Elektrostatika 03

Elektrostatika
Materija u el. polju

Kondenzatori
Kondenzatorske mree

TEHNIKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI
Zavod za elektroenergetiku
Studij: Preddiplomski struni studij elektrotehnike

Kolegij: Osnove elektrotehnike I

Predava: v. pred. mr.sc. Branka Dobra
Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika
S
t
r
:

2

Materija u elektrinom polju
U formirano elektrino polje dovodimo materiju i pri
tome razlikujemo dva sluaja:
kada je materija metal (vodi)
kada je materija dielektrik (izolator)
U oba sluaja elektrino polje djeluje na pozitivne i
negativne naboje od kojih se sastoji neutralna
materija.
S
t
r
:

3

Vodi u elektrinom polju
Naboji u metalnom predmetu koji se nalazi u
elektrinom polju bit e izloeni djelovanju elektrine
sile.
Ta sila e dovesti do razdvajanja tih naboja.
Negativni naboji koji se mogu pomicati bit e
premjeteni na stijenku metala u koju udara polje
(pomiu se suprotno od smjera polja), a na suprotnoj
stijenci pojavit e se viak pozitivnih naboja.
Pojava razdvajanja elektrinih naboja naziva se
ELEKTRINA INFLUENCIJA.
S
t
r
:

4

Vodi u elektrinom polju (2)

U metalu koji se nalazi u elektrinom polju nema
elektrinog polja.
E E
E E E
UK

=
= =
inf
inf
0
metal
+
+
-
-
-
E
+
E
E
inf
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
E
S
t
r
:

5

Dielektrini materijal u elektrinom
polju
U dielektrinom materijalu, za razliku od metala,
naboji se ne mogu tako lako gibati.
Kao primjer e se uzeti dielektrik u homogenom
elektrinom polju.
+
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
-
+o o
- + - + - + - +
- + - + - + - +
- +
- +
- +
- +
- +
- +
- +
- +
E
0
E
P
+o
P
o
P
S
t
r
:

6

polju (2)
Izmeu raznoimeno nabijenih ploa homogeno
elektrino polje djeluje na pozitivne i negativne naboje
unutar dielektrika.
Ovu pojavu pomicanja naboja zovemo dielektrini
pomak.
Na povrini dielektrika pojavljuje se negativan naboj
prema pozitivnoj elektrodi i pozitivan naboj kod
negativne elektrode.
Plona gustoa tog naboja (zovemo ga polarizirani
naboj) iznosi o
P
.

S
t
r
:

7

polju (3)
Polarizirani naboj o
P
vezan je uz dielektrik dok na
elektrodama imamo slobodni naboj o.
Po iznosu je uvijek o
P
<o.
Zbog toga to polje u dielektriku nastaje
superpozicijom utjecaja naboja na elektrodama i
utjecaja polariziranog naboja polje u dielektriku se
smanji!

om dielektrik s ;
0 P
E o o c =
r
P
E
E
c
o o
o
=
=
0
bez dielektrika
sa dielektrikom

dielektrina konstanta

S
t
r
:

8

polju (4)
Ploni naboj na povrini dielektrika rauna se preko
relativne dielektrine konstante.
r
c c c =
0
o
c
c
o
=
r
r
P
1
Dielektrici su dakle materijali koji pokazuju svojstvo
elektrine polarizacije kada ih unesemo u elektrino
polje. Izolatori su izraziti dielektrici.
Za izolatore su bitna tri svojstva:
dielektrinost,
vodljivost,
elektrina vrstoa (dielektrina vrstoa).
S
t
r
:

9

polju (5)
Elektrina vrstoa je granina jakost elektrinog polja
kad dolazi do proboja izolatora; tada se on vie ne
ponaa kao izolator.
Na materijale nije mogue primijeniti polje proizvoljne
jakosti.
c
r
E
prob
[kV/mm]
celuloid 7-9 20-30
izolacijski lak <3.5 40-120
tinjac 6-7 25-200
ulje 2.4 8-20
S
t
r
:

1
0

Uvodimo novu veliinu vektor gustoe elektrinog
pomaka, D.
Izmeu vektora gustoe el. pomaka i el. polja postoji
direktna veza:

Vektor gustoe elektrinog pomaka
(
=
2
m
As
E D

c
Poopeni Gaussov zakon vrijedi:

}
=
i
S unutar i
S
Q S D

) ( d

S
t
r
:

1
1

Polje na granici dva dielektrika
Zbog toga to na granici dva dielektrika postoji vezani
naboj, elektrino polje mijenja iznos prelaskom u
drugo sredstvo, a ako ne upada okomito na granicu
tada mijenja i smjer.
E
1
E
2
o
1
o
2
(1)
(2)
S
t
r
:

1
2

Polje na granici dva dielektrika (2)
Moe se pokazati da vrijedi:
na granici dva dielektrika tangencijalne komponente
elektrinog polja su jednake (E
1t
= E
2t
)
na granci dva dielektrika normalne komponente vektora
gustoe elektrinog pomaka su jednake (D
1n
= D
2n
)
D
1
D
2
o
1
o
2
(1)
(2)
E
1
E
2
o
1
o
2
(1)
(2)
S
t
r
:

1
3

Serijski spoj izolatora
Kod serijskog spoja izolacija vektori D i E probadaju
okomito zajedniku granicu pa vrijedi:
c
1
c
2
+Q -Q
E
1
D
1
E
2
D
2
D D D = =
2 1
1
2
2
1
c
c
=
E
E
S
t
r
:

1
4

Paralelni spoj izolatora
Kod paralelnog spoja izolacija vektori D i E su paralelni
sa zajednikom granicom pa vrijedi:
E E E = =
2 1
2
1
2
1
c
c
=
D
D
c
1
c
2
+Q -Q
E
1
D
1
E
2
D
2
S
t
r
:

1
5

Dovoenjem naboja na vodljivo tijelo poveava se
njegov potencijal. Faktor proporcionalnosti nazivamo
kapacitet, oznaavamo s C te definiramo kao:
Kapacitet
Q
C =
V
As
F =
Jedinica za kapacitet je Farad [F].
Primjer, kapacitet nabijene kugle:

R
R
Q
Q Q
C
kugle
kugle
=

= = c t
c t
4
4
S
t
r
:

1
6

Kapacitet sustava dvaju tijela definira vezu izmeu
koliine naboja (Q) na tijelima i napona (U) koji vlada
izmeu njih.
Elektrini kondenzator
. konst
U
Q
C = =
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
U
+ -
1
2
+Q Q
S
t
r
:

1
7

DEFINICIJA: Elektrini kondenzator je fizika tvorevina
sastavljena od dvije raznoimeno nabijene elektrode
koja ima sposobnost skladitenja elektrinih naboja.

Elektrini kondenzator (2)
Prema oblicima elektroda kondenzatore moemo
podijeliti na:
ploasti kondenzator,
kuglasti kondenzator,
cilindrini kondenzator, itd.
S
t
r
:

1
8

Najjednostavniji tip kondenzatora.
Ploasti kondenzator
0 0
x
S
Q
x E

= =
c c
o
}
=
1
2
12
x
x
x d E U

E +Q
-Q
1 2
x
1
x
2

( )
1 2 12
2
1
1
2
x x
S
Q
x
S
Q
dx
S
Q
U
x
x
x
x

=
}
c c c
Sastoji se od dvije ravne, meusobno razmaknute
vodljive plohe povrine S izmeu kojih se nalazi zrak ili
dielektrik.
S
t
r
:

1
9

Ako udaljenost izmeu ploa kondenzatora definiramo s
l, onda je kapacitet ploastog kondenzatora:
Ploasti kondenzator (2)
l
S
S
l Q
Q
U
Q
C =
= = c
c
| | F
l
S
C = c
Izraz za kapacitet ploastog kondenzatora:
S
t
r
:

2
0

El. polje i potencijal u ploastom
kondenzatoru
x
S
Q
E x
S
Q
E
r r

=

=
2 0
2
1 0
1
;
c c c c
Naponi na dielektricima:
Polje u dielektricima:
Potencijali:
2 2 2 1 1 1
; d E U d E U = =
x -x 0
d
1
d
E(x)
E
1
E
2
(x)
x
ref
= d
+ Q
Q
d
1
E
1
, D
1
c
r1
S
d
2
E
2
, D
2
c
r2
Vektor gustoe el. pomaka u dielektricima:
2 1
D D

=
) ( ) ( ) 0 (
1
d d > >
S
t
r
:

2
1

kondenzatoru (2)
o + o
x
c
r1
c
r2
a b c
m
e
t
a
l
0
x
0
b
E(x)
c a
E
1
E
2
1 0
1
1
r
D
E
c c
o
c
= =
0
metal
= E
2 0
2
2
r
D
E
c c
o
c
= =
2 1 r r
c c >
S
t
r
:

2
2

kondenzatoru (3)
o + o
x
c
r1
c
r2
a b c
m
e
t
a
l
0
x
0
b
(x)
c a
a
r

1 0
c c
o
0 ) 0 ( =
0
1 0
) (
a
r
U a a =
=
c c
o
( ) b c a c
r r

=
2 0 1 0
) (
c c
o
c c
o
a a b
r

= =
1 0
) ( ) (
c c
o

( ) b c a
r r

2 0 1 0
c c
o
c c
o
cb
U b c + = ) ( ) (
ba a ba
U U U a b + = + =
0
) ( ) (
S
t
r
:

2
3

Kuglasti kondenzator
| | F 4
1 2
2 1
R R
R R
C
= c t
Izraz za kapacitet kuglastog kondenzatora:
0
2
1
4
r
r
Q
E

=
c t
|
|
.
|
\
|

=
2 1
12
1 1
4 R R
Q
U
c t
+Q
-Q
1 2 R
1
R
2

}
=
1
2
12
R
R
r d E U


S
t
r
:

2
4

El. polje i potencijal u kuglastom
kondenzatoru
R
1
-Q
R
2
+Q
c
r
r
0
R
1
R
2
E(r)
r
ref
= R
2
(r)
|
|
.
|
\
|

=
2 1 0
2 1
1 1
4 R R
Q
U
r
R R
c c t
2
0
4
) (
r
Q
r E
r

=
c c t
S
t
r
:

2
5

Cilindrini kondenzator
| | F
ln
2
1
2
|
|
.
|
\
|
=
R
R
l
C c t
Izraz za kapacitet cilindrinog kondenzatora:
0
1
2
r
r
E

=
c t
|
|
.
|
\
|

=
1
2
12
ln
2 R
R
U
c t
+Q
-Q
1 2 R
1
R
2

l
}
=
1
2
12
R
R
r d E U

l
Q
=
S
t
r
:

2
6

El. polje i potencijal u cilindrinom
kondenzatoru
R
1
+
R
2
-
c
r
r 0
R
1
R
2
E(r)
r
ref
= R
2
(r)
1
2
0
2 1
2 R
R
ln U
r
R R
c c t

=
r
r E
r

=
c c t

0
2
) (
S
t
r
:

2
7

Oznaka za kondenzator:
Kondenzator u strujnom krugu
C
Veza naboja, kapaciteta i napona na kondenzatoru:
U
Q
C =
U C Q =
C
Q
U =
Kondenzatore moemo spojiti na dva naina:
serijski
paralelno
S
t
r
:

2
8

Serijski spoj dva kondenzatora:
Serijski spoj kondenzatora
C
1
C
2
U
1

U
2

U
12

Q
1

Q
2

Q
12
C
12

S
t
r
:

2
9

Serijski spoj kondenzatora:
Serijski spoj kondenzatora (2)
2 1 12
U U U + =
2 1 12
Q Q Q = =
2 1
2 1
12
C C
C C
C
+
=
C
1
C
2
izraz za ekvivalentan kapacitet:

osnovni preduvjeti:
iz prethodnog slijedi:
2
2
1
1
12
12
C
Q
C
Q
C
Q
+ =
2 1 12
1 1 1
C C C
+ =
S
t
r
:

3
0

Openito, za serijski spoj n kondenzatora vrijedi:
Serijski spoj kondenzatora (3)
=
=
=
= = = =
=
n
i
i S
n S
n
i
i S
C C
Q Q Q Q
U U
1
2 1
1
1 1

n
n
C C C
U U U
1
: :
1
:
1
: : :
2 1
2 1
=
Odnosi napona na pojedinim kondenzatorima:
S
t
r
:

3
1

Paralelni spoj dva kondenzatora:
Paralelni spoj kondenzatora
C
1
C
2
U
1
U
2

Q
1
Q
2

U
12
Q
12
C
12

S
t
r
:

3
2

Paralelni spoj dva kondenzatora:
osnovni preduvjeti:

Paralelni spoj kondenzatora (2)
2 1 12
U U U = =
C
1
C
2
2 1 12
Q Q Q + =
2 1 12
C C C + =
iz prethodnog slijedi:

izraz za ekvivalentan kapacitet:
2 2 1 1 12 12
C U C U C U + =
S
t
r
:

3
3

Openito, za paralelni spoj n kondenzatora vrijedi:

Paralelni spoj kondenzatora (3)
=
=
=
=
= = = =
n
i
i P
n
i
i P
n P
C C
Q Q
U U U U
1
1
2 1

n n
C C C Q Q Q : : : : : :
2 1 2 1
=
Odnosi naboja na pojedinim kondenzatorima:
S
t
r
:

3
4

Mjeoviti spoj kondenzatora:

Kondenzatorske mree
C
2
C
1
C
3
C
23

C
1
C
23
C
123

rjeava se tako da se parcijalno promatraju segmenti mree i
rjeavaju kao isti paralelni ili serijski spojevi dva ili vie
kondenzatora.
na taj se nain korak po korak smanjuje kompleksnost mree.

S
t
r
:

3
5

Kondenzatorske mree (2)
U mreama gdje su kondenzatori prethodno nabijeni
definiramo dva zakona:
za vorove u mrei,
za zatvorene petlje u mrei.
Prethodni izrazi za ekvivalentne kapacitete
serije i paralele kondenzatora vrijede za
kondenzatorske mree u kojima kondenzatori
prije prikljuenja na naponski izvor nisu
prethodno nabijeni.
S
t
r
:

3
6

gdje su:
Q
i
, konani naboji na kondenzatorima,
Q
0j
, poetni naboji na kondenzatorima
Za svaki vor u mrei vrijedi:

=
j i
Q a Q a
0
lg lg
Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C
1

prethodno nabijen:
C
2
E
(1)
C
1
+
-
Q
10
10 2 1
Q Q Q (1) vor za = +
Q
1

Q
2

+

-
+

-
Q
1
Q
2
!
S
t
r
:

3
7

gdje su:
E
i
, naponi naponskih izvora u petlji,
Q
j
, konani naboji na kondenzatorima,
U
Cj
, naponi na kondenzatorima u petlji.
Za svaku zatvorenu petlju u mrei vrijedi:

=
Cj i
U a E a lg lg

=
j
j
i
C
Q
a E a lg lg
Prilikom raspisivanja jednadbi paziti na predznake!
S
t
r
:

3
8

Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C
1

prethodno nabijen:
2 1
U U E + =
U
1

U
2

2
2
1
1
C
Q
C
Q
E + =
C
2
E
(1)
C
1
+
-
Q
10
Q
1

Q
2

+
-
+
-
+

-
+

-
S
t
r
:

3
9

Voltmetar u kond. mrei
Voltmetar je instrument koji mjeri napon izmeu
toaka na koje je spojen.
Pri tome treba paziti na polaritet toga napona.
Na voltmetru je definirana referentna stezaljka
oznaena s +.
C
2
E
C
1
+
-
U
1
V
+
1
U U
V
=
C
2
E
C
1
+
-
U
1 V
+
1
U U
V
=
S
t
r
:

4
0

Energija elektrinog polja
Postoje dva tumaenja energije elektrinog polja.
Energija el. polja nekog sustava naboja (stvaratelja
polja) predstavlja potencijalnu energiju tog sustava
koja je jednaka radu kojeg je potrebno izvriti da se
sav pristupni naboj dovede iz beskonanosti u zadani
poloaj, tj. da se formira zadani sustav.
Rad koji je potrebno uloiti da bi se dva pozitivna
tokasta naboja q
1
i q
2
koji se nalaze na beskonanoj
udaljenosti dovela na meusobnu udaljenost r
12

jednak je:
12 0
2 1
4
12
r
q q
r d F A
r
r r
r

= =
}
=
=
c c t

S
t
r
:

4
1

Taj se rad pretvara u energiju el. polja tog sustava
naboja.
U drugom pristupu energija sustava naboja sadrana
je u njegovom el. polju.
Svaka toka prostora u kojoj postoji el. polje sadri
energiju ija je prostorna gustoa dana izrazom:
Ukupna energija rauna se tako da se prostor razdijeli
na diferencijalno male volumene u kojima je e
konstantno, a zatim se sumiraju (integriraju) energije
sadrane u svim tim volumenima.
(
= = =
3
2 2
2
1
2
1
2
1
m
J
D E D E
c
c e
S
t
r
:

4
2

Kod ploastog kondenzatora (homogeno polje) e je
konstantno i ukupna energija el. polja dobije se kao:
}}}
=
V
dV W e
C U d S
d
U
W =
|
.
|
\
|
=
2
2
2
1
2
1
c
d S E W =
2
2
1
c
C
Q
W
=
2
2
S
t
r
:

4
3

Kod serijskog spoja izolacija vrijedi (vie tvrdnji je
tono:)
a) E
1
= E
2

b) D
1
= D
2

c) E
1
/ E
2
= c
1
/ c
2

d) E
1
/ E
2
= c
2
/ c
1
d) D
1
/ D
2
= c
2
/ c
1
d) D
1
/ D
2
= c
1
/ c
2

c
1
c
2
+Q -Q
E
1
D
1
E
2
D
2
S
t
r
:

4
4

Ako je C
1
= 40 [nF] i C
2
= 10 [nF] ekvivalentan kapacitet
prikazane kombinacije iznosi:
a) 100 [nF]
b) 10 [nF]
c) 90 [nF]
d) 85 [nF]

C
1
C
1
C
2
C
2

Elektrostatika 03

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektrostatika 03

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrostatika

Materija u el. polju

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

You might also like