Vaspitanje je proces planskog i sistematskog usavravanja senzomotornih, intelektualnih, emocionalnih, moralnih i duhovnih svojstava i sposobnosti deteta, ali i odraslog.

Kao obliksocijalizacije, vaspitanje je usmereno na uobliavanje ponaanja u socijalno poeljnom smeru. Ovaj proces moe biti individualan i grupni. Prema svom predmetu, vaspitanje moe biti fiziko, intelektualno, moralno, estetsko ili religijsko Celoivotno uenje permanentno trajno, kontinuirano! obrazovanje - permanent education! se definie kao aktivnost uenja tokom ivota, sa ciljem unapre"ivanja znanja, vetina i sposobnosti unutar line, gra"anske, drutvene i poslovne perspektive. Podrazumeva # o o o o shvatanje obrazovanja kao kontinuiranog aspekta svakodnevnog ivota sticanje i osavremenjavanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predkole do doba nakon zavretka radnog veka unapre"enje razvoja znanja i sposobnosti koje $e omogu$iti ljudima prilago"avanje %drutvu znanja% i aktivno ue$e u svim sferama drutvenog i ekonomskog ivota i uticaja na vlastitu budu$nost uvaavanje svih oblika uenja formalno obrazovanje fakultet na primer!, neformalno obrazovanje npr. usavravanje na radnom mestu!, informalno obrazovanje, me"ugeneracijsko uenje razmena znanja u porodici na primer!

Pojedinci postaju aktivni uesnici u obrazovnom procesu. &potreba '()*a u obrazovanju donosi inovacije metoda uenja i pouavanja. &loga tutora i uitelja se menja jer su esto prostorom i vremenom odvojeni od svojih uenika. +astavnici, uitelji i profesori postaju voditelji, mentori i posrednici.

O vaspitanju i obrazovanju
,atum# -../0..//1 -2#33 4utor# 5piskop 6rigorije

7aspitanje, tj. obrazovanje, je prije svega istrajno i odgovorno rukovo"enje, i to koliko rijeju toliko i primjerom. Ono nije industrijski tok koji donosi gotove proizvode, ve$ podvig ljubavi koja ,uhom 8vetim donosi plodove

Potovani itaoci, u tekstovima koje namjeravamoubudue pisati i objavljivati elimo, prij e svega, da vamsaoptimo neke vane pouke i poruke Hrianskevjere, govorei o pitan jima znaajnim i svakodnevnim,koja esto ujemo i od naroda prostog i od uenog.Bez misli preuzviene da e nae rijei biti izvrsne isavrene, imamo elju i namjeru da one budu saglasne vetom Pismu i Predanju nae vete !rkve. "Nita nije pedagoki, nego voljeti i biti voljen" 8v. 9ovan :latousti Poetak kolske godine vodi nas ka jo jednom suoavanju sa tekoamaprisutni m u vaspitanju i obrazovanju, ili bolje rei sa problemima u postojeimvaspitnoobrazovnim sistemima koji su prisutni ve de enijama! :a mlade ljude, koji bi u skladu sa arom i otvoreno$u uma ka novim saznanjima svojstvenim svojim godinama, trebalo da obrazovanje doivljavaju kao prostor svoga osloba"anja, kreativnosti i

sveobuhvatnog razvoja, kola kao mjesto gde se oni vaspitavaju i obrazuju sve e$e i sve intenzivnije biva izvor nesporazuma, razlog linih frustracija i uzrok mnogobrojnih poteko$a u svakodnevnim me"uljudskim odnosima. ;ijenjamo obrazovne sisteme, uvodimo novine, reorganizujemo kolstvo, a problemi se pritom ne rjeavaju ve$, naprotiv, esto produbljuju i intenziviraju. ' to je dokaz da smo daleko od njihovih pravih uzroka, koje bi oigledno trebalo potraiti u samoj definiciji kole kao vaspitnoobrazovne ustanove, tj. u nainu i mjeri u kojoj ona ovo svoje naznaenje ispunjava. "ije vaspitanje # rkvenoslov! vospitanije$ ima svoj korijen u staroj slovenskojrije i pitati, to znai %raniti! Pa prema tome, vaspitanje podrazumijeva hranjenje, odgajanje, podizanje cijelog ovjeka, njegove linosti i to ne samo u fizikom, ve$ u jednom sveobuhvatnom psihofizikom i duhovnom smislu. "brazovanje pak, na ta ukazuje i sama etimologija ove rijei, duboko je povezano sa izgra"ivanjem obraza <oijeg u ovjeku, jer znamo da je <og ovjeka stvorio po 8vojoj slici i prilici, tj. po obrazu i podobiju 8vome, i to kao dobrog i savrenog, no ne i zavrenog. ,akle, obrazovanje je proces koji traje i odvija se uz saradnju same linosti, i ne zavrava se sa naim izlaskom iz kole, nego traje cijeli ivot. &daljivi se od sutine ovih pojmova kojima bi trebalo da je odre"ena, kola = umjesto da pomae mladom ovjeku u preuzimanju odgovornosti pred istorijom, pred blinjim, pred samim sobom i pred svakim svojim odnosom sa drugim = ona je zapala u duboku egzistencijalnu krizu. ' umesto da ga vodi ka ostvarenju pune slobode linosti i razvijanju svih njenih kreativnih sposobnosti, okrenula se tenji da %proizvodi% strunjake, odvajaju$i pritom strunost od ljudskosti i podvajaju$i ovjeka na ljudsko bi$e i bi$e strunjaka, uglavnom na tetu ovog prvog. &ovjek na svijet dolazi kao dijete, kao bie u koje su zaloeni veliki poten ijali!'e( utim, ovjek je bie koga je potrebno voditi i rukovoditi, i ova odgovornostje prije svi% drugi% na roditeljima, koji moraju postaviti dobar temelj vaspitanja!Ovo vo"enje i rukovo"enje poiva koliko na rijei toliko i na djelu, na primjeru koji je za mlado bi$e = koje svoje prve ivotne pokrete i poteze ostvaruje podraavanjem = od nezamjenjivog i neizbrisivog znaaja. Porodica je, dakle, ta koja postavlja osnov, koja uie ljubav, usa"uje odgovornost, formira u bi$u djeteta jedno jezgro koje postaje temelj njegove stabilnosti> a kola i sve druge drutvene institucije trebalo bi da su nadgradnja, tj. usavravanje i rad na sazrijevanju zasijanih plodova. ;e"utim, cjelokupno nae drutvo je u jednoj krizi, koja se dotie svih njegovih institucija# od one najosnovnije, koja je porodica, do svih ostalih koje su samo odrazi i refleksije stanja u kome se savremena porodica nalazi. 4, opet, kriza savremene porodice rezultat je krize linosti, tj. krize identiteta u kojoj se nalazi dananji ovjek. &daljivi se od <oga i pomraivi u sebi obraz i podobije +jegovo po kome smo stvoreni, sve manje smo bi$a zajednice, a sve vie i sve nemilosrdnije jedinke koje koegzistiraju, u najbolju ruku, po principu# ne diram te = ne diraj me. ?judi, naroito mladi ljudi, sutinski su gladni i edni ljubavi, koja je uvek jezik zajednice. +ema li zajednice = nema ljubavi. 4 ivot bez ljubavi je gotovo isto to i pakao. Prekidanje jednog ivotnog perioda polaskom u kolu svakako je trenutak krizeu r azvoju linosti djeteta! Porodine odnose koji su protkani ljubavlju,razumijevanje m, toplinom, portvovanou ) dijete oekuje i u novoj zajedni i ukoju ulazi! ' tu nerijetko dolazi do problema, jer takvi odnosi su strani savremenom drutvu, koje sa jedne strane proklamuje jednoobrazni, ili bolje bez*obrazni sistem, jednakost bez jedinstva i utapanje svih i svega u jednu bezlinu masu koja postaje cilj sama sebi, a sa druge nastoji da tehnikim i tehnolokim progresom, nadomjesti teku atrofiju svojih me"uljudskih odnosa. Polazak u kolu i ukljuivanje u jednu opteljudsku porodicu izvan porodinog doma, umjesto koraka naprijed ka ivotu u zajednici, za dijete esto biva korak unazad, a

pojedine osjetljive mlade ljude moe odvesti u osje$aj tragine izolacije, koja razara samu sutinu linosti. Okruene mnotvom ljudi = na ulici, na televiziji, u sopstvenoj mati = ove nedovrene linosti bivaju ranjene neumoljivom samo$om koja u korak prati sukob interesa i rivalstvo na kome poiva savremeni svijet. )e linosti vremenom i same postaju samotnjaci, koji najbolje funkcioniu u virtuelnim svjetovima kompjutera ili sopstvene mate. *ritanski pjesnik i teoretiar knjievnosti +omas ,liot u jednoj svojoj poemiizreka o je izvanrednu misao o savremenom svijetu".nanje je unitilo mudrost,a in/orma ija e unititi znanje!" Ova misao ima karakter opomene, jer ukazuje na jednu veliku istinu# informacija, taj idol kome se klanja savremeno ovjeanstvo, sama po sebi nema nikakvu silu ni vrijednost ako nije u slubi znanja, a znanje, opet, koje nije u slubi mudrosti kao krune, i samo postaje slino smrtonosnom oruju u rukama nezrelog ovjeka. @ovjek jeste bi$e u ijoj osnovi je stalni dinamizam, stalno kretanje naprijed, i sticanje znanja samo po sebi nije neto to je loe i nepoeljno. ;e"utim, potrebno je svagda imati na umu da je znanje samo sredstvo jednog mnogo uzvienijeg cilja. O tome da je obrazovanje prije svega uzrastanje i usavravanje u duhovnoj nauci, tj. mudrosti po <ogu, svjedoe mnogobrojni primjeri 8vetih koji su blagoda$u <oijom savladali prirodne, fizike teko$e u sticanju znanja. 8veti 8ergije Aadonjeki i 8veti 9ovan Krontatski, na primjer, imali su velikih poteko$a sa itanjem i uenjem, no ,uh <oiji Koji je nakon usrdnih molitava i velikog smirenja poinuo na njima, uinio ih je mudracima koji ne samo da su blagoda$u <oijom savladali sopstvene poteko$e, nego su sami postali prosvjetitelji i iscjelitelji tu"ih slabosti i nemo$i. +ije dobar "ak obavezno i dobar ovjek, niti je lo "ak samim tim lo ovjek. 0judski du%, dakle, napreduje i usavrava se potpomagan 1u%om *oijim 2ojiga " uvodi u svaku istinu!" 9edino znanje i jedina mudrost koji daju prave ljude = a nije li to cilj svakog vaspitanja = jesu ono znanje i ona mudrost koji poinju, po rijeima velikog Proroka i (ara ,avida = strahom <oijim a zavravaju se ljubavlju koja svaki strah izbacuje napolje. +o, potrebno je voditi dijete i mladog ovjeka, upu$ivati, usmjeravati na tom putu sazrijevanja i oblikovanja. :ato je vaspitanje, tj. obrazovanje, prije svega istrajno i odgovorno rukovo"enje, i to koliko rijeju toliko i primjerom. Ono nije industrijski tok koji donosi gotove proizvode, ve$ podvig ljubavi koja ,uhom 8vetim donosi plodove. 4 plodovi ,uha su# ljubav, radost, mir, dugotrpljenje, blagost, dobrota, vjera, krotost, uzdranje... :apitajmo se donose li nam takve plodove savremeni obrazovni sistemiB <udemo li iskreni, prizna$emo da ti plodovi uspijevaju jedino tamo gdje se predaje i prenosi ona nauka koju pruaju uitelji, nastavnici i profesori puni ljubavi i dobre volje. 9ednom rijeju, trebamo uitelje koji $e najvie liiti na dobre roditelje.
2. BOLONJSKI PROCES I OBRAZOVANJE ZA 21. VEK

2.1. Obrazovanje kao osnov razvoja i napretka drutva Obrazovanje je klju n! "eo razvoja ! na#re$ka %v!& '!v!l!za'!ja. Kon'e#'!ju ! %a"r(aj obrazovanja "e)!n!*e %vaka "r(ava %a+a za %ebe, kako b! #reko ovo- va(no- !n%$ru+en$a #oje"!n'! #r!&va$!l! vre"no%$ ! nor+e %!%$e+a "r(ave. Kroz obrazovanje %e u$vr.uju "ru*$vene nor+e ! vre"no%$!, a %a $!+ ! #r!#a"no%$ #oje"!n'a "ru*$vu, rel!-!j!, razv!ja %e o%e/anje za vla%$!$u kul$uru, -le"!*$e #oje"!n'a o #ro'e%!+a u "ru*$vu ! %!%$e+u vla%$!. 0eklara'!jo+ o lju"%k!+ #rav!+a1 za-aran$ovano je obrazovanje %vako- #oje"!n'a bez obz!ra na #ol, veru ! na'!onalnu #r!#a"no%$.

Obrazovn! %!%$e+! %u u$e+eljen! na !%$or!j!, kako znanja $ako ! "ru*$va. Za%novan! %u na n!zu #rav!la ! vre"no%$!, a o-le"aju %e kroz %$e ena znanja ! ve*$!ne #oje"!n'a u #ro'e%u obrazovanja. S!%$e+ obrazovanja +enja %$ruk$ure "ru*$va ! #oro"!'a #a ! %a+!& #ro)e%!ja1 "ru-!+ re !+a, obrazovanje je %u*$!na %a+o- "ru*$veno- %!%$e+a, ono #ru(a je"nake *an%e %v!+ lanov!+a "ru*$va u %$!'anju znanja ! o%$var!vanju !"en$!$e$a %vako#oje"!n'a. S$e ena znanja ! ve*$!ne #oje"!na' #r!+enjuje u (!vo$u ! ra"u, a ona %u bo-a$%vo ! %v!& lanova "ru*$vene zaje"n!'e. 2o(e %e re/! "a je $o je"!na vre"no%$ #oje"!n'a koja #o%$aje zaje"n! ka vre"no%$ "ru*$va u 'el!n!. Poje"!na' kroz obrazovanje ne %$! e %a+o znanje ! ve*$!ne, ve/ #r!&va$a ! najva(n!ja #rav!la (!vo$a. S$e ena znanja ! obrazovne ve*$!ne %u veo+a #r!+enlj!v! ! u#o$reblj!v! u %vako"nevno+ (!vo$u ! ra"u obrazovano- oveka. Iako %e znanje !n"!v!"ualno %$! e, ono je #o%$alo bo-a$%$vo %v!& #r!#a"n!ka zaje"n!'e. 3o je %koro je"!na !n"!v!"ualna o%obeno%$ koja u #rak%! #o%$aje zaje"n! ka vre"no%$ ! kor!%$ 'ele zaje"n!'e. Za obrazovanje +o(e+o re/! "a je %re"!*$e %o'!jal!za'!je #oje"!na'a u +o"ern!+ "ru*$v!+a. Pr!&va$anje razl! !$!& nor+! vre"novanja je va(no za uklju !vanje u %ve$ o"ra%l!& -"e je #oje"!na' je"an +e.u je"nak!+a, a "a #ore.enje %a "ru-!+a "e)!n!*e nje-ov #olo(aj u "ru*$vu, #olo(aj koj! n!je za-aran$ovan #oreklo+ !l! #oro"! n!+ %$a$u%o+. Zna !, "o%$!-nu/a #oje"!n'a %u vre"novana %a %$anov!*$a o#*$!& +er!la koje "e)!n!*e "ru*$vo, a ne #o%ebn!+ +er!l!+a, kao *$o %u #r!#a"no%$ ra%! !l! rel!-!j!. 2o"erna "ru*$va %u &e$ero-ena %a razv!jeno+ #o"elo+ ra"a ! razl! !$!+ ulo-a+a #oje"!na'a koje #re"%$avljaju nj!&ove razl! !$o%$!. Ovu razl! !$o%$ n!je +o-u/e %#re !$!, $e je #o$rebno une$! o"re.enu kol! !nu &o+o-eno%$!, uje"na eno%$!, kako b! %e o%!-urala !n$e-ra'!ja "ru*$va. 4 %avre+eno+ %!%$e+u obrazovanja #o*$uju %e ne#r!%$ra%na, objek$!vna +er!la vre"novanja znanja, "o%$!-nu/a ! %#o%obno%$! #oje"!n'a.

& dananje doba ekonomskih i socijalnih promjena i brze tranzicije drutva u Cdrutvo znanjaD te demografske situacije prema kojoj populacija u 5uropi postaje sve starija javljaju se izazovi za novim pristupom obrazovanju i uenju. :bog toga se sve vie raspravlja o tzv. cjeloivotnom uenju, odnosno o aktivnosti uenja tijekom ivota, s ciljem unapre"ivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar osobne, gra"anske, drutvene i poslovne perspektive.

9asminka ;aravi$ Ervatska akademska i istraivaka mrea * (4A+et

9asminka.;aravicF(4A+et.hr

'deja cjeloivotnog uenja javlja se ve$ u Platonovu djelu GAepublikaH, no prvi ju je put u potpunosti artikulirao <asil IeaJlee -11K*-02L!, izvanredni profesor na katedri za psihologiju edukacije i predava i mentor na Odsjeku za edukaciju na OJfordu. & suradnji s 5duardom ?indemanom -113*-03K! profesorom socijalnog rada koji se bavio obrazovanjem odraslih osmislio je intelektualni temelj za razumijevanje obrazovanja kao kontinuiranog aspekta svakodnevnog ivota. )ime su dotaknuli razliite europske tradicije kao to je

francusko poimanje edukacije kao permanentne i temeljene na pra$enju razvoja obrazovanja za odrasle u <ritaniji i sjevernoj 4merici. (jeloivotno uenje definira se kao aktivnost uenja tijekom ivota s ciljem unapre"ivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar osobne, gra"anske, drutvene i poslovne perspektive. (jeloivotno uenje podrazumijeva#

8tjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje $e omogu$iti gra"anima prilagodbu Gdrutvu znanjaH i aktivnom sudjelovanju u svim sferama drutvenog i ekonomskog ivota te na taj nain utjecanje na vlastitu budu$nost. &vaavanje svih oblika uenja# formalno obrazovanje npr. teaj na fakultetu!, neformalno obrazovanje npr. usavravanje vjetina potrebnih na radnom mjestu!, i informalno obrazovanje, me"ugeneracijsko uenje razmjena znanja u obitelji, me"u prijateljima!.

(jeloivotno je uenje i neka vrsta Cdruge anseD za unapre"ivanje temeljnih vjetina i nudi mogu$nost uenja na naprednijim stupnjevima. 8ve to znai da formalni sustav mora postati otvorenijim i fleksibilnijim kako bi mogu$nosti za cjeloivotno uenje bile skrojene prema potrebama uenika ili potencijalnih uenika. &z pojam cjeloivotnog obrazovanja vezane su znanstvene discipline andragogija i gerontogogija. 4ndragogija gr. anerMovjek, mu N ageinMvoditi! znanost je koja prouava problematiku odgoja i obrazovanja odraslih osoba. 6erontogogija gr. gerontosMstarac N ageinMvoditi! znanstvena je disciplina koja prouava odgoj, obrazovanje i samoobrazovanje starijih osoba.

,efiniranje pojmova
)ermin cjeloivotno obrazovanje u razliitim se kulturama i drava razliito prihva$a i shva$a. & zemljama engleskog govornog podruja kontinuirano obrazovanje continuing education! uglavnom se odnosi na trajno profesionalno obrazovanje odraslih, dok se njihovo trajno doivotno! neprofesionalno obrazovanje naziva obrazovanjem odraslih adult education!. )akvo razlikovno razumijevanje pojmova kontinuiranog obrazovanja i obrazovanja odraslih rezultat je tradicije obrazovnog razvoja u 7elikoj <ritaniji i ne bi na njemu tijekom prevo"enja trebalo inzistirati. 'zraz permanentno obrazovanje permanent education! rabi se u nekoliko razliitih znaenja. 7ije$e 5urope rabi ga u znaenju cjeloivotnog obrazovanja jo od -0L-. godine. Orancuzi ga kao Pducation permanente vie rabe u znaenju doivotnog obrazovanja, ali i povratnog obrazovanja Pducation rPcurrente! iz# dr. sc. +ikola Pastuovi$, 5dukologija# integrativna znanost o sustavu cjeloivotnom obrazovanju i odgoju. :namen# :agreb, -000.!. C,oivotno trajno, kontinuirano! obrazovanje esto se rabi kao sinonim pojmu cjeloivotnog obrazovanja. )akvo izjednaavanje postupno se naputa. Aazlika izme"u cjeloivotnog obrazovanja lifelong education! i doivotnog trajnog! obrazovanja continuing education! jest u tome to se cjeloivotna edukacija odnosi na obrazovanje i odgoj tijekom cijeloga ivota od ro"enja

do smrti!, dok se doivotno obrazovanje ili trajno, stalno obrazovanje! odnosi na obrazovanje od zavretka nekog stupnja formalnog obrazovanja obino nakon obveznog obrazovanja! do smrti ili do kraja radnog vijeka. ,ok se cjeloivotnim obrazovanjem i odgojem obuhva$a i uskla"uje obrazovanje i odgoj djece, mladih i odraslih prema naelu vertikalnog povezivanja!, doivotnim se obrazovanjem uskla"uju samo oblici formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja odraslih prema naelu horizontalnog povezivanja, to znai obrazovanje u razliitim oblicima, a ne samo formalno!.

Prednosti cjeloivotnog uenja

5konomski razvoj neke drave ovisi o kvaliteti njezinih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa u ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su imbenici razvoja. (jeloivotni sustav obrazovanja osnovna je pretpostavka rasta i razvoja te postaje nuno u vrijeme brzih promjenama u potrebnim vjetinama i znanjima. Aestrukturiranje poduze$a radi konkurentnosti vrlo je vaan dio gospodarske politike. Obrazovni sustav mora biti prilago"en i nuditi mogu$nosti prekvalifikacije i dokvalifikacije. (jeloivotno uenje nudi mogu$nost primjene metoda uenja i pouavanja prilago"enih specifinim interesima u multikulturalnim europskim dravama. Obrazovni sustav cjeloivotnog obrazovanja usmjereniji je korisnicima. Pojedinci postaju aktivnim sudionicima obrazovnog procesa, emu doprinosi upotreba informacijsko*komunikacijske tehnologije. &potreba '()*a u obrazovanju nudi mogu$nost za inovacije metoda uenja i pouavanja. &loga tutora i uitelja mijenja se jer su od uenika odvojeni prostorom i vremenom> uitelji i odgajatelji postaju voditelji, mentori i posrednici. :nanja koje stjeemo kao djeca ili mladi ljudi ne$e dugo trajati. 4ktivan nastavak uenja vaan je oblik primjene cjeloivotnog uenja. ;otivacija i raznolikost mogu$nosti obrazovanja osnovni su uvjet za uspjeno cjeloivotno uenje. +uno je podi$i potranju za obrazovanjem, a samim tim i ponudu. ,o sada je formalno obrazovanje odre"ivalo politiku i nain stjecanja obrazovanja. & kontinuitetu cjeloivotnog uenja vie dolaze do izraza neformalno i informalno obrazovanje i uenje. +eformalno uenje je integralni dio koncepta cjeloivotnog uenja i jedno od kljunih usmjerenja obrazovanja za .-. stolje$e, te odgovor na izazove koje uzrokuju brze promjene svijeta. )ermin Ccjeloivotno obrazovanjeD oznaava kontinuirano uenje od Gkolijevke do grobaH. 'deja cjeloivotnog obrazovanja potjee iz pretpostavke da je ovjek najve$e bogatstvo drutva i da zato u nj treba ulagati. +eformalno uenje promie osobni razvoj. +eformalni je okvir nain za razvijanje vlastitih potencijala, interesa i talenata. 'sto tako ono promie zapoljavanje. Ono potie prepoznavanje interesa za budu$i poziv i odabir eljenog radnog mjesta. (jeloivotno uenje promie aktivno gra"anstvo, civilno drutvo i demokraciju, mir i integriranu 5uropu. Ono je instrument za postizanje ve$e drutvene jednakosti i pravde.