Osnove elektrotehnike

Modul 2

1. ELEKTRINA STRUJA
Da bi se objasnio pojam elektrine struje potrebno je izvesti jedan eksperiment sa metalnim naelektrisanim ploama ( slika 1 ).

Slika 1: Naelektrisane ploe kao izvor struje Naelektrisane metalne ploe spojene su pomou provodnika, preko prekidaa P, na sijalicu.Kada ukljuimo prekida sijalica e kratko zasvijetliti.Ukljuenjem prekidaa u provodnicima se uspostavilo elektrino polje koje djeluje na slobodni naboj.Pod uticajem tog polja zapoinje usmjereno kretanje elektrona kroz provodnik,suprotno elektrinom polju. To usmjereno kretanje elektrinog naboja naziva se elektrina struja. U prvim trenucima intenzitet strujanja elektrona je najvei.Nakon kratkog vremena pozitivni i negativni naboj se neutralizira, odnosno, nestane elektrinog polja, pa sijalica vie ne svijetli. U krutim provodnicima mogu se kretati samo slobodni elektroni, a u plinovima i tekuinama pozitivni i negativni ioni.Pozitivni ioni su atomi kojima nedostaje jedan ili vie elektrona, dok su negativni ioni atomi koji imaju viak elektrona. Zato se struja definie kao usmjereno kretanje svih nosilaca naboja. Dakle, u krutim provodnicima se kreu slobodni elektroni koji se ponaaju kao nekakav fluid.Kada se zatvori krug u provodniku se odmah uspostavi elektrino polje i elektronski fluid potee kroz provodnik. Taj tok elektronskog fluida naziva se elektrina struja. Dakle, elektrina struja tee u smjeru kretanja elektrona i taj smjer se naziva fizikalni ( elektronski ) smjer struje. Meutim, kao posljedica shvatanja da elektrina struja tee od vieg ka niem potencijalu, konvencijom, odnosno, dogovorom je usvojeno da pozitivan smjer struje bude u smjeru elektrinog polja, koji je suprotan od smjera kretanja elektrona. To je tzv. tehniki smjer struje koji je suprotan od fizikalnog smjera struje.Poto se elektroni kreu suprotno od smjera elektrinog polja, tehniki smjer struje se poklapa sa smjerom djelovanja elektrinog polja.

2. JAINA I GUSTINA ELEKTRINE STRUJE

Kada bismo mogli posmatrati kako elektroni prolaze kroz popreni presjek metalnog provodnika, vidjeli bismo da je struja jaa ukoliko vie elektrona proe kroz posmatrano mjesto u jedinici vremena (slika 2 ).

Slika 2: Protok elektriciteta Ako npr. sijalica jae svijetli, smatramo da je protekla jaa struja.Iz ovog moemo zakljuiti da dejstvo elektrine struje zavisi od broja elektrona koji proteknu kroz posmatranu povrinu provodnika.Dakle, jaina elektrine struje predstavlja koliinu naelektrisanja Q koja, kroz ma koji popreni presjek provodnika, protekne za vrijeme jedne sekunde tj.

I=

Q t

Jedinica za mjerenje jaine struje je amper ( A ).

22

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Vea jedinica je kiloamper ( kA ),a manje jedinice su miliamper ( mA ) i mikroamper ( A ). Odnosi meu ovim jedinicama su slijedei: 1k A=103A=1000A 1mA=10-3A=0,001A 1 A=10-6A=0,000001A odnosno odnosno odnosno 1A=10-3kA=0,001kA 1A=103mA=1000mA 1A=106 A=1000000 A

Kada se govori o jainama struje koje se mogu susresti u praksi, onda se ove vrijednosti kreu od vrlo malih iznosa, znatno ispod mikroampera , pa do iznosa od vie hiljada ampera, odnosno, kiloampera. Elektrotehnika, kao nauka, se moe grubo podijeliti na tzv. elektrotehniku jake i elektrotehniku slabe struje.Tehnika jake struje se poklapa sa energetskom elektrotehnikom, dok se tehnika slabe struje poklapa sa elektrotehnikom telekomunikacija ( telefonija, telegrafija i sl. ), elektronikom, informacionom tehnikom, regulacionom tehnikom itd. Slaba struja je struja male jaine, vrijednosti miliampera ( mA ) i mikroampera ( A) i koristi se u tehnici slabe struje. Jaka struja je struja velike jaine, vrijednosti ampera ( A ) i kiloampera ( kA ) i koristi se u tehnici jake struje. Protiui kroz provodnik elektrina struja izaziva toplotno dejstvo u njemu, koje ne zavisi samo od jaine elektrine struje nego i od povrine poprenog presjeka tog provodnika.Dejstvo je vee to kroz provodnik manjeg presjeka tee struja vee jaine. Odnos jaine struje koja tee kroz provodnik i povrine poprenog presjeka tog provodnika naziva se gustina struje : I J= S A A Jedinica za mjerenje gustine struje je 2 dok se u praksi koristi . m mm 2

3. KOLIINA ELEKTRICITETA
Broj slobodnih elektrona koji, kreui se usmjereno,prou kroz popreni presjek provodnika S za neko vrijeme t predstavlja proteklu koliinu elektrona za to vrijeme.Oni sa sobom prenesu koliinu elektriciteta Q = N e . Koliina elektriciteta koja protekne kroz provodnik jednaka je proizvodu jaine struje I i vremena proticanja t : Q = It
Jedinica za mjerenje koliine elektriciteta je kulon ( C ). Vea jedinica od kulona je ampersat ( Ah ):
1Ah = 1A 3600s = 3600As = 3600C

4. VRSTE ELEKTRINE STRUJE

a) Slika 3: Grafiki prikaz vrsta struje

b)

Ukoliko se jaina struje tokom vremena na mijenja, onda kroz presjek provodnika prolazi konstantna koliina elektriciteta u jedinici vremena.Zbog toga je i intenzitet struje konstantan, pa se takva struja naziva istosmjerna struja ( slika 3a ). Ako se vrijednost struje neprestano mijenja i to tako da se u jednakim razmacima vremena ponavlja, onda se takva struja naziva periodina struja ( slika 3b ).
23

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Oblik struje moe biti sasvim proizvoljan, ali je potrebno da se ponavlja.Vremenski interval u kojem se to ponavljanje vri naziva se period i obiljeava sa T. Ako struja ne mijenja samo vrijednost ve i svoj smjer, na takav nain da kroz jedan odreeni presjek provodnika proe ista koliina elektriciteta, u jednom i drugom smjeru, onda takvu struju nazivamo naizmjeninom strujom. Od specijalnog interesa za elektrotehniku su struje koje imaju oblik sinusoide.U praksi se najee javlja sinusna struja i zato je najvanija..

Slika 4: Sinusoidalna izmjenina struja

Veliine koje se mijenjaju po sinusnom zakonu nazivaju se harmonijske veliine.

5. DEJSTVA ELEKTRINE STRUJE

Elektrinu struju nemoemo vidjeti, ali se njeno postojanje moe zapaziti po pojavama koje ona izaziva.Praktina vrijednost elektrine struje je u njenim dejstvima koja pokazuju da se elektrina energija moe lako pretvoriti u neki drugi oblik energije.Postoje etiri osnovna dejstva elektrine struje: 1. Magnetno dejstvo:-protiui kroz provodnik elektrina struja obrazuje u njemu i oko njega magnetno polje.Na magnetnim dejstvima elektrine struje zasniva se rad elektrinih maina ( generatora, motora, transformatora ), instrumenata itd. 2. Toplotno dejstvo:-ogleda se u zagrijavanju provodnika kad kroz njega protie elektrina struja.Ono moe biti tetno i korisno.tetno je u provodnicima kojima se elektrina energija prenosi na vee udaljenosti, te u elektrinim mainama gdje nastaje nepotrebno zagrijavanje zbog ega moe doi do oteenja izolacije. Zagrijavanje je korisno kod ureaja koji slue za pretvaranje elektrine energije u toplotnu kao to su grijalice,elektrine pei, pegle i sl. 3. Hemijsko dejstvo:-prolazei kroz neke hemijske spojeve elektrina struja ih razlae na dijelove od kojih su sastavljeni. Ova pojava se naziva elektroliza. Praktina primjena elektrolize je vrlo raznolika i vrlo znaajna za industriju. 4. Fizioloko dejstvo:-predstavlja dejstvo elektrine struje koja prolazi kroz ljudski organizam.Prolazei kroz organizam elektrina struja izaziva opasno hemijsko razlaganje organskih spojeva ija je posljedica grenje miia.Jae struje u organizmu izazivaju teke opekotine.ovjek moe da osjeti struju od 1mA ,da bez nelagode izdri struju od 8mA a struje vee od 40mA su opasne po ivot.Iz literature je poznato da smrtni udar nastupa pri naponima 40V i vie. Kada struja prolazi kroz trup smrt nastupa usljed grenja sranog miia, a kada prolazi kroz mozak smrt nastupa usljed otkazivanja nervnog centra za disanje.

6. IZVORI ELEKTRINE STRUJE

Da bi stalno tekla elektrina struja potrebno je da postoji i stalna potencijalna razlika. To u praksi postiemo pomou ureaja i maina koje nazivamo izvori elektrine struje. Ulaganjem nekog oblika energije ( mehanike, hemijske, toplotne ) elektroni se gomilaju na jednom kraju izvora elektrine struje, dok se na drugom kraju javlja manjak elektrona.Tako se dobiju dva pola izvora: pozitivni pol ( + ) gdje vlada manjak elektrona i negativan pol ( - ) gdje je viak elektrona. Nagomilavanje elektrona na negativnom polu dovodi do poveanja odbojnog djelovanja meu njima, pa oni tee da se kreu tamo gdje je odbijanje manje tj. prema pozitivnom polu.Oni su, dakle, dobili potencijalnu energiju koja im omoguava usmjereno kretanje od negativnog ka pozitivnom polu.
24

Osnove elektrotehnike
S obzirom na oblik uloene energije, izvore elektrine struje dijelimo na : - galvanske elemente ( proizvode elektrinu energiju putem hemijskih procesa ) - elektrine akumulatore ( nain rada slian galvanskim elementima ) - elektrine generatore ( mehaniku energiju pretvaraju u elektrinu ) - termoelemente ( pretvaraju toplotnu u elektrinu energiju ) - fotoelemente ( pretvaraju svjetlosnu u elektrinu energiju )

Modul 2

7. VEZIVANJE IZVORA ELEKTRINE STRUJE

7.1 SERIJSKA ( REDNA ) VEZA Izvori elektrine struje spajaju se serijski da bi se dobio vei ukupni napon.

Slika 5: Serijska ( redna ) veza elektrinih izvora

Izvori se serijski spajaju tako to se negativan pol prvog izvora vee sa pozitivnim polom drugog izvora, zatim negativan pol drugog sa pozitivnim polom treeg itd. Izvori se ovako mogu spajati samo ako su graeni za istu vrijednost struje. Ukupni napon serijski vezanih izvora je:
U = U 1 + U 2 + U 3 + ... + U n Dakle, ukupni napon je jednak zbiru svih napona serijski spojenih izvora, pa za serijsko spajanje elektrinih izvora moemo pisati:

Ui =

U
i =1

Ako imamo u seriji n izvora iste vrijednosti napona U imat emo:

U i = U + U + U + ... + U = U(1 + 1 + 1 + ... + 1) Ui = n U n=1,2,3,...

odnosno,

7.2 PARALELNA VEZA

Slika 6: Paralelna veza elektrinih izvora

Paralelna veza se postie tako da se svi pozitivni polovi pojedinanih izvora spoje u jednu taku, a negativni polovi u drugu taku.Paralelno se smiju spojiti samo izvori iji su naponi jednaki. Ukupni napon paralelno vezanih izvora je:
U = U1 = U2 = U3 = ... = Un Dakle, paralelno spojeni izvori ne poveavaju napon.
25

Osnove elektrotehnike

Modul 2

8. PROSTO I SLOENO ELEKTRINO KOLO

Da bi elektrini potroa, npr. sijalica, dobio elektrinu struju iz elektrinog izvora, moramo ga, preko prekidaa, spojnim provodnicima povezati sa izvorom.Tako se dobije najjednostavnije elektrino kolo, koje nazivamo prosto kolo.

Slika 7: Izgled prostog elektrinog kola Dakle, prosto elektrino kolo se sastoji od izvora, troila , prekidaa i spojnih vodova.Pomou prekidaa se elektrino kolo moe otvoriti i zatvoriti. Elektrina struja tee samo u sluaju da je elektrino kolo zatvoreno. U praksi se najee primjenjuju sloena elektrina kola koja se sastoje od vie prostih elektrinih kola.

Slika 8: Izgled sloenog elektrinog kola Jedan vei izvor (npr. generator) moe da daje elektrinu struju veem broju potroaa.Da bismo povezali izvor elektrine struje i potroae moramo imati dva paralelna provodnika koji ine elektrini vod . Razgranati elektrini vod, koji ide od izvora do krajnjih potroaa u raznim pravcima predstavlja elektrinu mreu. Take u kojima se vri grananje nazivaju se vorovi. Dio kola izmeu dva vora naziva se grana mree .

9. MJERENJE JAINE STRUJE I NAPONA

Jaina struje se mjeri ampermetrom, a napon voltmetrom.Oba instrumenta rade na istom principu. Pri mjerenju ovih veliina posebnu panju treba obratiti na to da li se instrument koristi za mjerenje struje ili za mjerenje napona, a naroito da li se radi o istosmjernim ili naizmjeninim veliinama.

a)

b)

Slika 9: ematski prikaz naina spajanja: a) ampermetra; b) voltmetra

Ampermetar se u kolo uvijek ukljuuje serijski sa troilom, tako da njim mjerimo struju koja tee kroz troilo ( slika 9a ).
NAPOMENA: Ampermetar se ne smije direktno prikljuivati na izvor ukoliko nije prikljueno troilo .

Voltmetar mjeri napon ili razliku potencijala izmeu bilo koje dvije take u strujnom kolu. Zato se prikljuci voltmetra spajaju na dvije take izmeu kojih se eli izmjeriti napon.To znai da se voltmetar spaja paralelno sa komponentama iji napon elimo mjeriti, npr. paralelno akumulatoru ili potroau kao na slici 9b.
26

Osnove elektrotehnike

Modul 2

10. OMOV ZAKON

Slobodni elektroni se unutar provodnika kreu usmjereno pod uticajem napona.to je taj napon vei elektroni se kreu bre, pa je i broj elektrona koji prou kroz odreeni presjek provodnika u jedinici vremena vei.Dakle, sa porastom napona raste i jaina struje.Jaina struje bi neprestano rasla da nije elektrinog otpora provodnika.On vie ili manje usporava elektrone pa u kolu tee slabija ili jaa struja.Iz ovoga se moe zakljuiti da izmeu jaine struje, napona i otpora postoji meusobna povezanost. Ovu zavisnost je, dugo eksperimentiui, prvi ustanovio njemaki fiziar Om.On je na temelju eksperimenata utvrdio da je jaina struje u otporniku direktno proporcionalna naponu koji vlada izmeu njegovih krajeva, a obrnuto proporcionalna vrijednosti njegovog otpora. Ovo je jedan od najvanijih zakona elektrotehnike koji je po fiziaru Omu dobio naziv Omov zakon.Taj zakon se matematiki moe izraziti kao: U I= R Iz Omovog zakona je vidljivo slijedee: - poveanjem napona poveava se jaina struje u kolu - poveanjem otpora smanjuje se jaina struje u kolu - smanjenjem napona smanjuje se jaina struje u kolu - smanjenjem otpora poveava se jaina struje u kolu

11. PAD I GUBITAK NAPONA

Za proticanje struje kroz otpor treba utroiti napon.Ako poznajemo vrijednost otpora jednog dijela kola i jainu struje koja protie kroz taj dio kola, prema Omovom zakonu, moemo izraunati napon koji vlada na tom dijelu kola.Dio napona potroen na savladavanje otpora bilo kojeg dijela elektrinog kola naziva se pad napona u tom dijelu kola.Prema tome, pad napona jednak je proizvodu veliine otpora i jaine struje koja protie kroz taj otpor i izraava se formulom: u = IR

Pad napona nastaje u potroaima i u provodnicima koji ih povezuju sa izvorom.

Slika 10: Pad i gubitak napona u elektrinom kolu

Zbog pada napona u provodnicima, korisni napon to ga dobija troilo manji je od napona to ga daje izvor.Dakle, nastaje gubitak napona. Vrijednost gubitka napona moemo izraunati kao:
u = IR

2l S Dakle, napon na troilu dobijamo kada od napona izvora Ui oduzmemo pad ili gubitak napona nastao u spojnim provodnicima: 2l Up = Ui u = Ui I S Pad napona moemo izraunati ako je poznat napon izvora i napon koji vlada na potroau: u = I

u = Ui U p
27

Osnove elektrotehnike
Pad napona se esto izraava u procentima, po formuli:

Modul 2

u (%) =

u 100% Ui

12. ELEKTRINI RAD I ENERGIJA

Elektrino polje u metalnom provodniku djeluje silom na slobodne elektrone usljed ega se ti elektroni ubrzavaju i elastino sudaraju sa atomima, te pri tome predaju kinetiku energiju koja se pretvara u toplotu.Dakle, elektrino polje obavlja rad na savladavanju otpora koji je prepreka prolasku elektrona.Posmatrajmo ta se deava u provodniku duine l, koji je prikljuen na napon U i kroz koji protie struja I. Q = It Za vrijeme t kroz provodnik proe koliina naelektrisanja : U Ako pretpostavimo da je elektrino polje u provodniku homogeno onda je: E = l Poto je sila koja djeluje na naboj Q jednaka F = Q E rad te sile na duini puta l je:

A = Fl = QEl
Poto je U = E l elektrini rad e biti:

A = QU

Dakle, elektrini rad je proizvod koliine elektriciteta Q i napona U koji vlada izmeu dvije posmatrane take elektrinog kola. Poto je Q = I t dobijamo konanu formulu za elektrini rad: A = UIt Poto je sav rad nepovratno utroen u toplotnu energiju, izraz za elektrinu energiju ima isti oblik kao i izraz za elektrini rad, odnosno: W = UIt Jedinica za mjerenje elektrinog rada i elektrine energije je dul ( J ): 1J = 1V A s

13. DULOV LENCOV ZAKON

Zakon o odranju energije govori da je energija neunitiva, odnosno, da se pretvara iz jednog oblika u drugi.Taj zakon vrijedi i za elektrino kolo.Poto se pri proticanju struje provodnik zagrijava, to nam govori da se elektrina energija pretvara u toplotnu energiju. Zakon koji nam pokazuje koliko se elektrine energije u nekom provodniku, iji je otpor R, pretvori u toplotnu energiju naziva se Dul Lencov zakon. Elektrini rad se odreuje po formuli: A = UIt

Ovaj rad se pretvara u toplotu, pa je ukupna koliina toplote koja se oslobaa pri proticanju struje kroz provodnik:

Q = A = UIt
Ako, po Omovom zakonu, uvrstimo U = I R dobit emo:

Q = A = R IIt

odnosno

Q = A = I2 R t
Dakle, koliina toplote koju stvori struja u provodniku, pri stalnom otporu R, direktno je proporcionalna proizvodu kvadrata jaine struje i vremena proticanja struje.
28

Osnove elektrotehnike
Primjenjujui Omov zakon u obliku

Modul 2

I=

U R

dobijamo: odnosno

Q=A=

U Ut R

Q=A=

U2 t R

Jedinica za mjerenje koliine toplote je dul ( J ).

14. ELEKTRINA SNAGA

Odnos izmeu elektrinog rada i vremena za koji se taj rad izvri naziva se elektrina snaga:

P=
Uvrtavajui A = U I t dobijamo:

A t

P=

A UIt = t t
P = UI

odnosno

Dakle, elektrina snaga koju elektrina struja razvija na dijelu elektrinog kola direktno je proporcionalna jaini struje i naponu na tom dijelu kola. Jedinica za elektrinu snagu je vat ( W ): 1W = 1V A

Vee jedinice su kilovat (kW), megavat (MW), a manje milivat (mW) itd. Koristei Omov zakon u obliku U = I R dobijamo:

P = R II

odnosno

P = R I2
Ovakva snaga naziva se Dulova snaga. Koristei Omov zakon u obliku

I=

U R U R

dobijamo: odnosno,

P = U

P=

U2 R

Poznajui izraz za elektrinu snagu formule za elektrini rad, elektrinu energiju i koliinu toplote moemo pisati kao: A = W =Q= UIt =Pt Jedinicu za rad, energiju i koliinu toplote sada moemo pisati kao: Vee jedinice su: 1Wh = 3600 Ws = 3600J = 3,6kJ 1J = 1VAs = 1Ws

1kWh = 1000Wh = 3600000J = 3,6MJ

15. PRVI KIRHOFOV ZAKON

U sloenom elektrinom kolu struje se granaju, odnosno javlja se onoliko struja koliko ima grana u kolu.Posmatrajmo jedno takvo kolo dato na slici 11.
29

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Slika 11: Eksperimentalni dokaz Prvog Kirhofovog zakona Pod uticajem napona izvora U kroz vanjski dio kola tee struja I.Dolaskom u vor A ova struja se grana na struje I1, I2 i I3.U voru B ove struje se ponovno sjedinjuju u struju I.Struja I je, dakle, jednaka zbiru struja I1, I2 i I3.Sve ovo nam pokazuju prikljueni ampermetri. Na osnovu ovog eksperimenta njemaki fiziar Kirhof je postavio zakon koji je po njegovom imenu nazvan Prvi Kirhofov zakon koji glasi:

Vektorski zbir struja koje ulaze u vor jednak je vektorskom zbiru struja koje izlaze iz vora. Struje koje ulaze u vor oznaavamo sa (+) a struje koje izlaze iz vora sa (-) .
U naem primjeru za vor A e biti: I = I1 + I 2 + I3 I I1 I 2 I 3 = 0 I + (I1 ) + (I 2 ) + (I 3 ) = 0

ili
odnosno pa imamo:

I
p =1

=0

Na osnovu ovoga Prvi Kirhofov zakon se moe formulisati i na slijedei nain: Algebarski zbir svih struja u jednom voru jednak je nuli..

16. DRUGI KIRHOFOV ZAKON

Ovaj zakon objanjava vezu izmeu napona izvora U u nekom zatvorenom elektrinom kolu i svih padova napona na provodnicima i raznim troilima tog kola.

Slika 12: Drugi Kirhofov zakon Drugi Kirhofov zakon glasi: Vektorski zbir svih elektromotornih sila izvora i padova napona u zatvorenom elektrinom kolu jednak je nuli. Un = 0 Poto u jednom elektrinom kolu moe biti vie napona izvora i padova napona to se Drugi Kirhofov zakon moe izraziti kao: U n = ( I n R n )
30

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Iz ove formule se vidi da je vektorski zbir svih napona izvora jednak vektorskom zbiru svih padova napona. Pri koritenju ovih jednaina moraju se uzeti u obzir smjerovi struja i napona.Na slici 13. je prikazan pad napona koji stvara struja prolazei kroz otpornik u datom smjeru.

Slika 13: Pad napona na otporniku Posmatrajmo sada padove napona u kolu sa slike 12. obilazee kolo u smjeru kazaljke na satu.Pozitivni naponi e biti oni naponi koji djeluju u smjeru obilaska kola, a oni koji djeluju u suprotnom smjeru e biti negativni.Dakle, prema Drugom Kirhofovom zakonu e biti: U U1 U 2 U 3 = 0 odnosno U = U1 + U 2 + U 3

Karakteristika serijske veze je da kroz sve otpore tee ista struja, odnosno: I = I1 = I 2 = I 3 Dakle, bie: U = R 1 I1 + R 2 I 2 + R 3 I 3 odnosno U = R 1 I + R 2 I + R 3 I U = I (R 1 + R 2 + R 3 ) odnosno U = I Ru

17. UZEMLJENJE
Propisi zahtijevaju da se dijelovi elektrine opreme koji ne pripadaju strujnom krugu moraju uzemljiti.Ovo naroito vrijedi za dijelove koji su pristupani dodiru kao to su kuita elektrinih maina, aparata i ureaja.To se ini zbog toga to usljed raznih neispravnosti i kvarova u izolaciji ti dijelovi mogu doi pod napon i izazvati smetnje u radu, te ugroziti ljudski ivot. Uzemljenje mora biti dobro izvedeno, a njegov otpor dovoljno malen da ne bi uzemljeni dijelovi, usljed kvarova, doli na potencijal prema zemlji koji je opasan po ivot. Uzemljivai su goli provodnici ukopani u zemlju preko kojih se odlaskom struje u zemlju zatvara strujno kolo. Poto i zemlja predstavlja otpor u njoj se stvaraju padovi napona, tako da uzemljiva dobije odreeni potencijal u odnosu na ostalo tlo.Razlika izmeu potencijala uzemljivaa i potencijala zemlje koja je oko njega naziva se napon uzemljivaa, koji se predstavlja formulom:
UZ = R Z IZ gdje je: Rz otpor uzemljenja Iz struja zemljospoja

18. ANALIZA KOLA ISTOSMJERNE STRUJE

18.1 RAD, SNAGA, ELEKTRINA ENERGIJA I KOLIINA TOPLOTE Primjer 1: Koliki se elektrini rad utroi za t = 90 min u sijalici kroz koju tee struja jaine I = 0,25 A, ako je ona prikljuena na napon U = 220 V ? Rjeenje:

A = U I t = 220 0,25 (90 60) = 220 0,25 5400

A = 297.000J = 297 kJ

Primjer 2: Koliki se elektrini rad utroi u sijalici za t = 1h , iji je otpor R = 10 , ako je ona prikljuena na napon U = 100 V ? Rjeenje: A = U I t = U

U U2 100 2 10000 t = t = (1 3600) = 3600 R R 10 10

31

A = 3.600.000J = 3,6MJ

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Primjer 3: Koliki se rad utroi za t = 30 min na otporniku otpora R = 10 ako kroz njega tee struja jaine I = 10 A ? Rjeenje: A = U I t = R I I t = R I 2 t = 10 10 2 (30 60) = 10 100 1800 A = 1.800.000J = 1,8MJ Primjer 4: Sijalica od P=60 W je prikljuena na napon U = 220 V.Kolika je jaina struje koja tee kroz sijalicu ? Rjeenje:

P = UI I =

P 60 = U 220

I = 0,27A

Primjer 5: Ako sijalica ima snagu P = 90 W , pri naponu U = 220 V , kolika je njena struja i otpor ? Rjeenje:

P 90 I = 0,41A = U 220 U U2 U 2 220 2 P = UI = U = R= = R R P 90 P = UI I =

R = 534

Primjer 6: Koliku energiju potroi sijalica snage P = 100 W ako je ukljuena t = 24 h ? Rjeenje:
W = A = U I t = P t = 100 24

W = 2400Wh = 2,4kWh

Primjer 7: Koliko vremena treba da gori sijalica snage P=60 W da bi potroila energiju W= 2,4 kWh ? Rjeenje:
W=Ptt= W P = 2400 60

t = 40h

Primjer 8: Elektrini grija otpora R = 10 je prikljuen na elektrini izvor. Izraunati kolika se koliina toplote potroi na grijau ako kroz njega protie struja jaine I = 3 A za vrijeme t = 25 min ? Rjeenje: Q = W = A = U I t = R I I t = R I 2 t = 10 3 2 (25 60)

Q = 135.000J = 135kJ

Primjer 9: Kolika struja protie kroz otpornik iji je otpor R = 6 ako za vrijeme t = 6 h proizvedena koliina toplote u njemu iznosi Q = 300 Wh ? Rjeenje:
Q = U I t = R II t = R I2 t I2 = Q I= Rt Q 300 300 = = Rt 66 36

I = 2,88A

Primjer 10: Kroz sijalicu otpora R = 10 protie struja jaine I = 2 A . a) Kolika je snaga ove sijalice ? b) Na koliki napon je ona prikljuena ? c) Koliki rad izvri ova sijalica za t = 1 h rada ? d) Koliku energiju potroi ova sijalica ako neprekidno radi t = 24 h ? e) Koliku koliinu toplote oslobodi ova sijalica za t = 24 h ako kroz nju propustimo dvostruko jau struju ? Rjeenje:
a) P = U I = R I I = R I 2 = 10 2 2 = 10 4 b) P = U I U = P = 40 W

P 40 = I 2

U = 20V

c) A = U I t = P t = 40 (1 3600) A = 144.000J = 144kJ ili A = 40 1 A = 40 Wh d) W = U I t = P t = 40 (24 3600) W = 3,456MJ ili W = 40 24 W = 960 Wh

2 e) Q = U I1 t = R I1 t = R (2 I) t = 4 I 2 R t = 4 2 2 10 (2 3600)

Q = 1,152MJ

32

Osnove elektrotehnike Zadaci za vjebanje:

Modul 2

1. Grija elektrine pei je proraunat za snagu P = 0,5 kW i napon U = 220 V .Koliki je njegov otpor i kolika jaina struje moe proticati kroz njega ? ( Rjeenje: R = 96,8 ; I = 2,27 A )
2. Koliko vremena treba da svijetli sijalica snage P = 100 W da bi potroila energiju od W = 1 kWh ? ( Rjeenje: t = 10 h ) 3. Spirala elektrine pegle iji je otpor R=85 prikljuena je na napon U=220 V.Kolika se elektrina energija pretvori u toplotu za vrijeme t = 2 h ? ( Rjeenje: Q = 1138,8 Wh ) 4. Sijalica otpora R = 100 je prikljuena na napon U = 220 V . a) Kolika struja protie kroz ovu sijalicu ? b) Kolika je snaga ove sijalice ? c) Koliki rad izvri ova sijalica za t = 25 min rad ? d) Kolika se energija potroi u ovoj sijalici za t = 13 h rada ? e) Ako smanjimo napon na U = 100 V koliku e koliinu toplote osloboditi sijalica za t = 7 min rad ? ( Rjeenje: I = 2,2 A ; P = 484 W ; A = 201,7 kWh ; W = 6,29 kWh ; Q = 11,67 Wh )

18.2 KIRHOFOVI ZAKONI Prinjer 1: Dva otpornika vrijednosti otpora R1 = 20 i R2 = 40 su prikljuena na napon U = 200 V. Nai vrijednosti struja kroz pojedine grane i ukupnu struju u kolu. Koliki je ukupni otpor u kolu ?

Rjeenje:

U 200 U 200 I1 = 10A ; I 2 = = = R1 20 R2 40 Prema 1. Kirhofovom zakonu za vor A vrijedi: I u = 15A I u = I1 + I 2 = 10 + 5 Ukupni ( ekvivalentni ) otpor u kolu je: R R 20 40 800 R e = 13,3 Re = 1 2 = = R 1 + R 2 20 + 40 60 I1 =

I 2 = 5A

Primjer 2: Tri paralelno spojena otpornika prikljuena su na napon U = 4,5 V. Izraunati struje u pojedinim granama kola i vrijednost otpora R2 ako je:R1 = 2 ,R3 = 4 i Iu = 4,875 A. Koliki je ukupni otpor u kolu ?

Rjeenje:

I1 =

U 4,5 = R1 2

I1 = 2,25A

I3 =
33

U 4,5 = R3 4

I 3 = 1,125A

Osnove elektrotehnike
Prema 1. Kirhofovom zakonu za vor A vrijedi: I = I1 + I 2 + I 3 I 2 = I I1 I 3 = 4,875 2,25 1,125 I 2 = 1,5A Ukupni ( ekvivalentni ) otpor u kolu je: 1 1 1 1 1 1 1 6+4+3 1 13 12 = + + = + + = = Re = R e R1 R 2 R 3 2 3 4 12 R e 12 13

Modul 2

R e = 0,923

Primjer 3: Dva serijski spojena otpornika prikljuena su na napon U = 25 V . Ako je R1 = 20 Izraunati koliki je pad napona na otporniku R2 i kolika je njegova vrijednost,ako je I=0,5A.

Rjeenje:

U 1 = 10V U 1 = R 1 I = 20 0,5 Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U = U 1 + U 2 U 2 = U U 1 = 25 10 U 15 R 2 = 30 R2 = 2 = I 0,5

U 2 = 15V

Primjer 4: Kroz serijski spoj otpornika R1 = 17 , R2 = 22 i R3 tee struja I = 2 A , a prikljueni napon je U = 100 V . Odrediti padove napona na svim otpornicima i vrijednost otpora R3 .

Rjeenje: 1.NAIN:

U 1 = 34V ; U 2 = R 2 I = 22 2 U 2 = 44V U 1 = R 1 I = 17 2 Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U 3 = 22V U = U 1 + U 2 + U 3 U 3 = U U 1 U 2 = 100 34 44 U 22 R 3 = 11 R3 = 3 = I 2

2.NAIN:

I=

U U 100 Re = = Re I 2

R e = 50 R 3 = 11

R e = R 1 + R 2 + R 3 R 3 = R e R 1 R 2 = 50 17 22 U 3 = R 3 I = 11 2 U 3 = 22V

Primjer 5: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je: I1 = 5 A , R1 = R2 = 3 i R3 = 2 .

Rjeenje:

R2 R3 3 2 6 = 3+ = 3 + = 3 + 1,2 R2 + R3 3+ 2 5 U = 21V ; U 1 = I1 R 1 = 5 3 U = I1 R e = 5 4,2 Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U = U 1 + U AB U AB = U U 1 = 21 15 U AB = 6V R e = R 1 + R 23 = R 1 +

34

R e = 4,2 U 1 = 15V

Osnove elektrotehnike
Na otpornicima R2 i R3 vlada isti napon pa je: U 2 = U 3 = U AB = 6V U U 6 6 I 2 = 2A ; I 3 = 3 = I 3 = 3A I2 = 2 = R2 3 R3 2

Modul 2

Primjer 6: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je: U = 21 V , R1 = 1 , R2 = 3 , R3 = 2 i R4 = 2 .

Rjeenje:

R e = R 1 + R 23 + R 4 = R 1 +

R2 R3 3 2 6 + R 4 = 1+ + 2 = 1 + + 2 = 3 + 1,2 R e = 4,2 R2 + R3 3+ 2 5 ; U 1 = I 1 R 1 = 5 1 U 1 = 5V

I1 =

U 21 = R e 4,2

I 1 = 5A

Prema 1. Kirhofovom zakonu za vor A vrijedi: Prema 1. Kirhofovom zakonu za vor B vrijedi:

I1 = I 2 + I 3 I2 + I3 = I4 U AB = 6V

Iz ovih jednaina je oigledno da je: I1 = I 4 odnosno, I 4 = 5A Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U AB = U U 1 U 4 = 21 5 10 Na otpornicima R2 i R3 vlada isti napon pa je: U 2 = U 3 = U AB = 6V U U 6 6 I 2 = 2A ; I 3 = 3 = I 3 = 3A I2 = 2 = R2 3 R3 2

Primjer 7: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je:U = 2 V , R1 = 0,5 , R2 = 3,5 , R3 = 5 , R4 = 100 i R5 = 25 .

Rjeenje:

1 R 345

1 1 1 1 1 1 20 + 1 + 4 25 100 + + = + + = = R 345 = R 3 R 4 R 5 5 100 25 100 100 25

R e = 8

R 345 = 4

R e = R 1 + R 345 + R 2 = 0,5 + 4 + 3,5

I1 = I 2 =

U 2 = Re 8

I1 = I 2 = 0,25A U 1 = 0,125V ; U 2 = I 2 R 2 = 0,25 3,5 U 2 = 0,875V

U 1 = I1 R 1 = 0,25 0,5

Prema 2. Kirhofovom zakonu je : U AB = U U 1 U 2 = 2 0,125 0,875 U AB = 1V Na otpornicima R3, R4 i R5 vlada isti napon pa je: U 3 = U 4 = U 5 = U AB = 1V U U U 1 1 1 I 3 = 3 = I 3 = 0,2A ; I 4 = 4 = I 4 = 0,01A ; I 5 = 5 = I 5 = 0,04A R3 5 R 4 100 R 5 25
35

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Primjer 8: U kolu na slici se nalazi generator unutranjeg otpora Rg = 1 , motor koji radi na napon Um = 120 V i otpornici iji su otpori R1 = 2 , R2 = 3 i R3 = 6 . Kroz kolo tee struja I = 20 A .Primjenom Kirhofovih zakona izraunati sve struje u kolu, padove napona na pojedinim otporima kao i napon na generatoru .

Rjeenje:

Prema 1. Kirhofovom zakonu za vor A vrijedi: Poto je U 2 = U 3 = U 23 imamo:

I = I2 + I3 =

U2 U3 + R2 R3

I=

1 U 23 U 23 R2 + R3 1 + = U 23 + = U 23 R R2 R3 R2 R3 2 R3 U 23 = 40V U 2 = U 3 = U 23 = 40V U 1 = 20V

U 23 = I

R2 R3 3 6 18 = 20 = 20 = 20 2 R2 + R3 3+ 6 9 U 1 = 40V

Na otpornicima R2 i R3 vlada isti napon pa je: U 1 = R 1 I = 2 20 I2 = ;

U g = R g I = 1 20

U U 2 40 40 I 2 = 13,33A ; I 3 = 3 = I 3 = 6,67 A = R2 3 R3 6 Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U G U 1 U 23 U m U g = 0 pa imamo ,

U G = U 1 + U 23 + U m + U g = 40 + 40 + 120 + 20

U G = 220V

Primjer 9: Izraunati ukupni otpor ,sve struje i sve padove napona u kolu sa slike ako je poznato: U = 100 V , R1 = 40 , R2 = 10 , R3 = R4 = 15 i R5 = 30 .

Rjeenje:

R e = R 12 + R 3 + R 45 =

R R R1 R 2 40 10 15 30 + R3 + 4 5 = + 15 + R1 + R 2 R 4 + R 5 40 + 10 15 + 30

R e = 33

U 100 I 3A = Re 33 Za vor A vrijedi: I = I1 + I 2 Za vor B vrijedi: I1 + I 2 = I 3 I=

Oigledno je da je: I = I 3 3A Na otpornicima R1 i R2 vlada isti napon tj. U 1 = U 2 = U AB pa imamo: I = I1 + I 2 = 1 R1 + R 2 U1 U 2 U AB U AB 1 + = + = U AB + = U AB R R R1 R 2 R1 R2 R1 R 2 2 1
36

Osnove elektrotehnike

Modul 2

R1 R 2 40 10 400 U AB = U 1 = U 2 = 24V = 3 = 3 = 38 R1 + R 2 40 + 10 50 U U 24 24 I1 = 1 = I1 = 0,6A ; I 2 = 2 = I1 = 2,4A ; U 3 = R 3 I = 15 3 U 3 = 45V R 1 40 R 2 10 Prema 2. Kirhofovom zakonu vrijedi: U U AB U 3 U CD = 0 U CD = U U AB U 3 U AB = I

U CD = 100 24 45 U CD 30V Na otpornicima R4 i R5 vlada isti napon tj. U 4 = U 5 = U CD 30V pa imamo: I4 = U 4 30 = R 4 15 I 4 = 2A ; I5 = U 5 30 = R 5 30 I 5 = 1A

Zadaci za vjebanje:
1. Kolike su vrijednosti struja u granama kola sa slike ako je : R1 = 1 , R2 = 5 , R3 = 100 , R4 = 25 U = 125 V i UAB = U R I1 ?

Rjeenje: I1 = 25 A I2 = 20 A I3 = 1 A I4 = 4 A 2. Odrediti padove napona na svim otpornicima u kolu sa slike ako je : U = 2 V , R1 = 4 , R2 = 5 , R3 = 100 i R4 = 25 .

Rjeenje: U1 = U2 = U3 = U4 = U234 = 1V

3. Na slici su dati otpornici R1 = 10 ,R2 = 20 i R3 .Otpornici su prikljueni na napon U ,a kroz kolo tee struja I1 = 5 A . Struja I3 = 2/3 I2 . Izraunati sve struje , padove napona , ukupni napon i vrijednost otpora R3 . Rjeenje: U1 = 50 V ; U2 = U3 = 60 V U = 110 V ; I2 = 3 A I3 = 2 A ; R3 = 30 4. Odrediti sve struje i padove napona , kao i ukupni napon u kolu sa slike ako je poznato: UAB = 1 V , R1 = 4 , R2 = 5 , R3 = 100 i R4 = 25 . Rjeenje: U2 = U3 = U4 = UAB = U1 = 1V I2 = 0,2 A ; I4 = 0,01 A I1 = 0,04 A ; U = 2 V

37

Osnove elektrotehnike

Modul 2

5. Izraunati sve struje , padove napona i vrijednost otpora R3 u kolu sa slike ako je: U = 100 V , R1 = 40 , R2 = 10 , R3 = R4 = 15 i I = 3 A . Rjeenje: U1 = U2 = 24 V ; U3 = 45 V I1 = 0,6 A ; I4 = 2,4 A U4 = U5 = 30 V ; I4 = 2 A I5 = 1 A ; R5 = 30

18.3 METODA KONTURNIH STRUJA Primjer 1: Odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je: R1 = 3 , R2 = 12 i U = 60 V .

Rjeenje: Postupak za odreivanje vrijednosti struja u kolu prema ovom metodu je slijedei: 1. Izaberemo konture ( kontura I i kontura II na slici ) Kontura je zatvorena linija kojom obiljeavamo jedan zatvoreni dio kola 2. Proizvoljno izaberemo smjerove struja u kolu ( struje I , I1 i I2 na slici ) 3. Postavljamo jednaine prema metodu konturnih struja R11 II + R12 III = U11 R21 II + R22 III = U22 (1) (2)

gdje je: R11 , R22 zbir svih otpora u konturi I , odnosno konturi II ( uvijek su pozitivni ) R12 = R21 zbir svih otpora koji se nalaze u zajednikim granama izmeu konture I i konture II Predznak ispred ovih vrijednosti je pozitivan + ukoliko se smjerovi kontura kroz posmatrane otpornosti meusobno podudaraju , a negativan ukoliko su smjerovi kontura kroz te otpornosti meusobno suprotni . U11 , U22 zbir svih napona izvora u konturi I , odnosno konturi II Uzima se da je pozitivan smjer napona od minusa ka plusu + . Dakle, ako se ovakav smjer napona podudara sa smjerom obilaska konture,onda ispred ovih vrijednosti stavljamo pozitivan predznak + , a ako je suprotan onda ispred njih stavljamo negativan predznak . Dakle, uvrtavanjem ovih vrijednosti, u naem primjeru, dobijamo slijedei sistem jednaina: R1 II + R1 III = U (3) R1 II + ( R1 + R2 ) III = 0 (4) Uvrtavanjem odgovarajuih brojanih vrijednosti dobijamo: 3 II 3 III = 60 (5) 3 II + 15 III = 0 (6) Ako jednaine ( 5 ) i ( 6 ) saberemo, dobijamo: 12 III = 60 (7) 60 Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo: I II = I II = 5A 12 Uvrtavanjem vrijednosti za III u jednainu ( 5 ) ili jednainu ( 6 ) , dobijamo: 75 3 I I = 15 5 I I = I I = 25A 3
38

Osnove elektrotehnike
Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain: I = II = 25 A ; I2 = III = 5 A I1 = 20 A

Modul 2

I1 = II III = 25 5

Dakle, smjerovi struja u granama su pozitivni + ukoliko se njihovi smjerovi podudaraju sa smjerovima konturnih struja, a u suprotnom su negativni . Ukoliko za struju grane dobijemo negativan rezultat,to znai da je smjer te struje suprotan od pretpostavljenog smjera .

Primjer 2: Odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je: R1 = R2 = 3 , R3 = 2 i U = 21 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama postavljamo sistem jednaina: ( R1 + R2 ) II R2 III = U (1) R2 II + ( R2 + R3 ) III = 0 (2) Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina: 6 II 3 III = 21 (3) 3 II + 5 III = 0 (4) Mnoenjem jednaine ( 4 ) sa 2 , dobijamo: 6 II 3 III = 21 (5) 6 II + 10 III = 0 (6) Sabiranjem jednaina ( 5 ) i ( 6 ) , dobijamo: 7 III = 21 (7) 21 Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo: I II = I II = 3A 7 Uvrtavanjem vrijednosti za III u jednainu ( 5 ) ili jednainu ( 6 ) , dobijamo: 21 + 3 3 I I = 5A II = 6 Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain:
I1 = II = 5 A ; I3 = III = 3 A I2 = 2 A

I2 = II III = 5 3

Primjer 3: Odrediti sve struje u kolu sa slike ako je: R1 = 1 , R2 = 3 , R3 = R4 = 2 i U = 21 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama postavljamo sistem jednaina: ( R1 + R2 + R4 ) II + R2 III = U (1) R2 II + ( R2 + R3 ) III = 0 (2)
39

Osnove elektrotehnike
Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina: 6 II + 3 III = 21 3 II + 5 III = 0 (3) (4)

Modul 2

Mnoenjem jednaine ( 4 ) sa 2 , dobijamo: 6 II 3 III = 21 (5) (6) 6 II + 10 III = 0 Oduzimanjem jednaine ( 5 ) od jednaine ( 6 ) , dobijamo: (7) 7 III = 21 21 Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo: I II = I II = 3A 7 Uvrtavanjem vrijednosti za III u jednainu ( 5 ) ili jednainu ( 6 ) , dobijamo:

II =

(3) 10 6

I I = 5A

Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = I4 = II = 5 A ; I3 = III = (3 ) = 3A I2 = 2 A

I2 = II + III = 5 3

Primjer 4: Odrediti sve struje u kolu sa slike ako je:R1 = 2 ,R2 = 4 ,R3 = 8 U1 = 23 V iU2 = 6 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama postavljamo sistem jednaina: ( R1 + R2 ) II R2 III = U1 (1) R2 II + ( R2 + R3 ) III = U2 (2) Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina: 6 II 4 III = 23 (3) 4 II + 12 III = 6 (4) Mnoenjem jednaine ( 3 ) sa 2 , te jednaine ( 4 ) sa 3 , dobijamo: 12 II 8 III = 46 (5) 12 II + 36 III = 18 (6) Sabiranjem jednaina ( 5 ) i ( 6 ) , dobijamo: 28 III = 28 (7) 28 Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo: I II = I II = 1A 28
Uvrtavanjem vrijednosti za III u jednainu ( 5 ) ili jednainu ( 6 ) , dobijamo:

II =

46 + 8 1 12

I I = 4,5A

Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = II = 4,5 A ; I3 = III = 1 A I2 = 3,5 A

I2 = II III = 4,5 1
40

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Primjer 5: Odrediti sve struje u kolu sa slike ako je:R1 = 2 ,R2 = 3 ,R3 = 4 ,U1 = 40 V,U2 = 20 V i U3 = 15 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama postavljamo sistem jednaina: ( R1 + R2 ) II R2 III = U2 U1 (1) (2) R2 II + ( R2 + R3 ) III = U3 U2 Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina: (3) 5 II 3 III = 20 3 II + 7 III = 5 (4) Mnoenjem jednaine ( 3 ) sa 7 , te jednaine ( 4 ) sa 3 , dobijamo: 35 II 21 III = 140 (5) 9 II + 21 III = 15 (6) Sabiranjem jednaina ( 5 ) i ( 6 ) , dobijamo: 26 II = 155 (7) 155 Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo: I I = I I 6A 26
Uvrtavanjem vrijednosti za III u jednainu ( 5 ) ili jednainu ( 6 ) , dobijamo:

I II =

35 (6) + 140 21

I II 3,3A

Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = II = (6 ) = 6A ; I3 = III = 3,3 A I2 = 2,7 A

I2 = III II = 3,3 (6)

Vidimo da smo za struju I3 dobili negativnu vrijednost , to znai da je smjer struje I3 suprotan od smjera koji smo pretpostavili.

Zadaci za vjebanje:
1. Metodom konturnih struja odrediti vrijednosti struja u svim granama kola sa slike ako je: R4 = R5 = 15 , R1 = R2 = R3 = 5 , U1 = U3 = 120 V i U2 = 60 V .

Rjeenje: I1 = I3 = 6 A ; I2 = 12 A

41

Osnove elektrotehnike

Modul 2

2. Metodom konturnih struja odrediti vrijednosti struja u svim granama kola sa slike ako je: R4 = R5 = 15 , R1 = R2 = R3 = 5 , U1 = 69 V , U2 = 60 V , U3 = 97 V , U4 = 51 V i U5 = 23 V .

Rjeenje: I1 = I3 = 6 A ; I2 = 12 A

3. Metodom konturnih struja odrediti vrijednosti struja u svim granama kola sa slike ako je:R1 =1,5 , R2 = 0,5 , R3 = 3 , R4 = 1,75 , R5 = 2,25 , U1 = 23 V , U2 = 17 V , U3 = 20 V , U4 = 4 V i U5 = 11 V .

Rjeenje: I1 = 6 A ; I2 = 2,7 A ; I3 = 3,3 A

18.4 METODA POTENCIJALA VOROVA Primjer 1: Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima u kolu sa slike ako je: R1 = R2 = 3 , R3 = 2 i U = 21 V

Rjeenje: Raunanje traenih vrijednosti prema ovoj metodi sastoji se u slijedeem: 1. Postavljamo jednaine prema metodu potencijala vorova GA VA GAB VB = IA GBA VA + GB VB = IB (1) (2)

gdje je: GA , GB ukupna provodnost vorova A odnosno B i jednaka je zbiru svih provodnosti otpornika vezanih za pojedini vor ( uvijek je pozitivna ) GAB = GBA ukupna provodnost izmeu vorova A i B i jednaka je zbiru svih provodnosti otpornika vezanih izmeu vorova A i B IA , IB zbir svih struja koje ulaze u vor A odnosno vor B Ovdje uzimamo samo struje grana u kojima se nalaze naponski izvori . Kao pozitivne uzimamo struje kod kojih je pozitivni pol naponskog izvora okrenut prema voru, a u suprotnom ih uzimamo kao negativna .

Kod ovog metoda je bitno da je potreban broj jednaina uvijek za jedan manji od broja vorova.To je zbog toga to uvijek jedan vor proglaavamo za referentni ili nulti vor. Potencijal tog vora jednak je nuli . Obino se za referentni vor uzima onaj na koji je vezan minus pol izvora .
42

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Obino e u naim primjerima taj vor biti vor B pa emo imati VB = 0 odnosno, na sistem jednaina e sada imati samo jednu jednainu oblika: GA VA = IA (3)

Dakle, uvrtavanjem ovih vrijednosti, u naem primjeru, dobijamo: 1 1 1 U (4) R + R + R VA = R 2 3 1 1 Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo: 21 1 1 1 (5) + + VA = 3 3 3 2 Rjeavanjem jednaine ( 5 ) dobijamo: 2+2+3 7 6 VA = 7 odnosno, VA = 7 VA = 7 6 6 7 Padove napona na otpornicima dobijamo na slijedei nain: U 2 = U 3 = 6V U 2 = U 3 = U AB = VA VB = 6 0

VA = 6V

U U 1 = U AB U 1 = U U AB = 21 6 U 1 = 15V Struje u granama dobijamo na slijedei nain: U U AB 21 6 U U 6 6 I1 = = I1 = 5A ; I 2 = AB = I 2 = 2A ; I 3 = AB = I 3 = 3A R1 3 R2 3 R3 2

Primjer 2: Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: R1 = 1 , R2 = 3 , R3 = R4 = 2 i U = 21 V .

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati :VB = 0 . Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova: 1 1 1 U (1) R +R + R + R VA = R + R 4 2 3 1 4 1 Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo: 1 1 21 1 + + VA = (2) 1+ 2 1+ 2 3 2 Rjeavanjem jednaine ( 2 ) dobijamo:

2+2+3 7 6 VA = 7 odnosno, VA = 7 VA = 7 6 7 6
Padove napona na otpornicima dobijamo na slijedei nain: U 2 = U 3 = 6V U 2 = U 3 = U AB = VA VB = 6 0 U U 1 U 4 = U AB U 1 + U 4 = U U AB = 21 6 I1 = U1 U 4 R = U1 = 1 U 4 R1 R 4 R4
43

VA = 6V

U 1 + U 4 = 15V

(3) (4)

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Ako jednainu ( 4 ) uvrstimo u jednainu ( 3 ) dobijamo: R1 R R R R R + R1 15 R1 U1 = 1 (15 U1 ) = 15 1 1 U1 U1 1+ = 15 1 U1 4 = R4 R4 R4 R4 R4 R4 R4 U1 = 15 R 1 15 1 = R 4 + R1 2 +1 U 1 = 5V ; U 4 = 15 U 1 = 15 5 U 4 = 10V

Struje u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = I3 = U1 5 = R1 1 U3 6 = R3 2 I 1 = 5A I 3 = 3A ; I2 = I4 = U2 6 = R2 3 U 4 10 = R4 2 I 2 = 2A I 4 = 5A

Primjer 3: Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: R1 = 2 ,R2 = 4 , R3 = 8 ,U1 = 23 V i U2 = 6 V .

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati :VB = 0 . Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova:
1 U1 U 2 1 1 R + R + R VA = R + R 2 3 1 3 1 Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo: (1)

23 6 1 1 1 + + + VA = 2 8 2 4 8
Rjeavanjem jednaine ( 2 ) dobijamo:

(2)

4 + 2 +1 92 + 6 7 98 98 VA = odnosno, VA = VA = 8 8 7 8 8
Padove napona na otpornicima dobijamo na slijedei nain: U 2 = U AB = VA VB = 14 0 U 2 = 14V

VA = 14V

; U 3 = U AB U 2 = 14 6

U 3 = 8V

U R1 = U 1 U AB = 23 14 U R1 = 9V Struje u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = U R1 9 = R1 2 I1 = 4,5A ; I 2 = U 2 14 = R2 4

44

I 2 = 3,5A ; I 3 =

U3 8 = R3 8

I 3 = 1A

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Primjer 4: Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: R1 = 2 , R2 = 3 ,R3 = 4 ,U1 = 40 V ,U2 = 20 V i U3 = 15 V .

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati :VB = 0 . Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova:
1 U U U 1 1 + + VA = 1 + 2 + 3 R R1 R 2 R 3 1 R2 R3 Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo: (1)

40 20 15 1 1 1 + + + + VA = 2 3 4 2 3 4
Rjeavanjem jednaine ( 2 ) dobijamo:

(2)

6+4+3 240 + 80 + 45 13 365 365 VA = odnosno, VA = VA = 12 12 13 12 12

Padove napona na otpornicima dobijamo na slijedei nain: U R1 = U 1 U AB = 40 28 U R 2 = U AB U 2 = 28 20 U R1 = 12V

VA 28V

U R 2 = 8V ; U R 3 = U 3 U AB = 15 28 U R 3 = 13V

Struje u granama dobijamo na slijedei nain: I1 = U U R1 12 U 8 13 = I1 = 6A ; I 2 = R 2 = I 2 2,7A ; I 3 = R 3 = I 3 3,3A R1 2 R2 3 R3 4

Vidimo da smo za struju I3 dobili negativnu vrijednost , to znai da je smjer struje I3 suprotan od smjera koji smo pretpostavili.

Primjer 5: Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: U = 2 V , R1 = 0,5 , R2 = 3,5 , R3 = 5 , R4 = 100 i R5 = 25 .

45

Osnove elektrotehnike

Modul 2

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati : VB = 0 . Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova: 1 1 1 1 U (1) R +R + R + R + R VA = R + R 2 3 4 5 1 2 1 Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo: 1 1 1 1 2 + + + VA = (2) 0,5 + 3,5 0,5 + 3,5 5 100 25
Rjeavanjem jednaine ( 2 ) dobijamo:

25 + 20 + 1 + 4 2 50 1 100 VA = odnosno, VA = VA = 100 2 50 2 100 4 Padove napona na otpornicima dobijamo na slijedei nain: U R1 = U U AB U R 2 = 2 1 U R 2 U R1 + U R 2 = 1V
I1 =

VA = 1V (3)

U R1 U R 2 R = U R1 = 1 U R 2 (4) R1 R2 R2 Ako jednainu ( 4 ) uvrstimo u jednainu ( 3 ) dobijamo: R1 R1 R R R R + R1 R1 U R1 = 1 (1 U R1 ) = 1 1 U R1 U R1 1+ = U R1 2 = R2 R2 R2 R2 R2 R2 R4 U R1 = R1 0,5 = U R1 = 0,125V ; U R 2 = 1 U R1 = 1 0,125 U R 2 = 0,875V R 2 + R 1 0,5 + 3,5

U R 3 = U R 4 = U R 5 = U AB = 1V Struje u granama dobijamo na slijedei nain: U U 0,125 0,875 I 1 = R1 = I1 = 0,25A ; I 2 = R 2 = I 2 = 0,25A R1 0,5 R2 3,5 U U U 1 1 1 I 3 = R 3 = I 3 = 0,2A I 4 = R 4 = I 4 = 0,01A I 5 = R 5 = I 5 = 0,04A R3 5 R4 100 R5 25

Zadaci za vjebanje: 1. Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: R4 = R5 = 15 , R1 = R2 = R3 = 5 , U1 = U3 = 120 V i U2 = 60 V .
Rjeenje: UAB = 0V ; UR1 = UR3 = 30V UR2 = 60V ; UR4 = UR5 = 90V I1 = I3 = 6 A ; I2 = 12 A

2. Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je:R4 = R5 = 15 , R1 = R2 = R3 = 5 ,U1 = 69 V , U2 = 60 V , U3 = 97 V , U4 = 51 V i U5 = 23 V . Rjeenje: UAB = 0V ; UR1 = UR3 = 30V UR2 = 60V ; UR4 = UR5 = 90V I1 = I3 = 6 A ; I2 = 12 A

46

Osnove elektrotehnike

Modul 2

3. Metodom potencijala vorova izraunati sve struje i sve padove napona na otpornicima sa slike ako je: R1 = 1,5 , R2 = 0,5 , R3 = 3 , R4 = 1,75 , R5 = 2,25 , U1 = 23 V , U2 = 17 V , U3 = 20 V , U4 = 4 V i U5 = 11 V . Rjeenje: UAB = 28V ; UR1 = 9V , UR2 = 3V UR3 = 9V , UR4 = 5,5V ; UR5 = 7,5V I1 = 6 A ; I2 = 2,7 A ; I3 = 3,3 A

PITANJA ZA ZAVRNI TEST MODULA 2

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Definisati elektrinu struju. U emu je razlika izmeu fizikalnog i tehnikog smjera struje ? Definisati jainu elektrine struje. Koja je jedinica za jainu elektrine struje ? Nabrojati vee i manje jedinice. Kako se definie gustina struje ? Koja je razlika izmeu slabe i jake struje ? ta je koliina elektriciteta ? Kako se ona definie ? Izvesti jedinicu za koliinu elektriciteta. Kakva je razlika izmeu jednosmjerne i izmjenine struje ? Nacrtati dijagram sinusoidalne izmjenine struje. ta su izvori elektrine struje i kako se oni dijele ? Koliki je ukupni napon serijske i paralelne veze elektrinih izvora ? Nabrojati i objasniti vrste dejstava elektrine struje. Nacrtati prosto i sloeno elektrino kolo. ime se mjeri jaina elektrine struje ? Nacrtati emu spajanja instrumenta. ime se mjeri elektrini napon ? Nacrtati emu spajanja instrumenta. Definisati Omov zakon. Kako se izraunava pad napona ? Kako se izraunava pad napona u provodniku , a kako u izvoru ? Izvesti izraz za elektrini rad i elektrinu energiju. Koja je jedinica za elektrinu energiju ? Definisati Dulov zakon.Izvesti izraz. Izvesti izraz za elektrinu snagu. Koja je jedinica za elektrinu snagu ? Nabrojati vee i manje jedinice. Kako se rauna Dulovska snaga ? Definisati 1.Kirhofov zakon. Objasniti 1.Kirhofov zakon na primjeru 3 paralelno vezana potroaa. Definisati 2.Kirhofov zakon. Objasniti 2. Kirhofov zakon na primjeru 3 serijski vezana potroaa. Zato vrimo uzemljenje elektrine opreme i ureaja?ta su uzemljivai i koliki je njihov otpor? Napisati osnovne sisteme jednaina za metode konturnih struja i potencijala vorova .
47