16.

POVIJESNI SLIJED MUZEOLOGIJE Povijesni slijed muzeologije njezina je temeljna razina iz koje proizlazi razumijevanje pojma i razvitka muzeologije i muzeja kao drutvenog i kulturalnog fenomena koji je posredno uvjetovao pojavu muzeologije. Povijesna razina se bavi izuavanjem nastanka muzeologije, zakonitosti i uvjeta njezina razvitka, kao i faktora koji su utjecali na njezino usmjeravanje i rast, Povijest muzeologije kao i drugih znanstvenih disciplina dio je povijesti znanosti, a povijest muzeja kao kulturalne institucije dio je kulturne povijesti ovjeanstva ili pojedinih naroda. PREG E! P"#$%E&'$ ()*E%+ Peter van (ensch je rekao da je muzej stalna ustanova koja uva zbirke predmeta, dokumenata i generira znanje o njima - povijest muzeja nije smo povijest institucija nego i povijest onih procesa u ljudskom drutvu koji su dovodili do sakupljanja, vrednovanja i uvanja predmeta i prenoenja ideja pohranjenih u predmetima. Protopovijest muzeja i vrijeme muza Prvi pisani podaci o nekoj umjetnikoj zbirci se.u daleko u prolost na /liski istok u grad &uzu gdje se 0012. pr.3r. spominje da Elamiti pljakaju /abilon i osvojeno blago donose u hram boga $niunaku u &uzu da bi istakli kraljevski ratni uspjeh i mo4. $sto su tako arheoloka istra.ivanja potvrdila da je u 5. st. pr.3r. u zapadnoj kuli grada +sura bila pohranjena zbirka dragocjenih umjetnikih predmeta, rezultat uspjenih ratnih pohoda. $z tog razdoblja je najzanimljivija babilonska *birka udesnih ovjeanstva 6abukodonozora $$ u 2. st. pr.3r. u kojoj su se uvali neki kipovi i reljefi stariji od 0788 god. ) 7. st. pr.3r. spominju se u Perzepolisu ahemenidske palae s riznicama i zgrade kraljevske riznice u kojima je bilo kipova grke umjetnosti. #elike zbirke dragocjenih predmeta na9ene su i u grobnicama egipatskih faraona i vladara (ikene. $z antikih pisanih izvora doznajemo o postojanju kolekcija i javnih umjetnikih zbirki u staroj Grkoj kao npr. atenska akropola gdje se u 7. st.pr.3r. uz Propileje nalazi Pinakoteka u kojoj su na zidovima izlo.ene slike na drvu, a kipovi u prostoru. $spod Partenona se nalazila :halkoteka s izlo.enim kipovima. ) svetitima uz hramove u +teni, 3orintu, "limpiji, !elima, otoku !elosu i drugdje nastajale su riznice, zgrade u kojima su se nakon izlaganja u hramovima odlagali zavjetni darovi pojedinaca i gradova. Riznice su imale uvare a za zbirku su se brinuli hieropoei koji su radili popise i razvrstavali predmete a povremeno u vodili posjetioce. Popisi su im bili vrlo detaljni i sadr.avali potanke opise predmeta uz naznaku materijala, te.ine, eventualnih oznaka i sl. #rijeme helenizma je vrijeme pojave muzeja koji se pod nazivom mouseion osniva u +leksandriji u vrijeme vladavine Ptolomeja i &otera ;85. pr.3r. (uzej nije sadr.avao umjetnike zbirke ve4 je bio sredite znanstvenih, kulturnih i umjetnikih djelatnosti< imao je veliku biblioteku, istra.ivake laboratorije, predavaonice i uionice. /io je posve4en muzama, k4erima *eusa i (nemozine.

)mjetnike se zbirke formiraju u hramovima pa je tako prema Elijanu poznat =omerion, hram posve4en =omeru gdje se nalazi kip pjesnika, uz slike i reljefe koji su ilustrirali $lijadu i "diseju. Pergamon u (aloj +ziji je bio drugo veliko sredite helenistikog svjeta gdje se izgradila velika biblioteka u kojoj se uz kipove pjesnika, povjesniara i flozofa nalazi i umanjena mramorna kopija >idijine +tene Partenos. Rimska kultura ne poznaje instituciju muzeja ak ni u onakvom obliku kakav je poznavala helenistika +leksandrija. (useum nema ono iroko znaenje kakvo je imao mouseion ve4 znai tek mjesto pod zatitom muza u kojem se sastaju filozofi da bi vodili uene rasprave. Grke umjetnine i drugi vrijedni predmeti njene kulturne ostavtine dolaze u Rim prvenstveno kao dio plijena nakon rimske pobjede nad Pirom ;17 pr.3r. #ile ukula i 3rasa su bile prave riznice umjetnina koje spominje :iceron. Pompej je prisvojio (itridatovu kolekciju od ;888 umjetnikih djela, a :ezar na svojem novom forumu gradi hram #enere Genetri?. ) carsko doba Rima umjetnine koje se mogu vidjeti u dvoranama termi i biblioteka kao i nizovi umjetnina na trjemovima i proeljima kazalita imaju karakter umjetnikih zbirki. )mjetnine na javnim mjestima su postale dio prava rimskih gra9ana da u.ivaju u ljepoti pa je stoga +gripa protestirao kad je 'iberije htio da se kip +poksiomena prenese u njegovu palau na Palatinu. $ 6eron je u svojoj *latnoj ku4i imao brojna umjetnika djela. 6ajznaajniji kompleks koji bismo danas mogli prozvati muzejem na otvorenom je bila =adrijanova vila u 'ivoliju u kojoj su na zemljitu od 27 hektara bile izgra9ene najznaajnije gra9evine antikog vremena ali u umanjenom mjerilu kao npr. +risotelov licej, Platonova akademija i dr. Rimsko vrijeme je pokazivalo izuzetan interes za sabiranje umjetnina - Rim nije imao muzeja, ali je bio muzej. Sre !ji vije" 3r4anstvo je izbrisalo potrebu stvaranja kolektivne memorije osim one koja je bila usmjerena prema /ibliji i 3ristu te njegovim sljedbenicima. Propa4u rimske civilizacije i dolaskom novih naroda koji su prihvatili tu religiju, mijenja se cjelokupni pogled na svijet, umjetnost i prirodu koja okru.uje ovjeka. Predmeti likovnih umjetnosti nisu vrijedni sakupljanja osim onih koji su u direktnoj funkciji kr4anske vjere. (uzej i u ovom vremenu nije institucija ve4 se kao ostatak antike provlai tu i tamo kao mjesto za uenje koje se mo.e na4i u samostanima koji se intenzivno javljaju od poetka 1. st. Prikupljaju se predmeti vezani uz vjeru i crkvu koji se pohranjuju u dragocjene spremnice. 3ako su to ostaci ili relikvije, takve se spremnice nazivaju relikvijarima ili mo4nicima. "ni se zajedno s crkvenom opremom, posu9em, rukopisima i tapiserijama za dekoriranje crkava uvaju u riznicama. ) doba karolinke i otonske renesanse @od A. do 08 st.B razvija se i iri izrada bjelokosti koja preplavljuje europske riznice. 3arlo #eliki alje redovnike u $taliju da prikupe starine iz doba ranog kr4anstva. 3ri.arski ratovi @0857,0;0CB unijeli su novu kvalitetu u sadr.aje riznica u Europi. Pljaka :arigrada, veze sa /liskim i !alekim istokom, razvitak trgovine i popratna istra.ivanja dovela su do nove koncentracije vrijednosti u riznicama. ) kasnom su srednjem vijeku u kojem dominiraju dvor i plemi4i znaajne kolekcije koje se stvaraju na dvorovima velikaa. Poznata je kronika bra4e imbourh - zbirka vojvode

od /errDa, brata kralja 3arla # koji u svom domu u /urgundiji uva relikvije, slike, tapiserije, minijature, nakit i sl. Pribli.avaju4i se kraju 0E. stolje4a sve se vie osje4a sekularizacija muzejskog materijala. Prirodne rijetkosti zauzimaju svoje mjesto u riznicama. Do#a re!esa!se i ma!irizma Renesansa je o.ivjela prolost negiranu kr4anstvom. 3olekcija se u to vrijeme prvi put naziva muzejom. 3rajem 07. st. kolekcija orenza #elianstvenog u >irenci se zove (uzej kodeksa i umjetnikih gema. Petnaesto stolje4e je vrijeme interesa za prolost, vrijeme istra.ivanja i sakupljanja, pogotovo predmeta iz arheolokih iskopavanja, starih knjiga, medalja i sitne plastike. 'ada se spominje zbirka "livera >orza iz 'revisa koji uz rukopise rimskih pisaca skuplja medaljone, mramorne kipove i keramiku. $nteres se ve4 ada dijeli u dva smjeraF jedan je sabiranje umjetniki definiranog kulturno,povijesnog materijala zvanog curiosa artificialia a drugi sabiranje prirodoslovno,znanstvenog materijala koji se nazivao curiosa naturalia. "snovu su inile prinevske i uenjake zbirke. "ve prve su imale cilj rekreirati svijet u malom oko figure princ, istiu4i njegovu dominaciju. &toga su u pravilu bile zatvorene za javnost i pristup im je bio privilegij a ne pravo. )enjake su zbirke imale slinu funkciju ali iz druge perspektive - kontrolirale su svijet s druge strane - kontrola nad prirodom. ) to se vrijeme pojavljuje mecenatstvo kao oblik stimuliranja umjetnika koji kao istaknute individualnosti odjednom izbijaju u prvi plan drutvenog interesa. #elike i mo4ne velikake obitelji jakih talijanskih gradova poput >irence, (ilana, >errare ili Padove se brinu za umjetnike, naruuju njihova djela te njima ukraavaju svoje palae, javne prostore, crkve i samostane. 'o mo.emo vidjeti na primjeru obitelji (edici :osmo st. je dao opremiti svoj palazzo u #ia larga kipovima i reljefima koje mu je restaurirati !onatello. *birka obitelji (edici djelomicno propada nakon pobune u >irenci 0E5E. ) Rimu je to vrijeme humanistikih papa Pija $$ Piccolominija iz &iene, Pavla $$ /arba i &iksta $# koji su ukrasili svoje palae kipovima i starinama. *birke u dvorcima i palaama su smjetene u kvadratinim sobama - kabinetima. ) $taliji i u susjednim zemljama ne zanemaruju se zbirke prirodnih rijetkosti - jedna od najbogatijih je oko 0778. godine ona :onrada Gesnera iz *Gricha koga su zvali ocem zoologije. =umanist >errante $mpero iz 6apulja jedan je od poznatijih sakupljaa koljaka i drugih .ivotinja. Posebno je bila zanimljiva zbirka Paola Giovija koji je 07;8. poeo stvarati zbirku portreta, kopija po medaljama i freski. ) >rancuskoj se odigravaju slini procesi. 3ralj >ranjo $ zvan ocem rijetkosti, stvara zbirku umjetnina i ispunjava galerije dvorca slikama i kipovima talijanskih majstora. (e9u izrazitim maniristikim zbirkama treba spomenuti onu u dvorcu +mbra kraj $nnsbrucka koju je sakupio nadvojvoda >erdinand $$ 'irolski. 'u se na istom mjestu nalaze instrumenti, igre, kostimi, egzotini predmeti, nakaze ili udovita, nenormalni fetusi nastali zbog no4nih mora u zae4u ili trudno4i, portreti patuljaka, nakaza ili ljudi pasa. =absburgovci su bili skloni manirizmu pa je tako krajem 02. st. Rudolf $$ zaokupljen astrologijom i pretkazivanjem budu4nosti, stvorio zbirku slika, njemakog zlatarstva,

magijskog oru9a, deformiranih fetusa, bizarnih .ivotinja i drugih arobnih i ljekovitih stvari. Do#a #aro"a i prosvjetite$jstva %1&. i 1'. st( *naajke baroknog razdoblja pokazuju da zbirke i muzeji u 01. st. preuzimaju ulogu u kulturi i pedagogiji, a u 0A. st. pretvorili su se u javne institucije. 'o je vrijeme irenja zbirki na sjever Europe i trgovine umjetninama i zbirkama u emu sudjeluju posrednici, savjetnici trgovci. #eliki umjetnici poput Rubensa i #elasHueza rade za Ipanjolski dvor a +msterdam postaje sredite me9unarodne trgovine umjetnina. Prodaja je usavrena do te mjere da se tiskaju katalozi sa cijenama, prodaju djela vrhunskih umjetnika, posebice 'alijana. 'r.ite je istovremeno puno falsifikata. 3raljevske kolekcije dominiraju Europom i itave zbirke mijenjaju vlasnike. 6astaje ouvre te zbirke >ilipa $# Ipanjolskog, ruskog cara Petra #elikog, grade se galerije gdje se uvaju slike. /arokno doba je tako9er vrijeme prvih muzeolokih pisanih rasprava. (uzej se u 0A. stolje4u postepeno otvara publici i postaje javna institucija te se stvara etika posjeta muzejima. "sniva se i /ritish (useum u ondonu 017C. %o ne vlada klasifikacijski red izlaganje nego su zbirke bez ikakvog reda nagomilane u muzejima. )ra!*us"a revo$u*ija i 1+. st *birke kraljeva, aristokracije i crkve se potpuno reartikuliraju. >rancuska revolucija je osigurala uvjete za pojavu novog programa za muzeje. 'aj novi muzeoloki program dovodi do jake centralizacije te se ouvre pretvara u (uzej Republike krajem 015;. i otvara vrata za javnost sredinom 015C. "stvaren je novi tip muzeja koji postaje narodni i koji donosi promjene u interpretaciji muzejske gra9e, ime se otvaraju mogu4nosti da muzej postane sredstvo za manipulaciju i izra.avanje slu.bene politike. 6apoleonov poraz uvjetovao je pojavu zahtjeva za restitucijom umjetnina u zemlje porijekla. #ra4ena djela se nisu vra4ala vlasnicima ve4 su otila u javne ili nacionalne muzeje. 05. st. se naziva dobom muzeja jer je taj termin sada ve4 rezerviran samo za slu.bene institucije javnog znaenja. !oba muzeja se prestaje zadovoljavati podjelom na umjetnike i prirodoslovne zbirke< pojavom novih znanstvenih disciplina, muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje za pojedine vrste muzejskih predmeta. ) prvoj polovici stolje4a dominiraju arheoloke zbirke koje 4e se kasnije razviti u arheoloke muzeje. ) =rvatskoj se 0A8;. u Puli ure9uje lapidarij u +ugustovu hramu a 0A;8. se osniva +rheoloki muzej u &plitu dok se u *adru osniva arheoloka zbirka 05C8. )mjetniki muzeji i galerije se jo uvijek dijele na umjetnike i prirodoslovne zbirke dok se drugom polovicom stolje4a javljaju muzeji za umjetnost i obrt kao spona umjetnikih i tehnikih muzeja te se pojavljuju tehniki muzeji i zbirke poput (uzeja *nanosti u &outh 3ensigntonu u Engleskoj, &mithsonian $nstitutiona u Jashingtonu, te 6jemaki muzej prirodnih znanosti i tehnike. Pojavljuju se jo i muzeji na otvorenom te narodni ili etnografski muzeji kao rezultat sve ve4eg zanimanja za narodnu i puku kulturu, te prirodoslovni muzeji. ,-. sto$je.e i suvreme!ost

!vadeseto stolje4e unosi znaajne promjene u drutveni, gospodarski i politiki .ivot ovjeanstva, umjetniki i znanstveni razvitak, odnose i veze me9u ljudima. (uzeji se mijenjaju zbog dva svjetska rata te pojave informatike. Pojavom globalizacije raste turizam te se muzeji prilago9avaju tako da istovremeno zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovnitva i interes povremenih doljaka. ) ;8. st. prevladavaju muzeji iji su predmeti u zbirkama, podijeljeni u dvije skupineF jednu ine predmeti na izlo.bama koji direktno komuniciraju s publikom a drugu oni u spremitima koji su povremeno u studijskim sobama i pristupani istra.ivaima. (uzeji se poinju aktivno baviti problemima zatite i pohrane predmeta u spremitima. 6ije vie svaki predmet eksponat, ve4 to postaje tek odabrani predmet to dovodi do promjene u izlaganju - nakon konferencije u (adridu 05CE. muzeji nastoje neutralizirati izlo.bene prostore kako bi predmeti doli vie do izra.aja @izlaganje slika u nizuB. Poinju se koristiti fotografija i ostali vizualni mediji kako se sve vie bli.imo kraju stolje4a te muzeji koriste druge oblike komunikacije sa javno4u @izrada i prodaja suvenira, organiziranje predavanja i sl.B #rijeme ;8. st. osobito nakon $$ svjetskog rata, vrijeme je velike muzejske ekspanzije koju prati izgradnja novih velikih muzejskih zgrada u kojima se moraju zadovoljiti muzeoloki programiF izlo.beni prostori i prostori za publiku, spremini i studijski prostori i radni prostori muzejskog osoblja. %o jedna pojava koja se razvija u ovom stolje4u je organiziranje velikih tematskih izlo.bi. Povijesni muzeji do.ivljavaju velike promjene jer se javljaju i pomorski muzeji, naroito u /ritaniji, >rancuskoj i 6izozemskoj. Razvoj povijesnih muzeja u =rvatskoj zapoinje =rvatski povijesni muzej u *agrebu, osnovan 057;. (uzeji se u ;8. st. postupno pretvaraju u banke podataka o predmetima i u predmetima< muzej postaje svojevrsni laboratorij ideja i predmeta. 6ova arhitektura prati nove muzejske potrebe i usmjerava ih prema precizno definiranoj uporabi prostora.

POVIJEST MUZEOLOGIJE (uzeologija se kao znanstvena disciplina postupno razvijala slijede4i razvoj sabiranja predmeta i formiranja zbirki, komora rijetkosti i muzeja. (uzeologija se u poetku mo.e poistovjetiti s pojmom muzeografije jer se bavila opisivanjem postupaka u procesu sabiranja i rukovanja predmetima. 6jezin razvoj mo.emo slijediti pra4enjem pisanih traktata i knjiga o problemima zbirki i muzeja. Razdoblja razvitka muzeoloke misliF , faza poetaka muzeoloke misli @do 05. st.B , protoznanstvena faza @05. st. - 05CE. god.B , empirijsko,deskriptivna faza @05CE. - 0512.B , teoretsko,sintetika faza @od 0512. do danasB Glavi problemi su se ticali odvajanja muzeologije od muzeografije te pitanja da li je i da li bi muzeologija trebala biti samostalna znanstvena disciplina. 6astajanjem muzejskih

udru.enja i asopisa, osnivanjem kola diljem svijeta i katedri za muzeologiju na fakultetima, muzeologija, iako nikad do kraja priznata kao takva, se ipak danas smatra samostalnom disciplinom. "dlukom *ajednice sveuilita =rvatske, 05AC. muzeologija je u =rvatskoj priznata kao znanstvena disciplina u okviru informacijskih znanosti. 'ime se muzeologija stavlja uz bok ostalim znanstvenim disciplinama u odnosu na mogu4nost stjecanja doktorata i organiziranog istra.ivakog rada.