Sveuilite u Zagrebu RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET

UPUTE ZA IZRADU DOKTORSKOG RADA

Zagreb, 2010.

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

SADRAJ

1. UVOD 2 2. IZRADA DOKTORSKOG RADA 2 Svrha i cilj izrade doktorskog rada Struktura doktorskog rada Tehnika obrada doktorskog rada Opseg doktorskog rada Preporuke za lake jednoznano oblikovanje teksta doktorskog rada 3. PREDAJA DOKTORSKOG RADA NA OCJENU 11 4. KORISNI IZVORI INFORMACIJA ... 12

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

1. UVOD Doktorski rad je izvorno, originalno znanstveno djelo, koje samostalno izrauje doktorand, a koje je po metodologiji obrade i po doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje doktorandove sposobnosti da djeluje kao samostalan istraiva u odreenom znanstvenom podruju i znanstvenom polju. Doktorski rad mora imati sva obiljeja originalnog, izvornog i samostalnog znanstvenog djela. Mora sadravati nove znanstvene spoznaje, znanstvene injenice, znanstvene zakone i zakonitosti, znanstvene teorije koje pridonose razvitku znanosti i rjeavanju aktualnih, kompleksnih teorijskih i praktikih problema koji do tada uope nisu bili istraeni ili pak nisu bili dovoljno istraeni. U obradi odabrane i odobrene teme doktorskog rada doktorand je duan na temelju rezultata temeljnih i primijenjenih istraivanja te uporabom znanstvenih metoda i znanstveno utemeljenih metodolokih postupaka sustavno formulirati i javnosti prezentirati spoznaje svoga istraivanja. Rezultatima istraivanja, pisanjem teksta i obranom doktorskog rada doktorand mora dokazati da je sposoban djelovati kao samostalan istraiva u svim vrstama znanstvenih projekata.

2. IZRADA DOKTORSKOG RADA Prije izrade doktorskog rada, tj. tijekom prijave teme, potrebno je definirati njegove glavne elemente i glavne faze izrade, odnosno treba imati na umu: 1) 2) 3) 4) svrhu i cilj izrade doktorskog rada, strukturu doktorskog rada, dokumentacijsku osnovu (informatiku podlogu), te tehniku obradu doktorskog rada.

3.1. Svrha i cilj izrade doktorskog rada Osnovna je svrha izrade doktorskog rada da kandidat novim izvornim i originalnim rezultatima istraivanja dokae ili opovrgne postavljenu hipotezu, s ciljem da pridonese poveanju riznice novih znanja, da pridonese primjeni novih znanja u teoriji i praksi, te da stekne najvii akademski stupanj znanstvenog osposobljavanja i usavravanja stupanj doktora znanosti. To pretpostavlja i druge svrhe i ciljeve, primjerice: da se doktorand potpunije, dublje i opsenije upozna s tematikom odreenog znanstvenog polja; da se doktorand u potpunosti osposobi za samostalan znanstvenoistraivaki rad; da doktorand stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti stvori temeljnu pretpostavku za svoju daljnju afirmaciju u svijetu znanosti i visokog obrazovanja.

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

3.2. Struktura doktorskog rada Doktorski se rad moe pisati na hrvatskom ili, uz posebno obrazloenje, nekom drugom jeziku. Naslov doktorskog rada mora biti, uz izvorni jezik, napisan i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Doktorski rad ima odreenu strukturu, tj. sustavni raspored i meusobnu povezanost svih dijelova toga znanstvenog djela. U pravilu sadri sljedee elemente: stranica s informacijama o mentoru/mentorima zahvale (neobavezno) saetak na jeziku na kojemu je rad napisan proireni (strukturirani) saetak na hrvatskome jeziku ako rad nije napisan na njemu proireni (strukturirani) saetak na engleskome jeziku ako rad nije napisan na njemu kljune rijei sadraj uvod izlaganje tematike dijelovi doktorskog rada i njihovo obiljeavanje zakljuak literaturu ilustracije, tj. popis tablica, grafikona, shema i crtea priloge ivotopis autora s popisom objavljenih radova Stranica s informacijama o mentoru/mentorima. Potrebno je navesti titulu i ime mentora, te instituciju u kojoj je zaposlen. Saetak. U saetku se iznosi pregled, odnosno vrlo koncizan sadraj cjelokupnoga djela. On ima dvostruku namjenu: da poslui javnosti kao informacija o nekom djelu (doktorskom radu) i da omogui itateljima brzu spoznaju bitnih obiljeja doktorskog rada kako bi utvrdili je li za njih djelo zanimljivo i hoe li ga proitati. Saetak mora biti napisan na jednoj kartici teksta (1 kartica sadri 1800 znakova ukljuivi razmake) i omoguiti itatelju razumijevanje cilja rada, metode istraivanja, rezultate s bitnim obrazloenjima te autorove zakljuke. Treba ga pisati jednostavno, u potpunim i povezanim reenicama, koristei strune izraze samo gdje je to neophodno kako bi tekst bio razumljiv iroj javnosti te izbjegavati kratice. Proireni (strukturirani) saetak pie se na hrvatskom jeziku ako rad nije napisan na njemu, i na engleskom jeziku ako rad nije napisan na njemu. Ne smije biti dui od dvije A4 stranice, a sadri ciljeve, postupke, rezultate i zakljuke istraivanja. Kljune rijei navode se na jeziku kojim je doktorski rad pisan, te na hrvatskom i na engleskom jeziku. Sadraj za itatelja predstavlja temeljni putokaz pomou kojeg moe vrlo brzo pronai sve informacije i podatke koji su mu potrebni. Sadraj ustvari predstavlja brojano-tekstualni pregled poglavlja i potpoglavlja doktorskog rada pomou kojeg se lako pronalaze poetne stranice poglavlja i potpoglavlja.

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

Uvod je poetni dio doktorskog rada koji predstavlja uvod u rad i postavlja doktoranda u odnos s temom rada. U tom dijelu teksta autor uvodi itatelje u podruje tretirane tematike, upoznaje ih s problemom i predmetom istraivanja, postavljenom hipotezom, svrhom i ciljevima istraivanja, pregledom dosadanjih istraivanja, znanstvenim metodama i strukturom rada. Uvod se pie tek nakon zavrenog teksta rukopisa doktorskog rada. Sukladno navedenom, uvod svakog doktorskog rada mora sadravati sljedeih pet elemenata: problem i predmet istraivanja s hipotezom; svrhu i ciljeve istraivanja; kratak pregled dosadanjih istraivanja; znanstvene metode; strukturu rada (konkretizirane naznake koje su navedene ve u obrazloenju teme i radnih teza doktorskog rada). Uvod ne smije biti ni prekratak niti predug. Izlaganje tematike dijelovi doktorskog rada i njihovo obiljeavanje. Zavren tekst doktorskog rada sustavno se, prema prethodno pripremljenom sadraju, ralanjuje u dijelove (poglavlja) i poddijelove (potpoglavlja) po decimalnom sustavu. Izlaganje cjelokupne tematike takvoga rada sustavno se rasporeuje u tri skupine: povijesno-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio, tj. pregled dosadanjih istraivanja; analitiko-eksperimentalni dio; perspektivni dio, tj. diskusija rezultata. Ovo nisu tri dijela u doslovnom smislu rijei, kao to to nisu ni naslovi tih dijelova. To su ustvari tri skupine koje mogu imati i vie dijelova s karakteristinim naslovima, a to se posebice odnosi na drugu, najvaniju skupinu: analitiko-eksperimentalni dio. Ta skupina u pravilu ima vie dijelova jer se u njoj rjeavaju problem i predmet istraivanja. Tu se dokazuje ili obara postavljena hipoteza, tj. temeljna hipoteza i pomone hipoteze ako postoje. U izlaganju tematike u doktorskom radu dolaze do izraaja znanje, sposobnost, kritinost, inventivnost, znanstvenoistraivako iskustvo i motiviranost doktoranda. On mora znanstveno i logino povezivati relevantne spoznaje, injenice, dokaze i misli u utvrivanju problema, sudova, definicija, zakonitosti i teorija, te u izvoenju zakljuaka. Pri tome doktorand treba biti samostalan i objektivan u prosuivanju i donoenju relevantnih ocjena i prijedloga. U ovom najvanijem dijelu doktorskog rada doktorand obvezatno i na uobiajen nain jasno citira stavove, spoznaje i formulacije drugih istraivaa, odnosno citira koritenu literaturu koja se u cijelosti referira u popisu na kraju doktorskog rada. Iznimno, u sluaju da se neto ne moe citirati, autor se moe koristiti biljekama na dnu stranice ('fusnotama'). One u pravilu trebaju sadravati samo neophodna dodatna pojanjenja osnovnog teksta. Zakljuak je na sustavan, koncizan i jezgrovit nain izloena sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih injenica, teorija i zakona koji su opirnije elaborirani u analitikom dijelu doktorskog rada, a kojima je dokazivana postavljena hipoteza. U zakljuku se ne navode tui citati i ne piu se biljeke. Dijelovi, odnosno ulomci teksta zakljuka ne oznaavaju se brojevima, nego se formuliraju redom shodno strukturi doktorskog rada. Zakljuak ne bi smio biti ni prekratak ni preopiran, trebao bi iznositi najvie do 10% ukupnog opsega doktorskog rada (tj. do dvadesetak kartica teksta). Literatura. Na kraju teksta doktorskog rada, odnosno poslije zakljuka, navodi se popis koritene literature (bibliografija). Navode se svi radovi koji su u doktorskom radu citirani. To znai da u popisu ne smiju biti radovi koji nisu citirani, tj. na koje se u radu ne upuuje. 4

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

Prilikom citiranja bibliografskih podataka u tekstu navodi se autorovo prezime ili originalni izvor podataka i godina objavljivanja, a slijedi, samo ako je to neophodno, stranica na kojoj je naveden podatak. Ako publikacija ima dva autora navode se oba, a ukoliko ima vie autora u tekstu doktorskog rada navodi se samo prvi od njih, a nakon toga se pie et al., dok u popisu literature treba navesti prezimena svih autora s inicijalima imena. Popis literature treba biti napisan abecednim redom, s tim da su radovi istih autora poredani kronoloki. Podaci u popisu literature ispisuju se za razliite izvore na sljedei nain:
(a) za asopise Jurkovi, I. & Durn, G. (1988): Deposits in the Zrin District of Trgovska Gora in Croatia. Geol. vjesnik, 41, 327339, Zagreb. (b) za zbornike konferencija, simpozija i dr. Durn, G., Gaurina-Meimurec, N., Meandija, I., Veronek, B. & Mesi, S. (2002): Geochemical and mineralogical assessment of lime stabilized waste from petroleum industry in Croatia. ASME Engineering Technology Conference on Energy, February 46 2002, str. 9, Houston. (c) za knjige Wilson, J. L. (1975): Carbonate faces in geologic history. Springer Verlag, 471 str., New York. (d) za poglavlja u knjizi Stonecipher, S. A. (1978): Chemistry of deep-sea philipsite, clinoptilolite and host sediments. U: Sand, L. B. & Mumpton, F. A. (ur.): Natural zeolites: Occurrence, Properties, Use. Pergamon Press, 221234, Oxford.

Ilustracije. Sve ilustracije (tablice, grafikoni, sheme, crtei, karte) trebaju imati odgovarajui naslov te se numeriraju slijedom kako se nalaze u tekstu, i to svaka skupina na posebnom popisu (npr. popis tablica, popis slika u tekstu, ). Slike i tablice moraju biti jednoobrazne, tj. crtane i pisane jednakim nainom, istovjetnim normiranim grafikim simbolima i oznaene rednim brojem. Objanjenje simbola koritenih na grafikim prilozima treba navesti zasebno u legendi. Naslov tablice stavlja se iznad tablice, a naslov slike ispod slike, s poetkom na lijevoj margini. Ako ilustracija nije izvoran doprinos autora, u naslovu je obvezno navoenje izvora (ako je ilustracija ve objavljena), odnosno autora (ako ilustracija nije objavljena) od kojeg je preuzeta. Prilozi. Ukoliko se pri izradi rada koriste odreeni prilozi (odreeni popisi, detaljni rezultati analiza, fotodokumentacija i sl.), njih treba dodati na kraju rada. Mogu se oznaiti slovima (PRILOG A, PRILOG B) ili brojevima (PRILOG 1, PRILOG 2...). Prilozi se numeriraju slijedom kako se prvi put spominju u tekstu i prilau se na kraju doktorskog rada. ivotopis autora s popisom objavljenih radova. ivotopis treba biti napisan u treem licu jednine, a opsegom ne smije prelaziti 1800 znakova ukljuujui i razmake. 3.3. Tehnika obrada doktorskog rada Tehnika obrada doktorskog rada podrazumijeva: Pisanje teksta rukopisa Pisanje teksta svakog znanstvenog i strunog djela sloen je i odgovoran dio u izradi znanstvenog, pa tako i doktorskog rada. Pisanju se pristupa nakon kvalitetno zavrenih 5

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

svih faza istraivanja, tj. nakon uoavanja znanstvenog problema i njegove formulacije; postavljanja hipoteze (temeljne i pomonih hipoteza); analize teme; izrade orijentacijskog plana istraivanja; sastavljanja radne bibliografije; prikupljanja, prouavanja i sreivanja literarne grae; zavrne strukture doktorskog rada i pripreme ilustracija. Jezino-stilska i terminoloka obrada rukopisa U tretiranju tematike jezino-stilske i terminoloke obrade rukopisa, posebnu pozornost treba posvetiti: 1) jeziku kao sredstvu sporazumijevanja, 2) stilu pisanja, 3) osnovnim obiljejima jezika i stila. Tehnika priprema teksta Tekst doktorskog rada treba biti gramatiki i pravopisno ispravan, bez tiskarskih pogreaka, otisnut na papiru formata A-4. Stranica moe imati najvie 18002200 znakova i ne smije imati vie od 35 redaka. Preporua se nazive poglavlja pisati velikim podebljanim (bold) slovima, a nazive potpoglavlja malim slovima. Tekst svake stranice treba biti logino razdijeljen u odjeljke. Tekst se tiska jednostrano i stranice trebaju biti numerirane. Broje se sve stranice od Uvoda do kraja rada. Numeracija se pie u donjem desnom kutu. Predani radovi trebaju biti uvezani. Postavke stranice: Font (tip pisma): obavezna potpora svih hrvatskih znakova preporuuje se Times New Roman Veliina pisma: 12 tipografskih toaka Prored: 1,5 redak Lijeva i desna margina: 2,5 cm Gornja i donja margina: 2,5 cm Naslovnica ima drugaije margine! itanje Tehniki obraen tekst doktorskog rada treba nekoliko puta pozorno proitati, pri emu se u prvom itanju sva pozornost usredotouje na strukturu i organizaciju teksta rukopisa. U drugom itanju pozornost se posveuje oplemenjivanju teksta rukopisa. Tree itanje posveuje se provjeravanju tonosti matematikih operacija i rezultata istraivanja, formula, citata, biljeaka itd. etvrto itanje posveuje se jezino-stilskoj i terminolokoj obradi. Posebna se pozornost pritom posveuje naslovima i podnaslovima, pisanju rijei velikim poetnim slovima, pravilnom pisanju brojeva, pravilnoj primjeni gramatike i pravopisa, irini margina itd. Pri petom itanju pozornost treba posvetiti pravilnoj obradi i uporabi ilustracija, konanoj bibliografiji, popisu ilustracija i prilozima.

Korice i potkorice Hrbat: ime i prezime autora

godina obrane

vrsta rada (doktorski rad)

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

Prednja strana (na jeziku kojim je rad pisan) Lijeva margina 3.0 cm Gornja margina 3.0 cm

SVEUILITE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET

(font Arial 16)

Ime i prezime
(font Arial 16)

NASLOV RADA
(font Arial 22, bold)

DOKTORSKI RAD
(font Arial 16)

Zagreb, godina
(font Arial 16) Donja margina 3.0 cm Desna margina 3.0 cm

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

Drugi list prva pisana stranica unutra (naslovnica na engleskom jeziku, ukoliko rad nije pisan na engleskom jeziku) Left margin 3.0 cm Upper margin 3.0 cm

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF MINING, GEOLOGY AND PETROLEUM ENGINEERING

(font Arial 16)

Candidate's name and surname

(font Arial 14)

TITLE OF THE PhD THESIS

(font Arial 22, bold)

DOCTORAL THESIS
(font Arial 16)

Zagreb, year
(font Arial 14) Lower margin 3.0 cm Right margin 3.0 cm

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

Trei list druga pisana stranica unutra (sadraj i jezik isti kao na koricama, ukljuujui i popis mentora): Lijeva margina 3.0 cm Gornja margina 3.0 cm

SVEUILITE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET

(font Arial 16)

IME I PREZIME
(font Arial 16)

NASLOV RADA
(font Arial 22, bold)

DOKTORSKI RAD
(font Arial 16)

Mentor(i):
(font Arial 16)

Zagreb, godina
(font Arial 16) Donja margina 3.0 cm Desna margina 3.0 cm

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

3.4. Opseg doktorskog rada Ne postoje stroge norme za opseg doktorskog rada. On je razliit u pojedinim znanstvenim podrujima i poljima. Orijentacijski, opseg bi trebao biti oko 200 kartica (1 kartica = 1800 znakova ukljuivi razmake). 3.5. Jo neke preporuke za lake jednoznano oblikovanje teksta doktorskog rada ITLJIVOST I SLOVNI SIMBOLI a) Slovni simboli na slikama, u tablicama i u tekstu moraju biti istovjetni (oblikom i veliinom). b) U hrvatskom se tekstu ne smiju pojavljivati engleske ili druge strane rijei. Izuzetci su sluajevi kada za navedeni pojam nema hrvatske rijei, pa se tada moe napisati prepoznatljiv strani naziv, ali nakoenim slovima (kurzivom). c) U formulama (jednako kad su u tekstu i kad se piu u posebne retke) treba paziti na uporabu velikih i malih slova, te uspravnih i nakoenih slova. Ope je pravilo da se za obiljeavanje fizikalnih veliina rabe meunarodno prihvaene oznake. Uz veliinske jednadbe za iskazivanje fizikalnih pojava i zakonitosti koje vladaju meu pojedinim veliinama doputena je uporaba i tzv. brojanih i jedininih relacija. Obvezatna je uporaba jedinica meunarodnog sustava SI i onih koje su u Hrvatskoj zakonite (Zakon o mjernim jedinicama, NN br. 58/93). Slijedi primjer ispravno napisane jednadbe s obveznim opisom uporabljenih oznaka odmah potom: xi = xuhs + ((xnhs- xuhs)/L)Li (1) gdje je: xi vodostaj na i-toj lokaciji izmeu uzvodne i nizvodne hidroloke stanice [m n.m.], xuhs vodostaj na uzvodnoj hidrolokoj stanici [m n.m.], xnhs vodostaj na nizvodnoj hidrolokoj stanici [m n.m.], L udaljenost izmeu uzvodne i nizvodne hidroloke stanice [m], Li udaljenost izmeu uzvodne hidroloke stanice i i-te lokacije [m]. Koritene jednadbe treba numerirati na desnom rubu u zagradi. Znaenje svih simbola daje se odmah nakon formule u kojoj su prvi puta koriteni. d) Fizikalne i druge veliine piu se nakoenim slovima. Brojke i mjerne jedinice piu se uspravno, a takoer u naelu i svi eksponenti i indeksi. Iznimka su indeksi gornji i donji, koji predstavljaju neku veliinu (npr. brojila pri sumiranju po veliinama ili indeksima oznaenim sa i, j, ) tada se piu nakoenim slovima. e) Matematiki simboli, funkcije i operatori (+, =, , , suma , , lim, diferencijal d ili , element , log, baza prirodnog logaritma e, ln, div, grad, , sin, tan i drugi) piu se uspravno.

10

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

PRAVOPIS I JEDNOZNANOST ISPISA Da bi se otklonile dvojbenosti u itanju teksta, valja se drati sljedeih pravila pisanja: a) U veliinskim jednadbama propisano je pisanje produkta brojane vrijednosti i pripadajue jedinice (oboje uspravno) sa 0,7 do 1 standardnog razmaka (npr. U = 9 V, m = 2,4 kg, R/R = 0,02 %, = 22,3 C). Ne preporua se razdvajanje tog produkta na kraju retka (tj. moemo rei da je na kraju retka ispis 9 V nerastavljiv!). Dekadski se mnoitelji (prefiksi) uz jedinicu piu sastavljeno (kg = kilogram, m = mikrometar, MW = megavat, dag = dekagram i slino), dok se za pisanje produkta dviju jedinica propisuje znak mnoenja s poluizdignutom tokom ili tzv. vrsti jedinini razmak (umjesto znaka mnoenja; oboje je na kraju retka nerastavljivo). Doputen je i znak mnoenja "x". Ispravno je pisati: W/(Km2) = vat po kelvinu i etvornom metru, ili kg m/s2 = kilogrammetar u sekundi na kvadrat, a takoer i Vxs = voltsekunda, no tada bi trebalo rabiti male razmake (oko 0,2 standardnoga razmaka izmeu znakova). b) U tekstu je bolje napisati: tlak se mjeri u milibarima, a ne u mbar; kamatna je stopa iskazana u postotcima, a ne u %, i slino. Datum se prema hrvatskome pravopisu pie: 25. sijenja 2004. ili 25. 1. 2004. (a ne 25. 01.!). c) Formule, posebice one u tekstu, dobro je pisati jednoredno, a umjesto razlomake crte rabiti kosu crtu "/". Pritom valja oprezno postupati da izraz ne postane dvoznaan ili vieznaan, tj. da u jednadbi ne prestane vrijediti znak jednakosti (npr. nije doputena uporaba "kratkog" znaka za korjenovanje, ne smiju se izostaviti neke vane zagrade, decimalna toka nije europski propisani znak i mi trebamo pisati decimalni zarez i sl.).

3. PREDAJA DOKTORSKOG RADA NA OCJENU Kod predaje doktorskog rada na ocjenu pristupnik treba pripremiti i podnijeti pismenu prijavu Fakultetskom vijeu. Prijava se podnosi na obrascima propisanim Sustavom upravljanja kvalitetom koji se nalaze na mrenim stranicama RGNF-a. Doktorski rad predaje se na ocjenu u est neuvezanih primjeraka. Nakon to Odbor za poslijediplomski znanstveni studij prihvati izvjee povjerenstva o ocjeni doktorskog rada, a prije sjednice Fakultetskog vijea koje treba potvrditi prihvaanje tog izvjea, pristupnik je duan predati u Ured za poslijediplomski studij tri uvezana primjerka doktorskog rada koji se nakon obrane dostavljaju Rektoratu Sveuilita u Zagrebu, Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici te Knjinici RGN fakulteta. Istodobno, pristupnik je duan predati svakom od lanova povjerenstva za obranu po jedan uvezani primjerak doktorskog rada.

11

Upute za izradu doktorske disertacije na RGN fakultetu

4. KORISNI IZVORI INFORMACIJA Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, 1998. Pravilnik o poslijediplomskom znanstvenom studiju na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu. Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb, 2002. Pravilnik o doktorskom studiju na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb, 2010. Pravilnik o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2010. Upute za oblikovanje doktorskog rada. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2010. Statut Sveuilita u Zagrebu. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2005. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Narodne novine br. 123/03., 105/04.,174/04., 46/07., 45/09. www.rgn.hr

12