost ili samo ovjekovu percepciju

Sve kvalitetne zasade moralne filozofije tek su sluga religije. Francis Bacon

stvarnosti? Slui li najvei dio znanosti irenju ovjekove percepcije temeljne stvarnosti? Kako mi kao pojedinci doivljavamo koristan razvoj zahvaljujui irenju percepcije o svijetu koji nas okruuje? Utvrdimo li da raspolaemo nekim posebnim darom koji nam omoguuje da stvorimo neto to moe posluiti svijetu, ne primamo li odreenu nagradu, bez obzira na njezin oblik? Svatko tko odlui postati koristan i nuan ovome svijetu nai e se pred obiljem prilika. Bi li za to moglo biti zasluno duhovno naelo davanja i primanja? Koje bi se znanstveno naelo moglo primijeniti u toj usporedbi? Uz neopisivu silu tehnologije koja ubrzano napreduje, postaje sve jasnije da su onima koji osjeaju unutarnju elju da slue u nebrojenim podrujima na raspolaganju brojne prilike. Trebamo li nove grane znanosti koje e istraiti nevidljiva duhovna naela? Bi li taj smjer znanstvenih istraivanja mogao donijeti koristi jo vee nego to ih donose svi ostali oblici znanosti? Bi li nam znanstvena istraivanja mogla pokazati da su i zadivljujue zagonetke magnetizma, sile tee, svjetla, kreativnosti, intelekta, pamenja, ljubavi, izraavanja zahvalnosti i smisla aspekti boanskoga, te da boansko obuhvaa jo i neizrecivo vie od toga? Kako bi takve informacije nadahnule na osobni ivot? Bismo li se takvim informacijama mogli posluiti da moda prigrlimo ivotni moto vee poniznosti i svrhovitosti?

Religija je svijea u raznobojnoj svjetiljci. Svatko gleda kroz neku boju, no svijea je uvijek gdje jest, i nikad se ne mijenja. Mohammed Naguil, egipatski vojnik

Mogu li ljudi uveati svoje poimanje boanskoga ako prvo priznaju da dokazi ukazuju na stvarnosti neusporedivo vee i ire od onoga to je dotada bilo dostupno ovjekovoj percepciji, te tako ponu gorljivo traiti i stotinu puta vee i brojnije izraze boanskoga? Koji bi mogli biti neki od plodova u naem svakodnevnom ivotu kada bismo ak i za vrlo maleni postotak uveali svoje spoznaje o boanskome? Bismo li imali vie razumijevanja za potrebe drugih, pokazivali vie brinosti, suosjeanja i ljubavi? Bi li plodovi naih napora donosili vie koristi ovjeanstvu? Prednosti duhovnih naela pokazuju se u uredima, tvrtkama, poslovnim karijerama i ivotima pojedinaca. Temeljna duhovna naela mogu jednako pomagati i u izumima i u svim oblicima znanosti kao to dokazano potpomau unutarnji duhovni razvoj.

to bi se dogodilo kad bismo jednu desetinu znanstvenih istraivanja posvetili dodatnim duhovnim ispitivanjima koja bi nadopunila udesne drevne svete knjige? Bi li koristi od toga moda nadmaile prednosti koje nam donose sva ostala znanstvena istraivanja?

*
2. ZAKON
Srea potjee od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva.

Bogatstvo nama nije tek sredstvo razmetanja, nego prilika za postizanje uspjeha. Tukidid

JEDNOM DAVNO olimpijski pobjednik Charley Paddock obraao se mladiima u mjesnoj srednjoj koli. Ako mislite da moete, znai da moete! dobacio im je rukavicu izazova. Ako u neto dovoljno vjerujete, to vam se moe i ostvariti! Poslije je neki mladi tanahnih nogu priao gospodinu Paddocku: Boe moj, gospodine, dao bih sve na svijetu samo kad bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas! Bio je to trenutak nadahnua za tog mladia. ivot mu se tog trenutka promijenio! Godine 1936. taj se mladi natjecao na Olimpijskim igrama u njemakoj prijestolnici Berlinu. Odande se Jesse Owens kui vratio s etiri zlatna odlija!

Viak bogatstva sveta je zaklada koju vlasnik za svojega ivota mora koristiti na dobrobit zajednice. Andrew Carnegie

Po povratku u Sjedinjene Drave, uz klicanje okupljene mase, vozili su ga ulicama Clevelanda. U jednom trenutku automobil se zaustavio i Jesse Owens dao je autograme nekolicini oboavatelja. Uz automobil se natiskivao i neki mravi djeak, koji je rekao: Oh, gospodine, dao bih sve na svijetu samo kad bih mogao postati olimpijskim pobjednikom poput vas! Jesseja Owensa to je dirnulo duboko u srcu. Sjetio se svog davnog iskustva. Ispruio je ruku i poloio je na djeakovo rame, govorei: Zna, mladiu moj, bio sam priblino tvojih godina kada sam izgovorio iste te rijei. Bude li marljivo radio, trenirao i vjerovao, postat e olimpijskim pobjednikom! Godine 1948., na londonskome stadionu Wembley, taj isti djeak naao se kao zreo mladi. ekao je start u finalnoj utrci na stotinu metara. Harrison Kostur Dillard pobijedio je i izjednaio olimpijski rekord Jesseja Owensa!

Mudrost vrijedi vie od svakog bogatstva. Sofoklo

Dua je radost u samome inu. William Shakespeare

Moete li na trenutak zamisliti sreu i radost koje su osjetili pojedinci koje spominjemo u ovoj prii? Mogue je da je veinu nas nadahnulo neto to smo vidjeli u tuem primjeru. Rije koju je izgovorio netko kome se divimo i koga potujemo moda e zaokupiti nau pozornost i potaknuti plamen gorljivosti i ohrabrenja. U duljim vremenskim razdobljima, promatranje naina na koji netko ivi i reagira na ivot moe posluiti kao nadahnue za nae misli i djelovanje. Moda emo se diviti rezervoaru neije duhovne snage i duhovnog bogatstva. A duhovno bogatstvo donosi nebrojene koristi. Produbljuje osjeaj neograniene ljubavi u naem srcu. Njeguje suosjeanje prema drugima. U neijim oima moda emo uoiti svjetlo hvale i zahvalnosti, ili prelijepe izraze predanosti i ljubavi koji se odraavaju na njihovu licu. Duhovno bogatstvo poboljava mo rasuivanja i razluivanja i iri krug mudrosti. Zahvaljujui usmjeravanju prema predanom sluenju drugima moe nas voditi do sve vee sree. Nie li iz duhovnog razvoja i vea srea?

Ako je srea aktivnost usklaena s iznimnou, logino je da bude i u skladu s najviim mjerilima iznimnosti.
Aristotel

Vjerojatno nije teko odrediti materijalno bogatstvo kojim raspolaemo, no kako odrediti duhovno bogatstvo? Kako bismo ga definirali? Je li izravno povezano s razmjerima nae sree? Koliko smo kao pojedinci sretni? Moda mislimo da je srea plod pozitivnih okolnosti. To moe biti tono u odreenoj mjeri. Meutim, bi li zreliji pogled na sreu pokazao da je rije o nusproduktu sluenja s ljubavlju i dijeljenja sree i bogatstva s drugima? Kako se osjeamo kada se iskreno posvetimo kvalitetnome obavljanju posla, iskrenoj komunikaciji s drugima, kada posjetimo bolesnika ili se s prijateljem glasno smijemo od radosti?
Srea tako, kao to nam pokazuje i Priroda, o izvanjskim stvarima ovisi manje nego to se obino dri. William Cowper

Da, materijalne stvari donose utjehu, ali gotovo uope ne pomau na putu do sree ili korisnog sluenja. Kada razvijemo duhovno bogatstvo, stjeemo unutarnju sigurnost koja nam slui. Nae duhovno bogatstvo moe nam pomoi da se oporavimo od gubitaka. Dolaze li prednosti i darovi materijalnog bogatstva kroz mudru primjenu u sluenju drugima i plemenitim ciljevima? Bi li se duhovno bogatstvo moglo nalaziti u samome sreditu ovjekovih nastojanja da pronae red i organizaciju u krajnjim stvarnostima kozmosa, mjesta gdje ivimo, kreemo se i postojimo?

3. ZAKON
Religija koristi zdravlju. Dale Matthews
Potreban nam je sustav religije kojem e u samome sreditu biti znanost. Margaret Mead

JEDNA IVAHNA i naporna dama esto je dolazila u ordinaciju dr. Dalea Matthewsa. Uvijek je dolazila oboruana armantnim osmijehom, prodornom duhovitou i uz neizljeive bolove uzrokovane artritisom. Svaki dolazak znaio je i dugotrajne i zamorne litanije o neizljeivim boljkama. Lijenik je na njoj iskuao sve dostupne lijekove za suzbijanje boli, praktiki bez uspjeha. Postoji li uope neto to vam moe pomoi? upitao ju je jednom dr. Matthews. Da. Vjera i molitva! uskliknula je ona. I pjevanje u crkvenom zboru! Vjera, molitva i... pjevanje? Navode li se takve stvari u medicinskim udbenicima? Bi li ih trebalo navesti? Jesu li religija ili duhovnost, poput opijata, djelotvorno sredstvo za suzbijanje boli i drugih poremeaja? Koja je u tom sluaju primjerena doza? Ima li i nuspojava? Naviknut na kontemplaciju o Ljubavi i Suosjeanju, zaboravio sam sve razlike izmeu sebe i drugih.
Milarepa

[Molitva] mi je spasila ivot. Mahatma Candhi

ini mi se da je sposobnost pokazivanja brinosti ono to ivotu pridaje najdublje znaenje i smisao. Pablo Casals

Medicinsko djelovanje duhovne vjere nije tek pitanje vjere, nego i znanosti. Medicina uma-tijela jedno je od najpropulzivnijih podruja medicinske znanosti, budui da se istraivai irom svijeta sve vie bave djelovanjem mentalnog stresa, emocionalnih poremeaja i drutvene izoliranosti na ovjekovo tijelo. Vie od tri stotine znanstvenih istraivanja pokazuje medicinsku vrijednost duhovne predanosti. A meu oblicima takve predanosti jesu i molitva, prouavanje svetih tekstova, sudjelovanje u raznim oblicima bogosluja, te aktivno sudjelovanje u djelovanju duhovne zajednice. Prednosti takvog djelovanja olakavale su prevenciju i lijeenje mentalnih poremeaja (npr. depresije, sklonosti samoubojstvu te tjeskobe), medicinskih i kirurkih poremeaja i anomalija (npr. bolesti srca, raka, spolno prenosivih bolesti) i ovisnosti; ublaavali bol i invalidnost; produljivali ivotni vijek. Osim toga, duhovno lijeenje, na primjer molitvom i psihoterapijom utemeljenom na religiji, pospjeuje oporavak. Kohezivan, ugodan i utjean sklop duhovnih stavova i vrijednosti, te sudjelovanje u svetim obredima, pojedincima pridaju

Vjera u nepobjedivu i nepogreivu snagu donosi nevjerojatnu mo izljeenja. Herbert Benson

izraeniji osjeaj smisla, svrhe i nade. Vjera esto nudi mir koji donosi spoznaju i to u trenucima boli, tuge i nemoi. Zdrav nain ivota koji obuhvaa tjelovjebu i zdravu prehranu ea je pojava meu religioznim osobama. Ljudi koji su duhovno usredotoeni lake se nose sa stresom, imaju snanu drutvenu potporu i uivaju u kvalitetnijem ivotu (npr. spokoju, samopotovanju, zadovoljstvu poslom i brakom, altruizmu). Aktivno sudjelovanje u religiji poboljava i zdravlje djelovanjem na zdravstveno ponaanje. Harold Koenig

U knjizi Bog za 21. stoljee Herbert Benson pie: Duhovni stavovi umiruju um, dokidajui neproduktivno razmiljanje koje nam esto obuzima misli. Tijelo je vrlo djelotvorno kada se treba samo zalijeiti, no preesto se dogaa da tome smetaju negativne misli i sumnje. Briga i sumnja potiu borbene reakcije, a povezani simptomi koji su posljedica stresa i bolesti mogu otupjeti evolucijski prilagoenu sposobnost samozaIjeenja... No kako vjera, kako se ini, nadilazi iskustvo, tako postie vrhunske rezultate u oslobaanju od napetosti i stvaranju nade i oekivanja. Uz nadu i oekivanja dolazi i zapameno blagostanje cerebralna poruka usmjerena na lijeenje koja mobilizira tjelesne izvore i reakcije. U zraku se osjea nova spremnost za razmatranje alternativnih naina lijeenja i sve vea suradnja izmeu religije i medicine. Je li dolo vrijeme da se te dvije predugo razdvojene a tako bliske tradicije lijeenja napokon pomire i udrue?

4. ZAKON
Napredak iziskuje promjene.
to bilo je novo nije se odralo, nego samo je dotaknulo vrata promjene. Osborne Henry Kwesi Brew

KAMO GOD se osvrnemo, nailazimo na koristan napredak i to u nizu razliitih podruja, poput zdravlja i medicine, znanosti, gospodarstva, komunikacija, medija, prijevoza, religije, dobrotvornog rada, filantropije, filozofije, psihologije, umjetnosti, glazbe, kolstva, obitelji i zatite okolia. Snano je izraen osjeaj da se tempo napretka ubrzava. A to ubrzanje vjerojatno e se nastaviti i u nebrojenim podrujima ovjekovih nastojanja. Kad se i u naem ivotu pojave plimni valovi promjena, moda nije zgorega prisjetiti se da napredak iziskuje promjene. Ako ba i ne znamo kako prihvatiti promjene, moda emo usput naii i na teka i neugodna iskustva. S druge strane, ako smo otvoreni prema boanskoj nazonosti u svakoj situaciji i u svim promjenama, tada emo s voljom i gorljivou plivati na krijesti toga vala! Ako trae dobro u svima i u svemu, ljudi e pronai upravo to; a to moe imati konstruktivne posljedice, i to na nebrojene naine. Gorljivost prema ivotu, bez obzira na izgled ili okolnosti koje naoko vladaju, donosi trud i uspjeh. Ovo je divno razdoblje za postojanje na naem planetu! Pogledajte to se sve samo dogodilo na podruju nae prehrane i zdravlja, ivotnog standarda i radnih uvjeta, politike i gospodarske slobode, obrazovnih mogunosti i mogunosti za komuniciranje, lakoe kretanja, kvalitete slobodnog vremena i, to je najvanije, sposobnosti da se slaemo medu sobom i sa svojim Stvoriteljem. Nevjerojatan napredak!

Napredak smatramo legitimnim tek kad podupire, a ne potkopava, slobodu i demokraciju. Eduardo Frei Montalva

Nae su zamisli tek intelektualna pomagala kojima dopiremo do pojava; kada odrade svoju zadau, moramo ih mijenjati...
Claude Bernard

Ako smo predani i ako s radou rastemo i razvijamo se fiziki, mentalno i duhovno, hoemo li lake prigrliti promjene? Pripremamo li se redovito za neoekivane promjene zahvaljujui moi molitve? Ubrzavamo li jamstva da e nam naa sve vea otpornost i fleksibilnost pomoi da napredujemo odvano i slavodobitno?
Stalna je samo promjena. Heraklit

Imamo li vjere u sposobnosti kvalitete nae due, svjesni toga da raspolaemo puninom boanske ljubavi, mudrosti i inte-

Bog ne mijenja to je u ljudima sve dok oni sami ne promijene to je u njima. Kuran

ligencije? Prepoznajemo li da i nepovoljne okolnosti mogu sluiti kao raskoan i koristan dar, kao i prekretnica u osobnome razvoju? Jesmo li voljni u promjenama prepoznati priliku da postanemo produktivniji i korisniji? Vjeruj u ivot! Ljudska e bia uvijek ivjeti i napredovati do veeg, vieg, ireg i punijeg ivota.
William Edward Burghardt De Bois

Svijet je promjena; ivot nam se pretvara u ono to mislimo. Marko Aurelije

Kako svjesno pridonijeti napretku posredstvom promjena? Danas nam se, primjerice, nude neviene prilike da itamo, gledamo ili sluamo vijesti iz cijeloga svijeta. Bismo li se mogli koncentrirati na pozitivne aspekte vijesti, traiti dugorone prednosti, umjesto da se usredotoujemo na negativno? Na taj bismo nain vjerojatnije poduzeli neto pozitivno. Koristimo li ivotna iskustva koja nam esto donose promjene kako bismo bolje ovladali svojim mislima, osjeajima i emocijama? Je li nam ivot zahvaljujui promjenama postao jednostavniji i iskreniji? Koji su neki od pozitivnih aspekata sluenja i potpomaganja ubrzanja boanske kreativnosti?

*
5. ZAKON
Do korisnih iskustava esto dolazimo kroz pokuaje i samodisciplinu. Nepoznati autor FRIEDRICH NIETZSCHE ovako je opisao trofazni proces dozrijevanja svijesti: u prvoj smo fazi nalik na devu koja se sagnula kako bi joj na lea stavili tovar drutvene uvjetovanosti, navika i konvencija. U drugoj fazi nalik smo na lava koji se rikom buni protiv drutva koje namee ogranienja i zapovijedi. Tek nakon to dovrimo lavovski posao postajemo djetetom, a to znai pravim ljudskim biem, sposobnim za spontanost, intuitivnost i pouzdanost u reagiranju na okolni svijet. ivotno uenje esto iziskuje da promotrimo drutvene konvencije, ideale i programe, kao i navike i rutinske postupke

elite li doi visoko, upotrijebite noge! Ne dopustite da vas drugi nose gore; ne sjedite na tuim leima i glavi! Friedrich Nietzsche

Jedino je putovanje unutarnje putovanje. Rainer Maria Rilke

koje smo eventualno nesvjesno prihvatili i nakupili. Do korisnih iskustava esto dolazimo kroz pokuaje i samodisciplinu. Metoda pokuaja i pogreaka jedan je od naina stjecanja znanja. Meutim, mjera nae hrabrosti nerijetko se odraava u ivotnoj viziji koju smo odabrali, u znanju koje smo stekli, te u onome to je potrebno za nastavak putovanja. Moemo li nadii bol ili tugu svakog iskustva, na temelju nje neto nauiti, te ivjeti za dobrobit ovjeanstva? U svim ovjekovim poslovima pojavljuje se napor, kao i rezultati, a veliina napora mjera je rezultata. James Allen

to ovjek mora traiti u ivotu, ne nalazi se ni na moru ni na kopnu. Rije je o dijelu njegova jedinstvenog potencijala za iskustvo, neemu to nitko nikada nije iskusio i nije mogao iskusiti. Joseph Campbell

Disciplinu nazivaju i prosvijetljenom ustrajnou. Samodisciplina se jednostavno sastoji od posveivanja onome to je nuno bez nepotrebnog gubljenja vremena i energije na tualjke ili na odgaanje. To moda zvui podosta nesmiljeno, no svakako daje eljene rezultate! Korist se sastoji u tome to otkrivamo da sloboda nije sposobnost da radimo ono to nam se u odreenom trenutku eventualno radi, nego sposobnost da biramo to emo initi i da to zatim provedemo do kraja! Koliko se esto dogaa da uludo troimo vitalnu energiju koju bismo inae mogli kanalizirati kreativnom discipliniranou, a sve u nastojanju da zatitimo ego? Kad bismo samo sluali, mudrost srca rekla bi nam to je vano, a to je nepotrebno. Ustrajnost je velik i vaan sastavni element uspjeha i moe posluiti kao snaan saveznik u proivljavanju tekih iskustava. U knjizi Krila radosti Sri Chinmoy navodi zanimljivu priu o ustrajnosti i samodisciplini: Djeak po imenu Bopdeb bio je najgori uenik. Roditelji i uitelji nemilosrdno su ga grdili, no nita nije pomagalo. Na koncu su uitelji dignuli ruke i izbacili ga iz kole. Vie ga, meutim, nisu eljeli ni roditelji. Bopdeb je tako, razoaran i jadan, otiao od kue i uputio se u susjedno selo. Iz dana u dan Bopdeb je odlazio moliti i meditirati pod jedno stablo u blizini jezera. Odande je gledao kako ene iz sela s praznim vrevima dolaze do jezera i pune ih vodom. Tako je uoio da ih pune, odlau na kamene stube i zatim se kupaju. Nakon osvjeenja, vraaju se kui s vodom.

Jednog dana, kada u blizini nije bilo nikoga, Bopdeb je primijetio da onaj dio stuba na koji ene odlau vreve vie nije u ravnini s okolnim dijelovima. Stoga je samome sebi rekao: Budui da ene ovamo esto odlau vreve, kamen se istroio. Ako se moe istroiti ak i kamen, to je onda s mojim mozgom? Na temelju tog iskustva Bopdeb je shvatio strpljivost i ustrajnost. Poeo je ozbiljnije moliti i meditirati, a nekoliko dana poslije poeo je ponovno itati svoje knjige sa sanskrtskom gramatikom. Iako je bio najgori uenik, sada je uspijevao sjetiti se proitanoga. Nastavio je uiti i, zahvaljujui ustrajnosti, postao najveim strunjakom za sanskrt u Indiji. Dolaenje do cilja moe zahtijevati i viekratne pokuaje. Svaki pokuaj moda nas vodi blie postizanju cilja, a pritom moemo ostvariti i neke druge stvari. Korisna iskustva donose neopisivo unutarnje bogatstvo. Pogledamo li malo bolje oko sebe, uvidjet emo da se svijet posve sigurno razvija i napreduje. Vjerojatno ste ve negdje proitali ili uli sljedee rijei Johanna Wolfganga von Goethea. Poticaji za odvano djelovanje potjeu iz iskustava ovjeka koji je bio iznimno hrabar. im se ovjek neemu nedvosmisleno posveti, na scenu stupa i Providnost. Dogaaju se raznorazne stvari od pomoi, stvari kojih inae nikako ne bi bilo. itav niz dogaaja slijedi iz takve odluke, pojavljuju se u ovjekovu korist raznovrsni neoekivani dogaaji, susreti i materijalna pomo, o kojima nitko nije mogao ni sanjati. to god moete, ili o emu sanjate, to moete i zapoeti. Odvanost u sebi nosi genijalnost, snagu i magiju. Krenite odmah. Kada vas nadahnjuje neki uzvieni cilj, neki izniman projekt, sve vae misli trgaju okove. Va um nadilazi ogranienja, vaa svijest iri se u svim moguim smjerovima, a vi ete se tako nai u novom, divnom i udesnom svijetu. Sile koje su donedavno spavale, sposobnosti i talenti, sve to oivljuje, a vi otkrivate da ste kao osoba neusporedivo vei nego to ste uope sanjali. Patanjali

Naglasci
1. Moete li u duhovnosti vidjeti jedno posve novo podruje koje valja znanstveno istraiti? 2. to vam kao pojedincu znai pojam religije koja znanosti otvara nova vrata? Bi li te informacije mogle biti korisne i na osobnoj razini? 3. Bi li nova grana znanosti koja bi istraivala duhovna naela bila univerzalno korisna? 4. Materijalno se bogatstvo Iako odreuje, no kako odrediti duhovno bogatstvo? 5. Kako se suosjeanje moe smatrati kvalitetnim stavom u svakodnevnome ivotu? 6. Je li suosjeanje oblik izraza neograniene ljubavi? 7. Kako suosjeanje ne slui kao poziv na nedjelovanje ili samozadovoljstvo? 8. Koje je naelo u pozadini izraza napredak iziskuje promjene? 9. Kako promjene poboljavaju na ivot i poveavaju na napredak? 10. Ukazuje li otpor prema promjenama na to da se trebamo malo dublje zagledati u sebe? 11. to vama znae rijei Disciplinu nazivaju i 'prosvijetljenom ustrajnou'? 12. Kako vam samodiscipliniranost pomae u ostvarivanju ciljeva? 13. Zato je najvanije ivotno putovanje upravo unutarnje putovanje?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Koliko smo puta u ivotu doivjeli trenutke duboke tuge ili oaja, kako zbog sebe, tako i zbog neke bliske osobe? Uzrok je mogla biti neka teka bolest, nesrea, prekid veze, gubitak imovine, ili smrt prijatelja ili voljene osobe. Kako smo reagirali? Mnogi ljudi esto tonu u alost; tada ili osjeaju potrebu da svima priaju to im se dogaa ili se povlae u vlastiti jad. Tako tugujemo. Moda itamo knjige koje nam nude informacije o tome kako se suoiti s takvim situacijama i osjeajima. Moda odlazimo na sastanke skupina za potporu, kako bismo lake prealili gubitak i ponovno stekli osjeaj stabilnosti. Tugovanje je prihvatljiva reakcija na gubitak ili tragian dogaaj.

Ali to bi se dogodilo kada bismo istinski shvatili sljedee rijei Rumija, mistinog perzijskog pjesnika: Vidjeh kako alost pije alicu tuge pa povikah: Kako je slatka, zar ne? Uhvatio si me, odgovori alost, i upropastio mi posao. Kako u sada prodavati tugu kada zna da je to ugodan dar? Do kojih bi ivotnih promjena moglo doi kada bismo shvatili da su padovi, boli, tuge i razoaranja izvor energije koja nas moe dovesti do viih razina svijesti? To ne znai da ne trebamo potivati iskrene osjeaje. Ali promislite o ovome: Bi li istinitost Rumijevih opaanja mogla ponuditi nov nain reagiranja na teke okolnosti? Nije nuno voljeti tragedije i teke situacije, no moemo li spoznati da se iz njih, ak i usred tuge i alosti, moe nauiti neto korisno?

Dvadeseti tjedan

1. ZAKON
Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije nepregledne bezvremene i neograniene stvarnosti?

U drevnoj starosti nema velianstvene kozmike mjere. Owen Gingerich

JE LI tono da znamo vrlo malo, vjerojatno i manje od jedan posto svega to je mogue otkriti, o Bogu i temeljnim duhovnim naelima? Veina ljudi, ak i visokokolovani teolozi, na razne, i ograniene, naine gledaju na identitet i ulogu Boga u stvaranju tog udesnog svijeta iji smo dio i mi. Skorija istraivanja na podruju fizike i kozmologije otkrivaju da je stvarnost neusporedivo vea i zagonetnija nego to smo mislili.

Kada postavimo pitanje Koliko je velik Bog? zapravo pitamo nadilazi li Bog sve nae pojmove i predodbe. Isto pitanje moemo postaviti i ovako: Koliko su minijaturne ovjekove spoznaje? Freeman J. Dyson

U koju nam je svrhu izvor naeg postojanja dao darove koje imamo? Kako emo ih, dakle, upotrijebiti? Howard J. Van Till

Je li mogue da Stvoritelja nije mogue primjereno opisati ovjekovim jezikom i pojmovima, te da ga ne ograniava ovjekov razum? Promislite o mogunosti da Boga ne ograniava naih pet ula, kao ni ovjekovo poimanje triju dimenzija u prostoru i jedne dimenzije u vremenu. Mogue je da nije bilo jednog i apsolutnog poetka i da nee biti jednog i apsolutnog zavretka, ne-

Vie je nego oito da je stvarnost daleko dublja i dalekosenija nego to smo mislili. Robert L. Hermann

go da samo postoje trajne promjene i raznolikost u neogranienim ciljevima, slobodi i Bojoj kreativnosti. Moda Bog obuhvaa ukupnost vremena i prostora, te jo i mnogo vie od toga! Pojava ovjeka na ovom planetu navijestila je, moglo bi se rei, dolazak nove kvalitete koja je obavila ovaj planet, sfere intelekta. Budui da smo intelekt koristili za istraivanje ovog zagonetnog svemira, skupljali znanje sve brim tempom, nastala je i sve vea svijest o tome da materijalno nije kakvo izgleda na prvi pogled. Mogue je da su misli stvarnije i trajnije od materije i energije. Mogue je da je to nagovjetaj nove kvalitete, sfere duha. Bog moda stvara ne samo beskrajno veliko nego i beskrajno maleno. Ne samo izvana, nego i iznutra; ne samo opipljivo, nego i neopipljivo. Misli, um, dua, mudrost, ljubav, originalnost, nadahnue i gorljivost moda su tek maleni izrazi Stvoritelja koji je sveprisutan i beskonaan. Stvari koje vidimo, ujemo i dodirujemo moda su tek pojave. Moda su samo izraz skrivenih sila, pa tako i duhovnih sila koje uspijevaju ustrajati kroz sve prolaznosti fizikog postojanja. Moda su duhovni svijet i blagonakloni Stvoritelj koje odraava zapravo jedina stvarnost.

Bog je more beskonane tvari. Sv. Ivan iz Damaska

To me podsjea... na poniznost onih prvih teologa koji su znali da, u elji da govorimo o Bogu, to inimo samo na temelju malenih iskrica razumijevanja koje bljeskaju na nepreglednoj pozadini nespoznate zagonetke, zagonetke koja u prirodi i u ovjekovu duhu ipak blista svjetlom koje nije mogue ugasiti. Robert J. Russell

Oh, da mi je samo bliskije koraati s Bogom! William Cowper

Moemo pretpostaviti da bi ta duhovna sfera mogla obavijati ne samo na planet, nego i itav svemir, tako da Bog obuhvaa cjelokupnu prirodu i nedjeljiv je od nje. Moda nas upravo vlastiti ego ovjeanstva navodi na pomisao da smo u sreditu divovskoga svemira postojanja koji postoji u vjenoj i beskrajnoj stvarnosti koju neki nazivaju Bogom. Moda je cijela nama vidljiva priroda tek prolazan val na povrini mora svega to Bog predstavlja u vjenosti. Moda vrijeme, prostor i energija niim ne ograniavaju bie koje nazivamo Bogom. Jednako tako, temeljni parametri svemira brzina svjetlosti, sila tee, slabe i snane nuklearne sile, te elektromagnetska sila niim ne ograniavaju bie koje moemo nazvati Bogom.

Promislite o sljedeem: Mogue je da nita ne moe biti odvojeno od Boga. Mogue je da velike religije potekle od Abrahama pretjerano naglaavaju vidljive i opipljive aspekte temeljne stvarnosti. Moda i nesvjesno, te religije pretjerano naglaavaju Boga kao neto to je udaljeno i odvojeno od stvaranja. Moda je egoistino razmiljati da je netko od ljudi ikada spoznao ak i jedan posto Boga. Moda je ovjeanstvo nalik na val na morskoj povrini, a Bog je poput tog mora. Mogue je da je od nas egoistino razmiljati i o tome kako nigdje u svemiru nema oblika ivota sposobnih za razmiljanje. ak i ako samo jedna od milijun zvijezda ima planet u slinoj fazi razvoja, mogue je da samo u naoj Mlijenoj stazi postoji stotinu tisua slinih planeta, a da se i ne spominju stotine milijardi drugih galaksija. Moda je egoistino misliti i kako napredak na podruju religije nije ni nuan ni mogu. Moda je egoistino razmiljati da se pribliavamo zavrnoj toki, a ne da sve vie poveavamo raznolikost kakva je donedavno bila i nezamisliva. Moda je Bog tek poeo stvarati svemir, pa svakome od svoje djece omoguuje da u sitnicama sudjeluje u toj evoluciji stvaranja. Je li mogue da su nai pojmovi o Bogu jo vezani za prolo stoljee? Hoe li 2 1 . stoljee donijeti nov preporod u ovjekovim spoznajama, pojavu novih pojmova budunosti? Ljudi koji ive u dananje vrijeme ne mogu ni zamisliti kako su malo znali i koliko su ogranieno gledali na kozmos ljudi u vrijeme kada su pisane svete knjige pet vodeih religija. Mogue je da bi proireno tumaenje starih vjerskih tekstova moglo donijeti zanimljive i drukije uvide za duhovna i znanstvena istraivanja. I premda priznajemo da odnos svakoga od nas s Bogom moe biti i osoban i neindividualan, bi li se nai nazivi za Boga mogli manje koncentrirati na personalizaciju, budui da idu u prilog pojmovima koji se temelje na ovjeku? ini se da je Stvoritelj i transcendentan i neposredno dostupan, i znanosti i molitvi, da spremno transformira ivote onih koji ga pozovu.

2. ZAKON
Grijeiti je ljudski, opratati boanski. Alexander Pope
Nikada nije prekasno... za opratanje... i za to da vam oproste. Rebekah Alezander

INI SE DA IVOT U dananje vrijeme iziskuje stalno prilagodavanje u interakcijama meu ljudima. Neprestano smo u bliskome doticaju s nizom raznih stanja svijesti. Svakodnevno kontaktiramo s ljudima raznolikih interesa. Nailazimo na due u raznim fazama na putu duhovnog napretka. Mnogi s kojima dolazimo u dodir moda proivljavaju probleme i potekoe. Stoga se ini da umijee ostvarivanja uspjenih interakcija s drugim ljudima iziskuje veliku uravnoteenost, koncentriranost, razumijevanje, suosjeanje i opratanje! Ima li meu nama nekoga tko, u nekoj ivotnoj fazi, nije pogrijeio, doivio pogreku u procjeni ili uinio neki drugi pogrean korak? Postoji li netko tko nikada nije osjetio razdraenost, stekao dojam da su ga pogreno shvatili, da ga neutemeljeno optuuju ili krajnje pogreno procjenjuju? Carl Jung rekao je: Sve to nas iritira u vezi s drugima moe nas dovesti do spoznaja o nama samima. Moemo li u tim rijeima ugledati makar traak istine? Koliko smo tolerantni prema drugima? Je li mogue da nai sudovi o drugima odraavaju nas same, a ne nekakvu objektivnu stvarnost? Jesmo li voljni uiti kako prigrliti sve dijelove drugih osoba, omoguiti im da budu i da se izraavaju u cijelosti kao jedinstvene individue, to uistinu i jesu? Moemo li spoznati istinitost maksime To ega se drimo vrsto se dri za nas? Je li i to dio savjeta: ivi i pusti da ive? to nam to uistinu znai kao pojedincima? Je li dio te slike i opratanje? Kako bismo doli do mjerljivog odgovora, moramo biti iskreni prema sebi, iako to moe pomalo boljeti ili boljeti malo vie!

Oprosti i zaboravi. Drevna izreka

Mora se osloboditi... da bi se razvio! George W. Cummings, Sr.

Oprostiti nekome znai prihvatiti ga onakvim kakav jest, iako ne nuno i onakvim kakvim se doima!
Leddy i Randolph Schmelig

Nae misli i osjeaji nerijetko slue kao mjerilo koje odreuje nain na koji ivot reagira na nas. Kako budete mjerili, onako e se i vama mjeriti (Matej 7:2). Jedinstvena kombinacija misli i osjeaja koje iskazujemo slui kao sila koja nam donosi etvu plodova. A medu tim plodovima moe biti i korov, ali i povre i cvijee! Kojom mjerom dajemo? Koliko se esto sjeamo i provodimo naelo Grijeiti je ljudski, opratati boanski!?

Koji ne moe oprostiti rui most koji sam mora prijei. Male boje upute

Jesmo li na glasu kao netko tko voli, tko je brian i tko oprata? Ugled odraava tuu percepciju, a potjee i u onoga to taj netko smatra naim karakterom. Dobar se glas polagano gradi na vrstim temeljima poniznosti, karakternosti, ljubavi i milosra. Kada reagiramo na raznorazna ivotna iskustva, postaju li nae odluke graevinskim blokovima koji stvaraju i podiu na karakter?

Svaki je korak u ivotu pitanje osobnog izbora. Birajte tako da budete jedinstveni. Birajte da budete najbolji to moete. George W. Cummings, Sr.

Duboko u svakome postoji jedinstveno polje neogranienih mogunosti. Ondje navodno stvaramo blagostanje, odnose prenosimo na novu razinu duhovne povezanosti, donosimo snane i dalekosene odluke, rjeavamo se toksina, lijeimo boljke, te opratamo i sebi i drugima! Bi li to moglo biti mjesto na koje odlazimo u unutranjost i otkrivamo da se smisao i svrha odnose na neogranienu ljubav, na sluenje drugima i Stvoritelju, na poniznost i svjestan dolazak u dodir s onim to u nama povoljno i dramatino djeluje na na osobni pogled te svjetonazor? ena koja sjedi kod psihoterapeuta doivjela je tragediju. Njezina devetnaestogodinja ki poginula je prije est mjeseci u prometnoj nesrei koju je skrivio pijani voza. ena sjedi pognutih ramena i u oima joj blistaju suze. Bol, tuga, bijes i samosaaljenje zakrivali su svaki oblik istine. Pomo je potraila u elji da doe do snage kojom e se na pozitivan nain suoiti sa ivotnom krizom.
Dobronamjerno i ljubazno srce najvie nalikuje na Boga. Robert Burns

Dok je iz majke navirala tuga i bol, terapeut ju je pomno sluao. Kada je poela ponavljati dijelove prie, podignuo je ruku i prekinuo je: U redu. To se dogodilo. Pokuajmo sada iz situacije izvui i odreene spoznaje. Stoga bih vam na trenutak elio skrenuti pozornost na neto drugo. Psihoterapeut je potom uzeo maleni kaktus u loncu na rubu pisaeg stola i dodao ga majci, poloivi ga u njezinu desnu ruku. ena se poprilino iznenadila, zbunjena tim postupkom. Terapeut ju je upitao: Boli vas? Boli? Pa, ne... odgovorila je ena. Znam da u ruci drim kaktus, ali nalazi se u posudici. Kaktus mogu drati a da ne osjetim bol.

Izvrsno, rekao je terapeut. A sada bih volio da biljku dodirnete lijevom rukom i vrsto je stisnete! Dakako, ena je to odbila, govorei da bi je cijela ruka uasno boljela od otrih bodlji. Pouka glasi: teke ivotne situacije katkada nam donose emocionalne kaktuse koje trebamo drati u ruci. Mnogi ljudi na emocionalne kaktuse esto reagiraju tako to ih u beskraj hvataju i stiu! Bol postaje toliko intenzivna da je teko pustiti biljku. I tada se pred nama otvara mogunost izbora. Moemo uvidjeti da upravo mi stiemo kaktus ili se za njega moemo drati kao da nam o tome ovisi ivot! Kada spoznamo tu istinu i kada pomnije promotrimo kaktus, emocionalnu bol, moi emo odloiti biljku ili poduzeti odreene korake da se oslobodimo emocionalne boli. ena iz prie brzo je uvidjela pravo znaenje primjera na koji joj je ukazao terapeut. Sada mi je jasno u emu grijeim. Poslije mu se nasmijeila kroz suze. Odabrala sam drugi smjer. ena i terapeut jo su dugo razgovarali o snazi ljubavi i opratanja. Istinsko je uenje vie od pukih ulaznih informacija: stvar je i u onome to iz nas izlazi, kako se znanje manifestira! Uenje nije ni puko asimiliranje injenica, nego i postupak ostvarivanja i izraavanja onoga to smo nauili i znamo. Izvor snage i izvor suosjeanja dio su unutarnjeg duha, pripravni za izraavanje u svakom trenutku i svakoj situaciji. Grijeiti je ljudski, opratati boanski.

*
3. ZAKON
Dobra je savjest vjeita gozba. Robert Burton
Savjest je besprijekorni tuma ivota. Karl Barth

JESTE LI uoili da se kada laemo, bilo da je rije o nedunom izbjegavanju istine ili bezonom laganju, prisvajamo neto to nije nae, ne pruamo potporu prijatelju, ili se ponaamo krajnje sebino, u nama oglaava unutarnje zvono na uzbunu, im uvidimo to smo uinili? A to se dogaa s naim samopotovanjem kada uvidimo da nismo bili dostojni vlastite vrijednosti i da nismo ispunili vlastita oekivanja? Netko je jednom rekao: Nikada ne ini

Samo se jedno istie tijekom cijelog katkad i nesmiljenog ivota: mirna savjest. Euripid

neto za to e se morati kazniti. Bi li te rijei mogle odraavati pozitivne prednosti iste savjesti? Je li to svojevrsni poziv na moralno buenje? Moemo li se zagledati u sebe promotriti vlastite misli, osjeaje i djela i biti sigurni da smo uinili sve kako bismo dosegnuli bit svojih najviih vrijednosti? Potujemo li same sebe? U knjizi Nada iz mojega srca Rich DeVoss pie: Potovanje poinje od onoga to osjeate i mislite o sebi, a ne od onoga to o vama kau drugi. Potovanje poinje od ispravne svijesti o tome to ste, od ljubavi prema sebi i prihvaanju samog sebe. A potovanje donosi i recipronu energiju! Ljudi instinktivno shvaaju stavove koje pokazujemo, iako to moda nisu u stanju izraziti rijeima. Promislite samo o svim ljudima s kojima se redovito susreemo lanovima obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima na poslu. Svatko u na ivot unosi neto novo i jedinstveno. Reagiramo li iskreno, poteno, asno, ustrajno i odgovorno? Mogu li ljudi raunati na to to kaemo? to inimo kada nam pozornost zaokupi osjeaj krivnje ili stida zbog neega to smo rekli ili uinili? ak i ako nitko drugi ne zna za to, postoji li nain na koji je mogue stvar popraviti i olakati srce? Moda zahvaljujui proivljavanju emocija i prihvaanju posljedica naih rijei i djela moemo poeti propitivati i mijenjati odreene aspekte svoje linosti. Moemo priznati istinitost situacije. Moemo samima sebi oprostiti. Moemo se obvezati na astan i karakteran ivot. Moemo zastati, makar i samo na trenutak, ali u svakoj situaciji, i pozitivno prilagoditi nain razmiljanja. Moemo izraavati zahvalnost za sve veu svijest.

Mir ponad svih zemaljskih veliina, mirna i spokojna savjest. William Shakespeare

Nijedan svjedok nije toliko uasan, nijedan tuitelj toliko okrutan kao savjest koja prebiva u srcu svakog ovjeka.
Polibije

Mudrost savjesti jednako je kljuna kao i zrak koji udiemo i jednako neopipljiva. ini se da se uzdie iz dubina naeg bia, a ipak se odraava u svakoj naoj rijei i svakom postupku. Tako mjerimo svoju moralnu vrijednost. Slui nam kao koristan materijal za izgradnju karaktera. Savjest nema veze ni s kvocijentom inteligencije ni s ocjenama u koli. S druge strane, vjerojatno itekako ima veze s najviom razinom mentalne, emocionalne i duhovne evolucije koji izraavamo. Je ii savjest mjesto na kojem

Radite na tome da u grudima odrite tu malenu iskru nebeskog plamena koju nazivamo savjeu. George Washington

najdublje spoznaje usklaujemo sa svakodnevnim djelovanjem? Gostimo li se ondje sigurnou u vezi s motivima i vrijednostima? Prednosti iste savjesti brojne su i velike. Unutarnji mir. Uveana radost postojanja. Uoavanje dobrote u svima. Izraavanje zanimanja i gorljivosti prema ivotnim darovima. Potpuno i neustraivo proivljavanje ivota.

Naa savjest, ta velika knjiga u kojoj su upisani svi nai prijestupi... tlai nau duu sjeanjem na prethodne grijehe, tjera nas da se zamiljamo, da optuujemo i osuujemo same sebe.
Robert Burton

Savjest opisuju i kao boansku dobrotu koja je u korijenu svih oblika postojanja. Postoji u svemu to pogledamo i kad god pogledamo. Dodir tog izvora boanske dobrote mogue je unijeti i osvijetliti u svakome, u svakom trenutku. Ono se nalazi u zakutcima svakog uma i pojavljuje se kada ga najmanje oekujemo. Henry Van Dyke rekao je: ista i osjetljiva savjest, postojan karakter koji se pridrava skrupula i u malim i u velikim stvarima, najvrjednija je od svega, kako naciji tako i pojedincu.

*
4. ZAKON
Dobar glas vrijedi vie od novca. Publilije Sirus
Plemenit ovjek nikada, ni na trenutak, ne naputa put Dobrote. Konfucije

VA JE ugled uglavnom plod gledanja tuih oiju. Ugled se polagano izgrauje na vrstim temeljima poniznosti, karakternosti, ljubavi i milosrdnosti. Postupak je u odreenoj mjeri slian izgradnji kue. Poinjete od temelja i nastavljate dalje, dio po dio. Dovrena je kua plod vaih odluka tijekom gradnje od plana do dovretka. Ako je podiete nemarno, gradite tanahne zidove, sruit e je ve i prvi vjetar. Ako ste materijal birali vodei rauna o snazi, kvaliteti i trajnosti, vaa e kua odolijevati i najsnanijem vjetru. Ugled je zbir stavova drugih o vaem karakteru. I izgradnja karaktera moe se usporediti s podizanjem kue. Kada reagi-

Baviti se dobrotom znai primati sve to je dobro. Marcus Bach

rate na ivotna iskustva, vae odluke postaju blokovima kojima izgraujete vlastiti karakter. Ono to ste u ovoj ivotnoj fazi plod je tih odluka! Odgovornost za ispravnost tih odluka svakako je na vama. Tui savjeti mogu biti korisni, uenje na temelju iskustava moe donijeti vie spoznaja i mudrosti, a prouavanje ivotnih zakona moe otvoriti nova vrata razmatranjima. Ali samo vi odluujete o tome kako ete se sluiti steenim znanjem. Nitko ne moe djelovati umjesto vas. Promotrimo jedan primjer. Ve u dobi od osamnaest godina, Johna je optereivao lo glas. esto je lagao. Prijateljima je davao obeanja koja nije ispunjavao, koliko god bila vana. ak su ga i uhitili zbog krae u prodavaonici. Budui da mu je otac bio vrlo imuan, Johnu se inilo da ima ba sve. ivio je u lijepoj kui, nosio najmoderniju odjeu, imao vlastiti auto i hrpu novca. Ali ipak nije imao sve. Naprotiv! Nije imao ugled. Jednog ljeta, izmeu mature i poetka studija u rujnu, John se prijavio za sezonski posao na podruju budue karijere. Ali ga nije dobio. Upravo zbog ugleda. I tada se prvi put zaljubio. Ali budui da su svi znali kakav je, djevojka s njim nije htjela izlaziti. Ponaanje je esto rjeito poput samih rijei, neki put ak i rjeitije. Mnogi od nas sluaju rijei, a mnogi sluaju i katkada grublji i izravniji govor ponaanja. Ne pazimo li i na jedno i na drugo, mogue je da u meuljudskim odnosima upadamo u velike pogreke. Alexander Pope rekao je: Sa svakom rijeju ugled umire.

Ja sam kapetan svojega broda dobre prosudbe, volje i aktivnosti. Ja u svoj brod ivota usmjeravati tako da se uvijek ravnam prema zvijezdi Njegova mira koja blista na nebu mojih dubokih meditacija. Paramahansa Yogananda Nasreu, John je uvidio da novac u ivotu i nije toliko vaan ako ga ne prati i dobar glas. A upravo je ugled, a ne novac, najvrjednija imovina. John je poeo mijenjati nain ivota, no trebale su protei jo godine i godine da bi ljudi u cijelosti prihvatili tog novog Johna. Jo jednom: sve to inite u svakodnevnom ivotu utjee na va ugled. O vama i iskljuivo o vama ovisi ispravnost odluka koje donosite. Prijatelji, roditelji, kolege, sveenici i uitelji svakako vam mogu pomoi, savjetovati vas i podupirati, ali ne mogu djelovati umjesto vas. Ako malo zastanete i promislite kako neki

Za mladog je ovjeka najvanije da stekne povjerenje ugled i karakter. John D. Rockefeller

postupak moe djelovati na va ivot i donosite odluke na temelju svijesti o tome, stei ete velik ugled. I nije vano jeste li bogati ili siromani: dobar glas poveavat e vae izglede za ivot bogat smislom i sreom. To ne znai da nikada neete pogrijeiti. Svi grijeimo. Meutim, vano je priznati pogreke i poduzeti korake za njihovo ispravljanje. Na taj nain ugled nee pretrpjeti tetu. Kad ste na dobru glasu, osjeate integritet i usklaenost sa svojim stvarnim biem. I zapamtite, sve trenutke ivota provodite sa samim sobom. Ako vam se ne svia tko ste, ako ne cijenite vlastitu linost, bit e vam uasno teko cijeniti druge. Radite na izgradnji tog dobrog glasa. Novcem se ne moe kupiti, ali ga je mogue stei marljivou i trudom.

ovjek ne ivi od samog kruha. Mnogima je samopotovanje drae od hrane. Mahatma Gandhi

Sto biste voljeli biti u stanju rei o sebi i to biste voljeli da drugi mogu govoriti o vama? U umu stvorite odreenu sliku o tome i zatim promislite o tome kako biste u tim slikama tono eljeli izgledati. Biste li duboko u sebi htjeli imati dojam da je to to govorite iskreno i istinito? Biste li voljeli da vai prijatelji i suradnici znaju za asnost vaih namjera? Koju biste razinu samopouzdanja eljeli pokazivati kada u svakodnevnome ivotu ostvarujete interakcije s drugim ljudima? Biste li eljeli pokazivati vie ljubavi i obzirnosti? U umu stvorite ivu sliku o karakteru i atributima koji bi vam najbolje sluili. Na trenutak spoznajte da je ta unutarnja zamiljanja mogue prenijeti u fizike oblike ponaanja. A to zapravo cijelo vrijeme i radite, sve otkako ste se pojavili u sadanjem fizikom tijelu! Vaa vizija o tome kako elite izgledati i to u svojem ivotu elite izraziti moda e zahtijevati da se oslobodite nekih starih navika i naina na koje radite odreene stvari, ako ti naini nisu u skladu sa eljenom slikom. Zapiite obiljeja ugleda slike o sebi kakvu prieljkujete. A potom promotrite naine na koje moete poeti ivjeti u eljenim okvirima.

5. ZAKON
Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je tek skela oko vjenoga. Henry Drummond
Budunost, t j . ovjekova budunost, u sebi svakako sadri element nepredvidivoga. Teilhard de Chardin

NEKI ASTRONOMI koji se bave otkrivanjem neopisivo velikih kompleksnosti makrokozma i nuklearni fiziari koji istrauju fantastinu raznolikost mikrokozma zakljuuju da svemir ima nedvojbena obiljeja inteligentnog plana stvaranja. Glasoviti fiziar Sir James Jeans napisao je: Svemir sve vie izgleda ne toliko kao veliki stroj, nego kao velika misao. Svatko na svoj nain, mnogi znanstvenici potvruju stav sv. Pavla: Ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeno (Korinanima II, 4:18). Ili, kao to Henry Drummond pie u knjizi Prirodni zakoni u duhovnome svijetu: Fizika obiljeja duhovne materije ine abecedu koju nam je u ruke stavio Bog, a njezino prouavanje, uz ispravno provoenje, omoguit e nam da lake i tonije itamo tu veliku knjigu koju nazivamo Svemirom... Zakon je velik ne stoga to je pojavni svijet velik, nego jer te linije koje nestaju vode do Vjenog poretka. U knjizi U skladu s beskonanim Ralph Waldo Trine pie: Sve postoji u nevidljivome prije nego to se manifestira ili ostvari u vidljivome i u tom je smislu tono da su nevidljive stvari stvarne, dok su one koje vidimo nestvarne. Nevidljive su stvari uzrok; vidljive posljedica. Nevidljive su stvari vjene, dok se vidljive mijenjaju i prolazne su.

Vizija je umijee koje nam omoguuje da vidimo i nevidljivo. Jonathan Swift

Svijet je prepun uglavnom nevidljivih stvari. Howard Nemerov

to nam ti veliki umovi, prosvijetljeni mislioci i mnogi drugi govore o beskraju nevidljivoga? Je li na svijet i ivot na ovome planetu jo nevjerojatniji nego to uviamo? Jesu li svi predmeti i dogaaji koje primjeujemo tek vrak divovskog ledenjaka mogunosti? U visokocijenjenom uvodu u Einsteinov rad, Lincoln Barnett napisao je 1957. u knjizi Svemir i dr. Einstein: U razvoju znanstvene misli, jedna je injenica postala nedvojbeno jasna: nema te zagonetke fizikoga svijeta koja ne ukazuje na jednu viu misteriju... ovjek ne moe izbjei nemoguu situaciju u kojoj je i sam dio svijeta koji nastoji istraiti; njegovo tijelo i ponosni mozak mozaici su koje ine iste elementarne estice koje ine i mrane oblake meuzvjezdanog prostora. Takve uzviene misli neki put gotovo izazivaju vrtoglavicu! Moda bi nam mogla pomoi jednostavna usporedba. U ovjeko-

O, svijetu nevidljivi, mi smo t i , O, svijetu neopipljivi, mi dodirujemo te, O, svijetu nespoznatljivi, mi te poznajemo. Francis Thompson

vu tijelu odvija se jednako toliko nevidljivih aktivnosti kao- i u svijetu unutar konice. Stotine pela ugibaju i na njihovo mjesto dolaze nove pele, no konica svakako ivi dalje. ovjekovo tijelo ine milijarde stanica usklaena djelovanja. Svakodnevno odumiru milijuni stanica, a umjesto njih pojavljuju se nove. To je ovjekovu oku uglavnom nevidljivo; ali je ipak kljuno za nae funkcioniranje i zdravlje. Jeste li kada trali livadom ili stajali na breuljku i osjetili kako vam vjetar miluje tijelo? Je li stvarnost vjetra bila manja zato to je nevidljiv? Vjetar je stvaran koliko i tijelo i jednako prolazan! Bi li gusjenica porekla vlastitu prirodnu transformaciju u predivnog leptira jer ne vidi sam proces u kojem se to dogaa? Dovodimo li u pitanje postojanje kozmikih zraka i radiovalova iako su nevidljivi? Tehnologija je potvrdila stvarnost njihova postojanja. Na trenutak u noi ugledat emo sebe i svoj svijet, taj otok meu zvjezdanim strujama hodoasnike smrtnosti, koji putuju od obzora do obzora, preko vjenoga mora prostora i vremena.
Henry Beston

Duh je stvaran i vjean; materija je nestvarna i prolazna. Mary Baker Eddy

Bog i sva njegova obiljeja vjeni su. Benedict Spinoza

Zahvaljujui Einsteinovoj teoriji relativnosti lake nam je shvatiti da vrijeme i prostor moda ipak nisu onakvi kako izgledaju. Nova otkria ukazuju na to da je vidljivo poput ljestava i vodi do nevidljivog; dok je prolaznost tek skela oko vjenoga. Jesu li te rijei poziv na to da se suzdrimo od prosuivanja na temelju vanjskoga izgleda i da odvojimo dovoljno vremena da se zagledamo dalje i dublje od prvog dojma, onoga to je oito? Vano je u prvom planu svijesti uvijek drati misao da su boanska naela dio duha i, premda su nevidljiva, daleko stvarnija od vidljivih, opipljivih stvari. Duhovna naela jo su dalekosenija od matematikih naela. Moe li nam se Stvoritelj sve vie i vie otkrivati kroz marljivo traenje posredstvom suvremene znanosti?

Naglasci
1. Pokazuje li sve vei broj dokaza da su nevidljive stvarnosti moda i daleko temeljnije od vidljivih? 2. Mogu li istraivanja pokazati da je duhovni aspekt temelj materijalnoga ivota? 3. Moda Bog obuhvaa cjelokupno vrijeme i prostor i jo mnogo vie! 4. Kako neopratanje stvara vei Pakao onome koji ne oprata nego onome kome nije oproteno?

5. Je li siguran znak duhovnog karaktera spremnost i sposobnost da opratamo onima koji su nas povrijedili? 6. Po emu je samopotovanje nusproizvod pozitivne savjesti?

7. Savjest je prisutna kamo god i kad god pogledamo! 8. 9. Koja nas perspektiva potie na to da u svakome i svim situacijama pronalazimo pozitivne odlike? Kako nas je znanost pouila vanoj lekciji prema kojoj stvari uvijek nisu onakve kako izgledaju na prvi pogled?

10. Na koje sve naine moemo proiriti svoje poglede na kozmos i njegova Stvoritelja? 11. Bi li ovaj materijalni svijet mogao sluiti kao inkubator, koji nam je podarila boanska sila, a u kojem se na duh moe razvijati i traiti krajnji oblik izraza u podruju koje je nama nevidljivo?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Prije roenja Neba i Zemlje, postoji neto bezoblino i potpuno ve i po sebi. Neopipljivo i vjeito, nijemo i nepomueno, stoji samo i nepromjenjivo, djeluje blago, i beskrajno se stvara u svim dimenzijama.

To neto moemo smatrati Majkom ili Poelom svega. Daleko iznad relativnog nastanka ovjekova, ne moe se nazvati konkretnim imenom, ali se moe odrediti kao profinjena bit cijeloga svemira. U odsutnosti tonije rijei, ja u to neto nazvati Veliinom. A kako je to neto tako veliko, iri se bez granica. irei se bez granica, uvijek je dalekoseno. Budui da je dalekoseno, u konanici se vraa na sebe, dolazi do samodovoljnog izvora. tovie, nikada i nije otilo od sebe! To neodredivo strujanje profinjene energije uistinu je najvee od svega. Izraava svoju integralnu prirodu, ta univerzalna i profinjena bit ostaje neopipljiva, gipka i nekontrolirana: krajnji izraz kozmosa. Kao izraz neprekidne kreativnosti, iskazuje se u obliku prostranosti neba. Kao izraz prijemivosti, iskazuje se kao nepregledno mnotvo galaksija, zvijezda i planeta. Kao izraz skladne reintegracije, iskazuje se u obliku ovjekova ivota. Tako u prirodnome protoku transformacije energije, ovjekov ivot postaje jednim od etiriju velikih izraza profinjene biti svemira. To je put univerzalne i profinjene integracije. ovjeanstvo prihvaa pravila Zemlje. Zemlja prihvaa pravila neba. Nebo prihvaa pravila Profinjenog podrijetla. Profinjeno podrijetlo prihvaa pravila vlastite prirode. Lao Tse

Dvadesetprvi tjedan

1. ZAKON
Na ivot oblikuje na um; postajemo ono to mislimo. Dhammapada
Osim buenja, sanjarija i spavanja, postoje jo beskrajna podruja svijesti. Deepak Chopra

NA IVOT oblikuje na um; postajemo ono to mislimo. Radost slijedi istu misao poput sjene koja nikad ne nestaje. Ove jednostavne rijei mogu biti vrlo profinjene, ali i vrlo praktine! Prepune su znaenja. U biti nas podsjeaju da su nae misli najava naih iskustava. U svetim tekstovima, izvorni um ili istinsko ja smatra se primjerenim temeljem prosvjetljenja. Iako na um nije ogranien na mozak i premda nije ni proizvod mozga, ipak djeluje kroz mozak u obliku misli. U knjizi Povratak dui dr. Larry Dossey pie: Osnovne su odlike uma sadraj i odreena razina svijesti: nebrojene misli, emocije i dojmovi koji svakodnevno protjeu kroz nas. Pojedinani je um krajnje osjetljiv na promjene u fizikome tijelu: raspoloenja, emocije, ak i misli na koje mogu utjecati promjene u mozgu i tijelu. Misao in ili proces razmiljanja esto se smatra moda i najveom snagom ili sposobnou kojom ljudi raspolau. Moemo rei da misao ima sredinju ulogu. Moemo je usmjeriti prema pozitivnim i plodonosnim izrazima ili je koristiti na negativan i tetan nain. Nae pojedinane misli nude pomagala kojima moemo oblikovati ivotne prie od materijala koji ini cijeli svijet. Budui da se razmiljanje esto smatra najveom silom uma, vie razumijevanja i koritenja tog monog postupka tako bi vjerojatno donijelo i vie koristi, i to svima.

Danas ste ono to su vam donijele misli. Sutra ete biti ono kamo vas odvedu misli. James Allen

A t i , moj ume, tei viim stvarima. Sir Philip Sidney

U knjizi to si ti? Imelda Shanklin pie: Kad vlada umom, vlada i svojim svijetom. Kada bira misli, bira i ishode. Vidljivi dio ivota proistjee iz tvojega uma, a oblikuju ga i obiljeje mu daju tvoje misli, kao to novie oblikuju i peate im daju mehanizmi kojima se ruda pretvara u kovani novac. Ako, dakle, postajemo ono to mislimo, kako doi do straha koji od nevidljivog vodi do vidljivog? Tijelo isti voda, unutarnji organ isti istina, pojedinanu duu sveto uenje i asketski stav, intelekt isto znanje.
Iz hinduskih Manuovih zakona

Na podruju promatranja, sluaj je sklon samo onima iji je um spreman. Louis Pasteur

Einstein je, prema jednoj prii, jednom prilikom navodno leao na kauu. Zatvorivi oi, ugledao je ovjeka koji putuje brzinom svjetla. Zahvaljujui toj intrigantnoj predodbi, poeo je provoditi raznorazne misaone eksperimente, naoko obina zamiljanja. Ve nekoliko godina poslije, meutim, stajalita cjelokupne znanstvene zajednice promijenit e se kada sama priroda potvrdi Einsteinove transcendentne vizije. Njegovi misaoni eksperimenti nagraeni su velikim napretkom ovjeanstva. to je misaoni eksperiment? To je svojevrstan nain na koji svoj um vodimo na nova mjesta, same sebe potiemo na to da stvari pogledamo drukije. O kojim biste misaonim eksperimentima mogli razmisliti i u njih se upustiti? Mijenjanjem stava o odreenoj osobi, mjestu ili situaciji? Istraivanjem novih podruja interesa? Istraivanjem novih podruja duhovnog prouavanja? Razmiljanjem o nainu na koji vi i va rad moete korisno sluiti zajednici? Odreivanjem posebnih razdoblja duhovne svijesti s lanovima obitelji na primjer vremena za molitvu?

Znatielja je jedan od trajnih i pouzdanih odlika energinog i ivahnog uma.

Samuel Johnson

Nema dana kada se ne mijenjamo. Donose li nam te promjene i razvoj? Jesmo li svjesno odluili poboljati stanje vlastita uma, tijela i due? to nam slui kao motivacija? Svaki je dan nova prilika da biramo kako emo ivjeti. Promislite o vanosti odluka koje donosite. Ako postajete ono to mislite, to doista mislite? U knjizi Veliki korak naprijed Rebecca Clark pie: Samo ako traite, uvijek ete pronai neto lijepo. Misli koncentrirajte na dob-

ro, lijepo i istinito, a ne na suprotnosti takvih ivotnih stvari. Pozitivan stav pun ljubavi prema ivotu i ljudima pomoi e vam da uoite aktivnu Boju nazonost u svojem ivotu, pa ete tako lake na udesan nain upotrijebiti vitalnu ivotnu snagu i aktivirati boansku magiju koja otvara sva vrata.

*
2. ZAKON
Kad je jednom izgovori, rije vie ne moe opozvati. Wentworth Roscommon
Rijei imaju najvie mogue znaenje budui da ostavljaju dojam na svjesni dio uma, kao i na njegov podsvjesni dio, a upravo ti dojmovi esto oblikuju kvalitetu naeg razmiljanja i djelovanja. Newton Dillaway

JESTE LI KADA uli izreku: Oi su prozori due? To znai da naa unutarnja svijest blista kroz nae oi. Nije loe promisliti ni o sljedeim rijeima: Vae su rijei prozori vaega srca. Kako rijei koje izgovaramo odraavaju sadraj naega srca? Sluajte sebe. Sluajte druge. to ujete? Na primjer, to osjeate i vidite kada netko neto govori bijesno? Osjeate li tu neprijateljski nastrojenu energiju? Tugu? Povrijeenost? Bol? Uviate li da se duboke emocije te osobe odraavaju na njezinu licu, u dranju tijela, u oima? Kako reagirate? Pruajui pomo i umirenje, ili svojom reakcijom samo pogoravate situaciju? to vidite i osjeate kada vam se netko obraa na temelju ljubavi, iskrenosti, dobrote i suosjeanja? Osjeate li potenje i iskrenost u rijeima koje sluate? Uoavate li jasnou namjere na licu te osobe? Odraavaju li njezine oi ustrajnost i usredotoenost? Ispunjavaju li vas njezine rijei hrabrou i poticajima? Koriste li vam? Lijenicu koja je radila u jednom malenom naselju pacijenti su voljeli i potovali, a zajedno s njima i svi koji su znali za nju. Tako se esto moglo uti: Ima aneoski glas i srce... Iskrenost njezinih rijei govori o sigurnosti i samopouzdanju... Imam dojam da joj je istinski stalo do mojega zdravlja i dobrobiti. Ta je ena bila ivi primjer naela u koje je vjerovala: nazonost duha u svemu i predanost korisnom sluenju s ljubavlju svima na koje nailazi. Njezina brinost, suosjeanje i elja da slui drugima zraili su iz njezinih rijei, njezina dodira, njezina izraza, njezinih postupaka, naina na koji se drala, tovie iz njezina cjelokupnog bia. Njezin je ivot bio otvoren prozor koji vodi do ljubavi, predanosti i iskrenosti srca.

Rijei izraavaju nae snove; obogauju i ire na ivot. Rije ima udotvornu mo May Rowland

Kada steknemo jo vie spoznaja o povezanosti s duhom, nae rijei jo se vie ispunjavaju veom svijeu o Bojoj nazonosti. Govorimo energijom autoriteta. A to ne znai da kada govorimo grmimo. esto se dogaa da ovjek koji govori glasno i ustrajno zapravo prikriva injenicu da nema mnogo za rei! Kvaliteta naih rijei vaan je faktor. Kao i misli, nae rijei takoer mogu sluiti kao instrumenti kojima izgraujemo svijet. Rijei imaju mo oblikovanja; sadanjim i buduim iskustvima pridaju oblik. A na je svijet mogue i doslovce oblikovati rijeima koje izgovaramo. Jo malo promislite o tome. To to govorimo neki put e netko sluajno uti ili ponoviti. Govorimo li grubo i kritiki, moda emo nekoga povrijediti. Negativne rijei i povrijeenost mogu nas stajati dragocjenih prijateljstava. Takve situacije moemo izbjei pridravamo li se vrlo jednostavnog pravila: Uvijek ispeci, pa onda reci! S druge strane, kada govorimo s namjerom da pomognemo i promiljeno, te rijei mogu postati udesnim i fascinantnim pomagalima. Nadzoru nad rijeima uimo se razvijanjem razumijevanja. U svakoj situaciji uimo u pojedincu gledati pozitivne i konstruktivne strane. Nadzor nad rijeima moemo nauiti i kada smo voljni unaprijediti vlastite stavove o ivotu. Umjesto da sudimo na temelju vanjskog izgleda, svjesno traimo mogunosti! Rijei kojima se koristimo moemo nauiti promijeniti izraavanjem pomirljivijeg stava prema drugima. Uviate li kako otvorene i receptivne rijei mogu transformirati stav kivnosti ili pat-poziciju? Moemo poeti ee djelovati na duhovnim naelima.

Kada ih jednom izgovorite, ni najbri konj vie ne moe dohvatiti vae rijei Kineska poslovica

Rije mu je plamtjela kao buktinja Sirah 48:1

to god poduzeo, sve e ti uspjeti, i puteve e ti obasjavati svjetlost. Job, 22:28

Snaga naih rijei odraava se i u Izrekama, 15:23: ovjek se veseli odgovoru usta svojih, i rije u pravo vrijeme kako je ljupka! Rijei su simbol naih misli i osjeaja; odraavaju nau svijest. Rijei su prozirni otvori koji vode do naeg srca.

3. ZAKON
Raspolaete najmonijim orujem na svijetu ljubavlju i molitvom.
Doivljaj raja nusproizvod je neograniene ljubavi. Anonimna

JEDNA OD NAJVEIH steevina ovjekove povjesti jesu i sve vee mogunosti da svatko od nas slobodno ui, razvija se i oblikuje vlastiti ivot. Gdje se god nalazili, koji god stil ivota odabrali, kako god izraavali svoje talente i sposobnosti, raspolaemo dvama najjaim pomagalima na svijetu kojima moemo ostvariti ciljeve. To su odlike ljubavi i snage molitve. Ljubavlju i sreom moemo zraiti upravo onako vjerno kao to sunce zrai svjetlom i toplinom. Kao to je sunevo svjetlo kreativan izvor koji daje ivot, moda i naa ljubav tako moe biti kreativan izvor poveane vitalnosti, plodonosnih ideja i sveprisutnih darova. Ljubav je klju u svim naim odnosima. Bez topline ljubavi, nai bi odnosi bili mrtvi i hladni. Ljubav naem postojanju pridaje transcendentno znaenje. U mjeri u kojoj smo u stanju primati boansku ljubav i izraavati je prema drugima, ona postaje i kamenom temeljcem naih meuljudskih odnosa. tovie, bi li jedan od najboljih pokazatelja naeg unutarnjeg razvoja mogla biti mjera u kojoj volimo Boga i druge ljude? Jesu li naa ljubav prema boanskome i naa ljubav prema drugima zapravo dvije strane iste duhovne medalje? Ljubav je u biti neprestano aktivna. Kako bi uope mogla ostati tek unutarnjim idealom, statikom imovinom, zakopanim blagom koje nakupljamo u dui? Ljubav je poput vode koja tee kroz crijevo za zalijevanje vrta. Moe tei samo ako s jedne strane ulazi, a s druge izlazi. Kada pustimo da nam ljubav istjee iz srca i due, jednostavno stvaramo prostor za primanje novih koliina ljubavi. Bi li jedan od karakteristinih znakova duhovne ljubavi mogla biti i injenica da se prua slobodno i nesputano? Za uzvrat ne trai nita; ljubav jednostavno ispunjava svoju prirodu davanja. Kada u svakodnevnom ivotu stalno i neogranieno dajemo ljubav, kako je mogue da se poboljavaju i kvantiteta i kvaliteta te nae ljubavi? to znai voljeti mudro? Na primjer, mudro izraena ljubav uvijek je uravnoteena. Ne ide iz krajnosti u krajnost. Prolazne napetosti svakodnevnog ivota ne remete temeljnu stabilnost ljubavi koja je mudro izraena. Kada mudro volimo, jesmo li obzirni prema drugima i taktiniji u komunikaciji? Je li mudar roditelj pun ljubavi onaj koji neprestano trai informacije i naine izraavanja koji mu mogu pomoi da na zdraviji nain voli svoju djecu? Kada roditelji steknu naviku traenja duhovnog voenja u izgradnji vrijednosti i smjernica,

Molitvom postiemo vie nego to ovaj svijet uope sanja. Stoga, neka mi se va glas uzdie i danju i nou, poput velikoga mlaza. Alfred, lord Tennyson

Ljubav je najprofinjenija sila na svijetu. - Mahatma Gandhi

Molitva je poput radija. Svijetlei oblik energije koji se sam proizvodi vlastitim sredstvima. Alexis Carrel

Mnoge vode ne mogu ugasiti ljubav, niti je rijeke potopiti. Pjesma nad pjesmama 8:7

pokazuju li i izraavaju dublji stupanj neograniene ljubavi? Ako djecu potiemo da razvijaju osobnu povezanost s duhom, sadimo li sjeme koje dozrijevanjem moe prerasti u zreo plod? Obitelj moe biti plodonosna sredina obiljeena trajnom ljubavlju. Moe biti i temelj za djelotvornu molitvu. Djelotvorni izrazi ljubavi mogu se iskazati kroz mo molitve. A molitva moe rezultirati snanim sposobnostima donoenja odluka i razvoja. Svatko ima osobne potrebe i elje. A veina ljudi trai praktina pomagala za izgradnju boljeg ivota. Molitva je osobito svrhovita i vana kada smo posveeni djelovanju s ljubavlju, i to na temelju spoznaja steenih tijekom molitve. Molitva se opisuje i kao jedan od najpouzdanijih i najsnanijih stimulatora duhovnog razvoja. Ako je netko beivotan, deprimiran, potiten, tuan ili bezvoljan, dobra molitva moe mu uzdignuti duh i otvoriti vrata novim mogunostima i prilikama. Molitva moe pojaati percepciju i povezanost s idealima. Molitva nam nudi snano duhovno pomagalo za nadvladavanje problema. Pojaava nau marljivost i dosjetljivost. Kada molitvom traimo svim srcem, te molbe dolaze duboko iz nas i dovode do trajnih transformacija. Molitva uveava srce, sve dok ne postane kadro primiti dar samoga Boga. Majka Tereza ini se da boanska sila razumije dublje znaenje naih iskrenih elja i reagira u skladu s njima. Bog nas sve voli jednako i neprekidno. Je li to temeljna vjena stvarnost? Kada se molitvom otvaramo boanskoj mudrosti i usmjeravanju, upuujemo li i poziv boanskome duhu da ue u na ivot i promijeni ga iznutra kako bismo sve ugledali u novome svjetlu? Postaje li ljubav prema svima spontanim izrazom due ispunjene duhom? U knjizi Mojim rijeima majka Tereza pie: Neki ljudi, kako ne bi molili, kao izgovor koriste injenicu da je ivot toliko kaotian i uurban da im ne omoguuje da mole. To jednostavno nije mogue. Molitva ne zahtijeva da prekidamo rad, nego da nastavimo raditi kao da je rije o molitvi. Svaki put nije nuno meditirati, niti svjesno iskusiti osjeaj da se obraamo Bogu, koliko god to bilo lijepo. Vano je biti s njim, ivjeti u njemu i njegovoj volji. Voljeti istim srcem, voljeti sve, osobito siromane, znai moliti dvadeset etiri sata na dan.

4. ZAKON
Moe li egoizam biti prepreka naem razvoju?

Sebini interesi govore raznorazne jezike i igraju najraznovrsnije uloge. Francois Due de /a Rochefoucauld

UASNO JE UZBUDLJIVO ivjeti i razmiljati o svim raznovrsnim udima otkrivanja koja su pred buduim generacijama. Kamo e nas sva ta otkria odvesti? Koje e ovjeanstvo imati koristi? Svemir je nepregledan i po svoj prilici vjean, dok smo mi maleni i smrtni. Kako je samo uzbudljivo razmiljati kako bi naa kreativnost mogla biti dio udesnoga plana koji jo nismo spoznali! Pascal pie: Veliinu i dostojanstvo ne smijem traiti iz svijeta i prostora, nego kroz vladanje svojim mislima. Ovladam li svjetovima, neu biti nimalo bogatiji. Svemir me prostorom obavija i guta poput atoma; mislima ja spozajem svijet. I premda moda izgledamo beznaajno, naa bi uloga moda ipak mogla biti presudna. Kao ljudska bia imamo dar uma, duha i smisla. Moemo razmiljati, zamiljati i sanjariti. Moemo li traiti i neke budue pojmove u raskonoj i sve iroj raznolikosti ovjekove misli? ini se da nam je doputeno, na odreeni nain, da nas stvara beskonano boansko radi ubrzavanja pustolovine kreativnosti. Postoji li, meutim, mogua prepreka koju nazivamo egoizmom? Pritom ne mislimo toliko na osobnu manu, nego prije na naviku uma koja smeta procesu uenja nunom za budui napredak. Moda smo naviknutiji na razmijanje prema kojem smo tijela koja imaju duu nego spoznaji da smo due koje ive u tijelu. Ti pojmovi o tijelu postoje ve dugo i alju nam pogrene poruke o naoj istinskoj biti i svrsi u ukupnosti stvari. Na koje jo naine egoizam moe smetati naem razvoju? Moda se jedna prepreka pojavljuje i kada sebe smatramo odvojenima od drugih. Ako netko odrasta proivljavajui bol zbog usamljenosti, kritika iz redova vrnjaka, ili emocionalne povrijeenosti, pojam o odvojenosti moe se pojaviti u vrlo ranoj ivotnoj dobi. Druga prepreka moe se pojaviti kada na ego promie iluzije o krivnji ili strahu. Odnosno, ego nas moe bombardirati i idejama da bez prestanka moramo stjecati to vie iz materijalnoga svijeta da bismo iskusili zadovoljstvo. Meutim, kada postanemo svjesni utjecaja ega na na ivot, otvara nam se mogunost za novo duhovno buenje. Jeste li se kada nali u ivotnoj fazi u kojoj su vas vie zanimali drugi i svijet oko vas nego vi sami? Kada se ne koncentriramo na potpunu odvojenost, na povrijeenost ili strah od onoga to nam ivot eventualno donosi, stjeemo nemjerljivu slobodu! Oslobaanje od

Nikada ne mora nikamo stii ako misli da si ve ondje. E. C. McKenzie

Dio ivota posvetite drugima. Vaa predanost nee biti rtva. Bit e to udesno iskustvo jer je rije o intenzivnome trudu usmjerenom prema vanom i smislenom cilju. Dr. Thomas Dooley

Najbolji su darovi oni koji za uzvrat ne oekuju nita. Norveka poslovica

zaokupljenosti sobom, od ega, donosi izvornu slobodu. Na um tako moe slobodno poeti istraivati kao dio zajednice traenja, koncentriran na postupak traenja. ini se da to jednako vrijedi i za istraivanje nae duhovne budunosti. Moete li promisliti o moguoj budunosti u kojoj se zahvaljujui korisnim znanstvenim otkriima progresivno otkrivaju duhovne spoznaje? Do kljunog napretka moe doi kada cijenimo naine na koje je znanost nauila napredovati velikim koracima. Kreativna otvorenost prema traenju otkria i perspektiva usmjerena na budunost takoer nude neograniene mogunosti.

Strah se nikada ne usuuje prii velikoj dui.

Phia Rilke

Moe li i poniznost biti klju za na budui napredak i osigura od egoizma? Kada ovjek svemu pone pristupati poniznije, moe poeti objeruke prihvaati nove zamisli o duhu, jednako kao to prihvaa nove znanstvene i tehnoloke spoznaje o nainu lijeenja upala, o zagrijavanju ili hlaenju stambenog prostora, o brzoj i djelotvornoj komunikaciji s udaljenim ljudima.
ivot koji nam je podarila priroda kratak je, no sjeanje na dobro proivljen ivot ostaje vjeno. Ciceron

Kako njegovati duh poniznosti? Za poetak samima sebi moemo dopustiti otvorenost za mogunost postojanja unutar boanske stvarnosti koja nadvisuje nau osobnu stvarnost. Bi li duh poniznosti mogao poticati e za istraivanjem neogranienih novih sposobnosti? Nadalje, moemo li jedni od drugih uiti upravo u sklopu otvorene poniznosti? Ponizan stav omoguuje nam da budemo otvoreni i da prihvaamo nove zamisli. Moemo nauiti stvari sagledavati iz tue perspektive i svoje stavove slobodno dijeliti s drugima. Moemo li egoistine osjeaje odvojenosti zamijeniti tako zdravim mentalnim stavom? Kada dajemo vie od sebe, a za uzvrat traimo manje, takoer na izvrstan nain obuzdajemo ego. Na primjer, potkraj ivota Lav Tolstoj postao je, nakon dugogodinje obuzetosti sobom, Bojim slugom, nauivi mnoge lekcije na putu svete potrage. Prema njegovim rijeima: Iskljuivi je smisao ivota sluenje ovjeanstvu. Kako je to samo jednostavno! A kako duboko! Kada je sluenje drugima prioritet, raspolaemo uzbudljivim i korisnim nainom dosezanja veeg duhovnog razvoja. Kada pokuavamo sluiti tuim potrebama, takoer stjeemo materijalno bogatstvo i priznanja.

Prepreku pretvorite u odskonu dasku. Anonimna

elimo li ukloniti prepreku koju nazivamo egoizmom, moemo same sebe podsjetiti na to da je Bog svakoga od nas stvorio u neogranienoj ljubavi koja se ne mijenja i traje vjeno. Kada primjeujemo

Tko god eli postati slobodan, mora se osloboditi. Sloboda nije dar koji e nam nekim udom pasti u krilo. to je sloboda? Imati volju za preuzimanje odgovornosti za sebe. Max Stirner

dobra djela i pozitivne aspekte drugih i openito ivota, lake emo raspriti strah. Moemo li mislima dopustiti da ostanu usredotoene na ljubav i sluenje, a djelovanje usmjeriti tako da potjee iz nae svijesti? Moemo li proistiti misli, emocije i ponaanje? Moemo li elegantno i skladno prijei s vanjskog izgleda na svoje mjesto u beskraju boanskoga?

*
5. ZAKON
Jedan od najveih ovjekovih darova jest promjena, a sadanje ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara.

Svako razdoblje moe nam donijeti neku novu spoznaju. Joan Chittister

ROBERT HILLIARS procjenjuje da e, nastavi li se znanje iriti i napredovati sadanjim tempom, u vrijeme kada na fakultetu diplomira danas roeno dijete, koliina znanja kojim raspolae ovaj svijet biti etiri puta vea nego danas. U vrijeme kada e tom djetetu biti pedeset godina, koliina znanja biti e vea trideset dva puta; a 97% svih spoznaja kojima raspolau ljudi biti e steena za njegova ivota! Futurist John Naisbitt jo je odvaniji u svojim procjenama porasta koliine informacija. On potvruje da se koliina informacija udvostruuje svakih trideset mjeseci. Uz takav razvoj, za samo dvadeset pet godina koliina bi mogla biti i tisuu puta vea nego danas, a za samo pedeset godina i milijun puta vea. Taj je podatak gotovo nemogue pojmiti, no istina je da ivimo u razdoblju procvata ovjekova stvaranja. Evolucija se ubrzava. Napredak se ubrzava. Jedan od najveih darova koje je ovjek dobio od Boga jesu promjene, a sadanje ubrzanje otkria u svijetu izraz je silnog obilja toga dara. Temeljna pitanja Kamo krenuti odavde? i Koje su sve mogunosti? simboliziraju mnogobrojna podruja nev-

Potres ne nadzire pojavu drukijeg oblika ivota, nego to ine oluje velikodunosti i vizije blistavih dua. Boris Pasternak

jerojatnog potencijala za profinjena bia koja nazivamo ljudima, a koja su tek nedavno naselila ovaj planet! Moda ne bi bilo loe da svatko od nas razmotri kako bi najbolje odgovorio na sljedea pitanja: Zato sam ovdje? Kako mogu pripomoi ostvarivanju stvaranja kroz promjene? Mogu li se povesti za svojom eljom da budem uspjeniji i plodonosniji u svojim nastojanji-

Uvijek i u svemu, neka postoji potovanje. Konfucije

ma i to maksimalnim i nenametljivim zalaganjem i djelotvornou? Ubrzava li se kreativnost zahvaljujui otvorenome umu i slobodnome nadmetanju? Treba li svijet hitno poeti prouavati temeljne duhovne stvarnosti? Kako mogu pripomoi tim istraivanjima? Trebamo li biti gorljivi i marljivi kako bismo otkrili vie u vezi s Bogom? Je li Bog jedina stvarnost? Kako nam vie spoznaja o ivotnim zakonima i univerzalnim naelima pomae da se bolje pripremimo da pripomaemo pozitivnim promjenama?

Negdje u drugome planu naega uma postoji zaboravljeni plamen ili iskra zadivljenosti naim vlastitim postojanjem. Cilj umjetnikog i duhovnog ivota jest traenje tog skrivenog sunca uenja.
C. K. Chesterton

Razmotrite mogunost osvrta na sve svoje trenutane stavove. Osvrtom obuhvatite i podruja poput stava prema duhovnosti, molitvama, egoizmu, osudama, pohvalama, zahvalnosti, vlastitim ivotnim iskustvima, onome to se dogaa nakon smrti, te kako bi bilo ivjeti u tuoj koi. U Mudrim uenjima Dalai Lame Njegova Svetost opisuje suosjeanje kao pomagalo koje dovodi do promjene: Duboko u sebi moramo istinski voljeti jedni druge, jasno spoznati ili prepoznati zajedniki opeljudski poloaj. Istodobno moramo otvoreno prihvaati sve ideologije i sustave, kao nain rjeavanja problema ovjeanstva. Jedna drava, jedna nacija, jedna ideologija, jedan sustav... to jednostavno nije dovoljno. Korisno je imati niz razliitih pristupa na temelju dubokih osjeaja o temeljnoj jednakosti unutar ovjeanstva. Nakon toga moemo zajedniki uloiti trud u cilju rjeavanja problema cijelog ovjeanstva. Problema s kojima se ljudsko drutvo suoava u smislu gospodarskog razvoja.

Naglasci
1. Primarne su odlike uma intelekt i odreena razina svijesti. 2. Misao in ili proces razmiljanja esto se smatra moda i najproduktivnijom ovjekovom sposobnou. 3. Kada vlada umom, vlada i svojim svijetom (Imelda Shanklin).

4. Kako rijei koje izgovaramo odraavaju sadraj naega srca? 5. Kako rijei koje izgovaramo mogu sluiti i kao pomagala za izgradnju naega svijeta? 6. Po emu su ljubav i molitva mono oruje? 7. Kako se djelotvorno izraavanje ljubavi iskazuje kroz mo molitve? 8. Po emu je egoizam prepreka na putu veem razvoju? 9. Moe li poniznost biti klju naeg budueg napretka i osigura od egoizma? 10. Kako biste promjene opisali kao veliki dar i prednost?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Ono smo to mislimo. Sve to jesmo izvire iz naih misli. Svojim mislima stvaramo svijet. Govori ili djeluj neista uma, Pa se nee otarasiti nevolja, Pratit e te kao to kota prati vola koji vue kola. Ono smo to mislimo. Sve to jesmo izvire iz naih misli. Svojim mislima stvaramo svijet. Govori ili djeluj ista uma, Pa e te pratiti srea, Poput sjene, i nee je se osloboditi. Kako e izmuen um Shvatiti koji je pravi put? Ni najgori neprijatelj ne moe ti nauditi Koliko ti mogu nauditi tvoje vlastite misli ako na njih ne pazi. No kada njima jednom ovlada, Nitko ti ne moe toliko pomoi, ak ni otac ili majka. iz Dhammapade

Dvadesetdrugi tjedan

1. ZAKON
Svjetski napredak trai poduzetnike.
Na svijetu nema tog zakutka u kojem ne bi bilo Boga. Omoto Kyo

Pogledaj zlatne dane, prepune zlatnih djela, u velikoj pobjedi Radosti i Ljubavi. John Milton

VELIKA DJELA ostvarena tijekom izgradnje mnogih starodrevnih uda irom svijeta ispunjavaju nas strahopotovanjem. Kako su ti drevni narodi podignuli tako velika zdanja bez pomoi suvremene tehnologije i mehanizacije? Kakvim su se alatima koristili? Kojim su se planovima i nacrtima radnici rukovodili u svakodnevnome radu? Koji su im prirodni izvori bili na raspolaganju? Tko je bio zaetnik poetne zamisli o prvom velikome projektu? Bismo li tu osobu mogli smatrati prvim poduzetnikom u povijesti? On je nedvojbeno morao udruiti sve dostupne prilike sa snanom vizijom i genijalnou kako bi svijetu ostavio tako dojmljiv dar! U dananjem svijetu definicija poduzetnika glasi: osoba koja organizira i vodi poslovni pothvat, prihvaajui rizik zbog mogue zarade. Bismo li tu definiciju mogli proiriti tako da obuhvati i genijalnost istraivakog uma i svrhovito traenje na svim podrujima nastojanja? U znanosti? Medicini? Religiji? Fizici? Ekonomiji? Elektronici? Genetici? Pedagokim znanostima? I bi li dio zarade pritom mogao biti bolji ivot za cjelokupno ovjeanstvo? Ljudi na putu do uspjeha poesto se ne boje prihvatiti proraunate rizike. Pomno se pripremaju za ulazak u nepoznate vode. Sposobnost prihvaanja rizika i prihvaanja izazova esto je najvei kod onih koji imaju posve otvoren um. U knjizi Stanje ovjeanstva Julian L. Simon pie: Naa vrsta ivi bolje praktiki na svim mjerljivim materijalnim podrujima. I vie nego ikada moemo biti uvjereni da e

Vai e potomci ubirati vae plodove. Vergilije

ovjek koji je voljan rei da iskustvu ovjek je koji e otkriti nove granice.

se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godine, u beskonanost. Tako postoje plodna podruja za istraivanje koja samo iekuju trud, nadarenost, te domiljatost i dinaminu svijest poduzetne osobe. Blistava budunost koju zamiljaju mnogi napredno orijentirani pojedinci doima se sve izglednijom.

Nemamo vjenih saveznika i nemamo stalnih neprijatelja. Nai su interesi vjeni i stalni i dunost nam je povoditi se za njima.
Henry John Temple

Veliina se odvija unutra. Papa Ivan Pavao II.

Koristan i svrhovit ivot vaan je temelj za izgradnju snova ovjeanstva, i na osobnom i na zajednikome planu. Napredak je nunost, a poduzetne su osobe itekako potrebne. Unutar kreativne genijalnosti uma nalazi se istinsko podruje prilika. U istraivaki i pionirski orijentiranoj osobi nalaze se mogue spoznaje, smisao, ideje, vizija, snaga, odvanost, intelekt, sloboda i sposobnost za postizanje udesnih uspjeha. Sto je onda potrebno da bismo postali inovatorima? Trebamo li prvo spoznati da u sebi imamo mo kreativnosti? Jesmo li voljni upustiti se u nova iskustva i istraiti nova podruja koja e moda ponuditi plodonosna podruja za razvojne aktivnosti? Poziva li naa receptivnost u nau svijest nova znanja, vitalnost i smisao? Kako bismo ubrali plodove svojih otkria, moramo dopustiti da vrijeme koluje na duh, kao i nae tijelo i na um. Duh ovjeanstva mogue je hraniti na udesne naine, a to su u stanju initi oni pionirski duhovi koji uoavaju i prenose uda ovoga svijeta. Knjige Ralpha Walda Trinea U skladu s beskonanim i Carla Sagana Rajski zmajevi dva su 'izvrsna' primjera pisane hrane za ovjekovu duu. Znaajna istraivanja podupiru tezu prema kojoj bi stjecanje novih duhovnih informacija moglo biti snano pomagalo za sve poduzetne duhove. Poduzetnici u podruju duhovnog istraivanja? Zato ne? Evo samo nekoliko od tisua pitanja kojima bi se mogli pozabaviti.

I najslabiji meu nama ima dar, koliko god izgledao trivijalno, koji je samo njegov i koji e, ako se upotrijebi na vrijedan nain, biti i dar njegovoj vrsti. John Ruskin

ovjekova evolucija. Istraivanja pokazuju da su kasniji Neandertalci i prvi predstavnici Homo sapiensa imali vrlo izraene pojmove o zagrobnome svijetu, to se odraavalo u pogrebnim obredima i piljskim crteima. Daljnja bi istraivanja mogla utvrditi i temeljnu prirodu te duhovne spoznaje. Genetski temelji zdravlja i zadovoljstva. Dr. Herbert Benson analizirao je prirodu odreenih duhovnih faktora u lijeenju i ustvrdio da

su ljudi genetski pripremljeni za zdravlje. Tako bi bilo mogue provesti istraivanja zdravlja kao genetske odlike ili skupa odlika. Kapacitet mozga. Neourologija nam kazuje da koristimo tek 10 posto kapaciteta mozga. Istraivanje biokemijske osnove genijalnosti i kreativnosti, osobito u sluaju velikih mistika i dobitnika Nobelove nagrade, moglo bi nam donijeti vrlo korisne spoznaje i ukazati na nain na koji bi bilo mogue osloboditi potencijal mozga. Neuroendokrini odnosi. Istraivanje duhovnih aktivnosti (npr. molitve, meditacije i osobito izraavanja zahvalnosti) radi utvrivanja raznoraznih postupaka oslobaanja hormona poput endorfina i slinih sredstava koja izazivaju osjeaj zadovoljstva moglo bi posluiti kao temelj za duhovna iskustva i alternativa mnogim psihoaktivnim sredstvima (npr. kokainu i heroinu) koji trenutano pustoe drutvo. Nasilje kao drutveni problem. Istraivanja genetske i neuroloke osnove antisocijalnih oblika ponaanja pripada u politiki osjetljivo podruje, no strogo znanstveno utemeljeno istraivanje moglo bi nam donijeti toliko potrebne spoznaje i ukazati na mogue naine lijeenja. I u pozitivnim i u negativnim razdobljima, poduzetne osobe traiti e nove granice koje e moi istraivati i poboljavati. Rado e prihvaati rizike i izazove, jer se zahvaljujui njima razvijamo, i na podruju svjetovne mudrosti i na podruju duhovne snage. Ako budunost promatrate kao nepregledno, uzbudljivo i jo neistraeno podruje, vrlo je lako mogue da ete otkriti neto vano i korisno.

*
2. ZAKON
Kada aktivno pomaete drugima, i oni ue pomagati drugima.

POSTOJI U mnotvo korisnih naina na koje moemo davati? Jeste li kada razmiljali o tome da je doprinose ivotu i ljudima koji nas okruuju mogue davati kroz tri razine naega postojanja duhovnu, mentalnu i fiziku? Na duhovnoj razini moemo davati kroz molitve ili duh ljubavi prema drugima. Na mentalnoj razini, moemo pruati

Nosite bremena jedan drugoga, te ete tako ispuniti zakon Kristov! Calaanima 6:2

misli, zamisli, mudrost i poticaje. Na fizikoj razini, moemo davati vrijeme, nazonost, trud, novac i materijalna dobra. Za primjer slijedimo osmijeh koji se pojavljuje s triju razina naega bia. Kada ga dajemo iz srca, osmijeh nosi i duhovni blagoslov. Kada se smijeimo iz uma i kada je u skladu s duhovnim naelom, osmijeh prenosi misli neograniene ljubavi, koja se prenosi u fiziki izraz suosjeanja i brinosti! Jedan od najiih oblika sluenja sastoji se od pomaganja drugima i nastojanja da dou do dobrobiti, bez oekivanja nagrade za trud. U Bhagavad Giti, kao i dijelovima Tao Te Chinga, nesebino se sluenje opisuje kao temeljno naelo kojim Bog stvara i odrava svijet. Kad god netko djeluje nesebino i tako slui drugima, taj in proistjee iz Boga. Kada nastojimo donositi sreu, uviamo da postoje nebrojeni naini na koje moemo usreiti mnoge. Dobivene darove moemo upotrijebiti za pomaganje i podupiranje. Moemo s drugima podijeliti sve to znamo. Kada je prikladno, u nadvladavanju tekih situacija moemo ponuditi i svoje iskustvo. Moemo se nuditi u sluenju kojim emo usreiti bolesnu osobu. Gotovo na svim podrujima ovjekova iskustva nude se prilike za usreivanje drugih. I to je istina. Svaki takav in koji od nas ide prema drugima moe se mnoiti kada oni koji primaju spoznaju da i oni mogu poeti davati. I mi takoer doivljavamo radost davanja! Sluenje je nuno za na razvoj. Rije je o univerzalnome zakonu: kada pomaemo drugima, i sami primamo vie pomoi. Joe Griffith na jednome mjestu iznosi priu o Albertu Schweitzeru: Albert Schweitzer pravo je olienje sluenja. Prekinuo je uglednu lijeniku karijeru i otiao u Afriku kako bi pomogao u izgradnji bolnica za siromano mjesno stanovnitvo. Mnogi njegovi prijatelji, koji su imali dojam da uludo troi nadarenost i znanje, poslali su u Afriku svoje predstavnike kako bi ga pokuali nagovoriti da se vrati u domovinu. Pitali su ga: Zato tako nadaren ovjek odustaje od toliko toga kako bi radio medu afrikim domorocima? Schweitzer je odgovorio: Ne spominjite rtvu. Uope nije vano gdje je ovjek ako ondje gdje se nalazi moe initi dobro. Koliko god cijenio vae ljubazne rijei, vrsto sam odluio ostati ovdje i brinuti se za svoje prijatelje Afrikance. U Africi je ostao sve do smrti, 1965. godine. U to vrijeme bilo mu je 90 godina! Radio je do samog konca ivota, odravajui gorljivost prema ivotu.

Pomaganje drugome dio je ovjekove biti . Jinizam

Svi su odgovorni i za druge. Talmud

Bez nesebinog sluenja ne ispunjava se nijedan cilj; najie je djelovanje upravo u sluenju. Adi Granth, Maru

Ne nastoj raditi samo u svoju korist, nego misli i na druge ljude. Dio eskimske inicijacije

Za jo jednu prelijepu priu o toj temi pobrinula se medicinska sestra Carol, koja je radila u jednoj velikoj sveuilinoj bolnici. Carol je zanimalo kako sestre koje se iskreno brinu za pacijente uspijevaju ostati zdrave unato tako bliskome odnosu s pacijentima kojima pomau. Znala je da su ih tako uili i da funkcioniraju na temelju postavke o tome da se trebaju iskreno brinuti za pacijente, ali se emocionalno ne pretjerano vezivati, jer bi to vrlo lako moglo dovesti do potpunog izgaranja.

ovjek besprijekornih vrlina, koji se eli dokazati, nastoji i drugima pomoi u dokazivanju; koji se eli proiriti i uveati, u tome pomae i drugima.
Konfucije

Dok je razgovarala s onim kolegicama koje su bile na glasu kao iskusni strunjaci na podruju njege i brige, Carol je utvrdila da te ene ne ine nita osobito. Duboku vezu izmeu medicinske sestre i pacijenta uspostavljao je iskren osjeaj nazonosti i postojanja, a ne neko konkretno djelovanje. Omoguujui takve interakcije, sestre su uvidjele da ih takvi odnosi uzdiu, te da im silno koristi proirena mogunost da dopru do energije, ljubavi i mudrosti. Nijedna od njih nije smatrala da je ta duboka i iskrena brinost, te blizak odnos s pacijentima, iscrpljuju ili dovode na rub izdrljivosti. Moda upravo sada treba malo zastati i zahvaliti se na nebrojenim razlozima za sreu i injenicu da i mi sami moemo donositi sreu! Postavite ideal u duhovnome smislu i budite svjesni injenice da onaj tko meu ljudima eli biti najvei, mora sluiti svima.

3. ZAKON
Kada oekujete najbolje, va e pozitivni stav otvoriti vrata prilikama.
Razmiljanje o mogunostima u stvarnosti je primjena d i namine, kreativne, svete mate! Robert Schuller

JESTE LI KADA razmiljali o tome da va pozitivan stav otvara vrata prilikama koja bi inae ostala vrsto zakljuana? Snana vizija puna nade moe izvui potencijal iz neega to inae izgleda kao ogranienje. Snalaljiva i otvorena potraga moe odnijeti prevagu kada biste inae zbog straha odustali! Kako glasi pouka? Na sve strane i u svim situacijama traite najbolja mogua rjeenja! Jedna poznata i vrlo uspjena i djelotvorna poslovna ena dan zapoinje pozdravom: Dobro jutro, Boe! Koja si mi udesna iskustva za danas spremio? Zatim se baca na svakodnevne aktivnosti i izazove, od svega oekujui samo najbolje! A najbolje stvari u ivotu dogaaju se njoj i za nju! esto s nevjericom promatra to joj se sve dogaa. O poecima te navike kae da je najvaniji korak u transformaciji ivota poduzela kada je dubinski pretraila vlastitu duu i zatim postavila korisne i plodonosne ideale. Zatim je marljivo i ustrajno radila na njihovu ostvarenju. A to moe biti vrlo koristan i dalekosean postupak transformacije, jer vam ideali postavljaju mjerila. Rije je o izvrsnim smjernicama za donoenje odluka koje e vam uzvisiti ivot. udesno je i uzvieno biti u stanju razmiljati kako elite, no, naposljetku ipak ostaje vano pitanje: to mislite.
Matthew Arnold

I to god nakani uiniti, uini dok moe. Propovjednik

9:10

Moe li postavljanje ideala u skladu s duhovnim naelima ponuditi i najpozitivnije mogue ivotne stavove? Ako su nam ideali ogranieni, istinski se sputavamo. U knjizi Va ivot... Razumijevanje univerzalnih zakona Bruce McArthur navodi pet vanih elemenata plemenitih ideala: 1. Vai su ideali mjerilo prema kojem donosite odluke. Nalik su na zemljovid s pomou kojeg dolazite do odredita. 2. Vai ideali odreuju stavove prema kojima ivite. 3. Vai ideali odreuju put i smjer kojim se kreete na svjesnoj razini. 4. Vai su ideali poveznica koja uravnoteuje tijelo, um i duu. Preko njih koordinirate duh, um i fiziki aspekt postojanja. Oito je da o svemu to tako kljuno utjee na va ivot morate dobro promisliti i da to neto morate pomno razvijati i birati s najvie dostupne razine svijesti.

Mudar e ovjek stvoriti vie prilika nego to e na njih naii. Francis Bacon

Predivna zadaa! Njegovati i podizati njenu misao, mladu ideju nauiti kako se raste.

Je li vam poznat izraz razmiljanja u okvirima mogunosti? U ranijim lancima ve smo spominjali silnu snagu uma. Osoba koja razmilja u takvim okvirima svaku zamisao razmatra posve otvorena uma, budno pazei na sve mogunosti. Takvo se razmiljanje u biti koncentrira na upravljanje zamislima. A od svega je najvanije sljedee: Nikada ne potcjenjujte pozitivnu vrijednost neke zamisli! Svaka pozitivna zamisao u sebi nosi potencijal korisnog manifestiranja, samo ako se s njome postupa na odgovaraju nain. Kako zamislima upravljati tako da dovode do uspjeha? Potraite najuzvienije i najbolje naine izraavanja zamisli. Je li zamisao dobra? Kako moe pomoi drugima? Vaoj zajednici? Vaoj zemlji? Svijetu? Vama? Kako se ta zamisao uklapa u vae ideale? Na koje je najuinkovitije naine mogue provesti tu zamisao? Oekujte najbolje, a va e pozitivan stav otvoriti vrata prilikama. Zanimljivo je uoiti kako neki umovi ostavljaju dojam da se sami stvaraju, da niu bez obzira na sve nepovoljne okolnosti i samotno ali neodoljivo napreduju unato tisuama prepreka.
Washington Irving

Svaka je zamisao poticaj. Oliver Wendell Holmes

ak i situacije koje su naoko problematine mogu donijeti velike koristi ako se na njih gleda iz pozitivnog kuta. Traite najbolje od onoga to je uope mogue u svakoj pojedinanoj situaciji, pa ete doivjeti prilike da svaki problem pretvorite u lekciju koja donosi vee dobro. Zahvalite duhu koji radi za vas djelujui kroz vas!

*
4. ZAKON
Nai su najvei neprijatelji bijes i sebina elja. Bhagavad Gita JEDNO OD TEMELJNIH ivotnih pravila, koje se potuje praktiki kroz cijelu povijest glasi: Ne ini drugome to ne bi htio da ine tebi. To je tzv. Zlatno pravilo. Veliko znaenje tog drevnog uenja, koje priznaju sve religije, dalekoseno je u primjeni u svim fazama meuljudskih odnosa. Zlatno je pravilo naelo koje postoji otkako postoji i ovjek, nepromjenjivo poput sile tee, nepristrano poput suneva svjetla.

Ako ste strpljivi u trenutku bijesa, izbjei ete stotinu dana oluje. Kineska izreka

Suprotnosti su mu pohlepa, mrnja, ljutnja i sebinost. Kada to pravilo primjenjujemo u svakodnevnome ivotu, prema drugima emo se posve prirodno odnositi jednakom ljubavlju i potovanjem kao to elimo da se drugi odnose prema nama. Energija koju upuujemo u mentalnim, materijalnim i fizikim odnosima nalik je na kozmiki bumerang i vraa nam se u obliku mjere prema kojoj se usporeuje nae ponaanje. Jedna od temeljnih odlika poeljnih u odnosima jest brinost. Brinost osigurava pozitivnije interakcije izmeu nas i drugih, pridajui im vie ljubavi, a manje stresa i napetosti. Iskrena brinost eliminira, regenerira i lijei mnoge probleme do kojih esto dolazi u svakodnevnim interakcijama s drugima. U knjizi Kako poboljati sebe: Nadzor nad stresom iz dubine srca Lew Childre navodi primjer brinosti: Voziti auto bez ulja u motoru isto je to i ivjeti bez brinosti. Istinska brinost zapravo je frekvencija, ili osjeaj, koji zrai iz vaeg srca. Prolazi vaim sustavom i podmazuje vae misli i osjeaje, pritom smanjujui trenje i otpor na koji nailazite u ivotu. Brinost ne samo to slui kao mentalni i emocionalni deterdent u vaem sustavu, nego dodaje kvalitetu i konkretnost vaim odnosima s ljudima i svim pitanjima i problemima. Bijes i sebinost posve sigurno nisu aspekti brinosti i vrlo e lako biti naa dva najvea neprijatelja. Bijesne rijei i postupci nikada nisu korisni. tovie, vrlo esto izazivaju lananu reakciju negativnih djelovanja kojima se vrlo esto stvaraju neprijatelji. Kada bijes jednom preuzme glavnu ulogu, logika i razum raspruju se poput magle! U takvim situacijama esto dolazi do povrijeenosti, a sije se i sjeme koje donosi plodove u obliku negativnih posljedica, sjeme koje e poslije biti teko iskorijeniti. Kada ovjek osjeti prvu navalu bijesa, korisno je da situaciju u kojoj se naao razmotri uz svijest o duhovnim naelima. Takva kratka analiza njegovu svijest i energiju esto usmjerava u produktivnije oblike izraavanja.

Bijes mudracu oduzima mudrost, a proroku viziju. Talmud

Bijes je kratkotrajno ludilo. Horacije

Svjetlo koje svijetli nad nebom i nad svijetom, svjetlo koje svijetli u najviem svijetu, iznad kojeg nema drugog svjetla to je svjetlo u srcu svakog ovjeka. iz Upaniada

Sebinost se opisuje kao odlika linosti koja se manifestira kao zanemarivanje, nepotovanje ili nemar prema drugima. Sebinost je esto aspekt neuravnoteenoga ega. Kada ovjek djeluje na temelju sebine svijesti, uviate li koliko je sputan zakon davanja i primanja?

Tko se teko srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. Izreke 16:32

Istinsko je davanje nesputano: rije je o prirodnoj reakciji do koje dolazi kada smo usklaeni sa svojom duhovnom prirodom. Kada na um prihvaa taj dio nae linosti, postajemo kanalima za izraavanje takve duhovne nazonosti. Davanje nam tada donosi radost. Uviate li i kako zakon davanja i primanja rezultira veom neogranienom ljubavlju koja kroz nas kola bez primisli o nagradama? Dajemo s ljubavlju i nesebino; dajemo iskreno i dobronamjerno.

Upoznali smo neprijatelja: to smo mi sami. Walt Kelly

Bijes svladaj ljubavlju. Dhammapada

Kako, dakle, promijeniti stav sebinosti? Kako modificirati bijes? Je li klju pritom neograniena ljubav? Kakvu biste ljubav eljeli da drugi upuuju vama? Kakvu ste ljubav voljni iskazivati? Svoju svijest moemo transformirati kada spoznamo i kada ivimo u skladu s duhovnim naelima i kada misli, rijei i djela temeljimo na smislu, idealima i smjernicama do kojih smo doli duhovnim putem. Svojem svjetlu moemo dopustiti da nesmetano blista! U svim podrujima ivota moemo provoditi Zlatno pravilo. Koji su plodovi oslobaanja od tih emocionalnih neprijatelja, bijesa i sebinosti? Kada Boga vidimo posvuda, kada Boga doivljavamo u svemu to inimo, kada priznajemo da su svi dio Boga, znai li to da smo u nebeskome kraljevstvu na zemlji? Raj na zemlji opisuje se kao dar koji dobivamo od Stvoritelja kada izraavamo njegovu uzvienu svrhu i mo i to ivotom koji se temelji na univerzalnim zakonima. A nauiti u ivotu provoditi univerzalne zakone ili naela nije nimalo teko. Meutim, za to su potrebni marljivost, usmjerenost i koncentrirano djelovanje, kako bismo postali sve to moemo biti! Kad god nainimo korak u smjeru vieg oblika reakcije na ivot, ostvarujemo velik napredak.

Vlastito ja jedini je nedodirljivi neprijatelj kada djeluje uz jednu od kardinalnih strasti: bijes, umiljenost, lanost i pohlepu. Jinizam

5. ZAKON
Mudar ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir. Hinduska izreka
Prvo pravilo glasi: uvaj spokoj u duhu. Drugo je: sve stvari pogledaj u oi i spoznaj njihovu pravu bit. Marko Aurelije

Na putovanju nadmai sebe i dosegni Boga. Rumi

TIJEKOM CIJELE povijesti i irom svijeta, ljudi trae unutarnji mir. Pa ipak, ve stoljeima i stoljeima, mnogi ratuju sa sobom i s drugima. irom svijeta, kod kue i na poslu, mnogim je ljudima ivot ispunjen stresom. Je li mogue da je korijen tog nezadovoljstva u nainu na koji ivimo iz dana u dan? Kada se naemo u tekoj situaciji, kako reagiramo? Usporeujemo li se s drugima kako bismo ocijenili vlastiti rad i uspjeh? Doputamo li si da nas obuzmu nepotrebne brige? Pridajemo li ivotu nove izvore pritiska postavljanjem nerealnih ciljeva i vremenskih ogranienja? Osjeamo li ponos ili zadovoljstvo kada zgremo nove stvari? Postoje li trenuci kada se povlaimo od svijeta, bilo fiziki, bilo emocionalno, a kada se stvari ne razvijaju prema naim eljama i oekivanjima? Jesmo li spokojniji kada je sve pod nadzorom? Gdje ste u potrazi za mirom? Jeste li se pronali? Jeste li se pomirili s vlastitim ivotom? Sa sobom? S obitelji? S tijelom? S vezama i odnosima? Kakav stav imate prema vlastitoj karijeri i financijskim prilikama? Potujete li samog sebe? Usklaujete li se s prirodom i s ljudima koji ispunjavaju va osobni svijet? Gledate li na teku situaciju kao na vrata koja su otvorena za nove potencijale? Moete li se osloboditi starih pretpostavki i predrasuda i krenuti u smjeru novih otkria? udite li za znanjem? Jeste li usredotoeni, kreativni i spremni pomagati? Potujete li sve pojavne oblike ivota? Moete li prihvatiti dar svakog dana provedenog na ivotu i iskoristiti ga na najbolji mogui nain? Kad sjednete za stol i pogledate tanjur pun miomirisne, zdrave i ukusne hrane, njegujete li svijest o hvali, zahvalnosti i izraavanju potovanja i zahvalnosti? ivot je dinamino iskustvo. Poput rijeke koja vijuga, neprestano tee, a njezine struje stvaraju nove uzorke od elemenata u meusobnim interakcijama. to god nam se u ivotu dogaalo, s kakvim se god stresom, nedaama ili sukobima susretali, prvi korak prema unutarnjem miru moe poeti od promjene stava. Zato je to toliko vano? Kada ponemo mijenjati stavove, poinjemo uoavati drukiju sliku o svemu to se dogaa oko nas. Konkretna situacija uope nije vana onoliko koliko je vano kako je doivljavamo! Kad smo voljni postati otvorenijima, moemo poeti uviati iri kontekst i obrasce. Moemo poeti uspjeno djelovati na usklaivanju s duhovnim naelima koji su temelj ukupnog postojanja. Sve vea svijest es-

Njegujte mir i sklad sa svima. George Washington

Prvo odravajte mir

u sebi, a potom ga moete donositi i drugima. Thomas a. Kempis

to slui i kao osnova za duhovno zadovoljenje koje nazivamo i potencijalom za svetu potragu. Istraiva Ponce de Leon proveo je nebrojene besplodne godine traei izvor mladosti. Danas sve vie otkrivamo da eliksir mladosti nije na nekoj egzotinoj zemljopisnoj lokaciji, nego nama pri ruci moda ak i u nama samima! Bi li gorljiva sklonost prema plemenitim ivotnim ciljevima mogla biti klju fizikog, mentalnog, emocionalnog i duhovnog zdravlja? A to se odnosi na mladost u svim aspektima naega postojanja. Zdravlje o kojem je ovdje rije ne odnosi se tek na obian ivot, nego na mentalnu, produktivnu i radosnu ivost! Nema tog nesklada koji e vam ui u ivot bez vaeg pristanka. Jedna stara pria Lao Tsea, u prijevodu Wittera Bynnera, govori kako je Konfucije jednom posjetio Lao Tsea, posve zbunjen izvorom njegove moi. Nije bio ni racionalan ni predvidiv. Konfuciju je bila jasna snaga u ptijim krilima, u ribljim perajama, u ivotinjskim nogama, snaga koju nije mogue nadvladati strijelama, mreama i zamkama. Ali, rekao je on: Tko zna kako zmajevi nadvladavaju vjetar i oblake na nebu? Danas sam vidio Lao Tsea i on je zmaj.

Dvije su stvari koje um ispunjavaju sve veim uenjem i strahopotovanjem... zvjezdano nebo nadamnom i moralni zakon u meni.
Immanuel Kant

Sva tvoja snaga poiva u jedinstvu. Sve se opasnosti kriju u neskladu; Stoga od sada budi spokoan i njeguj mir i ivi u zajednitvu s braom. Henry Wadsworth Longfellow

esto se govori i pie o sprjeavanju ratova. ini se da je rije o uzvienom i poeljnome cilju. 1 premda je unutarnja transformacija pojedinaca moda teka, bi li upravo to mogao biti dobar prvi korak? Druge ljude ne moemo uvijek nadzirati, ali moemo imati nadzor nad sobom. Moda nismo u stanju imati nadzor nad vanjskim okolnostima, ali moemo nauiti vladati unutarnjim reakcijama na vanjske uvjete. Na mir moe umiriti uzburkano more destruktivnih emocija. Kad u individualnoj svijesti uvrstimo ljubav, suosjeanje i altruizam, koji su temelji mira, moemo stvarati i atmosferu mira i sklada. A tu je atmosferu mogue iriti s pojedinca na obitelj. Potom s obitelji na iru zajednicu i u konanici na cijeli svijet! 1 doista: Mudar ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir.

Naglasci
1. Moe li znanost pomoi u otkrivanju nepregledne kompleksnosti i sveprisutnosti Boga? 2. Kako znanost i religija mogu zajednikim nastojanjima istraivati duhovne stvarnosti? 3. Postoje li mogui novi naini istraivanja duhovne prirode ljudskih bia? 4. Na koje sve naine moete davati s dubokom ljubavlju i pritom donositi sreu? 5. Zato se nesebino sluenje esto naziva temeljnim duhovnim naelom? 6. Kako razmiljanje u okviru mogunosti otvara vrata prilikama? 7. Koje sve ideale moete uvrstiti a da budu u skladu s duhovnim naelima? Kako ih unijeti u sve ivotne aktivnosti? 8. Kako biste bijes i sebinost opisali kao neprijatelje razvoja? 9. Do kojih prednosti moe dovesti oslobaanje od bijesa i sebinosti? 10. Sastavite popis misli, osjeaja, postupaka i oblika ponaanja koji pridonose unutarnjem miru.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

U poetku su zajedno nastali i ljudski rod i obveza nesebinog sluenja. Nesebinim sluenjem uvijek e biti koristan i pronalaziti nain zadovoljavanja svojih elja, obeao je Stvoritelj. Svaki nesebian in, Arjuna, nastaje iz vjeite i beskonane boanske biti. Bog se nalazi u svakom obliku sluenja. Cjelokupan se ivot podvrgava tom zakonu, o, Arjuna. Tko god ga prekri, osjetilima pruajui vlastiti uitak i ne obazirui se na tue potrebe, uzalud je utroio ivot. No oni koji spoznaju boga u sebi uvijek su zadovoljni. Kada pronau izvor radosti i zadovoljstva, sreu vie ne trae u vanjskome svijetu. Nema tog postupka kojim mogu neto dobiti ili izgubiti; ni ljudi ni stvari ne mogu utjecati na njihovu sigurnost. Neprestano nastojte sluiti dobrobiti svijeta; odanou nesebinome radu ovjek ostvaruje najuzvieniji ivotni cilj. Djelujte tako da uvijek vodite rauna o tuoj dobrobiti. Upravo je takojanaka dostigao savrenstvo; i drugi su krenuli njegovim putem. Bhagavad Gita

Dvadesettrei tjedan

1. ZAKON
Svako je otkrie otkrie Boga.
Pomirili smo se sa zagonetkom koja izmie naim uobiajenim kategorijama promiljanja i uobiajenim nainima organiziranja informacija. Russell Stannard

POSTAJE LI SVAKO nae otkrie, bez obzira na ivotno podruje, ujedno i Bojim otkriem? Kako otkrivamo sve vie Boga, njegujemo li sve ono to je istinito, lijepo i dobro? Moe li si ovjek koji iskreno trai istinu u jednome podruju dopustiti da se ne obazire na otkria u drugim podrujima? Potraga za stvarnou, premda moda izgleda uasno teko, u velikoj e mjeri biti laka i bolja kada spoznamo meusobnu povezanost raznoraznih oblika znanja. Fantastino bogatstvo znanstvenih istraivanja u nizu raznih podruja koncentrira se na mnogobrojna pitanja koja zapoinju rijeju kako, no mogu li znanstvena istraivanja pomoi i kod mnogo dubljeg pitanja: zato? Zato postoji neto, a ne nita? Je li Bog ogranien ili bezgranian? Zato netko eli tovati boga koji je ogranien umjesto boga koji je bezgranian i bezvremen? Ako je Bog beskonaan, moe li neto uope biti odvojeno i zasebno? Moe li Bog u beskonanost nadilaziti skromne razmjere ovjekove percepcije? Bi li do irenja ovjekovih pojmova dolo bre kada bismo se sluili rijeju boanstvo, a ne raznoraznim izrazima poput Boga, Jahvea ili Alaha, koje ukazuju na odreenu ogranienost? Koje bi mogle biti neke od prednosti shvaanja Boga kao krajnje realnosti? Sada kada je i znanost dokazala da je stvarnost daleko vie od obinog vidljivog svijeta, je li egoistino vrsto se drati teze da je stvarnost ono to ljudi vide i mogu dodirnuti? Ako znanost moe

Nae spoznaje o boanskome ne potjeu od neonskih znakova na nebu, iz poruke na Internetu koja je nekom magijom nastala iz statike, ili iz sklopa znanstvenih pokusa. One moraju potjecati iz ljudskih kanala, do nas dolaziti preko ovjekove misli. Owen Gingerich

Bog svojim udima upravlja na zagonetan nain. William Cowper

prouavati samo ono to ovjek percipira, a ne stvarnost, bismo li trebali rije stvarnost koristiti tako da oznauje ukupnost pojava, uz dodatak svih temeljnih elemenata i pojmova? Mogu li sadanji oblici ovjekove percepcije stvarnosti biti skromni koliko i razmjeri u kojima koljka shvaa ovjekov svijet? U knjizi Koliko je velik Bog? Robert J. Russell pie: Kad iskusimo zauenost i strahopotovanje prema beskonanosti i ljepoti svemira, o Bogu poinjemo razmiljati kao o krajnje udesnoj, neopisivo zadivljujuoj pojavi koja je ujedno izvor ekstatine ljepote. Kad u ivotu iskusimo ljubav; kada nam oni kojima smo nanijeli nepravdu oproste; kada spoznamo dobrotu doma, ognjita, zdravlja i obitelji; tada o Bogu govorimo kao o savrenome obliku ljubavi, bezuvjetnome milosru, izvoru svega dobroga, te svojem zavrnome domu. to je najvanije, kada podignemo pogled s rutinske svakodnevice i u sebi spoznamo svetost, poput Mojsija koji se okrenuo od svojih ovaca i ugledao gorui grm (Izlazak 3:1 -6), tada priznajemo da je Bog krajnje svet. Na taj nain okruuje nas Boja zagonetka koja nadmauje sva sadanja znanja; pa ipak znamo da taj Bog trai nas i da emo ga mi spoznati, te tako kreemo dalje u svjetlu otkria koja se sve vie ire. Da bismo to ostvarili, moramo voditi rauna o oskudnosti ovjekovih percepcija s obzirom na veliinu Boje zagonetnosti. Tada sve to elimo potvrditi primamo pod okrilje vlastitog neznanja.

Nema sumnje da i mi u sebi nosimo dio boanskoga, neto to je postojalo prije elemenata, i neto to na postojanju ne mora zahvaljivati suncu. Sir Thomas Browne

Tko bi jo mogao spoznati raj ako ne rajskim darom i otkriti Boga ako i sam ne daje u boanskome? Marcus Manillus

Brojni oblici tehnolokog napretka pridali su znaenje naoj znanstvenoj kulturi, no i dalje ostaje duboka elja za viim oblicima znaenja, za kozmikim objanjenjem naega postojanja. Uza sve znanstvene spoznaje o svijetu u kojem ivimo i velika i sveobuhvatna duhovna uenja, to to jesmo i kako smo nastali i dalje nam izmie. to dublje prouavamo prirodu stvari, to vie otkrivamo nove zagonetke koje treba istraiti. Nadam se da e to vas, itatelja, potaknuti na poduzimanje istraivanja i stjecanje dubljih spoznaja o nainima na koje se Bog odnosi prema svim svojim stvorenjima. Brojna otkria s konca dvadesetog stoljea zasluna su za to da vidljivo i opipljivo izgleda

Prirodu obiljeava genijalnost, kao i boanstvo; takvom stvaranju ne izmie ni najmanja snjena pahulja. Henry David Thoreau

sve manje stvarno, ukazujui na jednu viu stvarnost unutar trajnog i sve ubrzanijeg procesa koji je dio beskrajnog nevidljivog podruja. Tko uope moe predvidjeti koliko bi snaan i plodonosan mogao biti budui napredak kada se ljudi ponizno vrate onoj izvornoj velikoj potrazi, nastojanju da ravnajui se prema Bogu, misle Njegove misli?

Upravo skroman, a ne drzak traitelj napreduje istinski i sigurno na putu otkrivanja boanskih istina.
Henry St. John

*
2. ZAKON
Svaki dan doivite nov poetak.
U vezi s budunou najbolje je to to nam dolazi dan po dan. Abraham Lincoln

TO VAM PRVO pada na pamet kad ujutro otvorite oi? Kakvi su vam stavovi u vezi s danom koji je pred vama? Koju pjesmu ivota va duh pjeva dok se pripremate za novi dan? Sve to nam je u svijetu vidljivo, pa tako i zemlja, sunce, mjesec i ovjek, imalo je poetak! Jedan od naih najvanijih poetaka moe biti upravo poetak novoga dana! Nain na koji zapoinjemo dan moe obiljeiti sva naa daljnja iskustva. Moemo osjeati duhovnu radost i izraavati zahvalnost. Moemo oslukivati i otvarati srce prema neogranienoj ljubavi. Uzbuenje i gorljivost prema poslu koji je svakodnevno pred nama potie plodonosnu produktivnost. Moemo njegovati pozitivnu mentalnu percepciju ivota. Potovanje, zahvalnost i nepomuena radost ivljenja mogu blistati iz naih oiju i zraiti poput snane ivotne energije koja protjee kroz nas. Situacije, prilike i osobe koje nas okruuju moemo poeti gledati u novome svjetlu i iz ire perspektive. Moete li zamisliti kako bi va dan mogao protjecati kada bi vas nadahnjivala takva razina svijesti i takvi pozitivni stavovi? esto se dogaa da su uspjeh ili neuspjeh, srea ili jad, stvar pojedinane perspektive, naina gledanja na situaciju. Je li va um svetite ideja, sree i prilika? Razumijete li vlastitu fiziku i duhovnu prirodu i vidite li u njoj pripremu za uspjean rad umom? Odraava li se svjetlo sve

Svaki dragocjeni dan proivljavajte kao najuzbudljiviju pustolovinu koju uope moete zamisliti. Svaki je dan prepun blistavila Bojega svjetla. Rebecca Clark

O h , kakvo predivno jutro! O h , kakav predivan dan! Oscar Hammerstein

vee mudrosti i inteligencije u vaim rijeima, postupcima i ljubavi koju pruate? Kad odluite svaki dan ivjeti kao da je rije o novome poetku, obuzima li vas uzbuenje u vezi s time to ete iz dana u dan upisivati u svoju knjigu ivota? Moemo razmotriti i sljedee pitanje: to mogu uiniti kako bi ovo bio moj najuzbudljiviji, najproduktivniji i najkorisniji dan? Traimo li prilike? Ako ih traimo, odmah e nam se poeti otvarati nebrojena vrata raznoraznih prilika. Ulazimo li svjesno u rizik velikih snova, izgradnje i uspjeha? Namjeravamo li se na zadae koje su pred nama uz odlunu nakanu da damo sve od sebe? Imamo li vrsto utvren plan ili program koji nas usmjerava prema korisnoj viziji ili cilju? Jesmo li uzbueni u vezi s prilikama za uenje koje nam moda donosi ovaj dan? Prihvaamo li ivotne izazove i doivljavamo li uzbuenje zbog djelovanja koje je usklaeno s boanskim? Kad ujutro otvorimo oi, vidimo li pred sobom stol prepun najveih blaga koje ivot uope moe ponuditi? to uope smatramo blagom? Sam ivot? Obitelj? Prijatelje? Nadarenost i sposobnost? Prilike za koristan rad? Kako emo izraavati zahvalnost i ostvarivati interakcije s tim blagom? Promislite malo bolje! Ista neopisiva sila koja poput divovske rijeke protjee kozmosom dostupna nam je na svakom koraku. Za ovjekovu se duu esto kae da je besmrtna. Naa je buduost budunost razvoja i neogranienog potencijala. U svakome od nas nalaze se naela koja daju ivot. Duh daje vjeno dobro i, premda se to moda fiziki ne vidi i ne uje, osjeaju ga osobe koje ga ele osjetiti. to bi se dogodilo kad bismo, svaki dan prilikom buenja, spoznali da smo ljudske due koje predstavljaju vitalnu ivotnu silu cjelokupnog ivota u boanskome procesu evolucije? Promislite samo o korisnim promjenama koje bismo takvim stavom ostvarili unutar osobne ivotne sfere. Kad bi vam netko dao velianstven roendanski dar, a vi biste ga spremili u neku ladicu i vie ga nikad ne biste pogledali, kakve biste od njega imali koristi? A da vam netko daruje prelijepi novi automobil, uz uvjet da kljueve morate podignuti u tvornici, onamo biste odjurili tako da bi iza vas ostala samo praina. Nitko ne bi zanemario darovani auto. Pa ipak, upravo tako neki put zanemarujemo jedan od najveih darova na svijetu svaki dragocjeni novi dan! Rairenih ruku prigrlite svaki novi dan. On vam donosi jo jednu fantastinu novu priliku. Rije je o uzbudljivom novom iskustvu i sretnoj pustolovini na podruju razvoja due. Uvidjet ete da je nebo odjednom postalo blistavoplavo... da je zelena boja na drveu oivje-

Svanulo je jutro, jutro nalik na prvo jutro. Eleanor Farjeon

Svaki dan poni iznova, kao to to ini i priroda. George E. Woodberry

la... i da sva stvorenja u prirodi zrae iskriavim sjajem! I ne, nita se nije istinski promijenilo osim vas! Mogue je da Stvoriteljeva djela poinjete promatrati novim oima, duhovnim oima, i to je dobro. To je izvrsno! Kako biste spoznali vie o velikome svemiru, prvo ponite spoznavati vie o sebi. Istraite svoj dom, svoje susjedstvo, svoj grad, svoju zemlju, a vaa svijest neka se na koncu proiri na itav udesni svijet! Znanje je poput puke tave i radosne vatre koja grije i obasjava sve u sobi. Znanje i razumijevanje, odnos prema svakom novom danu kao da je rije o novome poetku, sve to moe poboljati sve aspekte i sve odnose u vaem ivotu. U takvim spoznajama neki se put krije prava magija!

Svatko moe biti velik i uzvien. Jer svatko moe sluiti... Treba vam samo srce puno ljepote i dobrote. Dua koju pokree ljubav. Martin Luther King Jr.

Bog vas je stvorio i savreno vas pripremio za sluenje s ljubavlju. Nuno ste dio velikog ivotnog plana. I ivot vas nikada nee napustiti. Odbacite lane pojmove o tome kako je sve maleno i ogranieno i dopustite ivotu da se prikae u punoj veliini. Neprekidno se razvijajte i irite u duhu, od svitanja do sumraka, od obzora do obzora. Prenosite ljubav i radost kamo god idete i bez prestanka imajte na umu: Ovo je dan to ga uini Jahve: kliimo i radujmo se njemu! (Psalmi 118:24).

3. ZAKON

Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja, te do duhovnog razvoja.

Nebesko kraljevstvo aktiviraju nae potovanje i zahvalnost; reagira na hvalu. Foster McClellan

JE LI TEMELJNI DIO istinskog kolovanja i via razina duhovne svijesti? Je li mogue da se svijest ui ravnati prema univerzalnim naelima upravo kroz boanski duh? Svakodnevno nastojimo shvatiti velianstvenost i zagonetnost boanskoga, te svoj odnos s cjelinom, kao i s pojedinim dijelovima. Poinjemo doivljavati gorljivost i uzbuenje, jer postajemo sve informiraniji kad se naa elja za uenjem i shvaanjem univerzalnih naela poveava. Jedno od najsnanijih i najkorisnijih univerzalnih naela jest zakon Izraavanja zahvalnosti. Mogu li se naim razvojem izraavanja zahvalnosti smatrati potpune i cjelovite reakcije ovjekova srca na sve u svijetu? Zahvalnost se opisuje i kao in dobrote koji na um oslobaa tako da se moe koncentrirati na razloge za zahvalnost i sreu u sadanjem trenutku. Je li taj stav odraz naeg prihvaanja i zahvalnosti za boansku energiju koja protjee kroz sve i svugdje? Izraavanje zahvalnosti smatra se i aspektom neograniene ljubavi. Moe li izraavanje zahvalnosti ukazivati na reakcije pune ljubavi, kako od nas tako i od strane naih osobnih odnosa, na cjelinu stvorenoga?

Oprost proistjee iz srca. Rije je o stanju uma koje otvara rupicu u srcu i omoguuje Svjetlu da dopre do svijesti. Norma Milanovich i Shirley McCune

Kad god udahnemo pa izdahnemo, sudjelujemo u procesu koji je kljuan za na ivot i na svijet. Sa svakim uvlaenjem zraka u tijelo primamo kisik bez kojeg ne bismo mogli ivjeti. Sa svakim izdahom isputamo ugljini dioksid kojim se koriste biljke koje nas okruuju. U tom jednostavnom ali kljunom procesu razmjene moemo osjeati radost duha i izraavati zahvalnost. Kada ste posljednji put osjetili zahvalnost zbog jednostavnih ivotnih pogodnosti? Svatko od nas u ivotu ima toliko razloga za zahvalnost, a najee se dogaa da previamo i jednostavne razloge za sreu.

Do unutarnjeg je mira mogue doi kad aktivno opratamo. Opratati znai osloboditi se prolosti, pa je tako rije i o sredstvu kojim ispravljamo pogrene predodbe. Gerald C. Jampolsky

Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja, te do duhovnog razvoja. Kada suraujemo s tim procesima i izraavamo zahvalnost, mogue je da emo spoznati i koliko je ugodno oslobodi-

Potovanje i izraavanje zahvalnosti u sebi nose duhovnu snagu koja dovodi do razvoja i poveanja. Myrtle Fillmore

ti se tereta iritantnih nepravda ili dugotrajne kivnosti. Opratanje, prelaenje preko uvreda i postupaka iz prolosti, takoer je dio kljua duhovnoga razvoja. Opratanje sebi i drugima korisno pridonosi lijeenju u naem ivotu i naem svijetu. Kada se vrsto drimo starih razloga za povrijeenost, same sebe esto zatoujemo u ivot kojim vladaju negativne emocije. Stavovi zahvalnosti i opratanja omoguuju nam da prijeemo na vie razine svijesti i duhovno se razvijamo. I premda je opratanje mogue uiti po definiciji, uviamo li koliko je vano u ivotu provoditi naelo opratanja? Emocije poput mrnje, zavisti, ljubomore, bijesa, grinje savjesti, sumnje, pa ak i blage antipatije mogu nam smetati u razvoju. Neki nam put onemoguuju ostvarivanje punog potencijala i dosezanje krajnje sree.

ovjek se ne mjeri vanjskim simbolima snage, ni jainom glasa, kao ni grmljavinom djela. Njegovu vrijednost prije treba gledati u okvirima snage unutarnjeg ja, u okvirima prirode i dubine predanosti iskrenosti cilja i spremnosti na nastavak razvoja i odrastanja.
Grade E. Poulard

Davanje je glavno pravilo obilja, kao i ope sree i zadovoljstva. Russell W. Lake

Put do duhovnog razvoja vodi preko izbora. Putovanje poinje im ovjek odlui ovladati mentalnim i emocionalnim aspektom ivota i krenuti uzvienijim smjerom, a ne smjerom kojem se priklanja ego. Kada odluimo krenuti u smjeru duhovnog razvoja, pojavljuje se nov nain ivota. Nada nie poput proljetnog cvijea. Kada se opustimo, um, srce i duu poinju nam ispunjavati laki i sretniji osjeaji. Tada se aktivira sposobnost srca da bude milosrdno, to donosi sreu i nama i drugima.

4. ZAKON
Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua koliina ljubavi. Emmet Fox
Najvei paradoks ljubavi sastoji se u tome to od nas trai da u cijelosti budemo to to jesmo i da u svakom trenutku priznajemo svoju pojedinanu istinu (naelo zemlje), ali i da se istodobno oslobodimo zaokupljenosti sobom, te da dajemo bez sustezanja (naelo neba). John Welwood

UK N J I Z I Mo konstruktivnog razmiljanja Emmet Fox pie: Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua koliina ljubavi; nema tih vrata koja nee otvoriti odgovarajua koliina ljubavi; nema tog jaza koji nee premostiti odgovarajua koliina ljubavi; nema tog zida koji nee sruiti odgovarajua koliina ljubavi; nema te nepravde koju nee ispraviti odgovarajua koliina ljubavi; i koliko god problem bio duboko ukorijenjen; koliko god izgledi bili beznadni; koliko je rjeenje sloeno; koliko je pogreka velika; primjereno ostvarenje ljubavi sve e to rijeiti i raspriti samo ako ste spremni dovoljno voljeti, bit ete najsretnije i najmonije bie na svijetu. Jedna pria govori o gospodinu koji je traio najstariju stvar na svijetu. U odlunoj elji da doe do najstarije stvari obiao je mnoga mjesta i razgovarao s brojnim ljudima raznoraznih naroda i uvjerenja. Svaki sugovornik ispriao mu je svoje vienje najstarije stvari na svijetu. ovjek je u toj potrazi putovao esto i dugo, a nagrada za to esto su bili predivni krajolici. Meutim, kad god je uo za neto vrlo staro i otiao u potragu za tim, netko mu je spomenuo neto jo starije! Nakon viegodinje potrage, vratio se kui ne pronaavi najstariju stvar na svijetu. Jednog dana, dok je sjedio u vrtu, primijetio je djevojicu koja je hodala plonikom. U naruju je njeno privijala staru lutku. Gledao je kako joj gladi raupanu kosu, kako joj popravlja poloaj haljinice i kako je jo snanije privija. Djevojica joj se obraala kao to se majka obraa djetetu. Napokon, uzdahnuo je ovjek. Pronaao sam najstariju stvar na svijetu: ljubav! Postoji li oduvijek neograniena ljubav? Svi smo uli za izreku Bog je ljubav. Ako je to istina, je li sve to je stvoreno nastalo zahvaljujui boanstvu koje se izraava u obliku ljubavi? Boanska ljubav nikada nee iznevjeriti, tako da imamo pouzdanog saveznika u svim tekim situacijama. Kako bismo opisali ono to se dogaa kada srce ispunimo neogranienom ljubavlju i to zahvaljujui mislima, osjeajima i izraavanju? Je li ljubazno i brino ponaanje puno ljubavi izraz naeg prirodnog stanja svijesti? to bi se dogodilo kada bi ljudi slinu energiju posvetili shvaanju i izraavanju neograniene ljubavi u svakodnevnome ivotu kakvu inae posveujemo ovladavanju prirodnim silama?

Zakon ljubavi donosi transformacije; uzdie vaa iskustva, u va ivot unosi zadovoljstvo i smisao. David McArthur

Ljubav znai voljeti ono to nije mogue voljeti, jer inae uope nije rije o vrlini. C. K. Chesterton

Kad bi proniknuli dublje od uvjetovanih reakcija, bismo li otkrili da je temeljna priroda ovjekova mozga udesna otvorenost prema viim oblicima stvarnosti, svjesna nazonost? Po prirodi smo znatieljni i budno reagiramo na svijet koji nas okruuje. Naa udnja za time da pijemo dublje iz izvora ivota nerijetko nas postavlja na tono odreeni iskustveni put. Jesu li naa priroena osjetljivost i nae traenje zapravo elja da se poveemo s tom viom stvarnou? Je li to sjeme mudrosti ljubavi koje dozrijevanjem moe prerasti u plodonosan izraz u svakome od nas? Nevjerojatne koliine ljudske snage i novca svake se godine troe na otkrivanje, razumijevanje i obuzdavanje prirodnih sila. Meutim, gotovo se svi slau da je jedna od najveih sila na svijetu upravo ljubav. Bi li crkve trebale novano podupirati istraivanje te elementarne sile? Bi li obrazovne ustanove trebale nuditi programe predavanja, s domaim zadaama, testovima i ocjenama? Istinsko bogatstvo neke zemlje ne potjee od mineralnih zaliha, nego iz onoga to je u umu i srcu njezinih stanovnika... Ta snaga ljubavi moe se obuzdati oslukujemo li srce i um i drimo li se ivotnih zakona koji vode do sretnog postojanja. Bavi li se neograniena ljubav uvjetima? Je li vano koliko je odreeni uvjet ili potekoa trajao? Stalna i neograniena ljubav moe se prenijeti i najogorenijoj osobi ili situaciji. U svako doba! Na svakome mjestu! To je jedina sila koja u konanici moe uspjeno probiti prepreke praktiki u svakoj situaciji i u svim potekoama. A iz nadvladavanja potekoa esto se pojavljuje uspjeh.

Kad ljubav postane sredstvom usklaivanja s viim razinama zagonetke stvaranja svega to je oko nas, nudi nam i dublji osjeaj smisla i usmjerenosti. Osobno i sveto dvije su strane jednog te istog puta, strane koje se preklapaju. John Welwood

Mir proistjee iskljuivo iz ljubavi, iz obostranog samortvovanja i zaboravljanja sebe. Danas je malo onih koji su dovoljno ponizni i mudri da spoznaju duboku potrebu svijeta za ljubavlju.
Horace W. B. Donegan

Kako uveati vlastitu sposobnost da volimo? Iako emo moda morati uloiti i poneto truda i pozornosti, priroda neograniene ljubavi zapravo je vrlo jednostavna. Kad god nam se srce potpuno otvori i reagira na neku drugu osobu, mjesto ili situaciju, bez rezervacija, doivljavamo trenutak iste i neograniene ljubavi. Ta odlika ljubavi esto se jasnije uoava u poecima i zavrecima. U vrijeme djetetova roenja, u vrijeme smrti voljene osobe, ili kada se prvi put zaljubimo. U takvim trenucima neto beskonano i duhovno to je u nama zrai poput suneva svjetla.

Kad istinski ponemo spoznavati znaenje rijei Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua koliina ljubavi, hoemo li tako poeti otkrivati duhovne stvarnosti u kojima stari i dobro poznati naini postojanja i djelovanja jednostavno polau temelje za sve iri i korisniji nain ivota? Bi li to iskustvo moglo biti stanje sve ire svijesti u kojoj se pred nama bez prestanka otvaraju nove mogunosti? Kao to kae Paul Tillich: Granica je najbolje mjesto za stjecanje znanja. Put neograniene ljubavi moe postati monom silom za dobrotu u naem ivotu. Moe prodrijeti kroz bunu pomutnju napuhnutih ega, raspriti gruba i neugodna mjesta u naim mislima i emocijama, te obogatiti plodno tlo naih bia kako bi ljepota duhovnoga ivota procvjetala u vrtu naih dua. To moe biti sveti put, koji nas povezuje s veom i irom energijom i povezuje nebo sa zemljom u radosnom izrazu ivota. Nevjerojatne koliine ljudske snage i novca svake se godine troe na otkrivanje, razumijevanje i obuzdavanje prirodnih sila. Meutim, gotovo se svi slau da je jedna od najveih sila na svijetu upravo ljubav. Bi li crkve trebale novano podupirati istraivanje te elementarne sile? Bi li obrazovne ustanove trebale nuditi programe predavanja, s domaim zadaama, testovima i ocjenama? Istinsko bogatstvo neke zemlje ne potjee od mineralnih zaliha, nego iz onoga to je u umu i srcu njezinih stanovnika... Ta snaga ljubavi moe se obuzdati oslukujemo li srce i um i drimo li se ivotnih zakona koji vode do sretnog postojanja.

*
5. ZAKON
Nadzor nad sobom dovodi do uspjeha.
Neki ljudi uspijevaju jer im je to namijenila sudbina, no veina ljudi uspijeva jer je vrsto naumila uspjeti. Anonimna

U IVOTNOJ PUSTOLOVINI, u svakoj situaciji odmah moda i ne shvaamo to se dogaa u odreenom trenutku ili odreenoj situaciji. Scenarij moda nema smisla, a ovjek moe biti smeten u vezi s fabulom. Moda ne uviamo iroki raspon univerzalne boanske drame i svoju ulogu u njoj. Moda se osjeamo poput gledatelja koji je uao u kazalite i uvidio da predstava ve neko vrijeme traje. Tko zakasni na poetak ne zna poetak prie i nema pojma kakav bi mogao biti ishod.

Potovanje prema sebi, samospoznaja i samonadzor, ve i te tri stvari ivot vode prema potpunoj i neogranienoj moi.
Alfred, lord Tennyson

Snaga ve i samo jedne odluke upravo je nemjerljiva. George W. Cummings, Sr.

Dokaite da imate nadzor nad sobom, pa ete biti obrazovan ovjek. R. D. Hitchcock

Jednako tako, u pustolovini koju nazivamo ivotom, ostanemo li marljivi i ustrajni u ulozi u drami koja se odvija oko nas, moda emo postati svjesniji i same prie. Moda emo naii na probleme i lekcije koje e postaviti izazov pred na samonadzor. Kako se na koristan nain nositi s tim prilikama? Znaenje i smisao ivota razlikuju se od pojedinca do pojedinca. Moemo raunati jedino na to da e nam ivot donositi lekcije koje moramo nauiti i koje su namijenjene upravo nama. Hoemo li nastojati doznati neto vie o sebi i ivotu openito? Koje je u tom procesu djelotvorno orue svijesti koje nam moe pomoi da otkrijemo vlastitu jedinstvenu svrhu? Uimo vanost nadzora nad sobom. Na podruju emocija doivljavamo este promjene i skokove iz jedne krajnosti u drugu. Dopustimo li emocijama da se vrsto ukorijene u onome to se dogaa u naem ivotu, to god to bilo, preputamo li mo promjenjivoj struji okolnosti? Te situacije u kojima nema nadzora ne donose istinsku sreu i uspjeh. Postoje brojni naini na koje je mogue zadovoljiti i njegovati emocije. Slikarstvo, glazba, pjesma, ples, poezija, etnje prirodom, odlazak u kazalite, alica aja s prijateljem, te brojne druge aktivnosti daju nam energiju koja uzdie i koja u duu unosi radost. Na te je naine, izmeu ostalog, mogue emocionalnu energiju usmjeriti u kreativne aktivnosti.

Nema boljeg od samoobuzdavanja.

Lao Tse

Jedina osoba s kojom se trebate nadmetati... da biste uspjeli ovjek je kojeg vidite u zrcalu. George W. Cummings, Sr.

Usred neke energijom i emocijama nabijene situacije, kako se udaljiti od moguih tetnih djelovanja emocija i doi do kreativne svijesti? Kako otpor zamijeniti prijemivou? Kako doivjeti i pokazivati vie nadzora nad sobom? Moda valja razmiljati o sili koju nazivamo odlukom ili izborom. Izbor je istraivanje odreene situacije nakon kojeg donosimo prikladnu odluku. Na doivljaj odreenog trenutka odraz je zamisli naega uma u tom trenutku. to vjerujemo i to razumijemo u sebi doivljavamo izvana. Svaki trenutak svakoga dana donosimo odreene odluke. Jeste li svjesni toga kako ak i najmanja gesta ima odreeni smjer? Vode li vas odluke koje donosite blie eljenome cilju ili vas od njega udaljavaju? Kako jasnije odrediti smjer naih odluka?

Vladati sobom i potisnuti strasti jo je vrjednije jer je tako malo onih koji znaju kako se to ini. Francesco Cuicciardini

Krajnji cilj promjene percepcije od stanja izvan nadzora do samonadzora moe dovesti do veeg uspjeha u svim nastojanjima i pokuajima. S prijelaskom s vanjskog izgleda na dublje percepcije, moemo se pitati to osjeamo i kroz kakve osobne lee promatramo okolnosti. Kada ivot vidimo jasno i fokusirano, ve emo pronai naina da svako iskustvo pretvorimo u korak prema uspjehu. Kad jasnije sagledamo stvari i steknemo vei nadzor, manja je vjerojatnost da emo osuivati i sebe i druge. Kad prestanemo osuivati, moemo li se svojim iskustvima posluiti kao smjernicama koje vode prema veem razvoju? Kad se suzdravamo od osuda, moemo li poeti rjeavati probleme, umjesto da ih izazivamo? Rjeavanje problema moe biti nuan aspekt uspjenog pothvata. Uspjeni ljudi u neuspjehu vide dio korisnog kolovanja i u napredovanju nadvladavaju prepreke. Uspjeni ljudi esto pronalaze naine na koje mogu pomagati ljudima. Provode zakon odgovornosti. Trebamo li za istinski uspjeh nastojati izgraivati duu tako da oponaamo Stvoritelja? Bi li to obuhvaalo i potovanje prema drugima i omoguavanje da nam duh poboljaju duboka poniznost i neograniena ljubav? Jesmo li tim vie u stanju prihvaati nove izazove i nova iskustva? Ljudi na putu do uspjeha i sree u budunosti esto vide uzbudljivo i jo neistraeno podruje, te se prema novim granicama kreu s velikom eljom i gorljivou.

Naglasci
1. to vama osobno znae rijei Svako je otkrivanje zapravo otkrivanje Boga? 2. Kakva je vaa predodba o Bogu? 3. Jesu li vidljivo i opipljivo tek siune manifestacije beskrajne i bezvremene stvarnosti? 4. Kako otkrivati vie boanskoga? 5. Kako vi zapoinjete svaki novi dan? 6. Koje su vam prve misli kada ujutro otvorite oi? 7. Ovo je dan to ga uini Jahve: kliimo i radujmo se njemu! (Psalmi 118:24). 8. Sastavite popis svojih razloga za sreu i zahvalnost. 9. Kako izraavanje zahvalnosti vodi do duhovnog razvoja? 10. Na koji nain neograniena ljubav nadvladava potekoe i prepreke? 11. Kako vi moete poveati sposobnost da volite? 12. Na koje naine moete provoditi samonadzor? 13. Koja je vaa vizija uspjeha vaega ivota?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Probudivi se ujutro, ugledah plavo nebo, Sklapam ruke u zahvalnost za mnogobrojna ivotna uda; Za to to dobivam posve nova dvadeset etiri sata. Sunce se die nad umom moja svijest takoer. Hodam poljem suncokreta. Mau mi tisue cvjetova; Moja je svijest nalik na suncokret; Moje ruke siju sjeme nove etve. Moje uho uje zvuk nove plime na velianstvenome nebu. Vidim oblake kako se radosno primiu s raznih strana. Vidim miomirisna jezerca s lotusima svoje domovine. Vidim kokosova stabla uz rijeke; Vidim riina polja koja se ire i smiju se suncu i kii. Majka Priroda daje korijandar, bosiljak i celer. Sutra e breuljci i planine ponovno biti zeleni. Sutra e pupoljci ivota rasti brzo; Narodne e pjesme biti milozvune poput djejih. Cijela ovjekova obitelj pjevat e sa mnom u mojem radu. Thich Nhat Hanh

Dvadesetetvrti tjedan

1. ZAKON
Drvo se poznaje po plodovima. Engleska izreka
Moramo njegovati drvee svojega vrta, jer ih je uistinu posadio Bog. Rebekah Alezander

DRVO SE POZNAJE po plodovima izreka je koju smo vjerojatno uli izraenu na vie razliitih naina. Od drugih poznatih izreka moemo izdvojiti: O stablu sudi prema plodovima, a ne prema liu i O drvu treba suditi na temelju plodova. U ovjekovu svijetu s time se mogu usporediti sljedee izreke: Pouavaj istu vjeru, pa e nestati svih zloporaba i zlostavljanja ili Tko eli pojesti plod, mora se uspeti na stablo i O ovjeku nikad ne sudi prema maski koju nosi. Mladi po imenu John naslijedio je plodnu i produktivnu farmu koja je u stranjem dijelu imala velik vonjak s jabukama. Vonjak je ve desetljeima irom tog kraja bio poznat po najukusnijim i najsonijim jabukama. U jesen, kada je dolo vrijeme berbe, ljudi su na farmu dolazili i iz udaljenijih krajeva kako bi ubirali i kupovali plodove. John je srdano doekivao sve, a voa je uvijek bilo u izobilju. John je s tim vonjakom imao osobit odnos. Sjeao se kad je kao djeak s ocem obilazio stabla jabuke dok se ovaj brinuo za njih. Kad mu je bilo deset godina, John je sjeme jabuke dobiveno od oca posijao u jednu posudu, a mladicu poslije presadio u vonjak. Tako je s godinama promatrao to neopisivo udo: svoje osobito stablo koje je izraslo iz siune sjemenke i na koncu postalo prelijepim stablom prepunim cvjetova i, poslije slasnih plodova. Dok je odrastao, John je nauio mnogo o stablima jabuke. Doznao je kako stablo crpi vodu iz korijena i deblom je dovodi do predivnih i miomirisnih cvjetova. Gle-

Svako je dobro djelo milosrdno. Muhamed

Svijet poiva na trima stvarima: na Zakonu, na tovanju i na pokazivanju dobrote. Mishnah

Najbolji su oni koji slue drugima. Islamska izreka

dao je kako se pele roje oko cvjetova, skupljaju nektar za proizvodnju meda. Kako su godine prolazile, a John odrastao, gledao je kako jabuke preivljavaju oluje i niske temperature, te u proljee ponovno cvjetaju i u jesen donose jo vie plodova. Jednog dana, dok je sjedio pod svojim osobitim stablom, John je doivio pravo buenje. Uvidio je da o svojoj jabuci zna mnogo i da bez potekoa moe opisati njezine odlike. No stablo nema tolike perceptivne sposobnosti da spozna ovjeka koji se za njega brine! 1 dok mu je blago sunce tako milovalo ramena, a topao povjetarac mrsio kosu, John je uvidio da o svojem vlastitom Stvoritelju zna priblino onoliko koliko stablo jabuke zna o njemu!

Oni koji na ovome svijetu pruaju dobrotu, dobrotu e i primati. Kuran

Tko ini dobra djela nikada nee loe skonati, ni na ovom ni na drugome svijetu. Bhagavad Gita

Zato oekujemo da znamo opisati boga kada znamo tako malo o boanskome? Bi li Bog kojeg bismo uspjeli opisati bio tek malo vie od dobrog i mudrog ovjeka? Vjerojatno je da nitko od ljudi jo nije doznao ni 1% od svega to ljudi mogu spoznati o boanskome. Na primjer, u samo dva stoljea, znanstvenim smo istraivanjima doli do preko stotinu puta vie novih podataka, informacija koje su dotada bile nevidljive i nezamislive, u vezi s kozmologijom, subatomskom stvarnou, elektronikom i staninim aktivnostima. Je li mogue doi do jo fantastinijih otkria u vezi s takvim nevidljivim duhovnim stvarnostima kao to su beskonana ljubav, smisao, intelekt, kreativnost i molitva? Jeste li i vi Boje stablo jabuke? Sve vie dokaza upuuje na to da nas je stvorila beskrajna Boja ljubav i da istinski napredujemo jedino kada zraimo neogranienom i obilnom ljubavlju prema svojem Stvoritelju i ljubavlju prema svim ljudima bez iznimaka. Mislite li da bi beskrajni Stvoritelj bio toliko malen ili zaokupljen sobom da bi od nas traio tovanje? Ili je nae ponizno tovanje ipak kreativna sila zahvaljujui kojoj djelujemo uspjeno i plodonosno? Je li neograniena ljubav vitalni element naega razvoja i produktivnosti? Nestaje li naa ljubav kada je sputana i zatoena? S druge strane, je li ljubav, koja obilno zrai iz nas, neto to se mnoi udesno i u beskraj? Dolazi li do procvata karijere kada se ona koncentrira na pronalaenje produktivnijih naina koji e biti na korist svima, tj., kad se ne bavi samo sebinim nastojanjima? to kao sudionici ivota moemo nauiti iz prie o talentima (Matej 25:14-30) ili prie o neplodnoj smokvi (Matej 21:19-24)? Hoe li kupci hrliti prodavau koji je najpoteniji i najmarljiviji u posluivanju kupaca? Je li marljivo sluenje kupcima nalik na bumerang koji se u obliku sree vraa prodavau? Ako netko karijeru usredotouje na dobra djela, hoe li i on sam biti sretan i zadovoljan? Koja je logika u pozadini takve perspektive?

Svijet je dobronamjeran prema ljudima koji su dobronamjerni. William Makepeace Thackeray

to se dogaa sa stablom jabuke kad vie ne daje ni cvjetove ni plodove? Najee vene i na koncu ga odreu. Je li istina da ljudi koji se povuku u mirovinu, ak i ako su zdravi, propadaju bre, kako tjelesno, tako i mentalno, pa i na podruju samopotovanja? Postaju li u pojedinim sluajevima nesretnim parazitima u odnosu na one koji su i dalje produktivni? Moe li se dokonost nazvati i svojevrsnim oblikom polaganog suicida? Na koje je naine mogue nadvladati takve situacije? Zato ljudi koji ivot posveuju plemenitim ciljevima automatski postaju sretnijima? Primamo nebrojene boanske darove. Uvijek imamo mogunost osloniti se na rezervoar duha koliko god elimo primati i koristiti. Kad ponemo uviati i potivati uda Boje kreacije, na koristan se nain razvijamo u svim ivotnim aspektima. Moemo biti nalik na stabla jabuke u onoj prii: prelijepi, miomirisni, vitalni, produktivni i jo mnogima donositi korist. to plodovi naega truda govore o nama? Dajemo li obilno; primamo li obilno?

*
2. ZAKON
Rijei se negativnih stavova i pogleda, pa e i negativne okolnosti usahnuti od neishranjenosti. Russell W. Lake
Misli logino i ivot e ti biti logian. Imelda Shanklin

U KNJIZI to si ti? Imelda Shanklin pie: Vae su misli pomagala kojima od materije svemira kleete svoju ivotnu priu. Kada birate misli, birate i ishode. Vidljivi dio vaega ivota istjee iz vaega uma, a oblikuju ga i obiljeavaju vae misli, jednako kao to strojevi koji iz rude proizvode novie oblikuju i obiljeavaju kovanice. Mentalne navike ostavljaju dublji ivotni dojam nego to to otkrivaju bore na licu. Promislite malo o tome. Moe li se bilo koji negativni stav ili vjerovanje razrijeiti u mentalnome obliku i izbrisati iz uma? Kako to postii? Rijeite se negativnih stavova i vjerovanja, pa e i negativni uvjeti nestati zbog nedostatka hrane. Odbijajte svaku pomisao koju ne biste eljeli vidjeti ostvarenu u ivotu. Bi li na ivotni cilj trebao biti jednom od najvanijih tema naih razmiljanja? Odraava li va cilj ono to najvie elite? Je li to ono to svim srcem elite postati? Odraava li vaa svrha ili cilj ideal koji u sebi pokuavate ostvariti najviim oblikom strasti svoje due?

Razmiljaj kao ovjek od djela, djeluj kao ovjek od misli. Henri Bergson

Postoji li za nas u ivotu plodonosno mjesto ako umu dopustimo da nema cilj i svrhu? Kako nae sadanje misli pridonose naem cilju?

Stvarna i konstruktivna mentalna mo lei u kreativnim mislima koje oblikuju vau sudbinu, a vae mentalno djelovanje iz sata u sat stvara snagu kojom moete promijeniti ivot. Razvijajte nizove misli na kojima ete moi zaploviti. Plemenitost vaega ivota, kao i vaa srea, ovisi o smjeru u kojem e se kretati ti nizovi. Laurence). Peter

Uzvien ovjek kada vidi dobro to dobro oponaa; kada vidi to je loe, ispravlja se.
/ Ching

Svjesno ili ne, nae misli odreuju smjer naega ivota, na odnos prema sebi i na odnos prema svijetu. Je li ivot prema namjeri i izboru daleko loginiji i svrsishodniji od ivota prema nasuminim mislima koje nam se bez reda pojavljuju u umu? Kako svijest o vlastitim mislima pomae i kako je djelotvorna? Do kojih bi promjena moglo doi u naem ivotu ako svjesno odluimo umu dopustiti da se bavi samo poukama koje je mogue izvui iz svih situacija? to bi se dogodilo kada bismo odluili ostati usredotoeni u pozitivnome stavu, bez obzira na ono to se naoko dogaa oko nas? to bi nam donijela odluka da u svakoj situaciji odgovaramo umjesto da reagiramo? Kakve bi plodonosne koristi slijedile iz djelovanja na temelju pozitivnih mentalnih trendova? Kada bismo nekim instrumentom jedan dan mogli biljeiti vlastite misaone procese, pa te misli zatim reproducirati, vjerojatno bismo se iznenadili kada bismo spoznali zato stvari kreu pogrenim putem i zato odreeni napori doivljavaju neuspjeh. U poetku bismo moda naili na sebine, kritine, irelevantne, besmislene i prestraene misli pomijeane s mislima koje obiljeavaju ljubav, suosjeanje, odvanost, kreativnost i izraavanje zahvalnosti. Pozitivno je to to u vezi s nainom na koji razmiljamo moemo poduzeti neto korisno.

Sve to jesmo plod je naih misli; utemeljeno je u naim mislima i nainjeno od naih misli. Govori li ili djeluje uz zlobne i rune misli, ovjeka e patnja pratiti kao to kota prati kopito ivotinje koja vue kola.
Dhammapada

Stvarnost misli jest ivot. Aristotel

Na um reagira na nae namjere i nadzor. Pojavi li se neka teka situacija, o njoj razmiljajte blago i obzirno. injenice i aspekte situacije promotrite iz svih kuteva. Budite uvjereni da se u boanskome umu ve nalazi pozitivan odgovor. Potom blagoslovite situaciju i na neko je se vrijeme oslobodite, kako bi duh va um stopio s

Nita nije ni dobro ni loe, nego takvo postaje zahvaljujui mislima. William Shakespeare

boanskim umom. Vrlo je vjerojatno da ete, kada se ponovno pozabavite tim pitanjem, odmah uvidjeti praktian odgovor na izazov. Budite razumni, skromni, puni samopouzdanja i ponizni! Neka kreativni um razmilja kroz vas. asnost naih nastojanja u razmiljanju vrlo je vana! ivot nam nagradu isplauje u valuti onog podruja u kojem djelujemo. Koliko smo puta uli izreku kako radnik svoje umijee pokazuje odabirom alata? Osrednji je proizvod esto odraz osrednjeg proizvoaa ili radnika, dok je vrhunski proizvod esto odraz savjesnog radnika. Taj vrhunski radnik slui se svim pomagalima koja su mu na raspolaganju, te je uvijek otvoren i receptivan za razvoj svijesti i poveanje sposobnosti. Svaka misao o svim temama i sva razmiljanja o svim pitanjima mogu sluiti kao priprema koja nam omoguuje napredak. Misli ine mentalnu opremu, pomagala kojima se sluimo svakodnevno. Kojim se mentalnim pomagalima (mislima) sluimo? Dok smo budni, na um prihvaa i skuplja misli kojima smo dopustili ulazak, uzimajui ih kao hranu za razvoj. Dok spavamo, um probavlja hranu koju smo mu dali. Nema sumnje da su pozitivne misli, stavovi i uvjerenja hranjiviji. Svatko od nas raspolae cijelim ivotom u kojem moe stvarati i postizati uspjehe, ali nemamo ni jednu jedinu minutu koju bismo mogli posvetiti negativnim stavovima i uvjerenjima!

*
3. ZAKON
Izgubljeni sat vie nikada neete pronai.
Nema boljeg vremena od sadanjosti. Engleska izreka

BUDDHA JE pouavao da je izvor svih ovjekovih patnji neznanje, ali da je korijen samoga neznanja uobiajena sklonost naega uma da se okree stvarima koje mu odvraaju pozornost. Svijest o tome kako koristimo svaki trenutak svakoga dana, esto se smatra putem koji vodi do produktivnosti. Tijekom dana neprestano donosimo odluke. Nae navike percepcije, razmiljanja, osjeanja i djelovanja dovode nas do raznovrsnih iskustava. Usred te uurbane mentalne aktivnosti, kako takva

Vrijeme je novac. Engleska izreka

pomna svijest poboljava dan? Kako na taj nain moemo mudrije i produktivnije koristiti vrijeme?

Male stvari ini sada; tako e ti velike stvari dolaziti malopomalo i moliti da ih obavi. Perzijska poslovica

Vrijeme je dragocjeno. Svima nama svakodnevno se nudi u jednakoj koliini. Svakoga dana na raspolaganju imamo 24 sata. A to je 168 sati u tjednu. I to je nae vremensko bogatstvo. Svo to vrijeme provest emo radei neto, a to to inimo s dodijeljenim vremenom nerijetko odreuje kako ivimo i to u ivotu postiemo.

Voli li ivot? Tada uludo ne troi vrijeme; jer ivot se sastoji upravo od njega. Benjamin Franklin

Upustimo se sada u jedan maleni eksperiment. Pri vrhu papira zapiite cilj, viziju ili svrhu koju elite ostvariti. Koliko sati nou provedete u snu? Na primjer, ako svake noi spavate sedam sati, to pomnoite sa sedam dana, pa ete utvrditi da svaki tjedan 49 sati posveujete snu. Od broja sati u tjednu (168) oduzmite broj sati provedenih u snu (49), pa e vam preostati 119 sati. Koliko vremena troite na tuiranje, kupanje, odijevanje, higijenu i kozmetiku? Sat? I to pomnoite sa sedam i oduzmite od 119. Preostaje vam 112 sati. Koliko vremena svakodnevno troite na jelo? Sat? Vie? Manje? U zamiljenom primjeru za doruak, ruak i veeru odvojit emo po dva sata na dan. Znai, 14 sati tjedno. Kada i to oduzmete od 112, ostaje vam 98 sati.

Vrijeme je novi tvojega ivota. Ima samo taj novi i samo ti moe odrediti kako e ga utroiti. Carl Sandburg

Popiite i ostale nezaobilazne zadae koje obavljate stalno, poput pranja rublja, kupovine, tjelovjebe, vremena koje vam je potrebno da biste doli do raznih mjesta i aktivnosti, lijenikih pregleda, putovanja do posla i natrag, odlaska u crkvu, vremena posveenog molitvi. Izraunajte koliko vremena posveujete tim aktivnostima, pa oduzmite od ukupnog vremena. Ako je ukupno rije o, primjerice, 20 sati, preostaje vam samo 78 sati na tjedan! A jo nismo uraunali ni posao, vrijeme posveeno obitelji, odravanje travnjaka, kue ili automobila, rekreaciju ili dodatno uenje. Vjerojatno ste ve uli izreku Vrijeme je ogranieno. Cilj je ovog pokusa pomoi vam da vie pazite na to kako svaki dan koristi-

Vrijeme leti i vie se ne vraa. Vergilije

ti ta 24 sata. Jeste li gospodar vremena ili njegov rob? Na koje sve naine moete plodonosno koristiti energiju i vrijeme radi postizanja eljenih ciljeva? Evo i nekoliko poetnih zamisli. Namjetate li sat nekoliko minuta naprijed kako biste na dogovor doli na vrijeme? Tonost je izraz pristojnosti i obzirnosti. 1 vana je za posao. Kada dobijete zadau, dovravate li je u okvirima dogovora ili ak i prije roka? Tonost u odnosima sa svima preduvjet je uspjeha. Drugima govori da ih cijenite, da nikako ne elite uzaludno troiti njihovo vrijeme. Imate li raspored, iz sata u sat, za sastanke, obveze i druge aktivnosti tijekom svakog dana? Pripremate li unaprijed popis sutranjih obveza? Planiranje unaprijed donosi silne prednosti, a usto i tedi vrijeme. Vrijeme je pomagalo kojim se moemo sluiti povremeno, koje moemo zlorabiti ili se njime sluiti mudro. Sve ovisi iskljuivo o nama. Meutim, izgubljeni sat vie nikada neete pronai. Oni koji imaju naviku odugovlaiti i odlagati vjerojatno nikada nee doi do uspjeha. Obzirnost i tonost imaju i druge prednosti. Na taj nain lake i tonije percipiramo ljude i situacije, kako bismo reagirali na korisniji i uspjeniji nain. Obzirnost, promiljenost i tonost raspruju negativnosti. Obzirnost i savjesnost pomau nam da ostvarimo jo vie od plodonosne prirode vlastitog bia. Postoji li bolji nain djelovanja od toga da sada obavimo ono to treba obaviti odmah? Sir Richard Tangye ovako je pisao o upravljanju vremenom: Tijekom vrlo napornog i uurbanog ivota esto su me pitali: 'Kako ste uspjeli sve to obaviti?' Odgovor je krajnje jednostavan: Sve sam inio odmah i na vrijeme. Sutra ne postoji. Juer je ve iza nas. Postoji samo sadanji trenutak.

*
4. ZAKON
Uzrujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti ono to imate. Ken Keyes MNOGE NAS REKLAME potiu na to da vjerujemo kako kupnjom odreenog proizvoda moemo postati fiziki privlani, popularni ili uspjeni. Prema takvim porukama, lako emo stjecati prijatelje i utjecati na ljude, samo ako jednostavno inimo to nam se govori. Bilo bi

Sve to se dogaa u svijetu potpada pod djelokrug mojih dunosti. Moje dunosti obuhvaaju sve to se dogaa u svijetu. Svijet je moj um. M o j je um

divno kada bi to bilo tono; naalost, ivot tako ipak ne funkcionira. Ono to je u nama katkada je neusporedivo vanije i utjecajnije od toga to je vani. Mnogi danas smatraju da su mjera uspjeha novac i stvari koje se njime mogu kupiti. A stvari koje moemo kupiti zapravo su tek stvari koje moemo kupiti ni manje ni vie od toga. Ni na koji nain ne mijenjaju ili poboljavaju stvarnu osobu. Moemo promijeniti boju kose, stil odijevanja i automobil, no to ne mora biti toan pokazatelj onoga to smo u sebi. Prije nego to neto promijenite, promislite o tome tko ste i to imate u ovom trenutku. Moda vam je dobro i tako kako jest, iako se moda divite nekome tko je drukiji od vas. Razlika moe biti u izgledu, sposobnostima, poslu ili odnosima u obitelji ili vezama i ta vam razlika moe biti vrlo privlana. Moda mislite kako bi neusporedivo bolje bilo biti kao taj netko nego biti vi. No je li doista tako? Svatko od nas ima neto to bi elio promijeniti i probleme koje radije ne bi imao. Promislite o mogunosti da izazovne situacije u vaem ivotu moda i nisu intenzivne kao problemi s kojima se u ivotu susree osoba koju biste eljeli oponaati. Ken Keyes kae: Uzrujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti ono to imate.

svijet.
Lu Hsiang-Shan

Reci mi, pa u zaboraviti. Pokai mi, moda u se sjetiti. No ako me ukljui u to neto, svakako u shvatiti. Kineska poslovica

Uvijek biraj put koji ti izgleda najbolje, koliko god bio teak. Zahvaljujui navici ubrzo e postati lagan i ugodan.
Pitagora

ivot se skuplja ili iri sukladno s ovjekovom odvanou. Anais Nin

Sve to postoji plod je onoga to smo mislili. Buddha

Jeste li se u skorije vrijeme osvrnuli na sve to imate na duhovnom i ivotnome planu? Kojim darovima i sposobnostima pridonosite sadanjim sposobnostima? Koristite li se trenutano tim mogunostima u najboljoj moguoj mjeri? Kojim koracima nastojite proiriti i dodatno razviti te sposobnosti i mogunosti? Jeste li pomno istraili svoje talente, pomno odabrali karijeru, dobro pazili da volite to to radite? ime nastojite poveati arsenal prednosti i moi? Je li nuno ponititi ili promijeniti neke obrasce svijesti koji moda smetaju tome da u ivotu ostvarite ciljeve? Promatrate li tue postupke kako biste mogli imati koristi i od njihovih prednosti i od njihovih pogreaka? Prouavanjem ponaanja onih s kojima dolazimo u dodir, ubrzo e moda postati jasno da su meu njima najsretniji i najproduktivniji oni kojima je istinski stalo i koji istinski uivaju u tuoj srei. Pomae li va rad barem jednom drugom ljudskom biu? Gradite li i razvijate svoj karakter? Ispunjavate li um do krajnjih mogunosti pozitivnim i

Neka va rad uvijek bude u skladu s vaim ciljem. Leonardo da Vinci

produktivnim mislima? Moe li se rei da vae misli i postupci grade, umjesto da rue?

al za uludo utroenim vremenom moe u preostalome vremenu biti pozitivna sila, samo ako prestanemo uludo gubiti vrijeme i besciljno i beskorisno aliti.
Arthur Brisbane

Nije prekasno da potpuno promijenite ivot ili da dokinete negativne obrasce koji su se u njemu moda pojavljivali. Promjene moete ostvariti prihvaanjem stavova i osjeaja koji bi se u vama pojavili da doivljavate eljene okolnosti.

*
5. ZAKON
Potenje je najbolji pristup svemu. Miguel de Cervantes
ivot moralna ovjeka primjer je univerzalnoga reda, jer je rije o moralnoj osobi koja neprekidno njeguje svoje stvarno ja ili moralno bie. Konfucije

JE LI POTENJE nain na koji se ostvaruje prirodan sklad s cjelokupnim ivotom? Moe li potenje biti vaan dio svjesnog jedinstva sa ivotnim procesom i naim vlastitim ivotnim ciljem? Mogu li nas potenje i iskrenost odvesti i dalje od naih ogranienih, linearnih pogleda, te nam pomoi da slavimo razvoj i stalno obnavljanje? Moete li zamisliti to bi se moglo dogoditi kada bi pojedinac vrsto odluio provoditi naela istinitosti, iskrenosti i potenja i ne ovisiti o tuem miljenju? Koje bi bile prednosti kada bi se ovjek neprestano obraao svetoj prirodi i nazonosti boanskoga, od nje traei svakodnevno usmjeravanje? Istinoljubivost, iskrenost i potenje nalik su na stjenovitu planinu koju ne diraju ni olujna mora lai, beskrupuloznosti i nepovjerenja. Sir Thomas More, tako plemenito prikazan u ovjeku za sva vremena, suoavao se s velikim pritiskom da odbaci svoj etiki kodeks. Njegov poloaj, njegova obitelj i ivot nali su se pred prijetnjom smrti. No bio je to ovjek koji se uvijek odluno zalagao za svoje stavove. Dok ga je nagovarao da podupre beskrupuloznoga kralja i potpie izjavu o odanosti, jedan ga je kolega upitao: Zato to ne uini tek tako iz drugarstva i kolegijalnosti? More je odgovorio: Kad doe u

Iskrenost i potenje u djelovanju ovjekova tijela, govora i uma vode do sretnoga putovanja. Jinizam

raj jer si sluao savjest, a ja se naem u paklu jer nisam sluao svoju savjest, hoe li se ti ipak pridruiti meni, 'iz drugarstva i kolegijalnosti'? ivimo u svijetu raznolikih, raznorodnih i vieslojnih misli. Ne bavimo se samo vlastitim mislima, nego i mislima ljudi koji nas okruuju. Svaki dan imamo moda i stotine malenih prilika da biramo izmeu jasnoe i konfuzije, neograniene ljubavi i neslaganja, mira i previranja, lai i istine, prijevare i potenja. Kada ostajemo u dodiru sa sreditem istine koje je u nama, kada putem napredujemo asno i poteno, putujemo s Bogom. Ted Engstrom u jednoj od svojih knjiga navodi sljedeu priu:

Neka vae ponaanje obiljei istinitost rijei, djela i misli. Upaniadi

Trener Cleveland Stroud i momad Bulldogs iz srednje kole Rockdale (u gradiu Conyersu, u saveznoj dravi Georgiji) proivljavali su nevjerojatnu sezonu. Ekipa je uoi zavrnog turnira juniorskog koarkakog prvenstva savezne drave Georgije zabiljeila 21 pobjedu i samo 5 poraza, a zatim je jo i neoekivano pobijedila u finalu. No sada je nova vitrina ispred ulaza u srednjokolsku sportsku dvoranu prazna. Poetkom mjeseca Udruga srednjokolskih momadi Georgije Rockdaleu je oduzela naslov prvaka, nakon to su kolski dunosnici potvrdili da je u prvoj od pet utakmica doigravanja za njihovu momad 45 sekundi nastupao i igra koji po kolskim kriterijima nikako nije pripadao u momad.

U svemu to ini budi iskren i poten poput nebesa. Taoistika izreka

U to vrijeme nismo znali da nema pravo nastupa; to smo utvrdili tek prije nekoliko tjedana, izjavio je gospodin Stroud. Neki kau da smo to trebali jednostavno preutjeti, da se radi samo o 45 sekundi i da igra nije bitno utjecao na rezultat. No u svemu morate postupati poteno i ispravno, onako kako nalau pravila. Ja sam svojoj ekipi rekao da ljudi zaboravljaju rezultate koarkakih utakmica; ali nikada ne zaboravljaju kakav je tko.

Krajnja iskrenost moe na prvi pogled izgledati kao nefleksibilnost ili neutemeljena pravinost, no na koncu takva osoba prima darove sunca i mjeseca. Uvijek i bez obzira na sve drite se istine. intoizam

Neka istinoljubiva rije uvijek nadjaa lanu. Zaratustra

Ustrajno usklaivanje s duhovnim naelima i primjena onoga to o njima znamo u naim svakodnevnim iskustvima moe biti vrlo korisna, produktivna i plodonosna. U pojedinim trenucima init e nam se da bi nam mala i neduna la mogla olakati ivot. Naposlje-

Zato odbacite la i govorite istinu svaki sa svojim blinjim, jer smo udovi jedni drugih. Efeanima 4:25

tku, tko e ikada doznati za to? Na taj nain moda emo se pokuati opravdati kad razmiljamo o lakem rjeenju. No prijevare mogu biti povezane s novim i tetnijim prijevarama i laima, zbog ega nae misli i djelovanje mogu postati zbrkani i neisti. Prijevare esto neizrecivo kode naem osjeaju o potenju i vlastitoj vrijednosti. Jeste li razmiljali o tome da napiete vlastiti kodeks asti? Takvo to moglo bi vam donijeti mnotvo korisnih spozanja. Vlastitim rijeima opiite namjere da uspostavite istinu, potenje, iskrenost, integritet i plemenite ciljeve kojima e posluiti kao put daljnjeg razvoja vaih misli i djela. Navedite i naine na koje moete ostvariti te ciljeve. Bi li takva predanost mogla eliminirati naviku pretjerivanja? Dokinuti potrebu i elju da varate i sebe i druge? Bi li mogla ukloniti stakla koja iskrivljuju sve teme, osobe, mjesta i stvari u vaem ivotu? Odluka o razvijanju vee snage za odabir istine i potenja, umjesto lai i varanja, uistinu moe posluiti kao snano pomagalo. Kao kod pozitivnog razmiljanja i izraavanja zahvalnosti, moramo se potruditi i voditi rauna i djelovati na temelju istine. Je li to sama bit potenja i karaktera?

Naglasci
1. Jeste li Boje stablo jabuke? 2. Jesu li nae spoznaje o Bogu priblino jednake spoznajama stabla jabuke o ovjeku koji se brine o vonjaku? 3. Odbijajte sve misli koje ne biste eljeli vidjeti ostvarene u svojem ivotu. 4. asnost naih nastojanja u razmiljanjima neizrecivo je vana. 5. Vrijeme je dragocjeno. Svijest o tome kako svakodnevno koristimo svaki trenutak moe nas na djelotvoran nain pokretati prema ciljevima i donositi plodonosne rezultate. 6. Jeste li gospodar vremena, a ne njegov rob? 7. Promislite o vrijednosti ljudi, iskustava i svijesti koji su vas doveli do ivotne toke u kojoj se trenutano nalazite. 8. Promislite o primjerima situacija u kojima ste bili u mogunosti u praksu provesti raznorazne vrline. 9. Naete li se pred tekim problemom, molitvom zatraite savjet i usmjeravanje. 10. Zato su potenje i iskrenost uvijek najbolje rjeenje?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

OSMEROSTRUKI BUDISTIKI PUT Primjereno vjerovanje istina vodi ovjeka. Primjerena odlunost smirenost u svim trenucima, uz brinost za sva iva bia. Primjeren govor ne lagati, nikada klevetati, nikada se ne sluiti grubim i tekim rijeima. Primjereno ponaanje ne krasti, ne ubijati, nikada ne initi neto ega se ovjek poslije moe stidjeti ili zbog ega moe aliti. Primjereno zanimanje ne birati zanimanje koje se smatra loim. Primjeren trud uvijek teiti onome to je dobro i izbjegavati sve loe. Primjerena kontemplacija plemenitih istina, u smirenosti i odvojenosti. Primjerena usredotoenost uslijedit e iz toga i voditi na put savrenoga mira. Joseph Gaer: U to vjeruju velike religije

Dvadesetpeti tjedan

1. ZAKON
Odgovor na vae molitve moe glasiti da, ali i ne, uz jo neke alternative. Ruth Stafford Peale
U mentalnoj molitvi Bog toliko zaokuplja um da vie ne misli ni na to drugo. Angela iz Foligna

Mo POZITIVNOG razmiljanja nudi nam mogunosti za plodonosno napredovanje. Mnogi sveenici, filozofi, psiholozi i psihijatri nude nam dokaze o tome da snaga uma postaje jednim od velikih pomagala kojima ljudi iz izazova izvlae prednosti i koristi. esto pozitivno koritenje tog mentalnog orua pomae nam da u svakodnevnome ivotu postanemo vjetiji i produktivniji. Meutim, uz toliku teinu koja se pridaje pozitivnome miljenju, neki ljudi moda pogreno dre da izgovoriti ili uti ne moe biti negativno iskustvo. Prava je istina da postoje trenuci i situacije kada je ne primjeren odgovor. Odgovor na nae molitve takoer moe glasiti da, ali i ne, uz jo neke alternative. Promotrimo tu mogunost iz triju perspektiva.

Gospodin je rekao: Stoga se ne udite kada fizikim oima ne vidite plod svoje molitve, jer njih d i jelim u skladu sa svojom vjeitom mudrou. Sv. Gertruda Velika

Kao prvo, kad se smirimo i u potpunome spokoju zatraimo usmjeravanje, moda emo dobiti jasan i nedvosmislen odgovor, da ili ne, na molitve, pa vjerojatno nee biti potrebe za daljnjim razmiljanjem i razmatranjem. Kao drugo, kad u situaciju unesemo sve to moemo i kad taj svoj doprinos kroz molitve postavimo uz neogranienu ljubav i zahvalnost, ishod moemo prepustiti beskonanome boanstvu. Bilo da odgovor glasi da ili ne, moemo nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima, uz svijest o tome da manifestacija elje koju nosimo u srcu moe napredovati u skladu s univerzalnom mud-

Dua bez molitve dua je bez doma. Rabin Abraham Herschel

rou. Kao tree, moda je najvanije da spoznamo da prilike za sreu, darove i rast postoje unutar iskustva molitve i kada nam situacija izgleda krajnje nemogue, i bez obzira na to kako nam teko moda izgledaju sve okolnosti. Srea nas moe iznenaditi na najneoekivaniji nain, a razvoj nas moe usmjeriti u posve novom i korisnom smjeru! Alternativni odgovori na nae molitve nude dokaze o boanskome posredstvom zadivljujuih prilika koje nam otvaraju oi.

Neki put ini nam se da smo dugo molili, a ipak imamo dojam da nismo dobili to smo traili. To ne bismo trebali shvaati tragino. Jer ja sam uvjeren da na Gospodin eli da ekamo povoljniji trenutak, veu milost ili bolji dar.
Julian iz Norwicha

Ipak, neki se put dogaa da imamo dojam da nam boansko odgovara na molitve, ali ne na eljeni nain, pa moda u pitanje dovodimo vlastitu usklaenost s bezvremenim, neogranienim i univerzalnim Stvoriteljem. Meutim, ako je Bog beskonaan, moe li ita ikada biti odvojeno od njega? Duhovne interakcije odvijaju se u dva smjera. Bogu izraavamo iskrene osjeaje i iskrene elje. Stvoriteljev odgovor moe se ostvariti na nebrojene naine. Ponizno otvaranje naeg malog uma prema boanskome nadahnuu i njegovanje kvalitete misaonih procesa nedvojbeno je korisno. Moemo imati irom otvoren um, biti paljivi, pozorno sluati i pratiti, traiti nove spoznaje. Jednako tako, moemo biti spontani, koncentrirani i prepuni spoznaja koje stjeemo. Trenutane i velike koristi koje esto stjeemo neki su put upravo fantastine! Nae duhovno usmjerene misli mogu se usporediti s rijekom koja tee koritom, izmeu obala. Upravo zahvaljujui obalama, voda se kree u odreenome smjeru. Ipak, unutar tih obala, voda se moe vrtloiti po elji, prelaziti i zaobilaziti prepreke. Misli usmjeravamo prema duhovnome, ali su one i dalje dovoljno fleksibilne da na njih utjee i da ih vodi boanski i beskonani intelekt koji daleko nadilazi ovjekov intelekt. Da bi nae molitve bile maksimalno djelotvorne, trebamo traiti ne samo mudrost kojom emo shvatiti boansko usmjeravanje, nego i snagu da neto poduzmemo i da ostvarimo primjeren rad. Kako nam plodovi molitve mogu omoguiti da u ivotu uoavamo boansko? Kreemo li se koncentrirano i ustrajno, uei na temelju tekih situacija? Jesmo li u stanju uvidjeti da bi nam boanski srni-

Kada molim, obraam se Bogu; kada uim, on se obraa meni. Rabin Louis Finkelstein

sao mogao biti korisniji nego traenje iz nae molitve? Pratimo li misli, zamisli i dojmove koji ulaze u podruje nae svijesti, traei prilike za uenje? Osjeamo li navalu radosti kojoj snagu daje Duh koji ispunjava naa nastojanja? Mijenjaju li se nae interakcije s drugima na bolje kada doivljavamo raznorazna iskustva? Postaje li svakodnevni ivot usmjereniji, plodonosniji i ispunjeniji uzvienijim smislom? Svemir obiluje smislom i svrhom. Nae ponizne molitve i na razvoj u duhovnome ivotu zasluuju najvii oblik naega truda.

Tko zapoinje molitvu mora zamiljati da na radost svojega Gospodina sadi biljke u vrlo neplodnu tlu prepunom korova. Sv. Tereza Avilska

tovanje moe silno utjecati na ovjekov karakter. Donosi transformacije i u brojnim sluajevima njegov je utjecaj upravo neopisiv. Je li onda doista vano je li odgovor na nau molitvu da, ne ili pak neka alternativa, pod uvjetom da nastavimo napredovati uz boanski smisao?

*
2. ZAKON
Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo.

Iscjeljivanje je jedina sposobnost koju moe razviti svatko i koja je nuna ako se ovjek eli izlijeiti. Zaklada za unutarnji mir

UDARNI DIJELOVI i lanci u mnogim dananjim knjigama, asopisima i novinama esto se koncentriraju na silno rairene probleme povezane sa stresom. Zabrinutost, strah, zavist, bijes, ponos, frustriranost i raznorazni emocionalni oblici stresa samo su neka podruja koja naruavaju ovjekovo fiziko i mentalno zdravlje. Kivnost, aljenje, grinja savjesti ili sumnje zbog nekih ranijih aktivnosti ponekad se prenose i u sadanjost i izazivaju sukobe. Ljudi u ivot unose stres i posredstvom tetnih navika i negativnih stavova. Vidljivi uvjeti nerijetko odraavaju nevidljivo razmiljanje. Koliko bi nam samo bilo bolje kada bismo shvatili da zdrav um najee osigurava zdravo tijelo, dok nezdrav um najee izaziva i bolesti tijela?

Mogu odluiti promijeniti sve misli koje izazivaju bol. Gerald C. Jampolsky

uvajte zdravlje i t i jela i due. Kleobul

to moemo poduzeti kada se suoimo s nepovoljnom situacijom? Jednostavnih odgovora nema, no bi li nam mogli pomoi jednostavni naini oslobaanja od stresa? ustra etnja po svjeem zraku, sluanje zvuka potoka, svjeina tek pokoene trave ili mekoa pijeska pod nogama esto slue kao melem za zategnute ivce i miie. Bismo li mnogo toga postigli i kad bismo se ustali pola sata ranije i smireno zapoeli dan? Smijeh i radostan duh takoer su korisni lijekovi. Zdravstvene prednosti molitve, izraavanja zahvalnosti i meditiranja iskuali su i potvrdili i znanstvenici i lijenici. Takve aktivnosti esto snizuju krvni tlak, usporavaju starenje i pomau u odravanju emocionalne ravnotee. Kada inimo sve to moemo kako bismo poboljali odnose s drugima, to nam svakako godi i koristi. A prikladne vjebe blagotvorno djeluju i na um i na tijelo. Jo jedna od dokazanih metoda u umanjivanju stresa sastoji se u brizi za kunog ljubimca. Dugorona istraivanja provedena medu bolesnim i starijim osobama pokazuju da ljubav prema psu ili maki poveava sreu i produljuje ivotni vijek. Majka Tereza esto je duevno bolesnoj djeci kao oblik terapije davala kune ljubimce. U nekim starakim domovima sada se daju ivotinjske maskote koje slue poboljavanju mentalnog zdravlja njihovih tienika.

Zdravo je tijelo gostinjska soba due, bolesno tijelo njezin zatvor. Francis Bacon

Korisno i vano moe biti i zapisivanje svega to tijekom dana izaziva stres, uz posebno obiljeavanje onoga to izaziva najvie stresa. Nakon toga analizirajte raznorazne naine na koje je mogue poboljati i unaprijediti takve situacije. Stara izreka kae: Gdje god se mi nalazili, nebo se uvijek spaja s obzorom. Drugim rijeima, ono to je vano nastavlja se. Je li korisnije usredotoiti se na mogunosti i prilike, bez obzira na to to nas okruuje? Bi li nas itko, bilo koje mjesto ili situacija, mogli uzrujati ako uvidimo da gospodarimo svojim mislima i da odreenu situaciju trebamo samo promotriti iz drugog kuta? Bi li promjena stava mogla biti glavni korak prema izljeenju uma i tijela? Deng Ming-Dao nam pria o putniku-lutalici kojem nije bilo ni najmanje stalo do slave, lako su mu nudili razne dunosti i poloaje, on je i dalje traio uitelje koji e mu pomoi da ovlada sljedeim umijeima: sitrom, ahom, knjigama, slikarskim umijeem i maem. Sitar mu je davao glazbu, to je izraz due. ah njeguje strateko razmiljanje i reagiranje na tue djelovanje. Knjige ovjeku nu-

de akademsku naobrazbu. Slikarstvo potie ljepotu i osjeajnost. Ma je sredstvo kojim se ovjek brani i odrava zdravlje. Jednog je dana neki djeak putnika upitao to bi se dogodilo kada bi ostao bez svih pet umijea. Putnik se u prvi mah uasnuo ve i zbog same takve pomisli. Meutim, ubrzo je uvidio da njegov sitar ne moe svirati sam od sebe. ahovska ploa i figure ne znae nita bez igraa. Knjizi je potreban itatelj. Kist i tinta sami ne mogu nita. Ma iz korica ne moe izii bez pomoi ruke. ovjek je tako ubrzo shvatio da sve to ne njeguje samo zbog stjecanja vjetine, nego tako dopire i do najdubljeg dijela vlastita bia.

Jesmo li utvrdili da tjeskoba u vezi s moguim posljedicama poveava jasnou nae prosudbe, da smo zahvaljujui njoj mudriji i hrabriji u suoavanju sa sadanjou, te da nas oboruava za budunost?
F. D. Maurice

Kako nam zdravo tijelo i zdrav um pomau da se uskladimo s boanskim dijelom svojega bia? ivot je uistinu jednostavan. to dajemo, to i dobivamo. Svaka misao pridonosi stvaranju naih sadanjih i buduih iskustava. Postoje nebrojeni pozitivni naini na koje moemo pristupiti svakoj situaciji. Nema toga to bi bilo vrijedno istinske ljutnje i bijesa, kao ni povrijeenosti i ogorenosti. Postoji obilje mogunosti i prilika da sve ponovno ispravimo. Pomislite samo kako je u svakoj situaciji mogue pokazati neto vano, iz svega izvui vrijednu pouku. Kako nain razmiljanja djeluje na nae osjeaje i zadovoljstvo? ivotne okolnosti bez prestanka obavijamo mislima. Izlijeiti um znai i izlijeiti tijelo. Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo. Vrijedi i obrnuto.

3. ZAKON
Dajte mi ljepotu unutarnje due; i neka vanjski i unutarnji ovjek budu u jednome. Platon
Ljepota koju osjeamo neopisiva j e : nitko nikada ne moe rei ni to je ni to znai. George Santayana

ISPOD SVIH pria o prolim ovjekovim iskustvima, ispod svih ivotnih radosti i boli, svatko od nas u sebi ima bit, prirodu koja je prelijepa, cjelovita i potpuna. Kakva je ta istinska priroda i kako do nje doi? Svatko ima dar koji moe postaviti na stol ivota, a zemaljska obitelj udi za svakim darom. Platon je pogodio istinu rijeima: Dajte mi ljepotu unutarnje due; i neka vanjski i unutarnji ovjek budu u jednome. U razgovoru s desetero ljudi moda emo doi do deset razliitih odgovora i opisa ljepote. Naa osobna definicija rijei ljepota moda je u naem stavu prema drugima i nainu na koji percipiramo svijet oko sebe. Hoemo li se zagledati u srce svake osobe i situacije, umjesto da nas obuzmu vanjski izgled i dranje? Uviamo li ljepotu plemenitih ciljeva, vrlina, nesebinosti i dubokog suosjeanja, ljepotu koja nas doziva? Nastojimo li se pozivati na raskono bogatstvo vlastitog uma, na dubine nae kreativnosti, na stvarnost nae duhovne identifikacije? Potujemo li cjelokupan ivot i usuujemo li se uroniti u stvarnost duhovne identifikacije? Jesmo li u stanju promotriti svijet u kojem ivimo i nain na koji ivimo u tom svijetu, te iskreno ustvrditi da na ivot drugima donosi sreu? Prema jednoj prii, neki je siromani mladi prodavao robu, iao od vrata do vrata, kako bi platio kolarinu. Dok je tako radio, u jednom je trenutku osjetio glad i uvukao ruku u dep. Prstima je napipao tek jednu tanahnu kovanicu! Nije imao dovoljno ni za komad voa! Tako je odluio da e u sljedeoj kui zamoliti da mu daju neto za jelo. Pozvonio je i odmah se predomislio jer mu je vrata otvorila prelijepa mlada ena. Umjesto toga, samo je zamolio au vode. Mladoj se eni uinilo da je mladi gladan, pa mu je donijela veliku au mlijeka. Ovaj je mlijeko pio polagano, a zatim upitao: Koliko sam vam duan? Nita, odgovorila je mlada ena. Majka nas je uila da nikad ne prihvaamo plau za pokazanu dobrotu. Mladi se naklonio i rekao: U tom sluaju, zahvaljujem vam iz sveg srca. Kada je odlazio od te kue, Howard Kelley nije se osjeao snanije tek fiziki, nego su ojaali i njegova vjera u Boga i u ovjeka. Ve je bio pripravan dignuti ruke i odustati, no ta neoekivana dobrota u njemu je pokrenula neopisivu odvanost.

U svemu vidljivome... postoji skrivena cjelina. Thomas Merton

Nikad ne zaboravite da svaki postupak mora funkcionirati unutar Kreativnog naela ljubavi. Marie Corelli

Najvii oblik ljepote sastoji se od dosezanja dvaju plemenitih ciljeva, nesebinosti i besprijekornosti. Hsi K'ang

Ljepota svega postoji u umu koji je promatra. David Hume

Nakon vie godina, ona mlada ena koja se bila sprijateljila s Howardom Kellyjem teko se razboljela. Mjesne je lijenike bolest posve zbunila. Na koncu su je uputili u bolnicu u oblinji grad. Sa svih strana dolazili su specijalisti kako bi prouili tu rijetku bolest. Na konzultacije je tako pozvan i dr. Howard Kelly. Kada je dr. Kelly uo odakle je pacijentica, u oima mu se pojavila neobina iskra. Istog trenutka ustao je i otiao k pacijentici. U lijenikome ogrtau, nagnuo se nad krevet i odmah prepoznao enu. Vratio se u sobu za sastanke, vrsto naumivi spasiti joj ivot. Od tog je dana njezinu sluaju posveivao osobitu pozornost. Nakon dugotrajne borbe, na koncu su dobili bitku. Dr. Kelly zatraio je tajnitvo da zavrni raun poalju njemu na odobrenje. Kada je raun stigao, dr. Kelly ga je pogledao i zatim pri dnu neto napisao. Raun su zatim poslali eni u sobu. Nikada ne proputajte priliku da vidite sve to je lijepo; jer ljepota je Boji rukopis usputni sakrament... i Bogu zahvalite na ljepoti kao na alici sree. Ralph Waldo Emerson ena je dugo oklijevala prije nego to e otvoriti omotnicu. Bila je uvjerena da e vjerojatno i do konca ivota otplaivati trokove lijeenja. Na koncu, kada je pogledala raun, oi su joj se ispunile suzama i tada je samo privila papir na grudi. Pri dnu su rukom bile ispisane rijei: U cijelosti plaeno velikom aom mlijeka. U potpisu je stajalo: Dr. Howard Kelly. Ova dirljiva pria nudi nam i vrlo praktinu pouku u vezi s ljepotom i izraavanjem zahvalnosti. Jedno od velikih duhovnih naela govori o davanju i primanju. Ono to primamo moramo davati s voljom, nesputano zraei ljubavlju, velikodunou i dobrotom, ne samo prema ovjeanstvu, nego i prema svemu to ivi. Jer emo mjerom kojom dajemo jednako tako i primati. ak i tako obina stvar kao to je ljubazna rije ili in, vraaju nam se uz mnogostruke nagrade. Da, svi mi moemo davati. Moda se dio naega dara sastoji i u potvrivanju injenice da ivimo na ovom planetu i da smo dio svega to se dogaa. Primamo i dajemo. Ima li uope veeg dara od neograniene ljubavi? Kada je najdublji dio naega bia ispunjen svjetlom, ljubavlju, hvalom, poniznou i izraavanjem zahvalnosti, nije li vanjska osoba toan odraz unutarnje? To to postiemo kada dajemo i primamo neogranienu ljubav uistinu je dalekoseno. Na svijet moe postati rajskim vrtom rajem na zemlji prepunom ljepote i plodonosnih izraza.

4. ZAKON
Srea nema veze s bogatstvom i poloajem, nego je pitanje sklada. Lao Tse
to znai biti sretan? Anonimna

VELIK DIO ovjekova karaktera mogao bi imati korijene u stavovima koje potvrujemo i podupiremo mentalno i emocionalno. Ako smo zabrinuti ili nas mui tjeskoba, moda samo pojaavamo tu uasno tetnu energiju i doivljavamo njezino djelovanje. Isto je mogue rei i za pozitivne stavove. Odluimo li ispei kola, to god od sastojaka stavite u zdjelu, pojavit e se i u peenom kolau. Istinitost ove tvrdnje nije teko uvidjeti u vezi s materijalnom stvari poput kolaa. Ipak, ljudi moda ne uviaju da isti procesi djeluju i u mentalnome podruju. Misli i stavovi kojima ispunjavamo um esto se pojavljuju u kolau koji nazivamo ivotnim iskustvima. Nain na koji svjesno promatramo svijet oblikuje svijet koji vidimo! Svatko od nas ima priliku pristupiti fantastinim prednostima u pogledu stavova, prednostima koje se nalaze u nama, samo kada spoznamo da je srea stvar izbora, dok je jad fakultativan! Drite li da u svakom trenutku moete ustvrditi da ste sretni? Jeste li svjesni toga da je takvo to mogue bez obzira na prolost i dosadanja iskustva? Biste li se usudili malo eksperimentirati s tom zamisli, ponovno se izgraditi u skladu sa irom perspektivom sree, a zatim ivjeti tako da doivljavate beskonane prilike za vlastite presudne promjene? Treba li upravo sada zapoeti shvaati sreu koju zapravo istinski elite? Jeste li pripravni i voljni dopustiti da srea postane djetetom vaih odluka, izbora i postupaka? Budui da nas esto obuzimaju dramatinost i kompleksnost svakodnevnog ivota, neki put ne uspijevamo gledati jednostavnim oima. Pa ipak, i najjednostavnije stvari u ivotu mogu nam donijeti veliku radost i sreu miris ljetne poslijepodnevne kie, okus savreno zrelog ploda neke voke, boja neba u vrijeme sutona, mekoa snjene pahulje koja se topi na naem obrazu. U trenucima pojaane svijesti, takve stvari vibriraju u naem srcu energijom koja je i duboka i istinita. Iskustvo nas ui da je istinska srea plod sluenja i korisnog djelovanja, u nebrojenim ivotnim aktivnostima, te u zdravome strujanju svih ovjekovih moi. Srea nema veze ni s bogatstvom ni s poloajem; stvar je u skladu. Jesu li najzarazniji radosni i sretni ljudi koji zaboravljaju sebe i misle na druge i na sluenje drugima? Kako sreu i uspjeh dobivaju oni koji ne trae takve atribute kao svoje ciljeve i svrhu, nego se nastoje iskazati u svojim zadaama?

Sve izvanjske nagrade plod su unutarnjeg truda. Paul D. Cummings

Veliko je bogatstvo besmisleno ako novac ne koristite u dobre svrhe. George W. Cummings, Sr.

Srea je kada znate da nuno ne trebate biti sretni. William Saroyan

Jeste li uli kako netko govori: Oh, da mi je barem pedeset tisua dolara (ili neki drugi iznos), bio bih istinski sretan!? Pa ipak, upravo su to osobe koje e najee biti nesretne, bez obzira na koliinu novca koja im treba. Zato? Novac sam po sebi ne donosi sreu. Srea nikada nije u dovrenju ili u dobivanju. Srea proistjee iz rada, iz truda, nastojanja da ostvarimo cilj. Davanje donosi radost. Proizvodnja, a ne potronja u biti su sree i uspjeha. Uviamo li napredak u poslu kojim se bavimo, moemo rei da je srea dio tog napretka. ovjek je bogat ovisno o tome to jest, a ne ovisno o tome to ima. Anonimna

Odreeni aspekti sree mogu potjecati i od odreenih oblika pozitivne svijesti o sebi i oekivanja. Promislite na trenutak o tome. to mislite, to bi se moglo dogoditi kada biste:

Srea nije pitanje dogaaja; ovisi o strujanjima u umu. Alice Meynell

U smislu svakodnevne namjere svjesno odabirali sretniji stav, prepun ljubavi, prema sebi i prema drugima, te se prema svim ljudima, svim okolnostima i svim situacijama odnosili kao prema prilikama za razvoj i uenje? Nauili kako se vie opustiti i nadzirati razinu stresa? Svaki dan otpoeli sreom, radosnim iekivanjem i pozitivnim stavovima? U drugima traili i oekivali najbolje? Svjesno inili stvari koje nude prilike za radost, svrhovitost i osjeaj zahvalnosti, stvari koje su na korist svima? Svjesno nastojali izraavati neogranienu ljubav svima na koje nailazite? Ostvarivali tenje koje smatrate osobno produktivnima? Osmislili program za ostvarivanje viih obrazovnih postignua? Jedna je od stvarnih zabluda i raireno miljenje da srea ovisi o vanjskim okolnostima i okruenju. Uope nema sumnje da na naa unutarnja raspoloenja mogu utjecati vanjske situacije. No potjee li istinska osobna radost iz unutarnjeg uvjerenja, koje odreuje karakter, karakter koji je izravan plod visokih ideala i svrhe? Visoki ideali i svrhovitost odraavaju se u vrijednostima koje ovjek ima u ivotu, u pridizanju ugnjetenih i ulijevanju hrabrosti onima koji su

moda obeshrabreni. Uspjeh esto ostvaruju oni koji dosljedno napreduju prema vrijednome cilju. Sporedni je produkt esto radost sluenja i osobni napredak.

*
5. ZAKON
Pomogni sebi pomaganjem drugima.
Suosjeanje je stav koji uiva samo u milosru i ljubavi prema svim svjesnim biima. Budizam

KAD OVJEK spozna mo duhovnih naela u ispunjavanju Boje svrhe i plana, poinje li utjelovljavati neogranienu ljubav? Uiva li takva osoba u dobrobiti drugih i radi li nesebino na jo veoj dobrobiti sviju? Zato nam davanje sebe u sklopu sluenja s ljubavlju esto donosi osjeaj sree kakav nam ne donosi nita drugo od ivotnog znanja i tehnika kojima raspolaemo? Zato na temelju pomaganja s ljubavlju poinjemo osjeati da se osobno razvijamo? Kako sluenje drugima moe biti kreativan proces koji u naem ivotu oslobaa monu energiju? ovjek je istinski musliman kada se nijedan drugi musliman ne mora bojati niega, bilo s njegova jezika, bilo iz njegove ruke. Hadith iz Bukharija

No oni koji su uronjeni u Boju ljubav osjeaju ljubav prema svemu. Sikhska vjera

Jeste li razmiljali o tome da je sve produktivno i korisno to u ivotu moete ostvariti zapravo oblik sluenja? Kada ljudi uju rije sluenje, mnogi automatski pomisle na crkvu ili neku vladinu slubu. No zapravo je svaka produktivna osoba sluga, mogli bismo rei ak i sveenik u uzvienoj slubi. Korisni naini na koje razmiljamo, osjeamo, govorimo i djelujemo, odreeni su oblik sluenja drugima. Na primjer, volimo li svoj posao? Jesmo li posveeni poslu koji je pred nama? Radimo li kako bismo zaradili za ivot ili radimo jer volimo to to radimo? Ako na poslu izraujemo odjeu koja osigurava toplinu, to je ve oblik sluenja. Ako izraujemo kvalitetne cipele koje imaju dugotrajan vijek, opet na odreeni nain sluimo. Ako imamo internistiki posao i spaavamo ivote, ili ako piemo romane i stvaramo ljepotu, i to su takoer oblici sluenja. to vie radimo i sadimo, to emo vie eti. to vie dobra moemo uiniti, to emo vie uspjeha ostvariti. Boansko je besko-

Stidi se smrti sve dok ne ostvari pobjedu na korist ovjeanstvu. Horace Mann

nano, a u njemu se nalaze beskonane mogunosti i izvori. Jeste li kada razmatrali mogunost u kojoj s veim koritenjem darova i sposobnosti kojima raspolaemo zapravo otkrivamo nove darove i sreu? Do kojih sve spoznaja moemo doi? Koliko neograniene ljubavi moemo izraziti? Koliko dokaza o boanskome moemo spoznati? Dolaskom do mora u praktinome smislu uviamo beskraj morske vode koja je pred nama. Milijarde i milijarde litara vode na raspolaganju su nam u svakom trenutku. Meutim, ako elimo malo vode ponijeti kui, koliina e ovisiti o veliini boce ili posude. Ako smo uzeli bocu od litre, iz mora moemo ponijeti samo litru vode. Ako imamo jo manju staklenku, alicu ili au, uzet emo jo manje vode. Tako je i s boanskom materijom. Jedino je ogranienje granica na koju postavljamo svoju sposobnost primanja. Kada pomaemo sebi pomaui drugima, to je kao da postavljamo cjevovod koji iz mora vodi do naega doma! Ako ne sluimo ovjeanstvu, kome emo sluiti? Abigail Adams

Vrijednost koju nam donosi svako iskustvo esto se sastoji u znaaju koji mu pridajemo u mislima. Kada nauimo cijeniti duhovne koristi koje su nam dostupne u svim situacijama, mogue je da emo otkriti nove naine sluenja. Oni medu nama koji razmiljaju o svijetu esto se susreu sa sve izraenijim osjeajem zauenosti. Savrenost zvijezda, red u prirodnim ciklusima, fantastina ljepota kopna i mora, ist zrak koji nam daje novu snagu i duboko djeluje na nas. Svatko na svoj nain, svi moemo u svijest dozvati tu zauenost i kreativnost i unijeti ih u sve to inimo, kako ivimo i naine komuniciranja s drugima. Takoer moemo poticati koristan osjeaj odgovornosti i odlunost da nainimo neto vrijedno od onoga to nam je pri ruci od svojega svjetla, ljubavi, kreativnosti, gorljivosti i predanosti pomaganju sebi preko pomaganja drugima.

Naglasci
1. to mislite o raznim nainima na koje boansko odgovara na nae molitve? 2. Na koja dva naina dolazi do duhovne interakcije s boanskim? 3. Kako nam plodovi nae molitve omoguuju da u ivotu promatramo djelovanje boanskoga?

4. Kako zdrav um pridonosi zdravome tijelu? 5. Kako zdravo tijelo pridonosi zdravlju uma? 6. Kako se na zdrav nain postaviti prema nepovoljnim ivotnim okolnostima? 7. to mislite o tome da za partnera prihvatite Boga? 8. Kako lijepa dua ukazuje na lijepu osobu? 9. Kako biste objasnili izreku Ljepotu nalazimo i ispod povrine? 10. Po emu je srea stvar kreativnosti, a ne bogatstva i poloaja? 11. Vjerujete li u to da u svakom trenutku moete svjesnom odlukom postati sretni? 12. Kako je, iz vae perspektive, pomaganje drugima vaan dio sretnog i plodonosnog ivota?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Kako su samo raskone te blistave pojave znanja koje sjaje u atomu, i kako su beskonani oceani mudrosti koji kolaju jednom jedinom kapljicom! U najveoj moguoj mjeri to vrijedi i za ovjeka, koji, medu svim stvorenjima, ima takve darove i koji je izdvojen radi stjecanja slave i takve istaknutosti. Njemu se potencijalno otkrivaju svi atributi Bojih imena, u mjeri koju nije nadmailo nijedno stvorenje. Sva ta imena i odlike odnose se i na njega. ak je i On rekao: ovjek je Moja zagonetka, ja sam njegova zagonetka. Baha'u'llah

Dvadesetesti tjedan

1. ZAKON
Svatko stvara svoju stvarnost. Jane Roberts
Okolnosti su toliko sloene, misao toliko duboko ukorijenjena, a uvjeti sree razlikuju se toliko od ovjeka do ovjeka da se cjelokupno stanje ovjekove due (iako ga on moda poznaje) ne moe prosuivati iz tue perspektive i na temelju vanjskih aspekata njegova ivota. James Allen

VJERUJETE LI da stvarnost moe biti neto to je izvan vas? esto ujemo kako se govori o onom stvarnom svijetu koji je vani. Dakako, mogue je da postoji svijet koji je izvan nae osobne stvarnosti vanjski svijet s vlastitim pojavama i posebnostima. Meutim, jedan drugi svijet, ili unutarnji svijet, mogao bi biti neusporedivo stvarniji! U njemu se nalaze nai stavovi, misli, osjeaji i uvjerenja. Taj unutarnji svijet moda je manje opipljiv i manje vrst od vanjskoga, no ipak istinski ivimo samo u njemu. Naa srea, mir i uitak u radu, prijateljima i voljenim osobama esto vie ovise o tom unutarnjem nego o vanjskome svijetu. Neki e moda rei da unutarnji svijet jednostavno moe biti odraz vanjskoga svijeta, te da je vanjski svijet zapravo istinska stvarnost, dok su osobni dojmovi, misli i osjeaji tek plod vanjskih uvjeta. Naposljetku, kada smo nesretni, nije li istina da esto pokuavamo prvo promijeniti vanjske okolnosti? Ipak, mogue je da na unutarnji svijet moe poprilino dobro odraavati snagu koja ni po emu ne ovisi o vanjskim okolnostima. Dvoje ljudi moe imati sline vanjske okolnosti, ali pritom i bitno razliita unutarnja iskustva. Pretpostavimo, primjerice, da dvojica ljudi imaju zadau govoriti pred brojnom publikom. Gospodin Smith moda voli tako nastupati u javnosti i iskustvo za njega moe biti pravi uitak. S druge strane, gospodin Jones moda se uasno pribojava istupanja u javnosti, pa mu takvo iskustvo pada kao teak i muan ispit snage volje. I jedan i drugi imaju slinu vanjsku realnost,

Stoga ustanimo i dajmo se na posao. Pripravni na sve oblike sudbine; I dalje ostvarujemo, i dalje traimo, Uimo raditi i ekati. Henry Wadsworth Longfellow

ali je unutarnja stvarnost u sluaju njih dvojice vrlo udaljena jedna od druge. Ili, da navedemo drugi primjer: dvojica mladia mogu lijepo skoiti u duboku vodu. I dok e jedan uivati u osvjeenju, drugi e se moda uasno bojati mogunosti da se utopi. Voda je ista, ali iskustvo njih dvojice moe biti kao dan i no. Ako desetero ljudi pomno promatra draestan krajolik, a zatim ga i naslika, rezultat e moda biti deset slika s nevjerojatno razliitim pojedinostima. Svatko prizor pred sobom promatra oima koje imaju istu temeljnu anatomsku strukturu. Meutim, svatko izraava jedinstveno kondicioniranje svijesti. Nesretna e osoba moda vidjeti stvari koje moda opravdavaju takve osjeaje. Pesimist e obeshrabrujue znakove vidjeti kamo god pogleda. Optimist najee nastoji pronai neto pozitivno u svakoj situaciji. A iskrena i potena osoba vjerojatno e pronai istinu u situaciji koja je pred njom i tako stvoriti vlastitu stvarnost. Traim i teim, u tome sam itavim srcem. Vincent van Gogh Mogue je da smo godine i godine proivjeli mislei kako doivljavanje sree i unutarnjeg mira moe biti tek plod promjena u naem vanjskome svijetu. No srea je unutarnja stvar. Same vanjske promjene moda ne donose sreu kakvu prieljkujemo. Korisno moe biti kada se prisjetimo da imamo daleko vie mogunosti nadziranja unutarnjeg nego vanjskog svijeta. Mogue je da su u nama duboko ukorijenjeni odreeni naini razmiljanja, obrasci osjeaja i sustavi vjerovanja. Promjene moda nisu lagane, ali ih je mogue ostvariti. Kad promotrimo svoje stavove i uvjerenja i promatramo vlastite misli i osjeaje, i to je ve dobar poetak. Do promjena najee dolazi kada prepoznamo lana uvjerenja i kada se potrudimo kako bismo ih uskladili sa stvarnou; kada spoznamo negativne misli i svjesno ih ne sluamo; i kada spoznamo negativne osjeaje i svjesno ih zamijenimo konstruktivnim planovima. Imamo mo koja nam omoguuje da vlastitu stvarnost gradimo biranjem misli i sustava vjerovanja koji su pozitivni i koji potiu. Tako istinski oblikujemo vlastitu stvarnost, vlastitu unutarnju stvarnost, jedinu stvarnost u kojoj doista ivimo. U biti smo duhovna bia. Na je svijet u biti duhovni svijet, a sile koje ga iz pozadine nadziru moemo oznaiti kao duhovne zakone ili univerzalna naela. Kada uspostavimo svjesno jedinstvo s duhovnom biti, poinjemo uviati da je svijet dobar. Poinjemo uviati dobrotu u svim ljudima i iz njih izvlaimo upravo to dobrotu.

2. ZAKON
Svaka zadaa traje upravo onoliko koliko za nju ima vremena. Parkinsonov zakon
ovjek je mudar ne u razmjeru s iskustvom, nego u razmjeru sa sposobnou doivljavanja iskustva. George Bernard Shaw

NA TRENUTAK aktivirajte matu. Tjedan je dana do ljetnih praznika. Dogaa se mnogo toga. Posla i aktivnosti ima na sve strane. Dovrenje naoko beskrajnog razdoblja uenja i pisanje referata u kratkome roku mogu donijeti odreene pritiske. Ipak, taj rok koji izgleda prijetee ako se ne zadovolji, moe vas spasiti od onoga to se esto naziva najgorim neprijateljem koji uope postoji kada je rije o ostvarivanju velikih rezultata i provoenju naoko nemoguih projekata moe vas spasiti od vas samih! Kae se da je rok za zadau ono to je ograda za krdo divljih konja. Kada radimo unutar vremenskog okvira, nepripitomljene dojmove, misli i osjeaje okruujemo jasnim ogranienjem koje vaim zamislima omoguuje da se formuliraju u obliku dostinoga cilja. Rok vas dovodi u sklad s ciljem i svrhom, omoguuje vam da obuzdate vrijeme, nadarenost i mogunosti, te da ih primijenite gdje e biti najkorisniji. Rok vas tako poziva i da energiju usredotoite na one interese koji su vam vrjedniji. I kao to e lica meda alicu aja zasladiti lake nego cijelo jezero, nai se napori moraju koncentrirati u smjeru naih prioriteta, kako bi bili djelotvorniji. Strunjaci za upravljanje vremenom kau da su najbolji rokovi koje sami moete birati. Odreivanje razumnog vremenskog okvira za postizanje odreenog cilja esto rezultira djelotvornijim koritenjem vremena. Kada se suoite s izazovom koji od vas trai da date sve od sebe, uloite sve to imate, energina suradnja s tim izazovom moe vas nagraditi osjeajem velike vitalnosti i uspjeha.

ovjek nije plod okolnosti. Okolnosti su plod ovjekova djelovanja. Benjamin Disraeli

esto se pitamo kako radni ovjek moe pronai vremena za samokulturu? A ja odgovaram da ovjek uvijek ima vremena za iskrene namjere i ciljeve. Slui se slobodnim trenucima i dijelie pretvara u zlato. ovjek koji se svojem pozivu posveuje marljivo i s duhom i koji zaradu troi ekonomino, uvijek e pronai dio dana koji e biti na raspolaganju samo njemu. A upravo je nevjerojatno kako i kratko vrijeme donosi velike plodove poboljanja samo kada ga eljno prihvatimo i vjerno koristimo. esto se vidi da oni koji imaju najvie slobodna vremena, od njega imaju najmanje koristi. Ve i jedan sat na dan, kada ga ustrajno posveujemo prouavanju neke zanimljive teme, donosi neoekivane akumulacije znanja. William Ellery Channing

Posvetite se upoznavanju sebe. Rije je o najteoj zadai na svijetu. Miguel de Cervantes

to biste u ivotu eljeli postii? Kako zamiljate davanje velikog i vanog doprinosa ovome svijetu? Koliko god vae ambicije bile velike ili male, ve danas ponite stvarati ciljeve koji odgovaraju vaoj svrsi, te za njih postavite rokove ili ciljne datume. Zapamtite, va uspjeh moda ovisi o rokovima! Sve to sam postigao, ili oekujem da u postii, bilo je i bit e taj usporen, strpljiv i ustrajan postupak poveanja koji je mravinjak gradio dio po dio, misao po misao, injenicu po injenicu.
Elihu Burritt

*
3. ZAKON
Dunost nam je njegovati dobrotu. Sefer Hachinukh
Dobra su djela karike koje ine lanac ljubavi. Majka Tereza

Dobronamjerno i dobrostivo srce najslinije je Bogu. Robert Burns

JEDNA SUFISTIKA pria govori o ovjeku koji je bio toliko dobronamjeran i ponizan da su aneli od Boga zatraili da mu podari dar uda. Bog im je mudro rekao da ovjeka prvo upitaju eli li taj dar. Aneli su tako posjetili dobroga ovjeka i ponudili mu tri dara. Prvi je bio dar iscjeljivanja rukama. Drugi je bio dar preobraanja dua. Trei je bio dar krjeposti. Nakon to je promislio o ponudi, ovjek je odluio odbiti darove. Meutim, aneli su ustrajno traili da odabere jedan od njih, jer e ga inae oni odabrati umjesto njega.

Toliko bogova, toliko vjera, toliko puteva koji u beskraj vijugaju, a ovom otunome svijetu zapravo treba samo umijee dobrote i ljubaznosti.
Ella Wheeler Wilcox

U redu, rekao je ovjek tada. elim initi velika dobra kamo god krenem, a da za to nikada i ne doznam. Anele su te rijei zbunile. Kako takvo to uope ostvariti? Dugo su vijeali i na koncu se odluili za ovakav plan: Kad god ovjekova sjena padne iza njega, imat e mo lijeiti bolesti, ublaavati bol i tjeiti tugu. Dok je ovjek tako putovao, gdje god je pala njego-

Najbolji su dio ivota dobroga ovjeka njegova mala, bezimena i nezapamena djela utemeljena u dobroti i ljubavi. William Wordsworth

va sjena, suhi je put pokrivala trava, sasueno je bilje poelo cvjetati, blijeda djeca poprimala su ruiast zdravi sjaj lica, dok se radost navlaila na lica ljudi. ovjek je tako nastavio normalno ivjeti, pritom irei dobrotu i plemenite vrline, kao to zvijezde odaju svjetlo, a cvijee daje miris. Nije imao pojma o snanome putu ljubavi koji je ostajao iza njegove marljivosti u duhovnoj predanosti. Ljudi su svugdje reagirali na njegovu nazonost i potivali njegovu poniznost. Nisu spominjali njegova uda. Nakon nekog vremena, ak su mu zaboravili ime. Zvali su ga samo Svetom sjenom. Uvjeren sam da srea potjee od dobrote. Dalai Lama Nije li divno i utjeno, pa i uzbudljivo, uvidjeti da svatko od nas ima mogunost da pomae drugima, i to na naine koje moda ak i ne uviamo? Kad se zamislimo nad sobom, uviamo li da je na ivot obogaen blistavom ljubavlju i gorljivou kojima obasjavamo i druge? Koje korisne odlike njegujemo u vrtu due? Je li na intelektualni ivot ist i zdrav zahvaljujui discipliniranosti naih misli? Teku li nae misli, osjeaji i postupci u stalnoj struji iz izvora neograniene ljubavi? Jesmo li dobronamjerni prema svim aspektima ivota? Misao odrava i hrani svijest. Je li dobrota vjeita odlika naega uma i srca koja odmah povoljno reagira na sve situacije? U poeziji i u obinome govoru, osjeaji neograniene ljubavi mogu se usporediti s toplinom koju nam daje vatra. Ta ugodna, unutarnja energija uvijek je aktivna, donosi raspoloenje, toplinu i dinamiku. Iskazivanje dobrote moe biti najdjelotvorniji nain zalaganja za tue, ali i za nae interese. Dobrota je po prirodi miroljubiva i blaga, ali i vrlo snana. esto je rije o istinskome simbolu unutarnje snage. Gdje god se nae dobra i suosjeajna osoba, ostali e osjetiti ugodnu atmosferu. U knjizi Ljubav znai oslobaanje od straha Gerald Jampolsky pie: Danas je na djelu sve ubrzanija i sve ira potraga za boljim nainom ivota koja donosi novu svijest i promjene u razinama svijesti. Nalik je na duhovnu poplavu koja se sprema oistiti svijet. Iako postoje mnogi putevi koji vode do transformacije, uvidjet emo da dobrota, mudrost i suosjeanje ine pozitivna i stalna vrata prema pomaganju svima radi izgradnje atmosfere ljubavi i dobrote.

Pohvale drugima mogu nas korisno pouavati ne to jesmo, nego to bismo trebali biti. Augustus Hare

Nema tog dobrog djela, koliko god bilo maleno, koje je uinjeno uzalud. Ezop

Dobro razmislite prije nego to nekome kaete grubu rije, ali nikada ne propustite priliku da kaete neto lijepo. George Horace Lorimer

4. ZAKON
Budi zahvalan i pomai svima koji su pomogli tebi.

Trebamo davati kao to i primamo, radosno, brzo i bez oklijevanja; jer u koristi koja se lijepi za prste nema nimalo ljepote. Seneka

MODA SE PRIMIE zavretak jo jednog dana. Zbog toga moda osjeamo olakanje, osobito ako je dan bio naporan. Moda smo zahvalni za sve to smo tijekom dana postigli. Moda smo zahvalni za ukupnu aktivnost. Meutim, zahvalnost znai i vie od izraavanja zahvalnosti ili priznanja za postizanje neeg korisnog. Zahvalnost znai i spoznaju i priznanje dogaaja i ljudi koji su doli u dodir s naim ivotom i dali doprinos ovome danu! Mnogi pozitivni i korisni plodovi koji se pojavljuju u svijetu esto se temelje na stavu potovanja i zahvalnosti za sve ono ime su ljudi pripomogli naem uspjehu. Drugi esto pomau naim uspjesima, pa je stoga vano priznati njihov doprinos. Jedno je izraavati zahvalnost za mnoga udesna iskustva i ljude koji su u naem ivotu, no hoemo li nainiti i korak vie i izravno se zahvaliti ljudima koji nam pomau? Znamo kako se osjeamo i reagiramo kada nam netko pokae da nam je zahvalan ili da cijeni nau pomo. Hoemo li tu energiju potpore prenijeti i na druge? Priznajemo li eljno zasluge onima koji prema nama pokazuju ljubav i dobrotu i koji na niz razliitih naina daju doprinos naem napredovanju i dobrobiti? Jesu li spoznavanje i priznavanje tuih doprinosa zlatne prilike za duhovno unapreenje naeg ivota i ivota drugih? Moe li osjeaj zahvalnosti koji ne izrazimo biti nalik na umotani dar koji na koncu ne uruujemo? Prelijep izraz zahvalnosti za primljenu pomo sadran je u sljedeoj prii. Koncem 19. stoljea ugledan i vaan zastupnik u britanskome Parlamentu jurio je kroz kiu i maglu puste kotske provincije kako bi odrao iznimno vaan govor. Jo kilometrima od odredita, njegova je koija skrenula s ceste i upala u duboko blato. Koliko god se trudili, konj i koija nisu je mogli pokrenuti. Njegov je govor bio toliko vaan da je ak i taj engleski aristokrat, onako sveano odjeven, pomagao koijau. No sve je bilo uzalud. Koija se nije pomaknula ni za centimetar. Kako to ve neki put biva, neki seoski djeak sluajno je prolazio tom cestom s parom konja, te je oajnome zastupniku ponudio da e mu pomoi osloboditi koiju. Nakon velikih problema i napora, konano su je izvukli iz blata. Kada je djeak odluno odbio uzeti novac za pomo ili za odjeu, koju je poderao i silno uprljao, Englez ga je upitao to bi elio postati kad odraste.

Izrazi zahvalnost onome tko je zasluuje. Engleska izreka

to dolazi iz srca dolazi do srca. Samuel Taylor Coleridge

Lijenik, gospodine. elio bih postati lijenikom, odgovorio mu je djeak. Zastupnika se djeak toliko dojmio da je rekao: Lijepo, i ja ti elim pomoi. I tako je odrao rije. Zahvaljujui njegovoj velikodunosti, mladi se kasnije upisao na sveuilite.

Stalnom dobrotom postie se mnogo. Kao to sunce topi led, dobrota i ljubaznost izazivaju isparavanje nesporazuma, nepovjerenja i neprijateljskih osjeaja.
Albert Schweitzer

Vie od pedeset godina poslije, boravei u Maroku, Winston Churchill podlegao je ozbiljnom obliku upale plua. ivot mu je spasio nov udotvoran lijek pod nazivom penicilin, a koji je nekoliko godina ranije otkrio lijenik kotskoga podrijetla, sir Alexander Fleming. Upravo je Fleming bio onaj djeak koji je pola stoljea ranije, usred kine i mrane kotske noi, pomogao onom parlamentarnom zastupniku! A taj zastupnik? Bio je to nitko drugi do otac Winstona Churchilla, Randolph! Dobroinstvo se vraa, pa stoga budite zahvalni i pomaite svima koji pomau vama.

*
5. ZAKON
U gorljivosti je razlika izmeu osrednjosti i uspjeha. Norman Vincent Peale MOGUE JE da u cijelosti ne shvaamo to je ivot, ali o njemu znamo mnogo. ini se da neki ljudi u svemu to ine zrae ivotom i vitalnou. Bi li dio toga mogao biti i odraz naina na koji gledamo na sebe i druge, te kako i kuda usmjeravamo svoje prednosti i sposobnosti? ovjekov duh, ve na temelju same svoje prirode, najee trai vitalne i vane kontakte s boanskim. Autor Pisama ratrkanog bratstva govori nam: U sebi imamo mo koja bi svijet uzdignula iz neznanja i jada samo kada bismo znali kako je upotrijebiti. Je li mogue da te rijei, moda barem dijelom, opisuju snagu gorljivosti i zanosa? Znanstvenik Louis Pasteur rekao je: Grci su nam podarili jednu od najljepih rijei u naem jeziku rije entuzijazam to

Gorljivost daje energiju, a energija znai ivot i mo. Charles Roth

Nema te velike stvari koja je postignuta bez gorljivosti i zanosa. Newton Dillaway

znai ispunjenost Bogom. Veiianstvenost ovjekovih djela mjeri se nadahnuem iz kojeg iznie. Sretan je onaj koji u sebi nosi Boga. Ljudi koji provode tu duhovnu odliku zrae neim uistinu dostojnim strahopotovanja; ivi su u pravome smislu rijei! Ralph Waldo Emerson napisao je: Svaki je veliki trenutak u povijesti svijeta zapravo velika pobjeda gorljivosti i zanosa. Rije je o snanim i dalekosenim rijeima koje izraavaju istinu! Teko je zaguiti ar ili sputati duh osobe koja istinski vjeruje u to to radi. Njezino uzbuenje pokazuje da radi pod punim gasom! Gorljivost nije veliki dar koji neki imaju, a neki nemaju. Neki su jednostavno odluili priznati njegovo postojanje i posluiti se tom velikom energijom, dok drugi moda i ne uviaju da u sebi nose to veliko i nevidljivo blago. Do najvee radosti moemo doi samo sluenjem drugima, no pritom sluimo i sebi i svijetu.
Foster McClellan

Jedna pria govori o trojici zidara koji su marljivo radili. U jednom trenutku naiao je neki ovjek, zastao i stao ih promatrati. Nakon nekoliko trenutaka upitao je: to to gradite? I ne podignuvi pogled s posla, prvi zidar odgovori: Ja samo slaem opeke. Drugi ree: Ja gradim vrst zid. No trei je gorljivo rekao: Ja podiem katedralu! Iz tog kuta gledanja, rijei U gorljivosti je razlika izmeu mediokriteta i velikog uspjeha mogle bi posluiti kao vana tema za razmiljanje. Potie li iskra gorljivosti unutarnju duhovnu vatru? Koji su neki od plodova te pojave boanskoga zahvaljujui gorljivosti? Moda ne bi bilo loe bolje promotriti to kratko razdoblje ivota koje nam je darovano i odluiti prihvatiti gorljiviji stav obiljeen veom zahvalnou prema svemu to jesmo i to moemo biti. Veliki grki dramatiar Eshil jednom je rekao: Kad ovjek ima volju i gorljivost, Bog mu se pridruuje. Istinska je gorljivost odlika koja njeguje uspjeh. Usto moe biti zarazna! iri radost jer u gorljivosti nema ni trunka tuge ili potitenosti. Radost je plod Duha, itamo u Galaanima (5:22). Hoemo li samima sebi uskratiti taj plod? Jeste li primijetili da se strah povlai pred gorljivou? Duhovna odlika gorljivosti pridaje novu vrijednost svemu to dotakne, a ivot se ispunjava prilikama. Gorljivost je katalizator radosti, uitka i kreativnosti na poslu. U svaku aktivnost unosi nov ar i nove prednosti. Gorljivi ljudi i dalje trae i postiu uspjehe, bez ob-

U ovjekovu tijelu duhovni ar, odnosno gorljivost, potie ivanu masu koja tako stvara energiju. Charles Fillmore

Svatko od nas moe nauiti kako radost pretvoriti u naviku. May Rowland

zira na okolnosti. U stanju su uzbuditi se i oko najmanjih sitnica. ini se da im nikada nije dosadno. Vole se smijati. Date li gorljivoj osobi dar, moda e vas iz zahvalnosti zagrliti i odmah upotrijebiti dar. Kada ste uz gorljivu osobu, njezine blistave oi kao da su otvorene iz potovanja i zahvalnosti prema svemu to je okruuje. A gorljivi ljudi potiu i daju novu snagu! Osvjeuju sve oko sebe! Postiu vrijedne rezultate!

Takozvano starenje nije propadanje ivota, nego propadanje nae vjere, gorljivosti i volje za napredovanjem. Connie Fillmore

Kako sjeme gorljivosti koje je u vama poticati na rast? Stvari oko sebe ponite promatrati svjeim oima i otvoreno prema gorljivosti. to god radili, tome pristupajte kao da iskustvo o kojem je rije doivljavate prvi put. Proivljavajte ga sa svjeinom, kao da vam je posve novo. Postanite aktivan sudionik ivota. Odluite da vie neete stajati uz rub i samo gledati druge. Sudjelujte! Kao to je Longfellow rekao u Psalmu ivota: Stoga ustanimo i dajmo se na posao, pripravni na sve oblike sudbine. Ljudi koji pokazuju gorljivost u vezi sa eljama i ciljevima i koji se pridravaju svoje vizije cilja, svojim ivotom i djelovanjem iskazuju ivotne elje. U gorljivosti poesto poiva razlika izmeu mediokriteta i velikog uspjeha.

Naglasci
1. Unutarnji svijet mjesto je koje nastanjuju nae misli, osjeaji i stavovi. 2. Naa individualna perspektiva odreuje nae individualne stvarnosti. 3. Do promjene esto dolazi kada spoznamo lane stavove i uvjerenja i potrudimo se kako bismo ih uskladili sa stvarnou. 4. Cilj bez odreenog roka vrlo se lako pretvara u neostvareni cilj. 5. Uspjeni ljudi dovravaju zapoeto. Pomno razmotrite to sve eventualno obuhvaa odreena zadaa prije nego to se upustite u njezino rjeavanje. No kada jednom ponete, dovrite je temeljito, gorljivo i odluno.

6. Upitajte se: Radim li ili se pripremam za stvari za koje sam najosposobljeniji? Volim li to to inim? 7. Koje biste duhovne odlike voljeli njegovati u ivotu? 8. Je li ljubaznost stalna odlika vaega uma, srca i djelovanja? 9. Kako se osjeate kada nekome iskreno zahvaljujete? 10. Traite li naine na koje drugima moete donositi sreu i izraavati zahvalnost? 11. ime nastojite unaprijediti zametak gorljivosti u sebi i u drugima? 12. Kako biste gorljivost opisali kao nevidljivo blago?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Kako glasi bit vaih uenja? upitao je Lao Tse. Bit se, odgovorio je Konfucije, sastoji od dobronamjernosti i pravinosti. Smijem li priupitati jesu li oni dio ovjekove priroene prirode? upitao je Lao Tse. Dakako, odgovorio je Konfucije. Ako gospodinu nedostaje dobronamjernosti, nee dospjeti nikamo; ako mu nedostaje pravinosti, nee ni ostati na ivotu. Dobronamjernost i pravinost istinska su ovjekova priroda. to bi drugo bili? Lao Tse na to je rekao: Smijem li pitati kako odreujete dobronamjernost i pravinost? Konfucije je rekao: Biti zadovoljan i radostan u mislima; prihvaati univerzalnu ljubav i biti nepristran to su istinski oblici dobronamjernosti i pravinosti. Lao Tse rekao je: Hmm nije loe osim posljednjeg dijela. 'Univerzalna ljubav' nije li to poprilino neodreen ideal? A nepristranost je ve sama po sebi oblik pristranosti. elite da svijet izgubi jednostavnost? Nebo i zemlja vrsto se dre uhodanih naina kretanja, sunce i mjesec svojega svjetla, zvijezde i planeti svojega rasporeda, ptice i ivotinje svojih jata i stada, drvee i grmlje svojih obala. U djelovanju se samo treba drati vrlina, a na putovanju slijediti Put, pa ete se ve nai na odreditu. emu tako odvano podizati zastave dobronamjernosti i pravinosti kao da udarate u bubanj i traite izgubljeno dijete? Ah, samo ete u ovjekovu prirodu unijeti pomutnju. Taoizam

Dvadesetsedmi tjedan

1. ZAKON
Svatko na zemlji gradi svoj raj ili pakao.

Sjene u ivotu katkada stvaramo stojei na vlastitom sunevu svjetlu. Ralph Waldo Emerson

LJUDI KATKADA govore kako je kretanje duhovnim putem jednostavno, ali ne nuno i lagano. Jedna od potekoa moe se sastojati i od uenja nadvladavanja sklonosti inertnosti u odnosu na svakodnevno duhovno uenje. Ernest Holmes rekao je: Istinu je daleko lake pouavati nego provoditi. A duhovnost, kao najvrjedniji proces, istinski zahtijeva predanost i trud u provoenju. No prednosti ne mogu biti poeljnije! Prua nam se prilika, zahvaljujui osobnome izboru, da sami gradimo raj ili pakao na zemlji. Veina svjetskih duhovnih tradicija zagovara raznorazne naine ivota usmjerene prema unutra. Bog se u Kuranu opisuje kao bliskiji od vratne arterije, kao poznavatelj svih ovjekovih misli i osjeaja koji boravi u ovjekovu srcu. Sufisti alegoriju o svjetiljci tumae kao nain izraavanja boje nazonosti u ovjekovu srcu, nazonosti koja obasjava tjelesnu svjetiljku. Ta spoznaja o boanskome koje je svugdje na koristan nain podupire pojmove truda u smjeru ostvarivanja raja na zemlji. Promotrimo neke od moguih naina odravanja redovitog duhovnog razvoja i aktivnosti kao temelja na kojem emo stvarati vlastiti raj na zemlji. Molitva je, dakako, moda i najosnovniji duhovni postupak. Navika u sklopu koje svakodnevno odvajamo malo vremena i na mirnome mjestu komuniciramo sa Stvoriteljem, u na ivot unosi usmjerenost. Meutim, to to mislimo, govorimo i inimo kada ne molimo

Negdje na putu ovjekova iskustva svi emo se probuditi uz spoznaju o tome da smo mi sami raj ili pakao. Ernest Holmes

Boanska struja donijet e nam mir i sigurnost budemo li dovoljno budni i odluni u nakani da je pronaemo i da joj se prepustimo. Ralph Waldo Trine

takoer moe pomoi djelotvornosti nae molitve. ivimo li izmeu molitava zahvalno i radosno ili neki put razmiljamo ili govorimo nesvjesno, na temelju obrazaca steenih navikom? Materijalni svijet moe biti vrlo zavodljiv i ne odrimo li vrstu svijest o uronjenosti u duh, moda neemo pratiti djelotvornost vlastitih misli, osjeaja i rijei, kao i svega to inimo izmeu molitava. Prieljkujemo li istinski raj na zemlji, bi li nam onda svjesna odluka o tome da emo svaki trenutak svjesno provoditi u duhovnome kontekstu sveprisutnog boanstva pomogla da bre doemo do tog cilja? Koju ulogu u stvaranju iskustva raja na zemlji igra vlastito buenje i spoznaja o tome da moemo slobodno rekonstruirati vlastite stavove? U pojedinim trenucima, bez obzira na nae najbolje namjere i discipliniranost, iskustvo raja na zemlji moda e nam izmicati, ili e nam se tako barem initi, dok se istodobno neemo moi osloboditi iskustva pakla. Do toga esto dolazi kada to to imamo poinjemo usporeivati s drugima i osjeati ili nadmo ili inferiornost. Sudimo li samo po vanjskome izgledu svega, stvorit emo vlastiti pakao koji e proimati najrazliitija podruja naega ivota. I tu nam pomae praksa osjeanja zahvalnosti i izraavanja potovanja i zahvalnosti.

Na ivot toliko ne oblikuju naa iskustva koliko naa oekivanja. George Bernard Shaw

Kljuno je probuditi se i odravati svijest o izraavanju zahvalnosti. Zahvalnost je klju za mnoge najuzvienije, najplemenitije svete emocije koje nam unaprjeuju ivot. Iskreno srce postaje sve poniznijim i moe postati neustraivo kada spozna boansku nazonost. Tada poinjemo razvijati sveti ushit sluenja, kao pomagai u beskonanoj kreativnosti. Kada krenemo na putovanje osobne svijesti i otkrivanja duhovnih puteva, ivot nam se mijenja iz temelja. S divljenjem i uitkom poinjemo otkrivati tko smo i zato smo ovdje. Kada odaberemo ivot davanja, izraavanja zahvalnosti i pomaganja drugima, stupamo li na djelotvoran put stvaranja raja na zemlji? U knjizi Obeanje koje je pred nama: Vizije nade i djelovanja u budunosti ovjeanstva Duane Elgin opisuje neke od prioriteta koji po njemu obiljeavaju jednostavniji ivot. Oni koji su odabrali jednostavan ivot najee silno cijene kvalitetu i karakternost vlastita odnosa sa svim aspektima ivota sa samima sobom, s drugim ljudima, s drugim stvorenjima, sa Zemljom i sa svemirom.

ovjek ne moe utjecati na duljinu ivota, ali moe utjecati na njegovu irinu i dubinu. Evan Essar

Svatko od nas raa se tako da moe slobodno birati misli koje mogu graditi na ivot. Moemo birati put kojim elimo ii i moemo birati prtljagu koju emo ponijeti. Kada ugledamo raj na zemlji, prirodno elimo pomagati i drugima da se razvijaju u istome smjeru. Duhovno buenje iziskuje strpljivost, trud i Boju milost. Kada nauimo spoznati emu se istinski divimo i kada zatim iskreno poduzmemo korake u tom smjeru, dolazimo do nebeskih postignua.

*
2. ZAKON
Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez znanosti slijepa. Albert Einstein
Zahvaljujui znanosti dolazimo do informacija, a religija je podruje koje treba znanstveno istraiti. Franklin Loehr

PRVOG LIPNJA 1940. godine ugledna skupina koju je inilo sedamdesetdevetero znanstvenika, filozofa i teologa nala se radi udruivanja intelektualnih i duhovnih sila u raspravi o daljnjoj integraciji znanosti, filozofije i religije u vezi s tradicionalnim etikim vrijednostima i demokratskim nainom ivota. Cilj je konferencije bio na jedno mjesto dovesti predstavnike raznih disciplina koji e se nai na zajednikim temeljima i iz prve ruke se upoznati sa zamislima drugih sudionika u vezi s ukupnou ovjekova iskustva. Nadali su se da e tako promicati potovanje i razumijevanje meu trima disciplinama. Filozofija, znanost i religija priznaju postojanje zajednike veze i odreenog jedinstva. Zdravlje kulture, poput tjelesnoga zdravlja, sastoji se od skladnog funkcioniranja sastavnih dijelova. Znanost, filozofija i religija nedvojbeno su glavni dijelovi... kulture. Mortimer J. Adler

Rad Alberta Einsteina pod naslovom Znanost i religija nastao je upravo zahvaljujui toj konferenciji. inilo se da njegove rijei odraavaju potragu za viim stupnjem razumijevanja i za rijeima koje e opisati mogue jedinstvo znanosti i religije. Za Einsteina je znanost drevno nastojanje da se uz pomo sustavnog razmiljanja opazive pojave ovoga svijeta dovedu u to temeljitiju vezu. Meutim, kad je pokuao opisati religiju, napisao je: Jednostavan mi odgovor ne pada na pamet. A ak i nakon to doem do odgovora koji bi me trenutano

Bit nae teologije, ili logikih religijskih razmiljanja, jest, ili bi u vrlo stvarnome smislu mogla postati, empirijski znanstvena. Douglas C. Macintosh

mogao zadovoljiti, i dalje u biti uvjeren da nikad, ni pod kojim uvjetima, ne bih mogao ni u najmanjoj moguoj mjeri spojiti sve one koji su ozbiljno promiljali to pitanje. Njegove rijei i osjeaji mogu se odnositi na mnoge od nas i u suvremenome dobu. Religija je u ovom ili onom obliku dio ovjekova iskustva od samih poetaka. Jednako tako, znanstvenome nainu razmiljanja dugujemo mnogo i mnogim se aspektima oslanjamo upravo na tehnologiju koju nam je u tako raskonome obliku podarila znanost. George Field i Eric Chaisson piu u predgovoru Nevidljivome svemiru: ivimo u razdoblju velianstvenog tehnolokog napretka, u razdoblju uenja, u razdoblju pipanja u tami prije u dobu istraivanja nego zrele znanosti. Pitanja samo donose nova pitanja i zagonetka se produbljuje! Moemo li metode empirijske znanosti smatrati metodama kojima e nam se otkriti novi aspekti Boga? Ili bi rije boga trebala imati ue, ogranienije znaenje od rijei stvarnost? Einstein je u svojem radu napisao i ovo: Znanost moe tek odrediti to jest, ali ne i to bi trebalo biti, a i dalje su nuni raznorazni sudovi koji ostaju izvan njezina podruja. Religija se, s druge strane, bavi samo procjenama ovjekovih misli i djelovanja; ne moe opravdano govoriti o injenicama i vezama meu injenicama... Iako su podruja kojima se bave religija i znanost tako jasno odijeljena, izmeu njih ipak postoji snana reciprona povezanost i meuovisnost... Tu emo situaciju najlake doarati jednom slikom: Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez znanosti slijepa. I tako se potraga nastavlja. Je li Bog jedina stvarnost? Koji su sve promjenjivi pojavni oblici stvarnosti? ivimo u svijetu obiljeenom napretkom, a napredak se ini najizraenijim upravo na podruju znanosti. Na primjer, udbenik koji pet godina nije osuvremenjen u veini je podruja praktiki neupotrebljiv, dok je laboratorij s deset godina starom opremom zreo za muzej! U posljednjih nekoliko desetljea dvadesetog stoljea dolo je do ubrzanih promjena unutar naeg shvaanja fizike stvarnosti do kojeg dolazimo s pomou znanosti. Je li jednako tako dolo i do velikog napretka u nainu na koji shvaamo stvarnost Boga koju nudi religija, a teologija tumai? Ako je znanost u samo stotinu godina unaprijedila ovjekovu percepciju za stotinu i vie puta, mogu li se te percepcije u sljedeem stoljeu mnoiti jo bre? Mogu li raznorazna istraivanja na podruju statistike, a u vezi s dokazima, ovjeku pomoi da ubrza otkrivanje mnogobrojnih as-

Ne moe postojati jedno naelo koje upravlja ivotima ljudi i neko posve drugo pravilo koje upravlja postojanjem atoma, osim ako ovjek i atom nemaju ba nikakve veze. Paul Weiss

pekata Boga? I pojedinci i drutva mogli bi imati jo daleko vee koristi nego od otkria na podruju elektronike ili medicine. U knjizi Bog za 21. stoljee Joel Primack pie: Godine 1992., kada je astronom George Smoot objavio otkrie 'mrekanja' valova u toplinskome zraenju koje jo uvijek dopire od Velikog praska, rekao je da je to kao da smo 'ugledali Boje lice'. Poneto skromniji astrofiziar, ija je teorija ispravno predvidjela upravo to otkrie, nazvao je to 'mrekanje' 'bojim rukopisom'. Pomau li nam takve metafore da dopremo do neusporedivo veih i irih pojmova o boanskome? Sve dok o Bogu razmiljamo kao o osobi, lako emo se hipnotizirati i oboavati ga omamljeno i neaktivno. Meutim, kada u Bogu vidimo ljubav, kada boansko smatramo nainom ivota milosrem, pravdom poniznou i tako dalje stjeemo energiju za djelovanje koje je u svakodnevnome ivotu boansko.
Harry A. Overstreet

*
3. ZAKON
Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od onoga to nam je sada poznato.
A to Jahve trai od tebe: samo initi pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi. Mihej 6:8

U DOSADANJIM smo tekstovima govorili o beskonanome Stvoritelju kao o boanskoj sili koja se u naemu svijetu nastoji prikazati kroz sloene planove i smisao. Promatramo ljubav i kontinuitet koji se pokazuju u ovjekovoj slobodi i prirodnim zakonima, sluaj i nunost koji zajedniki stvaraju svijet beskrajne raznolikosti i ljepote. Divimo se fantastinoj razlici izmeu sebe minijaturnih mrljica u jednom siunome zvjezdanome sustavu u jednoj od manjih galaksija poznatoga svemira i Boga koji je sve to stvorio. Uz nov osjeaj poniznosti, sada nam se otvara mogunost da znanstveno istraimo duhovnu prirodu ljudskih bia. A nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od onoga to nam je sada poznato! Odakle onda krenuti? Moda e u budunosti istraivake zaklade i vjerske ustanove velika sredstva i napore usmjeriti u duhov-

Treba voljeti nepoznato. - Charles Lamb

na istraivanja, jednako kao to danas velikim novcem potpomau istraivanje fizikoga zdravlja. To bi donijelo velike prednosti u smislu poveanja mira, sklada, sree, kreativnosti i produktivnosti. Sve je vie dokaza o tome da je ovjekova duhovna priroda temeljni aspekt nae osobnosti. Drugi bi cilj moglo biti istraivanje i spoznavanje krajnje stvarnosti s pomou svih mogunosti koje nam se nude. Dakako, najbolja i najdalekosenija istraivanja u cjelokupnoj povijesti bit e ona koja emo provoditi ponizno i u oekivanju potpunijeg razumijevanja Boga Stvoritelja i svega to je namijenio svojim stvorenjima.

Moji sadanji duhovni stavovi u velikoj su mjeri plod sudaranja mojega ivota sa znanou i religijom.
Larry Dossey

Sve to postoji gori u plamenu, deformirani komadii raspruju se na nebu, novi svjetovi ukrauju mranu no; a u daljini vanjske maglice napadaju prazninu poput neustraivih konjanika s kopljima. Robinson Jeffers

Mnogima od nas duhovno hodoae nije obiljeeno neuobiajeno dramatinim dogaajima. Meutim, desetljea koja su pred nama mogla bi ponuditi fantastine pustolovine istraivanja nepoznatoga. Nastave li otkria nau potragu usmjeravati prema sve brojnijim zagonetkama, hoemo li poeti spoznavati vie kreativnosti? Neki mislioci ve govore kako svako otkrie, bez obzira na znanstvenu disciplinu, ljudima pomae da proire definiciju rijei Bog. Na primjer, mogu li ljudi neto o Bogu spoznati na temelju rendgenske astronomije, subatomske fizike ili kvantne neiokalnosti? Ako skupa potraga za izvanzemaljskim oblicima ivota ikada doe do konkretnih rezultata, hoemo li proiriti postojeu teologiju? Pojanjavanje znaenja duhovnih informacija ovoga svijeta moe trenutano biti problematino i teko poput predvianja, recimo 1800. godine, o irenju medicinskih spoznaja ili znanja o elektromagnetskim valovima. Je li egoistino drati da smo na zavretku, a ne negdje u blizini poetka Bojeg kreativnog procesa?

I tako rekoh ovjeku koji stajao je na ulazu u godinu: Daj mi svjetlo da mogu sigurno stupiti u nepoznato. A on je odgovorio: Stupi u tamu i daj ruku Bogu. To e ti biti bolje od svjetla i sigurnije od poznatoga puta.
Minnie Louise Haskins

Meister Eckhart napisao je: Nema tog posla koji je valjano zapoet ili dobro obavljen, nema tog ovjeka koji je toliko slobodan i siguran u svoje postupke, da bi si mogao dopustiti oputanje ili uspavljivanje uma. Svojim velikim moima, intelektom i snagom volje, tre-

Drugim rijeima, osim poznatog i nepoznatog, to jo uope preostaje? Harold Pinter

ba se uvijek uzdizati i dosezati vrhunce, ono to je najbolje... uvijek ostvarivati prvorazredan napredak. I mi moramo uvijek biti budni i uzdizati se. Otvoreni pristup nalae nam da Boga promatramo na mnotvo razliitih naina u sklopu svojevrsnog empirijskog propitivanja kakvim se bave prirodoslovci i oni teolozi koji spoznaju da bi se sutranji duhovni junaci mogli nalaziti i meu onima koji se danas smatraju hereticima! Teologija poniznosti potie otvoreno razmiljanje koje prihvaa nove informacije i omoguuje zakljuke koji sadre i rije moda. Nepoznato koje je pred nama moda je otvoreno za znanstvena istraivanja duhovnih tema poput ljubavi, molitve, smisla i izraavanja zahvalnosti. Ta nova istraivanja moda e otkriti da postoje duhovni zakoni, univerzalna naela, moda i beskonaniji i vjeniji od onih prirodnih zakona koji djeluju u opipljivim i vidljivim podrujima.

*
4. ZAKON
Zabrinutou se ne postie nita, samo se gubi dragocjeno vrijeme.

Samima sebi donosimo ili jad ili snagu. Koliina truda koju treba uloiti uvijek je ista. Carlos Castaneda

Mu i ENA vodili su ozbiljnu raspravu o obiteljskoj situaciji. Mu je satima i satima zabrinuto razmiljao o tome kako e podmiriti sve mjesene trokove. Nakon to je nekoliko sati sluala njegove pesimistine najave, ena ga je zamolila da s njom pode u kuhinju i da ondje sjednu za stol. Na stol je posloila sve mjesene raune, uzela papir i olovku. Pogledala je supruga i rekla: Jim, a sada mi objasni kako e to zabrinutost pripomoi u plaanju ovih rauna, pa u s tobom ovdje sjediti i do mraka se brinuti! U protivnom, promotrimo koje su nam mogunosti na raspolaganju. ena je, dakako, imala pravo. Brigom tek rijetko dolazimo do pozitivnih rezultata. Umjesto toga, ona moe prerasti u naviku, ponaanje koje nas navodi na pogrean zakljuak: budui da se brinemo, mislimo da poduzimamo aktivne korake u svrhu rjeavanja problema. Tako esto gubimo dragocjeno vrijeme koje bismo mogli upotrijebiti za kreativno suoavanje s izazovnom situacijom. Potraimo li u engleskome rjeniku rije worry (brinuti se), uvidjet emo da izmeu ostalog moe znaiti i Daviti, guiti, smeta-

Kada se dovoljno smrai ugledat ete zvijezde. Lee Salk

Usred zime napokon sam utvrdio da u meni postoji nepobjedivo ljeto. Albert Camus

ti, iritirati. Na trenutak razmislite o tome. Briga gui protok kreativnih zamisli koje bi nam mogle pomoi u rjeavanju problema. Tako moemo doslovno zaguiti ili blokirati ivotni tok i onemoguiti mu da slobodno prolazi kroz nas. Briga nedvojbeno izaziva tjeskobu, a tjeskoba se oznauje kao briga ili nelagoda u vezi s onim to bi se moglo dogoditi. Uz takav opis i shvaanje brige i njezine pratilje, tjeskobe, lako emo utvrditi da briga nikako nije poeljan nain suoavanja sa ivotom.

Ako je vrijeme najdragocjenije od svega, gubljenje vremena tada je najvei grijeh, budui da se izgubljeno vrijeme vie ne pronalazi. Benjamin Franklin

Koji bi mogao biti temeljni uzrok brige? Je li mogue da trebamo uzdignuti viziju, podignuti pogled? Veliki talijanski slikar, kipar, graditelj i pjesnik Michelangelo rekao je: Za veinu nas najvea opasnost nije mogunost da ciljamo previsoko, nego da ciljamo prenisko pa dostiemo cilj! Kada nas obuzme briga, je li mogue da se koncentriramo na vanjska obiljeja i zaboravljamo izraavati zahvalnost za sve darove, razloge za sreu i sposobnosti? to se dogaa kad promijenimo perspektivu i arinu toku? Bi li veliina, rasko i duh koji kao da izbijaju iz Michelangelove udesne skulpture, Davida, mogli biti dio poruke umjetnika koji svima nama govori da moramo stremiti viemu?

Zabrinutost ukazuje na mozak pod loim nadzorom; rije je tek o glupome gubljenju vremena u neugodi. Kada bi se ljudi posvetili mentalnoj vjebi kao to se posveuju tjelovjebi, oistili bi mozak od takvih gluposti. Arnold Bennett

A kad smo ve kod postavljanja viih ciljeva, promislite samo o svodu Sikstinske kapele! Michelangelo je na njemu radio svakodnevno, pune etiri godine, oslikavao strop leei na leima! I nigdje ne nalazimo zapise o tome da se umjetnik brinuo hoe li ili nee dovriti posao! Usredotoimo li pozornost na sadanji trenutak i situaciju koja je pred nama, na primjer plaanje rauna, uvidjet emo da se pred

U odreenoj mjeri, ivot nadzirete nadzorom nad vremenom. Michael Levine

nama otvaraju mogunosti i da moemo birati. Moemo odluiti osloboditi se brige i prikloniti se produktivnijim ivotnim opcijama, kreativnijim i poticajnijim stavovima, plodonosnijim raspoloenjima i zdravijim uvjerenjima. Moemo razmotriti mogunosti poveanja prihoda kako bismo zadovoljili trenutane obveze. Ako je potrebno, moemo osmisliti sustavan nain plaanja na vrijeme. Ili jo bolje, moemo razmotriti naine eliminiranja gomilanja nepotrebnih trokova. Briga nam moe posluiti kao kratak kolski program. Nauite lekciju koju vam donosi problem i diplomirajte! Zapamtite da je na um u stanju donositi odluke koje su monije od sadanjih elja i udnji! Korisne odluke i izbori pomau u dokidanju autodestruktivnih oblika ponaanja. A briga je posve izvjesno autodestruktivno ponaanje! Jo jednom: ne donosi nita, osim uzaludnog rasipanja dragocjenog vremena i energije!

*
5. ZAKON
Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek. William D. Brown
Zbog jednog odbijanja ne naputaj cilj koji si naumio ostvariti. William Shakespeare

U NEKOJ ivotnoj fazi moe nam se dogoditi da steknemo dojam da u neemu nismo uspjeli. No kada se bolje osvrnemo na situaciju, moda emo spoznati da smo u tome ipak dali sve od sebe. Iz sadanje perspektive, moda emo zakljuiti da smo mogli uloiti vie napora ili da smo cijeloj situaciji mogli pristupiti na drukiji nain. Takve misli mogu biti tek nejasne tvrdnje, ili prilike da se objektivno osvrnemo na stvari i da uimo na temelju iskustva. Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek. Iako nastojimo dati sve od sebe, vano je prisjetiti se da ishod odreene situacije moda nije uvijek pod naim nadzorom. ovjekove interakcije esto poivaju na sporazumima. Ljudi e se moda dogovoriti kada e se nai, prema kojim e pravilima postupati, te dogovoriti prikladne oblike ponaanja za mnoge situacije. Ljudi grijee. Odreene stvari moda i zaboravljamo, gubimo kljueve, gazimo igrake ostavljene ispred garae ili se autom, vozei unatrag, zabijamo u rasvjetni stup. Meutim, svakako vladamo nainom na koji emo reagirati. Kineski duhovni uitelj i filozof Konfucije jednom je rekao: Nije li divan uitak uiti i ponovno uiti? Na temelju tih rijei ini se da

Dopustite da vas upoznam s tajnom koja me dovela do cilja. Moja je snaga iskljuivo u mojoj ustrajnosti. Louis Pasteur

iz ivota moemo uiti mnogo, kao i iz ivotnih iskustava i nae vlastite prirode. Uenje je stalni proces. irom otvoreni um i ustrajnost mogu uspjeno pomagati uenju u vezi s raznoraznim procesima prirodnoga svijeta i uenju u vezi s naim osobnim svijetom. Ako radimo na ostvarivanju zadae koja se moe pokazati korisnom, hoemo li dopustiti da nas od cilja odvrati neka mala smetnja, neto to na prvi pogled izgleda kao neuspjeh? Taj takozvani neuspjeh mogao bi biti tek prilika za uenje na putu prema veem uspjehu. Thomas Edison rekao je da je prvo stotinu puta doivio neuspjeh prije nego to je doao do elektrinog svjetla.

Danas dobro obavljaj sitnice; tako e se pred tobom malo-pomalo pojavljivati i vee stvari koje treba obaviti.
Perzijska izreka

Ako nema vjetra, poni veslati. Latinska poslovica

Sve to je potrebno za uspjeh u prvi mah moda i nije posve oito. Na primjer, sati i sati priprema za uspjeno dovrenje posla moda se nee vidjeti na radnikovu licu. Neto to naoko izgleda kao neuspjeh ne bi trebalo umanjiti ustrajnost i domiljatost predanog uma i srca koji nastoje ostvariti eljeni cilj! Moete li uope zamisliti da uspjena osoba u nekoj situaciji govori kako je neto nemogue samo zato to taj netko to neto jo nije postigao? Bi li uspjena osoba troila vrijeme na zabrinutost zbog stvari koje nije mogue promijeniti ili ispraviti? Ne bi li takva osoba radije poradila na najizglednijim prilikama u cilju ostvarenja cilja? Ne bi li uspjena osoba usmjerila pozornost na svoj ivot i naine na koje bi ga mogla unaprijediti?

U svakom ljudskom biu postoje udesni potencijali.

Andre Gide

Vano je voditi rauna i o sljedeemu. Veliina nije u meni; ja sam veliina. Mi nismo izvor monih boanskih zamisli koje nas pozivaju na ostvarivanje uspjeha. Meutim, moemo biti kanali kroz koje se udesne odlike i prednosti slijevaju u dolasku ovjeanstvu. Kako napredujemo kroz svaki dan, osjetila nam najee bombardiraju mnotva raznoraznih poticaja. Uspjena osoba esto e pitati: S kojom svijeu i svrhom koristim zamisli i dogaaje u svojemu svijetu? Vodite rauna o tome da neuspjeh jednostavno ne postoji; postoje samo jo nedovrene zadae! Zamahne li ovjek palicom za golf u namjeri da udari lopticu i odbaci je dvije stotine metara dalje, a lop-

Mudar e ovjek stvarati vie prilika

nego to ih
pronalazi. Francis Bacon

tica skrene ulijevo, je li to neuspjeh? Nije. ovjek je jednostavno doveo do odreenog ishoda, doivio odreeni dogaaj. I to se onda dogaa? ovjek se moe koriti i proglasiti se neuspjenim, ili moe vratiti lopticu na mjesto za udarac i s tog mjesta krenuti dalje. elimo li da se naa vizija pretvori u stvarnost, moramo biti pripravni uiniti sve to je potrebno kako bismo ostvarili ciljeve. A za to je esto potrebna predanost, gorljivost, domiljatost i ustrajnost. to emo uiniti od svojega ivota u konanici ovisi iskljuivo o nama samima. Potaknite djetinje uenje i sjetite se uzbuenja koje donosi otkrivanje novih svjetova! Ta se iskra obino pokazuje u obliku veih i odvanijih koraka u smjeru ostvarenja snova.

Naglasci
1. Va duhovni ivot, kao i sve ostalo to vrijedi, zahtijeva predanost, vjebu i dosljedno provoenje. 2. Prua nam se prilika da, zahvaljujui osobnim odlukama i discipliniranosti, na zemlji stvorimo vlastiti raj ili vlastiti pakao. 3. Mogu li metode empirijske znanosti biti metode koje e nam otkriti nove aspekte Boga? 4. Bi li rije bog trebala imati ogranienije znaenje od rijei stvarnost? 5. Pomae li svako otkrie, bez obzira na znanstveno podruje, u irenju definicije rijei bog? 6. Kako vi gledate na suradnju znanosti i religije? 7. Moe li uistinu biti pravog sukoba izmeu religije i znanosti? ' 8. Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od onoga to trenutano poznajemo. 9. Briga esto izaziva tjeskobu i koi protok kreativnih ideja. 10. Koji su jo neki od naina na koje je mogue odbaciti zabrinutost? 11. Neuspjeh je dogaaj, a ne osoba! 12. Neuspjeh jednostavno ne postoji; postoje tek zadae koje jo nisu ispunjene!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

ORANJE Rano jednog jutra, dok je skupljao darove, Buddha je priao velikome podruju na kojem se odvijalo proljetno oranje, kada je brahman Bharadvaja poeo dijeliti hranu svojim radnicima. Kada je Bharadvaja ugledao Buddhu koji je doao po darove, rekao je: 0 redovnie, ja orem i sijem, a nakon to izorem i posijem, tada jedem. Ore li i ti i sadi, pa tek onda jede? Buddha mu odgovori: I ja orem i sijem, a nakon toga jedem. Bharadvaja ree: I ti sebe smatra oraem? Ne vidim ti plug! Reci mi, o orau, kako ti to ore? Buddha odgovori: Povjerenje je sjeme, a mir je kia. Jasnoa je moj plug, savjest me usmjerava, dok mi je um orma. Budnost mi je ralo i ostan. Oprezan u govoru i na djelu, umjeren u hrani, istinom plijevim i njegujem oslobaanje. Istinski je trud moj vol, koji plug ustrajno vue prema Nirvani, slobodi bez aljenja. Eto, tako orem; plodovi su takvog oranja besmrtni. Tko god tako ore oslobaa se tuge, alosti i nedaa. Bharadvaja usklikne: Neka asni redovnik jede! Istinski si ora i tvoj plug donosi plod slobode.
iz Samyutte Nikaye

Dvadesetosmi tjedan

1. ZAKON
Smij se i svijet e se smijati s tobom; plai i plakat e sam. Ella Wheeler Wilcox
Svi se ljudi smijee na istome jeziku. Anonimna

U ESTO SPOMINJANOJ pjesmi Samoa Ella Wheeler Wilcox govori nam, kako se ini, da odabranim stavom u svoj ivot privlaimo energiju jednaka predznaka. Rijei: Smij se i svijet e se smijati s tobom; plai i plakat e sam podsjeaju nas da emo, kada smo tuni i plaemo, najvjerojatnije biti sami, a kada srce ispunimo radou i smijehom, privlaimo brojno drutvo! Stara izreka govori nam da osmijeh izaziva osmijeh. Poput vatre za svjee jesenske veeri, osmijeh zrai iskrama i svjetlom koji se neki put zarazno pretvaraju u sreu. Ljudi koji su pretjerano ozbiljni i ije je srce optereeno moda trebaju iskazati oprez u vezi s osmijehom i smijehom. Ta divna energija svojim blagim plamenom moe progutati tune i sumorne, ostavljajui osjeaj radosti, gorljivosti i smisla. Uviate li vanost odravanja pozitivnog stava i raspoloenja? Istraivanja pokazuju i da je za osmijeh potrebno upotrijebiti daleko manje miia lica nego to ih treba kada se mrtimo. Vjerojatno nije jednostavno smijeiti se i u tekim trenucima, no osmijeh nam nedvojbeno pomae da se razvedrimo i moda na vaan nain prilagodimo stav. Zato veina ljudi voli biti u drutvu onih koji osmijehom izraavaju pozitivan stav? Bi li jedan od razloga moglo biti i to to je osmijeh esto izraz zahvalne osobe? Ili to to je osmijeh u stanju pokazati nau spremnost da se opustimo i uivamo u trenutku, da u ci-

Svijet smijeha oduvijek mi je izgledao kao najuljuenija glazba na svijetu. Peter Ustinov

U smijehu uvijek postoji odreena radost koja je nespojiva s prijezirom ili ogorenou. Voltaire

jelosti budemo u sadanjosti, bez obzira na stresne okolnosti? Osmijeh usto drugima pokazuje da smo otvoreni i spremni sluati njihove misli i ideje. Osmijeh moe biti srdaan poziv drugima da uu u na svijet i bolje nas upoznaju. Osmijeh naglaava sretno srce koje u svakom otkriu vidi dar i razlog za sreu. A sretno je srce dovoljno snano i izdrljivo da se skladno i produktivno nosi sa svim ivotnim situacijama.

Radost je najsigurniji znak svijesti o boanskoj nazonosti. Teilhard de Chardin Humor nam esto pokazuje dvojakost situacija, neki put otkriva i drukiju i nevjerojatnu stvarnost. U knjizi Radosni Krist Cal Samra pria o ocu Tomu Walshu, psihoterapeutu koji je u Franjevakom centru za obnovu u blizini Phoenixa, u saveznoj dravi Arizoni, drao popularna predavanja pod naslovom Humor, radost, iscjeljenje i sretan hipotalamus. Walsh, koji je lijeio mnoge deprimirane pojedince, primjeuje: ovjek ne moe biti deprimiran, tjeskoban ili bijesan kada se smije. To je jednostavno neizvedivo. A Walt Disney, veliki filmski producent, navodno je odbijao dopustiti dovrenje filma u kojem nije bilo barem malo razloga za smijeh. Nakon est mjeseci rada na filmu Pinokio, Disney je iznenada prekinuo produkciju jer je imao dojam da film nema srce. Rekao je: ini mi se da neto to nema srce nije dobro i ne moe trajati. Humor za mene sadri i smijeh i suze. Dakako da u ivotu ima situacija kada nam se oi pune suzama i kada imamo dojam da smo sami. Meutim, to to smo sami ne znai i da smo naputeni! Ne znai da nam nitko ne moe pomoi. Ne znai da smo istinski i potpuno sami. Ima trenutaka kada se samoa smatra vanom za na razvoj i nunom za nae dozrijevanje. Trenuci koje provodimo sami, poput trenutaka posveenih molitvi, meditaciji i kontemplaciji, mogu biti kljuni i za izraavanje vieg stupnja mentalne jasnoe i razvoj nae duhovne snage. Usamljenost i svjesno povlaenje u osamu dva su razliita oblika energije. U svakom smo trenutku unutar kreativne sile svemira. Beskonano boravimo unutar zagrljaja neograniene ljubavi. Kada smo svjesni injenice da nikada nismo potpuno sami, upravo to moe presuditi izmeu shrvanosti zbog tekih okolnosti i pouzdanja u vlastite mogunosti ustrajavanja. Ta svijest takoer moe prosuditi i izmeu suza i smijeha.

Smijte se i budite zdravi i zadovoljni. Matthew Green

Radujte se uvijek! Solunjanima I, 5:16

2. ZAKON
Bez rizika nema ni dobitka. Sir John Heywood
Nemogue je ono to nitko ne moe sve dok netko to ne uini. Anonimna

PUSTOLOVNI DUH duboko je ljudska odlika koja nam ve tisuama godina pomae da se razvijamo na mnogobrojnim podrujima. Rije je o potencijalu svakoga od nas da stvorimo bolji svijet. Mnogi od najuspjenijih ljudi uviaju da je glavni smisao ivota ivjeti sa smislom. Jasna vizija i odvanost koja nam omoguuje da krenemo naprijed utiru put nebrojenim uspjesima. Bez rizika nema ni dobitka. Kada svjesno napustimo sigurno i dobro poznato podruje i otisnemo se u neistraene vode, hrabro i kreativno, prihvaamo mogunost da postanemo pustolovima koji se usuuju ui u nepoznato postajemo pravim pionirima! Postajemo osobama iji doprinos moe donijeti velike i bitne promjene! George Matthew Adams, publicist i strunjak za marketing, jednom je rekao: Moemo postii gotovo sve to je u krugu naih sposobnosti, samo ako mislimo da moemo. Svaki veliki uspjeh u ovome svijetu prvo je pomno promiljen... Razmiljajte, ali svrhovito. Razmiljajte konstruktivno. Razmiljajte dok itate. Razmiljajte dok sluate. Razmiljajte dok putujete i dok vam oi otkrivaju nove situacije. Razmiljajte dok svakodnevno radite za pisaim stolom, ili u polju, ili dok ste u etnji. Razmiljajte kako biste uzdignuli i poboljali svoj poloaj u ivotu. Bez ozbiljnog promiljanja nema ni napretka ni uspjeha. Jedna od najveih ivotnih ironija sastoji se u injenici da su mnogi ljudi koji ciljaju nisko zapravo izvrsni strijelci. No najmonije sile na svijetu pomau onima koji se usude ciljati visoko i nastavljaju raditi, dan za danom, sve dok ne ostvare cilj. Takvi su ljudi dovoljno odluni da ustraju, bez obzira na sve to u prvi mah izgleda kao prepreka. Moemo li uope znati to sve moemo postii dok ne pokuamo? Samopouzdanje i volja dva su glavna sastojka u svakom ivotnom nastojanju. Optimizam je jo jedna snana sila koja nam pomae u oblikovanju pogleda na sva nastojanja. Vie od svih ostalih lekcija, moja su me iskustva nauila vrijednosti odlunog i samopouzdanog djelovanja.
Rich DeVoss

More nee prijei bude li samo tako stajao zagledan u vodu. Tagore

I tako je svaki pokuaj novi poetak. T. S. Eliot

U odreenoj mjeri, sve pustolovine ili udrueni napori mogu se smatrati putovanjem u nepoznato. Ako tono znamo kamo idemo i

Vitalnost misli jest pustolovina. Zamisli se nee odrati. U vezi s njima treba neto poduzeti. Alfred North Whitehead

ako imamo potpune upute u vezi s nainom na koji se onamo dolazi, tada vjerojatno nije rije o pustolovini! Imajte povjerenja u sebe i vjerujte mudrosti koja vas je stvorila! Njegujte sklad izmeu uma i srca. Hrabrima i znatieljnima ulazak u neistraeno i proireno ivotno putovanje nude beskonano mnotvo prilika. Na temelju iskustava koja su pred nama doznat emo mnogo vanih i korisnih stvari. Doivjet emo uzbuenje uenja i poticaja na temelju novog i neoekivanog. Snana elja za uenjem fantastian je poticaj. Bi li bilo neusporedivo bolje poduzimati korake i ostvarivati rezultate na temelju kojih se moemo razvijati, umjesto da se ne obaziremo na duh otkrivanja i ivimo u osrednjosti? Bez rizika nema ni dobitka! Jedna od najveih sila ovoga svijeta jest ista, neograniena ljubav. Zahvaljujui toj beskonanoj ljubavi moemo uroniti u boanski izvor, tu nevidljivu inteligenciju koja postoji u svemu. Je li to stvarni beskonani potencijal koji podupire sve to je stvoreno i sve to se stvara? I kreativnost? Je li provoenje naela neograniene ljubavi preduvjet manifestacije? to se dogaa kada neogranienom ljubavlju zraimo prema obitelji, prijateljima, kolegama, zajednici i svim situacijama koje nas okruuju? I iz uspavane zimske pustoi uzdiu se nevidljive naznake novoga ivota, velike dobrote i korisnih ishoda. Meutim, bez rizika nema ni dobitka.

Pobjeuje onaj koji ustraje. Talijanska izreka

Svaki je istinski ivot riskantan, a ako ovjek postavi previe ograda, branei se od opasnosti, na koncu zatvara sam ivot.
Kenneth S. Davis

Ustrajnost donosi uspjeh. Nizozemska izreka

Dananje granice moda vie nisu neistraena zemaljska podruja u koja su hrabro stupali nai preci, nego podruja ovjekova uma, srca i due, koji u zagonetnosti mogu biti jo fantastiniji. Istraivanje moi ljubavi moglo bi biti jedan od najveih novih izazova. Sveenik i znanstvenik Pierre Teilhard de Chardin napisao je: Kad nauimo ovladati energijom ljubavi prema ovjeanstvu, drugi put u povijesti otkrit emo vatru.

3. ZAKON
Potenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti. Thomas Jefferson
ovjek uvijek treba govoriti istinu. Dhammapada

NEKADANJI predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava Thomas Jefferson jednom je u pismu naveo: Onaj tko si dopusti jednu la, daleko e lake slagati i drugi i trei put, sve dok mu to nakon nekog vremena ne prijee u naviku. Tada bez razmiljanja lae, a i kad govori istinu, svijet mu ne vjeruje. Takva laljivost jezika dovodi i do laljivosti srca i s vremenom mu oduzima sve pozitivne odlike. Jefferson je nastojao biti to dalekovidniji kako bi se to lake odrala mlada drava potenih ljudi. Njegove rijei: Potenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti, odiu velikom i pouzdanom istinom koja vrijedi za sve i svugdje, u svim povijesnim razdobljima. ovjekova predanost unutarnjoj i vanjskoj istini moda uvijek nije najlaki put, no bi li uope bilo uspjeha kad nastojanja ne bismo usmjeravali prema potenju i asnoj karakternosti? U provoenju osobnog potenja vjerojatno je vano poznavati sebe. to to znai? Spoznaj sebe, glasi natpis u drevnome grkom proroitu u Delfima. To znai da trebamo duboko istraiti vlastite misli i osjeaje, a potom proiriti korisne osobine i odbaciti tetne. Promatramo li situacije uz pomna opa opaanja i analizu i pitamo li je li sve u skladu s razumom i duhovnim naelima? Hoe li takva struktura koristiti i jednome i svima? I elimo li ivjeti prema takvim zamislima? Pridravamo li se vlastite savjesti?

Tek kad preuzmemo punu odgovornost za svoje postupke moi emo se rijeiti tereta naih pogreaka i krenuti naprijed. Rich DeVoss

Poten sam prema potenima, poten sam i prema nepotenima. Tako se dolazi do potenja.
Tao Te Ching

Ne pokrivaj istinu laima, nikada svjesno ne skrivaj istinu. Kuran

Neka je ena otkrila nekoliko zanimljivih istina o sebi dok je obnavljala antikni naslonja. Dakako, kod obnavljanja starog namjetaja osnovno je ukloniti viegodinju prljavtinu i razne slojeve boje, te doi do izvornog drva. Jedan od razloga za to jest i uklanjanje svega bezvrjednog to se nakupilo s godinama i odreivanje injenice je li odreeni komad namjetaja vrijedan vremena potrebnog da bi se uredio. To skidanje ili uklanjanje moe nam posluiti kao zgodna usporedba kada elimo spoznati vie o sebi. Moda ne bi bilo loe da

Uvijek je prikladno govoriti istinu. Mahabharata

svako malo promotrimo iluzije koje smo eventualno izgradili u vezi sa sobom, svojim prijateljima i kolegama, drutvu i svijetu, ivotu openito. Nosimo li uokolo nepotreban viak prtljage? ivimo li blago izvan sredita umjesto da su nam noge vrsto na snanim temeljima naela i integriteta? Prije vie od 2500 godina Lao Tse je napisao: Mudar je koji poznaje druge; prosvijetljen koji poznaje sebe. Ljudi svugdje imaju odreene zajednike temeljne ljudske porive: potrebu za ljubavlju, slobodom, potovanjem i elju za ivotnim smislom. elja je snano energetsko polje energije koje nas vodi daleko od osobnoga ja. Kada smo dovoljno odvani da istraujemo vlastito srce, mogue je da emo pronai i neostvarene rezervoare duhovne energije i mogunosti, te doi do vie razine razumijevanja u vezi s ovjekovim ponaanjem.

Na ovome svijetu nita ne proiava kao duhovna mudrost. Rije je o savrenstvu koje se dosee s vremenom, putem joge, putem koji vodi do unutarnjeg Ja. Bhagavad Gita

Budite iskreni. Budite vjerodostojni. Postanite svjesni svega to je u vama. To i objavite! Neka se to pokae u punini izraza! Pritom volite sve dijelove sebe. Zapamtite da je vae autentino ja plod svetog stvaranja. Spoznajte i potujte dobrotu koja je u vama, jer je rije o temelju udesnog izraavanja. Uhvatite se onih aspekata svojega bia koji su u skladu s karakterom kakav prieljkujete i oslobodite se svega ostaloga. Istinska ivotna putovanja odvijaju se unutra; sastoje se od sve dublje i sve vee mudrosti, te moda predavanja kreativnome djelovanju neograniene ljubavi i univerzalne milosti. Svijetu je potrebna naa ljubav, kao i naa energija i kreativnost koje dajemo iskreno i asno. Dio nas moe se uzdii nad sve sitniavosti, jai je od svih slabosti, mudriji nego to mislimo i strahom nadjaava svaki strah. ivot je sveta pustolovina. Njegujte ga!

4. ZAKON
Kada osuuje druge, ne odreuje njih, nego sebe. Wayne Dyer U KNJIZI 101 nain da promijenite ivot Wayne Dyer pie: Vodite rauna da svojim sudom nikoga ne odreujete; samo odreujete sebe kao osobu koja mora suditi. Svakodnevno nastojte druge promatrati bez osude. Svaka osuda udaljava vas od cilja, a to je mir. Kako god sudili o nekome, to ne govori ba nita o toj osobi, ali moe itekako mnogo govoriti o vama. Situacija se katkada razvija tako da stjeemo dojam da nam se netko ili neto isprijeilo na putu do ostvarenja cilja. Bi li bilo korisnije i tonije analizirati nae vlastite pripreme i trud, pa moda ak i priznati da smo mogli uiniti i neto vie? Takve spoznaje mogu biti silno korisne. Sklonost osuivanju drugih moe sluiti i kao sredstvo koje gui na osobni razvoj. to onda uiniti kada uvidimo da nae misli i ponaanje naginju osudi? Kao prvo, moemo uvidjeti da nemamo koga okrivljavati, ak ni sebe. Umjesto toga, moemo spoznati da je trenutana situacija pokazatelj toke u kojoj se trenutano nalaze nai pojmovi i predodbe. Ono to nas moda mui u vezi s nekim drugim moda je upravo ono to bismo trebali prouiti u sebi. to emo doznati ako se obzirno i s ljubavlju zagledamo u sebe?

Prijatelji moji, ne sudite mi, jer vidite da ja ne sudim vama. Izmeu stremena i tla Milost sam traio i milost sam pronaao. William Camden

Jesmo li voljni iskoristiti priliku da prigrlimo svaku prepreku poput osuda i slinih oblika ponaanja kao priliku za razvoj? Moemo li odbaciti sve oblike osude i uoiti emocije koje su u njihovoj pozadini? Jesmo li uzrujani? Ako jesmo, koji je tome uzrok? Imamo li osjeaj da smo nekako izostavljeni? Kako u takvoj situaciji pomoi? Imamo li dojam da nas pogreno shvaaju? Kako bolje komunicirati s drugima? Imamo li osjeaj da smo odvojeni i izolirani? A da promislimo o pojmu jedinstva, o tome da smo s drugima jedno u duhu? Kada se kod nas razvije osjeaj potovanja prema svim oblicima ivota, vie se ne identificiramo s razlikama. Uviamo da razlike postoje samo u formi. U biti moemo iz ivota izbaciti okrivljavanje i osude. Kako? Ako prvo uvidimo da okrivljavanje i osude ne mijenjaju nikoga i nita

na ovome svijetu! Kada osuujemo druge ljude, te ljude time ne odreujemo; time prije odreujemo sebe. Osudama na odreeni nain opisujemo to mi volimo, a to ne volimo! Kada postanemo u stanju spoznati tu injenicu, okrivljavanje i osude moemo poeti zamjenjivati potovanjem prema drugim ljudima. S njihovim djelovanjem i izrazima moda se i ne slaemo; to je stvar naeg rasuivanja. A rasuivanje je nedvosmisleno razabiranje, uvianje ili prepoznavanje razlike. Na taj nain lake emo spoznati gdje se druga osoba nalazi na putu razvoja, te emo dokinuti sve potrebe za uzrujavanjem jer taj netko moda dolazi s nekog drugog mjesta. Rije je o percepciji, dok je kod osude rije o kritici. Kada gledate ovjeka, morate se zagledati i u njega. Lord Chesterfield

Sjeate li se pojma milje (1,609 km) za etiri minute? Ljudi tu udaljenost u tom vremenu pokuavaju pretrati jo od doba drevne Grke. Folklor nam nudi nebrojene prie o nadljudskim naporima, no nita nije donijelo eljeni rezultat. Netko je rekao da je za neuspjeh kriva ovjekova fiziologija. Ljudi nemaju odgovarajuu kotanu strukturu. Neki su okrivljavali i vjetar kao smetnju. Nedovoljan kapacitet plua. A zatim je jedan ovjek, jedno ljudsko bie, dokazao da su svi ti ljudi koji su tako osuivali i okrivljavali bili u krivu! Roger Bannister oborio je rekord i milju pretrao za manje od etiri minute! Ve sljedee godine maginu granicu prela su ak tridesetsedmorica trkaa. to je bilo godinu zatim? Tri stotine trkaa udaljenost je pretralo za manje od etiri minute. to se promijenilo? Nije bilo velikog napretka u treniranju. Nije se iznenada promijenila ni ovjekova fiziologija. Meutim, promijenili su se stavovi! Kada se sluimo tehnikom promatranja samog sebe, uviamo da nae osude esto potjeu od lanih pojmova koje nosimo u sebi. Oni su moda orijentirani na ego ili su posljedica straha. Jeste li kada razmiljali o tome da bi ti sitniavi oblici ponaanja mogli biti boanske prilike koje vam daju poticaj da odaberete drukije aktivnosti? Ve i jedan jedini in opratanja, oslobaanja i preputanja moe otvoriti vrata novim nainima izraavanja!

5. ZAKON
Dua bez uzvienog cilja nalik je na brod bez kormila. Thomas Carlyle
Nemojmo suditi, da ne bi sudili o nama. Abraham Lincoln RIJEI THOMASA CARLYLEA Dua bez uzvienog cilja nalik je na

brod bez kormila primjer su praktine mudrosti ispunjene jednostavnom, ali korisnom spoznajom. Brod primjereno postavljenih jedara moe ploviti u svim smjerovima osim izravno u vjetar. I dok nain postavljanja jedara odreuju mogunosti maksimalnog koritenja dostupnog vjetra, kormilo brodu omoguuje da se kree u odreenome smjeru. Bez kormila, brod uglavnom besciljno plovi niz vjetar. To to vrijedi za jedrenjak moda odraava i odreenu istinu u vezi s ljudima. ini se da su neki ljudi zadovoljniji i sretniji kada ih sluajni vjetrovi nose na raznorazne strane, umjesto da se potrude i preuzmu ivot u svoje ruke. Meutim, kreativna ivost obuhvaa i nadilaenje inertnosti i aktivno sudjelovanje u ivotu. Naposljetku, nisu li aktivnosti najee pitanje izbora? Moemo vijugati kroz ivot ili nas moe nadahnuti neki koristan cilj koji nas dovodi do novog i udesnog podruja istraivanja. Moemo dostii povienu razinu svijesti, osloboditi se ogranienja i energiju usmjeriti prema neogranienim mogunostima. Mogu nam se poeti dogaati iznimne stvari, osobito na podruju misaonih procesa.

Tko god sudi meu prijateljima, ostat e bez jednog od njih. Njemaka izreka

Nikada se ne zadovoljavajte jednim krugom zamisli, nego uvijek budite uvjereni da je mogu i iri krug. Richard Jeffries

Ne smijemo ostati kakvi jesmo, uvijek initi to je ve uinjeno, jer emo inae zaglibiti u blatu. George Bernard Shaw

Za primjer uzmite priu o Benu. Ben je u II. svjetskom ratu ostao invalid. Iako je bio prikovan za krevet, odluio je da tako nee biti i do konca ivota. Nije bio sklon samosaaljenju. Sinula mu je zamisao koju je naumio provesti u djelo. Pokrenuo je malenu tvrtku za praenje medijske eksponiranosti. Pretplatio se na dvadeset listova, iz njih poeo izrezivati lanke, te ih slao pojedincima, tvrtkama i organizacijama koji su se u tim lancima spominjali. U poiljkama je navodio i molbu za isplatu malenog iznosa u sluaju da ljudi ele zadrati izreske. Tako je doao i do skupine redovitih pretplatnika na njegove usluge; ubrzo je ve vodio poprilino veliku tvrtku. A sve to ostvario je iz kreveta! Ben je postigao silan uspjeh tako to je kreativno pri-

Kvaliteta ovjekova ivota u izravnome je srazmjeru s njegovom predanou iznimnosti, bez obzira na podruje na kojem je naumio djelovati. Vince Lombardi

stupio nadvladavanju teke situacije i tako se poeo sam uzdravati. Postavio je visok cilj bacio se na njegovo ostvarenje i dostigao ga zahvaljujui matovitome pristupu! Koji je faktor koji presudno utjee na razliku izmeu ivota obiljeenog velikim trudom i minimalnim zadovoljstvom i ivota koji nas ispunjava radou i sreom? Ljudi se esto bave besciljnim, nediscipliniranim razmiljanjima i neproduktivnim djelatnostima, umjesto da se usmjeravaju u zacrtanome smjeru. Poput brodova bez kormila, nose ih vjetrovi okolnosti, pa tako gube dragocjeno vrijeme i energiju, ne izgraujui ni znanje ni strunost. S druge strane, visoko postavljeni ciljevi i jasno odreen smisao mogu sluiti kao kormilo koje neogranien i jedinstven potencijal naega uma vodi u smjeru korisne produktivnosti. Odluimo li pomno usmjeravati ivot, moemo se kretati u neogranienim, pozitivnim smjerovima. Moemo istraivati zanimljive mogunosti dok smo u potrazi za konkretnim ciljem, tako stjeui dragocjeno znanje i iskustvo. Kada pronaemo prilike koje su u skladu s naim darom i ciljevima, bit emo pripravni iskoristiti te trenutke koji nam se nude.

Svim dijelovima svoje prirode poseemo za stvarima koje su iznad nas, jednu za drugom, ne kako bismo ostali na mjestu, nego kako bismo se uspeli jo vie.
Henry Ward Beecher

Samopouzdano krenite u smjeru svojih snova. Drite se kao da ne moete doivjeti neuspjeh. Dorothea Brandt

Mnogi od nas u stanju su prepoznati situacije kada imamo dojam da smo u najveoj moguoj mjeri usklaeni sa svrhom. Tada moda osjeamo povezanost s boanskim, budui da smo usmjereni na projekt koji obuhvaa i sluenje drugima. Nije li to dio svrhe due? Ti dragocjeni trenuci, koje esto nazivamo i vrhuncima iskustva, dogaaju se na razini koju moemo oznaiti i inspirativnom. Nae sposobnosti i darovi oivljuju i tako se usklaujemo s koncentriranom kreativnou. U takvim prilikama esto prekidamo spone starih, uvjetovanih naina djelovanja, te koristimo priliku, omoguujui joj da nas tjera naprijed.

Naglasci
1. Osmijeh uvijek nekako zrai iskrom koja se radosno pretvara u sreu. 2. Kako biste opisali vanost odravanja pozitivnog stava? 3. Sretno srce dovoljno je ustrajno da se sa ivotnim situacijama nosi skladno i produktivno. 4. Odvanost za novi iskorak u ivotu moe utrti put brojnim uspjesima. 5. Neka uvijek, gdje god bili, biramo tako da ostvarimo maksimum. 6. Snana sklonost uenju fantastian je poticaj! 7. Neka vam u naviku prijee poten odnos prema sebi u svakom trenutku. 8. Na koje se sve naine moete bolje upoznati? 9. Svijetu je potrebna naa ljubav, energija i kreativnost, i to tako da ih pruamo poteno i asno. 10. Svaki dan uloite trud kako biste na druge gledali bez osude. 11. Kako biste opisali razliku izmeu osude i rasuivanja? 12. Zato smatrate da je u ivotu vano odrediti smjer? 13. Kako visoko postavljeni ciljevi i jasan smisao doprinose plodonosnome ivotu?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Budui da je svijest jedinstvo predmeta spoznala u podjelama, putevi se razlikuju. Patanjali, Yoga Sutre

PROSVJETLJENJE
Koji je izvor razliitih puteva? Razbijanje svijesti koja stjee dojam o mnotvu. ivotna iskustva odreuje upravo svijest onoga tko ih doivljava. Ako je ovjek u sebi uspravan i sreen, i put je ravan i ist. To ne ovisi o vanjskome svijetu, nego u cijelosti o unutarnjem. U budnome stanju esto osjeamo da se ivot dogaa nama, da smo rtve okoline, obitelji ili nesmiljenog Boga sklonog osudama. Usporedite to s bilo kojom fazom prosvjetljenja: znamo da smo Izvor vlastitoga svjetla. Tonije, znamo da je Izvor nae Dobrobiti sveprisutna Svijest koja se uzdie i koju proivljavamo stalno; uviamo i da je sve to nam se vraa a nije poeljno posljedica nae

prolosti, neprosvijetljenog djelovanja. Koga za to okriviti? Nikoga, jer smo sve to izazvali mi, nitko drugi. Putevi kojima se u ivotu kreemo moda izgledaju podijeljeno,... no Stvarnost koja je u temeljima svih puteva uvijek je ista. Sve stvari, sve od svega, posvuda, uvijek, ima korijen u Jednome Nepromjenjivome. Samo ako uoavamo podvojenosti u Primarnom Jedinstvu morat emo odvojenim putevima ii do cilja.

Dvadesetdeveti tjedan

1. ZAKON
Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost.

Sretan je ivot koji je u skladu s vlastitom prirodom. Seneka

GEORGE MATTHEW ADAMS napisao je: Nad ovjekom, poput zvijezde na nebu, lebdi upravo njegov duh. Ljudi ga prepoznaju odmah i udruuju se s njim sve dok ne nastane raj mukaraca i ena tako potaknut. Gdje god naili na djelovanje tog duha, gdje god se nalazio ovjek ili cjelokupna organizacija, znajte da je Nebo na svijet spustilo poruku radosti! Radost nam ve i kao sama rije podie raspoloenje i izaziva optimizam. Radost donosi sigurnost. Rije je o sredstvu koje lijei. Srea i radost pomau nam da nadilazimo ivotne prepreke. Radost je reciprona. Radost koju izraavamo esto osjeaju i prenose drugi, tako da nam se vraa u izobilju. Zaviu se ne postie nita; ona esto donosi samo usamljenost. Kad svoj uspjeh nastojimo mjeriti prema postignuima drugih, samo izazivamo tjeskobu i nesreu. Zavist slui i kao upozorenje da se trebamo suoiti sa svojim strahovima i izvorima kivnosti, na temelju njih uiti, te preuzeti nadzor nad svojim ivotom. Bilo da je rije o danu, tjednu, mjesecu, godini ili cijelome ivotu, radost je u nama, moemo je izraavati jer nema te osobe, okolnosti ili vanjskog utjecaja koji nas moe istinski odvojiti od radosti ili nam onemoguiti da je dijelimo sa svima na koje nailazimo. Charles F. Lummis rekao je: Vei sam od svega to mi se moe dogoditi. Sve to tuga, nesrea i patnja tek je pred mojim vratima. Ja sam u kui i imam klju.

Ljubav nikad ne vidi mane i uvijek je sklona ljepoti i radosti. William Blake

Beskonano je izvor radosti. Chandogya Upaniad

Kako poveati radost i sreu? Izrazi neograniene ljubavi i sluenja udesno pojaavaju sreu! Kad cijenimo dobrotu koju drugi iskazuju prema nama, kad priznajemo svoja postignua i uspjehe i znamo da imamo mnotvo darova, sve to moe pojaati osjeaj sree. U svakome od nas postoji mogunost za neogranienu sreu i radost. Njih je moda teko tono odrediti, no radost svakako poznajemo kada je iskusimo i znamo kad smo ostali bez nje! elja za sreom moda je i jedino to je zajedniko veini ljudi. to moe biti dan proveden u radosti i srei? Kod nekih ljudi srea se javlja kada ine stvari koje usreuju druge; kada svjesno ive u skladu sa ivotnim zakonima; kada su njihove misli, osjeaji i djela poteni i asni; kad im je savjest mirna.

ivot je za sluenje i u tom sluenju ovjek mora trpjeti mnoge teke stvari, no esto i doivljavati veliku sreu. No ta srea moe biti stvarna samo ako ljudi svoj ivot smatraju sluenjem i imaju tono odreen ivotni cilj izvan sebe i osobne sree. Lav Tolstoj

itajui lanak u nekom asopisu, jedna je ena naila i na sljedee rijei: Bez radosti u ivotu nee biti ni zdrav ni slobodan. Te su je rijei duboko pogodile, jer se cijelo vrijeme tuila i alila na to koliko je nesretna. Ponovno je proitala rijei i Ijutito rekla: Kako u biti sretna i radosna kada u ivotu imam toliko problema? Nisam kao neki koje znam, a koji imaju sve! Iako je odbacila asopis, one su joj se rijei i dalje vrzmale glavom. Stoga je odluila, premda u poetku sa skepsom, da e tu izazovnu ideju i praktino iskuati. Odbacivi na trenutak probleme i zavist, poela je traiti naine na koje bi u ivot unijela vie radosti.
Zavist se ubija vlastitim strelicama. Anonimna

U poetku nije dolazilo do drastinih pomaka; gotovo se nita nije mijenjalo. I dalje je morala posveivati pozornost problemima. Meutim, imala je dojam da je sve nekako manje optereuje. Malopomalo, poela je u sebi prepoznavati potrebu da pobolja vlastite stavove. Tako je na sve poela gledati s vie optimizma, a manje cinizma. Zavist i kivnost prema drugima ubrzo su isparili. Poela je preuzimati ivot u svoje ruke. Uvidjela je da radost ne mora uiti: poela ju je izraavati kao prirodan dar duha. Prijatelji su je poeli ee zvati i vrijeme je posveivala pozitivnijim stvarima. Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost. Te rijei mogu posluiti kao izvrsne smjernice za osvrt na vlastite stavove i os-

Radost slijedi istu misao poput sjene koja vas nikad ne naputa. Dhammapada

jeaje, te propitivanje naih vrijednosnih sustava. Je li mogue da zavist i nezadovoljstvo potjeu iz osjeaja nedostatka u ovjekovoj svijesti? Kakva je povezanost naeg samopotovanja s radou i zaviu? Nain na koji o sebi razmiljamo i to o sebi osjeamo potjee iz dubina naega bia i odraava se u svim naim postupcima. Je li elja za prednostima kojima raspolae netko drugi temelj zavisti? Svatko od nas na ovaj svijet dolazi s velikom riznicom, a dio tog blaga moda je tek na korak izvan domaaja nae svijesti. Ti nas darovi prate od samog poetka i u mogunosti smo dovesti ih u podruje vidljivoga. Jedan je od tih darova i radost. Moda ju je teko tono odrediti, no svakako znamo kada je doivljavamo. Stvarna radost duboka je i trajna odlika koja nam omoguuje da nadiemo potekoe. Ona pojaava nau elju za ivotom. Moemo odbiti uzrujavati se oko stvari koje, kad ih bolje promotrimo, zapravo i nisu toliko vane. ivot tee dalje. Najbolje je biti radostan odmah sada!

*
2. ZAKON
Opratanjem izgraujemo duhovno bogatstvo. Rebekah Alezander
Ne trai izvan sebe. Raj je unutra. Mary Lou Cook

DUHOVNA NAZONOST opratanja izgrauje skladne zajednice, kao i atributi ljubavi, dobrote, zahvalnosti i molitve. Zahvaljujui opratanju, ljepota, suosjeanje i ljudska toplina i srdanost u nama poinju bujati poput cvijeta za proljetnoga dana. Kako je samo ugodno osloboditi se tereta ljutnje i dugotrajne kivnosti. Kako je samo dobro osjetiti melem opratanja, oprostiti i znati da su nam oprostili! Kad opratamo, poinjemo istinski drukije gledati i na ljude i na stvari. Kako je to mogue? S jednog gledita, opratanje nam pomae u uklanjanju unutarnjih prepreka koje nam moda ne doputaju da volimo sebe ili da volimo druge. Neograniena ljubav vjerojatno je jedan od naih najveih darova i najveih ciljeva. Neograniena ljubav donosi potpuno opratanje. Opratanje oslobaa struje ljubavi koje tako dopiru do ljudi koje smo moda osuivali ili koji su nam moda, po naem miljenju, nanijeli bol. Opratanje ne zahtijeva da se druga osoba promijeni ili ispria. Ono brie negativne asocijacije i slui kao praktino pomagalo za ostvarivanje velike duhovne pobjede. Opratanje je nain pruanja ljubavi. A kad dajemo ljubav, ne moemo je ne primati.

Samo razvojem, reformiranjem i promjenama, to je najparadoksalnije, moemo doi do istinske sigurnosti. Anne Morrow Lindberg

Oprataju nam kad opratamo. Sv. Franjo Asiki

Opratanje nas oslobaa tereta kivnosti i povrijeenosti. Opratanje je jo jedan izraz oputanja i oslobaanja. Opratanje nas poziva da odmah krenemo naprijed, bistra uma i iste savjesti. I opratanje je najvaniji doprinos lijeenju mnogobrojnih problema ovoga svijeta. Opratanje pokriva sve odnose i slui kao nezaobilazan korak u obnavljanju naeg ivota. Ako smo u nekoj prilici doivjeli prijevaru, izdaju, bol ili tragediju, prava je prilika da otkrijemo opratanje kao protusredstvo koje e suzbiti kumulativni otrov osude. Svaka potreba za opratanjem prilika je za dubok osobni razvoj. Kako doi do dobra koje donosi dananji dan ako se tako vrsto drimo starih uvreda? Oprostite, pa ete na sve gledati drukije! Opratanje poveava nae duhovno bogatstvo.

Pravo putovanje s ciljem otkrivanja sastoji se ne od traenja novih obzora, nego od stjecanja novih oiju.
Marcel Proust

Opratanje lijei i daje snagu onome tko oprata. David McArthur

elimo li u ivotu provoditi zakone duha, univerzalna naela, moemo pozivati i poticati izraze najviih i najplemenitijih odlika ovjekova duha. Nije nimalo neobino to se opratanje neki put smatra izrazom poniznosti, koji nudi duhovni potencijal neusporedivo vei od onoga to mnogi meu nama uviaju. Zahvaljujui poniznosti, moemo poeti stjecati iru perspektivu u vezi s Bogom. Kako se poveava naa svijest o boanskome, tako uviamo da je smisao ivota na zemlji daleko dublji i daleko vaniji od svega do ega moemo doi emocionalnim propitivanjem. Opratajte oslobaajte se i pustite da ivotni tok u vama djeluje nesmetano.

Nema prevelike uvrede. Mnoge su vrlo izazovne, no od Boga uvijek moemo zatraiti da nam pomogne oprostiti.
James C. Lewis

Jedna hasidska pria u Svakodnevnom mirotvorstvu govori o starome rabinu koji je jednom upitao uenike po emu znaju kada no zavrava i poinje novi dan. Moda, rekao je jedan od uenika, kada vidite ivotinju u daljini i u stanju ste odrediti je li ovca ili pas? Nije to, rekao je rabin. Jedan drugi uenik upitao je: Moda kada u daljini vidite stablo, pa znate je li smokva ili breskva?

Opratanjem se najbre okonavaju problemi i doseu mir i jedinstvo. William L. Fischer

Nije ni to, odgovorio je rabin. A to je onda? upitali su uenici. No zavrava a dan poinje kada moete pogledati lice svakog mukarca i svake ene i uvidjeti da je to lice vaega brata ili sestre. Jer ako to ne vidite, jo traje no. Opratanje raiava atmosferu i uklanja prepreke izmeu vas i druge osobe. Kao to pokazuje ova pria, u stanju smo prepoznati vezu jedinstva s drugima. Jasnije gledamo oima duha. Moemo li utvrditi i da smo u stanju pruati vie duhovne ljubavi i opratanja, ak i u najzahtjevnijim situacijama? To je uistinu jedan od izvrsnih naina da utvrdimo kada je zavrila no bolnih iskustava i kad je poeo novi dan radosti!

*
3. ZAKON
ivot je stav. Imajte dobar stav! Eric L. Lungaard
Nema tog ovjeka koji nije u stanju uiniti vie nego to misli. Henry Ford

JESTE LI U SKORIJE vrijeme razmiljali o tome da nain na koji emo reagirati na situacije na koje nailazimo biramo iz velikog mnotva raznoraznih mogunosti? I na emu temeljimo te reakcije i odluke? Bi li nai stavovi mogli odreivati glavni smjer i kvalitetu naeg ivota? Kao to je rekao Henry Ford: Mislili vi da moete ili da ne moete, u svakom ste sluaju u pravu! Ljudi razmiljaju i osjeaju. Zahvaljujui mentalnim sposobnostima, pozitivnome izraavanju misli i zamisli, moemo lake i bolje doivljavati i ostvarivati svoje ciljeve i ivotnu svrhu. Ne bi li onda bilo konstruktivno koncentrirati formativnu mo uma na kreativne i konstruktivne perspektive i stavove koji na povoljne i korisne naine unaprjeuju na napredak? Naposljetku, va ivotni stav znaajno odreuje to hoete li ivjeti dobro i kvalitetno.

ivot treba ivjeti, a znatielju moramo odravati. Eleanor Roosevelt

Tajna uspjeha u najveem dijelu podruja ovjekovih interesa doista nije nikakva tajna. Kada pomno promatramo kako se to dogaa u naem ivotu, postat e nam oito da stupanj i kvalitetu naih postignua ponajvie odreuje to kamo usmjeravamo pozornost, te kakve stavove izraavamo. Ako traimo, koncentriramo se i moda ak i uveavamo probleme, lake emo uviati sve to je neugodno. S druge strane, ako smo i dalje uvjereni u temeljnu dobrotu ovjeanstva, ako se i dalje oslanjamo na unutarnju snagu i odravamo pozitivnu perspektivu, veinu problema bit e mogue pretvoriti u

ovjekova djela najbolje tumae njegove misli. E. C. McKenzie

prilike za koristan napredak. Odluke moramo donositi iz uzdignute perspektive i uz produktivan stav koji je u stalnoj potrazi. Sav se ivot ne sastoji od sluajnosti, ivot se uglavnom sastoji od izbora! Kao to je rekao John Milton: Um... od raja moe stvoriti pakao, i od pakla raj. Jedna pria govori o majmunu koji je sa stabla na glavu predanog sufijskog vjernika bacio kokosov orah. ovjek je pogledao uvis i nasmijeio se. Zatim je uzeo orah, otvorio ga, pojeo slatku unutranjost, dok je od ljuske nainio posudu! Je li to plod pozitivnog i kreativnog razmiljanja? Snaga ivota koji nie iz duhovne snage nevjerojatno je velika. Kad dolazimo do novih misli i ideja, otvaraju nam se novi obzori uspjeha i postignua. Kako se osjeate kad vam sine svjetlo nove zamisli? Jeste li uzbueni? Osjeate li spontanost koja vas tjera na daljnje korake? Osjeate li pokretanje atmosfere duha? Imate li povjerenja u unutarnje usmjeravanje i nastavljate li upravo na tim temeljima? Sjetite se neke autentine odluke koju ste donijeli u nekoj ivotnoj fazi. Moda vam je ta ideja nalagala da promijenite posao. Moda ste doivjeli snanu elju da posjetite neki drugi dio zemlje. Moda ste stekli korisne spoznaje o vezi ili nekom drugom odnosu. Kako ste se osjeali kada ste se poveli za donijetom odlukom? Je li ishod bio koristan? ivimo onako kako znamo. Drimo li da smo i mi sami i svijet oko nas mehaniki, ivjet emo mehaniki. S druge strane, znamo li da smo dio otvorenog svemira i da je na um matrica stvarnosti, ivjet emo kreativnije i snanije. Marilyn Ferguson

U davna vremena, kada su kartografi ostajali bez poznatoga svijeta prije nego bez pergamenta, na rubu svitka esto su crtali lik zmaja. To je trebao biti znak istraivau da ulazi u nepoznato podruje i to na vlastitu odgovornost. Meutim, mnogi istraivai u zmaju nisu vidjeli upozorenje, nego prije proroanstvo. Oekivali su katastrofe izvan granica poznatoga svijeta. Zbog tog straha poesto nisu nastavili istraivati nova podruja i nove narode. Pustolovniji putnici, pak, u zmaju su vidjeli simbol novih prilika, ulaz u novo podruje koje svakako vrijedi istraiti. Svatko od nas ima mentalni zemljovid koji sadri zamisli i informacije koje nas usmjeravaju kada istraujemo novi dan. Poput davnanjih zemljovida, nae mentalne karte moda imaju takve rubove. Kod nekih ljudi, oni su stav obiljeen zmajevima straha, razoaranji-

Uvijek je presudan stav u kojem doekujemo potekoe. Eric Butterworth

ma ili potekoama. Za pustolovnog istraivaa ti rubovi moda nude ustrajnost, nove prilike i napredak. Prema rijeima Charlesa F. Ketteringa: Uvijek e postojati nove granice ondje gdje je um otvoren, a ovjek voljan. Razlika izmeu obinog i neuobiajenog moe se esto sastojati u ulaganju male koliine dodatnog truda... malo dodatne pozornosti... malo dodatne brinosti. Malo dodatnog pozitivnog stava takoer moe znaiti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha. I ne samo to, moe znaiti razliku izmeu dobrog i velianstvenog i uzvienog!

Pozitivan mentalni stav moemo postii usklaivanjem i suradnjom s duhovnim naelima ili univerzalnim ivotnim zakonima. Rebekah Alexander

Pozitivne e osobe daleko vjerojatnije zamisli i ivotne situacije pretvoriti u pozitivno ponaanje. Pozitivni stavovi uistinu mijenjaju okolnosti, gotovo redovito nabolje! udesan stav jami da e svaki novi dan donositi raskone pustolovine. Stoga imajte dobar stav!

*
4. ZAKON
Sluenje je manifestacija ljubavi. Maharishi Sadashiva Isham
Koji slui i ne trai nagradu dosei e jedinstvo s Gospodinom. - Adi Granth, Gauri Sukhmani

U LANKU pod naslovom Poluga koja pokree svijet Maharii Sadashiva Isham napisao je:

Sluenje je radost; sluenje je izvor i cilj svakog promiljenog ovjekovog odnosa s ostatkom ovjeanstva. Najrazvijeniji ljudi oduvijek znaju da istinska radost potjee iz davanja. ive za druge. Misli su im posveene drugima. Nema toga to ne bi uinili za unapreenje razvoja drugih. Spoznali su sljedeu istinu: razvoj samog pojedinca ne donosi sreu; svi oblici istinskoga razvoja ukorijenjeni su u suosjeanju. Sluenje je vraanje naega dara Izvoru naega ivota. Sluenje je reciproan odnos izmeu naega ja i ostatka ovjeanstva. Istinsko je sluenje manifestacija ljubavi. Sveti spisi raznih svjetskih religija govore o znaenju i vanosti ljubavi i sluenja. Tekstovi o iskrenoj ljubavi prema drugima esto

Svako je dobro djelo milosrdno. Islam

sadre i ope opaske o dobroti, ljubaznosti, dobronamjernosti, blagosti, poniznosti i sluenju. Na primjer, u Tao Te Chingu itamo: Mudrac ne skuplja za sebe. to vie koristi za druge, to vie ima i sam. to vie daje drugima, to vie ima. Nebesko pravilo glasi: raditi na korist drugima i ne vrijeati nikoga. Bi li jedna od naih svetih ivotnih zadaa mogla biti zadaa pridravanja duhovne istine srca i stvaranja autentine sile i duhovnog napretka zahvaljujui sluenju s ljubavlju? ini se da bi to mogao biti plodonosan nain otkrivanja unutarnjeg bogatstva duha. Duhovni napredak odraava i unutarnju i ostale dimenzije, promiui osobni i drutveni napredak. Nai stavovi o tome to je duhovni napredak najee izviru iz elje za moralnim poboljanjem i elje da ponemo misliti i ivjeti u skladu s pozitivnim univerzalnim sustavom vrijednosti. Taj unutarnji razvoj ili dozrijevanje esto motiviraju ovjeka da uini neto korisno to bi moglo donijeti napredak ovjeanstvu. Istinsko sluenje takoer je mono pomagalo u provoenju naeg vlastitog razvoja. Poboljanja ili konstruktivna nastojanja esto su posljedica sluenja s ljubavlju. Dio neizmjerne raznolikosti prednosti mogu biti i proirenje vizije, vee zanimanje za ivot, dopiranje do vee i vie energije, uveana djelotvornost, te radostan osjeaj ostvarivanja interakcija s drugima. Zanimljivo je primijetiti da duhovni napredak moe obuhvaati ili kombinirati s napretkom na drugim podrujima. Na primjer, kombiniranje znanstvenih spoznaja s poveanim razumijevanjem Boga moe biti oblik duhovnog napretka. Novi naini pomaganja siromanima i obespravljenima mogu biti oblik toliko potrebnog drutvenog rada i izraz duhovnog napretka.

Milosrdni daju na vratima, a Bog svoj dio dodaje na prozoru. John Ray

Neprestano nastojte sluiti dobrobiti svijeta; predanou nesebinome radu ovjek dosee najvii ivotni cilj. Sve to radite uvijek radite vodei rauna o dobrobiti drugih.
Bhagavad Gita

Svanuo je dan sluenja. Baha'u'llah

ovjek koji neogranienoj ljubavi omogui da kroz njega istjee u vanjske izraze sluenja moe sluiti kao ivui most izmeu unutarnje i vanjske dimenzije o kojima smo ve govorili. Nesebino davanje, ljubav prema ovjeanstvu, ljubav prema ivotu i prirodi, aktivno promicanje univerzalnih naela, te komuniciranje s boanskim esti su odraz i izraz nesmanjene radosti. Predanost ivotu posveenom sluenju vrst je i pozitivan stav. Rije je o predanosti neogranienoj ljubavi! Sluenje je takoer put

Cjelokupna vrijednost dobronamjernoga djela lei u ljubavi koja ga potie. Talmud

uenja. Moe li sluenje biti istinski iskreno bez poniznosti? Nudimo svoje darove, ne u vlastito ime, nego u ime beskonanog boanstva. I ovdje gdje jesmo moemo sluiti kao kanali sluenja s ljubavlju. Trebate se samo upitati: Kako mogu sluiti? i otvoriti oi. Prilike se pojavljuju svakodnevno. Moemo pomoi u tkanju tapiserije ljubavi oko cijelog planeta i odigrati svoju ulogu u toj velikoj simfoniji. Korak po korak. Dan za danom. Iskustvo po iskustvo.

*
5. ZAKON
ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet
U svojoj sam dui slobodan. Richard Lovelace

U 1. ST. N.E. grki filozof i rob Epiktet doao je do ove istine: ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet je uviao da je istinska sloboda plod ovladavanja sobom, a ne izmicanja robovlasniku. O kakvoj je slobodi rije? O pravu da bez ikakvih ograda inimo to elimo? Ba i nije tako. Istinska sloboda za kojom tragamo nije toliko sloboda koja nam omoguuje da inimo koliko sloboda da postanemo sve to moemo. Najveu slobodu i vlast doivljavamo kada svoj ivot vodimo i nadziremo u cijelosti odgovorno. Kako tako Ovladati sobom? Sjeme uspjeha upravo je u nama. Kod psiholoki zdrave osobe, razni dijelovi karaktera i osobnosti surauju na jedinstven nain. Jedan od procesa koji se koristi u cilju ovladavanja sobom upravo je snaga nae volje. Imamo mogunost i sposobnost provoditi slobodnu volju kako bismo doli do savjesnih zakljuaka i odabrali svrhovite zakljuke koji e voditi nae djelovanje. Ako je um velika telefonska centrala, tada je volja sustav koji nadzire njezin rad. Kljuna iskra nae volje moe nas mobilizirati. Na primjer, ako rukom posegnete za olovkom koja je na stolu ispred vas, upravo zahvaljujui volji to ete i uiniti. Razvijete li intelektualnu teoriju na temelju vanih istraivanja, i to je plod vae volje. Izraavate li ljubav prema prijatelju ili lanu obitelji, koristite volju. U svakom trenutku u odreenoj situaciji moete upotrijebiti volju i preuzeti nadzor nad ivotom. Jedan drugi korak u cilju ovladavanja sobom esto inimo kada uvidimo da su nae misli, osjeaji i djelovanje na vlastiti zatvor, elija ijim kljuem raspolaemo mi sami. Jeste li kada razmiljali o fantastinoj zagonetnosti i snazi vlastitoga uma? Ne moete ga ni vid-

Najvii je cilj intelektualne kultivacije ovjeku podariti savreno znanje i omoguiti mu da ovlada svojim unutarnjim ja. Novalis

jeti ni dodirnuti. Nema materijalni pojavni oblik i nema granice. Nije smjeten ni u vremenu ni u prostoru. Pa ipak, uvijek je s vama, vodi vas i usmjerava praktiki sve u vezi s vaim ivotom. Naem je umu priroeno da povezuje nae misli i iskustva. Va um funkcionira poput pauka koji radi finu i sloenu mreu. Koristi jednu misao, povezuje je s ostalima i tako otkriva nove i korisne odnose meu mislima. Pritom nije rije o nasuminoj aktivnosti. Nae su misli usmjerene i svrhovite i ujedinjuju ulaznu stvarnost. A koja je bit koja sve usmjerava, koja je mo koja nam omoguuje da biramo, odluujemo, djelujemo? Snaga ovjekove volje! Bog nas nije stvorio kako bi nas izjedala tjeskoba, nego kako bismo koraali uspravno, slobodno i bez straha, u svijetu u kojem treba obaviti zadae, traiti istinu i davati ljubav. Joseph Fort Newton

Moda je i najbolji pokazatelj nae osobne razine slobode i samoovladavanja upravo stupanj svijesti na kojem se bavimo raznoraznim ivotnim situacijama i iskustvima. Izazovi su osobito esto prilike za razvoj. elimo li nastaviti putem razvoja, nije li posve logino kontinuirano iriti mentalnu i duhovnu svijest? Moemo stei naviku praenja vlastitog mentalnog i emocionalnog stanja. Tako se moete pitati: to se u ovom trenutku dogaa u meni? Potom oslukujte to e vam dua odgovoriti. Pratite tu energiju i na mentalnoj i na emocionalnoj razini. Koje misli oblikuju situaciju? Potom promotrite svoje emocionalne reakcije na te misli. Kakve su vae misli i emocije? Uzdiu li ili vas sputaju prema dnu? Je li to dua kakvu biste razvijali svjesnim odabirom?

Duhovna svijest znai koritenje vrhunske mudrosti, istine, kako bismo inili stvari koje u najveoj moguoj mjeri koriste nama i drugima. Paramahansa Yogananda

Budui da uvijek imamo mogunost izbora, to bi se dogodilo kada bismo neprestano birali nadzor nad sobom i duhovnu slobodu? Je li logino da e i izvana sve doi na svoje mjesto kada je u nama sve u redu? Ako na um doivljava misli izravno na razini svijesti, kako uzdignuti tu svijest? Nadvladavanjem straha i neznanja? Istrai-

vanjem? Prouavanjem? Molitvom? Izgradnjom viih duhovnih vrijednosti? irenjem uma prema viim razinama stvarnosti? Razni putevi i niz raznolikih filozofija i postupaka moe dovesti do ovladavanja sobom i slobodom. Ipak, sve nas vee zajednika tema. elimo li da na ivot bude raj na zemlji, vano je shvatiti da je kraljevstvo Boje u nama. Na je boravak na ovome planetu privremen. Ovamo smo doli nauiti nune lekcije iz zemaljske kole i pomoi onima na koje putem nailazimo. Moemo iskusiti veliku radost kada dopustimo da ideal ljubavi prema boanskome i sluenja ovjeanstvu u naem ivotu dosegne puninu izraza. Sve velike religije ue nas da slobodu i nadzor nad sobom stjeemo im u svemu ponemo uviati boansko.

Naglasci
1. Radost ima neizmjernu sposobnost podizanja raspoloenja i ulijevanja optimizma. 2. Radost je duboka i trajna odlika koja nam pomae u nadilaenju potekoa i obnavljanju gorljivosti prema ivotu. 3. Kako vi moete uveati radost? 4. Kako nam aktivnost opratanja pomae da stvari sagledamo drukije? 5. Opratanje je prilika za duboki osobni razvoj. 6. Na stav ima veliku ulogu u osiguravanju dobrog ivota. 7. Mo ivota koja proistjee iz unutarnje duhovne snage nemjerljiva je. 8. Sluenje je vraanje ivotnoga dara izvoru ivota. 9. Duhovni napredak odraava i unutarnju i vanjsku dimenziju naega bia. 10. Na um od raja moe stvoriti pakao i od pakla raj. 11. to vama znai ovladati sobom? 12. Na koje je jo naine u svemu mogue pronalaziti boansko?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Nakon to je govorio o Vedama, uitelj kae: Govorite istinu. Obavljajte zadau. Ne zanemarujte svete spise. Uitelju dajte najvie od sebe. Ne prekidajte liniju potomstva. Ne zastranjujte od istine. Ne zastranjujte od dobrote.

Uvijek titite svoj duhovni napredak. Dajte sve od sebe i u uenju i u pouavanju. Uvijek potujte mudrace. Boansko uviajte u majci, ocu, uitelju i gostu. Nikada ne inite pogreno. Potujte one koji su zavrijedili potovanje. Dajte s vjerom. Dajte s ljubavlju. Dajte s radou. Ako sumnjate u vezi s ispravnim dranjem, drite se primjera mudraca koji znaju to je najbolje za duhovni razvoj. Tako nas ue Vede; to je tajna; to je poruka. Upaniade

Trideseti tjedan

1. ZAKON
ovjek e se pronai kada se zaboravi. Sv. Franjo Asiki
Najprihvatljivije sluenje Bogu sastoji se od dobroinstva prema drugima. Amerika izreka

PRONALAENJE PUTA do duhovnog buenja nudi nam brojne prilike. U poetku emo moda sluati i uiti iz tuih iskustava. itati brojne knjige. Moda emo traiti razne duhovne puteve i moda e nas nadahnuti bogati primjeri uitelja i mudraca, kako iz prolosti, tako iz sadanjosti. U odreenoj fazi puta, esto nailazimo na zajednike elemente kod onih koji postaju mudrima. Mudrost esto obuhvaa zaboravljanje sebe i koncentriranje na sluenje drugima. Baal Shem Tov napisao je: U ovjeku koji je pun sebe nema mjesta za Boga. Gledate li na ivot kao na radosno postojanje? Provodite li dosljedno naelo prema kojem u svemu vidite samo dobro? Odraavaju li vae aktivnosti usredotoenost na marljivost, svrsishodnost, korist, kreativnost i napredak? Jeste li ponizni? Odraava li va ivot istu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, bez ijedne iznimke? Doekujete li lagana iskustva s radou, a teka s gorljivim i domiljatim duhom? U prirodi ovjeka tog sanjara i graditelja jest trajno suzdravanje od prihvaanja stvari prema izgledu, uz koritenje sposobnosti da se te stvari pretvore u neto korisnije.

Materijalne stvari koje se pojavljuju, pojavljuju se samo zato to nam je bog dao pet ula kojima uoavamo one malobrojne tragove bezbrojnih tonova u divovskoj ivotnoj simfoniji koja nas okruuje. Nepoznato se iri daleko izvan podruja poznatoga, ak i nakon to znanstvenici stotinu puta umnoe poznato, kao to se dogodilo ve i samo u ovome stoljeu.

elim shvatiti sebe, shvatiti druge. elim postati sve to mogu.

Katherine Mansfield

Je li dio mudrosti i svijest o tome da se zatvoreni um ne razvija? ini se da je nuno razmiljati otvoreno kako bi um ostao snaan i moan, jer inae stagnira i spava. Postoji toliko toga korisnoga to je mogue nauiti. Kako iskoristiti brojne prilike koje nas pozivaju da

svakodnevno reagiramo na ivot? Jesmo li otvoreni i receptivni prema novim zamislima koje se moda razlikuju od naih trenutanih spoznaja? Budui da imamo dar svijesti o sebi, bi li bilo korisno s vremena na vrijeme promotriti vlastiti ivot i utvrditi kako se sluimo umom, kreativnou i usredotoenou a zatim koristi koje smo izvukli iz tih spoznaja upotrijebiti za sluenje drugima? Kako emo usmjeriti pozornost ovisi iskljuivo o nama. Uviate li mudrost u ovim rijeima sv. Franje Asikog: ovjek e se pronai kada se zaboravi? Ako otvorimo srce ljudima ovoga svijeta, moramo im otvoriti i um.

Neka svaki trenutak bude svet. Svakome od njih pridajte jasnou i znaenje, svakome teinu vlastite svijesti, svakome istinsko i zaslueno ispunjenje. Thomas Mann

Kada dajemo unutar kreativnog protoka ivota, za uzvrat primamo u nemjerljivim koliinama. I dok su nam misli i osjeaji tijekom davanja na odreeni nain usmjereni na druge, ujedno irimo i obzore vlastite perspektive. Na naim putovanjima, naa perspektiva s osobne razine moe prijei na iri plan. A ne bi li ta ira slika obuhvatila sve ljude, sve kulture i sve religije na ovom planetu, zajedno sa irim gledanjem na boansko? Na primjer, bi li nam iri pogled na ivot pokazao da moda umanjujemo Boju beskonanost kada ga nastojimo opisati unutar ljudskih okvira? U filmu Opus gospodina Hollanda srednjokolski profesor glazbe sanjari o pisanju simfonije. Strastveno eli stvoriti djelo svjetske klase, u nadi da e svojom glazbom jednoga dana stei veliko bogatstvo. Meutim, gospodin Holland ne ostvaruje san i na koncu se povlai u mirovinu. Potiten i tuan zbog izgubljenog sna, priprema se posljednji put izii iz kolske zgrade i tako dolazi u kolsku sportsku dvoranu. Ondje ga doekuje iznenaenje: proslava u njegovu ast na kojoj su se okupile stotine njegovih nekadanjih uenika. Sveanost je vodila ena kojoj je neko nedostajalo samopouzdanja i koja je samu sebe smatrala neuspjenom. No zahvaljujui poticajima nekadanjeg profesora, u sebi je spoznala vrijednost i poslije dola do mjesta guvernera savezne drave. Obraajui se okupljenima, rekla je: Mi smo vaa simfonija, gospodine Holland. Mi smo note vaega opusa. Mi smo note vaega ivota. Ta velika simfonija ivota gospodina Hollanda sastojala se od toga da pomae drugima u izgradnji snova, a pritom je, trenutak za trenutkom, gradio i sebe.

Neki ljudi dre da su nadnaravne pojave, na primjer uda, potrebne kako bi dokazale Boje postojanje. No prirodni postupci i prirodni zakoni mogu biti tek metode koje je Bog osmislio za svoje stalne kreativne ciljeve. Kada znanstvenici otkriju nove zakone, ne otkrivaju li tek jo malo vie Boga? Svatko od nas svakodnevno pliva u oceanu nevienih uda. Primjerice, svaka je iva stanica udo; a ljudsko je tijelo nepregledna kolonija od vie od stotinu milijardi stanica. udo tog tijela obuhvaa i nau sposobnost da ga prepoznamo, kao i nau nemogunost da ikada posve potroimo njegovo istinsko znaenje. Andersen

Prilike su esto najdublji i najizazovniji uitelji na koje uope nailazimo. Prilike su suosjeajni uitelji koji ne osuuju i ne kore. Prilike jednostavno odraavaju ivot, a mi u tom odrazu moemo nauiti kako bolje i jasnije vidjeti. Pomau nam da uvidimo kako jo nismo istraili dubine i mogunosti vlastite due, niti postali spremni za primanje viih oblika uenja. Darovana nam je sposobnost da budemo svjesniji. Moemo se povezati i koristiti unutarnje izvore usredotoenosti, energije i neograniene ljubavi. Moemo njegovati svoje sposobnosti opratanja i razumijevanja. Ve u ovom trenutku moemo zaboraviti sebe i pruiti ruku u sluenju drugima. to je najnevjerojatnije, u tom zaboravljanju sebe, pronai emo udesnu stvarnost o tome tko smo uistinu.

*
2. ZAKON
Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. Euripid
Marljivost valja osobito njegovati primjenom; nuno ju je neprestano iskazivat i ; ona je u stanju postii gotovo sve. Ciceron

BI LI IZREKA Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen mogla biti simbol i izraz ulaganja svog potrebnog truda kako bismo ostvarili vrijedan cilj? Je li mogue da te rijei odraavaju i vanost odravanja marljivosti i ustrajnosti na putu do svih razina naega razvoja i duhovnosti? Kada nauimo prepoznati profinjene i nedodirljive ivotne obrasce, hoemo li biti bolje pripremljeni da krenemo naprijed i samopouzdano istraimo nove pojmove? Je li jedna od tajni svjesnoga ivota i u voljnosti da obraamo pozornost? Kada pozornost s ljubavlju proirimo i na pojedinosti ovjekove osobitosti, na jedinstvenost odreenog mjesta ili situacije, sve to moe biti od koristi. Pozornost koju unosimo u trenutana nastoja-

nja moe proiriti nau percepciju i otvoriti nam oi prema svjeini vizije. Tako izgleda korisnim iriti se time to vie inimo i vie dajemo.

Marljivost je preduvjet sree i blagostanja, dok je dokonost njezina suprotnost, koja ovjeka nikada nije dovela do cilja i ostvarenja najboljih elja.
Miguel de Cervantes

Neki put u ivotu nam sve ide iako i jednostavno, a neki put situacije iziskuju vie truda. Ljudi koji uspijevaju obino su voljni vrsto se drati odabranih ciljeva, ak i unato neemu to na prvi pogled nalikuje na prepreke i neuspjehe. Thomas Edison rekao je: Naa je najvea slabost odustajanje. Najsigurniji nain za postizanje uspjeha sastoji se u tome da uvijek pokuamo jo samo jednom. Ili moda da preokrenemo jo jedan kamen! Kada situaciju promotrimo iz ire perspektive, razlika moe biti nemjerljiva. Uspjeh obino znai shvaanje ire perspektive, posveivanje neemu i ustrajavanje na tome. A to je u velikoj mjeri slino predanosti. Svaki dan ustrajno napredujemo prema cilju.

Svatko u ivotu treba imati cilj koji je vrijedan intenzivnog truda i neprestano raditi na tono odreenome cilju koji je pred njim.
Roderick Stevens

Marie Curie praktiki je cijeli ivotni vijek provodila znanstvene pokuse. Njezina marljivost u laboratoriju rezultirala je otkrivanjem elemenata radija i polonija, te postavila temelje za nuklearnu fiziku i teoriji o radioaktivnosti. U njezinom je sluaju jedan preokrenuti kamen postao odskonicom za novo otkrie. Ona je prva u povijesti dvaput dobila Nobelovu nagradu! esto se dogaa da najvie uimo kada smo pred najveim izazovima, iz sebe crpei snage za koje nismo ni znali. Uklanjanje prepreka esto od nas trai upornost i izdrljivost. Kada je naa snaga pred velikim iskuenjem, moda emo osjetiti privremenu obeshrabrenost. Tada moda nije loe prisjetiti se rijei iz Timoteja II (1:7): Bog nam nije dao duh bojaljivosti, ve duh snage, ljubavi i trijeznosti, kao i Euripidovih rijei Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. Budite odvani! Odvanost je pronalaenje mentalne snage potrebne za ispunjavanje zadae koja je pred nama. To moe biti iskra koja e

potaknuti sljedei korak. Kako ete vidjeti to je iza ugla ako ne nainite korake koji e vas dovesti onamo? Duboko u dui onih koji su uspjeni ukorijenjeni su duh, vjera u vlastitu ustrajnost i fleksibilnost koja nam omoguuje da nadiemo sve prepreke na putu do uspjeha. Budite poput bambusa. Kineski kaligrafi ve stoljeima slikaju bambus u sklopu duhovne vjebe. Bambus je skladan, uspravan i izvana snaan. Iznutra je otvoren, prijemiv i ponizan. Korijeni bambusa vrsto su u tlu i slobodno se isprepleu s drugim korijenjem, radi stjecanja vee zajednike snage i potpore. Stabljika se blago kree, povija na vjetru, ali ne puca. I mi moemo biti fleksibilni, domiljati i otvoreni prema novim mogunostima. Kada nam ivot donosi promjene, moemo se konkretnije osvrnuti na svoj ivot, prilagoditi se i zatim nastaviti uiti. Moemo biti genijalno spretni i domiljati. Moemo promatrati promjenjive obrasce rasta i preokrenuti jo jedan kamen!

*
3. ZAKON
Sve na to se usredotoite iri se. Arnold Patent
ovjek koji osjea pozitivne emocije i misli pozitivno i u prirodi i ljudima vidi samo dobro, pamtit e samo dobro. Paramahansa Yogananda

PROCJENJUJE SE da se u umu prosjena ovjeka dnevno pojavljuje priblino 50.000 misli! A to je mnogo! Neke od tih misli bit e pozitivne i produktivne, a neke negativne i potencijalno otrovne. Misli na nas djeluju na vrlo dubokoj razini. Kada se koncentriramo na odreenu misao, na um trenutano reagira prizivanjem slinih misli. Pozitivne misli pune ljubavi, te slini osjeaji, potiu itav spektar slinih misli i osjeaja koji uzdiu. S druge strane, negativne misli i emocije obiljeene strahom mogu dovoditi do negativnih iskustava. Tako nam se prua prilika da biramo kamo emo usmjeriti usredotoenost, jer se sve na to se usredotoite iri. Kako nae misli utjeu na samo djelovanje? Vrlo snano! Promotrimo jedan primjer: Recimo da netko od vas trai da obavite vrlo sloenu zadau. Ako se koncentrirate na to koliko je zadaa teka, koliki su izgledi za uspjeh? S druge strane, ako istu zadau promotrite sa zanimanjem i gorljivou i uoite priliku koja eka da je istraite, koliki e tada biti izgledi za uspjeh? Bavimo li se ogranienjima, tada emo na njih i naii. Razmiljamo li pozitivno o novim mogunostima,

Svatko za sebe bira pojedinane obrasce unutar kojih e stvarati tu osobnu stvarnost. Jane Roberts

Nae misli odreuju na svijet. Piero Ferruci

takva e biti i struktura naih iskustava. Praksa pokazuje da odreenu zamisao moemo stvarati, provoditi i ojaavati ako o njoj razmiljamo. Vana mentalna dinamika sastoji se od priznavanja i shvaanja bliske povezanosti izmeu naeg razmiljanja i osjeaja. Vano je uvidjeti da bez prestanka razmiljamo, te da e nam se misli vratiti u obliku osjeaja. Duhovni uitelji esto govore: ovjeka odreuju njegove misli. Postoji tijesna i vrlo vrsta povezanost izmeu razmiljanja i osjeaja. Kako bismo iskusili neki osjeaj, u nama se prvo mora pojaviti misao o njemu. Na primjer, moete li osjetiti sreu bez sretnih misli? Ili tugu bez tunih misli? Ili stres bez misli obiljeenih stresom? Ili oputenost bez spokojnih misli? Provedite i jedan pokus: Kad sljedei put osjetite uzrujanost, pomno pratite misli. Po svoj prilici bit e vrlo negativne! Zato? Jer nema niega to bi moglo obuzdati negativne osjeaje, niega osim negativnih misli! Potom se podsjetite da vam je negativno samo razmiljanje, a ne ivot! 1 tako promijenite smjer usredotoenosti! to mislite vanije je od svega ostaloga u vaem ivotu. Vie nego koliko zaraujete, vie nego gdje ivite, znaajnije je od vaeg drutvenog poloaja i od svega to bilo tko misli o vama.
George Matthew Adams

Jedno od temeljnih duhovnih naela u mnogim filozofijama nalae nam da srce otvorimo prema onome to jest. Ako ve unaprijed imamo stavove o tome kako bi to trebalo biti, moda emo stati na put zlatnim prilikama da uivamo i uimo na temelju novih pojmova i opaanja. Nije li logino da time to vie uimo lake napredujemo, uz vee samopouzdanje i poveane mogunosti i sposobnosti za ispunjavanje zadaa koje su pred nama? Da bismo neto obavili kako valja, esto je potrebno dosta vjebe, strpljenja i marljivosti, tako da nam stvaranje snanih temelja znanja moe pomoi u donoenju mudrijih odluka.

U ivotu dobivamo samo stvari koje traimo, kojima teimo i za koje smo se voljni rtvovati. Bolje je teiti neemu to elite ak i ako u tome ne uspijete nego dobiti neto to vam nije bio cilj i to ne elite! Budemo li u ivotu dovoljno dugo traili to elimo, to emo gotovo sigurno i pronai, kakvi nam god bili ciljevi.
George Matthew Adams

Nae misli i osjeaji slue kao moan sustav usmjeravanja, kao barometar koji nam pomae u plovidbi ivotom. Taj nas sustav moe

Sve to ovjek postie i sve to ne uspije postii izravna je posljedica njegovih misli. James Allen

obavijestiti kad smo eventualno skrenuli s puta pa plovimo prema sukobima i nesretnome razvoju dogaaja. Ako va ivot nije skladan i produktivan, moete li se mentalno prilagoditi? Taj sustav usmjeravanja moe nas podsjetiti i kada smo na pravome putu i kada se kreemo prema korisnim postignuima i radosti. Moete li u tom sluaju izraziti zahvalnost za sve darove i koncentrirati se na stav zahvalnosti, vodei rauna o tome da se ono na to se koncentriramo iri? Tijekom svojeg sluenja na zemlji Isus je rekao: Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. Zatim je jo rekao: Zar se s trnja bere groe ili s drae smokve? (Matej, 7:15, 16). Pritom je otkrio vrlo vaan ivotni zakon: Onakav si kako razmilja. Niz razliitih okolnosti na koje moda nailazimo u ivotu mogle bi biti nalik na plodove o kojima govori Isus. Ako nam se ne sviaju plodovi koje ubiremo loe zdravstveno stanje, financijski problemi, nezadovoljstvo poslom, neskladni odnosi, bez obzira to moda je najvanije poeti ubirati plodove s nekog drugog stabla. Pozitivnog!

*
4. ZAKON
Promjene i poboljanja idu iznutra prema van. Anonimna
Voenje koje se ravna prema naelima ukazuje na to da je najvii oblik ovjekove motivacije upravo osjeaj osobnog davanja doprinosa. Stephen R. Covey

U KNJIZI Tao osobnog voenja Diane Dreher pie: Da bismo uspjeli bez obzira na podruje, moramo se posluiti onim sposobnostima zahvaljujui kojima imamo potpuno ljudski karakter: sposobnou kontinuiranog uenja tijekom cijelog ivota, komuniciranja s drugima, pronalaenja kreativnih novih rjeenja, te produbljavanja spoznaja, uoavanja veih obrazaca u nama i oko nas. A temelj za taj uspjeh esto su promjene i poboljanja koji iznutra dolaze prema van! U posljednje vrijeme naveliko se pie o uspjenome voenju. A voenje moe obuhvatiti mnogobrojna podruja, od voenja tvrtke do preivljavanja osobnih, svakodnevnih izazova irenja vizije i ispunjavanja najviih oblika ljudskog i duhovnog potencijala. U dananjem ubrzanom svijetu, najkorisnije su ivotne lekcije, to je najironinije, esto upravo najstarije lekcije. Sluenje univerzalnim naelima starih poput nastanka svijeta, ovjeku u svakodnevni ivot donosi mudrost duhovnih uenja. I premda dananji voe, poduzetni-

Odvanost je prva meu ovjekovim odlikama jer jami sve ostale. Winston Churchill

ci i pojedinci moda stoje na sve naprednijem rubu steenih znanja i sposobnosti, mogu li se s nepoznatim suoiti asno, odluno i gorljivo? Univerzalna naela nalik su na kompase: uvijek pokazuju put. Takva su duhovna naela oita: rije je o prirodnim zakonima koji se sami potvruju, a pokazali su se korisnima u svim drutvenim zajednicama. Ta se naela najee izraavaju u obliku zamisli, vrijednosti, uenja koja uzdiu, oplemenjuju, nadahnjuju i daju novu snagu. Na primjer, naela jedinstva i dinaminog razvoja esto proistjeu iz vjetina zajednitva i irenja. Zahvaljujui provoenju tih naela, poinjemo jasnije uviati kako su svi i sve povezani, kako se razvijaju i stapaju u razliite oblike kreacije. Koje su neke od tih vjetina i sposobnosti zahvaljujui kojima imamo u potpunosti ljudske odlike? Moda bismo mogli poeti od odvanosti i snalaljivosti. Ta pomagala koriste pojedinci koji pojaavaju vlastitu sposobnost stvaranja novih i korisnih prilika na temelju ivotnih iskustava. To su esto upravo oni pojedinci koji prilike prihvaaju s oduevljenjem i gorljivou, a zatim primjenjuju najdublja naela postojanja. Na neizvjesnost reagiraju radosnim traenjem kreativne ravnotee u dinaminim interakcijama sa ivotnim izazovima. Sjeate li se starog pitanja Je li aa napola puna ili napola prazna? Razlika nije u ai, nego u stavu onoga tko je gleda. Nai stavovi u velikoj mjeri odreuju kako emo se sluiti prilikama. Razvijanje pozitivnih stavova moe nauiti svatko. Njegovanje prostora za molitvu, kontemplaciju i meditaciju radi obogaivanja svetih ivotnih trenutaka poboljava i duhovni i ljudski aspekt naega postojanja. Molitva esto donosi kljune pomake u naem referentnom okviru i pomae nam da ljude i situacije sagledamo iz vie perspektive. Zahvaljujui takvoj aktivnosti moemo razviti vie potovanja prema sebi i drugima i bolje se opremiti za suoavanje sa ivotnim iskustvima. Uspjeni ljudi u ivotu esto vide putovanje na kojem neprekidno ue. Nastoje dalje uiti na odabranome podruju. Polaze korisne teajeve, ljubazno sluaju druge, nezasitno su znatieljni i postavljaju vana pitanja. Ue i uima i oima! ire sposobnosti i mogunosti. Razvijaju nove vjetine i nove interese. Vanjski izazovi prerastaju u prilike za samoostvarenje i za kreativna nova rjeenja. Moda je jo i najvanije to to uviaju da to vie ue, to vie uviaju koliko ne zna-

Mora postati promjenom koju eli vidjeti u svijetu. Mahatma Gandhi

Zagledaj se unutra. Unutra je temelj svega dobroga i ono e uvijek bujati, samo ako bude kopao. Marko Aurelije

Zadaa ti je otkriti svoju zadau i zatim joj se posvetiti svim srcem. Buddha

ju! Jedna od ivotnih vjetina koja nam omoguuje da se razvijemo u potpunije korisne osobe sastoji se od gledanja koje nam govori da je ivot ispunjen smislom. A jedna od glavnih ivotnih svrha

moe biti predanost ivotu ispunjenom sluenjem s ljubavlju. Kad djelujemo na temelju univerzalnih naela lake razvijamo osjeaj za duhovnu odgovornost, davanje doprinosa poboljanju svih Bojih stvorenja. Nastojimo donositi mir i djelovati kao skladni pojedinci, a sve zahvaljujui optimistinim i pozitivnim stavovima.

*
5. ZAKON
Sam bira put kojim eli ii. Andersen
Uvijek biraj put koji izgleda najbolje. Pitagora

Dobrog ivota nije bilo i ne moe biti bez samonadzora. Lav Tolstoj

POZNAVANJE naega svijeta u proteklih se stotinu godina iz korijena promijenilo. Tempo prikupljanja novih podataka silno se ubrzao. Sve vea ulaganja u znanstvena istraivanja trebalo bi vie usmjeriti prema duhovnim znanjima. Teologija proivljava zdrave nove procjene prirode teoloke stvarnosti. Prednosti koje znanstvena istraivanja donose ovjekovu zdravlju jo e se, po svemu sudei, intenzivirati. Nezaustavljiva sila tehnolokog napretka sve nam jasnije pokazuje da nae drutvo iz utemeljenosti u materijalnome prelazi na temelje koji su orijentirani na informacije i intenzivno znanje. Velika svjetska sveuilita slue veoj koncentraciji stranih studenata. ivimo u razdoblju blagostanja kakvo jo nije zabiljeeno u povijesti svijeta. I doista nije teko budunost zamisliti u pozitivnim okvirima potpun ovjekov razvoj, nada za sve Boje ljude, te mir i pravda. I lako je spoznati da prilika ima u izobilju i da pojedinac lako moe birati kojim putem eli krenuti. Tko eli doi do odreenoga cilja mora ii samo jednim putem, ne tumarati drugim putevima.
Seneka

Uz rub svakog puta kojim kroimo sjaji takvim sjajem da i onaj koji tri moe itati. William Cowper

Promislite o mogunosti da kao duhovna bia svi imamo ugraene boanske odlike neograniene ljubavi, smisla i kreativnosti. Kao ljudska bia, moemo birati put sluenja s ljubavlju, svjesni toga da naa nastojanja pomau drugima. S velikom radou, ini se da smo sve vie svjesni odgovornosti prema drugim ljudima, kao pripadnici velike ljudske obitelji. Na primjer, samo je meu ljudima mogue naii na neto poput prie o istaknutom engleskome lijeniku koji je tek tako, bez velikih priprema i najava, napustio svoju lijeniku praksu da bi proputovao pola svijeta, o vlastitome troku, i pomogao preivjelima u nuklearnoj nesrei u Rusiji. Koji su neki od glavnih faktora u pozadini takvog napretka? Proistjeu li ti humanitarni i blagotvorni porivi iz nae povezanosti s boanskom prirodom Boga? Stjee li sve vie i vie ljudi uvjerenje da svime upravlja sila koja je daleko vea od njih samih? Kako se to odraava u svakodnevici pojedinca? Kad preuzmemo nadzor nad vlastitim mislima i kada svojim umom vladamo na pozitivan nain, odabiremo put kojim elimo krenuti. Vie nas ne motiviraju vanjski uvjeti, niti nas ego odvodi na pogrean put. Umjesto toga, svatko od nas moe postati glavni kormilar naeg vlastitog broda, i tako stvarati ivot prepun plodonosnih nastojanja i plemenitog smisla. Ella Wheeler Wilcox jednom je davno sjedila uz East River u New Yorku i razmiljala o injenici da ljudi koji potjeu iz iste sredine, iz istog doma, na koncu ispadaju toliko razliiti. Nadahnuta jedrenjacima koji su se rijekom primicali pristanitu, napisala je: Jedan brod plovi na istok, drugi na zapad, Uz isti vjetar koji nam pue. Stvar je u jedrima, a ne u vjetru, I ona nam pokazuju odredite. ini se da je glavna prepreka naem potpunome procvatu u duhovnoj sferi upravo na mentalni stav i na ljudski egoizam. Obiljeavaju li nai stavovi nain na koji reagiramo na ivot? I premda moda ne moemo promijeniti injenice i okolnosti, svakako moemo birati nain na koji razmiljamo i reagiramo. Drevni orijentalni aksiom kae: Moda ne moe sprijeiti ptice da ti lete iznad glave, ali im moe onemoguiti da ti izgrade gnijezdo u kosi! U vezi s egoizmom, neki put drimo da raspolaemo daleko veim znanjem nego to to odgovara istini. Meutim, znanstveni pristup religiji pomogao nam je da postanemo svjesniji toga koliko smo beskonano maleni u kozmikim razmjerima. Sve vie spoznajemo da je moda i kljuan sastojak uspjeha u poniznome pristupu svim aspe-

ovjek koji nema nadzor nad sobom nije slobodan. Pitagora

ktima ivota. Tako uz sve izraeniju svijest o neogranienome dobru koje je pred nama, moemo odabrati put kojim elimo krenuti i planirati budunost uz osjeaj iekivanja i nade.

Naglasci
1. Uzvieni ideali esto obuhvaaju zaboravljanje sebe i koncentriranje na sluenje drugima. 2. Naa potraga za buenjem osobna je aktivnost koja se odvija unutra. 3. Sadanji je trenutak esto najdublji i najizazovniji uitelj na kojeg ete ikada naii. 4. Jedan preokrenuti kamen moe se pretvoriti u odskonu dasku za sljedee otkrie. 5. Ljudi koji uspijevaju obino su oni koji su voljni vrsto se drati svojih snova, ak i ako se suoavaju s neim to izgleda kao neuspjeh ili nepovoljna situacija. 6. to god odabrali kao predmet usredotoenosti, na um to moe proiriti. 7. Odnos izmeu misli i osjeaja nedvosmisleno je usporedan. 8. Nae misli i osjeaji mogu sluiti kao snaan sustav usmjeravanja, sluei kao barometar koji nas vodi kroz ivot. 9. Univerzalna naela nalik su na kompas; uvijek pokazuju pravi put. 10. Svjesnim odabirom inite to moete, gdje jeste, uz ono ime raspolaete.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Lonar za kolom. Od postavljanja do dovrene posude, Poveava dok se mogunosti smanjuju; A mekou zamjenjuje tvrdoa. Kada lonar pone izraivati posudu, uzima komad gline, od nje oblikuje neto nalik na kuglu i postavlja je na lonarsko kolo. Postoji mogunost da glina tom prilikom nije posve centrirana, pa je lonar mora pomno oblikovati da dobije pravilan valjak. Potom glinu razvlai i pritiska, sve dok se kolo okree. Prvo pod rukama ima pravu kulu, a zatim spljotenu gljivu. Tek kada je nekoliko puta tako raz-

vue gore-dolje, malo-pomalo moe stiskati glinu koja se okree dok se stranice ne ponu izdizati s kola. Na tome ne moe ustrajati predugo, jer e se glina poeti zamarati i oputati. Lonar joj daje zamiljeni oblik, a zatim je odlae sa strane. Sutradan e glina biti posve tvrda, pa e je moi okrenuti kako bi oblikovao donji dio. Na povrini je mogue urezati pokoji ukrasni element. Na koncu e se posuda pei i nakon toga od mogunosti ostaju jo samo boje koje se nanose na povrinu; oblik vie nije mogue mijenjati. Tako zapravo oblikujemo sve situacije u svojem ivotu. Moramo ih u grubo oblikovati, a zatim ih postaviti u sredite svojega postojanja. Moramo ih rastezati i potiskivati, komprimirati i istraivati samu prirodu stvari. Kada oblikujemo odreenu situaciju, moramo biti svjesni oblika koji elimo pridati stvarima. Sto je neto blie dovrenju, to postaje vre i odreenije. Broj mogunosti se smanjuje, sve dok nam ne preostane punina djelovanja nae kreacije. Bilo da je rije o ljepoti ili runoi, o neemu korisnome ili neemu potpuno bezuspjenome, to je djelo naeg oblikovanja. Deng Ming-Dao: Tao 365: Svakodnevne meditacije

Tridesetptvi tjedan

1. ZAKON
Destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih posljedica.

Gruba je rije bolnija od udarca. Tamilska izreka

DONOENJE odluka esto se smatra sredstvom koje je omoguilo evoluciju. Svaka naa odluka temelji se na naoj perspektivi ili nakanama i na kvaliteti svijesti koju unosimo u svoje misli, osjeaje i djelovanje. Svjesna evolucija, posredstvom odgovornih i pozitivnih odluka, moe posluiti kao vrlo koristan put. Kakve veze donoenje odluka ima s jezikom? Pozitivne odluke koje upravljaju nainom na koji govorimo ili komuniciramo s drugima pripomau pozitivnim i plodonosnim ishodima, dok destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih posljedica.

Jasnoa je sposobnost uoavanja due na djelu u fizikome svijetu. Plod je svjesne odluke o uenju posredstvom mudrosti umjesto posredstvom straha i sumnje.
Gary Zukav

Govor je ogledalo due; ovjek koji govori takoer. Pubilije Sirus

Svatko od nas doivljava stresne situacije kod kue, u koli ili na poslu. Kad se sve ne razvija na najbolji mogui nain, vrlo je lako pribjei pritubama, okrivljavanju i kritiziranju drugih. Mogue je da nas tada obuzima iluzija prema kojoj nam pronalaenje mana u drugima moe pomoi da se osjeamo bolje i zadovoljnije. No ta lana perspektiva ili prosudba onemoguuje nam da uvidimo dobro koje je

esto sam alio zbog rijei koje sam izgovorio, zbog utnje nikada. Pubilije Sirus

u pozadini pojavnih oblika. to bi se dogodilo kada bismo se s tim izazovom suoili ivei prema uputama svojeg duhovnog bia? Bismo li i dalje cijepali drva i donosili vodu, kao to nam nalae drevna izreka iz Zena. Meutim, naa razina svijesti mogla bi nam pomoi da proniknemo i dalje od neposrednih problema, da doemo do spoznaja koje su nam dotada moda bile skrivene. Poniavanje ili vrijeanje drugih rijetko moe posluiti kao nain rjeavanja problema. Umjesto toga, takvi stavovi esto samo produbljuju jaz. S druge strane, ljubazne, obzirne rijei pune razumijevanja nude potporu. Moemo sluati sa suosjeanjem, a zatim govoriti obzirno s pozicija poniznosti, neograniene ljubavi i proirene perspektive. U knjizi Kad se dobrim ljudima dogaaju loe stvari rabin Harold Kushner pie i o perspektivi:

Bog je stvorio svijet u kojem se dogaa mnogo vie dobrih nego loih stvari. ivotne katastrofe nas uznemiruju ne samo stoga to su bolne, nego i jer su zapravo iznimka. Veina ljudi najee se budi zadovoljna. Veina je bolesti izljeiva. Veina zrakoplova bez potekoa uzlijee i slijee... Nesree, pljake, neizljeivi tumori iznimke su koje tresu same temelje ivota, ali su vrlo rijetke. Kad vas ivot povrijedi, vjerojatno vam je teko voditi rauna o tim injenicama. Kad stojite vrlo blizu velikome predmetu, vidite samo taj predmet. Tek kad se od njega malo udaljite uoit ete i ono to je oko njega. Kad nas omami neka tragedija, vidimo i osjeamo samo tu tragediju. Tek zahvaljujui vremenu i odmaku tragediju spoznajemo u kontekstu cjeline ivota i cjeline svijeta. Kad bismo nekako uspjeli voditi rauna o takvome gledanju na stvari i kad nam se ini da je situacija katastrofalna, da nam remeti mir ili nas uznemiruje, kada bismo mogli tako promatrati stvari sve dok nam se ne ukae iri kontekst, moda bismo mogli izbjei mnotvo destruktivnih rijei. Stara dobra izreka Ako ne moe rei neto dobro, ne govori nita moe posluiti kao mjerilo za rijei koje izgovaramo tijekom dana. Vano je priznati razloge za emocionalnu uzrujanost. Ako nismo prisni s mislima i emocijama, moda neemo uoiti dinamiku koja je u njihovoj pozadini i posljedice tuge, alosti, razoaranja i bijesa neemo povezati s temeljnim uzrokom. Kako shvatiti patnje i radosti drugih ako nismo u stanju doivjeti vlastite srodne emocije? Douglas je bio poslovni ovjek iz jugozapadnog dijela Sjedinjenih Drava, pripadnik srednje klase s fakultetskom naobrazbom.

Djetinjstvo je proivio u emocionalno zahtjevnim okolnostima; odrastao je u disfunkcionalnome domu, uz oca alkoholiara i kronino bolesnu majku. Kao odrastao mukarac, Douglas je bio bijesan, ogoren, sklon manipuliranju, te se inilo da nije u stanju ostvariti trajne i kvalitetne odnose. Zbog svadljivosti i sklonosti verbalnom zlostavljanju, veina ljudi drala se na distanci. au je prelio Douglasov temperament i njegovo neugodno dranje, zbog kojih ga je supruga napustila i zatraila razvod. Douglas je nakon toga utonuo u dubok oaj, no ti posljednji dogaaji naveli su ga na intenzivno propitivanje vlastite due. Poeo je uviati dugogodinje negativne obrasce i tako je odluio suoiti se i s tim obrascima i s boli koja je oduvijek bila u njihovoj pozadini. Dok je u sebi traio najdublje uzroke bolnoga ivota, ivot je organizirao tako da bude sam i da redovito odlazi na rehabilitacijske seanse sa strunom osobom. Kad je Douglas nakon nekoliko mjeseci dovrio oporavak, i na sebe i na ivot, kao i na svoj sustav vrijednosti, poeo je gledati bitno drukije. U sljedeih godinu dana postao je osjeajniji i uviavniji, pokazujui vie razumijevanja za druge. Njegov se bijes istopio, postao je manje cinian, dok se njegovo samopouzdanje uzdignulo do zdravijih razina. Do tih promjena nije dolo tek tako, bez potekoa. Put od bijesne, arogantne osobe sklone manipuliranju do brinijeg i obzirnijeg ovjeka obiljeila je osobna bol koja je iziskivala veliku hrabrost. Ali uspio je! Predajui se tom putovanju unutarnjeg istraivanja, Douglas je promijenio ivot. Dobro pazite da se, kad vam se dogodi lo dan, ne iskaljujete na drugima. Budite osjeajni i uviavni. Teki e trenuci zavriti, a kada doe do toga, bilo bi dobro da nema ni nepotrebnih rana koje treba zalijeiti!

2. ZAKON
Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.
Andersen

Kod postizanja uspjeha, kraljenica je vanija od kosti koja nam navodno odreuje sreu. Frank Tyger

USPJEH, bilo da je rije o profesionalnoj ili privatnoj sferi, cilj je tenji gotovo svakoga od nas. Koliko se ljudi upitalo: Kako bih mogao postati uspjeniji? Odgovor bi ukratko moda mogao glasiti: valja istraivati, planirati, analizirati i aktivirati nune korake kako biste doli do eljenog cilja. Poznavanje dostupnih izvora svakako moe pomoi u usmjeravanju ovjekova donoenja odluka. Potpuni uspjeh obuhvaa postignua na nizu razliitih razina, a ne samo stjecanje velike koliine novca. Dosadanji rezultati poesto dobro ukazuju na neiji budui potencijal. I premda je tono da je za uspjeh potrebno vjebati, uspjeni ljudi vjebati obino poinju jo u mladosti! Nikada nije prerano za pojanjavanje ciljeva. Pritom e nas prirodno privlaiti ljudi ijim se odlikama divimo. U tome jedni od drugih moemo uiti na obostrano korisne naine. Odraavaju li nai prijatelji i kolege vrline i vrijednosti koje elimo izraziti? Odraava li njihov ivotni stil pozitivne odlike koje i mi prieljkujemo?

Nita nije uspjeno poput uspjeha. Alexandre Dumas, St.

Uspjeh je ispred zalaganja jedino u rjenicima. Vidal Sassoon

Etika i duhovna naela trebali bi biti apsolutna baza svega to u ivotu inimo. Svega to govorimo. Svega to mislimo. tovie, ako se sve to inimo temelji na etici i duhovnim naelima, kako moemo ne uspjeti? U tom sluaju svakako primjenjujemo i Zlatno pravilo: Drugima ini kako bi htio da oni ine tebi. Promotrimo sada na trenutak te dvije zamisli. Biti etian i imati sustav moralnih mjerila i vrijednosti znai ne samo initi pravu stvar, nego initi i pametnu stvar. Duhovna naela, kao to smo ve navodili u ranijim esejima, temeljni su zakoni svemira i uvijek e sluiti kao snaan okvir za svaki oblik nastojanja. Prihvaanjem injenice da se na putu do naih ciljeva mogu pojaviti i prepreke, bolje se pripremamo za suoavanje s potekoama. Doivljavanje neuspjeha ne mora nuno usporiti ili posve prekinuti dinamiku zapoetog projekta. Kada prihvatimo da pogreke proistjeu iz svih pokuaja da neto postignemo, iskustvo moemo prihvatiti kao priliku za napredovanje, za osmiljavanje, za stvaranje i

Uspijeva onaj tko neposrednu zadau promovira u vanu stvar. William Feather

Gorljivost nas gura i pomae nam u usponu ljestvicom uspjeha. E. C. McKenzie

nove stvari. Moemo istraiti porijeklo svakog problema i nauenu lekciju ugraditi u budue odluke, izbore i djelovanje. Nita od onoga to vrijedi uiniti nije lagano. Bi li ovjeanstvo postiglo sve to je postiglo u posljednjih stotinu godina bez nebrojenih pokuaja i pogreaka? Nastojte biti korisni i plodonosni, ime privlaite druge. Apsolutno! I ne dopustite da vas zastoji i zapreke odvrate od cilja! jo jedan od korisnih naina postizanja uspjeha jest i u utiranju puta postignua posredstvom humanitarnog sluenja. Davanje je vanije od primanja, a oni koji neogranieno daju esto doivljavaju da im se ta velikodunost vraa. Davanje za vrijedne ciljeve ulaganje je koje se isplati na vie razina. Kada promislimo o potencijalnome uinku toga to inimo, moemo biti uvjereni da e plodovi biti i korisni i dalekoseni. Uenje razluivanja vaan je korak na naem putu do stjecanja vieg stupnja odgovornosti na osobnome planu i u gledanju na budunost. Za to je potrebno panoramski sagledati cjelokupnu situaciju bilo da je rije o poslu, vezi, poslovnoj odluci ili duhovnome putu. Razluivanje uz promiljenu perspektivu temelj je potenja, odgovornosti i mudrih odluka. A to su sve mostovi koji vode do veeg uspjeha. ovjek koji napreduje jest ovjek koji ini vie nego to je potrebno i tako nastavlja dalje.
E. C. McKenzie

Cilj nam treba biti sluenje, a ne uspjeh. E. C. McKenzie

ivot se neprestano mijenja i donosi nam nove izazove i nove prilike. Ako mislite da znamo sve odgovore, mogue je da ste u vrlo jadnome stanju. Poniznost je prvi korak u postizanju mudrosti. A stjecanje mudrosti divovski je korak prema postizanju veeg uspjeha. Kad nauimo biti otvoreni prema novim opaanjima, zamislima i ljudima, uz pouzdanje da e ono to ima vrijednost na nas utjecati pouzdano, nagativni e utjecaji jednostavno otpasti. Optimizam izniknuo iz duhovnih istina ili naela snaga je koja pokree svaki oblik stvarnog razvoja i napretka. Nadu nastojte proeti osjeajem za realno; ali znajte da svjetlo vaeg optimizma moe pomoi u poboljavanju situacije. Taj bi optimizam drugima mogao posluiti kao nadahnue. Visoki nas ciljevi uzdiu. U meuvremenu, uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.

3. ZAKON
Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas.

Dobro je voditi rauna o injenici da ajnik, iako je do grla u vruoj vodi, i dalje pjeva! Amerika izreka

JE LI VAM se kad dogodilo da se naete u toliko tekoj i sloenoj situaciji da niste tono znali kako je rijeiti? Je li pred vama kada bio ispit za koji je trebalo nauiti toliko materijala da niste znali odakle poeti? Jeste li kada rekli: Sutra... To u obaviti sutra? Veina ljudi nala se u takvim situacijama i tada esto osjeala nemogunost da reagira, upravo zbog zastraujue veliine zadae. U sklopu prve reakcije, tada emo moda cijelu stvar odloiti do sutra. No mudrost nam govori: Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas. Sutranji dan donosi svoje probleme i izazove, ali i prilike, pa moramo biti svjei i za njih. A to moe biti teko ako u dananji dan donosimo i ostatke jueranjih optereenja! Da ste svjesni, odnosno u potpunosti nazoni u sadanjem trenutku, sve negativno rasprilo bi se gotovo istog trenutka. Ne bi preivjelo vau nazonost.
Eckhart Tolle

Ne odgaajte; zlatni trenuci samo jure pokraj vas. Henry Wadsworth Longfellow

Mnogo je razloga koji nam pokazuju zato je vano ne odgaati ono to je potrebno uiniti. Kad se odmah ne pozabavimo problemima, moe se dogoditi da postanu jo tei i sloeniji. Manje potekoe kojima se pozabavimo na vrijeme i pozitivno najee nee prerasti u velike probleme. Jednostavan primjer: malena porezotina kojom se pozabavimo brzo i na valjan nain, moe brzo zacijeliti. Meutim, ako je ne lijeimo i ako je izloimo nepovoljnim okolnostima, moe se inficirati, pa e zahtijevati pravo lijeenje. Kad to to je potrebno i mogue obavljamo danas, ivot e i sutra biti sreeniji i produktivniji. Jedan od naina ostvarivanja uspjeha jest i detaljna procjena cjelokupnog projekta, potom odreivanje redoslijeda zadaa koje e omoguiti uspjeno dovrenje. Ustrajan je trud daleko produktivniji od iznenadne mahnite aktivnosti. Pravilno napredovanje moe umanjiti nepotreban stres i omoguiti nam veu produktivnost. emu od situacije koju jednostavno treba rijeiti stvarati potencijalni problem?

Odugovlaenje nam krade vrijeme. Edward Young

Moda je jedan od najvanijih razloga za neodlaganje poslova potreba za poboljavanjem navike ivljenja u sadanjem trenutku. Uviali mi to ili ne, svaki je trenutak pravo udo u kojem bismo tre-

I ne recite, bez obzira o emu govorite: To u uiniti sutra, nego samo Uz Boju pomo. Kuran

bali uivati. Vjeita sadanjost prostor je u kojem se odvija na ivot. Rije je o jedinome faktoru koji se ne mijenja. Posve je jasno da je na djelu odreeni oblik inteligencije koji daleko nadmauje ovjekov um. Ljudi ponekad odgaaju stvari koje im se ne rade jer moda misle da dovoljno ne znaju ili da zadau ne mogu obaviti dovoljno dobro. A zapravo nema maginog trenutka u kojem se pojavljuje iznimnost ili u kojem na povrinu izbija kvaliteta. Iskoristite dan! Iskoristite sve sadanje trenutke u ivotu. Vrijeme prolazi nepovratno, a trenuci koje oekujemo moda se nikada nee dogoditi. Moe li svaka aktivnost, ako joj pristupimo otvorena uma, postati udesnim procesom uenja?

Ne bojte se pritiska. Zapamtite da upravo zahvaljujui pritisku komad grafita postaje dijamantom.
Anonimna

Njegovanje stava prema kojem sve treba obaviti odmah moe pomoi vaem napretku! Kao to je rekao lord Chesterfield: Nesumnjiva je istina da ovjek, to ima manje obveza, za njih pronalazi manje vremena. ovjek tada zijeva, odugovlai, tada moe raditi kad god eli i stoga rijetko kada uope neto ini; dok se oni koji imaju puno obveza jednostavno moraju prihvatiti posla; i tada redovito pronalaze dovoljno vremena za sve.
Malo vremena je malo zlata. No malo zlata nikako ne moe biti malo vremena. Kineska poslovica

Drevna duhovna legenda govori kako je Bog prvo stvorio ptice bez krila. Neto poslije, Bog je stvorio krila i pticama rekao: Doite, uzmite ovaj teret i nosite ga. Ptice su u poetku oklijevale, no ubrzo su ga ipak posluale. Pokuale su krila uhvatiti kljunom, no bila su im preteka. Pokuale su ih uhvatiti kandama, no bila su prevelika. Na koncu je jedna ptica uspjela postaviti krila na ramena, gdje ih je napokon mogla ponijeti. Na beskrajno iznenaenje ostalih ptica, krila su ubrzo poela rasti i sama su se smjestila na njihova tijela. Jedna od ptica poela je mahati krilima, a ostale su se povele za njom. Jedna je ptica tako ubrzo poletjela i poela lebdjeti visoko u zraku. Neto to je donedavno izgledalo kao teak teret sada im je omoguavalo da pou kamo ranije nikako nisu mogle, te da, istodobno, ispune svrhu zbog koje su stvorene.

4. ZAKON
U sve to radi uloi sebe. Anonimna
Vanjska nastojanja nikada nee biti slaba i beznaajna ako je velik rad koji se odvija unutra. Meister Eckhart

DVOJE SE LJUDI moe probuditi u istoj etvrti, istoga dana, okrueno istim okolnostima, pa ipak proivjeti potpuno drukiji dan ovisno o stavu. Jedan e se ovjek moda probuditi prepun elana i iekivanja pozitivnih potencijala koji su pred njim. Drugi e se moda probuditi misli zaogrnutih pesimistinim sjenama. Perspektiva je poesto kljuan sastojak u doivljavanju irokog, velikodunog i srdanog svijeta, te udesnih dua koje ga nastanjuju! Meutim, nita nije zanimljivo ako se mi ne zanimamo. Kako se razvija va ivot? Napreduje li u pozitivnome smjeru? Kako gledate na niz raznolikih iskustava koje vam ivot svakodnevno nudi? Jeste li uzbueni u vezi s divovskim potencijalom za stvaranje veeg dobra, kako za sebe, za svoju obitelj i prijatelje, tako i za svijet? Zanimaju li vas duboko viestrani aspekti ivota? Kako u posao ulaete vrijeme i dar? Za korisno stvaranje? U ivot kao cjelinu? Jeste li zapravo promislili o nainu na koji proivljavate svaki dan kao o ulaganju u progresivan ivot, ulaganju koje e donijeti maksimalne stvarne nagrade?

Dobra djela zahvaljujui kojima je svijet blai, puniji i bolji nego ikada materijal su od kojeg se sastoji ovjekovo zadovoljstvo i duhovna vrijednost.
joan Chittister

Publicist Grenville Kleiser drao je da je rad astan. Rad je lijek za nau duu. I vie od toga: Sam va ivot, bez kojeg ne biste znaili gotovo nita. S obzirom na to da svatko od nas velik dio dana posveuje nekakvome pozivu, ini se korisnim i plodonosnim sve zadae obavljati koliko moemo bolje. A upravo ono to inimo, a ne tek to kaemo da vjerujemo, odreuje na ivotni uspjeh. Ulaemo li svoj ivot u duhu neograniene ljubavi, marljivosti, svrhovitosti, gorljivosti, kreativnosti, korisnosti, poniznosti, etinosti, strpljivosti i izraavanja zahvalnosti? Utiremo li put i osobnom i financijskome uspjehu, na vrstim temeljima duhovnih i humanitarnih naela?
Sve to daje drugima, daje sebi. Anthony De Metlo

Razvoj je obino plod aktivnosti. Kako se bilo to moe razviti, bilo fiziki, bilo intelektualno, bez predanog napora? A napor obino ukazuje na ovakav ili onakav oblik rada. Moemo poeti od

Svijet je velik koliko je velik raspon ovjekovih interesa. ovjek ogranienih shvaanja ima ogranienu perspektivu. Zidovi njegova svijeta onemoguuju sagledavajnje irih obzora. Joseph Jastrow

ovakvog pitanja: to od svojih darova i sposobnosti mogu pruiti (ili uloiti) kako bih korisno sluio drugima? Potom moemo pomno odabrati djelatnost s kojom smo snano povezani. Nastojimo li biti plodonosni, nastavit emo uz pozitivan stav usmjeren na postizanje uspjeha. Neki je farmer bio poznat po iznimnim usjevima. inilo se da njegovi proizvodi na mjesnome sajmu uvijek odnose pobjedu. Usto je bio na glasu i po velikodunosti, te po tome to je svim okolnim farmerima davao svoje najkvalitetnije sjeme kukuruza. Kad su ga upitali zato toliko daje drugima, farmer je odgovorio: Zapravo je na odreeni nain i to stvar vlastitih interesa. Vjetar nosi pelud s kukuruza, prenosi ga s polja na polje. Unakrsno opraivanje vaan je faktor za dobar urod. Ako je susjedovo sjeme loe, tada e se smanjiti i kvaliteta naeg uroda. A budui da elim da svi napredujemo i ivimo dobro, dobivamo dobar urod, to inim i na radost i na korist.

ovjek sa stotinu interesa dvaput je ivlji od ovjeka koji ima samo pedeset interesa i etiri puta ivlji od ovjeka koji ih ima tek dvadeset pet. to vas zanima?
Norman Vincent Peale

Ako vas zanima to vas oekuje u budunosti, zagledajte se u zrcalo. Sto se u njemu odraava? Ukazuje li iskra u vaem oku na uzbuenje u vezi s novim pustolovinama i prilikama? Odraava li va osmijeh i unutarnju sreu i obilnu dobronamjernost prema drugima? Odzvanjaju li vae rijei sreom, blagoslovom, potovanjem i zahvalnou? Zrai li bit vaega bia dojmovima o ivome, aktivnome i pozitivnome umu te ukupnoj uzbuenosti u vezi sa ivotom? Kako u rad unijeti vie kreativnosti? Kako svaki dan iskoristiti za kreativnost? Dobro je i korisno sjetiti se da su srea i uspjesi u ivotu razmjerni iskrenome zanimanju za ivot.

5. ZAKON
Kakva e od toga biti korist?
Plemenita osoba nikada, ni na trenutak, ne naputa put dobrote. Konfucije

ELITE LI da vam ivot bude uspjean, produktivan i sretan? elite li ivjeti tako korisno da svojim aktivnostima pomaete poboljavanju svijeta za budue generacije? Ako je tako, nema boljeg naina za introspekciju, analizu i usmjeravanje nego kada nekoliko puta u toku dana odvojite nekoliko sekunda i upitate se mono, vano i vrijedno pitanje: Kakva e od toga biti korist? To se pitanje moe odnositi na vae misli, osjeaje, rijei i vae postupke u vezi sa svakom osobom, situacijom ili aktivnou. to bi se dogodilo kad biste se, prije poetka svake aktivnosti upitali Kakva e od toga biti korist? Bi li takvi trenuci kontemplacije otvorili vrata novim ili dodatnim kreativnim zamislima? Kada biste to pitanje postavili prije razgovora sa svakim ili razgovora o svima, bi li se vai razgovori moda doivljavali na jednoj dubljoj i djelotvornijoj razini? Do kojih bi koristi moglo doi kada biste to pitanje postavili prilikom planiranja dana, tjedna ili karijere?

Baviti se onim to je dobro znai poeti primati sve to je dobro. Marcus Bach

Kad odluite gledati televiziju i u ruku uzmete daljinski upravlja, da se upitate Hoe li ova emisija biti pouna, hoe li nadahnjivati, biti zdrava ili zabavna na pozitivan nain? biste li na koncu ipak odabrali taj program? Kada biste se upitali Hoe li ovo biti korisno? prije nego to neto pojedete ili popijete, bi li to utjecalo na vau odluku? Prije nego to se odluite za neko ulaganje, upitajte se: Jesu li proizvodi i usluge ove tvrtke korisni ili tetni? Na temelju polustoljetnog pomaganja ljudima u odabiru investicija, uoio sam da bolji investicijski rezultati dolaze od dionica tvrtki koje ine dobro. Je li dio Bojega plana i to da onima koji ine dobro i ide dobro? Hipokratova zakletva koju polau svi lijenici izmeu ostalog govori i o korisnome sluenju uz pozornost posveenu tome da nikome niim ne kodimo. Primijenimo li taj kriterij na svaki svoj korak i na svaku ivotnu odluku, ivot e nam ne samo postati uspjean, nego i radostan i sretan. Sve e vie ljudi osjeati pozitivnu energiju i poeljeti biti vaom muterijom ili lanom vae ekipe. Srea izmie onima koji je trae, ali u obilju dolazi onima koji nastoje usreiti druge. Jedan od najdragocjenijih i najtrajnijih izvora sree u ivotu jest osjeaj da pomaete drugima. Moda ste uoili da ljudi koji pomau drugima poesto imaju obilje prijatelja. to mislite, zato? Izmeu ostalog, moda i stoga to osoba koja pomae drugima postavlja pitanje: Kako mogu pomoi? U ivotnoj koli esto dolazi do problema i tekih situacija. Na taj nain

Bog nam moda prua prilike da se razvijamo duhovno i produktivno. Naposljetku, biste li uope odabrali kolu u kojoj se vae dijete nikada ne bi nalo pred izazovom ispitivanja i pisanja testova? Meutim, ako se bez prestanka drite nekog problema ili pritube, vae e se misli tako ispuniti intenzivnom negativnou. Kada postavite pitanje Kako mogu pomoi?, misaoni proces usmjerava se prema moguim nainima rjeavanja problema. Ako se pripremate za rjeavanje problema, umjesto da se samo tuite i alite, imat ete vie prijatelja i onih koji vam se dive. Provoenje takvog samonadzora postaje sve lake, sve dok na koncu ne prijee u nain ivota u kojem gotovo i nema truda. Da bi bio istinski dobar, ovjek mora zamiljati intenzivno i sveobuhvatno; mora se zamisliti u tuoj koi, kao i u mnogim drugim ulogama; bol i radosti njegove vrste moraju postati njegovi.
Percy Bysshe Shelley

Uludo utroen dan zauvijek je izgubljen. Bog je ovjekov ivot zamislio tako da se gotovo svakodnevno susree s odlukama i izazovima. Kada objeruke prihvatimo izazove, nudi nam se prilika za mentalni razvoj. Kad se opiremo izazovima, samo kodimo vlastitome razvoju. Pratite li budno mogunosti za izraavanje na podrujima na kojima se va osobiti dar i sposobnosti mogu konstruktivno upotrijebiti? Malo nadahnua i jasno izraena svijest vrlo su korisni za va ivotni smisao i napredak! Ako se koncentrirate na dobroinstvo, osjeat ete vee zadovoljstvo. A vai dosezi bit e vrijedni divljenja. U sklopu konfucijanizma, glavna vrlina ili naelo Jen odnosi se na vjerovanje da u sreditu naega bia postoji ista dobrota, ondje gdje se nalazi nae ja ili duh. Uitelj je rekao uenicima: Je li dobrota uistinu toliko daleko? Ako istinski elimo dobrotu, uvidjet emo da je stalno uz nas. Onaj kojem je istinski stalo do dobrote, nikad nee dopustiti da prije razmilja o neemu drugom. Kada postavite pitanje Kakva e od toga biti korist dopirete do unutarnjeg izvora i lake nadilazite okolnosti, uzdiete se iznad neega to vam izgleda kao ogranienje, uviate veu dobrotu u sebi i drugima, te stvarate ivot ispunjen samopotovanjem, veim uspjehom i trajnom sreom.

Naglasci
1. Moemo donositi pozitivne odluke u vezi s nainom na koji govorimo i komuniciramo s drugima. 2. Poniavanje ili povreivanje drugih rijetko dovodi do rjeenja problema. 3. Ljubazne rijei pune razumijevanja nude monu potporu. 4. Uspjeh moda nije jednokratni dogaaj; akumulirani niz dogaaja oblikuje uspjean ivot. 5. Rezultati iz prolosti mogu ukazivati na ovjekov budui potencijal. 6. Etinost i duhovna naela trebali bi biti apsolutna osnova svega to inimo u ivotu. 7. Put do uspjeha utirite sluenjem drugima. 8. Odbijajte jueranje ostatke prenositi u dananji dan! 9. Vjeita je sadanjost prostor u kojem se odvija na ivot. 10. Razvoj je najee plod aktivnosti. U rad uloite sebe. 11. Na odnos s drugima moe stvarati nove obrasce sklada i dobre volje. 12. Unutarnji je mir dragocjena hrana za neogranienu ljubav u svakom trenutku!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Budistika Tripitaka sadri niz izreka pod naslovom Dhammapada (Doktrina) koje se odnose na dio temeljnih budistikih vjerovanja predstavljenih u lako razumljivom i lako pamtljivom obliku: Sve to jesmo plod je naih misli: temelji se na naim mislima i nainjeno je od naih misli. Ako ovjek govori ili djeluje sa zlom namjerom, svugdje ga prati bol, kao to kota prati nogu vola koji vue kola; ako ovjek govori i djeluje istih misli, srea ga prati poput sjene koja ga nikada ne naputa. Promiljenou, obuzdavanjem i samonadzorom, mudar e si ovjek izgraditi otok koji nijedna poplava nee preplaviti. Makar i tisuu puta iao u bitke protiv tisua ljudi, ovjek je najvei osvaja ako ovlada sobom. Neka ovjek bijes nadvlada ljubavlju, zlo dobrim, pohlepu liberalnom irinom, a lai istinom. Dobri ljudi sjaje izdaleka, poput vrhova Himalaje. Joseph Gaer: Vjerovanja vodeih religija

Tridesetdrugi tjedan

1. ZAKON
Zbog svojih iskustava moemo postati ili ogoreni ili bolji. Eric Butterworth
Svijet je zrcalo i svakom ovjeku daje odraz njegovog vlastitog lica. Namrtite mu se i on e vas pogledati namrgoeno; nasmijte mu se i smijte se s njim i bit e vam vedar suputnik William Makepeace Thackeray

EKSLIBRIS na jednoj knjizi, stavljen 1940. godine, sadri i ove rijei C. Henryja Cooka: Svijet je ono to mi od njega stvorimo; nae misli govore kakav e biti. A ako je na um toliko malen i uzak da vidimo samo to to vidimo, Nedostajat e nam profinjene spoznaje i kohezivno djelovanje Ljubavi. Neemo poznavati vjeiti motiv, ljubav prema skladu koji odreuje na cilj, I uvijek prenosi poruku irenja svjetla u naoj dui. Svako veliko putovanje, bilo da je rije o pokuaju uspona na najviu planinu ili otkrivanju ire istine o Bogu, obuhvaa i atribute odluke, odvanosti i ustrajnosti. Da bismo doivjeli ostvarenje znaajne potrage ili prilike, trebamo li razviti kreativnost, marljivost, gorljivost i smisao? Malo je velikih putovanja koja se mogu dovriti bez povremenog skretanja. Bit e trenutaka kad e nam se initi da smo se izgubili. Moda e nam se initi da smo grijeili, ili emo se pitati koji je pravi smisao svega. Dio napredovanja na ivotnome putu sastoji se od uenja naina na koji je potekoe mogue prihvatiti smireno, milosrdno i s ljubavlju. to nam se dogaa na ivotnome putu ni-

Naa radost poput snova s krilima leti; Zato tuga onda treba trajati dugo? Budui da alost samo pojaava gubitak, Ne tugujte za onim to je iza vas. Anonimna

je ni priblino toliko vano koliko je vaan nain na koji se suoavamo s time to nam se dogaa. ivot nam katkada donosi neoekivane obrate koji nas privremeno skreu s puta. Meutim, na temelju tih raznolikih iskustava moemo uiti i nastaviti dalje. Zbog svojih iskustava moemo postati ili ogoreni ili bolji. Neki mladi obratio se starome sveeniku: Oe, u glavi mi se pojavljuju raznorazne negativne, neprihvatljive misli i pomalo sam izgubljen; ne znam kako im se suprotstaviti. Stari mu sveenik odgovori: Poi sa mnom, sine i izvede ga u vrt. A sada rairi ruke i hvataj vjetar. Iznenaen, mladi ga pogleda. Oe, ali ne mogu uhvatiti vjetar! Sveenik se nasmijei i ree: Jednako tako ne moe sprijeiti ni negativne misli. Ali mora im se vrsto suprotstavljati. Zadravati korisne misli. Odbacivati one koje ne zasluuju tvoju pozornost. Mi smo svijet, mi smo djeca, jedino mi donosimo dobro.
Lionel Ritchie

Kao ljudska bia, u tekim trenucima esto traimo vii stupanj razumijevanja. Uviamo li da do svjetla i novih otkria moemo doi upravo usred toga to se dogaa? Je li mogue nauiti kako se prepustiti izazovima i potekoama? Kako zalijeiti i sebe i druge kada nas razdire bol?
Vidim u divovskim razmjerima, i jasno kao u laboratorijskome pokusu... da jaamo upravo od onoga to uspijemo nadii. John Burroughs

Moda je upravo velika alost i bol jedna od najteih situacija koje uope moemo iskusiti. Veina nas tako reagira na teak gubitak ili tragian dogaaj. Mi sami, ili netko nama blizak, moda smo doivjeli bolest, teku nesreu, prekid veze, financijsku katastrofu, gubitak imovine ili smrt. ini se da je tuga posve prirodna reakcija na tragediju. U takvim trenucima esto pomau i velika ljubav i discipliniranost. Mogu li teki trenuci biti dragocjene prilike za koritenje velike unutarnje snage i stjecanje veeg duhovnog bogatstva? Kabala, judaistiki mistini tekst, nudi nam rijei utjehe: ivotne nam nedae daju energiju da dosegnemo viu razinu. Vane su nae reakcije. Hoemo li utonuti u tugu ili emo se otvoriti prema daru i srei koji niu iz tuge? Predanost naelu prema kojem u svakom trenutku dajemo najvie od sebe, u svim okolnostima i svim uvjetima, omoguuje nam da pronaemo vrijednost i pridamo vrijednost svakom iskustvu. to god

se dogaalo, ako smo svjesni i otvoreni, uviamo da uvijek moemo mnogo nauiti. Moemo li zahvaljujui dananjim iskustvima razviti svoje razloge za sreu i nadarenost? I uvijek imamo mogunost izbora. Moemo postati ogoreni ili moemo svjesno postati bolji i vei. Kad nauimo spoznavati da svako iskustvo donosi odreeni oblik sree, naa se uzrujanost razblauje. Stjeemo energiju kojom se moemo vinuti do uzviene razine svijesti u svim podrujima ivota. Povezujemo se s koristima iz prilika i otkrivamo nove dubine mudrosti i ljubavi u mogunostima koje pred nama otvara ivot. Va nain ivota u tolikoj mjeri ne odreuje ono to vam ivot donosi, koliko stav koji imate prema ivotu; ne toliko ono to vam se dogaa koliko nain na koji va um gleda na to to vam se dogaa. Okolnosti i situacije ivotu pridaju odreene boje, ali zato ste dobili um kojim moete birati koje e to boje biti.
John Homer Miller

*
2. ZAKON
Srea
Punina je radosti i sree u tome da u svemu opaamo

nije

stvarima,

nego

vama.

Anonimna

Boga.
iz Julian Norwicha

SREA JE ISKUSTVO kojem vjerojatno tei svaki ovjek, tako da se esto postavlja pitanje: Gdje pronai sreu? Srea nije u stvarima, nego u svima nama. Srea je unutarnja stvar! Ne moemo je traiti oko sebe. Neki ljudi i godinama trae izvan sebe u stvarima, ljudima, mjestima ili situacijama a sve u potrazi za sreom. Vrlo je vjerojatno da ste ve uli rijei poput: Bio bih sretan samo kad bih vozio Mercedes. Bila bih sretna kad bih ivjela u velikoj kui na uzvisini. Bila bih sretna kada bih mogla putovati svijetom. Kad! Trajna i istinska srea izvire iz duhovne dimenzije. Srea moe potei i iz oslobaanja naih kreativnih sposobnosti radi ostvarivanja znaajnih ciljeva ili unaprjeenja svrhe i smisla. Autor Izreka (17:22) govori nam: Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh sui kosti. ak i neki dananji znanstvenici dolaze do sve izraenijeg zakljuka da je naa sposobnost da se smijemo i radujemo valjan pokazatelj stanja naega zdravlja. Ljudi koji imaju smisao za humor i sposobnost da se ale na vlastiti raun esto vide vedru stranu ivota. Jeste li znali da radost i smijeh mogu poticati

Duh Sveti samo je u onome koji ima radosno srce. Talmud

rad naih unutarnjih organa i da pomau u smanjenju krvnog tlaka? Radost i srea pomau oputanju, pa tako i raspruju bol. Dio naih miia aktivira se zahvaljujui smijehu; kada se prestanemo smijati, miii se oputaju. Vedro je srce izvrstan lijek jer pozitivne emocije poput radosti, sree, raspoloenja i smijeha utjeu ne samo na na imunosni sustav, nego nam daju i osjeaj da je u naem svijetu sve u redu. Norman Cousins, autor Anatomije bolesti, od lijenika je doznao da mu se stanje lene modine ubrzano pogorava, te da za tu bolest praktiki nema lijeka. Svjestan vrijednosti smijeha i radosti, Norman je odluio pogledati sve urnebesno smijene filmove koje mu je obitelj uspjela nabaviti i donijeti u bolnicu. Knjiga Anatomija bolesti opisuje kako se rijeio neizljeive bolesti zahvaljujui lijeku koji se zove smijeh. Zvukovi sree ne donose ozdravljenje samo tijelu, nego i duhu. Kako bismo pokrenuli unutarnju radost, moramo pronai neku korisnu aktivnost. Pred nama su brojne mogunosti za korisno sluenje u podrujima u kojima je pomo itekako potrebna, poput dobrovoljnog rada u bolnicama, bliskog pomaganja djeci kojoj takva briga moe mnogo pomoi, ili itanja tienicima starakih domova. Mogunostima za davanje i primanje sree jednostavno nema kraja! Pravo je udo u svemu tome to to srea esto poiva u boanskome pojmu neograniene ljubavi. Ne u tome kad nas netko voli, nego u tome kada mi nekoga volimo, jer kada zraimo ljubavlju, automatski nas vole! Prisjetite se molitve sv. Franje Asikog koji je rekao: 0, boanski Gospodaru, omogui mi da toliko ne traim utjehu koliko nastojim utjeiti. Da ne nastojim biti shvaen koliko nastojim shvatiti, da ne nastojim biti voljen koliko nastojim voljeti. Jer primamo samo davanjem. A oproteno nam je samo kada opratamo. Kakve prelijepe istine! Neki poslovni ovjek obraao se skupini kolaraca, govorei o radosti i srei koje osjea dok radi. Traei primjer koji e djeca lako shvatiti, prepriao im je jedno iskustvo iz djetinjstva. Kao djeak oboavao je penjati se na drvee, osobito na divovski hrast koji je rastao pred kuhinjskim prozorom kue u kojoj je odrastao. Kad god je zbog kole ili brae i sestara osjeao pritisak, uspeo bi se na odreenu granu i privio uz deblo. Kad je puhalo, zamiljao je da on i stablo polagano i skladno pleu na vjetru. inilo mu se da stablo voli njegovu nazonost. Nikada ga nije nita pitalo, niti sumnjalo u njega. A siva vjeverica koja je ivjela vie u kronji esto se sputala i sjedila u njegovoj blizini. Taj je ovjek djeci ispriao kako su i vrhovi stabala izvrsni za igranje. Gore se stjee dojam da vrijeme stoji. U blizini neba i obla-

ivimo u sve veoj radosti i srei! Dhammapada

Iz sree se raaju sva stvorenja, zahvaljujui srei se razvijaju i u sreu se vraaju. Upaniade

ka uvidio je da je povezan s neim daleko veim od sebe samog. I, to je moda bilo jo najbolje od svega, s te je visine mogao promatrati cijeli obzor i svijet gledati iz vjevericje perspektive! Imao je osjeaj da ga stablo dri u zagrljaju, te da je tako i u zagrljaju prirodnoga svijeta. Nakon obilaska svojeg svetog mjesta na stablu, uvijek se dobro osjeao. Kad god bi osjetio umor, sjeao se osjeaja radosti koji se uvijek pojavljivao nakon tih dragocjenih trenutaka provedenih sa stablom.

Najvea radost ovjeku koji razmilja jest istraivanje i tiho potovanje prema neistraenome. Goethe

Univerzalna inteligencija ivotna energija ili boansko nije statina. Sam nas ivot podsjea da je kreativnost uvijek aktivna, da je u stalnome protoku. Kad univerzalnoj energiji omoguimo da protjee kroz nas, projiciramo li se i sami u uvijek pokretno i skladno jedinstvo duha? Ona se kree kroz nas. Izraava se kroz na um i nae djelovanje. Plod je poesto osjeaj povezanosti s cjelokupnim ivotom. Kada snazi boanske ljubavi omoguimo da protjee kroz nas, put due koja se razvija poinje donositi veliku radost i sreu.

*
3. ZAKON
Umirovljenje moe biti poetak korisne karijere.

VEINA LJUDI veu sreu doivljava kada je tijekom cijelog ivota aktivna. Neki e moda zabrinuto govoriti o mogunosti umirovljenja, dok e se drugi radovati mogunosti da ine neto vrlo korisno. Umirovljenje nije zavretak ivota! Jedna omiljena dugogodinja uiteljica usporedila je odlazak u mirovinu s nabavkom novih automobilskih guma, tvrdei da jedva eka takvu promjenu, kako bi nastavila s radom. Namjera joj je bila u mirovini matematici pouavati posebnu skupinu uenika. Malena skupina uenika tako je eljno iekivala njezinu ljubav, potporu i znanje. Jedan ovjek, zaposlen u velikoj tvrtki iz koje je

Radnik se poznaje po radu. Jean de /a Fontaine

obavezno morao otii u mirovinu, rekao je da jednostavno prelazi u drugo godinje doba u ivotnome pozivu! Mirovina nije smak svijeta ni zavretak ivota, kao to ni dobivanje prvog posla nije poetak ni svijeta ni ivota. Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ga ljudi pomno isplaniraju. Posve je u redu zakljuiti karijeru pod uvjetom da smo isplanirali plodonosne aktivnosti koje e ispuniti prazan prostor. Dobro je postaviti nove i realistine ciljeve za vrijeme kada emo moda imati vie vremena da ispunimo neke od produktivnih stvari za koje moda nismo imali vremena. esto se dogaa da, ako budunost isplaniramo do pojedinosti, nae djelovanje nakon umirovljenja moe biti i produktivnije od onoga to smo godinama radili za plau!

Sav je rad... plemenit; rad je sam po sebi plemenit... Lagodan ivot nije ni za jednog ovjeka, ni za jednog boga. Thomas Carlyle

U lanku pod naslovom Nikako zavretak Martha Smock pie: Starost je pitanje svijesti, a istina o vaoj dobi kae da ste u Duhu ni stari ni mladi. Duhovno ste bie na stalnome ivotnom putovanju. Iza vas je mnogo toga, ali je mnogo toga i pred vama... Odlazak u mirovinu ne znai da vie ne trebate sudjelovati u ivotu. On vam ne oduzima nita od istinske svrhe, smisla i mjesta u ivotu. Ako ovjek nema planove, tada je umirovljenje, osobito u ranoj dobi, gotovo oblik samoubojstva. Jer nije vrijeme za to da se opustite i ne radite ba nita. To nije ni mudro ni zdravo. Ono to je u smislu konkretnog posla ostavljeno na polici, tek je jedna faza ovjekove produktivnosti.

Svakog trenutka svojega ivota molim ne na koljenima, nego svojim radom. Rad i tovanje u meni su jedno. Susan B. Anthony

ovjek, za razliku svega ostalog organskog ili anorganskog u svemiru, razvojem nadilazi rad, hoda stubama svojih zamisli, dolazi ispred svojih postignua. John Steinbeck Gospoa Talbot bila je imuna ena iz Daytona, u Ohiju. Nije igrala nikakvu ulogu u tvrtki koja joj je donosila veliku zaradu i mogla je jednostavno ne raditi nita. Umjesto toga, vijeme je posvetila pomaganju djeci i unuadi, te prijateljima, traenjem lanaka koji nadahnjuju. Jednom na godinu sastavljala je kalendar od 365 bitnih odlomaka, po jedan za svaki dan u godini. Oni kojima bi dala kalendar esto bi se uzdignuli upravo zahvaljujui takvom nadahnuu. Oni su, pak, poruku esto prenosili drugima, koji su je irili dalje i dalje i dalje, pa je od njezina rada koristi na koncu imao irok krug ljudi! Gospoda Talbot mudro je koristila vrijeme za korisnu i sretnu aktivnost. Jedna nagrada daleko nadilazi sav novac, nagrade i poasti. Rije je o osjeaju da smo ispunili dunost, obavili posao i sluili na

O, narode moj! Radi u skladu sa snagom koju ima. Kuran

najbolji mogui nain. Rije je o osjeaju sree i zadovoljstva zahvaljujui stvarnome davanju i pomaganju drugima da steknu radost zahvaljujui tome to takoer daju. Jedan posrednik u prodaji nekretnina nekoliko je godina ivio od provizije, te je rekao prijatelju: Zna, bilo bi mi uasno teko vratiti se na stalnu plau. Muterijama pruam kvalitetnu uslugu, a u skladu s time nagrada mi je provizija. Potom mu je jo objasnio da kad nekome slui, to ini ne razmiljajui o konkretnoj nagradi ba od te osobe. Slui najbolje to moe, a ostalo preputa Bogu! Kad napredujemo uz osjeaj samopouzdanja i tako nailazimo na nove naine ivota koji nam se otvaraju nakon umirovljenja, dani i godine koji su pred nama uistinu mogu biti sretni. Ako je rad kljuan za dobrobit svih pripadnika ljudske zajednice, tada on i oplemenjuje. Iz dana u dan trebamo samo traiti prilike da s ljubavlju sluimo i spoznajemo istinu koja govori da Bojoj dobroti nema kraja!

*
4. ZAKON
Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo uvijek se vraa. Andersen
Trud u cilju usreivanja drugih uzdie nas iznad nas samih. Lydia M. Child

SREA BLISTA kao istinska duhovna odlika. Srodna je neogranienoj ljubavi, mudrosti, potovanju, zahvalnosti i svim ostalim boanskim pojmovima iz srca boanskoga. Srea je stanje duha koje pomae svima. Srea je neopipljiva vrijednost koja nam pomae da na zemlji stvorimo kraljevstvo nebesko. Grijeimo ako traimo stvari umjesto da nastojimo svima pruati sreu. Moda emo se baviti traenjem sree, umjesto da usreujemo druge. Kakve su posljedice? Helen Keller kae: Mnogi grijee u predodbama u vezi sa sreom. Do nje se ne dolazi zadovoljavanjem vlastitih poriva, nego odanou vrijednim ciljevima. Rije je o udesnoj istini. A Robert J. McCracken pie: Najzaraznije sretni ljudi oni su koji zaboravljaju sebe mislei na druge i sluei drugima. Srea ne nie iz hotiminog vabljenja, nego iz potpunog predavanja viim vrijednostima. I to je istina: Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo uvijek se vraa. U sebi nosimo mehanizam koji izaziva sreu, gdje god bili, kamo god ili.

Tko god krene u potjeru za sreom uvidjet e da mu ona bjei. Harry Emerson Fosdick

to je onda doista srea? Je li mogue da je plod pronalaenja radosti u produktivnome radu, u obavljanju posla uz potovanje i zahvalnost? Ostvarujemo li sreu kada svaki novi dan doivljavamo kao dragocjeni novi, tek nastao u ruci Bojoj, te ga provodimo mudro i promiljeno? Je li srea plod pronalaenja radosti i zahvalnosti za ono to jesmo, uz istodobno posezanje prema viim oblicima smisla? Je li srea nusproizvod potenja, iskrenosti i odanosti najboljem obliku naeg vlastitog ja, unutar potenoga ivota i odanosti plemenitim ciljevima? Je li srea unutarnji mir koji je plod opratanja i sebi i drugima, bez obzira na situaciju? iri li se srea na temelju doivljavanja tolikih potekoa koje nas jaaju i tolikih nedaa zahvaljujui kojima postajemo mudriji?

Oni koji ne trae sreu najvjerojatnije e je pronai, jer oni koji trae zaboravljaju da ovjek najlake postaje sretan kada tei tuoj srei.
Martin Luther King, Jr.

Postavite si sljedee pitanje: Koliko je vjerojatno da je boanski smisao traenje sree jedne od nebrojenih vrsta bia koja ine manje od tisuitog dijela povijesti jednog od milijardi planeta? Daleko je vjerojatnije da su ljudi stvoreni kako bi pripomogli ubrzanju boanske kreativnosti.
Vedrina u umu odrava svojevrsno danje svjetlo i ispunjava ga stalnim i nepromjenjivim spokojem. Joseph Addison

Jedan od naina doivljavanja sree jest i posveivanje nekoj aktivnosti koja nije izravno usmjerena na to da nam prua sreu. Na primjer, ako razvijamo darove i poinjemo se isticati u odreenoj aktivnosti, moemo ostvariti i sreu i uspjeh. Izmeu ostalih naina, sreu emo lake shvatiti prouavanjem sretnih ljudi. Pomislite samo na sve ljude koje poznajete ili viate, a koji zrae sreom. Koji je izvor njihove radosti? to od njih moete nauiti? Uviate li da sreu, trajnu sreu, ne pronalazimo primanjem? Umjesto toga, ona je plod davanja naeg cjelokupnog bia u sklopu reakcije na Boju bezgraninu ljubav koja protjee kroz nas. Silno je vano da potpunije shvatimo, da odgovorno razumijemo, cilj svojega postojanja, te vlastitu blisku i stalnu povezanost s Bojim ivotom. Kada je tako, uvidjet emo da se ivot odvija kroz nas i da se izraava kroz darove naega srca, nae glave i naeg pomaganja drugima. A naa e srea bujati i prelijevati se, te tako utjecati na sve na koje nailazimo.

5. ZAKON
Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha. Brian Adams
Izazivamo ono ega se bojimo. Elbert Hubbard

U KNJIZI Pozitivno naelo danas Norman Vincent Peale pie: U ovjekovoj prirodi postoji duboko izraena sklonost: ovjek postaje tono ono to ili kako se zamilja. Najee se izjednaujemo s vlastitom procjenom o sebi, bilo da se cijenimo ili ne. Mi sami odreujemo ili vlastita ogranienja ili neogranien potencijal za razvoj. Oni koji razmiljaju negativno u krajnosti unitavaju same sebe. Kada bez prestanka odailju negativne misli, na negativan nain aktiviraju svijet oko sebe... Negativno razmiljanje, koje projicira negativne misli, ovjeku tako najee donosi negativne ishode. To je krajnje odreeni i nepromjenjivi zakon uma. S druge strane, ljudi koji razmiljaju pozitivno, neprestano odailju pozitivne misli, zajedno s kljunim mentalnim slikama nade, optimizma i kreativnosti. Stoga svijet oko sebe aktiviraju pozitivno i snano privlae pozitivne ishode. I to je temeljni zakon djelovanja uma. Ovladavanje naelom pozitivnog razmiljanja i razvijanja sposobnosti za koritenje pozitivne energije u svim situacijama moe biti temelj uspjenog djelovanja. To znai da se oslobaamo sumornih misli koje nas ograniavaju. A srodne udovine misli sumnje i straha nedvojbeno su mrane i sumorne, ograniavaju i vode u neuspjeh. Kada im dopustimo da se zadre u umu, te dvije negativne sile mogu se mnoiti i pogaziti ovjekovu sposobnost razvijanja pozitivnih strategija koje e mu pomoi da nadvlada privremene potekoe.

Pokuajte doi do cilja, i ni u jednom trenutku ne pomislite da postoji neto to potragom nije mogue pronai. Robert Herrick

Kako preuzeti nadzor nad situacijom? Kako dosei ono mjesto u svijesti u kojem moemo biti pozitivni, gorljivi i istinski svjesni djelovanja duha? Nadzor nad situacijom preuzimamo kada doseemo svijest da imamo mo ovladavanja vlastitim mislima i osjeajima. Uzdiemo se iz zabrinutosti, sumnje i straha im spoznamo da moemo razviti protusredstva i nove prilike, te da nadziremo situaciju koja je

Sumnje i ljubomora esto donose upravo ono ega se boje. Thomas Jefferson

pred nama. Nismo roeni za neuspjeh; roeni smo za uspjeh. Jedna od tajni uspjeha jest odustajanje od negativnih misli i izlika. Umjesto toga, prigrlite ivotni stil davanja. Budite uvjereni da se marljiv rad i ustrajnost isplate. Misli su putevi, a pozitivne su misli putevi koji vode prema gore. Kada nam um blokiraju strah i sumnja, misli nam esto donose neuspjeh i poraz. Kada dobro odaberemo misaone puteve, kada su oni pozitivni i puni gorljivosti, mogue je doi do iznimnih rezultata. Emmet Fox sluio se izrazom mentalni ekvivalent, koji je u meuvremenu stekao dubok smisao. Na primjer, ako se u ovjeku pojavi divna i nadahnjujua misao u vezi sa zdravljem, i njegov mentalni ekvivalent ivota bit e pozitivan i pomagati mu da nadvlada fiziku bolest. Netko moe imati mentalni ekvivalent unutarnjeg mira i sklada, tako da e mu ivot protjecati bez potekoa i prepreka. Nai mentalni ekvivalenti postaju veliki planovi na temelju kojih izgraujemo ivot. Iako u ivotu ima podruja u kojima prieljkujete promjenu, nema sumnje da je prvo i najvanije podruje kojem trebate posvetiti pozornost upravo mentalni stav. Dvije su prijateljice ruale u restoranu i potpuno uivale u takvom drutvu. Nakon jednog zatija u razgovoru, jedna je ena drugoj rekla: ini mi se da si u ivotu tako bezbrina, kao da uope nema problema. Zar te doista nikada nita ne mui? U emu je tajna? Njezina se prijateljica nasmijeila i rekla: Oh, da, i ja imam svakodnevnih problema kao i svi ostali, ali sam nauila zbog njih se ne brinuti. Kad mi se u ivotu pojavi problem, sjednem i pomno razmotrim situaciju. Ako mogu neto poduzeti, dajem sve od sebe kako bih neto promijenila. Ako mi se ini da je zalogaj za mene prekrupan, posve se umirim i molitvom traim savjet. Potom oslukujem. Nakon nekog vremena pojavljuje se zamisao za rjeenje i povodim se za njom. Mogla bih ti opisati hrpu naoko nemoguih situacija koje sam rijeila samo zahvaljujui tome to poznajem izvor svoje dobrote! Moemo vrsto odluiti da nas stvari koje se dogaaju oko nas nee uznemiravati. Kad nauimo nadzirati vlastite emocije, postajemo sreditima pomaganja, zahvalnosti i vee snage. Kad poznajemo izvor vlastite dobrote i kada svakodnevno zastajemo kako bismo se povezali s tim unutarnjim izvorom, misli sumnje i straha jednostavno nemaju priliku aktivirati se u naem ivotu.

Strah i ljubav nikako ne mogu ii ruku pod ruku. Litavska izreka

ovjek bez samonadzora nalik je na brod bez kormila. Filipinska izreka

Naglasci
1. Svako veliko putovanje obuhvaa elemente odluke, odvanosti i snalaljivosti. 2. Vano je prema svakom iskustvu postupati najbolje koliko vam to trenutane sposobnosti doputaju. 3. Predanost davanju maksimuma u svakom trenutku, u svim okolnostima i pod svim uvjetima moe vam omoguiti da pronalazite vrijednost i pridajete vrijednost svakom iskustvu. 4. Radost i srea priroene su odlike. Ne poivaju u stvarima, nego u svakome od nas. 5. udo ukupne sree esto poiva u boanskome pojmu neograniene ljubavi. 6. Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ljudi planiraju nastavak produktivnosti. 7. Vaa svrha i mjesto u ivotu nastavljaju se i nakon umirovljenja. 8. Jedan od naina izraavanja sree sastoji se i u tome da inite neto za nekog drugog. 9. Vedrina je stanje duha koje privlai brojne darove i razloge za sreu. 10. ivot moemo promijeniti mijenjanjem misli. 11. Ovladavanje naelom pozitivnog razmiljanja i razvijanje sposobnosti koritenja pozitivne energije u svakoj situaciji moe biti temelj uspjenog djelovanja. 12. Sumnja i strah nee nai mjesta u naem ivotu ako im to ne dopustimo.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Sve to je na nebu i sve to je na zemlji izravan je dokaz otkrivanja Bojih odlika i imena, kao to je u svakom atomu spremljen sveti znak koji itekako rjeito govori o otkrivanju onog najveeg mogueg Svjetla. ini mi se da nijedno bie ne bi moglo postojati kada ne bi bilo snage tog otkrivenja. Kako su samo raskoni blistavi odsjaji znanja u svakom atomu i kako su nepregledni oceani mudrosti koji se kreu u svakoj kapljici! U najveoj moguoj mjeri, to vrijedi i za ovjeka, koji je, meu svim ivuim stvorenjima dobio takve darove i koji je izdvojen radi velianstvene slave takvoga priznanja. Jer u njemu se mogu otkriti sve odlike i imena Boja, u mjeri u kojoj nijedno drugo stvoreno bie nije nadmailo. Svi ti nazivi i odlike mogu se primijeniti na njega. ak je i On rekao: ovjek je Moja misterija, Ja sam njegova misterija. Kitab-i-iqan

Tridesettrei tjedan

1. ZAKON
Poznat ete ih po njihovim plodovima. Matej 7:16
Blag se um poznaje po blagim djelima. Edmund Spenser

tako nam primjeran ivot ne donosi samo ugled, nego i drugima daje poticaj na dobra djela zahvaljujui kojima ivimo. George Chapman

BOANSKO na ivot moe dodirnuti ili pokrenuti na niz raznoraznih naina. Jedan je od njih misterija smisla, svrhe, osjeaja za usmjerenost i cilj, naina na koji se orijentiramo u ivotu i radu. U knjizi Mo smisla Richard J. Leider opisuje smisao kao: spoznaju nazonosti svetoga u nama i izbora rada koji je u skladu s tom nazonou. Smisao odreuje na doprinos ivotu. Izraz moe pronai u obitelji, zajednici, odnosu, poslu i duhovnim aktivnostima. Od ivota dobivamo to dajemo i pritom shvaamo vie od toga to tono znai otkriti vlastitu svrhu i smisao. Plodovi duhovnog ivota odlike su zahvaljujui kojima u svaki odnos i sve to radimo moemo unijeti boansku beskonanu ljubav. Tijekom sluenja na Zemlji Isus je onima koji su bili u blizini rekao: Poznat ete ih po njihovim plodovima. Poslije je apostol Pavao tono naveo to su ti plodovi: Plod su duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrljivost; protiv ovih ne postoji zakon (Galaanima 5:22-23). to znae rijei protiv ovih ne postoji zakon? Znai li to da i nema potrebe za zakonom? Moete li zamisliti donoenje zakona koji bi graanima zabranili da iskazuju ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost, krotkost i suzdrljivost? udesne i dobre mogunosti plodova duha dio su boanskoga ideala svake osobe. 1 kao to se u svakoj sjemenci jabuke nalazi potencijal za nastanak stabla koje e nositi slasno, zrelo voe, tako se u svakoj osobi nalaze stvarnosti potencijala koji nam je tako slobodno predan! Naa je

dunost sada njegovati to dragocjeno sjeme kako bismo doli do obilne etve. Mogue je da smo na pragu otvaranja novih vrata. Naa uzdignuta svijest mogla bi nas provesti kroz ta vrata i uvesti u proireni svijet dobrote, dati nam priliku da istinski doivimo kraljevstvo nebesko na zemlji.

Velike stvari koje namjeravate jednom uiniti moraju imati poetak ako ih kanite jednom ostvariti, pa stoga neto korisno ponite raditi ve danas.
Grenville Kleiser

Promotrimo sada pomnije blistavo blago tih plodova. Jedan je od velikih duhovnih savjeta volite se. Bi li te rijei mogle biti boanske iskre koje naem srcu (emocijama i osjeajima), dui (duhovnim sposobnostima) i umu (mislima, mentalnim sposobnostima) pridaju plamen kreativnosti i obinoga ivota? Toliko se pie o ljubavi. Ljubav nazivaju i materijom koja ujedinjuje i uvodi sklad u svemir. Neograniena je ljubav unutarnja odlika koja opaa dobrotu svugdje i u svemu. Upravo zahvaljujui ljubavi koja se razvija esto uspijevamo stei sposobnost da budemo korisniji kao ljudska bia. Koritenje snage neograniene ljubavi moe pomoi u rasprivanju svakog oblika nesklada. to je radost? to je srea? Moda emo pomisliti da je rije o plodu sretnih okolnosti. Neki puta moda i jest tako. Ali zreliji pogled kazuje nam da je rije o popratnoj pojavi razmjerne dobrote i sluenja drugima. Radost i srea su uzrok, a ne posljedica. Rije je o duhovnome naelu, koje nam je dostupno u svakom trenutku. Mnogo je naina na koje je mogue izraziti radost i posluiti kao pozitivan utjecaj: ugodnim i ljubaznim rijeima, iskrenim osmijehom, ak i smislom za humor. Duhovna radost nikada nije neumjesna, jer je rije o dubokome i trajnome osjeaju mira i uravnoteenosti koji doivljavamo kada smo usredotoeni u snazi kojom dobro djeluje na sve. Jedan od paradoksa istine sastoji se u tome to sretno srce privlai sve to mu je potrebno za trajnu sreu. A srce nam uvijek moe biti sretno ako se sluimo radosnim prednostima i plodonosnim svojstvima svoje duhovne prirode. Postoji li uope netko tko, na nekoj dubokoj razini postojanih ne prieljkuje dar mira? A mir je daleko vie od stanja u kojem smo osloboeni sukoba. Kraljevstvo mira svakako je u nama i mi sami ima-

mo mo i mogunost odrediti kako se osjeamo. Mir esto proistjee iz toga da znamo kako ne postoji mjesto na kojem mi moemo biti, a da ondje nema i boanskoga, tako da ivimo na temelju univerzalnih naela, osjeaja smisla i svrhe, te predanosti sluenju s ljubavlju. Koliki su meu nama, u pojedinim trenucima, udjeli za vie strpljivosti, osobito kada je trebalo nadvladati okolnosti koje nas uzrujavaju?! Pa ipak, kada znamo da nam duh daje snagu da nastavimo sve dok ne rijeimo sve to je pred nama, moemo biti strpljiviji. Kada strpljivost smatramo duhovnim naelom, uviamo li da je strpljivost dinamina, a ne pasivna? Uz duhovnu strpljivost, vie ne gubimo dragocjeno vrijeme ni energiju opirui se situacijama. Umjesto toga, traimo rjeenje. Blagost i ljubaznost prelijep su i obziran izraz neograniene ljubavi. Blagost nam otvara put prema beskonanome dobru koje moe ui u nas, a zatim i iz nas zraiti i obasjavati sve to nas okruuje. Blagost oslobaa protok boanske radosti i ljubavi u naoj dui. Od nje svi imaju koristi. Moete li zamisliti kako bi nam se ivot promijenio kada bismo strah i krivnju zamijenili ljubavlju, opratanjem, blagou i dobrotom? Na to elimo usredotoiti pozornost?

ovjek je ovjek jer moe slobodno djelovati unutar okvira svoje sudbine. Slobodno moe razmatrati, donositi odluke i birati izmeu ponuenih mogunosti. Od ivotinja se razlikuje upravo po slobodi odluivanja u prilog dobru ili zlu, za cestu ljepote ili za blatnjavi put rune izroenosti. Martin Luther King, Jr.

Lowell Fillmore rekao je: Dobrota je vie od pukog suzdravanja od zlih postupaka. Rije je o vrstoj i pozitivnoj svijesti o neupitnoj Bojoj savrenosti. U sklopu konfucijanizma, naelo koje se naziva Jen tvrdi da ista dobrota postoji u sreditu ovjekova bia u kojem se nalazi i duh. isto ili dobro srce esto se prepoznaje prema mislima i ponaanju. Raspolaemo unutarnjom duhovnom snagom koja je u stanju odravati nas kada nam je to potrebno; pomae nam da se razvijamo i irimo dobrotu svoje istinske prirode. Vjernost znai pouzdanost u svakom trenutku. Ako ste vjerna osoba, znai da ste pouzdani. Odravate obeanja. Iskreni ste i poteni i ulijevate sigurnost. Nastojite ivjeti asno i karakterno u svemu. Dosljedni ste svojim stavovima. Pritom nije rije o trenutanome osjeaju, nego o usidrenosti i vrstini u univerzalnome naelu koje moe voditi na ivot.

Krotkost moe silno pomoi onima koji nastoje stei vee spoznaje. Oni koji ele biti mudri molitvom trae srce puno razumijevanja. Takvo je srce prepuno ljubavi, mudrosti, suosjeanja, vizije i sposobnosti ostvarivanja vizije. Krotkost utire put miru i poniznosti. Krotkou se esto dolazi do vrijednih postignua i kad sila ne daje rezultate. Krotkost u pojedincu moe ukazivati na to da su univerzalni zakoni i naela snane sile koje tu osobu usmjeravaju kroz cijeli ivot. Krotkost donosi i korisna iskustva mira i slobode, uspjeha i zadovoljstva. Suzdrljivost je istinsko ishodite svih oblika vladanja. U pojedinim trenucima moda nam se nee dopasti nain na koji razmiljamo, osjeamo ili djelujemo. Kada doe do toga, moemo zastati i pozvati pozitivne misli i osjeaje koje e zamijeniti one koji nam se ne sviaju. Ako osjeamo nelagodu zbog vlastitih postupaka, moemo promijeniti ponaanje. Raspolaemo potrebnim duhovnim pomagalima da se izrazimo na najvii i najplemenitiji mogui nain. Moemo upotrijebiti te sposobnosti i preuzeti nadzor nad svojim ivotom, a u svemu poinjemo od samonadzora i suzdrljivosti. Kako moemo biti istinski sretni u vezi s nekim ivotnim planom koji nije donio etvu korisnih duhovnih plodova? Odluimo se za mogunosti koje odraavaju nae boansko ja. Ponovimo tok univerzalne energije koji e preplaviti nae bie, proiriti bit toga tko smo i to smo.

*
2. ZAKON
Veliine nema gdje nema i jednostavnosti, dobrote i istine. Lav Tolstoj

Optimizam ima korijene u trajnoj dobroti. Anonimna YOGANANDA nam govori: Gotovo je nemogue ljudskim jezikom opisati kozmiku pustolovinu Bojega stvaranja i njezinu profinjenu isprepletenost s pojedinanim ivotnim pustolovinama nebrojenih ljudskih bia. ivot se esto smatra najveom uope zamislivom pustolovinom. Mogue je da na vie razliitih naina svatko od nas osjea duboku misteriju osjeaja da ivimo. Kada se dijete rodi ili kada nas pogodi smrt bliske osobe, misterija ivota postaje osobnija, bliskija i opipljivija. Moemo uoiti boansku veliinu u blistavome zalasku sunca, u ugodnoj toplini proljetne kie, te u rascvjetalim godinjim

Neka vam lice uvijek bude na suncu, pa nikada neete vidjeti sjene. E. C. McKenzie

dobima ivota. U svakodnevnome ivotu uoavamo veliinu boanskoga koje nas okruuje. Kako ivimo iz dana u dan? Ne teoretski, ne filozofski ili idealistiki, nego kako doista ivimo? Je li sve to govorimo i inimo korisno i produktivno? Je li svijet bolji jer smo i mi njegov dio? Jedna je ena sadila cvijee gdje god je ivjela jer je eljela uljepati svoj komadi Zemlje! Svatko tko je proao pokraj njega uivao je u ljepoti njezina vrta! Moemo li ivjeti tako da je svaki dan bezgranino vaan? Kako to postii? Je li vam kada palo na pamet da ste uronjeni u podruje beskonane duhovne moi i da je moete nauiti koristiti? Kako?

Optimist moda nee razumjeti, ili ako razumije, moda se nee sloiti s dominantnim stavovima; no on vjeruje, zna, da e, dugorono gledano, i s vremenom prevagu odnijeti sve ono to je ispravno i najbolje. Thomas A. Buckner

Optimizam je ovjekova putovnica koja ga vodi u bolje sutra. Anonimna

ini se da se kod mnogih ljudi pojavljuje sve izraenija elja da budu potpunije i vidljivije ivi. Poinjemo li uviati da smo ovdje zbog odreene svrhe? Izgleda li da nas neto vue na duhovno putovanje? Moemo poeti traiti vie oblike znanja: duhu koji je spreman traiti otvaraju se stotine vrata! to ovjeka vodi prema napretku? Svjesno i odmah moda i ne znamo razloge koji nas potiu naprijed. Ali je li tono da se neto u nama budi? Bi li to mogla biti sve vea gorljivost prema mnogobrojnim prilikama koje nas pozivaju da proirimo i napregnemo um i proirimo perspektivu? Bi li to unutarnje komeanje moglo biti nada u to da emo ostvariti ciljeve? Posjeduje li ivot blistavilo koje nas vue naprijed u potrazi za poveanim sluenjem i stvaranjem koristi? Je li mogue da optimizam ima korijene u trajnoj dobroti, te da osjeamo poziv pozitivnih stavova? Mogu li misli o jedinstvu i povezanosti graditi samopouzdanje i poticati nas da uimo nove naine razmiljanja, pa tako i alternative rjeavanju sukoba agresijom? Je li sve to dio trajne dobrote priroene ovjeanstvu? Kada otkrijemo sposobnost vlastite due da pronalazi dobrotu u svakoj situaciji i radosnoj i tunoj moemo li se probuditi i spoznati veu slobodu, vie oblike izraavanja i vee koristi? Moemo li postati istraivaima i otkrivaima blagoslova duha? Moemo li u svemu oko sebe uviati obnovljeni osjeaj zahvalnosti? Moemo li po-

Beskonana Dobrota ima toliko iroke ruke da prihvaa sve to joj se obrati. Dante

kazati svoju gorljivost prema ivotu, oduevljenju omoguiti da se prelije u sve to inimo sve dok ne pone utjecati na sve oko nas? Je li mogue da ta mona energija simbolizira ono to se naziva dodirom s beskonanou boanskoga? Optimistian ovjek ivot tumai na najpovoljnije naine i samopouzdano radi na pomagalima i lijekovima. Jeste li uoili kako se sve odvija posve pozitivno kada ljudi oekuju pozitivne ishode? Optimistinost ne znai da usput neete nailaziti na izazove. Meutim, optimistian stav sa sobom nosi i svijest o tome da svaka situacija sadri i potencijal za pozitivan ishod i vee dobro. Namjera je optimista upravo otkrivanje tog dobra! Kada se nae pred preprekom, optimist trai rjeenja. Otvorena uma i iskreno gleda pozitivne strane i trai najpovoljnije i najplemenitije ishode. Optimizam iri radost i sreu!

Dobrota je uvijek prednost. ovjek koji je iskren, srdaan i koristan moda nikada nee postati slavan, no potuju ga i vole svi koji ga poznaju. Tako je postavio vrste temelje uspjeha i imat e ivot dostojan ivljenja. Herbert N. Casson

Emerson gorljivo i rjeito pie upravo o optimizmu; i to u razdoblju nakon bolesti i smrti prve supruge, dvojice brae i oboavanog estogodinjeg sina. Intenzitet takvih tragedija kod nekih bi ljudi izazvao ogorenost i cininost. lako je doivio duboku bol i alost, kod Emersona je vjera u dobrotu ivota odrala njegovu ljubav prema korisnim zamislima. Svatko od nas takoer moe spoznati i izraziti ono to je Emerson nazvao Nepogreivim povjerenjem i... vizijom koja vidi da je istinito ono to je najbolje. S takvim stavom ovjek moe odbaciti sve nesigurnosti i strahove i imati vjere u to da e vrijeme otkriti odgovore na svaku osobnu zagonetku.

3. ZAKON
Dri li da zna sve, manje je vjerojatno da e jo uiti.

Tko ostvari vlastitu predodbu o veliini zacijelo je o njoj uvijek imao vrlo loe miljenje. William Hazlitt

OVJEKOV KARAKTER i razvoj esto se smatraju svjetlom ostvarenja nekog materijalnog cilja, poput poveanja broja osobnih, poslovnih ili drutvenih prilika. U postupanju s vlastitom temeljnom ljudskom vrijednou, vano je da se podsjetite da stav o vlastitoj vrijednosti po definiciji dolazi od nas samih. Bit te udesne vlastite vrijednosti esto se izvodi iz primjene naih osobnih darova, sposobnosti i mogunosti na kreativnim i korisnim podrujima. Ta svijest o vlastitoj vrijednosti bitno se razlikuje od napuhanog ega i besciljnog ponosa. Je li vam se dogodilo da ste u drutvu nekoga tko je, kako se ini, zaglavio u zamci ega, uvjeren da ve sve zna, da ima odgovore na sva pitanja, pa je odluio vie ne sluati to drugi nude? Kako ste se tada vi osjeali? Vjerojatno se radilo o nelagodnoj situaciji, jer je razgovor bio jednostran, pri emu je va sugovornik u nebesa dizao svoje navodne uspjehe i znanje.

Suvremeni se um malo-pomalo otvara prema razliitim vizijama stvarnosti. Sogyal Rinpoche

Rije ego ima mnogo razliitih tumaenja. Neki ljudi na ego gledaju kao na nesvjesni dio svojega bia koji esto nastoji ostvariti nadzor nad naim svakodnevnim ivotom. Drugi ego opisuju kao ekskluzivni aspekt nae stvarnosti, za razliku od duhovnoga dijela koji definiramo kao duu. Meutim, bi li praktinija i moda tonija definicija mogla jednostavno glasiti: nain na koji percipiramo sebe i nain na koji izraavamo svoju percepciju o nadmoi?

Uenje smatrati pripremom za neto vie od uenja automatski znai da smo i prije poetka porazili taj postupak. Najvaniji stav koji je mogue stvoriti jest elja za nastavljanjem uenja. Daniel Bell

U Tibetskoj knjizi ivih i mrtvih Sogyal Rinpoche navodi koristan opis ega: Dvoje ljudi u vama ivi cijeli ivot. Jedan je ego, to brbljavo, napadno, zahtjevno, histerino i proraunato bie; drugo je skriveno duhovno bie, iji spokojan glas mudrosti ujete rijetko i jo rjee na njega obraate pozornost. Kad sve vie i vie sluate uenja, promis-

Najprazniji je na cijelome svijetu onaj koji je pun sebe. E. C. McKenzie

lite o njima i ugradite ih u ivot, va unutarnji glas, vaa priroena mudrost prosuivanja... budi se i jaa, a vi poinjete uviati razliku izmeu takvog usmjeravanja i raznoraznih bunih i primamljivih glasova ega. Djelotvoran nain oslobaanja od svega ime nas sputava ego jest sluanje i uenje, razmiljanje i rasuivanje. Ako smo uvjereni da sve znamo, vjerojatnost da emo neto nauiti daleko je manja. A da bismo istinski sluali i uili korisno je odbaciti sve predrasude i tue rijei sluati otvorena uma. Otvorenost je kljuna za razvoj, a volja ga pokree. Ne moramo prihvaati sve tue stavove i zamisli, ali ih moemo promiljeno razmotriti. Otvara nam se mogunost da zadrimo korisne informacije i oslobodimo se onoga to nije presudno. Kako uti usmjeravanje duha koji apue ako neprestano pria moda i o nevanim stvarima? Kada otvoreno sluate tue stavove, uoavate li mnoge nove i uzbudljive naine na koje moete promotriti odreenu temu?

Bog se i dalje obraa onima koji ele sluati. Anonimna

Ako je ovjek dosegao toku u kojoj je toliko zadovoljan da govori: 'Ne elim znati nita vie, nita vie initi, nita vie biti', naao se u stanju u kojem ga treba pretvoriti u mumiju. Henry Ward Beecher

Umijee sluanja kao iskustvo nam moe donijeti i poniznost. Na primjer, prouite li jedan obian list koji je pao s divovskoga stabla, doslovce ete otkriti mnotvo naina na koje ga je mogue promatrati. Slikar ili pjesnik moda e uoiti formu, boju i ljepotu iz potpuno drukije perspektive. Glazbenik e moda uti jo neodsviranu simfoniju. Biolog e vidjeti dokaz o svrsi i smislu u najjednostavnijim izrazima prirode. Atomski fiziar vidjet e bilijune atoma unutar fantastine organizacije. Vrtlar e u listu vidjeti prepreku ljepoti odravanog travnjaka. Gusjenica e u listu vidjeti hranu koja e joj pomoi u metamorfozi, dosezanju ljepote leptira. uda koja su plod Bojega stvaranja postoje u izobilju, ak i u najobinijem listu! Oni koji ponizno pristupaju ivotu priznaju da je cjelokupan svemir i sva bia koja su u njemu i vidljiva i nevidljiva vjerojatno potekla od bezgraninog i bezvremenog stvoritelja. Mi znamo neizrecivo malo. Dar uenja jedan je od najveih darova koje si moemo priutiti! Uenjem poniznosti uviamo da je smisao ivota na zemlji neizrecivo dublji od svega to ovjekov um moe spoznati. Svako

Prilike se esto proputaju jer emitiramo kada bismo trebali sluati. E. C. McKenzie

Boje dijete treba marljivo nastojati pronai i pridravati se Boje svrhe, ali pritom ne biti toliko egoistino da pomisli kako shvaa beskonaan Boji um. Poniznost je usklaena s Bogom i Bojom svrhom, dok su ponos i oholost u raskoraku s duhovnim naelima. Kada mislimo da znamo sve, ograniavamo se i sputavamo. Njegovanjem otvorenosti, pripravnosti, gorljivosti, irine vizije i potovanja prema svim oblicima ivota moemo promijeniti cjelokupnu atmosferu u svojem umu. Potom u na ivot moe ui boanski duh, koji e raspriti ovjekov ego i novonastali vakuum ispuniti neogranienom ljubavlju koja nas navodi na to da sluamo i uimo.

*
4. ZAKON
Nikoga jo nikada nisu slavili zbog neega to je dobio. Slava je bila nagrada za ono to je dao. Calvin Coolidge
ovjekove zasluge ne smijemo mjeriti prema njegovim velikim odlikama, nego prema tome kako se njima slui. Francois Due de La Rochefoucauld

U LUKINU EVANELJU Isus govori: Dajte, pa e vam se davati: dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera iskrenut e vam se u skut, jer e vam se mjeriti mjerom kojom mjerite (6:38). Isus ovdje navodi temeljni ivotni zakon koji su prepoznali mnogi veliki duhovni voe, kao i mnogi istinski uspjeni pojedinci. Volite li posao koji radite, u njega ete uloiti cijelog sebe, slobodno dajui energiju i cjelokupan dar. Kada tako dajete, radite zbog radosti uspjeha. Kada s drugima dijelite svoje sposobnosti, dar potovanja, opipljivog ili neopipljivog, postaje dijelom vaeg svakodnevnog ivota. Opipljivo potovanje i zahvalnost moe se sastojati od novane koristi ili neijeg dara za to to ste uinili. Neopipljivi oblici mogu biti zahvalnost za to to ste uinili, kao i ugled. Velike nagrade proistjeu iz vae vlastite radosti zbog injenice da ste korisni. S druge strane, ako radite za plau, ako ste pripravni initi samo ono za to mislite da vas plaaju, te ne inite ba nita vie, po svoj ete prilici zamrziti posao. Kod Boba je bilo upravo tako. Osam sati na dan, pet dana u tjednu, godinu za godinom, zaraivao je plau uz minimum uloenog truda. Uvijek se inilo da je umoran i nezadovoljan, a posao je krivio za nebrojene druge probleme.

Ljubazne rijei ne prodiru toliko duboko kao glas o dobroti. Mencius

Meutim, uivao je u jednom: volio je gledati ki kako igra djeju verziju baseballa. Kada mu se ukazala prilika da postane trenerom njezine momadi, objeruke ju je prihvatio. Iako je trenerska dunost iziskivala mnogo vremena i predanosti, Bobu to nije smetalo. Govorio je kako ga vrijeme koje posveuje tim djevojicama ispunjava novom energijom. Na zavretku sezone, njegova je ekipa osvojila prvenstvo, a Bobu su u beskraj zahvaljivali roditelji oduevljeni intenzitetom njegove predanosti. ovjek je ve bitan na svijetu kad se zna da se na njega moemo implicitno osloniti. esto sam susretao ljude koji su imali prednost u poloaju, asti i zaradi jer su bili na takvom glasu: kada bi rekao da neto zna, takav bi ovjek to i znao, a kada bi rekao da e neto uiniti, odrao bi obeanje.
Edward Bulwer-Lytton

Dobrota je plod ovjekovih vlastitih zasluga. Heloise

Nasreu, prii tu nije kraj. Na nagovor zabrinute supruge, Bob je odluio potraiti duhovne savjete u vezi s problemima na profesionalnome planu. Terapeut mu je predloio da i poslu pone pristupati s istim entuzijazmom koji ulae u treniranje djevojake momadi. Bob je nevoljko pristao i obeao da e pokuati. Na svoje veliko iznenaenje, tako je na poslu poeo primjeivati stvari zahvaljujui kojima je rad svakog dana postajao sve zanimljiviji. Poeo se zanimati za ivot kolega. Samome sebi postavljao je izazove: pronai naine na koje e unaprijediti nain na koji obavlja posao. Radio je kao da je vlasnik tvrtke, a ne tek jo jedan kotai u mehanizmu. Bob je poeo nadreenima predlagati rjeenja za djelotvorniji rad svojega odjela. Na svoje neizmjerno iznenaenje, poeo je ak i izvan posla razmiljati kako bolje raditi! Bob se danas svakoga dana budi uz osjeaj elje i gorljivosti umjesto tupog beznaa. Nauio je vrijednu i vanu lekciju iskrenog i potenog davanja u svim djelatnostima i aktivnostima. Mala je vjerojatnost da ete u neemu to zanemarujete postati struni i vjeti. I mogue je da nee biti lako osloboditi se unutarnjeg nemira i previranja dok kao ljudsko bie ne razvijete osjeaj aktivnosti unutar vlastitog ivotnog smisla. Pronalaenje i koncentriranje na smisao i svrhu pomae vam da aktivnosti usmjerite na korisna i povoljna podruja u kojima ivotu moete davati neusporedivo vie. Davanje moe biti slino financijskim ulaganjima. Ako ulaete nepromiljeno i bez truda i pripreme, dugorono ete vjerojatno doivjeti neuspjeh. S druge strane, kada mudro ulaete energiju, zanimanje i sposobnosti, vei su izgledi za uspjeh.

Koji eli osigurati dobrobit drugima ve ju je osigurao sebi. Konfucije

Zapamtite da puko ulaganje vremena u neto ne znai da se tome predajete i posveujete. Postoje razliiti stupnjevi davanja. Svoju pozornost, zanimanje, ljubav, matu i kreativnost posvetite zadai koja je pred vama. Na taj je nain nepovoljnu okolnost mogue transformirati tako da vam se vraa korisno; bit e to dobra, zbijena, stresena i preobilna mjera, koja e vam doi u skut, jer e vam se mjeriti mjerom kojom mjerite. Taj ivotni zakon i u vaem sluaju moe funkcionirati jednako dobro kao kod Boba i kao i kod milijuna drugih koji su ga otkrili. Manje razmiljajte o tome to moete stei, a vie o tome to moete dati. Tako ete moda uvidjeti da va ivot poprima sjaj o kakvom niste ni sanjali.

*
5. ZAKON
Sjena neznanja zove se strah. J. Jelinek
Nema te sile koja trajno moe izdrati pritisak straha. Ciceron

STRAH se esto smatra jednim od najveih izazova s kojima se danas susreemo, i kao pojedinci i kao drutvo. Iz manje poeljne perspektive, strah nam onemoguuje da se u potpunosti izrazimo. Strah od odbijanja moda e nam onemoguiti da radimo na komuniciranju i prijateljstvima koji su potrebni za normalan ivot. Strah od neuspjeha moda e nam onemoguiti da se posvetimo plodonosnim aktivnostima. Misaoni obrazac straha moe izazvati egocentrian nain ivota. Strah od nekonformizma moda e nas navesti da se odreknemo dijela vlastite individualnosti. Strah moe izazvati neosjetljivost i nepotovanje. Strah od toga da neemo imati dovoljno moda e nam onemoguiti da uvidimo univerzalno naelo obilja koje djeluje unutar naeg ivota. Strah izaziva i blokade, onemoguavajui nam da volimo sebe i druge. Nerazuman i iracionalan strah ograniava nas i zatvara u nevidljiv zatvor. Ipak, strah koji je usmjeren na samoouvanje moe biti koristan. Instinktivna svijest o opasnosti moe nam ukazati na potencijalnu prijetnju i pomoi nam da mobiliziramo snagu potrebnu kako bismo izbjegli ozljede. Sada kada sve naprednija komunikacijska tehnologija u mnoge domove sve bre dovodi dogaaje iz cijeloga svijeta, doznajemo mnogo toga o drugim kulturama, a sjena neznanja moe se raspriti zajedno sa strahom od nepoznatoga. Otpor je poesto temeljni ele-

Strah se raspruje kad se suoimo s injenicama. Frank Tyger

Tko se boji, izvoru straha daje mo da njime vlada. Maurska izreka

ment straha od promjena. U tom je sluaju nuno upotrijebiti misli tako da pozitivno zamiljamo ciljeve kojima teimo. Nizozemski filozof Spinoza rekao je: Uvidio sam da sve stvari kojih se plaim i koje me plae u sebi nemaju ni dobro i zlo, osim samog djelovanja na um. Strah je ve dugo plod ovjekova ega. Kako? Kada jo ne shvaamo da smo dio boanskog plana, zbog ega emo moda odailjati energiju straha umjesto energije ljubavi. Kada nauimo doivljavati neogranienu ljubav, na snaan nain protjerujemo strah i transformiramo vlastiti ivot. Jednako tako, kad se sluimo tehnikom promatranja samih sebe, lake se oslobaamo lanih procjena o sebi. U obraanju Kongresu 6. sijenja 1941. Franklin Delano Roosevelt napisao je ove besmrtne rijei: Radujemo se svijetu utemeljenom na etirima kljunim ljudskim slobodama. Prva je sloboda govora i izraavanja svugdje u svijetu. Druga je sloboda koja svakom ovjeku doputa da tuje Boga kako god eli svugdje u svijetu. Trea je sloboda od neimatine... svugdje u svijetu. etvrta je sloboda od straha... bilo gdje u svijetu.

Najvei izvor tuge u ivotu nisu gubici i nesree, nego strah.

Arthur Christopher Benson

Radi oslobaanja od sjene neznanja i njezina pratitelja, straha, esto moramo sklopiti nov sporazum sa stvarnou. Stvari kojih se najee pribojavamo esto se mogu objasniti uz malo istraivanja. Vivikenanda kae: Cvijet nestaje sam po sebi kada plod pone rasti. Kada znamo da je boanska ljubav uvijek s nama, pojam straha jednostavno nestaje. A kada se rijeimo straha, u nama se razvija svrhovito samopouzdanje koje odraava nau sve izraeniju svijest. Strah se esto raspruje kada odbacimo sumnju. Svi oblici straha, i stvarni i zamiljeni, mogu samo smetati naem razvoju. Odvanost i poduzetnost medu najveim su oblicima energije koja slui za nadvladavanje straha. Rije je o iskrama koje potiu pozitivne korake prema korisnome razvoju. A budui da je sjena neznanja strah, koji su vam se to strahovi isprijeili na putu potrage za boljim ivotom? Strahove izvedite na svjetlo, kako biste unitili njihove sjene i kako biste smanjili pritisak, oslobodili se njihova stiska. Duboko udahnite i protjerajte sve oblike straha. Dokinite kaos koji su izazivali strah i neznanje. Nauite lekciju odvanosti i domiljatosti, kako biste oblikovali plodonosan ivot kakav prieljkujete.

Naglasci
1. Osvrnite se na lanak o plodovima duha. Koliko uspjeno u svakodnevnome ivotu ubirete taj urod? 2. Plodovi duha dostupni su vam za koritenje, cijelo vrijeme, u svim okolnostima i situacijama. 3. Optimist ivot tumai na najpovoljniji mogui nain, te sa samopouzdanjem oekuje sve najbolje to se uope moe dogoditi. 4. Pesimist se boji nesrea pa ih stoga neki put i privlai! 5. Djelotvoran nain za otkrivanje slobode sastoji se od sluanja i uenja, promiljanja i razluivanja. 6. Umijee sluanja moe sluiti kao iskustvo poniznosti. 7. Kad mislimo da sve znamo, ograniavamo se i sputavamo. 8. Kad dajete, radite za radost postignua i uspjeha; kada svoje blago dijelite s drugima, dar potovanja i zahvalnosti, bio opipljiv ili neopipljiv, postaje dijelom vaeg svakodnevnog ivota. 9. Iskreno i poteno davanje ima veliku vrijednost. 10. Kad nauite iskusiti neogranienu ljubav, na snaan ete se nain rijeiti straha i transformirati vlastiti ivot. 11. Stvari kojih se najee bojimo esto se objanjavaju i rasprsuju zahvaljujui ispitivanju i promiljanju. 12. Svi oblici straha, stvarnog ili zamiljenog, mogu koiti na razvoj.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona I SVI BUDITE JEDNO

Hilda Kellis

Pogledah na Istok i ugledah Vjernike u turbanima i ogrtaima kako na koljenima idu prema Meki. Bog/Alah zraio je iz svakog srca. U tom trenutku spoznah znaenje Jedinstva. Pogledah na Zapad, prema svojoj zemlji i ljudima, pa zatim jo dalje na Zapad. I vidjeh kako svak odraava Gospodnje svjetlo. U crkvama, u hramovima

i ne u crkvama ili hramovima: na piknicima, u parkovima, za stolovima u vanim uredima odraavaju Svjetlo i Ljubav onako kako ih shvaaju. U tom trenutku spoznah znaenje Jedinstva. Pogledah na Jug i ugledah velianstveno blistava i ozarena lica koja pjevaju o Njegovoj Ljubavi. U crkvicama, na obroncima, u dolinama, u gradovima. Malena djeca, visoka djeca svi izraavaju Ljubav prema Bogu. Pojedinano i kreativno jedinstveno. U tom trenutku spoznah znaenje Jedinstva. Moje unutarnje oi skrenu jo jednom, ovaj put na Sjever. Prijatelji, obitelji, u nepristupanome visoju pod snijegom i u svoj veliini, oko ognjita, u pseim zapregama, dok leden vjetar apue zagonetne zvukove sa svih strana. I u svakome biu ugledah vrstu i jasnu sliku izraene Ljubavi prema Bogu. U tom trenutku spoznah znaenje Jedinstva. Kraljevstvo ne pronalazimo u razlikama, ak ni u jednakosti svjetskih religija, nego u stalnim i sve irim izrazima Jedinstva. Zahvaljujem na Snazi i Ljubavi koja otvara nam srca, kako bismo svi bili jedno.

Tridesetetvrti tjedan

1. ZAKON
ovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. Spis iz zoroastrizma
I ako nadvlada milijune vojnika na bojnome polju, ovjek je najplemenitiji pobjednik kada ovlada sobom. Dhammapada

PUTOVANJE prema jedinstvu i cjelovitosti est je motiv raznih definicija duhovnosti. Psihoterapeutkinja Molly Young Brown pie: Kada irimo svijest, jaamo usredotoenost, pojanjavamo svrhu, transformiramo unutarnje demone, razvijamo volju i donosimo svjesne odluke, kreemo se u smjeru dublje povezanosti sa svojim duhovnim Ja. Samodisciplina je vano pomagalo u izgradnji temelja za sretan i uspjean ivot. Mnoge definicije produktivnijeg ivota navode na zakljuak da duhovnost moe biti svakodnevna pustolovina koja dolazi u dodir praktiki sa svim podrujima naega ivota. A duhovnost ima onoliko izraza koliko ima pojedinaca s razliitim interesima, vrijednostima, stavovima i tradicijama. Kakve slike u vaem umu budi rije disciplina? Kod nekih ljudi disciplina poprima oblik strogog reima, nadzora ili kazne. Kod drugih moe znaiti podruje prouavanja, dio znanja, kolovanje, pripremanje, ponaanje ili ovladavanje sobom. U ovome emo lanku istraiti disciplinu sa stajalita kolovanja ili obrazovanja. Podruje prouavanja mogao bi biti osobni razvoj, pri emu se nastojimo duhovno obrazovati u smjeru pozitivnog dranja, to e rezultirati viim stupnjem vladanja sobom. Do tog cilja najlake emo doi dobrim mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. ivot ispunjen korisnim postignuima i smislom u domaaju je sviju nas; za njim trebamo samo posegnuti. Mentalni, emocionalni i fiziki aspekti naega bia mo-

Ovo je istinsko znanje: traiti Sebe kao trajni istinski cilj trajne mudrosti. Bhagavad Gita

Doista inim to govorim i djelima odravam rije. Hinduizam

gu sluiti kao korisni instrumenti izraavanja. Kada spoznamo da moemo birati kako emo razmiljati, to emo osjeati, te, u velikoj mjeri, doivljavati, poinjemo napredovati prema viem stupnju ovladavanja sobom.

Koji se eli iriti na podruju sree neka temelje poloi u dnu svojega srca.
Taoistika izreka

ovjek mora djelovati prikladno u vezi s drugim ovjekom kao to djeluje i u vezi s Bogom. Talmud

Sam se ivotni proces svakodnevno odvija u velikoj i dalekosenoj koli koju nazivamo ivotom. U tom okruenju na cilj nije tek znati i razumjeti duhovnost, nego je i obuhvatiti u svim naim nastojanjima. Svatko tko trai konane odgovore polazi na jedinstvenu pustolovinu traenja. ovjekova priroda esto trai savreni ili najkorisniji obrazac koji e usmjeravati na razvoj. Kako emo postati duhovno zrelijima? Kako dodatno razviti duhovne navike poput molitve, meditacije i pozitivnih stavova i prakse u dananjem uurbanom svijetu? Trai li duhovni razvoj osobnu disciplinu koja se razlikuje od fizike, emocionalne i mentalne discipline, ali je istodobno i obuhvaa? Kada nas vodi ili disciplinira naa duhovna priroda koja obuhvaa i mudrost, ljubav, razumijevanje, radost i suosjeanje te sam ivot, moemo li se mijenjati i korisno i kreativno?

Ostvarenje Istine uzvienije je od svega ostaloga; no jo je uzvieniji istinit ivot.

Sikhska vjera

I da se posluimo jednom drevnom izrekom: Prije nego to moemo zapoeti dan, moramo ustati iz postelje! Da bismo sluali nastavu s podruja napredne trigonometrije, prvo moramo svladati osnove matematike. elimo li se duhovno razvijati, vano je da se discipliniramo dobrim mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. Naa udnja za razvojem vieg oblika svijesti mora postati dovoljno izraena da prodre kroz naporan i monoton ritam svakodnevnog ivota. Iskrena elja, pozitivan stav, te povean trud u velikoj mjeri odreuju uspjeh nae pustolovine. Proces ivljenja posve izvjesno nije besciljna aktivnost. Svaki nam novi dan donosi novu pozadinu, vidljivu stvarnost, prolazna iskustva, prilike, te novi i izazovni dio puta na kojem nastojimo ostvariti ciljeve. Je li mogue da svatko od nas ima duhovni razlog za postoja-

nje i da je na svijet nepotpun dok ne otkrijemo taj razlog ili svrhu? Kada svjesnim izborom uzdiemo svoje svakodnevne aktivnosti duhovnim nadahnuem, na se nain ivota dramatino poboljava. Kad inimo praktiki sve, obino je potrebno postaviti odgovarajue temelje. Dobre misli iziskuju svijest o tome da ono to uglavnom mislimo u velikoj mjeri odreuje to doivljavamo. Dobre rijei simboli su dobrih misli. Nae rijei imaju mo jer su sluni ili pisani izraz misli. Koristimo stoga rijei oprezno i pomno, te izgovarajmo samo ono to iskreno mislimo. Potom se povedimo za dobrim mislima i dobrim rijeima koje emo pretoiti u dobra djela i dobro djelovanje, u skladu s naim rijeima.

*
2. ZAKON
Ili si dio problema ili si dio rjeenja. Eldridge Cleaver
Trn je mogue izvaditi jedino ako zna gdje je. Tagore

OBINO se kae da na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji vide problem, odreuju ga i opisuju, zbog njega se tue, te na koncu postaju dijelom problema; drugi, pak, kada ugledaju problem, odmah poinju traiti rjeenje. Osobi koja se koncentrira na problem ivot moe izgledati kao teka muka, stalna borba. Meutim, za one koji trae rjeenja, ivot donosi mnogobrojne prilike za razvoj. Svatko pojedinano odluuje kako e reagirati na pojedine ivotne situacije. A ishod? Ili ste dio problema ili ste dio rjeenja. Biti dijelom problema obino je vrlo lako, jer koncentriranje na

Svi nepovoljni i deprimantni utjecaji mogu se nadvladati, ne borbom, nego izdizanjem na viu razinu. Charles Caleb Colton

mnogobrojne proturjene injenice i mogue scenarije nudi mnotvo razliitih razloga zbog kojih se neto ne moe postii. Vjerojatno je nuno uloiti vie truda kako bismo um disciplinirali tako da otkrije naine na koje je problem mogue rijeiti. Ipak, ono to moda izgleda kao nepremostiva prepreka onima koji se koncentriraju na problem, esto je izvrsna prilika za otkrivanje i rast onima koji trae rjeenja. Jedna pria govori o dvojici mukaraca koji su kasno jedne noi etali umom. Bilo je vrlo mrano i njih su dvojica teko razabirali put pred sobom. Iznenada su i jedan i drugi upali u veliku rupu dotada prekrivenu granama i liem. inilo se da nee moi izii bez pomoi izvana. Zdvajajui nad takvom nesretnom sudbinom, jedan je

Nedae su kola j u natva, ustrajnost ovjekova velianstvenost, a nada baklja uzvienih tenji. Albert A. Whitman

od njih sjeo, dlanovima prekrio lice i ostao nepomino sjediti u tom poloaju. Drugi je mukarac odmah poeo traiti nain izlaenja iz zamke. I dok je tako pipao u tami, naiao je na dugaki korijen koji je strao iz zida rupe. Brzo se izvukao i pruio ruku kako bi pomogao i prijatelju koji se samo alio. Bez obzira na intenzitet izazova koji se mogu pojaviti, odluke koje donosimo u vezi sa suoavanjem sa situacijama mogu biti presudne u smislu uspjeha ili neuspjeha, i sada i ubudue. Odlina je pomo u svakoj situaciji pozitivno gledanje na stvari ispunjeno ljubavlju i brinou. ovjek koji voli osjea ljudske emocije povrijeenosti, bijesa i frustriranosti, ali ovjek koji voli ne doputa negativnim emocijama da postanu dominantne. ovjek koji ivi u stavu neograniene ljubavi brzo oprata. On e moda prvi otvoriti vrata nunoj komunikaciji ili u znak pomirenja ponuditi ruku ili zagrljaj. ovjek koji voli ivi u svijetu ispunjenom ljubavlju, bez obzira na razoaranja, tugu, razliite stupnjeve stresa ili probleme. Bilo da se ljudi ponaaju lijepo i srdano ili odbojno i neugodno, u konanici su ipak ljudska bia, ba kao i mi. I kao mi, vie vole sreu nego tugu i patnju. A kako svi osjeamo identinu potrebu za ljubavlju, vrlo je lako shvatiti da su ljudi na koje nailazimo, bez obzira na okolnosti, nai suputnici na ovom planetu. Stoga se ini vrlo glupim baviti se vanjskim razlikama ili problemima, jer nam je temeljna priroda ista. Potraite najbolje elemente svake situacije. A zatim budite kreativni!

Nikada ne elim biti indiferentna prema radostima i ljepotama ivota. Jer zahvaljujui njima, kao i zahvaljujui boli, uviamo smisao u nasuminosti, obrasce u kaosu. To ne moramo razumjeti da bismo shvatili kako se u pozadini zagonetke i oaranosti krije ljubav.
Madeleine L'Engle

Kineski voa Mao Zedong o rjeavanju problema rekao je ovo: Ne moete rijeiti neki problem? Lijepo se bacite na posao, ispitajte trenutano stanje i injenice te povijest problema! Nakon to ga temeljito istraite, znat ete kako ga rijeiti. To su divne rijei poticaja koje nam govore da trebamo pozornije promatrati i vie doznati o injenicama, bez obzira na situaciju. ini se da je veinu problema mogue podijeliti u dvije kategorije: mentalne i fizike. Na veinu nas daleko najvie djeluje um.

Osim kad smo teko bolesni ili nemamo najnunija sredstva za ivot, fiziki aspekti ivota najee igraju sekundarnu ulogu. Um registrira sve dogaaje. Ne bi li onda bilo prikladno smatrati da pozitivan stav koji potie na razmiljanje, zajedno s neogranienom ljubavlju, irom otvara nove mogunosti? Svjesnim naporom traite rjeenja. Zapamtite, kako biste bili ovjek obuzet problemima, ne morate imati ni veliku hrabrost, ni genijalnost, niti se osobito truditi. S druge strane, kada rjeavamo probleme, lake osjeamo zadovoljstvo, dok je plod esto vee samopouzdanje u vezi s vlastitim sposobnostima.

*
3. ZAKON
Dunik je sluga vjerovniku. Izreke 22:7
Najsigurniji put do dobivanja kredita sastoji se u tome da radom doete do poloaja u kojem vam uope nee biti potreban. Maurice Switzer

SHAKESPEARE nam govori: Nikad ne posuuj od ljudi niti posuuj njima. Kako biste izrazili mudrost sadranu u tim rijeima? S jedne strane, mogli bismo rei da ovjek koji posuuje novac vjerojatno ivi pod stalnim stresom, svjestan duga koji mora otplatiti. ovjek koji posuuje moda e uvidjeti da ostaje bez radosti jer se brine o otplati duga. Naposljetku, to je uope izazvalo nedostatak? I kako ete uivati u troenju novca kada zapravo pripada nekom drugom? Osoba koja je posudila novac moda e osjeati nervozu ili nelagodu u nazonosti osobe od koje je novac posudila, ako jo nije otplatila dug. I gdje je u toj situaciji duh osobne slobode? Abraham Lincoln rekao je: Nevolja se nee osloboditi ako troi vie nego to zarauje. Sigurnost nee stei posuenim nov-

Imaj vie nego to pokazuje, govori manje nego to zna, posuuj manje nego to duguje. William Shakespeare

cem. Dug moe biti poput emocionalnog ivog blata, koje ovjeka vue prema dolje, u strah, nesigurnost i sramotu. Moe li sve vei broj malih dugova remetiti mir, zahtijevati sve vie i vie vremena, razmiljanja i energije? Veliki dugovi mogu posve obuzeti ovjeka, odvesti ga u totalni strah. Kada doe do toga, ovjeku e moda biti teko razmiljati o drugim vanim pitanjima svakodnevnoga ivota, te e tako samo dodatno podizati razinu stresa u njegovu ivotu. U knjizi Nikome nita ne budite duni Ann Ree Colton i Jonathan Murro piu o duhovnim naelima dobrog upravljanja i boanske providnosti: Putujte bez suvine prtljage: 'Nikome nita ne budite

Mir nije odsustvo rata, rije je o vrlini, stanju duha, blagonaklonosti, samopouzdanju, pravdi. Benedict Spinoza

duni' (Rimljanima 13:8); svakako ponudite svoju rtvu, svoja duhovna obeanja ostavite na oltaru; krenite dalje i marljivo radite na otplati duga neoprezno nainjenog u doba slijepih motiva. Jedan je mladi rano postao svjestan opasnosti duga, te je ve u tinejderskoj dobi zakljuio da je najvea prijetnja osobnim financijama mnogih obitelji upravo neumjereno posuivanje. Stoga se zarekao da e drugima posuivati ako bude nuno, ali da nikada nee posuivati od drugih. I do etrdesete godine tako nije imao ni kreditnu ni debitnu ili kakvu drugu karticu. Jedna je mlada ena neoekivano ostala bez mua, s dvoje male djece. Dug koji je ostavio njezin suprug mnogima bi se inio malim, no njoj je izgledao strano. Morala je odmah pronai posao i poeti raditi kako bi uzdravala sebe i obitelj. Budui da je odrasla uz roditelje koji su je uili koliko je vano nikome ne biti duan, mlada je ena sjela i razradila plan otplaivanja svih dugova. Nasreu, ubrzo se zaposlila. Zatim je posjetila sve ljude kojima je neto dugovala i dogovorila kako e sve obaveze ispuniti u razumnome roku. Potom je, radei na dugoronijem cilju, poela izvanredno studirati na oblinjem fakultetu, kako bi stekla vii stupanj obrazovanja i na koncu dobila i bolji posao. Pronala je odgovornu osobu koja se brinula za djecu dok je ona radila i studirala. Zahvaljujui predanosti, marljivosti i trudu, ta je mlada ena uspjela, ostvarila ciljeve i stekla neizmjerno potovanje obitelji, prijatelja, kolega i poslodavaca.

Zapamtite da je vrijeme novac... Zapamtite da je zajam novac... Onaj za koga se zna da otplauje tono i upravo onako kako je obeao, moe u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj prilici, prikupiti sav novac koji mu prijatelji mogu ponuditi... Ukratko, put do bogatstva, ako ga elite, jednako je jednostavan kao put do trnice. Ponajvie ovisi o dvjema rijeima, marljivosti i tedljivosti; odnosno, ni vrijeme ni novac ne troite uzalud, nego i jedno i drugo upotrijebite na najbolji mogui nain. Benjamin Franklin

1 premda je moda ivotna injenica da su neki rauni kod nekih ljudi jednostavno neizbjeni, poput rauna za reije, otplata kredita, medicinskih trokova ili neoekivanih potreba koje se pojavljuju, moemo se sloiti s Buckminsterom Fullerom: Smatram kljunim i nunim sve raune platiti najbre to mogu. ovjek koji i dalje gomila dugove nepotrebnom kupnjom, ili moda kako bi uivao u odreenom obliku neumjerenog ivota, doivljava laan dojam uspjeha i blagostanja. Pritom se ujedno ograniava

na uzak spektar misli, djelovanja i prilika. Jer rauni e svakako doi na naplatu. Dakako, sa stajalita zaduenosti, ovjek nikako ne bi volio biti sluga drugome. Meutim, suvremene pogodnosti poput kreditnih kartica, stambenih kredita, revolving-kredita i otplate na rate primamljivi su poticaji za troenje novca. Nekoliko kljunih sastojaka povezano je s uspjenim i unosnim ivotom. Prirodna sklonost prema neovisnosti i samostalnosti, zajedno s ambicijama, marljivou, trudom, kreativnou i domiljatou mogu poloiti temelje razmjerno dobrog i kvalitetnog ivota. Racionalnost i odgovorno ulaenje u rizike ukazuju na zametke uspjenog poduzetnika. Vaan je i osjeaj upravljanja i usmjerenosti. Novac ima veu vrijednost od obinih svjetovnih dobara. Donosi i povlasticu mudrog upravljanja sredstvima koja smo stekli. Netko kupuje potrebnu odjeu kada prodavaonice odravaju redovite rasprodaje. Netko koristi sniene cijene u oblinjoj samoposluzi, osobito kada je rije o kupnji namirnica koje mogu due stajati u zamrzivau i tako iri mogunosti obiteljskog novca namijenjenog za hranu. Moda je jedno od najmonijih pomagala za ivot unutar mogunosti, bez oslanjanja na posuivanje, upravo nadzor nad mislima. Upravo na tom podruju nameemo disciplinu smjeru svojih misli i emocija. Izdvajamo aktivnosti koje su korisne i donose nam dobrobit, te donosimo mudre odluke. Njegujemo i razvijamo one kljune osobne odlike koje osiguravaju plodonosan ivot.

*
4. ZAKON
to god ima, mora ili upotrijebiti ili izgubiti. Henry Ford JEDAN MLADI umjetnik nastojao je ostvariti san o tome da ivi od crtanja stripova. No dok je traio posao, odbili su ga svi novinski urednici kojima se obratio. Samo bi pogledali njegove radove, slegnuli ramenima i rekli: Nita od toga. Nema dara. Prebaci se na neto drugo. Odbijanje za odbijanjem. Jednog se dana mladi naao u nekoj staroj i ruevnoj radionici, bez novca i bez osobite nade u uspjeh. Kako je imao vremena napretek, poeo je skicirati prostor i mieve koji su ivjeli u njemu. Dok je promatrao mieve i crtao njihove igre i nepodoptine, ta su ga ma-

Genijalnost... je sposobnost da vidimo deset stvari ondje gdje obian ovjek vidi jednu, a gdje nadaren ovjek vidi dvije-tri, kao i sposobnost da te viestruke percepcije materijalnoga odrazimo u plodovima svojega umijea. Ezra Pound

la stvorenja sve vie i vie fascinirala. Poeo se sve vie blagonaklono zanimati za mieve, a osobito za jednog malog miia. Tada ni sluajno nije uviao koliko e taj odnos postati vaan. ovjek se zvao Walt Disney. A mali mi koji je Waltu posluio kao predloak za mnoge kasnije crtee dobio je ime Mickey. Walt i Mickey poslije su postali najuspjenijim zabavljaima na svijetu. Waltova kreativnost i mije smicalice i dogodovtine donijele su radost i smijeh nebrojenoj djeci svih uzrasta! Bi li dolo do toga da je Walt Disney odustao kada su raznorazni urednici odbili njegove radove? to bi bilo da se zaposlio na nekom normalnom mjestu? Bi li njegov san poeo blijedjeti u sjeanju? No Walt Disney vjerovao je u sebe i svoju umjetniku nadarenost. Nije odustao. I dalje je crtao i pritom otkrio snanu istinu: Neograniene Boje mogunosti nalaze se svugdje! I mogue je doi do uspjeha, ak i kada se ovjek ve, kako mu se ini, nae na zavretku puta! Walt Disney posluio se svojim darom i ostvario elje. Uzdignute glave slijedite uzvienu viziju! Svaki je ivotni trenutak dragocjen. Vrijeme koristite mudro. Uspjeh najee postiu oni koji se prilagoavaju i na najbolji nain koriste ono ime raspolau. Bez obzira na razoaranja do kojih je moda dolazilo, uvijek postoje prilike da i naoko beskorisne okolnosti pretvorimo u ishodite kreativnog djelovanja. Kao kod Walta Disneyja, vaa izvorna namjera moda se ipak nee ostvariti, no uloite li iskren trud, neto se mora dogoditi! Posluite se onim to imate! Poput miia koji atrofiraju kada se ne koriste, i dar moe blijedjeti ako se ne izraava.

Svaki zlatni izlazak sunca uvodi nove prigode onima koji zadravaju vjeru u sebe i visoko uzdiu glavu. Jo nitko nije vidio pijetla kako kukurijee pognute glave. Hrabrost za poetak i pripravnost na trajne napore preduvjeti su uspjeha. Svitanje doekajte sa samopouzdanjem. Svaki zlatni trenutak ispunite ispravnim razmiljanjem i vrijednim naporima. U tom sluaju svaki zlatni suton donijet e vam radost.
Alonzo Newton Benn

Kojim tono darovima raspolaete? to vam se ini, u kojim podrujima izraavanja imate prirodan dar i sposobnosti? to vam je dosada najvie koristilo u postizanju uspjeha? Donosi li vam ta aktivnost i radost i sreu? Prua li mogunost za sluenje? Bi li vam blagi pomak u sadanjem gledanju na stvari pomogao da uvidite veu cjeli-

Nije dovoljno imati dobar i sposoban um. Glavno je dobro ga koristiti. Rene Descartes

nu u sadanjem znanju ili prirodnim talentima? Moete li spoznaje o svojem daru unijeti u vee razumijevanje ili trini potencijal? Svrhu svojih darova ne uviate iz perspektive ogranienosti. Kako rafinirati vlastito shvaanje onoga to imate? Pokazujte sposobnost donoenja dobrih procjena i neka vae dananje odluke budu mudre. Prihvatite i izraavajte zahvalnost za nadarenost i sposobnost kojima raspolaete. Spoznajte koliko su dragocjeni i zahvaljujui njima sluite svijetu. U praksi provodite maksimu: To to jeste Boji je dar; to od sebe inite va je dar Bogu!

*
5. ZAKON
Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar. Izreka
uo sam i spoznao da su i stege i spas u nama samima. Jinizam

to god bili slikar, govornik, glazbenik, spisatelj, vjerouitelj ili neto drugo znajte da se dopiranje do tajne moi i snage sastoji od rada u tijesnoj povezanosti s Beskonanom M o i , kako bi neprestano djelovala i manifestirala se kroz vas. Ralph Waldo Trine

KADA JE obrazac naega ivota istkan iz filozofije koja govori Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar, pokreemo monu, korisnu i kreativnu energiju. Nain na koji reagiramo i to inimo za druge svakako nam se vraa istom mjerom. Kada smo dobri, ljubazni, puni ljubavi, velikoduni, otvoreni, poteni i iskreni, drugi e esto prema nama reagirati upravo tako. Naa vanost za druge esto ovisi o pokazivanju, posredstvom rijei i djela, injenice da nam je iskreno stalo do njih i do toga to se dogaa s njihovim ivotom. Kao pripadnici ljudske zajednice, posve prirodno uivamo kada nas netko cijeni i potuje. Osjeamo toplo zadovoljstvo kada netko prepozna naa postignua ili uvia potencijal u naim sposobnostima koji mi sami moda nismo prepoznali. Ipak, trajno samopotovanje poiva na tome kako mjerimo vlastitu vrijednost i sposobnost suoavanja sa ivotnim izazovima. Znamo da moemo imati plodonosniji ivot ako svim iskustvima i situacijama pristupamo s ljubavlju i uz prikladan i pozitivan stav. Kada uviamo bit svoje temeljne vrijednosti, znamo da je ljubaznost jednostavno jedan od izraza doivotnog procesa osobnog razvoja koji treba istraivati i njegovati. Na se ivot razvija iz obrazaca naih misli, stavova i vrijednosti. Ako drimo da istina uvijek pobjeuje, tada u naoj svijesti nema mjesta laima i prijevarama. Ako vie vanosti poklonimo obzirima prema drugima nego sebinim tenjama, tada se tkanina naeg i-

Oni koji se u ovome svijetu ponaaju dobro imat e dobrotu. Kuran

vota moe istkati od neograniene ljubavi, poniznosti i sluenja. Kad u ivotu provodimo Zlatno pravilo Prema drugima se odnosi kako bi htio da se drugi odnose prema tebi, izraavamo iskrenost i elju za plemenitim ciljevima i svrhom, kao i potovanje prema priroenoj duhovnoj vrijednosti svakog pojedinca.

ovjek na svijet dolazi nag i nag s njega odlazi; nakon sve te muke i truda ne odnosi nita, osim djela koja je ostavio za sobom. Iz Rashija

Henry David Thoreau rekao je: Svie samo onaj dan u kojem smo budni. Koliko smo budni prema procesu postizanja potpunije svijesti? Kako moemo postati svjesniji sebe i korijena vlastitog ponaanja? Kako moemo postati svjesniji potreba, ciljeva i vizija drugih? Na koji nain moemo njegovati veu svijest u raznoraznim ivotnim podrujima? Svjesno irenje svakako nam u velikoj mjeri pomae da budemo bolji. Ali nastojimo li biti i najbolji, dobri koliko god moemo biti? U Dragocjenome sjemenu, lijepoj pjesmi Russella A. Kempa, nailazimo na odreene savjete za dobrotu, zajedno s opisom stvaranja raja na zemlji: U tome kako ivimo, u tome to itamo, U tome to dijelimo s tuim potrebama, U tome kako se razvijamo, u tome emu teimo, U uzdizanju vizije do jo vee visine; U dobrim djelima i rijeima hvale, U mirnim satima i aktivnim danima, U sitnicama koje su uistinu velike, Sijemo dragocjeno sjeme Kraljevstva. Kakvo sjeme mi sijemo? Sjeme naega ivota moe se pojaviti u prelijepim i poesto nadahnjujuim iskazima ljubavi prema drugima. Kroz povezanost s boanskim moemo ostvariti mnogo toga korisnoga. Zraimo li svetou svojega bia prema van, radi kolektivne dobrobiti sviju? Jesmo li se oslobodili egoistine zamke vlastite vanosti? Znamo da univerzalna boanska inteligencija protjee kroz sve nas. Ako stoga svoje aktivnosti gradimo na temelju duhovnih naela, poinjemo o sebi razmiljati u odnosu na druge s kojima dijelimo ovaj planet.

Gle kako je dobro i kako je milo kao braa zajedno ivjeti. Psalmi 133:1

Na se svijet sastoji od zbira pojedinaca koji u naem ivotu igraju raznorazne uloge. Ljubav i sklad koje osjeamo vano djeluju na druge. Ne preputamo vanost svoje jedinstvene individualnosti; umjesto toga svoj utjecaj i pomo usmjeravamo radi ostvarivanja uzvienijeg, boljeg i zdravijeg sklopa okolnosti. Kada se obraamo boanskome i kada naim ivotom upravljaju naela, na nas nee utjecati nita neprikladno. Umjesto toga, djelujemo usredotoeno i s prelijepom jednostavnou koja je ujedno i draest i snaga due koja se razvija. Uviamo pravo znaenje rijei: Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar.

Naglasci
1. Samodisciplina daje velike rezultate u izgradnji temelja za sretan i uspjean ivot. 2. Koju ulogu dobre misli, dobre rijei i dobra djela igraju u stjecanju nadzora nad sobom? 3. ivotni proces posve pouzdano nije besciljna aktivnost. 4. Koliko se esto pitate: Jesam li dio problema ili dio rjeenja? 5. Na koje sve naine pripomaete stvaranju svijeta punog ljubavi? 6. Kako rijei nikome ne budi duan shvaate kao duhovno naelo? 7. Kako gledate na vrijednost nezaduenosti? 8. Kako mudro koritenje talenata i sposobnosti otvara vrata veim prilikama? 9. Beskrajne boanske mogunosti nalaze se posvuda! 10. Po emu je dobrota jedan od aspekata doivotnog procesa osobnog razvoja?

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

SVETO MJESTO (idovska molitva) Kako su udesna, o Gospodine, djela Tvojih ruku! Nebo pokazuje Tvoju slavu, nebeski svod plod Tvojih ruku. U svojoj ljubavi dao si nam snagu da opazimo ljepotu Tvojega svijeta u svoj raskoi. Sunce i zvijezde, doline i brda,

rijeke i jezera otkrivaju Tvoju nazonost. Grmljavina morskih valova govori o Tvojoj silnoj moi; Poljske zvijeri i ptice u letu prenose Tvoju udesnu volju. U svojoj dobroti omoguio si nam da ujemo glazbu svijeta. Glasovi voljenih otkrivaju nam da si medu nama. Boanski glas pjeva iz svega stvorenoga.

Tridesetpeti tjedan

1. ZAKON
Tko rijetko grijei, rijetko e neto otkriti.

Zatvorite li vrata svim pogrekama, zatvorit ete vrata i istini. Tagore

Ako ne grijei, nita i ne postie. Joseph Conrad

JESTE LI KADA propustili priliku jer ste se bojali pogreke? Koliko ste si puta postavili ogranienja jer ste se moda pribojavali da ete ispasti glupi pred obitelji, prijateljima ili kolegama? Takvo iskustvo doivjeli smo svi. to bre nauimo konstruktivno se suoavati s takvim strahovima i brigama, to e nam ivot postati plodonosniji. Tko rijetko grijei, rijetko e neto otkriti. Iako pogreke mogu izazvati stres i bol, takvo iskustvo moe posluiti i kao izvrstan izvor razvoja i uenja. Neki puta vie uimo iz pogreke nego iz formalnih oblika uenja. Metoda pokuaja i pogreaka esto slui kao izvrstan uitelj koji nam omoguuje da ocijenimo pogrene postupke. Na taj nain stjeemo bolju svijest o postupku i o tome to daje, a to ne daje eljene rezultate. Uvijek moemo potraiti najbolje i najpraktinije rjeenje, pa zatim krenuti dalje. Razmiljajte s mnogo samopouzdanja. Briga ili neprimjerena zabrinutost u vezi s neim to moe izgledati kao pogreka obino ne daje pozitivne rezultate. Do spoznaja obino ne dolazi odjednom. Pozitivan stav udruite s idejama povezanima s mogunostima. Hrabrost i usmjerenost crpite iz ovih rijei u asopisu Guideposts: Tuga gleda unatrag, briga gleda uokolo, a samo vjera gleda gore! ivot je zanimljiv i poticajan u mjeri u kojoj samima sebi omoguujemo otkria. Kada ostajemo unutar poznatih parametara misli i djelovanja, vjerojatno emo izbjei odreene pogreke, no ta e nam

Napredak obiljeen sreom ima i razdoblja u kojima ovjek nazaduje: uzmicanjem za korak-dva skaka dobiva krila. Sa'ib iz Tabriza

nevoljkost i nespremnost onemoguiti doivljavanje bogatijih iskustava. Istraivanje novih granica misli, osjeaja i djelovanja povremeno e traiti da se postavimo u drukije okruenje ili okolnosti. Moda i jest lako grijeiti na nepoznatome teritoriju. No ako se bojimo pogreaka, mogue je da inimo najveu pogreku uope! To ne znai da moemo odbaciti mudrost, prosuivanje i procjene. Kada smo predani razvoju, moemo se sluiti pomagalima istraivanja, sluanja onih koje potujemo i traenja smjera posredstvom molitve. Knjievnost je prepuna pria o ljudima koji su grijeili, uili na vlastitim grekama i nastavljali dalje. Albert Einstein u osnovnoj je koli bio lo i neuspjean uenik, te je prvi put pao na prijemnome ispitu na sveuilitu u Ziirichu. Ipak, na koncu je nadvladao te prepreke i postao jednim od najveih znanstvenika u povijesti. Henry Ford zaboravio je u prvi proizvedeni auto ugraditi brzinu za vonju unatrag. A zatim se 1957. hvalio automobilom desetljea. Bio je to Edsel, poznat po vratima koja se ne zatvaraju, poklopcem koji se ne otvara, bojom koja se ljuti, sirenom koja se esto zaglavi, te glasom koji ga prati toliko da ga je nemogue prodati nekom drugom. Meutim, Ford je nakon toga postizao samo izvrsne rezultate. Paul Ehrlich, njemaki bakteriolog, nije bio dobar uenik i imao je problema s testovima i ispitima. Ali je bio nadaren za rad s mikroskopom i ta ga je sposobnost izvlaila do konca kolovanja. Ehrlich je na koncu svoj dar upotrijebio za razvoj kemoterapije, a 1908. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Uvijek u rado uzeti zrelu i plodonosnu pogreku, prepunu sjemenja, plod koji puca od vlastitih ispravaka.
Vilfredo Pareto

Voli istinu, ali prataj greku. Voltaire

Od primjene razuma i pokusa razbjeale su se pogreke. Thomas Jefferson

Kako reagiramo kad netko naini pogreku koja utjee na nas? Na primjer, kako se osjeate kada vam blagajnica previe zarauna, kada potanski ured zagubi poiljku ili kada vam mehaniar potpuno ne rijei problem na automobilu? Hoete li se uzrujati i kritizirati ili ete nauiti prema tuim se pogrekama odnositi strpljivo i s razumijevanjem? Moemo li reagirati na tue pogreke onako kako bismo eljeli da oni reagiraju na nae pogreke? Je li vano znati da se u svemu rauna samo trud? Pogreke iz prolosti u budunosti se esto pretvaraju u uspjeh. Pogreka je dokaz da je netko neto pokuao! Moemo se koriti zbog vlastitih pogreaka ili te pogreke moemo upotrijebiti kao odskone daske za dosezanje novih zamisli koje inae ne bismo otkrili.

2. ZAKON
Mjera je ovjekova stvarnog karaktera ono to bi uinio kada za to nitko ne bi doznao. Thomas Macaulay
Izbjegavaj sve to je zlo; ini dobro; isti um to je nauk Probuenoga. Anaksagora

KAKO ISKORISTITI mnogobrojne prilike koje vas svakodnevno pozivaju da reagirate na raznorazne situacije? Jeste li astan uvar vlastitih misli, osjeaja i djelovanja i teite li najviim oblicima njihova izraza? Jeste li ustrajni u potpori vlastitim vrijednostima? Jeste li u cijelosti iskreni i otvoreni? Bi li vas netko mogao nagovoriti da zbog nekog razloga varate ili kradete? Kad biste pronali neto vrijedno, poput novarke prepune novca ili skup nakit, biste li pokuali pronai vlasnika i vratiti vrijednu stvar? Kad bi neto to je uinjeno u tajnosti ostalo tajnom, kako biste reagirali? Jeste li dovoljno samousmjereni da odrite osjeaj ravnotee i karaktera, bez obzira na tue miljenje? Donosite li ivotne odluke na temelju svijesti o plemenitome cilju i duhovnome razvoju? Moete li odustati od osuivanja drugih koje se moda temelji na izgledu, stjecanju i slinim postignuima i uzdignuti viziju kako biste u svakom pojedincu ugledali duh koji se razvija? Moete li spoznati i djelovati na temelju vlastite zrelosti u nizu raznoraznih iskustava koja nudi ivot? Kada vas drugi prepoznaju i hvale vae atribute i postignua, moete li rei hvala uz poniznost duha koji priznaje vae darove i zahvaljuje na njihovu izvoru? Prema kojim mjerilima ivite? Thomas Macaulay rekao je: Mjera je ovjekova stvarnog karaktera ono to bi uinio kada za to nitko ne bi doznao. U tim rijeima nailazimo na veliku mudrost. Svatko od nas ima profinjeno mjerilo za potenje i integritet vlastitu svijest. Taj tihi glas u nama javlja se kada razmiljamo o neemu neetinome. A glas savjesti moe biti na doivotni prijatelj i vodi. Ako mjeru stvarnog ovjekova karaktera odreuje to to bi on uinio kad ga nitko nikada ne bi otkrio, tada takve postupke moe osuivati jedino sam pojedinac. Iako se netko moe izvui s neim u vanjskome svijetu, unutarnje bie dobro zna koja je prava istina. Kada god neim otetite vlastiti karakter, umanjujete vrijednost vlastitoga bia, a izravna rtva toga jest vae samopotovanje. Jedan vrlo ugledan postariji gospodin esto je govorio djeci i unucima: Ako se svaki dan mogu pogledati u zrcalo i otvorena srca i duevnog mira u molitvi se obratiti svojem Stvoritelju, tada nou mogu mirno spavati. Samo vi ivite sa svojim motivima i samo vi postavljate mjerila vlastite asti i karakternosti. U sebi raspolaete mogunou privlaenja istinski plodonosnog i korisnog ivota. Svemir nam nudi neb-

Kao ispit karaktera najuniverzalnije je prihvaena vrlina karaktera upravo pouzdanost. Harry Emerson Fosdick

Da bi bio vrijedan i dostojan, karakter mora biti u stanju stajati vrsto na nogama u svijetu svakodnevnoga rada i iskuenja. - Samuel Smiles

Usadi ljubav u cijeli svijet, jer pamti se samo karakter. Merikareovo uenje

rojene prilike za uenje i razvoj mudrosti i karaktera. Kad se pojave iskuenja koja nas navode na odustajanje od visoko postavljenih standarda, a do toga dolazi kod veine nas, svemir nam upravo kroz savjest govori: Hej! Probudi se! Pogledaj to se dogaa! Veliki su izgledi da bi ova situacija mogla biti tetna! Ako ne sluamo, te poruke esto postaju sve glasnije i glasnije, a bol dublja, bilo da se javlja na fizikoj, mentalnoj, emocionalnoj ili duhovnoj razini ili ak na sve etiri! Budui da postajemo ono to sami odaberemo, zato ne bismo odabrali karakternost i plemenitost? Plemenit um ne dolazi u iskuenja lanih pojava. Pridravate li se dosljedno vlastitih etikih naela, va osobni integritet postaje snanim magnetom za uspjeh na svim ivotnim razinama. Vano je shvatiti vlastite unutarnje motive. Kreete li se u smjeru trenutanog zadovoljenja ili u smjeru korisne i trajne sree? Spoznavanje odgovornosti stvara sposobnost reagiranja na sve situacije na najpovoljniji nain. Kad smo iskreni prema sebi i prema svim ivotnim oblicima i pojavama, dolazimo na ispravan duhovni put. Moete li se osvrnuti na svoj dosadanji ivot i biti zadovoljni jer dajete sve od sebe? Odraava li svaka soba u vaoj kui ivota svjetlo iskrenosti svrhe, potenja i predanosti trajnome razvoju? Majka je sinu pomagala s pisanjem zadae. Tako su doli i do vjebe u kojoj je trebalo pravilno napisati rijei svijest i savjest. Stoga ga je upitala: Zna li koja je razlika izmeu tih dviju rijei? Djeak je bez razmiljanja odgovorio: Naravno, mama. Svijest je kada si neega svjestan. A savjest je kada bi vie volio da nisi svjestan. Savjest je uistinu unutarnja spoznaja o tome da se suoavate sa situacijom u kojoj morate birati izmeu korisne i tetne reakcije.

Savjest je Boja nazonost u ovjeku. Emmanuel Swedenborg

3. ZAKON
Mijenjaj um eli li promijeniti ivot.
Um izjednauje sve; ovjekova je misao postupak kojim se u konanici ostvaruju ovjekovi ciljevi. Daniel Webster

KAKO JE va um povezan s vaim ivotom? U svakom pogledu! Razmiljanje je kreativan proces koji se odvija bez prestanka. Razmiljanje je ishodite svake misli, osjeaja i ina. Magnetska atmosfera misli putuje s vama i va je neizostavni dio. Kad potvrujemo svoje jedinstvo cjelokupnou ivota, biti i inteligencijom Stvoritelja, dijelimo te duhovne odlike. Na primjer, na je um poput filmskog projektora, nai su stavovi film, dok su naa iskustva slika koja se prikazuje na filmskome platnu. Ako nae misli odraavaju obrazac pozitivnih motiva i konstruktivnih odnosa, po svoj prilici imamo kreativno gledanje na svijet i zdravo potovanje prema sebi i drugima. S druge strane, ako za sebe drimo da smo nedostojni, vjerojatno emo privlaiti situacije koje razoaravaju, frustriraju i nerijetko su bolne. Charles Fillmore rekao je: Um je sjedite percepcije onoga to vidimo, ujemo i osjeamo. Tek kroz um uviamo ljepotu zemlje i neba, glazbe ili slike, zapravo, svega. To tiho tkanje misli, to stalno kretanje van-unutra posredstvom stanica i ivanih valova koje u skladnu cjelinu spaja nebrojena raspoloenja uma, to nazivamo ivotom. Misli su stvari i jednako su vane kao djela. Negativno je razmiljanje jednako mono kao i pozitivno. Nain razmiljanja ini temelje onoga to jesmo i stoga snano utjee na svijet koji nas okruuje. elite li promijeniti ivot tako da postane pozitivnijim iskustvom, analizirajte vlastite misaone procese. Tijekom dana prosjean ovjek vjerojatno fluktuira izmeu osjeaja samopouzdanja i nesigurnosti, odlunosti i neodlunosti, vedrine i tuge, spokoja i frustriranosti. Takvo je razmiljanje nalik na klatno, koje se ljulja amo-tamo. No takve promjene ne treba prihvaati. Veina problema ima rjeenje. Svaka situacija moe se promatrati i iz neke pozitivne perspektive. elite li ivjeti plodonosnije, bolje i korisnije, to je potpuno mogue! Jednostavno odaberite takav ivot! Sva zla izviru iz uma. Promijeni li um, moe li i dalje postojati zlo? Buddha

Njegujte um uzvienim mislima. Junake ini vjerovanje u junatvo. Benjamin Disraeli

Misli vladaju svijetom. Ralph Waldo Emerson

Razmiljanje je kretanje zamisli unutar vaega uma, odnosno va intelekt na djelu. Na temelju tih zamisli stvaraju se mentalne slike, koje se temelje na steenim spoznajama, a one se potom izraa-

Ako je nesretan, ovjek je za to kriv sam, jer je Bog sve stvorio sretnima. Epiktet

vaju u obliku elja i djelovanja. Tako misaoni proces postaje kreativnom silom koja je neprestano na djelu. U knjizi Mo makro-uma Rebecca Clark naglaava: Ve sada ponite kolovati impulse i osjeaje u eljenim podrujima. Vai su snovi i ideali roditelji vaih nagona i osjeaja. to mislite o ljudima, mjestima, situacijama i stvarima u vaem ivotu moe poprimiti stvaran oblik. Odbijajte misli o nekom drugom koje ne biste objektivizirali u sebi. Vi ste zbir svojih misli!

Najsnanije naelo razvoja lei u ovjekovim odlukama.

George Eliot

Znanost neprestano otkriva nove zagonetke stvaranja. Svako otkrie poziva ovjeanstvo prema jo dubljim i sve irim podrujima istraivanja. Prodiranje u svaku misteriju ovjeku otvara dublje i dalekosenije situacije koje su izazov njegovim intelektualnim sposobnostima. Kada idemo putem istraivanja, poput hodoasnika koji se uspinju nepristupanom planinom, pred nama se otkrivaju novi krajolici znanja i spoznaja. Kad god osvojimo neki planinski vrh, na obzoru se pojavljuje novi, jo vii vrh. Prilike ne nalaze posvuda i nemaju ogranienja! Nain na koji koristite kreativnu mo svojega uma i nain na koji reagirate na ljude, stvari i dogaaje... sve to utjee na vae odluke. Sjeme plodonosnog ivota nalazi se u smjeru misli. Koliko ste ivi, budni i gorljivi u vezi sa ivotom? Kada su vam misli koncentrirane na ivot, ljubav, mudrost i boansku inteligenciju, pripremate se za sve kunje koje se uope mogu pojaviti pred vama.

4. ZAKON
Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka i razvoja. Rebekah Alezander
Evolucija nije sila, nego proces; nije uzrok, nego zakon. John, vikont Morley od Blackburna

Razvoj je jedini dokaz ivota. Kardinal John Henry Newman

PROMJENE SU i nune i dobre. ovjekova evolucija ovisi o promjenama. Centar za islam i znanost pokrenuo je novi projekt koji bi trebao promijeniti stavove o islamu i znanosti nudei stotine bio/bibliografskih izvora o islamu i znanosti. Provode se nova istraivanja o prednostima opratanja kao i o pronalaenju pomoi za one koji ele oprostiti ali, kako se ini, ne znaju kako se to ini. Jedno intenzivno kliniko ispitivanje o iscjelivanju pokazuje kako molitva potie ukupno smanjenje razine boli koju osjeaju pacijenti s reumatskim artritisom. Dijalozi izmeu znanstvenika i teologa otvaraju toliko potrebnu dvosmjernu komunikaciju. ini se da kamo god pogledamo, znanost, religija, proizvodnja, obrazovanje, psihologija i ostala podruja istrauju daleko ira pitanja. Novi naini ostvarivanja napretka i razvoja pojavljuju se irom planeta. Kad nastavljamo putem i traimo nove i bolje naine ivota, te moda otkrivamo dosada nepoznate izvore i mogunosti, napredak i razvoj donosimo i sebi i drugima. Kada ivot svjesno gledamo u progresivnome svjetlu i kada irimo um kako bi uio nove stvari, kad postajemo sve spremniji mijenjati se, tada moe doi do istinskog razvoja.

Inovacija je vie od nove metode. Rije je o novome pogledu na svijet, pogledu rizika, a ne sluaja ili sigurnosti. Rije je o novome pogledu na ovjekovu ulogu u svemiru; on preuzimanjem rizika stvara red. A to znai da je inovacija prihvaanje ovjekove odgovornosti, a ne izraz ovjekove snage.
Peter Drucker

im prestane napredovati, dosezati nove visine, irine i dubine, ovjek poinje stagnirati. Orison Swett Marden

Poput leptira koji proivljava metamorfozu, moda emo uvidjeti da vie nismo na dosadanjem mjestu. Neto u nama eli dosei vii stupanj slobode, osloboditi se okova stagnacije i ogranienja, te se vinuti u nove dimenzije razvoja i napretka. Nasluujemo uzbuenje promjena koje su pred nama, a iji je utjecaj toliko dalekosean da trenutano moda i ne moemo spoznati kako emo se pojaviti na suprotnoj strani. tovie, moda nemamo nikakvu predodbu o tome kako bi mogla izgledati ta suprotna strana promjena. Ipak, u ovom

U snovima je zaetak odgovornosti. William Butler Yeats

dvadeset prvom stoljeu, na pragu smo, kako se ini velike renesanse, kako u unutarnjem, tako i u vanjskom svemiru! Svugdje se dogaa neusporedivo vie od onoga to je vidljivo na prvi pogled. im postanemo voljni otvoriti um i doivjeti ono to je naoko nevjerojatno, inimo prve korake prema vlastitome napretku i otkriima potrebnima za razvoj. Jesmo li na rubu doivljavanja proirene stvarnosti? to je tono ta proirena stvarnost? U knjizi Istraivanje unutarnjeg i vanjskog svemira astronaut Brian O'Leary opisuje je ovako:

Jedinstvo u raznolikosti, tako glasi nakana svemira. Vivekananda

Njome se u biti iri na okvir ispitivanja. Um je prema takvom gledanju vie od pukog uma koji prikuplja informacije kao obino raunalo. ovjekova je svijest dio vee stvarnosti u (moda i izvan) vremenu i prostoru, a ne epifenomen organizma s ogranienim vremenskim trajanjem u fizikome tijelu. Nastoji integrirati subjektivno i objektivno, desnu i lijevu stranu mozga. Tei jedinstvu svega, umjesto reduciranju svega na fizike komponente. Nova stvarnost pretpostavlja meupovezanost, vii poredak u svijetu koji nije mogue objasniti tek poznatim fizikim zakonima. Promatra mo uma. Odvaguje hipoteze koje se usuuju usprotiviti se sadanjim teorijama i pretpostavkama. Propituje niz razliitih oblika pristupa potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom... Razmatra dimenzije koje nadilaze vrijeme i prostor, pojmove koji nadilaze sadanje predodbe o materiji i energiji, te podruja koja nadilaze fiziko. U jednom razdoblju Zemljine povijesti na naem planetu nije bilo ba nikakvih ivih bia. U redu, moda je bilo zametaka bioloki zanimljivih molekula koje se jo nisu bile organizirale u ive sustave. No sada imamo milijune ivih bia koja hodaju, puu, plivaju i lete. Kako je dolo do te fantastine promjene? Je li ivot na Zemlji pokazatelj da su svi aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napredovanja i razvoja? Evolucijski proces oblikuje na svijet i nau vlastitu vrstu. Nedvojbeno je i da je oblikovao nain na koji svoj svijet shvaamo. to mi kao pojedinci moemo uiniti kako bismo potpomogli taj napredak i razvoj? Kako u svemu prepoznati zajedniko ivotno putovanje? Neograniena ljubav glavna je odlika koja nae srce i um otvara prema novoj stvarnosti. tovie, otvoreno srce i um mogu sluiti kao putovnica za ulazak u svijest koja se razvija, kako individualnu, tako i kolektivnu. Duhovni razvoj odraava razvoj u nastanku i izrazu

duhovnih ideja. I dalje teimo dobrome, lijepome, istinitome, preuzimajui odgovornost u smislu aspekta osobnog morala i samonadzora. Pogled u budunost svakako je intrigantan. Je li mogue da Bog eli da ovjekov um, srce, ruke i glas provode boanski plan namijenjen svijetu? Srce, um, intelekt i duu ulazite ak i u najmanja djela. To je tajna uspjeha. Sivananda Sarasvati

*
5. ZAKON
Blaenije je davati nego primati. Djela apostolska 20:35 MNOGI najuspjeniji i najutjecajniji ljudi svijeta dokazali su mudrost rijei: elite li iz ivota izvui vie, morate mu vie davati. Takvi ljudi razumiju ivotni zakon koji govori da davanje dovodi do jo davanja i do veih osobnih nagrada. Kad jedan drugome dajemo slobodno i nesputano, bez uvjeta, svoje bogatstvo i sreu dijelei s drugima, davanje se mnoi i primamo daleko vie nego to smo dali. ak i kad nema neposrednih izgleda za vraanje, sama radost davanja na duh zasipa velikim i dragocjenim darovima. S druge strane, kad dajemo samo da bismo primali, ili dajemo uz uvjete, vjerojatno neemo privui ni sreu ni prijateljstvo! Kako daje, tako e i primati. Te se rijei smatraju jednim od univerzalnih zakona ljubavi. Uviate li razloge? Postoje nebrojeni divni i produktivni naini na koje moete davati, a pritom je kljuna svrha zbog koje dajemo. Kad dajemo bezuvjetno, dajemo iz srca neograniene ljubavi. Kad se koncentriramo na ljubav i sluenje drugima, pomaemo izgradnji raja na zemlji. Nesebino davanje najee potie druge da iskazuju sve to je u njima najbolje. Dodatna prednost koju stjeemo davanjem esto je upravo poveano razumijevanje. Kako? Kad djelujemo na temelju duha, uvijek dolazi do odreenih poveanja. Kad ivotu pristupamo iz perspektive neograniene ljubavi, uvijek dolazi do odreenog oblika poveanja u spoznajama. Kao to kvalitetan obrok daje hranjive tvari i energiju za

Godine ne umanjuju nego uveavaju plau ljubavi i zahvalnosti koju primaju oni koji rade na opu korist. Imelda Shanklin

Pitanje kruha za mene je materijalno pitanje, no pitanje kruha za mojeg je susjeda duhovno pitanje. Nikolaj Berdjaev

fiziki aktivan ivot, tako je i boansko neizmjeran izvor duhovne hrane i snage. U razgovoru s predanim dobrovoljcem, vjerojatno ete doznati za brojne izvore osobnog zadovoljstva koji proistjeu iz takvog sluenja.

Ne znam kakva e vam biti sudbina, ali jedno znam: meu vama e istinski sretni biti jedino oni koji su traili i pronali nain da slue. Albert Schweitzer

Kada daje, ne misli na korist. Kuran

Kada vidi da netko provodi Zakon davanja, s radou mu pomogni, pa e doi do velikih i beskonanih izvora sree. Buddha

Blaenije je davati nego primati, stoji u Svetom pismu. Zato bi bilo ba tako? Svako iskustvo praktinog provoenja nekog univerzalnog zakona ili duhovnog naela pribliava nas trajnoj radosti i srei, te plodonosnim izrazima. Zahvaljujui takvoj povlatenosti istinu shvaamo na intelektualnoj razini, dok na iskustvenoj razini postajemo istinom. Velika je razlika izmeu toga kada ujemo divnu pjesmu i kada je sami otpjevamo. elimo li biti sretniji, donosimo li sreu drugima? elimo li biti uspjeni, nastojimo li drugima pomoi da dou do uspjeha? elimo li u ivotu imati vie ljubavi, nastojimo li pruati vie ljubavi? A formula je krajnje jednostavna: sve to dajete vraa vam se, viestruko uveano! Jeste li razmiljali o mogunosti da je zakon davanja i primanja jedna od moguih definicija slobode? Jedan poznati poslovni ovjek ovako je definirao slobodu: ivot bez razmiljanja o sebi. Moete li zamisliti da jedan cijeli dan proivite tako da se koncentrirate na druge, a ne na sebe? Biste li tada lake pruili ruku u sluenju veem broju ljudi oko sebe bez imalo razmiljanja o eventualnoj koristi? Tada jednostavno ivite i slobodni ste! Budite zahvalni za radost ivota. Budite sretni to imate mogunost raditi. Budite zahvalni za prigode u kojima moete davati i sluiti. Dobra djela odlino izgrauju karakter, zaslauju ivot i odreuju sudbinu. Grenville Kleiser

U knjizi Za sve postoji vrijeme benediktinska redovnica Joan Chittister pie: Hasidski uitelji prenose priu o rabinu koji je svakog sabata nestajao kako bi u umi razgovarao s Bogom. Tako su barem mis-

lili njegovi vjernici, koji su stoga jednog takvog dana zaduili jednog dunosnika iz sinagoge da pode za rabinom i promatra taj sveti susret. Rabin je ulazio sve dublje i dublje u umu, a na koncu je doao do malene kolibe neke neidovke, smrtno bolesne i nemone. Rabin joj je kuhao, meo i istio, donosio joj drvo za ogrijev. Potom se, im bi dovrio posao, odmah vraao u svoju kuicu pokraj sinagoge. Ljudi u selu pitali su ovjeka koji je slijedio rabina: Onda, je li na rabin odletio u nebo? O, ne, odgovorio je ovaj nakon kraeg razmiljanja, na je rabin uzletio jo mnogo, mnogo vie.

Najmudriji je i najsretniji koji stalnom pozornou misli otkriva najvee prilike da ini dobro, te prodire kroza sav otpor kako bi unaprijedio prilike. Philip Doddridge

Poziv na sluenje s ljubavlju udnja je srca koje eli ivjeti i nadii naa ogranienja. Kad due vrijeme donosimo duhovne odluke, doivljavanje i izraavanje tih monih istina esto rezultira snanijim i uravnoteenijim karakterom. Svoj vanjski svijet poinjemo transformirati u smjeru svojih unutarnjih zamisli i vrijednosti. Ako na ljudski napredak prati i poboljanje svijesti, nauit emo od ivota stvarati bogatije iskustvo, a nae e nagrade daleko nadmaiti na trud. Davanje je izvrstan prvi korak u tom smjeru.

Naglasci
1. ivot je zanimljiv i koristan koliko su zanimljiva i korisna naa otkria. 2. Pogreka moe biti izvrstan izvor razvoja i uenja. 3. Kako reagirate kada netko naini pogreku koja ima veze s vama? 4. 5. 6. 7. 8. Prema kojim mjerilima ivite? Glas savjesti moe biti doivotni prijatelj i vodi. Samo vi sami moete postaviti mjerila osobne karakternosti. Svrha je naeg ivotnog putovanja pridonositi cjelini. Razmiljanje je kreativan proces. Mogue mu je pomagati i usmjeravati ga.

9. Svi problemi imaju rjeenje. Svaka situacija ima pozitivnu perspektivu. 10. Promjene su i nune i dobre. 11. elite li iz ivota izvui vie, morate mu vie davati. 12. Boansko je beskonaan izvor duhovne snage i hrane.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Trea kategorija judaistickog Tanakha sadri velik izbor raznih knjievnih djela iz razliitih razdoblja rane idovske povijesti. Izbor iz Psalama: O, Boe, prouio si me i upoznao. Kada sjednem ili ustanem, Ti to zna; izdaleka razabire moje misli. Prati me dok hodam i dok se odmaram, i dobro poznaje moje navike. Na jeziku nemam rijei koje Ti, o, Gospodine, dobro me poznaje. .. .To nadilazi moje spoznaje; rije je o misteriji u koju ne mogu proniknuti, Kamo se sakriti od Tvojega duha? Kamo pobjei od Tvoje nazonosti? Uzdignem li se na nebo, Ti si i ondje; spustim li se u Sheol, i ondje u te nai. Odletim li u svitanje da odmorim se na zapadnome obzoru, ak e me i ondje pronai Tvoja ruka, Tvoja e me desnica vrsto drati. Kaem li: Tama e me svakako skriti, no me zatititi, tama za Tebe nije tama, no je svijetla poput dana; tama i svjetlo tek su jedno. Ti si stvorio moju svijest, Ti si me oblikovao u majinoj utrobi. I stoga Te slavim, jer si me stvorio tako udesno i divno.

Tridesetesti tjedan

1. ZAKON
Smisao je odlika koju biramo kako bismo prema njoj oblikovali ivot. Richard J. Leider
Kako bismo promijenili vanjske okolnost i , trebamo postati okolnostima kojima tei naa unutarnja elja. Gregg Braden

IVOTNO je putovanje katkada prepuno pitanja. Koliko ste se puta pitali: Koji je stvarni smisao mojega ivota? ili Zato sam ovdje? ili to da inim sa svojim ivotom? ili Kako pronai smisao i pravi put? Jeste li i od drugih uli takva ili slina pitanja? Veina ljudi eli znati da ivot ima stvaran smisao i svrhu. Volimo imati dojam da je na boravak na ovom planetu nekako vaan. Kako odgovoriti na ta duboka i vana pitanja? Pokree li duh na ivot kroz zagonetku smisla i svrhe? Bi li smisao naega ivota mogao sluiti kao temelj ili bit nae najdublje dimenzije mjesto na kojem imamo dubok osjeaj za to tko smo, to smo, odakle smo i kamo idemo? U knjizi Mo smisla Richard J. Leider nudi zanimljivu definiciju smisla. Tako pie: Nije rije o stvari. To nikada nije statino stanje koje moemo ouvati. Rije je o kontinuiranoj aktivnosti, o pitanjima koja postavljamo bez prestanka. To je proces koji proivljavamo svakodnevno, a cilj mu je sluanje i oblikovanje naih ivotnih pria. Leider nudi i provedive i korisne zamisli za stvaranje znaenja, te moda i za pronalaenje plodonosnog smisla u naem ivotu i radu. Tako pie: Klju djelovanja na temelju smisla i svrhe sastoji se u stapanju potreba svijeta s naim jedinstvenim darom unutar poziva... Na taj

Krajnja odlunost pojedinca i na naoko osrednjoj zamisli moe izgraditi nedvosmislen uspjeh. Richard J. Leider

Svi smo mi na spiralnome putu. Nema pravocrtnog razvoja. Usput emo nailaziti na prepreke, skretati i vraati se... Bit e i sjena i tame, no ravnotea e im biti pojasi svjetla... Svijest o tome obrascu jedina je potrebna da vas odri na putu. Kristin Zambucka

nain stjeemo osjeaj za usmjerenost. Bez smisla i svrhe ubrzo emo se izgubiti. ivimo bez istinske radosti u ivotu i poslu. Sve dok se ne pomirimo sa svojom svrhom, neemo otkriti zadovoljstvo poslom niti onim ime raspolaemo. Smisao je nain ivota disciplina koju treba provoditi svakodnevno. Od nas trai ustrajnu predanost kako bismo se svakodnevno suoavali s pitanjem: Zato ujutro ustajem? Mudrost koja nam omoguuje da pitamo, te hrabrost koja nam omoguuje da odgovorimo na to jednostavno pitanje ine samu bit rada na smislu. Sklad i snaga izraavaju se u naem ivotu krajnje plodonosno kad se nae vanjsko ja uskladi s naim najdubljim i najiim tenjama i ivotnim ciljevima. Je li smisao neto vie od vanjskih znakova vjernosti u ispunjavanju dunosti? Znai li smisao da smo marljivi u svemu to postiemo ovdje, na Zemlji? Moe li ivot sa smislom ukazivati na to da sve vie dozrijevamo u svijesti da je jedan od najvrjednijih ivotnih darova ivjeti za istinu i dobrotu, te za korist drugih? Je li jedna od sporednih posljedica smisla tako i vea ukupna srea? Kako vam teke situacije mogu pomoi da ispunite smisao i svrhu? Moda se temeljna vanost ivotnih potekoa sastoji u tome to nas mogu preusmjeriti s aktivnosti koje se odvijaju izvana na duhovni aspekt stvari. Kada doe do krize, poput teke bolesti ili udarca za karijeru, moemo birati kako emo postupiti u vezi s tim iskustvom. Meutim, neki e ljudi vjerojatno otvoriti baranu vatru pitanja: Zato se to dogodilo? i to u sada? Takvi dogaaji mogu biti poput prirodnih obrisa planina i uzvisina koji rijeci onemoguuju da tee ravno, pa mora skretati i vijugati, ali na koncu ipak uvijek tei u pravome smjeru. Prednosti su krize ili potekoe u tome to smo esto toliko usredotoeni na ono to je pred nama da se oslobaamo sitnih briga i porebe za nadzorom. Meutim, uvijek moemo zastati i iznova procijeniti vlastite vrijednosti i prioritete. Jer uvijek je pogodan trenutak da izrazimo najvii oblik svojega poziva i da ispunimo svoju najdublju svrhu i smisao. Albert Schweitzer nadahnuo je milijune ljudi svojim otkriem potencijalnog bogatstva ovjekova ivota. Godinama je traio kljunu etiku suvremenoga svijeta. Pronaao ju je u Africi. Jednog poslijepodneva u rujnu 1915. godine dr. Schweitzer je sjedio na malenome parobrodu koji je rijekom Ogooue napredovao prema Lambareneu u sredinjoj Africi. Mjesnome stanovnitvu donosio je lijekove i medicinske potreptine. Dok je brodi polagano prolazio posred krda vodenkonja u rijeci, Schweitzer je gledao kako kapetan manevrira kako

Sanjam jedan san... Martin Luther King, Jr.

ne bi udario u neku ivotinju. 1 tada je uvidio neto duboko i dalekoseno. Kapetan odraava najvii oblik smisla: potovanje prema ivotu. Prema rijeima dr. Schweitzera: I kao to je voda koju vidimo koliinski neznatna u odnosu na vodu koja tee pod zemljom, takav je i idealizam koji se pokazuje u malenim koliinama u usporedbi s onim to ljudi nose zakljuano u srcu, a koji se oslobaa tako rijetko ili nikada. Osloboditi to je sputano, dovesti podzemne vode na povrinu: ovjeanstvo eka onoga koji e moi ostvariti takav pothvat. Kako, dakle, osloboditi sputano? Moda ne bi bilo loe poeti od redovite posveenosti molitvi, a zatim i kvalitetnog sluanja. Traite usmjeravanje kako biste otkrili vlastite darove, te kreativne i korisne naine njihova izraavanja. Ponite uviati i shvaati kako i vi moete uiniti neto bitno, i to ovdje gdje jeste. Upravljanje vremenom i organizacijske sposobnosti esto nam nude priliku da se oslobodimo svega irelevantnoga i usredotoimo na vlastiti dar i potencijal. Svoje aktivnosti usmjerite u podruja koja su vam vana i znakovita. ivite li istinski kako elite? Henry David Thoreau rekao je: Napreduje li samopouzdano u smjeru svojih snova, da bi ivio zamiljen ivot, ovjek e nailaziti na uspjeh neoekivan u uobiajenim uvjetima. Smisao je kvaliteta koju biramo i oko koje oblikujemo svoj ivot. Moete li odrediti svoju svrhu i smisao?

*
2. ZAKON
Sedam smrtnih grijeha: ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes, pohlepa i neumjerenost. Sv. Grgur
Sigurno je da Bog ne grijei prema ovjeku, ali ovjek grijei prema sebi. Kuran

OVJEKOVA je priroda pozornica na kojoj elje dvojne prirode mogu biti u stalnome sukobu. Jedan od moguih razloga za to jest i injenica da ljudi ive u nepoznavanju Boga, univerzalnih naela i duhovnog smisla. Kada ih zasljepljuje iluzija ili obuzimaju lane vrijednosti materijalizma i egoizma, ljudi katkada streme u smjeru suprotnome od ostvarivanja ivota korisne svrhovitosti. Ljudi obuzeti materijalnim pitanjima moda ne uviaju sukob u sebi sve dok im pozornost ne privue neka ivotna situacija. ovjek koji nije usklaen s najstvarnijim i najviim ivotnim ciljevima moda nee uvidjeti beskonaan potencijal za dobro.

Pred slomom ide oholost, a pred padom uznositost. Izreke 16:18

Vodee religije svijeta taj sukob predstavljaju na razliite naine. Iako se teolozi razlikuju po definiciji grijeha, veina e se sloiti da priroda grijeha iskrivljuje dar ivota u obliku u kojem smo ga primili. Kada netko promai cilj pogrenim razmiljanjem ili ponaanjem, odnos tog pojedinca prema ivotu esto se mijenja. Grijeh tako moe biti koban, jer esto umanjuje grjenikovu sposobnost ivljenja u miru, radosti, srei, kreativnosti i korisnom djelovanju.

ovjek grijei kad podlegne sklonosti naruavanju boanske volje povoenjem za neprimjerenim eljama. Sekai Kyusei Kyo

Sedam smrtnih grijeha zapravo je sedam uobiajenih naina na koje se mnogi ljudi umrtvljuju toliko da vie ne dopiru do dobrote ivota. Ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes, pohlepa i neumjerenost esto su plod pokuaja da doemo do zadovoljstva i sree na podrujima na kojima ih je nemogue pronai. Promotrimo sada pomnije te grijehove. Neprimjerene percepcije o vlastitoj linosti, koje esto nazivamo umiljenou, pretjeranim ponosom ili egoizmom, ovjeka mogu zaslijepiti tako da ne prepoznaje transcendentu stvarnost i ograniiti njegovu tonu sliku o samome sebi. Nastojimo li se drati posebno ili vanije od drugih, upast emo u grijeh ili zamku arogancije. Meutim, zdrava doza ponosa i zdravo samopotovanje mogu biti korisni za ostvarivanje uspjeha. Pohota je neumjerena elja usmjerena na sebine ciljeve, a dovodi do beskorisne, nepotrebne boli i patnje, ak i do razaranja. Moe biti izvor sputanosti, zatrovanosti srca i zavaravanja uma. Epidemija AIDS-a, neeljene trudnoe meu tinejdericama, te ovisnost o drogi i alkoholu neke su od suvremenih posljedica preputanja pohotljivoj strasti. Seksualnost je udesan dio ivota i nain na koji se svjesno izraavamo govori mnogo o naem karakteru. I premda svi trebamo s vremena na vrijeme usporiti i opustiti se od svakodnevnih napora, lijenost je ipak neto posve drugo. Jedna engleska izreka kae Lijenost putuje toliko sporo da je neimatina ubrzo pretekne. Lijenost je jedna od navika ili stavova koje nam mogu onemoguiti ili nam smetati u otkrivanju vieg oblika znaenja i smisla. Na ivot mogu ograniiti inertnou. Lijenost osim toga onemoguuje plodonosnu kreativnost i produktivnost.

Jedna od definicija zavisti jest i osjeaj nezadovoljstva i kivnosti zbog tuih prednosti, imovine itd.. To to kod nekoga vidimo kao odliku linosti ili uspjeh koji bismo voljeli ostvariti nije smrtni grijeh. Cesto se divimo tuoj nadarenosti i sposobnostima. Problem ili grijeh pojavljuje se kada zavisti dopustimo da na ivot ispuni takvim nezadovoljstvom i kivnou da ne uspijevamo uivati u drugim aspektima ivota. Vrijeme i energija koje troimo na usporeivanje s drugima bilo bi bolje iskoristiti za mobiliziranje vlastitih unutarnjih izvora. Bijes je teka emocija koja onesposobljuje, moe razoriti komunikaciju, razvrgnuti veze ispunjene ljubavlju i zalupiti vrata srei i zadovoljstvu. Grijeh bijesa sastoji se u tome to esto dovodi do destruktivnog ponaanja. Nae tijelo esto reagira na bijes stisnutim akama, mrtenjem, suzama, zajapurenou, krgutanjem zuba, promjenom krvnoga tlaka, ubrzanjem bila i tako dalje. Zato initi neto to nas iznutra toliko remeti? Kakve bi od toga uope mogle biti koristi? Umjesto da poriemo vlastite osjeaje, to bi se dogodilo kada bismo identificirali izvor bijesa i iskuenje koje bi nas moglo odvesti u bijes pretvorili u konstruktivno djelovanje?

Sebinost moe biti draga samo pojedincu, no iz nje ne proistjee sklad cjeline. Tenhkyo Osashizu

Pohlepa takoer moe biti kobna u protivljenju prirodnome i obilnome toku ivota. Sve vodee religije priznaju da su patnje i zlo plod neumjerenih elja usmjerenih prema sebinim ciljevima. A pohlepa ini temelj velikog dijela nedaa koje pogaaju ovjeanstvo. Pohlepna osoba nastoji izgraditi branu na potoku i sebino zadrati svu vodu. Takav ovjek jo nije spoznao da srea dolazi s protokom vode. Kao to je drevni kralj Mida spoznao na neugodan nain, egocentrian ivot koji se temelji na pohlepi zapravo i nije ivot! Neumjerenost se odnosi na sve to inimo bez mjere, u emu do krajnosti pretjerujemo. Neumjerenost se esto povezuje s fizikim ovisnostima. Kad ovjek veliku koliinu energije koncentrira na jedno poput jela, pia, droge, seksa moe doi do ovisnosti. Poput pohlepe, i te ovisnosti ovjeka mogu toliko zaokupiti da zanemaruje druge vane ivotne aspekte. Grijeh neumjerenosti odraava se u teti koju ini fizikome tijelu, vezama, karijeri i duhovnoj svijesti. Sredstvo kojim suzbijamo neumjerenost moe biti i nastojanje da ivimo uravnoteeno i to tako da u svemu budemo umjereni.

Univerzalna boanska inteligencija protjee kroz sve nas. Svatko od nas ima jedinstvenu vezu s onim nevidljivim dijelom sebe. Same elje mogu biti korisne kada ih izraavamo na pravome mjestu, unutar osobnosti, obitelji i drutva. Misli i odluke mogu nas nositi u beskraj. Kada vii oblici nae linosti poinju nadvladavati sedam smrtnih grijeha i u svakodnevnim odlukama i ivotu, poet emo napredovati na putu svete potrage za smislom.

*
3. ZAKON
Izgled esto vara. Ezop
Za sve to se dogaa na ovome svijetu i izvan njega postoji logino objanjenje i sve savreno ima smisla. Jednoga dana shvatit e boansku svrhu Bojega plana. Lois Pearl

JEDNA od poznatijih reenica iz Ezopovih basna mogla bi biti upravo ona koja ljude, mjesta, situacije ili stvari opisuje kao drugaije od onoga kako izgledaju na prvi pogled: Izgled esto vara. Vrlo je mogue da smo ve doivjeli situacije kada smo osjetili razoaranje, obeshrabrenost ili gubitak iluzija zbog vanjskog izgleda koji nije odgovarao naim oekivanjima. U takvim je trenucima dobro sjetiti se da vanjski izgled ne prenosi uvijek istinu o odreenoj situaciji. Epiktet tako pie: Pojave se umu predstavljaju u etiri oblika. Stvari su ili onakve kako izgledaju; ili nisu niti izgledaju; ili jesu, ali ne izgledaju; ili nisu, ali tako izgledaju. Ispravno pogoditi u svim tim sluajevima zadaa je mudrog ovjeka. U Ivanovu evanelju savjet je daleko jednostavniji: Prestanite suditi po vanjtini (7:24). Bit toga zakona sastoji se u tome da je vano i korisno dublje se zagledati u svaku pojavu. Moda emo se ugodno iznenaditi budemo li na situacije reagirali traei veu jasnou. Kakve god sudove iznosili na temelju izgleda, oni e moda biti preslabo pomagalo za osvjeavanje i podizanje naeg miljenja o sebi uz pomo usporeivanja s drugima. Meutim, kada se nae razluivanje temelji na pojaanoj svijesti i duhovnome razumijevanju, svaku situaciju moemo poboljati dobronamjernim mislima proetima ljubavlju i suosjeanjem. Jedna od prednosti pomnijeg sagledavanja stvari jest i u tome da percipiramo korisne informacije u napredovanju prema ciljevima. Naposljetku, bi li iskustvo moglo biti tek jo jedna rije za sve veu svijest? Ako doivljavate iskustvo svojega tijela, postajete li ga svjesniji? Ako doivljavate iskustvo svojega uma, postajete li svjesniji misli i

Istina se ne mijenja, iako se vaa percepcija istine moe mijenjati, neki put i drastino. John i Lyn St. Clair Thomas

zamisli koje se pojavljuju pred vaim unutarnjim okom? Doivljavanje uma moe biti vrlo vano jer dovoenjem svijesti u um poinjete nadilaziti njegova ogranienja, pa vas izgled vie nee zavaravati! U knjizi Jedan okus Ken Wilber pie: Tijelo, um i dua meusobno se ne iskljuuju. Tjelesne elje, zamisli uma i blistavi bljeskovi due sve su to savreni izrazi Duha koji zrai i jedini nastanjuje svemir, uzviene geste onog velikog Savrenstva koje blistavilom nadmauje svijet. U cjelokupnome Kozmosu postoji samo Jedan okus, a to je okus Boanskoga, bilo da se pojavljuje u tijelu, umu ili dui. Kako njegovati vie izraze boanskoga koji e nam u ivotu pomoi da nadiemo povrinski izgled? Moda bi se na vrhu popisa moglo nai iskazivanje neograniene ljubavi koje nam pomae da spoznamo svetu nazonost duha u svima i svemu. Kada u drugima traimo nazonost ljubavi, esto je i pronalazimo! Kada odvojimo nekoliko minuta da se potpuno umirimo i koncentriramo, lake emo se osloboditi privrenosti vanosti vanjskih dojmova. Kada uklonimo etikete koje esto pridajemo ivotu poput dobi, spola, imovine, uspjeha, nasljedstva itd. moi emo nadii osjetila i uskladiti se s nevidljivim dijelom sebe. Izraavanje zahvalnosti i velikodunosti moe nas uzdii u prostor koji privlae sluenje i dijeljenje. Kada nam je svijest u sadanjem trenutku, umjesto da vrluda meu raznim pretpostavkama i mogunostima, takoer se koncentriramo na stvarnost umjesto na izgled.

Dok ivi, kloni se toga da o ljudima sudi po izgledu. Jean de /a Fontaine

Skupina prijatelja uzela je slobodan dan i odvezla se u oblinji planinski park na piknik. Dan je bio upravo savren sunan i divan, uz ugodnu temperaturu i prelijepe krajobraze na koje su nailazili cijelim putem. Doavi u park, za piknik su odabrali mjesto u blizini velikog akumulacijskog jezera koje dominira jednim dijelom parka. Prijatelji su zastali kako bi promotrili vodu koja se prelijevala preko brane i sputala u rijeku, nastavljajui put daleko prema podnoju planine. Voda, koja se sputa zahvaljujui vlastitoj teini, odnosno gravitacijskoj sili, stvara prirodnu energiju koju generatori pretvaraju u korisnu elektrinu energiju. Dok su razgovarali o pogledu koji im se tako pruio, jedan je mukarac rekao: Nije li zanimljivo kako izgled ovdje, iz jedne perspektive, vara? Dok su ga ostali iznenaeno gledali, nastavio je: Generatori ne stvaraju elektrinu struju; oni je samo generiraju. Preuzimaju prirodnu energiju i pretvaraju je u oblik koji se potom prenosi dalekovodima do doline. Tu je energiju potom mogue koristiti za pokretanje strojeva za konkretne poslove. Kako otkriti vei dio prirode stvarnosti koja je u pozadini sjena? Umjesto da se koncentriramo na vanjski izgled, to bi se dogodilo kada bismo za temelj ivota odabrali duhovni integritet? Bismo li

na ivotne situacije i iskustva tada gledali iz stvarnije i realistinije perspektive, a ne u okvirima iluzornih mogunosti? Bi li nam motivacija otkrivanja omoguila da u sve to je pred nama unosimo jasniju viziju kako bismo lake donosili pozitivne i mudrije odluke?

*
4. ZAKON
Gorljivost je unutarnji plamen due koji vas vodi dalje, prema cilju. Charles Fillmore
ovjek je stvoren tako da nemogue stvari nestaju im mu neto zapali duu. Jean de /a Fontaine

KAD GOD se pred vama pojavi prilika koja vam omoguuje da izrazite talent, prigrlite je objeruke! Osjetite pokretanje ara i gorljivosti duboko u sebi, strujanje koje vam daje poticaj da priliku pretvorite u plodonosno ostvarenje dobra. Gorljivost se opisuje kao unutarnji plamen due koji ovjeka tjera naprijed. Gorljivost pokree motivaciju, to rezultira snanim progresivnim kretanjem. Kada su Charlesu Fillmoreu bile devedeset etiri godine, izjavio je: Ve poprilino cvrim od gorljivosti i oduevljenja i poskakujem kako bih to prije uinio ono to trebam uiniti. Kakav neizrecivo pozitivan stav! Veina nas ima daleko vee sposobnosti nego to uvia. Prihvatimo li tu istinu o sebi i vjerujemo li u ideale i naela kao u stvarnost, esto bolje ovladavamo vanjskim okolnostima u svojem ivotu. Gorljivost nam nudi sposobnost isticanja posredstvom koncentriranih napora usmjerenih prema naim ciljevima. Gorljivost nas potie da prema ivotu iskazujemo zanimanje i strast. tovie, gorljivost je poput velike strasti unutarnje elje koja plamti arom sunca na pustinjskome pijesku sve dok se predmet na koji je fokusirana ne ostvari u tom silnom plamenu. Gorljivost nam pomae da lake dovrimo zadau koja je pred nama. Grci su nam podarili jednu od najljepih rijei u naemu jeziku: entuzijazam Bog koji je unutra. Veliina ovjekovih djela mjeri se nadahnuem iz kojeg izvire. Sretan je onaj koji u sebi nosi Boga. Louis Pasteur U Svetome pismu stoji: Uistinu, Bog nam nije dao duh bojaljivosti, ve duh snage, ljubavi i trijeznosti (Druga poslanica Timo-

ovjek bez gorljivosti i ara nalik je na lokomotivu bez pare ili motor bez struje. Charles Fillmore

Valja dobro pripaziti da gorljivost bude uravnoteena s mudrou. Elizabeth Sand Turner

teju 1:7). Izvor snage kojom ostvarujemo sve to se nae pred nama lei u unutarnjoj energiji koja samo eka da je oslobodimo i usmjerimo. U dobi od dvadeset pet godina, Rahmanjinov je ve inio velike korake u smjeru blistave glazbene karijere. Njegove skladbe dobro je primala i kritika i publika. A zatim je napisao simfoniju koja je doivjela potpun neuspjeh. To ga je obeshrabrilo i ispunilo samosaaljenjem. Izgubio je samopouzdanje i poeo se bezvoljno vui uokolo. Jednog ga je dana prijatelj odveo Nicholasu Dahlu. A dr. Dahl je, izmeu ostaloga, mladome glazbeniku rekao i neto to mu se urezalo u pamenje: U vama spavaju velike stvari, samo ekaju da ih darujete svijetu. Rahmanjinov je te rijei ponavljao u nedogled, sve dok mu se nije vratilo samopouzdanje. Za manje od godinu dana napisao je koncert koji je posvetio dr. Dahlu. Rije je o glasovitome Koncertu br. 2 u C-molu. Po zavretku moskovske izvedbe, od silnih oduevljenih povika zamalo su poeli pucati zidovi dvorane! Snaga gorljivosti, potpomognuta poticajnim rijeima, pokrenula je velikog skladatelja prema cilju. Od svog ivota moemo stvoriti to god elimo. Meutim, potrebno je uloiti trud kako bismo upotrijebili duhovne odlike, nadarenost, sposobnosti i snagu koju imamo. Promotrimo malo podruje izvan granica svojeg ogranienog uma i ponimo se pitati: to bi bilo kad...? to bi se dogodilo kada bismo u projekte kojima se bavimo unijeli vie gorljivosti i oduevljenja? Kakve bi obiteljski, osobni i radni odnosi imali koristi od takve injekcije? Promislite o mnogobrojnim mogunostima u raznoraznim situacijama koje bi mogla poboljati tako snana energija. to bi se dogodilo kada bismo gorljivost prema ivotu pokazali tako da zrai oko nas, prema svemu to inimo? Na bi entuzijazam zarazio sve oko nas!

Gorljivost, odvanost i iskrenost daju sjaj i boju dui, kao to sjaj dijamantu daje ljepotu.
Cora Fillmore

ena koja je radila za jednu veliku proizvodnu tvrtku na ivot je gledala toliko pozitivno i entuzijastino da joj je ef kroz smijeh rekao: Doista si zarazna! A to je bilo tono! Njezin radostan duh i brina narav utjecali su na sve oko nje. Istinska gorljivost nije energija koju su neki dobili na dar, dok je drugi nemaju. Svatko od nas moe se napajati na univerzalnome izvoru boanske energije. Radost i gorljivost plod su odluke koju moemo donijeti u svakom trenutku i poeti aktivnije sudjelovati u ivotu.

Rije entuzijazam potjee od korijena koji ukazuju na nadahnutost boanskim i na jedinstvo s boanskom energijom. U ljudima koji zrae tom duhovnom odlikom uoavamo neto to doslovce budi strahopotovanje. Gorljivost i entuzijazam pridaju novu vrijednost svemu ega se dotaknemo. Uputimo poziv dui da pone zraiti ivotom i pokae se u svim zadaama koje su pred nama. Pjesnik Philip Doddridge ovako je pisao o gorljivosti: Probudi se, duo moja! Rastegni svaki ivac, I odluno nastavi dalje; Nebeska utrka trai tvoju gorljivost, I tvoju besmrtnu krunu.

*
5. ZAKON
Um je poput padobrana funkcionira jedino kada je otvoren. Dick Sutphen
Obrazovanje nije ispunjavanje kante, nego paljenje vatre. William Butler Yeats

Inteligentni ste u mjeri u kojoj u sebi omoguujete djelovanje Bojeg Uma. Imelda Shanklin

JESTE LI kada gledali kako padobranac iskae iz aviona? Zrakoplov krui visoko gore, vidi se tek kao malen obris na plavome nebu. Odjednom se pokraj njega pojavljuje i malena tamna mrljica. Letjelica se potom udaljava, a ona mrljica pada, pada. Promatrate je bez daha. A zatim se poinje iriti sve vei areni oblak, nalik na gljivu, a tkanina se poinje ispunjavati zrakom. Skaka sigurno prizemljuje. Kod svakog iskakanja iz zrakoplova, padobranac prvo aktivira maleni pomoni padobran koji zatim aktivira vei glavni padobran. Nuno je snano povui konopac za aktivaciju, kako bi se rastvorio pomoni padobran i ispunio zrakom. Upravo taj zrak slui kao inicijalna snaga koja izvlai vrsto stisnutu tkaninu glavnog padobrana. Kao to vidite, za uspjeno iskakanje padobranom, nuno je paziti na toan raspored koraka i faktora. Na je um poput padobrana. Da bi u cijelosti funkcionirao, mora biti otvoren i prihvaati nove zamisli. Da bismo od tih zamisli imali najvie koristi, dobro je pridravati se reda u opaanju i procjenjivanju. Da, kao to padobrancu treba hrabrost za skok s visine, tako je i nama poesto potrebna hrabrost kako bismo otvorili padobran vlastitog uma i omoguili da u njega ue ono zagonetno nepoznato. Meutim, kada otvoreno primate nove misli i zamisli, mogu se pojaviti i dodatne mogunosti. Va je um vae kreativno sredite, prepuno mogunosti neiskoritenog potencijala. Jesmo li zaboravili da raj na zemlji, dijelovi

Samo jedna stvar moe istinski uvjebati ljudski um, a to je kad ovjek sam svojevoljno koristi svoj um. Moete mu pomagati, moete ga usmjeravati, moete mu predlagati i, iznad svega, moete ga poticati. No jedino to vrijedi imati jest ono to dobiva vlastitim naporom, a to to dobiva izravno je razmjerno onome to u to ulae. Albert Lowell

beskonanosti, te elementi neogranienog ja lee unutar dosega naih misli i iskustava? Moda je vrijeme da osjetimo uzbuenje zbog takvog vlastitog potencijala. to ete poduzeti da ih u ivotu izvuete i naglasite? Poticajne zamisli neki se put pojavljuju na vrlo neobian nain. Neka je mlada ena sjedila za radnim stolom i pripremala referat. Odjednom je iz kuta stola zaula nekakvo pucketanje. Ve trenutak poslije zasula ju je prava kia siunih projektila! Kada je bolje pogledala to se dogaa, na svoje je veliko iznenaenje uvidjela da su te minijaturne rakete zapravo sjemenke iz pojedinih rasprsnutih cvjetova u vazi koju je drala na stolu. Mlada se ena poela smijati jer je uvidjela da je upravo svjedoila pravom malom udu. Cvjetne ahurice sa sjemenkama rasprsnule su se kako bi svoje siune zrele putnike poslale na putovanje obnavljanja i odrale kontinuitet postojanja. Dok je skupljala sjemenke koje e poslije posijati u vrtu, mlada je ena uvidjela da je i njezin um jednako ispunjen zrelim boanskim zamislima. Kako e te misaone zametke posijati da joj dozrijevanjem donesu kreativnu korist? Povijest obiluje priama o velikim umovima koji su ovjeanstvu podarili udesna otkria i izume. Svako otkrie ili izum u poetku su bili zametak u otvorenome umu spremnome za prihvaanje novih zamisli. Gorljivost je zamisao okruila plodnim tlom, hranom za razvoj. Neodoljiva sila gorljivosti bila je ta sila koja je Cyrusu W. Fieldu omoguila da ostvari zamisao uspjenog polaganja kabela preko Atlantskog oceana. Joseph Haydn napisao je vie od osamsto skladbi prije nego to je svijetu podario svoj nenadmani oratorij Stvaranje, u dobi od ezdeset est godina. Kanadskome fiziaru siru Fredericku Bantingu, koji je radio s jo troje ljudi, trebalo je ranih dvadesetih godina 20. stoljea priblino osam mjeseci da stvori inzulin.

eljezo hra od neuporabe, voda mirovanjem gubi istou... jednako tako, neaktivnost oduzima snagu umu.
Leonardo da Vinci

Otvorenost ili zatvorenost vaega uma moe silno utjecati na vau budunost. Suen i zatvoren um ubrzo postaje najsigurnijim putem do suenog ivota. Otvoren i prijemiv um shvaa vanost kontinuiranog uenja i mentalnog razvoja. Strastveno ivjeti za danas i svrhovito za sutra uz otvoren um recept je kojim pomaete u oblikovanju i odreivanju osobnih uspjeha. Jedan je ovjek svoju otvore-

nost usporedio s kuhinjskim cjedilom. Rekao je da pomno razmatra misli i zamisli koje se pojavljuju, a zatim svemu osim onome to je uistinu najbolje omoguuje da lako i brzo iscuri!

Naglasci
1. Smisao vaega ivota jest neprekidna aktivnost, proces koji u ivotu provodite svakodnevno. 2. Kada djelujete sa svrhom, ciljem i smislom, stjeete daleko jasniji osjeaj za usmjerenost. 3. Kada netko promai cilj pogrekom u razmiljanju ili ponaanju, esto se mijenja i njegov odnos prema ivotu. 4. Nae misli i odluke uzdiu nas do bezgraninih visina. 5. Nauite i vjebajte ne voditi previe rauna o tome kako to izgleda izvana. 6. Na situacije reagirajte traenjem veeg stupnja jasnoe. 7. Njegujte vie oblike izraavanja boanskoga u ivotu, kako biste lake nadili vanjski izgled. 8. Prilike prihvaajte objeruke! 9. Gorljivost je unutarnji plamen due koji ovjeka tjera naprijed. 10. Gorljivost pridaje novu vrijednost svemu to dotakne. 11. Da bi u potpunosti funkcionirao, na um mora biti otvoren i prijemiv prema novim zamislima, te ih pomno luiti. 12. Otvorenost ili zatvorenost vaega uma moe silno utjecati na vau budunost.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Juri li za au, uvijek e ti izmicati. No bude li od nje bjeao, pratit e te u stopu. Talmud Svi vole ast i priznanja. Kad drugi prepoznaju nau strast i predanost, osjeamo se dobro i zadovoljno, meutim, moramo nauiti zastati i promotriti vlastitu motivaciju. Dajemo li doprinos svojoj zajednici jer nam je istinski stalo do pitanja pred kojim se nalazimo ili jer imamo dojam da e nam rad donijeti ast? Neki ljudi aktivno nastoje stei ast i priznanja i vrlo su razoarani kada drugi njihova nastojanja ne uoavaju na primjeren nain. Njihovi motivi od poetka su

pogreno usmjereni. Drugi neumorno rade jer su strastveno predani radu. Uope ne razmiljaju o tome hoe li na temelju truda stei ast ili drukiji poloaj. Njihova je motiviranost ista. Upravo takvima trebamo iskazivati ast. Rabin Lori Forman: Svete nakane

Tridesetsedmi tjedan

1. ZAKON
Usta govore zahvaljujui punoi srca. Engleska izreka
Poput draesnog, prelijepog i miomirisnog cvijeta, i lijepa rije onoga koji je izgovara podjednako je plodonosna. Dhammapada

SVATKO OD NAS U sebi nosi to tko je i to je. Ta se stvarnost esto odraava u naim oima, izrazu lica, gestama, postupcima i rijeima. Poesto ne znamo koja su sve ivotna iskustva oblikovala neiji pogled na ivot i svijet. Meutim, taj pogled na svijet esto emo nazrijeti u rijeima tog ovjeka, te nainu na koji ih izgovara. Izgovorena rije ima teinu, zvuk i izgled. Rijei izgovorene iz srca obavijaju nas energijom ispunjenom ljubavlju, brinou i iskrenou, dok su negativne, teke i bezline rijei esto bolne, ak i tetne po onoga tko ih slua. Vie vas odreuje ono to izlazi iz vaih usta nego ono to u njih ulazi. I to je jedan od naina na koje je mogue rei da su rijei smisleni zvukovi koji simboliziraju misli i ideje. Rijei imaju mo jer su glavni zvuni i pisani izraz misli, pa zahvaljujui njihovoj snazi moemo biti ili kreativni ili destruktivni. Vano je i kako sluamo, te kako govorimo. Kada sluamo duhom, jednako kao i uima, esto emo uoiti profinjene zvukove dubljeg znaenja i sadraja govornikovih rijei. Odabrane rijei, odabrani ton, kao i pria koja se protee kroz govor, temelj su za pojaano razumijevanje i svijest. Glas duha mogue je uti na brojne naine! Sveti spisi govore o snazi naih rijei. Tako u Bibliji itamo: Posluajte i razumijte: ne ukalja ovjeka ono to na usta ulazi, nego ono to iz usta izlazi (Matej, 15:10, 11). Sveti hinduski tekst Kaushitaki Upanishad ovako izraava mudrost traenja dubljeg znaenja

Pravi e se gospodin stidjeti dopusti li da njegove rijei prestignu njegova djela. Konfucije

Jezik ima skrivenu mo, djeluje onako kako mjesec utjee na plimu. Rita Mae Brown

rijei: ovjek ne treba nastojati razumjeti govor. ovjek treba spoznati onoga tko govori. U Psalmima (16:33) itamo: Moje ti rijei omiljele i razmiljanje srca moga pred licem tvojim, Jahve, hridi moja, otkupitelju moj! Nae rijei mogu sluiti kao plodonosan instrument kojim gradimo i oblikujemo svoj svijet. Dobre su rijei nalik na isto sunevo svjetlo koje nas obasjava. Donose takvo blistavilo i jasnou da u izvoru moda neemo uspjeti razabrati tone pojedinosti i nijanse. Kad sunevo svjetlo padne na gotovo providna krila leptira ili se pokae kroz sitnu kiicu, pretvara se u milijune minijaturnih duga. Kada smo u doticaju sa svojom duhovnom prirodom, nae rijei mogu biti nalik glasu duha, koji donosi sreu i onima kojima se obraamo.

Rijei je potrebno vagati, a ne brojati.

Poljska izreka

Kad je jednom izgovorimo, rije vie ne moemo opozvati. Kad pomno izraavamo misli, osobito u odabiru i formiranju rijei i govora, dokidamo osjeaj aljenja i grinje savjesti. Izbjegavanje ogovaranja, lai i bezobzirnih i nepotrebnih rijei sprjeava kasniju zabrinutost i aljenje zbog izgovorenoga. A budui da nae rijei djeluju na druge, ne bi li bilo korisnije govoriti vedro, taktino, skladno i brino? I ne bi li takav govor lako proistjecao iz srca ispunjenog neogranienom ljubavlju? Na dublji identitet i istinski karakter lee u subjektivnoj prirodi naega uma. I na osobnu i na kolektivnu korist moemo sve dogaaje u svakodnevnome ivotu koristiti kao prilike za razjanjavanje i uzdizanje misli i ponaanja. to nam je vie stalo do toga kako se izraavamo drugima, to je vei na osjeaj zadovoljstva. Istinski osjeaj odgovornosti temelji se na meusobnom potpomaganju meu ljudima. Njegovanje bliske i srdane svijesti o komuniciranju moe nas umiriti i eliminirati tetne strahove i nesigurnost. Tko zna kako nae rijei mogu djelovati na druge? Stoga ih birajmo brino i pomno!

2. ZAKON
/ putovanje od tisuu kilometara zapoinje prvim korakom.
Lao Tse Iskoristi ve ovaj sadanji trenutak! to moe ili misli da moe, poni odmah! Goethe

NAE NAPREDOVANJE unutar velikog univerzalnog ivotnog rasporeda esto se odvija preko osobnog razvoja. Mogue je da je jedno od najvanijih i najsmislenijih putovanja pronalaenje mjesta s kojeg moemo davati koristan doprinos ivotu. Iako emo usput moda nainiti mnoge korake, svako putovanje i svaka aktivnost poinju prvim korakom u smjeru otkrivanja. Prvi korak prema zaokruenom i plodonosnom ivotu mogao bi biti va pogled na ivot. Kako percipirate ivot? Kako reagirate na ivotna iskustva? Kako irite granice osobnoga svijeta? Hoete li krila svoje due poticati na to da se uzdiu u ushitu i gorljivome iekivanju? Ispunjava li vas uzviena vizija najudesnijeg putovanja na svijetu svakodnevnog radosnog i plodonosnog ivljenja? Kako prijei prag prilika i doivjeti uspjeh? Kako ete otkriti neto vie o sebi zahvaljujui samom ivotnome inu? Sirenje uma i uzdizanje svijesti postupak je koji napreduje od misli do misli, ide korak po korak. Sve je stvar razvoja. Do tekih trenutaka moe doi kada se pitamo kako emo preivjeti teke situacije. Moda emo posustati u uvjerenju da sve uistinu meusobno surauje s ciljem ostvarivanja najvie dobrobiti. Pa ipak, i dalje trebamo ii korak po korak. Uz predanost i ustrajnost, teke trenutke moemo nadvladati pozitivnim stavom i lake nego to smo mislili. Uistinu, moemo slijediti put koji vodi do raja na zemlji.

Dobra djela zahvaljujui kojima svijet postaje meki, puniji i bolji nego ikada materijal su od kojeg se sastoji ovjekovo zadovoljstvo i duhovna vrijednost. Joan Chittister

Imate li veliku ambiciju, poduzmite najvei mogui korak u smjeru njezina ostvarivanja, no ako je taj korak tek neznatan, ne brinite se ako je ipak najvei koji ste trenutano u stanju poduzeti.
Mildred MacAfee

Vrijednost znatieljnog uma i sluenja drugima nije neto to se nuno moe i mora pouavati; rije je o neemu to se ivi. Vano je nae osobno djelovanje naa elja da nadiemo trenutani poloaj, da istraujemo, otkrivamo i doivljavamo. Moda bi jo jedan od prvih koraka moglo biti i spoznavanje razlike izmeu intelektualnog razumijevanja i ivog djelovanja iskustva. I to je dio procesa uenja. Proces otkrivanja moemo pokrenuti i postavljanjem pitanja o svemu, od najoitijega do najskrivenijega unutar vlastite svijesti. Pro-

Sadi drvee na korist buduim naratajima. Cecilije Statije

mjena u osobnoj svijesti promjena je u svijesti ovjeanstva. Jesmo li voljni doivjeti tu transformaciju i preuzeti veu odgovornost za cjelokupno ovjeanstvo? Ako jesmo, tada smo svakako spremni i poduzeti sljedei korak na tom putovanju od tisuu kilometara. Usredotoenost, predanost i trud glavni su koraci napretka. Jedna pria govori o starcu koji je esto sadio smokve u polju na rubu malenoga sela. Nakon nekoliko godina, mlade su biljke izrasle u stabla s plodovima. S vremena na vrijeme, seljani su ovjeka pitali: Zato sadi tolike smokve? Nikako ne moe sam pojesti sve plodove. Starac se samo smijeio i odgovarao: Godinama sam satima i satima sretno sjedio u hladu smokava koje su posadili drugi. Uivao sam i u njihovim plodovima. elim biti siguran da e i poslije mene biti smokava u kojima e uivati drugi. Duh ljubavi, dobrote i zahvalnosti gradi napredak i zajednitvo, korak po korak. Svako novo jutro moe biti prvi korak u novome ivotu. Mogue je da nas oekuje neto neopisivo vano. Na ivot moe biti nae remek-djelo. Kako emo iskoristiti ba ovaj trenutak i doivjeti istou ljepote, radosti, prilike i obilja koje nam nudi ivot? Kako emo priznati neizrecivu zagonetnost boanskoga? Hoemo li izraziti zahvalnost sadei vie smokava? Kako emo pozitivno poticati vlastite latentne darove i poboljati darove koji su ve pronali izraz? Vjeba je kljuna za ovladavanje neim novim. Mnogo je toga mogue. Ali prvo moramo poeti. Kojim koracima moemo proiriti um, probuditi intuiciju i utrti put veoj prosvijetljenosti? Kakva je naa vizija jedinstva i cjelovitosti? Kako ete na prikladan nain prikupiti, sastaviti i upotrijebiti to vam je dano?

*
3. ZAKON
No je uvijek najmranija prije svitanja. Thomas Fuller NEKA JE ena u gluho doba noi sjedila na bolnikome odjelu za hitnu pomo i ekala da joj lijenici priope u kakvu je stanju njezin suprug. A njemu ve neko vrijeme nije bilo dobro, stanje mu se pogoravalo, pa su ga kola hitne pomoi prebacila u najbliu bolnicu. Sada je na ispitivanjima i snimanjima; ena moe samo ekati i moliti se. Usred teke situacije osjeala je krajnju usamljenost. A zatim se prisje-

Dobrostivi Boe, podari mi mirno mjesto i spokojan um za razmiljanje. John Cay

tila rijei: No je uvijek najmranija prije svitanja. I kada se sunce poelo dizati iznad obzora, lijenik je uao u ekaonicu da s njom popria. Suprugovo je stanje ozbiljno. Potrebna je operacija, no oporavak e biti pitanje vremena. S olakanjem je odahnula, svjesna toga da najmranija tama ne znai i smak svijeta. Mnogi meu nama doivjeli su trenutke kad nam se inilo da nam se svijet raspada pod nogama. Mogue je da smo vrsto uporite potraili u usmjeravanju, kod prijatelja, lanova obitelji ili pozitivnim i provedivim reakcijama na tekoe. Iako je kriza za trajanja moda izgledala beskonano, dobro je to takvi dogaaji ipak prolaze. ivot se nastavlja. Mi nadvladavamo potekoe. Kada se na njih poslije osvrnemo, moda emo uvidjeti da su posluile kao vrijedne prilike za uenje vanih lekcija. Nebrojeni su naini na koje se razvijamo. U knjizi Neka va ivot postane vrijedan Emmet Fox pozitivna i negativna razdoblja u naem ivotu usporeuje s plimom i osekom: Na duhovni razvoj ne protjee u pravilnoj i postojanoj liniji. Ljudska priroda tako ne funkcionira. Nitko se ne uzdie putem neprekinutog napretka i tako ne postie savrenstvo. U stvarnosti radimo li kako valja neko vrijeme pravilno i ustrajno napredujemo prema gore, a onda doe do malog nazadovanja. Zatim ponovno nastavljamo naprijed i uvis, ali se ve trenutak poslije dogaa i malo, gotovo neznatno, nazadovanje. Ti koraci unatrag nisu vani sve dok se na ivot u najveoj mjeri kree uzlazno. Ako svake godine ostvarimo nedvosmislen napredak svijesti, privremena nazadovanja koja smo doivjeli ostaju posve nevana; mogu nam uasno smetati samo ako o njima previe razmiljamo. Plima se smjenjuje s osekom... Valovi se uzdiu i povlae... ini se da takav oblik napredovanja vlada itavom prirodom napredovanje, manje povlaenje, a zatim jo vei napredak. Jedan od naina na koje je mogue suoavati se s tim najmranijim trenucima sastoji se od zamjene misli koje nas iz temelja uznemiruju mislima koje nas tjee. Stvar moda i nije jednostavna koliko zvui lagano, ali je izvediva. Odbijajte ponovljeno i uestalo razmiljati o problemu. Pozornost usmjerite na neku drugu temu. Analiza je potrebna, no nemojte previe secirati stanje. Kako biste umu omoguili da ponovno postane kreativan, napetost je mogue ublaiti oputanjem. Podsvjestan um prihvaa nove misli i mobilizira druge, sline zamisli. Stoga um oistite od nezdravih misli i zamijenite ih zdravim i kreativnim pojmovima.

Nema toga to se ne bi moglo otkriti traenjem. Publije Terencije

Afer

Svie samo dan koji doekujemo budni. Dan nije samo zora. Sunce je tek jutarnja zvijezda. Henry David Thoreau

ena koja je proivjela vie tekih situacija slui se neim to naziva svojim kljuem za uspjeno nadvladavanje. Umjesto da uzaludno mozga o problemu pred kojim se nala, ona slavi i zahvaljuje Bogu to joj je podario ivot i sve to je u njemu. Kada su je upitali kako djeluje ta njezina uspjena tehnika, kroz smijeh je uskliknula: Hvala, slava i uas istodobno ne mogu nai mjesto u ovjekovu umu! Jedan poslovni ovjek s izazovima se esto suoava uz ovakve rijei: To to mi se dogaa zapravo je sretna okolnost! Pritom trai i pronalazi sreu! Uvijek se pojaava upravo ono na to mislite. Rije je o jednostavnome ivotnome zakonu ili duhovnome naelu. Gledati svijet iznova stvoren svakog jutra, kao da je to jutro prvoga dana, i potom iz njega izvui maksimum za pojedinanu duu kao da je svaki dan posljednji svakodnevni je cilj elje nae due i uma. John H. Finley

Duhovni dio nae linosti zna da se moe pojaviti korisno i povoljno rjeenje problema. Vrlo je malo nerjeivih problema postoje samo okolnosti na koje trenutano moda nemamo prikladan odgovor. Boanske sile koje su stvorile i koje odravaju svijet kao pomo su nam dostupne u svakom trenutku. Savjet i usmjeravanje pronalazimo i u Psalmima: Prestanite i znajte da sam ja Bog (46:11). Molitva nam pomae da i mentalno i fiziki lake podnosimo teke trenutke. Boanska mudrost otvara nam put. I nakon najmranije tame svie novi dan i pojavljuje se sunce. Teka i neugodna iskustva mogu biti tek oblak koji zakriva sunev sjaj.

4. ZAKON
Ljubav je jaa od svega. Vergilije
Mo beskonane ljubavi dri te vre cijelo vrijeme i otkrit e ti naine na koje e izbaciti demone straha, nesree, terete, posesivnost i neznanje koji su te dotada muili. J. Sig Paulson

JEDNOG DANA otac se s desetogodinjom keri uspeo na uzvisinu s koje se na jednoj strani pruao pogled na more, a s druge na slikovitu dolinu. Otac ree: Pogledaj gore, a dijete se zagledalo u nepregledno nebo. Pogledaj dolje, rekao je otac tiho svojoj keri, a djevojica je spustila pogled i u mirnome moru ugledala odraz bijelih oblaka i plavoga neba. Pogledaj u daljinu, predloi otac, a njegova ki ugleda blage valove na beskonanome obzoru. A sada se okreni i pogledaj zelenu dolinu, uputi je otac. Dok je promatrala prelijep krajolik, otac je dalje govorio: Dijete moje, eto, toliko je visoka, duboka i iroka Ljubav kojom Bog voli svoju djecu! Uz pronicljivost tako karakteristinu za djeje srce, djevojica je proaptala: Tata, ako je Boja Ljubav toliko visoka, iroka i duboka, onda mi ivimo u njezinu sreditu! Rije je o predivnoj stvarnosti: ivimo usred univerzalne ljubavi! Nainimo li ve samo jedan korak prema stjecanju vieg stupnja neograniene ljubavi, svijet e reagirati ve i na taj jedan korak. Kad god dajemo ili primamo neogranienu ljubav, zapoinjemo eksperiment koji e rezultirati odreenim iskustvom, a to iskustvo moe transformirati sve aspekte naega ivota. U dugotrajnoj i arolikoj povijesti ovjeanstva moda je jedno od najvanijih otkria upravo ono to se zrcali u tri kratke i jednostavne rijei: Bog je ljubav. Kada uvidimo i prihvatimo istinu sadranu u tim rijeima, postajemo novim biima, otvaramo svoj um, sebe, tovie svoj cjelokupni ivot, dinaminome i plodonosnome procesu kreativnosti i izraavanja. Ako je najvaniji element u svemu to inite va odnos prema tome, zato ne biste odvojili vrijeme potrebno da uspostavite radostan i sretan odnos neograniene ljubavi unutar jedne od najveih zadaa koje ivot postavlja pred vas ljubavi prema blinjemu?!? Kada je nae srce istinski otvoreno prema drugima, moe li uope biti nekakvih sukoba? Moe li neograniena ljubav umanjiti utjecaj uobiajenih, ogranienih obrazaca percepcije? Ljubav usporedno ne prati emocije bijesa, straha i kivnosti; umjesto toga, rije je o sili koja transformira s ciljem ostvarivanja veega dobra. Na primjer, ljubav gleda kroz teleskop, dok zavist viri kroz mikroskop! Ljubav ni-

ije je srce i u najmanjoj mjeri posveeno Dobroti prema nikome nee osjeati odbojnost. Konfucije

Voljeti znai poznavati Mene, moju najdublju prirodu, i potpunu istinu o meni. Bhagavad Gita

je mogue izraavati stisnutom akom. Ako je najvea soba u svemiru soba za poboljanja, bi li neograniena ljubav mogla biti sredinja progresivna aktivnost duhovnog ivota? Ako je tako, na koji nain? Ljubav odnosi sve sukobe jer neograniena ljubav ne vodi evidenciju o pogrekama i nedostacima. U svijesti o ljubavi, ovjek je u stanju izdii se iznad nepovoljnih okolnosti, potekoa, uvreda, gubitaka i neega to percipira kao nepravdu. Nema tih uvjeta, okolnosti i situacija s kojima se neograniena ljubav ne moe suoiti i na koncu ih pobjedonosno rijeiti. Neograniena ljubav vjena je i trajna i nedvojbeno daleko nadilazi sve razine znanja kojim trenutano raspolaemo. Neograniena je ljubav odvie ista da bi se vezala s neim negativnim; ljubav moe izbrisati sva raspoloenja obiljeena krivnjom. Neograniena ljubav trenutano dokida nestrpljivost, neljubaznost, zavist, ljubomoru, posesivnost, umiljenost, strah, razmetljivost, neuljudnost i sline elemente bavljenja sobom. Odbaci sve smetnje. Neka tvoj um pun ljubavi prome etvrtinu svijeta, pa drugu etvrtinu, pa treu i na koncu etvrtu. I tako cijeli svijet, i gore i dolje i uokolo i posvuda, neka sve nastavi proimati mislima ispunjenima ljubavlju, u obilju i uzvienosti, izvan svih mjera, bez imalo mrnje i zlovolje.
Buddha

Kada neograniena ljubav nastavlja savreno djelovati u nama, moda emo uvidjeti da dovodi do dubokih i vanih pitanja: Jesam li voljan/voljna odustati od misli i osjeaja nestrpljivosti, egoizma, izgovora?, Jesam li istinski voljan/voljna ostvariti svoj puni potencijal?, Jesam li pripravan/pripravna opratati i oslobaati poput same ljubavi?, elim li istinski i duboko odbaciti nekadanja stanja negacije i ograniavanja? Ljubav trenutano djeluje na iscjeljivanju, pomlaivanju, oivljavanju i uskrsnuu osobe koja eli ivjeti u ljubavi. Kada se kvaliteta nae ljubavi povisi, uimo ne samo vie voljeti, nego uimo i voljeti mudrije. Bog je svojim stvorenjima nainio predivnu tapiseriju. Meutim, u odreenome smislu, moda smo izgubili odreeni stupanj percepcije, odreenu dimenziju promatranja, osjeaj za postojanje unutar plana providnosti za sve. Vano je nadii uske i restriktivne stavove, zagledati se iza i iznad brojeva, formula i modela, kako bismo ugledali vii i vei cilj sam proces, fenomen ivotnoga uda, kao dio vee i udesnije, zagonetne cjeline. Neograniena ljubav uiva u istini o naem beskonanome potencijalu. Je li neograniena ljubav mono pomagalo koje nam olakava uenje naina na koje Bogu

moemo pomagati u ostvarivanju ciljeva? Odvojite vrijeme za uvjebavanje sve vee sposobnosti pokazivanja ljubavi. Neka nova ovojnica neograniene ljubavi odagna sve oblike sukoba.

*
5. ZAKON
Broji razloge za sreu, navodi jedan po jedan. Jedna od prvih crkvenih pjesama
Pokazat e mi stazu u ivot, puninu radosti pred licem svojim. Psalmi 76:77

KADA proitate ili ujete rijei Broji razloge za sreu, navodi jedan po jedan, to prvo pomislite? Zahvalnost? Potovanje? Obilje? Hvala i slava? Svaka je od tih rijei prikladna. Jedno od znaenja rijei blagosloviti upravo je slaviti ili veliati. Blagoslov je jo i: molitva, srea, dobra elja i zahvalnost. Svaka od tih rijei oznaava udesan osjeaj koji se u nama pojavljuje kada spoznamo obilje koje se iskazuje u naem ivotu. Iz-

Kao to je kruh temeljna ivotna hrana, jednostavno sredstvo odravanja ivota, tako je i zahvalnost hrana due. Priscilla Wayne

raavanje zahvalnosti svemu i svima oko nas postaje duhovnom vjebom, vanim postupkom. Moemo izraavati zahvalnost za glazbu koja nam uzdie duu. Moemo govoriti hvala za vrste i izdrljive cipele zahvaljujui kojima su nam stopala topla i suha i za zimske vlage i hladnoe. Moemo se smijeiti u zahvalnosti za lijepo napisane knjige koje nam u oi mame suze. A to emo rei dragome djetetu koje nam je donijelo struak proljetnoga cvijea? Rei hvala velikome stvoritelju samo je dio ivota zahvalnosti. Drugi je dio ivota zahvalnosti tolika svijest o vlastitoj srei da nam svijet postoji upravo u stavu zahvalnosti. Hvala ti Boe na svim dobrima. Rije je o jednostavnoj reenici od est rijei koja nas tjera naprijed na plodonosan i koristan nain. Osjeaj zahvalnosti i potovanja vaan je izvor zahvaljujui kojem ivimo u veem obilju i srei. Kada smo zahvalni na svemu to imamo, lake suzbijamo egoistine iluzije. Izraavanje zahvalnosti uzdie nas do vie razine svijesti na kojoj znamo da je ivot dobar i da ivimo u obilju sree. Veina nas doivjela je trenutke koji su bili toliko osobiti i divni da nismo eljeli ispustiti te ushiene osjeaje. Ako se tako neto dogodilo i vama, kako ste reagirali? Jeste li osjetili iskrenu radost i zahvalnost? Odakle biste onda poeli brojati razloge za sreu i navoditi ih jedan po jedan?

Kada se odijevate, sjetite se tkaleva truda; kada jedete, sjetite se seljakova truda. Kineska poslovica

Blagoslovi me, Gospodine, da inim vea dobra. Rebecca Clark

Kako bi bilo da ponete od dara ivota? to bi se dogodilo kada biste na poetku svakog dana zapjevali pjesmu zahvalnosti? Bi li vam takav stav zahvalnosti pomogao da sve smjestite u odreenije i pozitivnije mjesto i steknete pouzdaniju i pozitivniju perspektivu? A da kaete hvala za dah ivota koji vam ispunjava plua kako bi pokrenuo vae jedinstveno tijelo? ivite, diete, razmiljate, osjeate i po svemu ste ljudsko i duhovno bie. Kako na ivot gledate sa stajalita priroene prirode, na primjer, sebe samog? Kako pronalazite identitet, znaenje i zadovoljstvo u raznoraznim aktivnostima svakodnevnog ivota? Koji su neposredni razlozi za sreu koji vam padaju na pamet kada razmatrate svaki od tih svetih aspekata svojega ja? Raspolaete li darom zdravlja i fizike i mentalne sposobnosti koji vam omoguuju da se posvetite dosezanju svojih ciljeva? Kako zadovoljavate svakodnevne potrebe za hranom, odjeom i krovom nad glavom? Te obine aspekte ivljenja najee uzimamo zdravo za gotovo, no kakav bi va ivot bio bez njih? Kakva vas neoekivana srea i radost zasipaju? Omoguuje li vam posao koji ste odabrali da budete kreativni i osobno se izraavate? Imate li potporu punu ljubavi od strane obitelji i prijatelja? A to bi bilo kada biste se priklonili savjetu britanskog spisatelja 0. K. Chestertona: Primati stvari sa zahvalnou ne znai uzimati ih zdravo za gotovo? Kako bi se tada promijenio va ivot?

Slavi Boga iz kojega proistjee sva srea. Doksologija

Ti koji si mi toliko dao, daj mi jo jedno: zahvalno srce. Ne da bude zahvalno kada se meni prohtije, kao da tvoja srea ima i neradnih dana; nego srce koje e te slaviti svakim otkucajem.
George Herbert

Jedna je malena djevojica bila prepuna sree i uzbuenja zbog proslave devetog roendana. Zabava je bila vie nego uspjena. Svi su prihvatili poziv i kua je odzvanjala od djejega smijeha. Kad je sve zavrilo, djeca su otila kuama. Otvoreni darovi bili su posloeni na jednoj strani velikog stola u blagovaonici, dok su se na drugoj nalazili ostaci roendanske torte i vonog puna. Kad je njezina majka ula u sobu i poela raiavati stol, primijetila je da joj ki sjedi zatvorenih oiju. Djevojica je tiho izgovarala imena svih prijatelja koji su joj doli na roendan. Kada je izgovorila i posljednje ime, otvorila je oi, a majka ju je upitala: Srce, to to radi? Djevojica se nasmijeila i rekla: Oh, majko, samo sam izgovarala istinu!

Izgovarala istinu? ponovila je majka. Ne razumijem. Svi su darovi bili jako lijepi, rekla je djevojica. I hvala ti, majko, na takvoj proslavi. Bilo je divno! Ali najbolji dar bili su mi prijatelji koji su doli. Dok izgovaram istinu svakoga od njih ponovno dovodim u srce. Izgovaranje istine. Promatranje istine. I priznavanje razloga za sreu jedan je od naina dosljednosti prema sebi, iskazivanja potovanja prema svim darovima duha i obilnijem ivotu.

Naglasci
1. U nama postoji stvarnost o tome tko smo i to smo. 2. Nae rijei mogu biti plodonosan instrument kojim gradimo i oblikujemo svoj svijet. 3. Rije koju izgovori vie ne moe povui. 4. Svako putovanje ili aktivnost zapoinje prvim korakom prema otkrivanju. 5. Usredotoenost, predanost i trud veliki su koraci u smjeru napretka. 6. Duh koji je u vama vei je od svakog problema! 7. I najmranija tama samo utire put prema novom i velianstvenome danu. 8. Kada istinski otvorite srce drugima, mogu li se uope pojaviti nekakvi sukobi? 9. Ljubav raspruje sve sukobe jer ne biljei ni pogreke ni mane. 10. Zahvalnost i potovanje izvor su radosnijeg i obilnijeg ivota. 11. to god se dogaalo, ne smetnite s uma: I ovo mi je dar! 12. Sastavite popis razloga za zahvalnost koji vam padnu na pamet. Popis svakodnevno proirujte.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona LJUBAV

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita. Kad bih na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi.

Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se. Nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrazuje se, zaboravlja i prata zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nigda ne prestaje. Prorotva? Ona e ieznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno nae proricanje. Kada doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno. Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam postao zreo ovjek, odbacio sam to je djetinje. Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav to troje ali je najvea meu njima ljubav. Prva poslanica Korinanima 13

Tridesetosmi tjedan

1. ZAKON
Vedro srce licu daje vedar izraz. Engleska izreka
Vjeruj u ivot! Ljudska e bia uvijek ivjeti i napredovati prema viem, irem i punijem ivotu. W. E. B. Du Bois

JESTE LI KADA upoznali osobu u ijoj ste biti i u ijoj ste nazonosti osjeali dobrotu? ovjeka kojem su oi blistale i iji je osmijeh odraavao toplinu sunanoga dana? Po svoj prilici, ta je osoba izraavala i pozitivan pogled na svijet, te irila radost i dobrotu kamo god je ila. Ako vam se ukazala prilika da je i upoznate, vjerojatno ste utvrdili da ne samo to vedro srce licu daje vedar izraz, nego i da takva osoba ima snaan sustav vrijednosti i vjerovanja, koji se temelji na neogranienoj ljubavi i integritetu. Takve radosne i dragocjene due blistaju u naem svijetu i u naem pamenju. Srce koje voli ujedno je i radosno srce. Neki je ovjek govorio u radijskoj emisiji. Dobro je i lijepo ivjeti. No jo je bolje ivjeti radosno. Najbolje je ivjeti u radosti i ljubavi! Kako je samo divno uti kako netko izgovara istinu o tome da ivot treba ivjeti i da je ivot dobar i pozitivan. Svatko od nas ivotu moe pristupati uzbueno, s nadom i gorljivou. Moemo hodati pod blistavim sunevim svjetlom i osjeati profinjen ili intenzivan miris cvijeta. Moemo putati da nam vjetar mrsi kosu, gledati zlatne odsjaje zalaska sunca ili se smijati vedra srca. Kako uope moemo biti deprimirani ili razdraeni kada uivamo u Bojem svijetu koji nas okruuje i kada radost na koju nailazimo nastojimo prenijeti i drugima? Koliko je vano da se nauimo identificirati s lijepim i radosnim aspektima ivota? Kako ljepotu i radost povezati s naim sadanjim pojmovima o Bogu? Lei li istinska ljepota ivota u vrijedno-

Ljubav slave i hvale, koliko god skrivena umijeem, vlada svime i blista u svakom srcu. Edward Young

Ljubav silno uljepava sve. Louisa May Alcott

sti pojedinca i veliini naeg potencijala? Otvara li srce proieno neogranienom ljubavlju i gorljivou koja uzdie ovjekov duh prema veem utjecaju boanskoga? Bi li osoba vedra lica i srca punog ljubavi mogla biti glasnik hrabrosti? Koliko esto pronalazite utjehu u ljubavi lana obitelji ili prijatelja? Koliko se esto dajete drugima iz iste radosti davanja? injenice i okolnosti u naem se ivotu neprestano mijenjaju. U uobiajenom rasporedu stvari pitanja obino dolaze prije odgovora. Kada postavljamo ispravna pitanja, kada se raspitujemo izvan granica onoga to trenutano shvaamo, stvaramo magnetsku privlanost s novim otkriima. A to esto obuhvaa traenje i kucanje na vrata kojima se ulazi u unutarnje komore uma i srca. ivotne pustolovine nije nuno doivjeti kroz muku, nedae i patnje. Postoje i bolji i radosniji naini.

Veselo je srce izvrstan lijek. Izreke 17:22

Koliko trenutano znamo, ovjek je Boje najnaprednije inteligentno stvorenje. Barem na ovoj razini svijesti nalazimo se na vrhuncu ovjekova razvoja. Dakako, bili bismo vrlo kratkovidni kada ne bismo uvidjeli da moda postoje razine svijesti i ivota koje nadilaze nau svijest i razvoj. Meutim, sada smo tu gdje jesmo i dok ne otkrijemo ili ne spoznamo nove dimenzije, nove oblike, nova bia i nov ivot, moramo ivjeti ovdje i ovako. Ovo je na ivot. Nije li onda logino ivjeti vedra srca i vedra izraza lica?

Zemlja Volje srca, u kojoj ljepota ne sahne, propadanje se ne iri, u kojoj radost je mudrost, vrijeme i beskonana pjesma. William Butler Yeats

Bi li upravo krajnja svijest o neogranienoj ljubavi mogla biti element koji lui i odreuje nau duhovnu prirodu? Kada uvidimo da je ljudski aspekt tek jedan od izraza boanske stvarnosti, ini se da radost postaje snanim proirenjem duha u naem ivotu. Uvijek nam se ukazuje mogunost da odluimo to elimo, da donesemo odluku i krenemo u smjeru cilja. Moemo se zagledati u sebe i potraiti usmjeravanje u podrujima koja trebamo ili elimo razviti, a pritom moramo biti poteni i iskreni. Koliko daleko vidimo? Svaki je obzor tek odskona daska za nove ciljeve. Proirimo svoj pogled na svijet i proirimo dosege svoje vizije. Omoguimo velianstvenoj ljepoti udesnoga ivota da nas ispuni bezgraninom radou i sreom! Neka radost bude neobuzdana.

Komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka. Izreke 15:15

Sami smo uvari utvrde svojega ivota. S krovova pjevajte pjesmu slave i hvale! Jer uistinu je divno biti iv! Ushieno irite divnu novost! Nepresuni val boanske energije pozovite da se trajno nastani u vaem srcu. Uivajte u tome to radite. Neka va smijeh odzvanja na sve strane. Prtite od ivota! Blistajte! Zraite sreom! Neka vae uzbuenje, vae zanimanje i gorljivost pridaju boju, okus i dubinu svemu to inite. 1 druge zarazite svojom radou, kako bi znali da ste ivi duhom! Pozitivno razmiljanje, kada se ispravno shvaa, konstruktivan je nain suoavanja sa ivotom usklaivanjem u svijesti s onim to je vjeno istinito u duhu. Mo pozitivnog razmiljanja temelji se na snanom univerzalnome zakonu ili naelu. Rije je o zakonu privlanosti. Kroz ljubav i radost, ono to je obino moe se transformirati u iznimno. ivite, volite, smijte se i budite izvrsno raspoloeni!

2. ZAKON
Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja.

Dok ne pokua, ne zna to tono ne moe. Henry James

Do VELIKIH promjena najee dolazi kada ih najmanje oekujemo, a one mogu donijeti rezultate koji daleko nadilaze sadanju razinu nae mate. Najee se dogaa da nakon stiavanja poetnog oka zbog tako neoekivanog dogaaja i nakon to povratimo koliko-toliko jasnu objektivnu sliku, poinjemo traiti alternative. Kao to nas potie poznati skautski moto Budi pripravan, tako nam pomau i rijei: Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja. Korisno je istraiti raznorazna podruja zanimanja. Mnogi mislioci izraene receptivnosti ta su podruja zanimanja pretvorili u unosan izvor sredstava za ivot kada su ivotne okolnosti od njih traile promjenu. Nikada nije prerano da ponete kreativno razmiljati. Jeste li kad vrijeme, energiju, gorljivost, pa moda i novac uloili u neku aktivnost u kojoj su vam svi plodovi truda naoko izmaknuli kroz prste? Mogue je da se neto neoekivano promijenilo i da je dolo do blokade svega to je dobro. Ali je li dobro uope mogue potpuno blokirati? Jeste li uli staru izreku: Kada ima volje, ima i naina? Ili Kada se jedna vrata zatvore, druga se otvore? Obje

to vie doznajete o tome to initi sa sobom, i to vie inite za druge, to ete vie uiti uivati u ivotnome obilju. William J. H. Boetcker

reenice govore o neogranienim mogunostima. Potrebna nam je samo vjera kako bismo nastavili putovanje. A vjera se pritom ne odnosi na zatvoren, nego na otvoren um. Vjera ne znai ii naprijed slijepo i nesvjesno. Vjera znai potivati ili promatrati sa strahopotovanjem. Vjera priznaje nepregledne duhovne stvarnosti koje moda ne vide materijalisti koji upadaju u zamku iskljuivo fizikog aspekta. Vjera je jamstvo za ono emu se nadamo, dokaz za one stvarnosti koje ne vidimo (Hebrejima 11:1). Jedna druga poznata maksima govori: Problem je teko rijeiti s razine svijesti na kojoj je problematina situacija i nastala. Nuan je prijelazak na viu razinu svijesti. Moda emo autoritativno usmjeravanje morati potraiti izvan sadanjeg kruga i tako doi do novog smjera. Moda e biti i nuno i korisno osvrnuti se i moda iznova promisliti o poetnim motivima koji su u pozadini naega cilja. Neki nam put usmjeravanje pozornosti na alternativni plan pomae da nastavimo dalje. Unutar irokog spektra evolucije uoavamo kretanje od jednostavnog prema bogatijem, kompleksnijem i raznovrsnijem. Kao pojedinci, predstavljamo irok raspon ovjekovih misli, genijalnosti i kreativnosti. I mi smo prevoditelji stvaranja, a ovjeanstvu e dobro doi svaka plodna zamisao koja moe proiriti globalnu viziju ovjeanstva. To je tip inovativnog i naprednog duha koji ne ograniava potragu za veim otkriima niti ograniava koritenje naih obinih darova.

Rijeima 'ja to ne mogu' nitko nikada nije postigao nita; 'pokuat u' ini uda. George P. Burnham

Malo je ljudi koji primaju istinu, potpunu i fantastinu, trenutanim prosvjetljenjem. Veina ih stjee dio po dio, u malenoj mjeri, sukcesivnim razvojem, zrno po zrno, poput mukotrpnog rada na mozaiku.
Ana'is Nin

Dakako da veliki ivotni trenuci obuhvaaju i one krizne situacije u kojima su nune svjee i matovite reakcije. Nova otkria pojavljuju se uglavnom zahvaljujui progresivnim umovima. A mogue je da je jedan od Bojih atributa upravo promjena! Kako se nositi s promjenama? Odustati i prestati pokuavati? Ili nastaviti dublje istraivati unutranjost i nastaviti eksperimentirati sa smislom ivota? Budui da imamo dar svijesti o sebi, jesmo li pripravni za teke situacije i imamo li za njih alternativne planove? Upravo zahvaljujui umu ovjek je mudar ili ivi u neznanju, sputan ili osloboen, nespretan ili pripravan. Moramo raditi na nadziranju vlastitoga uma i kanaliziranju misli prema korisnim i produktivnim ciljevima.

etiri koraka do uspjeha: planiraj mislei na cilj, pripremaj uz molitve, nastavi u pozitivnome duhu, radi na tome ustrajno. E. C. McKenzie

Kreativne osobe pronalaze nadahnue i u najobinijim stvarima. Arhitekt Eero Saarinen, na primjer, dobio je 1956. posao izgradnje zgrade za Trans-World Airlines. Rije je o jezgri dananjeg newyorkog aerodroma J. F. Kennedy. Budui da nije bio zadovoljan prvim nacrtom i maketom, Saarinen je nastavio raditi na novim nacrtima. A zatim se, jednog jutra za dorukom, zatekao kako pilji u praznu polovicu grejpfruta. Okrenuo je koru, u nju poeo urezivati lukove i dovreni proizvod potom odnio na posao, dodajui je ostalim elementima konanog plana. Kada je aerodromski terminal dovren, u osvrtu u jednom strunom asopisu opisali su ga kao totalitet unutarnjih fluidnih zaobljenih i krunih formi koji simbolizira let velike ptice. I na koncu: kako bismo dosegnuli najvii oblik vlastitog potencijala, trebamo li i vremena kako bismo se odvojili od napetosti i obvezama pretrpanoga dana? Potrebno nam je malo povlaenje, kako bismo se udaljili od svijeta i promislili o funkcioniranju duha. To vrijeme mira i spokoja moe nam pomoi da uspostavimo ravnoteu izmeu svojega rada i razmiljanja bez pritiska. Kada umu dopustimo da slobodno i kreativno luta, nudimo plodno tlo za nove zamisli koje se razvijaju. Marljivost, trud i praktine duhovne pripreme nude odskonu dasku s koje moemo skoiti u podruje kreativnih spoznaja.

*
3. ZAKON
Ako si okrenut u ispravnome smjeru, treba samo nastaviti hodati. Budistika poslovica ZAVRETAK je jednostavno novi poetak. Nita nikad ne zavrava a da neto drugo ne pone, niti neto poinje a da neto drugo ne zavri. Kako emo gledati na te zavretke i poetke, dakako, ovisi samo o nama. Raspolaemo svim pomagalima i izvorima koji nam trebaju. Stoga bi pitanje moglo glasiti: Kako nastaviti? Pred nama je mogunost biranja smjera. Koji se smjer poklapa s naom svrhom, s putem naega smisla? Ako je zavretak do kojeg ste doli progresivan i okrenuti ste u ispravnome smjeru, prema svojim ciljevima, tada trebate samo nastaviti hodati! U emu je istinska priroda nae moi? Drite li se kada situacija kojima vlada status quo, ili ste se posvetili kreativnosti svojih darova? I dok takva privrenost ima izvor u karakteru, u onome to bu-

Premda sam se rodila u straari, vrsto sam odluila putovati s vjetrom i zvijezdama. Jacqueline Cochran

Prvo znati, pa djelovati, a zatim istinski spoznati. Bishr al Hafifi

disti nazivaju prirodom elje, istinska predanost izvire iz dubina nae due. U knjizi Sjedite due Gary Zukav pie: Mo je energija koju formiraju nakane due. Rije je 0 Svjetlu koje oblikuju nakane ljubavi i suosjeanju koje se rukovodi prema mudrosti. Rije je o energiji usredotoenoj prema ispunjavanju zadaa due na zemlji, te razvoju linosti kao fizikog instrumenta due prikladnog za te zadae. Ako traimo radost kreativnog davanja bez ograda, spoznat emo mo poniznoga duha. A to je svakako hodanje u ispravnome smjeru!

Ono na emu ustrajavamo postaje nam lake. To ne znai da se promijenila narav same te stvari, nego da se uveala naa mo.
Hever J. Grant

Da bi bilo uinkovito, djelovanje mora biti usmjereno prema jasno osmiljenim ciljevima. Jawaharlal Nehru

elite li na ivotnome putu iz toke A stii do toke B i pripremate li se za to putovanje prouavanjem i planiranjem puta, te koritenjem kompasa, na koncu ete uspjeti doi na odredite. Poduzimamo korake i napredujemo. Oliver Wendell Holmes govori upravo o tome: Prema mojem miljenju, na ovome svijetu nije toliko vano gdje se nalazimo, koliko u kojem se smjeru kreemo. Kako bismo doli do nebeske luke, katkada moramo ploviti niz vjetar, a katkada protiv njega no moramo ploviti, a ne plutati, niti sputati sidro.

Kako bi pronaao stvarnost, svatko od nas mora potraiti svoj vlastiti svijet, potraiti pojedinosti koje pridonose toj stvarnosti koju ovjek osjea pod povrinom stvari.
Akira Kurosawa

istoa ivota najuzvienije je i najistinitije umijee. Mahatma Gandhi

Istina je da se poetak i zavretak svega dodiruju. Yoshida Kenko

Kad um otvorimo svjetlu i istini, vie nema potrebe da se pojavljuju trenuci kada e nam nedostajati zamisli, nadahnua ili usmjerenosti. Pogledajte samo kako ste se sami razvili na temelju raznovrsnih ivotnih iskustava. Promislite o spoznajama i pojaanoj svijesti koje vam je donijela svaka od tih situacija. Potiu li nove zamisli vae misaone procese? Jeste li spoznali kako stvari percipirati uz veu jasnou i mudrost? Uspijevate li prodrijeti dublje do karakternih aktivnosti i spoznati viu duhovnu silu besmrtne due? Uviate li ulogu odgovornog donoenja odluka i birate li u skladu s time to god radili? Postajete li sve svjesniji svrhe i tenje vae due za utjelovljenjem? Rije je o jednostavnim smjernicama za razvoj. Ako si okrenut u ispravnome smjeru, treba samo nastaviti hodati!

4. ZAKON
Nepoznato nije nespoznatljivo i neusporedivo je vee od poznatoga.
U znanosti nam je osobito potrebna mata. Sve nije u matematici, ni u logici, nego ima i ljepote i poezije. Maria Mitchell

Andersen

DREVNA POSLOVICA kae: Doznajemo ono za ime tragamo. Pogledamo li otvoreno i istraivaki oko sebe, uvidjet emo tragove transcendentnoga i putokaze prema beskonanome koji se pojavljuju pred nama, ne samo zahvaljujui misticima, nego i zahvaljujui mnogobrojnim skorim znanstvenim otkriima. Evolucija ovjekova znanja sve se vie ubrzava i tako ubiremo plodove generacija i generacija znanstvene misli. U mnogim podrujima istraivanja ljudi nailaze na ono za ime tragaju i jo mnogo vie od toga! U knjizi Bog koji e se pokazati ponuen je niz primjera koji potvruju da nepoznato nije i nespoznatljivo, te da je neusporedivo vee od poznatoga. Autori tako kau: Vidimo uzbudljiv svijet u dinaminome strujanju, neoekivani svijet iji nas mehanizmi sve vie zbunjuju i zapanjuju ljepotom i sloenou, svijet u kojem je predvidivost neizvjesna, a ne deterministika, materija i energija meusobno zamjenjivi i u kojem do evolucijskih promjena dolazi u velikim skokovima koji se opiru mehanistiki jednostavnim objanjenjima. A mi; to se dogodilo s nama? Fiziari nam govore da smo smjeteni jedinstveno, na pola puta izmeu silnih parametara kozmosa i beskraja najmanjih estica tvari i energije. Na dolazak na ovaj planet izgleda nevjerojatno, bilo da ga promatramo u smislu zahtjeva za osobit odnos meu silama koje nadziru elementarne estice, ili u smislu mehanike bioloke evolucije. Postaje sve jasnije da je evolucijski postupak kojim je nastao ljudski rod jedinstven i da nema smjera. A koraci karakteristini samo za homo sapiensa iznimni su i po vremenu pojave i po razvojnim aspektima. Dogaamo se jednom zauvijek, a, to je najudesnije od svega, nae je putovanje tek zapoelo! Bi li te rijei mogle biti poziv na to da osmislimo plemenitu svrhu vlastitoga ivota, kako na osobnoj, tako i na meunarodnoj razini? Pojavljuju li se pred nama mnogobrojne i raznolike prilike kako bismo ostvarili taj osobiti smisao i svoju nadarenost usmjerili u djelovanje na odabranome podruju? Kada odluimo predano raditi i nainimo prve korake prema naprijed, svemir reagira i pomae nam. Koliina znanja steenog u posljednjih stotinu godina po nekim je procjenama vea od svega to je otkriveno jo od ovjekove po-

Od svih oblika znanja do kojih uope moemo doi, spoznaja Boga i spoznaja o sebi svakako su najvaniji. Jonathan Edwards

jave. Velik dio tih zabiljeenih spoznaja nastao je na podruju fizikih znanosti, a otkria se i dalje eksponencijalno ubrzavaju. Fizika danas otkriva mnotvo razliitih i dosada nepoznatih estica i estica unutar estica. Kemija je otkrila postojanje stotina procesa koji se odvijaju u materiji, a o kojima se prije nije ni sanjalo. Biologija se iz obinog imenovanja i klasificiranja ivog svijeta razvila do tumaenja klijanja sjemena i genetskoga koda ive biljke. Pa ipak, jo je toliko toga to ne znamo! Stjecanje znanja nalik je radu u kamenolomu. Kako vadimo komadi po komadi novih podataka, povrina kopa postaje sve veom i veom. to vie znanja steknemo, to vie uoavamo razmjere nepoznatoga. to vie znamo, to postajemo ponizniji. A to moe jednako vrijediti za prouavanje due, kao i za istraivanja na podruju prirodnih znanosti.
Andersen

U pojedinim sluajevima izgleda da se kreativni duh svemira iri i daje energiju novim dimenzijama istraivanja i informacijama za sadanje i budue generacije. Svojim velianstvenim jezikom Novi nam zavjet govori: Upoetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga / Rije bijae Bog. Sve je po njoj postalo i nita to je postalo nije bez nje postalo. U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima (Ivan 1:1, 3-4). Rije je na grkome logos, a to znai misao ili pojam. Logos se odreuje i kao boanska arhetipska zamisao koja sadri sve zamisli. Uz tu spoznaju i na temelju jezika suvremene znanosti, taj navod iz Svetog pisma moemo prevesti i ovako: Bog je temelj i Stvoritelj svemira, kao i svega u njemu i jo vie od toga. Stvaranje slijedi put od zamisli, do rijei, pa do materijalne manifestacije. I tako stjeemo odreenu, ne posve jasnu predodbu o pojmu sustvaranja.

Veliko je otkrie injenica ija pojava u znanosti potie nastajanje sjajnih zamisli, ije svjetlo raspruje mnoga tamna mjesta i pokazuje nam nove puteve.
Claude Bernard

to bi se dogodilo kada bi istraivake fundacije i vjerske ustanove irom svijeta poele dodatna sredstva i poveanu energiju posveivati znanstvenim istraivanjima duhovnog podruja? Bi li to moglo donijeti neviene prigode za vei napredak u duhovnom podruju posredstvom znanosti?

Svatko od nas ima premale i preograniene predodbe o Bogu. Bi li poniznost bila praktian i koristan put preko kojeg bismo mogli poeti stjecati ispravnu sliku o beskonanom Bojem umu? Zahvaljujui poniznosti, u mogunosti smo uiti jedni od drugih. Poniznost nas potie i na to da budemo otvoreni prema drugima, pripravni i voljni na stvari gledati i s tueg gledita. Zahvaljujui tome, pak, moi emo slobodno iznositi svoje poglede. Tu novu vrstu poniznosti, tu novu svijest o neogranienom, sveprisutnom, sveobuhvatnom kreativnome duhu, nazvao sam teologijom poniznosti. Moda nam to temeljno naelo moe pomoi kada kreemo u novu fazu evolucije, u duhovno istraivanje, koristei se pomagalima znanosti koja su bila toliko korisna u prouavanju fizikoga svijeta.

*
5. ZAKON
Poniznost otvara vrata napretku.
Uvijek budi ponizan, ali ne pogni glavu, jer to je znak vanjske poniznosti. Prava je poniznost unutarnja i izvire iz mudrosti. Rabin Nahman iz Bratislave

PONIZNOST je vrlo djelotvoran put do viih razina spoznaje. Kao to izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju, tako i poniznost otvara vrata napredovanju na podruju znanja i otvorenosti. ovjek e teko nauiti neto vie ako je uvjeren da ve sve zna. Zatvoreni i uski stavovi onih koji misle da sve znaju onemoguuju daljnji napredak. Meutim, kada ponemo spoznavati koliko zapravo malo znamo, postajemo spremni traiti, istraivati i uiti. U prethodnome lanku razmatrali smo ubrzan razvoj i napredak znanosti, sve veu koliinu znanja; pa ipak, u stoljeu koje je pred nama mogue je da emo doi i do stotinu pa i vie puta veih spoznaja. Ubrzanje uenja posredstvom znanosti poprima zadivljujue razmjere. Je li mogue da su pred nama vee mogunosti upravo zahvaljujui poniznome pristupu meusobnome uenju? Bi li partnerska povezanost znanosti i religije mogla posluiti kao prilika za stvaranje duhovnog bogatstva? Novi oblik poniznosti poinje se izraavati kada spoznamo veliinu Bojeg stvaranja i svoju tako malenu ulogu u kozmikome rasporedu. Mnoenje duhovnoga bogatstva ispravan je pristup za sve nas koji nismo zadovoljni time da stvari putamo da plutaju, za nas koji svoj kreativni nemir elimo usmjeriti prema pomaganju izgradnje raja na zemlji.

Mudrost donosi poniznost. - Abraham ibn Ezra

Potencijalne prednosti i koristi, sa stajalita boljeg razumijevanja Boga i njegova nepreglednog podruja stvaranja, nekima su od nas upravo neodoljivi. Zahvaljujui poniznosti moemo Boju beskonanost poeti postavljati u tonije okvire. To je taj ponizni pristup. Jesmo li pripravni zapoeti formulaciju ponizne teologije koja nikada nee zastarjeti? Bila bi to teologija koja je istinski usredotoena na Boga, a ne na obrede koje je izmislio ovjek. Teologija poniznosti oznauje gorljivu elju za novim duhovnim informacijama. Radi potpomaganja pronalaenja stotinu puta veih i brojnijih duhovnih otkria, zaklada Templeton proirila se otvaranjem istraivakog instituta Informacijski centar Teologije poniznosti. Meu glavnim su ciljevima novano pomaganje raznoraznih istraivakih projekata i pruanje pomoi u osnivanju drutava uglednih znanstvenika i teologa koje zanima napredak.

Poniznost uvijek mora obavljati svoj posao poput pele koja radi med u konici: bez poniznosti sve je izgubljeno. Tereza Avilska

Teologija poniznosti uvia postojanje sve brojnijih misterija. Moda nikada neemo spoznati vie od vrlo malenog dijela stvarnosti; moda nismo jedina duhovna bia u vidljivome i nevidljivome kozmosu! Naposljetku, je li vidljivo tek malen i privremen pojavni oblik stvarnosti? Smatramo li da su ljudi zavrni proizvod stvaranja? Teologija poniznosti slavi prilike za stjecanje novih duhovnih informacija zahvaljujui znanstvenim istraivanjima i fizike i duhovne sfere. Dio pitanja o kojima valja razmisliti: Mogu li i ja biti posrednik ili sredstvo izraavanja Boga u ljubavi i kreativnosti? Postoje li u velikim religijama zakoni koji pomau sretnom i plodonosnom ivotu, a mogue ih je ispitati znanstvenim metodama? Kako nauiti pomagati u ostvarivanju Bojih ciljeva? Znanost i religija imaju povee zajednike temelje. Dio tog zajednikog podruja sastoji se od zajednikog naglaska na poniznosti.
David C. Myers

Je li mogue da istraivanja na podruju genetike i drugih znanosti ubrzavaju napredovanje ovjekove inteligencije? Svaki novi dan donosi nova znanstvena otkria na podruju uda u svijetu i svemiru kako u mikrokozmu, tako i u makrokozmu. Mnogi ljudi zadivljeno promatraju silnu kompleksnost, raznolikost i profinjenu organizaciju svijeta, te doivljavaju osjeaj poniznosti kod svakog novog otkria takve velianstvene raskoi. Nasreu, i mnogi su znanstvenici svjesni injenice da njihova poniznost prema otkriima takoer otvara vrata novome napretku, ak i na podrujima koja naoko nemaju veze s njihovim usko specijaliziranim okvirima.

Naglasci
1. Srce puno ljubavi radosno je srce. 2. Kako ljepotu, radost i sreu povezujete s trenutanim pojmovima o Bogu? 3. Preusmjeravanje nae pozornosti na alternativni plan neki put nam pomae da nastavimo napredovati. 4. Moemo biti posrednici ili sredstva stvaranja, a ovjeanstvu e dobro doi sve plodne zamisli koje ire globalnu viziju o ovjekovu rodu. 5. Svaki je zavretak jednostavno novi poetak. 6. Kada um otvorimo svjetlu i istini, vie nema potrebe za trenucima u kojima neemo imati zamisli, nadahnua ili usmjerenosti. 7. Bi li egoizam moda mogao biti jedna od najveih prepreka napretku? 8. Poniznost je vrlo djelotvoran put do viih oblika razumijevanja. 9. Teologija poniznosti oznauje gorljivu elju za novim duhovnim informacijama i novim pojmovima. 10. Napredak se posve izvjesno ubrzava!

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

PONIZNOST Budi ponizan, budi bezopasan, Ne pretvaraj se, Dri se uspravno i ustrajno; Uitelju slui istinski posluno, Neka ti um i tijelo uvijek budu isti, Budi spokojan, postojan gospodar ega, Odvojen od stvari koje se odnose na osjetila, Osloboen sebe Svjestan slabosti u smrtnoj prirodi. Bhagavadgita Ponos i oholost zagui skromnou, licemjerje nadvladaj jednostavnou, a pohlepu raspri zadovoljstvom. Jinizam

Najbolje je znati kada ne zna. Misliti da zna kada ne zna opasna je bolest. Tao Te Ching Blago krotkima, jer e batiniti zemlju! Matej 5:5

Tridesetdeveti tjedan

1. ZAKON
Opratanje pomae i onome tko oprata i onome kome se oprata. OPRATANJE je snaan pokazatelj duhovne snage. Kada posvjedoimo inu opratanja, zadivit e nas njegova iscjeliteljska snaga, kao i sposobnost da razbije naoko nedodirljivi krug boli. U ukupnoj ivotnoj perspektivi, opratanje pomae i onome tko oprata i onome kome se oprata. ovjek koji je u stanju iz uma i srca zraiti opratanjem izraava istu i neogranienu ljubav prema svim ljudima, ak i onima koji ine zlo i tetu. Primatelj te energije koja mijenja ivot doivljava priliku da se pone kretati u istom, svjeem svijetu. Stari strahovi, kivnost i osjeaji nanijete nepravde tada mogu nestati. Teki teret krivnje ili negativne energije esto nestaje. A tehnika ostvarivanja oprata vrlo je jednostavna: oslobodi, otpusti! Kojeg god se aspekta tereta, bez obzira o kakvom je optereenju rije, svakodnevno oslobodili, sutradan emo imati manji teret koji e trebati nositi. Opratanje je izvrsna prilika da svoju ovjenost stopimo sa svojim boanskim odlikama. Mogunosti za suosjeanje postoje ak i u najekstremnijim okolnostima. Prednosti opratanja pojavljuju se u mnogim oblicima. Nedavna su istraivanja pokazala da je niz fizikih i psiholokih zdravstvenih koristi plod opratanja. Tako je mogue sniziti krvni tlak. Eliminirati probleme povezane s bijesom, tjeskobom i stresom. Umanjiti napadaje depresije. Pojaati duevni mir. Poboljati komunikaciju i veze. to doista znai opratanje? Znai li to zaboraviti bolan ili zloban in poinjen u tekoj situaciji? Znai li to da se trebamo rijeiti osobnih razloga za kivnost? S jedne strane, opratamo radi sebe

Sve dok nam se um bavi sjeanjem na nepravdu, nee moi slobodno poeljeti pomirbu s onim tko nam je naudio. Lewis Smedes

Duh koji oprata slui kao sila ujedinjavanja. William L. Fischer

elimo da se nae opratanje ne ograniava samo na rijei. Opratanje je mono i djelotvorno kada u nju unosimo i srce. May Rowland

radi osobnog zdravlja, duhovnog zdravlja i slobode. S druge strane, moe li opratanje biti nalog koji primamo od neograniene ljubavi: dati doprinos ukupnom poboljanju ovjeanstva? Iznimna vanost opratanja, koju sada prouavamo i potvrujemo znanstvenim istraivanjima, odavno je poznata svjetskim vjerskim tradicijama. Konfucije je, primjerice, rekao: Nanijeta nepravda ne znai nita, osim ako je i dalje pamtite. U Kuranu stoji: Lijepa rije i opratanje bolji su nego dar iza kojeg slijedi uvreda. Dalaj Lama kae: Nauiti oprostiti korisnije je nego tek podignuti kamen i baciti ga na predmet ljutnje. A izljeenje i oprost esto su se zajedniki nalazili u sreditu Isusova sluenja i propovijedanja. Grijeiti je ljudski, opratati boanski, napisao je engleski pjesnik iz 18. stoljea Alexander Pope. Stoga i nije neobino da ljudi svoju sposobnost opratanja esto povezuju s duhovnou. Aktivan ivot obiljeen molitvom, vanost vjere, te osjeaj bliskosti s boanskim esto nam nude polazite za opratanje i neogranienu ljubav. Svoju istinsku duhovnu prirodu ne moemo izgubiti, ak ni u vrijeme izgubljenih iluzija, jer se ona sastoji od boanske materije. Kako se dogodilo da su razliiti oblici religije, kako se ini, doli do zakljuka da opratanje ima presudnu ulogu? Je li mogue da je opratanje u religijama steklo tako vanu ulogu zahvaljujui obinom empirijskom opaanju koje je pokazalo da ljudi koji oprataju napreduju, dok se stanje onih koji ne mogu oprostiti samo pogorava? Kako tono dolazi do tijesne povezanosti opratanja i zdravijeg i uspjenijeg ivota? to to povezuje opratanje i veu sreu? Jesmo li manje ranjivi kada smo u stanju oprostiti? Kako je mogue pomoi ljudima koji su doivjeli tolike tragine situacije da im se ini da je cijena opratanja previsoka? ini se da u takvim situacijama najveu bol donosi sjeanje. Kako zalijeiti tako povrijeeno stanje? Kada negativno sjeanje zamijenimo pozitivnim, moda e doi do izljeenja, no na koje jo djelotvorne naine moemo graditi puteve prema pomirenju? vrsto stisnuta aka mora se otvoriti da bismo na dlan mogli neto primiti. Sposobnost opratanja moda se ne pojavljuje lagano i brzo i za postizanje eljenih rezultata moda e trebati oprostiti beskrajno mnogo. Opratanje u naem ivotu igra nevjerojatno vanu ulogu. Nekome je potrebno manje, a nekome vie vremena da uvidi kako vrsto dranje za izvore povrijeenosti samo donosi bol i nesreu svim stranama. Ali krenemo li na put opratanja, stei emo duevni mir i istinsku povezanost s drugima. Kada smo u stanju oprostiti, od toga svi imaju koristi. George Herbert rekao je: Koji ne moe oprostiti, rui most kojim i sam mora proi.

2. ZAKON
Snovi se mogu ostvariti kad ih aktiviramo.

Vizija gleda prema Unutra i prerasta u dunost. Vizija gleda prema van i prerasta u tenju. Vizija gleda uvis i prerasta u vjeru. Stephen S. Wise

SNOVI ili udesno nadahnute zamisli odigrali su kljunu ulogu u mnogim otkriima, dok otkria ispunjavaju nebrojene snove! Vizije, snovi, zamisli, ideje... kako god ih nazivali, obino su vrlo vaan faktor. U svakom sluaju, uspjean sanja neto je poduzeo kako bi ostvario san. A ta injenica moe posluiti kao poticaj svima nama kojima se snovi mogu ostvariti kada ih aktiviramo! Pritom je kljuna rije aktiviramo. Futuristike vizije obino lee u plodnome tlu pustolovnih dua i umova. Njihovoj viziji ne smeta ono to drugi nazivaju injenicama. Sanjai su u stanju vidjeti i kroz veo ili maglicu sumnje, straha i neizvjesnosti, te ugledati neograniene mogunosti. Naposljetku, prema svetoj literaturi, ne govori li boansko vrlo esto upravo jezikom snova i vizija? Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako tijelo, i proricat e vai sinovi i keri (Joel 2:28). Prema engleskome spisatelju Jonathanu Swiftu, vizija je umijee gledanja nevidljivoga. Taj dar ili talent pripada onim naprednim sanjaima koji vide mogunosti skrivene u neemu to na prvi pogled izgleda kao mana ili prepreka, mogunosti koje ekaju da ih netko otkrije u sjenama nepoznatoga. Ameriki filozof Ralph Waldo Emerson napisao je: Uzviena, kontemplativna, sveobuhvatna vizija, osjeaj za pravo i krivo, isti su u svima. Odlike su im samopostojanje, vjenost, intuitivnost i prevlast. Rije je o umu uma. Snovi su nuni za ivot.
Anais Nin

Gdje postoji otvoren um i voljna ruka, uvijek e biti novih i sve udaljenijih granica poznatoga. Charles F. Kettering

Ako je, dakle, vizija um uma, moe li davati doprinos i naem vrijednosnom sustavu? Mogu li plemenite tenje biti formativni dio naeg osobnog plana za ono to je u ivotu vano? Bi li nas nadahnuta vizija mogla postaviti na put kreativnosti i samootkria koji bi nas ujedno odveo i dublje u sebe? Vizije i kreativno razmiljanje nedvojbeno sadre elemente ljepote, svijesti, djelotvornosti i transformacije. Ako je svijet djelo na kojem stvoritelj jo radi, a mi Bogu pomaemo u njegovu oblikovanju, moe li svatko od nas dati doprinos kroz svoje kreativne aktivnosti? Naa vlastita iskuenja, pogreke, uspjesi i pobjede esto odraavaju nau osobnu viziju svijeta i naeg vlastitog mjesta u njemu. Snovi i kreativnost put su do svetih stvari. Desmond Tutu jednom je prilikom rekao: Stvoreni smo da uivamo u glazbi, da uivamo u prelijepim zalascima sunca, da uivamo u pogledu na valove i da

Granice nisu ni na istoku ni na zapadu, ni na sjeveru ni na jugu, nego ondje gdje se ovjek suoava s injenicom, gdje god to bilo. Henry David Thoreau

se oduevljavamo ruom koju je ukrasila rosa... Ljudska su bia uistinu stvorena za transcendentno, za uzvieno i profinjeno, za prelijepo, za istinito... a svi mi dobili smo u zadau pokuati na ovome svijetu stvoriti malo vie gostoljubivosti za te divne pojave. Ako nam je istinska priroda duhovna, tada su moda uope najvanija spoznaja upravo razmjeri i znaenje naeg vlastitog duhovnog bia, te na odnos sa Stvoriteljem svijeta. O emu vi sanjate i kakve su vae vizije o budunosti? Kako te mogunosti namjeravate aktivirati tako da dovedu do uspjeha? Kako ete iskoristiti podruje neograniene moi koje postoji svugdje? Kojim putevima idete i koje korake poduzimate kako bi va ivot imao vie smisla i vrijednosti? Zakon postojanja daje nam neovisnost kojom svoj ivot gradimo na odabrani nain, u skladu sa svojim vlastitim zamislima i idealima. Vlastitu budunost moemo planirati prema vlastitim eljama. Napredak i srea prirodno su stanje ovjeanstva. Skladna suradnja s univerzalnim naelom pomae nam da sve te darove i ostvarimo.

*
3. ZAKON
Rad je ljubav koja je postala vidljivom. Kahlil Oibran PRIJELAZAK iz mladosti u odraslu i zrelu dob okree nas u smjeru onoga to elimo uiniti sa svojim ivotom u smislu rada ili odabrane profesije. S jedne strane, rad moemo opisati kao posao koji odrava vae zanimanje dok zaraujete dovoljno za ugodan ivot. S druge strane, rad moe postati vokacijom, unutarnjim pozivom na poboljavanje i koritenje osobitih darova i sposobnosti za konkretne, vrijedne i uzviene ciljeve i svrhe. Pomno odabrana karijera moe dati doprinos ovjeanstvu, te osigurati osobni razvoj i zadovoljstvo. Zapravo svi oblici korisnoga rada mogu biti sluenje na odabranome podruju. Kahlil Oibran u Proroku pie: Rad je ljubav koja je postala vidljivom. Na rad, to to radimo i kako to inimo, oblik je osobne izjave. Osvrnemo li se na svoj rad s duhovnog stajalita, uviamo da svaki posao ima znaenje i smisao unutar ukupnog rasporeda. Radite to volite i volite to radite! Vokacija obuhvaa daleko vie od odraivanja sati radi dobivanja plae. Kad volite posao koji radite, raspolaete odabranim odukom kroz koji je mogue izraziti kreativnost. Joan Chittister u knjizi Za sve postoji vrijeme pie:

elimo li u poslu biti djelotvorni i kroz njega doi do sree i smisla, trebamo otkriti to je potrebno i to se trai, a zatim to i uiniti ovdje gdje jesmo! Richard J. Leider

Potvrda ivota duhovni je in kojim ovjek prestaje ivjeti nerefleksivno i poinje se s potovanjem posveivati vlastitome ivotu kako bi ga uzdignuo do njegove stvarne vrijednosti. Albert Schweitzer

Sretni su oni ljudi ija je priroda usklaena s njihovim pozivom. Francis Bacon

Duhovnost rada temelji se na pojaanome osjeaju sakramentnosti, na svijesti o tome da je sve to postoji sveto i da nae ruke sve to posveuju u sluenju Bogu. Kada u malenoj posudi u stanu usred velikoga grada uzgajamo rotkvice, sudjelujemo u stvaranju. Odravamo planet. Kada metemo ulicu ispred kue u najprljavijem gradu u zemlji, u svijet uvodimo nov poredak. Ureujemo Rajski vrt. Iznova stvaramo Boji svijet. Kada popravimo sve to nije kako valja, ili obojimo sve to je staro, ili darujemo to smo stekli a nije nam potrebno za ivot, sputamo se i hvatamo zemlju, udahnjujemo joj nov ivot, kao to je to Bog uinio jednog jutra, a nakon toga samo gledao i gledao kako se iri i razvija, raste i napreduje kroz vjekove. Kada umotavamo smee i recikliramo limenke, kada pospremamo sobu i pod au stavljamo podmeta, kada nam je stalo do svega to dodirujemo i kada to dodirujemo s potovanjem, postajemo stvoriteljima novoga svemira... Rad nam omoguuje da stavimo vlastiti ig odobravanja, vlastiti vodeni ig i simbol, autogram svoje due... na razvoj svijeta. tovie, initi manje od toga znai ne initi ba nita. Sav je rad posijano sjeme; raste i iri se, te se iznova sije. Thomas Carlyle Svi imamo psiholoku potrebu za pronalaenjem radosti i sree u poslu. Kada se bavimo vrijednim pozivom prema kojem osjeamo prirodnu strast, ini se da aktiviramo radosnu unutarnju svrhovitost. U poslu traimo konkretnost znaenja. A veina ljudi eli iriti nadarenost i u potrazi je za kreativnim izazovima. Kad radimo sa smislom i svrhom, kao i gorljivou, uspjeh postaje prirodnim nusproizvodom. Vano je osjeati da je to to radimo vano i vrijedno. A vrijeme potrebno da prepoznamo elemente svrhovitoga rada svakako e biti dobro uloeno. Da, na je rad esto povezan s dohotkom. Meutim, odabrana vokacija nudi nam i put da svoj dar upotrijebimo i za neto to je, kako nam se ini, potrebno svijetu. Kada u ruci drimo neto to smo stvorili ili kada vidimo da je nae djelovanje ostvarilo neto znaajno u neijem ivotu, stjeemo novu pozitivnu i vrlo snanu energiju. Na odreeni nain, ostvarivanje neeg vidljivog moe sluiti i unapreenju nae svrhe i cilja. Kada volite posao, svaki je dan blagdan. Frank Tyger
( a kad ne, svaki je dan pakao ) - Scanner

Bio je zaljubljen u svoj posao i prema njemu osjeao gorljivost kakvu u nama ne budi nita osim posla koji moemo dobro obaviti. William Dean Howells

4. ZAKON
Svaka posljedica ima uzrok. Hermetiko naelo
Sve to vas snae zaradili ste vlastitim rukama. Kuran

JESTE LI kada promislili o tome da za sve to vam se dogodilo ili se dogaa u ivotu postoji odreeni razlog? Ako ste oboljeli, doivjeli udesan dan, stekli novog prijatelja, ako ste sudjelovali u prometnoj nesrei, prihvatili novi posao, vjenali se ili pokrenuli novi posao, negdje i na nekoj razini postojao je razlog za svako od tih iskustava. I to razlog koji je najvjerojatnije sadravao jedan od velikih univerzalnih zakona po kojima se, kako se ini, oblikuju nai ivoti zakon uzroka i posljedica.

Sam se kori. Sam se propituje. Sam se titi i pazi... i ivjet e sretno. Stoga samog sebe nadziri kao to trgovac nadzire plemenitog konja.
Dhammapada

Patnja je izdanak nasilja. Shvatite to i budite budni. Jinizam

Na primjer, razmotrite ovaj jednostavni prirodni zakon: Kako ije, tako e i eti. Sijanje sjemena, bez obzira na vrstu, uzrok je koji pokree djelovanje zakona. Pokrenute kreativne sile nieizbjeno donose i posljedicu, a rije je o plodovima, odnosno etvi. Posij kukuruz, pa e i ubirati kukuruz. Posadi jabuke, pa e ubirati jabuke. U svakom sluaju, mi smo uzrok, svojevrsni sijai.

Svaki uzrok ima posljedicu; svaka posljedica ima uzrok. Sve se dogaa u skladu sa Zakonom.
Yogi Ramacharaka

Nebeska je mrea rairena. I premda otvori nisu maleni, kroz nju nikada nita ne promakne. Tao Te Ching

Ista usporedba vrijedi i za razliite aspekte naega ivota. Sjeme koje posijete vaa svijest, vai stavovi, vae djelovanje, nain na koji se odnosite prema drugima jame, krajnje nedvosmisleno, da upravo vi potiete i uzrokujete etvu. Meutim, nai misaoni procesi nude i desetke razloga zbog kojih nismo uzronici onoga to nam se dogaa. No ini se da je odgovornost sredinji element razmiljanja o tome to znai biti ljudsko bie. A individualna odgovornost zahtijeva stav svijesti o sebi. Koje su vae prednosti? U kojim se podrujima trebate razvijati i iriti sposobnosti? Opratate li ili se ustrajno drite okrivljavanja i osuivanja? Umjesto da za svoje probleme krivite druge ili okolnosti, razmiljate li o tome koji su uzroci mogli niknuti iz

Svaka zadaa donosi osobit uitak, svako nijekanje odgovarajuu naknadu, svaka misao svoju nagradu, svaki kri svoju krunu; plaa ide uz rezultate rada, kao posljedice uz uzroke. Charles Mildmay

vas? elite li doivjeti obilan i sretan ivot, trebate se rijeiti pogrenih predodaba. Kreativna energija svemira jednostavno djeluje ondje kamo smo je usmjerili, premda moda svjesno ne znamo da smo upravo mi u poetku pokrenuli tu uzronu silu. Promislite na trenutak o zakonu uzroka i posljedica. ivot je proces uenja, a ne prosuivanja i osuivanja. Ako smo odgovorni za to to nam se dogaa, ne raspolaemo li i divovskim i neogranienim prilikama za pozitivnu kreativnost? A svijest o tome moe biti beskonano uzbudljiva. Zakon uzroka i posljedica nije ni pozitivan ni negativan, nego je jednostavno takav kakav jest i kako postoji. Mi zahvaljujui sposobnosti biranja toj energiji dajemo ovakav ili onakav predznak. U knjizi Psiha i psihizam Torkom Saraydarian pie:

Unutarnja nazonost i nazonost u prirodi mogu se nazvati zakonom uzroka i posljedica. Taj je zakon energetsko polje koje se iri svim kozmikim razinama, a svako djelovanje na to energetsko polje izaziva odgovarajuu reakciju razmjernu razini i intenzitetu djelovanja. Tako elja, udnja, aspiracija i misao mogu biti in molitve, oblik djelovanja koji izaziva odgovarajuu reakciju energetskog polja, zakona uzroka i posljedica. Ali kako se u to uklapa ono to nazivamo sluajem? Mnogi vjeruju da sluaj, srea i podudarnosti na ovakav ili onakav nain utjeu na na ivot. Kako bi moglo postojati neto to u svemiru djeluje izvan ili neovisno o beskonanosti boanskoga? Pokazuje li pomnije razmatranje da bi to to nazivamo sluajem moglo jednostavno biti izraz koji se odnosi na opskurne uzroke koje moda ne percipiramo ili ne razumijemo? U tom podruju krije se mnogo materijala za razmiljanje. Razumijevanje djelovanja univerzalnih zakona ili naela snano utire put prema osobnoj slobodi. 1 kao to su prometna pravila nuna za osiguravanje sigurnosti u vonji, zakoni duha pomau nam da sigurno putujemo do korisnih odredita. Na ovaj ili onaj nain, veina svjetskih religija naglaava pojedinanu odgovornost u raznoraznim ivotnim pitanjima. Nita to se dogaa u naemu svijetu ili nama osobno ne dogaa se samo od sebe ili bez uzroka. Na zemaljskoj razini uzrok i posljedica prirodan su zakon; tako funkcionira svijet. Bruce McArthur

Pepeo se vraa u lice onome tko ga baca. Afrika izreka (Yoruba)

5. ZAKON
Onima koji ine dobro ide dobro.
Pomoi ovjeku da si pomogne nikada ne slabi, nego uvijek hrabri i jaa, jer ga dovodi do veeg i snanijeg ivota. Ralph Waldo Trine

U PRETHODNOME lanku razmatrali smo univerzalni zakon uzroka i posljedica. Pritom djelujemo na temelju kreativnoga naela, osiguravajui put kojim doslovce stvaramo svoja ivotna iskustva. Kljuno je biti svjestan injenice da svatko od nas surauje sa svemirom posredstvom misli, namjera, ciljeva i elja. A budui da je taj kreativni proces nepristran, moemo stvarati i kaos i ljepotu i dobrotu. Korisno je spoznati i da nae misli, namjere, ciljevi i elje vjerojatno proistjeu iz temeljnih stavova. Na sustav vjerovanja vjerojatno se oformio na temelju naih osnovnih pojmova o sebi, drugima, vlastitome ivotu, vlastitim iskustvima i programiranosti koju nosimo u podsvijesti. to je najzanimljivije, zakon davanja i primanja dio je zakona uzroka i posljedica. Davanje (uzrok) potie kruenje (posljedicu). Zakon davanja i primanja takoer se smatra dijelom zakona univerzalne, neograniene ljubavi. to mislimo o davanju i primanju? Svrha u koju dajemo pritom je presudna. Davati uz potajno prieljkivanje nagrade u izravnoj je suprotnosti sa zakonom ljubavi. Iskreno davanje iz uma i srca, bez obaveza i oekivanja, prenosi misli neograniene ljubavi. Takvo davanje ima dalekoseno djelovanje i esto donosi obilje dobra i onome tko daje i onome tko prima. Onima koji ine dobro ide dobro!

Gostoljubivost pokazuj kao netko tko ugouje djecu Najuzvienijega. Uranila

Svatko u ivotu ima odreenu svrhu... jedinstven dar ili osobit talent koji moe ponuditi drugima. A kad taj jedinstveni dar spojimo sa sluenjem drugima, doivljavamo ushit i uzdizanje vlastitoga duha, to je najvii cilj svih ciljeva. Deepak Chopra

Davanje i primanje dotiu sva ivotna podruja, a ne samo opipljiva i materijalna dobra. A naina na koje moemo davati ima bezbroj. Dio onoga to imamo moemo dati preko milosrdnog djelovanja na korist drugima. Moemo dobrovoljno uloiti vrijeme i energiju u dobrotvorne svrhe. Zajednice u kojima ivimo nude mnoge prilike za sluenje. Ljudi ljubav izraavaju preko milosrdnih djela kako bi olakali patnje, ali i kako bi uzdignuli primatelje takve ljubavi. Nahraniti gladne, brinuti se za bolesne, odjenuti gole... sve je to nuno u kratkoronome pogledu; meutim, dugoroni cilj, istinsko milosre,

ovjek se ni u emu toliko ne primie Bogu kao kada drugima ini dobro. Ciceron

sastoji se u pomaganju onima kojima je to potrebno da spoznaju duhovne odlike koje vode do blagostanja, dostojanstva i sree. Moda je i najvei in milosra pomaganje pojedincu da od primatelja postane davatelj. ivot je kratak; unutar tog razdoblja svatko mora nastojati ponjeti najobilnije plodove otkria i spoznaja. Svatko od nas treba samo svakodnevno ulagati trud u prakticiranje Boje nazonosti. Prilike za sluenje koje su pred nama dosad su neviene i na osobnoj i na globalnoj razini. to vas srce moli? to trai da uinite? Kojom mjerom dajete? Osoba koja razmilja pozitivno i ima pozitivne emocije, te i u ljudima i u ivotu vidi samo dobro, sjeat e se samo dobroga i izraavati samo dobro. im spoznamo da smo jedno s duhom beskonane ljubavi, moemo se toliko ispuniti ljubavlju da emo u svemu vidjeti iskljuivo dobro. Svaki novi poticaj ljubavi prema istini i dobroti dovodi nas jo malo blie raju na zemlji.

Kada prestanemo misliti prvenstveno o sebi i vlastitom samoouvanju, doivljavamo istinsku junaku transformaciju svijesti. Joseph Campbell

U knjizi Nakon ekstaze pranje rublja Jack Kornfield pie: Sluenje je izraz probuenoga srca. Ali kome sluim? Kada je netko upitao Oandhija kako se uspijeva tako neprekidno rtvovati za Indiju, odgovorio je: 'To inim iskljuivo za sebe'. Kada sluimo drugima, sluimo sebi. Upanishade to nazivaju 'Bogom koji hrani Boga'.

Naglasci
1. Opratanje je snaan dokaz duhovne snage. 2. Tehnika postizanja opratanja vrlo je jednostavna: oslobodi se i otpusti! 3. 4. 5. 6. 7. Nadahnuta vizija moe sluiti kao put do kreativnosti. Kakvi su vai snovi i vizije budunosti? Na rad osobna je izjava o naem ivotu. Radi to voli i voli to radi! Zakon uzroka i posljedica nije ni pozitivan ni negativan, jednostavno postoji takav kakav jest.

8. ivot je proces uenja, a ne prosuivanja i osuivanja. 9. Svatko od nas surauje sa svemirom posredstvom misli, namjere, ciljeva i elja.

10. Davanje i primanje dodiruje sva podruja naega ivota, a ne samo opipljiva i materijalna dobra.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

Oslukuj bit religije i upijaj je kroz srce: ovjek drugima ne smije initi to ne bi htio da ine njemu. Ono to se navodi u nebrojenim knjigama ja u rei u pola stiha: sluenje drugima je vrlina, zlo i vrijeanje su grijeh. Mahatma Gandhi

etrdeseti tjedan

1. ZAKON
Koncentrirajte se na to kamo elite ii, a ne na to gdje ste bili.

Razlika izmeu sluajne transformacije i sustavne transformacije slina je razlici izmeu munje i svjetiljke. I jedno i drugo osvjetljava, no jedno je opasno i nepouzdano, a drugo usmjereno i dostupno. Marilyn Ferguson

MNOGA NAJVEA ivotna postignua esto ostvaruju ljudi s jedinstvenom eljom i voljom koja postaje kamenom temeljcem za sve to ine. Na primjer, kao dijete, Bob Feller oboavao je bacati lopticu. U dobi od pet godina ve je satima i satima vjebao ubacivanje bejzbolske loptice kroz rupu u zidu sjenika. Kad mu je bilo deset godina, otac mu je kupio svu potrebnu opremu i na farmi mu uredio igralite. S trinaest godina Bob je ve bio baca u mjesnoj momadi i u prosjeku je izbacivao po dvadesetoricu udaraa po utakmici. Sa sedamnaest je poeo igrati za Indianse iz Clevelanda. Kao profesionalac u prvoj bejzbolskoj ligi, Bob je est sezona odigrao kao najbolji igra u dvadeset susreta, u tri utakmice nitko nije uspio pogoditi njegove lopte, u jedanaest utakmica protivnik je samo jednom pogodio njegovu loptu, te je, uz 266 pobjeda ubiljeio i rekord od 348 izbacivanja udaraa tijekom jedne sezone. Bob Feller uao je u bejzbolsku Dvoranu slavnih jer je imao samo jednu goruu elju - igrati bejzbol! Nije odvajao pogled od te vizije i bez prekida je radio na ostvarivanju postavljenog cilja. Poslovni ovjek koji je radio u jednoj malenoj tvrtki za proizvodnju namjetaja imao je viziju o tome da jednoga dana pokrene vlastitu tvrtku. Radio je marljivo i kreativno i stekao temeljito poznavanje naina funkcioniranja tvrtke. I kolege iz ureda i kolege iz proizvodnje silno su cijenili njegovu sve veu sposobnost i cijenili njegovu iskrenost i srdanost. Proteklo je nekoliko godina, a njemu je ponuena

Dugorono gledano, ovjek pogaa samo ono to gaa. Henry David Thoreau

visoka menaderska dunost u znatno veoj proizvodnoj tvrtki. Odvagivao je ponudu i o mogunostima razgovarao s lanovima obitelji. U meuvremenu je bio isplanirao pokretanje vlastite tvrtke, te tedio za prikladan trenutak i priliku. I on i obitelj smatrali su da je upravo to najpovoljniji trenutak, tako da je donio odluku i krenuo u posao. Nakon to je na tom poslovnom podruju stekao glas kao astan i sposoban, njegova tvrtka, koja se dotada muila na tritu, poela je doivljavati velik uspjeh. I to je jo jedna pria o uspjehu. Pritom je presudno vano koncentrirati se na ono to elite postii. Postoje i druge prie o ljudima koji sanjare o uspjehu i svakako imaju talente i sposobnosti koji se mogu iskoristiti na tritu. Meutim, ini se da njih pritom neto koi. Umjesto da formuliraju praktian i provediv plan, te da ga se pridravaju sve do uspjenog ispunjenja, esto se vrte u krug poput broda bez kormila, sve vie ubrzavajui, ali zapravo ne napredujui prema cilju. U pojedinim sluajevima nee se moi osloboditi osvrtanja na prolost i beskonanog preivljavanja dogaaja i situacija do kojih je dolazilo ranije. Bez usredotoenosti i jasnog cilja ili uz previe osvrtanja, kako uope mogu doi do trenutanog cilja? Jedan ovjek esto je spominjao staru maksimu koja mu je esto pomagala u usmjeravanju: U redu je osvrnuti se, ali ne i zagledati se za sobom!

Sanjati nemogue i dosei nedostupnu zvijezdu! Joe Darion

Koncentracija je moj moto prvo potenje, potom marljivost, a onda koncentracija.

Andrew Carnegie

Fokusiranje znai prilagoavanje radi stjecanja jasnije slike. Jedan od primjera: koncentrirati se, usredotoiti pozornost. Fino prilagoavanje vizije povezane s naim ciljevima moe biti nalik na fokusiranje ili prilagodbu objektiva fotoaparata radi dobivanja otrih i jasnih fotografija. Moete li zamisliti gdje bismo kao ljudski rod bili u sklopu sadanjeg napretka da se ti divni kreativni umovi koji su doli do toliko fantastinih otkria ustrajno bave prolou umjesto da gledaju naprijed? Dananji svijet neustraivo stupa u novo zlatno doba prilika tehnolokih, medicinskih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih i duhovnih. to nam donosi sljedeih etrdeset-pedeset godina? Kako se danas usredotoiti kako bismo jasnije percipirali budunost? S poslovnog stajalita koje e se vrste proizvoda kupovati i prodavati? Koje e karijere biti korisne i produktivne? Kakvo e biti trite rada? Kako e na te prilike utjecati elektroniko doba raunala? tovie, ka-

ko e na na nain ivota utjecati elektronska tehnologija koja tako ubrzano napreduje? S obzirom na to da se mo informacijskog drutva premjeta prema onima koji se istiu u analiziranju podataka, kako e naa radna snaga uspjeno pristupati informacijama, analizirati ih i izvlaiti utemeljene zakljuke? Hoe li se nain ivota razlikovati koliko se i sadanji nain razlikuje od ivota otprije stotinu godina? Do kojih e otkria doi na podruju medicine? Kako e se odvijati meunarodna trgovina? Koja e znanstvena otkria biti od velike koristi? Kakve e biti svjetske religije u dobu obiljeenom velikim znanstvenim napretkom? Kako bi sve naprednije znanstvene i teoloke spoznaje o Bogu, svijetu, kozmosu i kreativnosti mogle poboljati na ivot? Mogu li nas ta pitanja nadahnuti ve sada? Kamo elimo poi? Kako elimo i planiramo ii naprijed? Kako se pripremamo za svoje elje i ciljeve? Koji novi obzori oaravaju naa srca i neodoljivo privlae na pogled? Gotovo nespoznatljive koliine informacija pojavljuju se nevienom brzinom. Kako emo iskoristiti te nove spoznaje? Hoe li doi do poveanih spoznaja, do bolje globalne komunikacije i poboljanog dijaloga meu pojedincima, religijama i zemljama?

Budui da je ivot djelovanje i strast, ini mi se da se od ovjeka trai da strast i djelovanje u svojem ivotu dijeli tako da ga nitko ne moe osuditi i rei da nije ivio.
Oliver Wendell Holmes

Kako bismo uivali u plodovima svojih otkria, moramo odvojiti vrijeme u kojem emo kolovati tijelo, um i duh. Vaan nain na koji je to mogue postii sastoji se od koncentriranja na eljeno odredite i nain na koji onamo elimo doi, a ne na to gdje smo bili. Dok gledamo prema budunosti, svatko od nas stoga bi trebao biti beskonano zahvalan na mnotvu izvora sree koji nas okruuju, kao i na izgledima za jo udesniju sreu nae djece i unuka. Usto bismo trebali biti i beskonano zahvalni to ivimo u najvelianstvenijem razdoblju stalnog i sve ubrzanijeg Bojeg kreativnog napretka. Neka nam cilj bude postavljen visoko, a pozornost koncentrirana na uzvieni je dobro.

2. ZAKON
Svatko od nas moe nauiti kako pomagati u ostvarenju Bojega cilja.
to je kreativno mora i samo stvarati. John Keats

Ljudi u svim kreativnim nastojanjima moraju pronalaziti, osjeati i predstavljati Vjenog ovjeka, stvoritelja. Tagore

OBILJE PRILIKA za nove duhovne informacije pojavljuje se zahvaljujui znanstvenim istraivanjima i fizike i duhovne sfere. Oekujemo pravu lavinu novih ideja i pojmova koji e posluiti kao dodatak udesnim drevnim svetim spisima. Je li mogue da smo na pragu nove koncepcije teologije u kojoj se istini pristupa na eksperimentalan, hipotetski nain, kao u sklopu znanstvenih istraivanja? Veliko proirenje znanja u vezi s boanskim nedvojbeno izgleda mogue. Koja je uloga ovjeanstva u tim moguim otkriima? U stvarnosti bi svatko od nas mogao biti izraz ili posrednik Boga kroz neogranienu ljubav i sve veu kreativnost. Kako nauiti pomagati u ostvarenju Bojih ciljeva? Moda bi jedan od prvih koraka moglo biti ponizno priznanje da kao ljudi znamo tako malo o Bogu i sve ubrzanijoj kreativnosti i smislu ivota na zemlji. Sljedei bi korak mogao izvirati iz nae otvorenosti prema uenju. Uenje je doivotna aktivnost nesagledive vanosti. Spoznaja o tome da svatko od nas moe pomoi u ubrzanju stvaranja upravo je udesna prilika. Boanski pojam o redu zapravo je, kako se ini, predodba o protoku i prilagoavanju, a kada nam se ti pojmovi usade u misli i svi aspekti naega ivota um, zamisli i izrazi mogu biti u skladu s univerzalnom kreativnom ljubavlju. Genijalnost svemira stvorila nas je i u svakoga od nas usadila iskru te genijalnosti. Kad se usudimo izii iz zone ugode i ustvrdimo da se kroz nas sanja velik san, tom genijalnom aspektu velikog Stvoritelja omoguujemo da obavlja svoju kreativnu zadau. Jedno je prigrliti vee mogunosti, a neto posve drugo poduzeti korake koji su potrebni da bi se one i ostvarile.

to ako zemlja tek je sjena neba, a stvari ondje medu sobom sline, vie nego to misli se na zemlji? John Milton

Nismo li mi duhovna bia u vidljivome obliku? Je li na svijet u biti duhovni svijet? Bi li se temeljne sile nadzora ili energije mogle odrediti kao duhovna naela? Kada spoznamo vlastito jedinstvo s duhov-

Otkrivanje se sastoji od uvianja onoga to su spoznali svi i razmiljanja o onome o emu jo nitko nije razmiljao. Albert SzentGyorgyi

nom biti, poinjemo li moda gledati oima duha? Poinju li se tada u naem ivotu dogaati udesne stvari? Potiimo kreativno razmiljanje i u sebi i u drugima. Nadvladajmo osjeaj plahosti i s gorljivou uloimo nadarenost u raznorazna iskustva i osobne susrete. Vjerujmo u sebe i u druge jer kraljevstvo nebesko ne pojavljuje se s velikim neonskim natpisima! Kraljevstvo nebesko podruje sve ire svijesti, kreativnosti, napretka i boanskih prilika ve je u nama i oko nas. Je li to nova granica koju treba dodatno istraiti: nae vlastito unutarnje bie i naa vlastita priroena boanska priroda? Je li zaboravljanje ili odvraanje od nae boanske prirode stvorilo osjeaj odvojenosti od velikog Stvoritelja? Kada se sjetimo jedinstva s vrhovnim izvorom, moemo li prijei u energetski tok kreativnosti? Budunost se u velikoj mjeri pred nama prostire poput nepregledne divljine neistraene stvarnosti. Onaj koji je stvorio i koji odrava taj svijet u razvoju nije nas postavio u ovaj trenutak kao na sami zavretak kreativnog procesa. Mi smo zapravo na novome poetku. Ovdje smo radi budunosti! A svatko od nas ima odreenu Vrijednost kojom moe dati doprinos. Svatko od nas ima um sposoban za kreativnu aktivnost. Moemo li pomagati u ostvarivanju Bojih ciljeva u trajnom irenju kozmosa, koji obuhvaa i irenje nae vlastite due? Kreativni proces djeluje kroz nae misli, rijei i djela i tako se pokazuje u naem ivotu. Zato smo primili tako mone duhovne darove? to emo uiniti sa sobom i s tom moi? Mogue je da smo stvoreni kako bismo pomagali sve ubrzanijoj Stvoriteljevoj aktivnosti.

*
3. ZAKON
Svaki je koristan ivot sluenje.
Budi koristan gdje ivi. George Herbert

ONI KOJI svoj rad smatraju svojevrsnim sluenjem uviaju da je nain na koji se odnose prema drugima vrlo vaan. Uviaju da je duh uistinu dio svega to inimo, a duhovna naela nastoje ugraditi u sve segmente svojega ivota. Duhovnost rada prelijepo opisuje Maxine F. Dennis, u knjizi O ovjekovim rukama: Veini ljudi blagajniko mjesto u velikoj samoposluzi ne izgleda osobito privlano i zahvalno. Ali meni je upravo takvo. Jer imam

Koji eli proiriti polje sree, prvo joj treba postaviti temelj duboko u vlastitome srcu. Taoizam

dojam da moj posao obuhvaa neusporedivo vie od sastavljanja rauna, uzimanja novca i slaganja namirnica u vreice. Najvaniji dio mojega posla nije oit na prvi pogled. Rije je o nainu na koji se predstavljam drugima, a koji odreuje hoe li kupac zahvaljujui susretu sa mnom iz prodavaonice izii zadovoljniji i sretniji ili nezadovoljniji i nesretniji. Jer, ako dobro obavljam posao, znam da mi se prua mogunost da obavljam i Boji posao. Zbog toga nastojim da se svaka od mojih muterija osjea osobito. I dok im sluim, oni su mi najvanije osobe u ivotu. Mnogo se puta dogaa da na spomen rijei sluenje ljudi pomisle na crkvu ili moda ak neku vladinu slubu. U stvarnosti, meutim, sve to inimo u ivotu, ako se ostvaruje sa stajalita kvalitetno obavljenog posla koji pomae i koristi drugima, postaje osobnim sluenjem. Nain na koji ivimo kako se suoavamo sa situacijama, nae vrijednosti i ideali, nai ciljevi i nain na koji ih nastojimo postii, kako se odnosimo prema drugima sve su to aspekti osobnog sluenja. A naem je svijetu nedvojbeno potrebno vie takvih slubenika koji su sretni to trud i energiju mogu posvetiti zadai koja je pred njima!

Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer ljubav dolazi od Boga, i tko god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, nije upoznao Boga, jer je Bog ljubav. Prva Ivanova poslanica 4:7-8

Kada razvijamo duhovnu svijest, shvaamo da znanje donosi odgovornost, kao i odreenu mo; znanje one koji njime raspolau obvezuje na to da ga koriste na dobrobit sviju. Kada svjesno dopustimo da naim ivotom vladaju duhovna naela, moemo biti sigurni da e nas duh odravati. Kada pronaemo kraljevstvo u sebi, bit naega postojanja postaje sredstvom ujedinjavanja koje izraava neogranienu ljubav. Znamo da sve produktivno to postiemo u ivotu postaje sluenjem s ljubavlju. Svaki je koristan ivot sluenje. Ve i same nae misli postaju mislima koje dopiru do srca drugih i daju im neto od presudne vanosti, neto to e proiriti i obogatiti njihov ivot. elimo da svi budu otvoreni i ivi, da primaju vie oblike nadahnua i da ih ispunjavaju ljepota i istina, toliko raskone da uzdiu njihovu duu. Gotovo se svatko raa s mnogobrojnim talentima koje moe razvijati. Veina nas i nadarenija je nego to nam se ini, a samo je na

ovjek od spoznaje svaki je ovjek koji se sjea Boga bilo da stoji, sjedi ili lei. Kuran

nama da te talente iskoristimo na najbolji mogui nain. Jednako tako, dok razvijamo darove, sluimo pomaui drugima da razviju svoje darove. Priznanje, pohvale i poticaji snani su stimulatori! Nakana korisnog sluenja nije dosezanje uloge uzora, nego pomaganje drugima da otkriju i razviju svoje sposobnosti. Istodobno, dok pomaete sebi, pomaete i drugima. Prije vie godina, jednom je mladiu na pamet pala kreativna zamisao u vezi s preradom sira. Poeo je raditi s konjem i starim zaprenim kolima, od vrata do vrata prodajui sir domaicama. Jedan je drugi mladi poslovnu karijeru zapoeo prodajui runo oslikane estitke susjedima koje je obilazio biciklom. Trei je otvorio neto to je nazvao Prodavaonicom Zlatnog pravila. Duan je doivio procvat jer se prema onima koji su dolazili odnosio onako kako je htio da se drugi odnose prema njemu. Sva su trojica imali zajedniki nazivnik. Poeli su od niega, a svi su postali globalno poznati proizvoai i trgovci ije tvrtke vrijede milijune dolara. No gospodin Kraft, gospodin Hall i gospodin Penney imali su jo jednu zajedniku crtu: doslovce su pozvali Boga da surauje s njima i od njega traili pomo u donoenju poslovnih odluka i osmiljavanju i provoenju zamisli koje su dovele do uspjeha. Njihov je koristan ivot postao sluenjem. Moete li zamisliti oblik sluenja koji moete pruiti ovjeanstvu zahvaljujui nainu na koji ivite i radite? Nadam se da e vas neke od ideja iznijetih u ovoj knjizi potaknuti da istraite svoje mogunosti, da se poboljate i ivot doivite u veoj mjeri korisnog sluenja. Kako biste se osjeali kada biste znali da svojem svijetu dajete vrijedan doprinos? Kakvu biste radost doivjeli na temelju svijesti da se, zbog vas i vaega rada, neiji ivot obogatio i da je sada sretniji? Kako moete postati korisniji, ve i ovdje gdje ste sada? Zadovoljstvo je mogue pronai na mnotvo naina. Iz svega je moda mogue nauiti jednu veliku istinu: postoji samo jedna elja i jedno zadovoljstvo provoditi Boju nazonost u svemu to inimo. Je li naa potraga za sreom, za svime to je dobro, u stvarnosti potraga za Bojim ciljevima i smislom? Kada postanemo svjesni te istine, stjeemo li odgovor na sva pitanja i rjeenja svih problema?

Cijeli se svijet odrava zahvaljujui Bojem milosru; a pravini se odravaju zahvaljujui vlastitoj snazi. Talmud

4. ZAKON
to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje.

Ljubav je poput spremnika dobrote i ugode. Yehuda Amichai

Ljubav gradi. Mary Mcleod Bethune

KAD U SVAKODNEVNI ivot pustimo potpun i nesmetan dotok neograniene ljubavi iz iskrena srca, utiremo put bogatom, punom i zadovoljnom ivotu. Neograniena, univerzalna ljubav naglaava rasko i potpunost ivota. Rije je o sveprisutnome potencijalu kroz koji otkrivamo korisno djelovanje i skladne stavove. Moete li zamisliti ivot u kojem je svaka misao, svaki osjeaj, svaka rije i svako djelovanje koje zrai od vas uronjeno u neogranienu ljubav? Moda vam se ini da je rije o velikome pothvatu, no uz Boga je sve mogue! Pomisao o ivotu u ljubavi moda e vam se initi prezahtjevnom za vae osobno poimanje ljubavi, no kako bi se va svakodnevni ivot samo mogao silno unaprijediti kada biste iskuali istinitost te zamisli! je li ljubav sila koja ujedinjuje svemir i u njega unosi sklad ono duhovno ljepilo koje sve dri na okupu? Daje li neograniena ljubav prema Bogu slobodu stvaranja, slobodu da pokuavamo i grijeimo, te smiljamo inovativna rjeenja na temeljima duhovnih naela i potenja? Ta bi neograniena ljubav mogla biti temeljna stvarnost iz koje je sve ostalo prolazna percepcija prolaznih stvorenja. Je li uope mogue postojanje situacije u kojoj nisu mogui pomo i zaljeenje na temelju dotoka neograniene ljubavi?

Ljubav je iznad zakona, iznad ovjekova miljenja; ljubav je istina, plamen i isto poelo, temeljna misao moralnoga svijeta. Madame de Stael

Ljubav prihvaa potpunost ivota. Rije je o sveprisutnome potencijalu kroz koji pronalazimo djelovanje koje donosi zadovoljstvo ili skladan stav. Zahvaljujui neogranienoj ljubavi moemo ui u dimenziju duhovnog jedinstva, cjelovitosti i zrelosti, gdje emo biti tjenje povezani sa svime to nas okruuje. Svijet nije izoliran i odvojen od ovjeanstva! A ovjeanstvo nije odvojeno od svijeta! Boja se ljubav izraava kroz sve faze stvaranja. A to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje. Moda je sveobuhvatna, neograniena ljubav jedna od glavnih odlika boanske prirode. Moe li usklaivanje tih dviju strana ovjekove prirode vidljivog i duhovnog biti trajan kreativan poduhvat koji nas neprekidno pokree u korisnim smjerovima? Zanemarimo li

visine ili dubine ivotnih iskustava, moe nam se dogoditi stagnacija. Kada dva aspekta spajamo brigom za praktine pojedinosti svakodnevnog ivota, naa ljubav stjee novu snagu i zamah. Nesebina i neograniena ljubav koja daje bez prestanka i nita ne oekuje zauzvrat jedna je od, vrlo je lako mogue, najmonijih energija u svemiru. Rije je o ljubavi koja raste i poveava se kada je dijelimo! Nikad je ne nedostaje. to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje. Tome bismo jo mogli dodati: nastavite davati! Ljubav je ta temeljna bit koja ispunjava i proima, iz sredita prema vanjskim rubovima, sve ire krugove svih misli i postupaka. Ljubav je talisman ljudskoga dobra i zla udesno sredstvo koje dopire do svake ljudske due. Elizabeth Cady Stanton

Kad provodimo naela neograniene ljubavi, lake volimo neprijatelja, trpimo one koji nas iritiraju, posvuda vidimo Boju dobrotu i u svakom biu, mjestu, stvari, iskustvu i dijelu ivota pronalazimo neto to moemo cijeniti. Veliki paradoks neograniene ljubavi moda se sastoji u tome to od nas trai da u cijelosti budemo to to jesmo i da priznajemo pojedinane istine, istodobno se oslobaajui orijentiranosti na sebe i dajui bez sustezanja. Kao i sve ostale duhovne vrijednosti, ljubav u na ivot ne dolazi tek tako, ne pada s neba. Kao i u sluaju znatieljnog uma, potrebno ju je njegovati. Kako, dakle, iskoristiti obilje neograniene ljubavi kako bismo lake gradili raj na zemlji? Uvidite li da reagirate umjesto da odgovarate na neije rijei ili djelovanje, moete prodrijeti pod vanjski izgled situacije i dozvati ljubav punu razumijevanja. Imate li dojam da ste u raskoraku sa svijetom oko sebe, trebate samo otvoriti um i povezati se s izvorom neograniene ljubavi i tako ponovno ispraviti stanje. Kada se pojave potekoe, neograniena ljubav moe vas voditi kroz takve situacije i dovesti do skladnog i korisnog zakljuka. Zatrai li netko vau pomo, neograniena ljubav moe vas nadahnuti korisnim reakcijama na te potrebe. Kada dajete svu ljubav koju ste uope u stanju osjetiti, rije je o dalekosenoj prekretnici za vau duu! Dakako da bi veina nas rado priglila one blagoslovljene trenutke kada se ivotne potekoe raspruju pred uzvienijim buenjem i uvianjem vlastite duhovne prirode. Moe li spoznavanje i pojaavanje takvih trenutaka biti vanim dijelom vaeg duhovnog razvoja? Jedna popularna pjesma o ljubavi govori kako ljubav pokree svijet. Elbert Hubbard, glasoviti ameriki skuplja poslovica i izreka.

zna da ljubav doista pokree svijet, te kae: Zadravamo jedino ljubav koju dajemo. Neogranienu ljubav neki smatraju samom sri najvieg oblika stvarnosti. Upravo je takva ljubav univerzalna i zahtijeva temelje karakternosti, istinoljubivosti i jedinstva s duhom. Od svih duhovnih postupaka koje unosimo u neki aspekt svojega ivota, najvanija je ljubav.

*
5. ZAKON
Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju.
Budite zahvalni i za najmanje sitnice i bit ete dostojni primiti neto vee. Thomas a Kempis

Zahvalnost potjee iz duhovne snage i njezin je iskaz. Ferdinand Ebner

KOME STE se u ivotu najvie divili i od koga ste crpili nadahnue? Moda iz neijih rijei ili djela ili naina na koji se netko suoio s odreenom situacijom? Moda je to u vama pobudilo duboku nadu i hrabrost, ime je dolo do korisnih promjena. Koga smatrate zaslunim za mnoge stvari koje ste doznali i nauili? 1 premda moemo uiti i sami, uimo i iz niza raznoraznih izvora. Tko vas je usmjeravao i zatim vas tjerao naprijed? Iz kojih ste izvora izvlaili beskrajno vrijedne spoznaje kada su vam bile najpotrebnije? Kako ste ivotne situacije pretvorili u iskustva obiljeena uenjem? I uza sve koristi i razloge za sreu, jeste li razvili naviku svakodnevnog izraavanja zahvalnosti? Neto neizrecivo snano dogaa se kada izraavamo zahvalnost. To neto obogauje ivot. Vjerojatno nema veeg nadahnua ni snanijeg sredstva koje nam umiruje duh od stava zahvalnosti. Kada izraavamo zahvalnost za sve razloge za sreu i obilje u ivotu, poinjemo primati duhovnu energiju koja nam ponovno puni baterije uma, tijela i duha, kao i sve aktivnosti u naem ivotu. I doista, izraavanje zahvalnosti otvara vrata pojaanom duhovnom razvoju. Na koje naine se moe odvijati taj razvoj? Poinjemo od mjesta na kojem jesmo i pomno promatramo svijet oko sebe. ivot svakog pojedinca sadri podruja koja treba cijeniti i na kojima treba biti zahvalan. Moda emo trebati njegovati stalnu zahvalnost, a o problemima razmiljati kao o prilikama za uenje i duhovni razvoj. Na primjer, kako uzdignuti svetost svakodnevnog ivota zahvalnou za sreu na podrujima koja nastanjuju ljudi, mjesta i stvari u naem ivotu; za prilike za sluenje; za iscjeljenje tijela, uma i duha; kreativnost i napredak? Svaki korak koji poduzmete u cilju prilagoavanja ivotnog stila za ukupno poboljanje ov-

Zahvalno srce majka je svih vrlina. Ciceron

jeanstva neporecivo vas vodi u smjeru duhovnog razvoja i napretka. U mjeri u kojoj se otvaramo prema boanskome protoku zahvalnosti, u stanju smo mijenjati se i od obinih smrtnika postati posrednicima raja na zemlji. Neka je ena imala teko bolesnu ki. Dok je sjedila uz njezinu bolniku postelju, u jednom trenutku u sobu je uao lijenik. Tiho joj je rekao da e sljedea no biti presudna. Groznica e se povui ili e dijete, u protivnom, preminuti. ena je cijelu no molila za kerin ivot. Kada je poelo svitati, dijete je duboko uzdahnulo i posve se umirilo. Majka je zvonom pozvala pomo. Lijenik je upravo bio doao radi prve vizite, pa su on i sestra pourili u sobu. Lijenik je djevojicu uhvatio za ruku, jo nekoliko trenutaka bez rijei ostao uz krevet, a zatim se obratio majci. Spava, rekao je. Prebrodila je krizu i sve e biti u redu!

Zahvalnost je plod velike kultiviranosti; neete je pronai meu nekulturnim svijetom. Samuel Johnson

Suze zahvalnosti poele su kliziti niz enine obraze. U sebi se bila zarekla da e, preivi li dijete, urediti Boji park zahvalnosti u kojem e svi biti dobrodoli. 1 ispunila je obeanje. Dio imanja rezervirala je za Boji park. Uredila je maleni slap, potoi i jezerce koji su postali sredinjim dijelom parka. Staza od kamenih ploa meu cvijeem i travom, od ulaza u park vodi, izmeu prelijepog grmlja, drvea i cvijetnih lijeha, do nekoliko udobnih klupa oko jezerca. S vremenom je park poprimio transcendentnu ljepotu. Ljetne rue i poljsko cvijee cvatu u neoekivanim zakutcima. Lopoi miriu s povrine bistre vode. Slap pjeva pjesmu radosti i hvale i obruava se preko kamenja. Ptice dolaze piti i prati se, a od svjetla svitanja do veernjeg sumraka uju se melodije ptije pjesme. Zimzeleno i bjelogorino drvee okruuje park, a vjetar apue u kronjama. Kada je ljudi pitaju o nastanku parka, ena im pria priu o zahvalnosti. ini se da svi aspekti njezina parka sve biljke, svo drvee, grmlje, cvijee i klupe simboliziraju neto na emu je zahvalna. Parku bez prestanka dodaje neto novo jer, kako objanjava njezinim razlozima za sreu nema konca, a svako spoznavanje i priznavanje razloga za sreu za korak je dovodi blie Bogu! Kakve divne misli! to vie izraavamo zahvalnost, to imamo vie razloga za zahvalnost. U mjeri u kojoj prepoznajemo svoju povezanost i u kojoj se otvaramo boanskome protoku zahvalnosti, po-

boljavamo svoj duhovni razvoj. Nije li onda logino da svi oni koji dolaze u dodir s nama takoer imaju koristi od nae duhovne radosti? Biste li i vi razmislili o ureenju parka zahvalnosti kao znaka potovanja prema svim razlozima za sreu? Pritom nije nuno imati stvaran komad zemlje. Va se park moe sastojati od svakodnevnog pisanja dnevnika u kojem biljeite darove duha i izraavate zahvalnost. Ili to moe biti obian kalendar u kojem biljeite darove dane drugima. Prepoznajte primljeni dar sree, a zatim ga prenesite dalje, inei neto osobito i brino za drugoga. Nebrojena su podruja na kojima je potrebno sluenje s ljubavlju. A izraavanje zahvalnosti nedvojbeno otvara vrata duhovnome razvoju.

Naglasci
1. Ne odvajajte pogled od vizije i bez prestanka radite na ostvarivanju cilja. 2. Koncentrirajte se na ono to elite ostvariti. 3. Svatko od nas moe biti izraz ili posrednik Boga zahvaljujui neogranienoj ljubavi i sve veoj kreativnosti. 4. Kako uimo pomagati u ostvarenju Bojih ciljeva? 5. Potiimo kreativno razmiljanje u sebi i drugima. 6. Jeste li razvili naviku svakodnevnog izraavanja zahvalnosti za svu sreu i koristi u ivotu? 7. U svaijem ivotu postoje mnogobrojna podruja za potovajne i izraavanje zahvalnosti. 8. to vie izraavamo zahvalnost, to imamo vie razloga biti zahvalni. 9. Ljubav prihvaa potpunost i cjelovitost ivota. 10. Moe li uope postojati situacija u kojoj dotok neograniene ljubavi ne moe pomoi ili ne moe donijeti izljeenje? 11. Kako na ivot moete gledati kao na sluenje? 12. Sva naa produktivna postignua prerastaju u sluenje s ljubavlju.

Praktina primjena raznih duhovnih zakona

SVATKO OD NAS SLUI James Dillet Freeman to znai sluiti? To znai biti tako malen da se drugi osjeaju velikima. To znai biti sluga kako bi se drugi osjeali gospodarima. To znai davati kako bi primali oni kojima nedostaje. To znai voljeti tako da oni koji se osjeaju nevoljenima imaju nekoga tko ih nikada nee odbaciti, nekoga s kime se uvijek mogu identificirati. To znai ponuditi pomo onima koji je trae i zasluuju, kao i onima koji je ne trae i ne zasluuju. To znai uvijek biti pri ruci kada vas trebaju, ali se ipak nikada ne nametati kada vas netko ne eli. To znai ivjeti u miru, kako bi oni koji su oko vas svadljivi uvijek imali nekoga kome se mogu obratiti radi stabiliziranja. To znai vedro gledati na svijet, kako bi oni koji lako posustaju imali nekoga tko e ih pridignuti. To znai uvijek imati vjeru i zadrati je ak i kada i sami ne uviate pretjerane razloge za nju, kako bi oni koji nemaju vjere pronali hrabrost za ivot. To znai ne samo ivjeti ivot molitve, nego i pretvarati molitve u ivot tako ete vie od ivota imati i vi i oni kojima sluite.

Sadraj
Uvod 3

Prvi tjedan
Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom. Bill Provost Kad objave nema, narod se razuzda Izreke 29:18 Zato ste stvoreni? Beskraj u svim smjerovima. Freeman Dyson Kako elite da vama ine ljudi, tako inite i vi njima. Matej 7:12; Luka 6:31 15 17 20 23 25

Drugi tjedan
ivot ti se pretvara u ono to misli. Marko Aurelije ovjek prima ljubav kakvu daje. Da bi mu oprostili, ovjek najprije mora oprostiti. Anonimna Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost Anonimna ovjek se boji onoga to ne razumije. Anonimna 29 31 34 36 39

Trei tjedan
Mir samome sebi moe donijeti samo ti Ralph Waldo Emerson Sluaj kako bi uio Drutvo lijeenih alkoholiara Ne umiljaj da si mudar. Izreke 3:7 Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka, i usklauje vas s beskonanim Anonimna Ne planirati znai planirati neuspjeh. Benjamin Franklin 43 45 47 49 51

etvrti tjedan
Lijepe misli izgrauju lijepu duu Anonimna 55 57 Napredak ovisi o marljivosti i ustrajnosti. Anonimna

Ljubi svoga blinjega kao samoga sebe Matej 19:19 Nanijeta nepravda ne znai nita ako je ne pamti. Konfucije Zanos olakava postizanje uspjeha. Anonimna

59 61 63

Peti tjedan
Davanjem se razvijate. Izreka Sadri li rije religija i pojam autoriteta, dok rije duhovno ukazuje na napredak? Anonimna Obitelj koja zajedno moli ostaje na okupu. Izreka Ne uspije li otprve, pokuavaj jo, jo, jo. William Edward Hickson U sebi vidite sve, a sebe u svima. iz Upaniada 67 69 72 74 77

esti tjedan
Bolje je voljeti nego biti voljen. Sv. Franjo Iskazivanje zahvalnosti donosi nove razloge za zahvalnost. Pomae li usamljenima, ne moe biti usamljen. Traen si ako odraava ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaznost, dobrotu, vjernost, blagost i nadzor nad sobom. Osmijeh donosi osmijeh. Ted Engstrom 80 82 85

87 89

Sedmi tjedan
Veliki su junaci ponizni. Izreka Ljubav koju pruamo uveava se; ljubav koju gomilamo smanjuje se. Izreka Pronalazi dobro u svemu. Izreka to moe zamisliti, um moe i postii. Anonimna Budi ustrajan u molitvi. Kuran 93 95 97 99 102

Osmi tjedan
Bogu je sve mogue. Matej 19:26 Nikome neu dopustiti da mi poniava duu tjerajui me da ga mrzim. Booker T. Washington Radi to ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost! Bhagavadgita Gorljivost je zarazna. Izreka Ponavljanjem malih pokuaja dovrit emo svaki posao
Og Mandino

106 109 111 113 115

Deveti tjedan
Poraz nije gorak ako ga ne proguta Ted Engstrom Neistraeni ivot nije dostojan ivljenja Sokrat Rije potena ovjeka vrijedi koliko i njegova obveznica. Amerika poslovica Davanje desetine esto donosi napredak i ast. Mudrost nadilazi bogatstvo. Anonimna 119 121 123 125 127

Deseti tjedan
Ako je Bog beskonaan, nita ne moe biti zasebno. Gdje ima volje, ima i naina! Ezop Budi zahvalan za to to ima, pa e u svemu izraavati zahvalnost. Izreka Vie uimo kada objeruke prihvaamo kritiku nego kada izraavamo kritike prosudbe.J. Jelinek Koje talente moemo razviti? Anonimna 131 133 135 137 139

Jedanaesti tjedan
ovjek uvijek pronae ono to trai: dobro ili zlo, probleme ili rjeenja. Izreka Ubrzava li se kreativnost? Anonimna Prijatelja moe imati jedino ako si prijatelj. Ralph Waldo Emerson Nain razmiljanja silno utjee na ivot. Uenje je doivotna aktivnost. Izreka 142 144 147 150 152

Dvanaesti tjedan
Plemeniti ciljevi donose plodonosan ivot. Svaka ptica svome jatu leti. Robert Burton Dokoni je mozak vraja radionica. H. G. Bonn Mogue je postii i da suprotne sile djeluju u vau korist. Anonimna Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kanjava nas upravo naa ljutnja. Bhagavadgita 156 159 161 164 166

Trinaesti tjedan
ivot je prepun beskonanih mogunosti. Misli su stvari. Charles Fillmore 169 171

Kako iznutra, tako i izvana. Hermetiko naelo Ljude k vama privlai izraavanje zahvalnosti, a ne pritube. - Anonimna Ako je zemlja kola, tko su uitelji? Anonimna

174 176 178

etrnaesti tjedan
Tajnu produktivnog ivota mogue je i traiti i pronai. Anonimna Srea je uvijek popratna pojava. Anonimna Lo svijet popravit emo stvaranjem dobroga svijeta. Ralph Waldo Emerson Bolje je hvaliti nego kritizirati. Izreka Smijeh je najbolji lijek. Norman Cousins 183 186 188 190 192

Petnaesti tjedan
Poniznost, poput tame, otkriva nebesko svjetlo. Henry David Thoreau Koji je oblik zabave koristan? Ako ne zna to u ivotu eli postii, vjerojatno nee postii nita osobito! Molitvom se postie vie nego to ovaj svijet uope sanja. lord Alfred Tennyson Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji. Ken Keyes 196 198 200 202 205

esnaesti tjedan
Smisao i hvala poveavaju produktivnost. - Izreka Cijena veliine zove se odgovornost. Winston Churchill Lijepe rijei vrijede mnogo a stoje malo. George Herbert Problem se ne moe rjeavati s razine na kojoj se nalazi. Emmet Fox Koji nas stavovi i nastojanja vode prema doivljavanju raja na zemlji kao naina ivota? 209 211 213 215 218

Sedamnaesti tjedan
Kada neogranieno dajemo, neogranieno i primamo. Anonimna Istina e vas osloboditi. Ivan 8:32 Je li napredak, zahvaljujui nadmetanju u sluenju, temeljna nevidljiva stvarnost? Navika je najbolji mogui sluga, ali i najgori mogui gospodar J. Jelinek 221 223 226 228

Da bi otkrio nova mora, ovjek treba biti dovoljno hrabar da iz vida izgubi obalu. Anonimna Osamnaesti tjedan kolovanju nema kraja. Izreka Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim ivotnim podrujima. Opratanje uzdie onoga tko oprata. Svjetlo razumijevanja raspruje prikaze straha Ellie Harold Samo je jedno snanije od uenja iz iskustva, a to je kada ne uimo iz iskustva! Devetnaesti tjedan Religija otvara nova vrata znanosti. Franklin Loehr Srea potjee od duhovnog, a ne materijalnog bogatstva. Anonimna Religija koristi zdravlju. Dale Matthews Napredak iziskuje promjene. Izreka Do korisnih iskustava esto dolazimo kroz pokuaje i samodisciplinu. Nepoznati autor Dvadeseti tjedan Jesu li vidljivo i opipljivo tek bezvremene manifestacije nepregledne bezvremene i neograniene stvarnosti? Nepoznati autor Grijeiti je ljudski, opratati boanski. Alexander Pope Dobra je savjest vjeita gozba. Robert Burton Dobar glas vrijedi vie od novca. Publilije Sirus Vidljivo poput Ijestava vodi do nevidljivog; prolaznost je tek skela oko vjenoga. Henry Drummond Dvadeset prvi tjedan Na ivot oblikuje na um; postajemo ono to mislimo. Dhammapada Kada je jednom izgovori, rije vie ne moe opozvati. Wentworth Roscommon Raspolaete najmonijim orujem na svijetu ljubavlju i molitvom. Anonimna Moe li egoizam biti prepreka naem razvoju? Anonimna Jedan od najveih ovjekovih darova jest promjena, a sadanje ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara. Anonimna

229

234 236 238 241 243

247 250 252 254 255

260 263 265 267 270

274 276 278 280

282

Dvadeset drugi tjedan

Svjetski napredak trai poduzetnike. Kada aktivno pomaete drugima, i oni ue pomagati drugima. Izreka Kada oekujete najbolje, va e pozitivni stav otvoriti vrata prilikama. Nai su najvei neprijatelji bijes i sebina elja. Bhagavadgita Mudar ovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vjeni mir. Hinduska izreka 285 287 290 291 294

Dvadeset trei tjedan

Svako je otkrie otkrie Boga. Svaki dan doivite nov poetak. Izraavanje zahvalnosti dovodi do davanja i opratanja, te do duhovnog razvoja. Nema te potekoe koju ne moe nadvladati odgovarajua koliina ljubavi. Emmet Fox Nadzor nad sobom dovodi do uspjeha. 297 299 302 304 306

Dvadeset etvrti tjedan

Drvo se poznaje po plodovima. Engleska izreka Rijei se negativnih stavova i pogleda, pa e i negativne okolnosti usahnuti od neishranjenosti. Russell W. Lake Izgubljeni sat vie nikada neete pronai. Izreka Uzrujavati se oko onoga to nemate znai uludo troiti ono to imate. Ken Keyes Potenje je najbolji pristup svemu. Miguel de Cervantes 310 312 314 316 318

Dvadeset peti tjedan

Odgovor na vae molitve moe glasiti da, ali i ne, uz jo neke alternative. Ruth Stafford Peale Zdrav um najee osigurava zdravo tijelo. Izreka Dajte mi ljepotu unutarnje due; i neka vanjski i unutarnji ovjek budu u jednome. Platon Srea nema veze s bogatstvom i poloajem, nego je pitanje sklada. Lao Tse Pomogni sebi pomaganjem drugima. 322 324 327 329 331

Dvadeset esti tjedan

Svatko stvara svoju stvarnost. Jane Roberts 334

Svaka zadaa traje upravo onoliko koliko za nju ima vremena. Parkinsonov zakon Dunost nam je njegovati dobrotu. Sefer Hachinukh Budi zahvalan i pomai svima koji su pomogli tebi. Izreka U gorljivosti je razlika izmeu osrednjosti i uspjeha. Norman Vincent Peale

336 337 339 340

Dvadeset sedmi tjedan

Svatko na zemlji gradi svoj raj ili pakao. Izreka Znanost je bez religije slaba i nemona; religija je bez znanosti slijepa. Albert Einstein Nepoznato koje je pred nama moda je i milijun puta vee od onoga to nam je sada poznato. Izreka Zabrinutou se ne postie nita, samo se gubi dragocjeno vrijeme. Izreka Neuspjeh je dogaaj, a ne ovjek. William D. Brown 344 346

348 350 352

Dvadeset osmi tjedan

Smij se i svijet e se smijati s tobom; plai i plakat e sam. Ella Wheeler Wilcox Bez rizika nema ni dobitka Sir John Heywood Potenje je prvo poglavlje u knjizi mudrosti Thomas Jefferson Kada osuuje druge, ne odreuje njih, nego sebe. Wayne Dyer Dua bez uzvienog cilja nalik je na brod bez kormila. Thomas Carlyle Buudi da je svijest jedinstvo predmeta spoznala u podjelama, putevi se razlikuju. Patanjali, Yoga Sutre 356 358 360 362 364 366

Dvadeset deveti tjedan

Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost. Izreka Opratanjem izgraujemo duhovno bogatstvo. Rebekah Alezander ivot je stav. Imajte dobar stav! Eric L. Lungaard Sluenje je manifestacija ljubavi. Maharishi Sadashiva Isham ovjek ne moe biti slobodan ako ne vlada sobom. Epiktet 368 370 372 374 376

Trideseti tjedan
ovjek e se pronai kada se zaboravi. Sv. Franjo Asiki 380

Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. Euripid Sve na to se usredotoite iri se. Arnold Patent Promjene i poboljanja idu iznutra prema van. Anonimna Sam bira put kojim eli ii. Trideset prvi tjedan

382 384 386 388

Destruktivan govor najee dovodi do destruktivnih posljedica. 392 Anonimna Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe. Anonimna Nikad ne odgaaj za sutra to moe obaviti danas Izreka U sve to radi uloi sebe. Kakva e od toga biti korist? Trideset drugi tjedan Zbog svojih iskustava moemo postati ili ogoreni ili bolji. Eric Butterworth Srea nije u stvarima, nego u vama. 404 406 395 397 399 401

Umirovljenje moe biti poetak korisne karijere. 408 Anonimna Srea koju traimo neprestano nam izmie; srea koju pruamo 410 uvijek se vraa. Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha. 412 Brian Adams Trideset trei tjedan Poznat ete ih po njihovim plodovima Matej 7:16 Optimizam ima korijene u trajnoj dobroti. Anonimna Dri li da zna sve, manje je vjerojatno da e jo uiti Anonimna Nikoga jo nikada nisu slavili zbog neega to je dobio. Slava je bila nagrada za ono to je dao. Calvin Coolidge Sjena neznanja zove se strah. J. Jelinek Trideset etvrti tjedan ovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim rijeima i dobrim djelima. Spis iz zoroastrizma //i si dio problema ili si dio rjeenja. Eldridge Cleaver Dunik je sluga vjerovniku. Izreke 22:7 to god ima, mora ili upotrijebiti ili izgubiti. Henry rord 429 431 433 435 415 418 421 423 425

Dobro je biti vaan, ali je vanije biti dobar.

437

Trideset peti tjedan Tko rijetko grijei, rijetko e neto otkriti. Anonimna Mjera je ovjekova stvarnog karaktera ono to bi uinio kada za to nitko ne bi doznao. Thomas Macaulay Mijenjaj um eli li promijeniti ivot. Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka i razvoja. Rebekah Alezander Blaenije je davati nego primati. Djela apostolska 20:35 Trideset esti tjedan Smisao je odlika koju biramo kako bismo prema njoj oblikovali ivot. Richard J. Leider Sedam smrtnih grijeha: ponos, pohota, lijenost, zavist, bijes, pohlepa i neumjerenost. Sv. Grgur Izgled esto vara. Ezop Gorljivost je unutarnji plamen due koji vas vodi dalje, prema cilju. Charles Fillmore Um je poput padobrana funkcionira jedino kada je otvoren Dick Suthpen Juri li za au, uvijek e ti izmicati. No bude li od nje bjeao, pratit e te u stopu. Talmud Trideset sedmi tjedan Usta govore zahvaljujui punoi srca. Engleska izreka / putovanje od tisuu kilometara zapoinje prvim korakom. Lao Tse No je uvijek najmranija prije svitanja. Thomas Fuller Ljubav je jaa od svega. Vergilije Broji razloge za sreu, navodi jedan po jedan. Jedna od prvih crkvenih pjesama Trideset osmi tjedan Vedro srce licu daje vedar izraz. Engleska izreka Svatko bi trebao imati rezervni plan preivljavanja. Anonimna Ako si okrenut u ispravnome smjeru, treba samo nastaviti hodati. Budistika poslovica Nepoznato nije nespoznatljivo i neusporedivo je vee od poznatoga. 478 480 482 484 466 468 469 472 474 453 455 458 460 462 464 441 443 445 447 449

Poniznost otvara vrata napretku.

486

Trideset deveti tjedan

Opratanje pomae i onome tko oprata i onome kome se oprata. Snovi se mogu ostvariti kada ih aktiviramo. Anonimna Rad je ljubav koja je postala vidljivom. Kahlil Gibran Svaka posljedica ima uzrok. Hermetiko naelo Onima koji ine dobro ide dobro. 490 492 493 495 497

etrdeseti tjedan
Koncentrirajte se na to kamo elite ii, a ne na to gdje ste bili. Anonimna Svatko od nas moe nauiti kako pomagati u ostvarenju Bojega cilja. Svaki je koristan ivot sluenje. to vie ljubavi dajemo, to nam je vie ostaje. Anonimna Izraavanje zahvalnosti otvara vrata duhovnome razvoju. Anonimna 500 503 504 507 509