VJETROELEKTRANE

Marijana indija Mateja Badrak

Vjetroelektrane
Obnovljivi izvor elektrine energije pokretan kinetikom energijom vjetra Niz blisko smjetenih vjetrenjaa Najee su istog tipa Izloene su istom vjetru Najvei proizvoai elektrine energije pomou vjetra su SAD, Njemaka, panjolska i Kina

DJELOVI VJETENJAE
1. Temelj 2. Prikljuak na elektroenergetski sustav 3. Stup 4. Ljestve za pristup 5. Zakretnik 6. Kuite stroja ili gondola 7. Elektrini generator 8. Anemometar 9. Koioni sustav (mehanika konica) 10. Prijenosnik snage (obino multiplikator) 11. Lopatice rotora 12. Sustav zakretanja lopatica 13. Glavina rotora

PREDNOSTI I NEDOSTATCI VJETROELEKTRANA

Prednosti
Ne troe gorivo, tj. energija vjetra je u uvjetno reeno besplatna Ne zagauju okoli Smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva

Nedostatci
Jake promjene u snazi vjetra relativno su tee tehniki savladive. Tehnika rjeenja moraju sprijeiti oteenje vjetrenjae pri olujnoj snazi i izvlaiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, to poskupljuje ta rjeenja

VRSTE VJETROELEKTRANA

Kopnene vjetroelektane Priobalne vjetroelektane Plutajue vjetroelektrane

Zrane ili visinske vjetroelektrane

Kopnene vjetroelektrane
Grade se na vrstom tlu Najei su oblik vjetroelektrana Najvee kopnene vjetroelektane u svijetu su: 1. Jaisalmer (Indija) 2. Roscoe (SAD) 3. Horse Hollow (SAD)

Vjetroelektrana Roscoe

Priobalne vjetroelektrane
Vrsta vjetroelektrane s vrstim temeljima koja se gradi na moru (ima planova gradnje i na jezerima) Dubina vode je obino manja od 60 metara Morske instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od kopnenih Znaju imati i vie od 100 vjetrenjaa

Lillgrund (vedska)

Plutajue vjetroelektrane
Postavlja se na plutajuu strukturu u dubljem moru, gdje

nije mogue postaviti priobalnu vjetroelektranu

Sloene su i zahtijevaju vee poetne trokove Obino se vie plutajuih vjetroagregata povezuju zajedno u vjetroelektranu, kako bi se koristio zajedniki podvodni kabel za prijenos elektrine struje Prva vea plutajua vjetrenjaa Hywind, koja je sklopljena u Stavangeru (Norveka)

Zrane ili visinske vjetroelektrane

Koncept zranih vjetroelektrana se zasniva na iskoritenju energije vjetra u viim slojevima atmosfere Moemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskoritavanje vjetra na niim visinama te na viim visinama

VJETROELEKTRANE U HRVATSKOJ
Vjetroelektrane u Hrvatskoj su zapoele svoj razvoj jo 1988., kada je Konar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilitu Uljanik

Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najvie interesa na podrujima Zadarske, ibenskokninske,Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije

U Hrvatskoj je trenutno 11 vjetroelektrana Vjetroelektrana Bruka kraj Benkovca