Jedinica 1

1. Prema znaaju pruge dijelimo na? I reda mag.pruge II reda glavne pruge III reda sporedne pruge

2. Podjela pruga prema karakteru terena , irini i broju kolosijeka?

Prema karakteru terena:

Ravniarske U breuljkastim podruijima U planinskim

Prema broju kolosijeka:

Jednokolosijene Dvokolosijene Visekolosijecne

Prema irini kolosijeka:

!iroki kolosijek "ormalni U#ani

3. Koji su osnovni elementi eljeznice?

$snovni elementi su:gornji% donji stroj i #elje#nike stanice i signalno sigrunosna postrojenja

4. Sta cini gornji stroj

&ornji stroj ini sloene kolosijene konst% skretnice okretnice ukr taji i sl i u svr'a je da prenese opterecenje sinskog vo#ila na tlo.

5.

ta cini donji stroj?

Donji stroj ini #emljani trup(usjek %#asjek%nasip)% mostovi% propusti% tuneli% stanina postrojenja itd

6. Koja je uloga eljezniki! stanica?

Uloga je primanje i otrema putnika% utovar robe..

7. Koja je uloga signalno sig" #re$aja?

uloga je da be#bjedno odvija saob. "a pru#i odnosno pomocu nji' se kontroli e kretanje vo#ila

8. Koju inu koristimo i koji su njeni elementi?

*oristimo vinjolovu inu potie od I pro+ila ,lementi su: glava%vrat% noica ine

9.

ta utie na izbor ine% "a i#boor ine utiu osovinsko opterecenje i br#ina vo#a.

10. &bjasni de'ekti ine?

De+ekti sine nastaju usljed #amora materijala na #amor uticu:

Veliina osovinskog optere-enja .r#ina vonje i pove-anje dinamiki' dejstava I#bor tipa ine

11. Koje su dobre osobine drveni! pragova a nedostatak betonski!

Dobre osobine drveni' su:

,lastine osobine .r#a ugradnja i i#vo/enje ra#ni' privr -enja tranice Jednostavno oblikovanje i jednostavno odravanje

"edostaci betonski' su: &lavni nedostatak je taj sto je neelastian kao podloga ine

12. &d cega zavisi vijek trajanja drveni! pragova?

Vijek trajanja #avisi od :

Vrste drveta od koga je i#ra/en 0redstva inpregnacije "acina privr -avanja sine #a prag

13. Koja je uloga kolosijenog pribora?

Uloga je da se sine pricvrstuju #a prag Dijelimo ga na:

Privrsni kolosijeni pribor 0pojni ostali

14. ta treba da bude osigurano privrsnim kolosijenim priborom?

treba da bude osigurano:

Projektovana sirina kolosijeka 0preavanje #akretanja sine *ontakt sine i podloge

15. Koji su elementi pricvrsnog kolosijenog pribora?

,lementi su: kotve i ste#aljke t#v (elasticni kolosijelni pribor)

16. Koja je uloga ostalog pribora

Uloga ostalog pribora je da ublai uticaje kao sto su poduna i poprena pomjeranja te ublaavanje dinamiki' udara

17. Koji su osnovni zadaci zastora?

$snovni #adaci #astora su

1. ,lasticno i ravnomjerno prenosenje opterecena sa pragova na planum donjeg ustroja 2. 0preavanje u#du#nog vertikalnog pomicanja 3. $siguravanje br#og oticanja vode i# kolosijeka 18. (a bi zastor ispunio uslove sta mora imati?

1ora imati: dovoljne 2 dimen#ije (sirinu i debljinu)

1ora biti i#veden od kvalitetnog mat. 1ora leati na planumu koji ima nagib 345 6 prema krajevima

19. &d cega izra$ujemo zastor?

7astor i#ra/ujemo od tucanika koji se dobiva drobljenjem eruptivni' stijena (granit%dijabas)% u koliko nemamo eruptivni' stijena ( nedostatku) #a i#radu tucanika se mogu koristiti i sedimentne stijene(kre) 8ucanik mora biti tvrd otopran na mra# be# naprslina i ne smije upijati vodu

20. )bog cega i kada radimo izdizanje vanjske sine?

I#di#anje vanjske sine radimo #bog :

0manjenja centri+ugalne sile 0manjenja tro enja glave vanjske ine 8e opasnosti iskli#nuca vo#a radi se nadvisenje

21. *a+ i min nadvisenje

1a9 nadvi enje je 'ma9:5; mm 1in nadvi enje je 'min<; mm

22. Koje razlikujemo specijalne vrste kolosijeka?

0pecijalne vrste su:

*olosijek na mostu "a putnim prela#ima U tunelu

23. ta ini kolosijek?

24. &bjasni otvoreni i zatvoreni kolovoz na mostu?

25. ta trebamo obezbjediti kod urtanja zeljez"pruga i puta u nivou?

26. ta podrazumjevamo pod odravanjem pruge?

Pod odravanjem pruge podra#umjevamo:

njega pruge inspekcija pruge kolktivno odravanje( teku-o odravanje)= (obnova (remont) pruge

27. pod njegom pruge podrazumjevamo? Podma#ivanje ina% skretnica i uklanjanje rastinja

28. ta obu!vata inspekcija pruge?

Inspeckija pruge obu'vata:

1jere #a utvr/ivanje i ocjenu postoje-eg stanja pruge 0provodi se vi#uelno oblisakom i vo#njom po pru#i strucnim mjerenjima i mjernim vo#ilima

29. ta mjerimo kod inspekcije pruge?

*od inspekcije pruge mjerimo:

"advi enje kolosijeka%sirina%stabilnost kolosijeka%staciona#a pruge%vitoperenje koliosijeka i ispitivanje de+ekta sine.

30. ta ini korektivno odravanje pruge?

*orektivno odravanje pruge obu'vata mjere na ponovnom uspostavljanju potrebne ispravnosti stanja pruge.

Jedinica , -1. Prema #adatku koji trebaju obavljati elje#nike stanice dijelimo na: postaje% blokirnica% rasputnica% raskrsnica% tovari te% ukrsnica% mimoila#nice i stanice. -,. Postaje su mjesta na otvoreenoj pru#i koja slue #a saobra-aj lokalni' putnika. .lokirnica su slubena mjesta koja obavljaju regulisanje 'oda u#astupni' vo#ova.

Rasputinica je slubeno mjesto na otvorenoj pru#i odakle se odvaja neka druga pruga. Raskrsnica je slubeno mjesto u kojem se sijeku u istom nivou dvije pruge. 8ovari te slubeno mjesto gdje se sa glavnog kolosijeka odvaja jedan ili vi e kolosijeka na kojima se obavlja utovar ili istovar. Ukrsnica slubeno mjesto koja slui #a ukr tanje i preticanje vo#ova. 1imoila#nice slue #a preticanje vo#ova na dvokolosijenoj pru#i. 0tanice obavljaju ukr tenje i preticanje vo#ova% saobra-aj putnika i robe. --" 0kretnice su ure/aji elje#nikog gornjeg stroja koje omogu-avaju vonju po kolosijeku% te prela# vo#ova sa jednog kolovo#a na drugi. -.. 8ri djela skretnica su : 4 prevodniki ure/aj 4 me/utranice 4 srci te -/. Prevodniki ure/aj slui #a usmjeravanje vo#ova u skretanje ili pravac. 3>. U srci te ubrajamo: glavne sine% prevodnice% kli#ni jastucic%spojne i pote#ne motke% uredaji #a osiguranje. 3?. &abaritni pro+il se sasotoji od saobra-ajnog pro+ila uve-an po irini i visini. 3@. &abaritni pro+il #avisi od: 4 irine kolosijeka 4 vrste vue 4 broja kolosijeka 4 poloaja u sklopu trase Jedinica 3A.) $d ega se sastoji situacioni plan elje#nicaB 0astoji se od:

Pravca Prela#ne krivine

*rune krivine i nadvi enja ine

C;.) !ta na#ivamo situacionim planom DEI"J1D"4omB 0ituacionim planom (alinjman) se na#iva 'ori#ontalna projekcija trase pruge% a u#dunim pro+ilom njena vertikalna projekcija.

C:.) *oji su nedostaci i#bora manjeg poluprenika krivineB I#bor manjeg poluprenika krivine ima slijede-e nedostatke:

0manjena br#ina vonje Pove-anje 'abanja ina 0manjenje udobnosti Pove-anje tro kova odravanja i sl.

C<.) $d ega #avisi oblik i koje ra#likujemo dvije prela#ne krivineB Pri prela#u i# pravca u krivinu obave#no se uvodi prela#na krivina. $blik prela#ne krivine koja se primjenjuje #a br#ine do :>; kmF' su:

a) prosta kubna parabola #a duine prela#nice b) popravljena kubna parabola% #a duine ve-e od na#naeni' pod a)
4 prosta C3.) *oji su osnovni elementi u#dunog pro+ilaB ,lementi u#dunog pro+ila: 2 popravljena

nagib nivelete vertikalne krivine

CC.) !ta je niveletaB "iveleta predstavlja oblik i poloaj u#dune ose pruge u visini planuma. "agib nivelete se i#raava u (6;).

C5.) *ada vr imo #aobljenje nivelete i kakvom krivinomB

Vr i se krunom krivinom. Po na im propisima se #aobljava ako su ra#like u nagibima ve-e od <6% ( i to krunom krivinom poluprenika

I#u#etno se moe upotrijebiti poluprenik . C>.) 8ipski popreni pro+ili. (Valjda skice) nemam pojma ta je s ovim.

ali ne manje od

C?.) U kom nagibu i od ega #avisi irina platinuma. "agibi kod osijeka su :::% ako kod nasipa :::%5 a irina planuma #avisi od kote terena% kote nivelete i nagiba terena.

C@.) *ako se rauna koliina #emljani' masaB Pomo-u popreni' pro+ila se vr i po obrascu sa srednjim pro+ilom tj. $nim kojim je aritmetika sredina dva susjedna pro+ila .

P: i P< 2 povr ine susjedni' pro+ila E 2 ra#mak i#me/u susjedni' pro+ila