Redemptionis Sacramentum

Uputa o praksi koje se treba pridravati i koju treba izbjegavati u svezi s Presvetom Euharistijom Kongregacija za bogotovlje i disciplinu sakramenata (2004.)

PREDGOVOR 1. Sakrament Otkupljenja priznat je od Majke Crkve u Presvetoj Euharistiji u vrstoj vjeri, s veseljem prihvaen, slavljen i sa tovanjem aen. Pritom Crkva navjeuje smrt susa !rista i hvali "je#ovo uskrsnue, sve dok nedo$e u velianstvu, kako %i kao &ospodin i nepo%jedivi 'ladar, kao 'jeni Sveenik i !ralj (ijelo# svijeta predao (arstvo istine i )ivota svemonom O(u i nje#ovu neizmjernom velianstvu. *. "auk Crkve o presvetoj Euharistiji, koja u svojoj potpunosti sadr)i %la#o spasenja, samo# !rista, na uskrsni +a#anja(, koji je izvor i vrhuna( (ijelo# !ransko# )ivota, a iji je uzroan utje(aj prisutan i na samim izvorima Crkve, prikazan je tijekom stoljea u spisima Sa%ora i Papa, uz najveu temeljitost i s velikim autoritetom. "edavno je Papa van Pavao u en(ikli(i ,E((lesia de Eu(haristia- ponovno predoio nekoliko temeljnih aspekata na tu temu za (rkvene situa(ije nae# vremena. !ako %i Crkva ovo veliko Otajstvo i danas u slavlju svete .itur#ije s du)nim potovanjem titila, Papa je !on#re#a(iji za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata nalo)io, uz zajedniko savjetovanje sa !on#re#a(ijom za nauk vjere, napisati ovu /putu, u kojoj su o%ra$ena neka pitanja vezana za ure$enje Otajstava Euharistije. Sve to je razlo)eno u ovom naputku potre%no je sto#a itati zajedno s en(iklikom ,E((lesia de Eu(haristia-. 0. "ije, me$utim, namjera predoiti sa)etak svih normi o presvetoj Euharistiji. !ako %i se ojaao du%oki smisao litur#ijskih normi, namjera je da se i ovom /putom to vie podsjeti na neka va)ea pravila, ve o%javljena i utvr$ena, te donesu dru#e odred%e koje pojanjavaju i dopunjuju va)ee norme, da se predoe %iskupima, ali i sveeni(ima, $akonima i svim lai(ima kranske vjere, kako %i ih svatko od njih prema svojoj slu)%i i vlastitim mo#unostima primijenio. 1. "orme sadr)ane u ovoj uputi vrijede za litur#iju 2imsko# o%reda, te s od#ovarajuim prila#od%ama i za litur#iju ostalih pravno priznatih o%reda .atinske Crkve. ,3ez sumnje je litur#ijska re4orma !on(ila %ila velika do%it za svjesnije, aktivnije i plodnije sudjelovanje vjernika na svetoj 5rtvi oltara-. pak, ,ne nedostaju sjene 6tamne strane7-. 8ako se ne

mo)e preutjeti injeni(a da ima zlopora%a, pa i vrlo teke naravi protiv naravi .itur#ije i sakramenata, kao i predaje i autoriteta Crkve, koje danas u jednom ili dru#om (rkvenom okru)enju nerijetko tete litur#ijskim slavljima. "a nekim mjestima su zlopora%ne prakse u litur#iji postale navika. +asno je da se to ne mo)e dopustiti, te mora prestati. 9. Pridr)avanje normi izdanih od autoriteta Crkve zahtijeva da su sa istima usa#laeni miljenje i rije, vanjsko djelovanje i uvjerenje sr(a. Samo izvanjsko pridr)avanje normi oito %i %ilo u suprotnosti s %iti svete .itur#ije, u kojoj !rist &ospodin )eli okupiti svoju Crkvu, kako %i sa "jim postala ,jedno tijelo i jedan duh-. Sto#a vanjsko djelovanje mora %iti osvijetljeno vjerom i lju%avlju, koja nas ve)e s !ristom i me$uso%no, te %udi lju%av prema siromanima i potre%itima. 2ijei i o%redi litur#ije, uz to, vjerni su, kroz stoljea sazrijevani izraz osvjedoenja !rista, i ue nas da razmiljamo kao On. :ok svoj duh prila#o$avamo ovim rijeima, uzdi)emo svoja sr(a prema &ospodinu. Ono to je reeno u /puti neka vodi do skladnosti nae#a uvjerenja s uvjerenjem !rista, a koja dolaze do izra)aja u rijeima i o%redima litur#ije. ;. <lopora%e ,doprinose zamraenju ispravne vjere i katoliko# nauka ovom divnom Sakramentu-. sto tako je ote)ano da ,vjerni(i nanovo mo#u na neki nain o)ivjeti iskustvo dvoji(e uenika iz Emausa= Otvorie im se oi i prepoznae #a-. !ako se mo i %o)anstvo &ospodina i sjaj "je#ove do%rote oso%ito oituju u Sakramentu Euharistije, to je dolino da svi vjerni(i nje#uju smisao za velianstvo 3o)je, dostojno tovanje, a koje su primili kroz spasonosnu patnju +edinoro$eno# Sina. >. <lopora%e nerijetko imaju korijenje u po#renom pojmu slo%ode. 3o# nam, me$utim, u !ristu nije osi#urao onu iluzornu slo%odu u kojoj radimo to )elimo, ve slo%odu u kojoj mo)emo initi to je asno i pravedno. Ovo svakako ne vrijedi samo za one zapovijedi koje dolaze neposredno od 3o#a, ve i za one zakone koje je Crkva pro#lasila, a ije norme se odnose na samu %it. Prema tomu, svi se moraju uskladiti s odred%ama zakonito# (rkveno# autoriteta. ?. Mora se, me$utim, s velikom )alou ustvrditi, da ,ekumenske ini(ijative, premda velikodune u nakanama, poputaju euharistijskoj praksi protivnoj dis(iplini u kojoj Crkva izra)ava svoju vjeru-. Euharistija je ,prevelik dar da %i podnosila dvosmislenost i o%ezvrje$ivanje.- Sto#a je primjereno nekoliko stvari ispraviti i tonije odrediti, kako %i i u ovom podruju ,Euharistija nastavila svijetliti u svem sjaju ovo# otajstva-. @. Aesto se zlopora%e temelje na neznanju, jer najee se od%a(uju one stvari iji se du%lji smisao ne prepoznaje, te se ne zna za njihovu starinu. +er pod ,dahom i poti(anjem- Sveto#a Pisma ,stvoreni su litur#ijski zazivi, molitve i pjevanja, te od nje#a ini i znakovi primaju svoje znaenje-. Bto se tie vidljivih znakova ,kojima se slu)i sveta .itur#ija, da oznai nevidljive %o)anske stvarnosti-, to su oni iza%rani ,od !rista ili Crkve-. Strukture i o%li(i svetih slavlja C prema tradi(iji svako# pojedino# o%reda na istoku i zapadu D usa#laeni su, pak, sa (ijelom Crkvom u svemu to se odnosi na

sveope prihvaene o%iaje, apostolske i ustaljene tradi(ije, koje Crkva vjerno i %ri)ljivo tre%a predati %uduim #enera(ijama. Sve to mudro uvaju i tite litur#ijske norme. 1E. Sama Crkva nema ovlasti nad onime to je !rist ustanovio i to ini nepromjenjivi dio .itur#ije. !ada %i se, npr. raskinule veze koje povezuju Sakramente s !ristom, koji ih je ustanovio, i sa do#a$ajima na kojima je utemeljena Crkva, to niti na koji nain ne %i %ilo od koristi vjerni(ima, ve %i im nanijelo velike tete. "aime, sveta .itur#ija naju)e je povezana s temeljima nauka, tako koritenje neodo%renih tekstova i o%reda posljedino vodi do osla%ljenja ili #u%itka potre%ne veze izme$u lex orandi i lex credendi 6zakona molitve i zakona vjere7. 11. Otajstvo Euharistije ,previe je veliko da %i si itko dopustio njime slo%odno raspola#ati, a da ne %i potivao nje#ov sveti znaaj i univerzalnost-. :akle, tko ini suprotno i slijedi vlastite sklonosti C makar %io i sveenik D vrije$a %itno jedinstvo rimsko# o%reda, koji se odluno mora sauvati. 8aj ini djela koja ni na koji nain ne od#ovaraju #ladi i )e$i za )ivim 3o#om, a koje osjea narod nae#a vremena. "e o%naa autentinu pastoralnu slu)%u i ne pridonosi pravilnoj litur#ijskoj o%novi, ve tovie, vjerni(ima uzima njihovo vjersko do%ro i duhovnu %atinu. Samovoljno djelovanje, naime, ne slu)i djelotvornoj o%novi, ve povrje$uje pravo krana na litur#ijski in na koji imaju pravo, a koji je izraz )ivota Crkve prema njenoj tradi(iji i dis(iplini. /nosi, pak, elemente iznaka)enja i neslo#e u slavlje Euharistije, koja je na izvanredan nain i na osnovu svoje %iti usmjerena na to da oznai i divno djeluje na zajednitvo s 3o)anskim )ivotom i jedinstvo 3o)je#a naroda. Posljedi(e takvo# samovoljno# djelovanja nesi#urnost su u uenju, sumnje i #njev 3o)je#a naroda i #otovo neiz%je)ne sna)ne protureak(ije. / nae vrijeme, u kojem je kranski )ivot esto uslijed klime ,sekulariza(ije- vrlo te)ak, sve ove stvari z%unjuju i )aloste mno#e krane u znatnoj mjeri. 1*. Svi krani imaju pravo na pravu litur#iju i pose%no na slavlje svete Mise, kako Crkva to )eli i kako je utvrdila, znai kako je propisano u litur#ijskim knji#ama i dru#im zakonima i normama. "a isti nain katoliki narod ima pravo da se 5rtva svete Mise slavi nepovrije$ena i u punom skladu sa Crkvenim /iteljstvom. "apokon, pravo je katolike zajedni(e na provo$enje slavlja Presvete Euharistije na nain da se ukazuje kao istinito Otajstvo, te se u potpunosti iz%je#avaju svaka vrsta nedostataka i #esta, koji %i u Crkvi mo#li izazvati ras(jepe i stranke. 10. Sve norme i napomene izlo)ene u ovoj /puti, na razne naine stoje u vezi sa zada(ima Crkve da pazi na pravilno i dostojanstveno slavlje ovo#a, tako veliko# Misterija. O raznim stupnjevima za koje su vezane pojedine norme sa najviim zakonom (jelokupno# (rkveno# prava, naime, o %rizi za spasenje dua, #ovori se u zadnjemu po#lavlju ove /pute. POGLAVLJE I.

Ureenje svete Litur ije 11. /re$enje svete .itur#ije ovisi jedino od autoriteta Crkve, a koji posjeduje Fpostolska Stoli(a i prema odred%ama prava, %iskupi. 19. Papa, namjesnik !ristov i Pastir ope Crkve ovdje na zemlji, G...H raspola)e u Crkvi G...H po slu)%enoj du)nosti sa najviom, potpunom, neposrednom i opom redovitom vlau koju mo)e uvijek slo%odno vriti, pa i u kontaktu s pastirima i stadima. 1;. <adaa je Fpostolske Stoli(e ure$ivati svetu .itur#iju ope Crkve, izdavati litur#ijske knji#e i pre#ledavati njihove prijevode na narodne jezike, kao i %djeti da se svu#dje vjerno pridr)avaju litur#ijske ured%e, oso%ito one koje ureduju slavlje presvete misne 5rtve. 1>. !on#re#a(ija za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata %avi se onim pitanjima koja pripadaju Fpostolskoj Stoli(i u po#ledu ure$enja i promi(anja Svete .itur#ije a pose%i(e Otajstva, potujui nadle)nost !on#re#a(ije za nauk vjere. Promie i nadzire ure$enje otajstava, oso%ito ono to se odnosi na valjanost i dozvoljenost slavlja. "apokon, pozorno pazi da se tono pridr)avaju litur#ijske ured%e, da se sprijee zlopora%e, te da se uklone one koje se otkriju. Prema tradi(iji ope Crkve pritom prednjai %ri#a za slavlje svete Mise i potovanje koje se ukazuje presvetoj Euharistiji i izvan misno# slavlja. 1?. !rani imaju pravo na potpuno i djelotvorno ure$enje svete .itur#ije od strane Crkveno# autoriteta, kako se na litur#iju nikada ne %i #ledalo kao na privatni posjed %ilo ko#a, %ilo (ele%ranta, %ilo zajedni(e u kojoj se otajstva slave. !. "is#up$ ve%i#i sve&eni# svo a stada 1@. :ije(ezanski %iskup prvi je djelitelj misterija 3o)jih, u povjerenoj mu mjesnoj Crkvi voditelj, unapre$iva i uvar (jelokupno#a litur#ijsko# )ivota. +er, %iskup je odlikovan o%iljem posvetnih otajstava zare$enja, Iupravitelj milosti najvie#a sveenstvaJ, oso%it u Euharistiji koju prinosi ili daje prinositi i iz koje Crkva uvijek dalje )ivi i raste. *E. "a oso%it nain Crkva se svaki puta oituje kad se slavi Misa, i to prije sve#a u katedralama pri punom i aktivnom sudjelovanju (ijelo# sveto# naroda 3o)je#a, G...H u jednoj molitvi i za jednim oltarom, kojemu predstoji %iskup, okru)en svojim prez%iterijem, $akonima i ostalim slu)%eni(ima. Osim to#a, svakim zakonitim slavljem Euharistije G...H ravna %iskup kojemu je predana slu)%a, prikazati Misu kranske vjere 3o)anskom 'elianstvu i voditi je prema zapovijedima &ospodina i zakonima Crkve, a koja se tonije odre$uju nje#ovim pose%nim odlukama za %iskupiju. *1. 3iskupu dije(eze prili(i da u povjerenoj mu Crkvi, u #rani(ama svoje nadle)nosti, izda norme za podruje litur#ije, za koje su svi vezani. stovremeno, %iskup uvijek tre%a imati

na umu da nema utje(aja na slo%odu koja je predvi$ena normama litur#ijskih knji#a, da slavlje na mudar nain prila#odi (rkvenoj #ra$evini, skupu vjernika i pastoralnim okolnostima, tako da (jelokupan sveti o%red zaista od#ovara osjeaju ljudi. **. 3iskup vodi povjerenu mu mjesnu Crkvu. "je#ov zadatak je re#ulirati, voditi, inspirirati, ponekad i opominjati. 8ako ispunjava svetu slu)%u koju je primio kroz zare$enje za %iskupa, za podizanje svoje#a stada u istini i svetosti. On tre%a prikazati stvarni smisao litur#ijskih o%reda i tekstova, te sveenike, $akone i kranske laike hraniti duhom svete .itur#ije, kako %i svi %ili dovedeni do djelotvorno# i plodonosno# slavlja Euharistije. stovremeno tre%a %rinuti da (jelokupno tijelo Crkve, u dije(ezi, u narodu i u (ijelom svijetu, raste u slozi i jedinstvu lju%avi. *0. 'jerni(i moraju pristajati uz %iskupa kao Crkva susu !ristu i kao sus !rist O(u, kako %i se sve sla#alo u jedinstvu i prelo u slavu 3o)ju. Svi, pa i lanovi institu(ija posveeno# )ivota i drutva apostolsko# )ivljenja i svih udru)enja ili (rkvenih pokreta %ilo koje vrste, po pitanju litur#ijsko# reda u svemu podlije)u autoritetu %iskupa dije(eze, %ez o%zira na le#itimno priznata prava. Sto#a %iskupu dije(eze pripada pravo i o%veza nad#ledanja i nadziranja (rkve i oratorija svoje#a podruja u svezi litur#ijsko# ure$enja, pa i onih, koji su postavljeni ili vodeni od lanova #ore navedenih institu(ija, ako je ondje inae dozvoljen pristup kranima. *1. !ranski narod, sa svoje strane, ima pravo da dije(ezanski %iskup o%rati pa)nju da se u (rkveno ure$enje ne uvue zlopora%a, oso%ito u svezi slu)%e 2ijei, slavljenju Sakramenata i %la#oslovina, kao i tovanju 3o#a i Sveta(a. *9. !omisije, vijea ili od%ori, koje je %iskup postavio za unapre$enje litur#ije, kao i sakralne #laz%e i umjetnosti u nje#ovoj dije(ezi moraju djelovati prema uvjerenju i naho$enju %iskupa, te se osloniti na nje#ov autoritet i su#lasnost, kako %i na primjeren nain izvrili svoj zadatak, te slu)ili djelotvornom rukovo$enju %iskupa u nje#ovoj dije(ezi. !ako je ve odavno potre%no, %iskupi tre%aju u tom smjeru provjeriti sva udru)enja te vrste, ostale ustanove i sve ini(ijative u litur#iji, da li je njihov rad do sada %io plodonosan, te pomno o(ijeniti koje je ispravke ili po%oljanja u sastavu i nainu rada potre%no poduzeti kako %i doli do nove sna#e. Potre%no je uvijek imati na umu da je potre%no strunjake iza%rati me$u onim ljudima ija su jakost u katolikoj vjeri, te njihova teoloka i kulturna nao%raz%a, priznati. '. "is#ups#a #on(erencija *;. 8o vrijedi i za one komisije koje su nadle)ne za ovo podruje i po )elji !on(ila postavljene od %iskupske kon4eren(ije. "jihovi lanovi moraju %iti %iskupi, koje je potre%no jasno razlikovati od strunjaka koji slu)e pomone slu)%e. 8amo #dje %roj lanova %iskupske kon4eren(ije nije dostatan, kako %i se %ez potekoa mo#la iza%rati ili postaviti litur#ijska komisija, potre%no je imenovati savjet ili kru# strunjaka, koji e

uvijek pod predsjedanjem jedno# %iskupa, koliko #od je mo#ue vriti isti zadatak, ali ne tre%a nositi naziv Ilitur#ijska komisijaJ. *>. Fpostolska Stoli(a ve je od 1@>E. #odine upozorila na potre%u prestanka svih eksperimenata vezanih uz slavlje svete Mise, te isto uvrstila 1@??. #odine. Sto#a pojedinani %iskupi i %iskupska kon4eren(ija nemaju ovlasti dozvoliti eksperimente vezane za litur#ijske tekstove i ostalo, propisano litur#ijskim knji#ama. !ako %i se takvi eksperimenti u%udue mo#li provoditi, potre%no je odo%renje !on#re#a(ije za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata, izdano u pismenom o%liku i zahtijevano od %iskupske kon4eren(ije. Ovo odo%renje, me$utim, izdaje se samo iz vrlo oz%iljno# razlo#a. Bto se tie nastojanja inkultura(ije u podruju litur#ije, potre%no je stro#o pridr)avanje izdanih normi u (ijelosti. *?. Sve norme za podruje litur#ije koje je utvrdila %iskupska kon4eren(ija, prema pravnim mjerilima za svoje podruje, potre%no je predoiti !on#re#a(iji za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata, %ez e#a nemaju o%vezujui karakter. ). Sve&enici *@. Sveeni(i, kao vrijedni, %ri)ni i potre%ni suradni(i %iskupsko# stale)a pozvani na slu)%u narodu 3o)jem, ine zajedno sa svojim %iskupom prez%iterij, iako su im povjereni razliiti zada(i. / pojedinanim mjesnim zajedni(ama vjernika u neku ruku stvaraju dojam prisutnosti %iskupa, s kojim su vezani u povjerljivom i sranom uvjerenjuK za svoj dio preuzimaju nje#ove zadatke i nje#ovu %ri#u, te se svakodnevno stavljaju u njihovu slu)%u. G...H <%o# to# sudjelovanja u sveenstvu i poslanstvu, sveeni(i zaista tre%aju %iskupa prihvatiti kao svo# o(a, te #a sa strahopotovanjem sluati. /vijek mislei na do%ro dje(e 3o)je, izvan to#a tre%aju nastojati dati svoj udio u radu pastira u (ijeloj dije(ezi, pa i u (ijeloj Crkvi. 'elika je od#ovornost, prije sve#a, onih sveenika koji imaju pravo slavlje Euharistije slu)iti in persona Christi. Oni osi#uravaju svjedoanstvo i zajedniku slu)%u, ne samo za zajedni(u koja neposredno prisustvuje slavlju, ve i (jelokupnoj Crkvi, koja je uvijek u vezi s Euharistijom. "a)alost sa )aljenjem se mora priznati da D prije sve#a od #odina litur#ijske re4orme nakon koje su tako$er mno#ima uzrokovala i patnje. 0E. / skladu s onim to su u o%redu sveto# zare$enja sveano o%eali i o%navljaju svake #odine tijekom Mise posvete ulja 6na 'eliki etvrtak7, sveeni(i tre%aju slaviti misterije !rista, oso%ito u )rtvi Euharistije i Sakramentu pokore, prema (rkvenoj Predaji u slavi 3o#a i na spasenje kransko# naroda u vjernikom strahopotovanju. Svojoj vlastitoj slu)%i ne smiju uzeti du%oki znaaj tako to svojevoljno iznakazuju litur#ijsko slavlje izmjenama, krati(ama ili dodavanjima. Sveti Fm%rozije je rekao= "e u se%i, G...H ve u nama se Crkva ranjava. Sto#a se po%rinimo da na #rijeh za Crkvu ne postane rana. <nai, Crkvu 3o)ju ne tre%aju raniti niti sveeni(i koji su se sveano posvetili slu)%i. . 'atikansko# sa%ora D uslijed krivo shvaeno# tumaenja kreativnosti i prila#o$avanja, nije manjkalo zlopora%a,

Btovie, sveeni(i pod autoritetom %iskupa tre%aju vjerno paziti da takva iznaka)enja ne ine niti dru#i. 0*. 5upnik tre%a voditi %ri#u da Presveta Euharistija postane sredite )upne zajedni(e vjernikaK mora se truditi voditi vjernike kroz strahopotovano slavlje Otajstava, ali na pose%an nain oko to#a da esto primaju otajstva Presvete Euharistije i PokoreK isto tako mora imati na umu da i u o%iteljima potie molitvu, te ona svjesno i radino sudjeluje na presvetoj .itur#iji, koju sveenik mora voditi i nadzirati u svojoj )upi pod autoritetom %iskupa dije(eze, kako se ne %i uuljale zlopora%e. ako je primjereno da dozvoli da mu, u svrhu %olje pripreme za litur#ijska slavlja, prije sve#a svete Mise, pomo#nu razni krani, ne smije im niti u kojem sluaju ustupiti prava koja su svojstvena nje#ovoj slu)%i. 00. "apokon, svi sveeni(i tre%aju nauk i umjetnost litur#ije nje#ovati na pravilan nain, kako %i kroz njihovu litur#ijsku slu)%u, u povjerenim mu zajedni(ama, postala sve savrenija slava 3o#u, O(u, Sinu i :uhu svetom. Prije sve#a, tre%aju %iti pro)eti onim divljenjem i u$enjem koje se kroz slavlje uskrsno# Misterija u Euharistiji %udi u sr(ima vjernika. *. +a#oni 01. Lakoni, koji su %la#oslovom ruke pozvani na sveenstvo, moraju %iti ljudi do%ro# u#leda i uz 3o)ju pomo postupati tako da se zaista prepoznaju kao ueni(i !ristovi, koji nije doao kako %i %io slu)en, ve da slu)i, i koji je %io usred svojih uenika kao jedan, koji slu)i. :arom :uha Sveto#a, ojaani pola#anjem ruku, tre%aju slu)iti narodu 3o)jem u zajednitvu s %iskupom i nje#ovim prez%iterijem. Sto#a %iskupa tre%aju tovati kao o(a, te njemu i sveeni(ima poma#ati u slu)%i 2ijei, slu)%i oltara i slu)%i lju%avi. 09. "ikada ne smiju odustati od vrsto# pridr)avanja otajstva vjere, kako apostol ka)e, iste savjesti i u toj vjeri prema Evan$elju i Predaji Crkve propovijedati rijeima i djelima. z sve# sr(a tre%aju slu)iti svetoj .itur#iji, izvoru i vrhun(u (rkveno# )ivota, vjerno i ponizno, kako %i se svi, koji su vjerom i krtenjem postali dje(a 3o)ja, sakupili usred (rkve, hvalili 3o#a, sudjelovali u 5rtvi i %la#ovali o%jed &ospodnji. Sto#a se svi $akoni, ukoliko se odnosi na njih, tre%aju zauzeti da se slavlje svete .itur#ije slavi prema o%vezno odo%renim litur#ijskim knji#ama. POGLAVLJE II. Sudje%ovanje #r,&ans#i- %ai#a na s%av%ju Eu-aristije !. A#tivno i svjesno sudje%ovanje

0;. !ao djelo !rista i Crkve, slavlje Mise predstavlja sredite (ijelo#a kransko# )ivota, i to kako za (jelokupnu Crkvu, tako i za dio Crkve, te za pojedine vjernike koji u njemu sudjeluju na razliit nain, prema raznolikosti stale)a, slu)%i i djelatno# sudjelovanja. "a taj nain kranski narod, rod iza%rani, kraljevsko sveenstvo, sveti puk, narod odre$en za 3o)ju svojinu, izra)ava svoju od#ovarajuu i hijerarhijsku ulo#u. Ope sveenstvo vjernika i ministerijalno ili hijerarhijsko sveenstvo, premda se izme$u se%e razlikuju %itno, a ne samo po stupnju, ipak su u me$uso%nom odnosuK jer jedno i dru#o imaju na svoj pose%an nain dio u !ristovom. 0>. Svi krani koji su krtenjem oslo%o$eni svojih #rijeha i pridru)eni tijelu Crkve, utisnutim im peatom pozvani su na kult kranske vjere, kako %i sna#om svo# kraljevsko# sveenstva, %ili ustrajni u molitvi i velianju 3o#a, da se%e prinose kao )rtvu )ivu, svetu, 3o#u milu i pokazuju se valjanim u svim svojim djelima, te da svu#dje na zemlji svjedoe o !ristu i stoje na raspola#anju svakomu tko tra)i nadu u vjeni )ivot koji #a ispunjava. Sto#a se i sudjelovanje vjernika laika na slavlju Euharistije i dru#im o%redima Crkve ne mo)e svesti samo na pasivno prisustvo, ve na nje#a tre%a #ledati kao na istinito provo$enje vjere i asti steene krtenjem. 0?. 8rajni nauk Crkve o naravi Euharistije, koja nije samo su)ivot, ve prije sve#a i )rtva, s pravom se u%raja me$u naelne kriterije za potpuno sudjelovanje svih vjernika u ovom tako velikom Sakramentu. Ponekad se susree veoma su)eno shvaanje euharistijsko# Otajstva. .ien svoje )rtvene dimenzije, slavi se kao da ne nadilazi smisao i vrijednost %ratske #oz%e. !ako %i se poti(alo aktivno sudjelovanje i isto dolo do izra)aja, najnovija re4orma litur#ijskih knji#a, prema volji Sa%ora, poklonila je pa)nju aklama(iji naroda, od#ovorima, pjevanju psalama, anti4onama, pjesmama, kao i postup(ima i #estama dr)anja tijela, te se na vrijeme po%rinula za pridr)avanje svete utnje, a u ru%rikama uzela u o%zir i one dijelove koji se tiu naroda. Osim to#a, vie se prostora daje primjerenom ure$enju po naelu da svako slavlje tre%a od#ovarati litur#ijskim normama, utvr$enima ovlastima, potre%ama, moi shvaanja, duhovnoj pripremi i ose%ujnosti sudionika. / svako je slavlje potre%no unijeti odre$ene promjene pri iz%oru pjesama, melodija, molitava i %i%lijskih itanja, te homilija koje je potre%no dr)ati, u pripremi za#ovora, u naput(ima koje je ponekad potre%no itati, u nakitu (rkve 6za razna razdo%lja ima vie mo#unosti7, a koja e pridonijeti jasnijem prikazivanju %o#atstva litur#ijske tradi(ije, te samome slavlju, uz pa)nju pastoralnih potre%a, dati pose%nu oznaku, kako %i se poti(alo usrdno sudjelovanje. Potre%no je, me$utim, podsjetiti da djelotvornost litur#ijskih postupaka nije u stalnim promjenama o%reda, ve u du%okoj svijesti prema rijei 3o)joj i misteriju koji se slavi. 1E. ako slavlje litur#ije, %ez dvoj%e, nosi znak aktivno# sudjelovanja svih krana, iz to#a ne proizlazi da zaista postoji potre%a da svi moraju neto i initi, #estama i dr)anjem, kao da svatko ima %ilo kakav o%vezan litur#ijski zadatak. / katehetskom kolovanju savjesno tre%a %rinuti da se povrna shvaanja i navike, koje su se proteklih

#odina u nekim mjestima uuljale, isprave, te da se kod svih krana uvijek nanovo %udi smisao za istinsko u$enje o veliini ono#a otajstva vjere koji se zove Euharistija, u ijemu slavlju Crkva uvijek iznova prelazi iz stare u novu stvarnost. / slavlju Euharistije, kao i u (ijelome kranskom )ivotu, koji iz nje (rpi sna#u i kojemu te)i, (ijela se Crkva, kao sveti apostol 8oma, prostire klanjajui pred &ospodina, koji je razapet, umro, pokopan i uskrsnuo, te klie punoom svo# %o)ansko#a sjaja G...H u sve vijeke= IMoj &ospodin i 3o#MJ. 11. !ako %i se pro%udio, potaknuo i pri%li)io unutarnji smisao za litur#ijsko sudjelovanje, vrlo je korisno postojano i du)e slavlje .itur#ije asova 6asoslov7, koritenje %la#oslovina i vje)%e kranske puke po%o)nosti. "a vje)%e te vrste, koje, iako stro#o ne pripadaju svetoj .itur#iji, jednako tako od pose%no# su znaaja i dostojanstva, potre%no je #ledati kao na pose%nu vezu s litur#ijskim ure$enjem, oso%ito ako se preporuuju i potvr$uju od strane /iteljstva, kao to je to sluaj kod molitve &ospine kruni(e. !ako o%li(i po%o)nosti kranski puk vode ka sudjelovanju u slavlju sakramenata, prije sve#a Euharistije, kao i promatranju misterija nae# Otkupljenja i nasljedovanju svijetlih primjera Svetih na ne%u, oni nas ine, sto#a, dijelom litur#ijsko# kulta, i to uz spasonosni %oljitak. 1*. Potre%no je shvatiti da se Crkva ne sakuplja iz ljudske )elje, ve je pozvana od 3o#a u :uhu Svetom, te se u vjeri odaziva pozivu (ekklesia je, naime, usko vezano za klesis D poziv, priziv7. "adalje, na euharistijsku 5rtvu ne smije se, u stro#om smislu, #ledati kao na Ikon(ele%ra(ijuJ sveenika s prisutnim narodom. "aprotiv, od sveenika slavljena Euharistija dar je koji na radikalan nain nadilazi ovlasti zajedni(e.G...H <ajedni(i, koja se okuplja na slavlje Euharistije, kako %i zaista mo#la %iti euharistijska, apsolutno je potre%an zare$eni sveenik koji je predvodi. S dru#e strane, zajedni(a, koja nije u stanju sama si dati zare$ena slu)%enika, sama se%i ne mo)e dodijeliti zare$eno# predvoditelja %o#oslu)ja. O%vezno je potre%na zajednika volja iz%je#avanja svake dvosmislenosti po tom pitanju kako %i se otklonile potekoe koje su se pojavile posljednjih #odina. Sto#a se izrazi kao I(ele%rirajua zajedni(aJ ili I(ele%rirajui skupJ C ili na dru#im modernim jezi(ima I(ele%ratin# assem%lNJ, Iassem%le (ele%ranteJ, Iassem%lea (ele%ranteJ D i slino, tre%aju koristiti samo s oprezom. '. .adata# #r,&ans#i- %ai#a na s%av%ju svete /ise 10. Pravilno je i pohvalno da neki vjerni(i lai(i, prema tradi(iji i na do%ro%it zajedni(e i (ijele Crkve 3o)je, preuzimaju odre$ene zadatke pri slavlju svete .itur#ije. Primjereno je da vie vjernika o%avlja razne zadatke ili da razne dijelove isto#a zadataka podijele me$uso%no. 11. Pored slu)%e zakonito ovlatenih akolita i lektora, me$u navedenim pose%nim zada(ima postoje i oni zada(i akolita i lektora, s vremenski o#ranienim ovlastima i u vezi s tim ostale slu)%e, opisane u 2imskoj misnoj knjizi, kao zada(i pripravljanja hostija,

ienje litur#ijskih platna, te slinih predmeta. Svatko, %io predvoditelj %o#oslu)ja ili kranski laik, neka vri svoju slu)%u i ini samo ono i sve ono to na nj spada, te u litur#ijskom slavlju, kao i u pripremi za isto, neka %rine da se litur#ija Crkve provodi dostojno i lijepo. 19. Mora se iz%jei opasnost zatamnjenja komplementarno# odnosa izme$u aktivnosti klerika i laika, na taj nain da se ulo#a laika na neki nain podvr#ne Iklerikaliza(ijiJ, kako se to uo%iava rei, dok duhovni slu)%eni(i %ezrazlo)no preuzimaju aktivnosti svojstvene )ivotu u djelu kranskih laika. 1;. !ranski laik, pozvan u pomonu slu)%u pri litur#ijskom slavlju, tre%a na primjeren nain %iti pripremljen, te se iskazati u kranskom )ivotu, vjeri, o%iajima i vjernosti prema Crkvenom uiteljstvu. :o%ro je ako je primio, prema svojoj do%i, sposo%nostima, nainu )ivota i reli#ijskoj kulturi, litur#ijsku pouku. "e tre%a primiti niko#a iji %i iz%or kod vjernika izazvao u$enje. 1>. :o%rodolo je kada se mo)e odr)ati stari o%iaj prisutnosti dje(e i mladih, koji se o%ino nazivaju ministrantima i kao akoliti slu)e na oltaru. Prema svojoj sposo%nosti shvaanja tre%aju imati primjerenu katehezu o svojim zada(ima. "e smije se za%oraviti da je iz %rojnosti ove dje(e tijekom stoljea proizaao veliki %roj predvoditelja %o#oslu)ja. !ako %i se djelotvornije stvorila pastoralna skr% za ministrante, potre%no je za njih osnovati i poti(ati udru#e, u kojima i roditelji mo#u poma#ati i sudjelovati. /koliko takve udru#e imaju me$unarodni karakter, osnivanje ili kontrola njihova statusa i odo%renje u nadle)nosti je !on#re#a(ije za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata. Prema miljenju %iskupa dije(eze i uz tovanje utvr$enih normi, za ovu slu)%u oltara dozvoljene su i djevojke ili )ene. POGLAVLJE III. Pravi%no s%av%jenje svete /ise !. /aterija presvete Eu-aristije 1?. !ruh koji se koristi za slavlje presvete euharistijske 5rtve mora %iti %eskvasan, od isto#a penino# %rana i jo svje), tako da nema opasnosti od kodljivosti. z to#a proizlazi da kruh, pripremljen od dru#o# sastojka, pa i )ita, ili kruh kojem je u tolikoj koliini dodano dru#ih sastojaka, osim peni(e, da se prema opem osjeaju ne mo)e nazvati peninim kruhom, ne predstavlja va)eu materiju za provo$enje euharistijske 5rtve i Sakramenta. 8eka je zlopora%a pri pripravi kruha, namijenjeno# za Euharistiju, dodati dru#e sastojke, kao, npr. voe, eer ili med. +asno je da hostije tre%aju pripremati oso%e koje, ne samo da se odlikuju estitou, ve i u pripravljanju hostije imaju iskustva, te su opremljene prikladnim poma#alima.

1@. Primjereno je znakovitosti da se neki dijelovi euharistijsko# kruha, koji proizlaze iz nje#ova lomljenja, tijekom Priesti podijele %arem nekim vjerni(ima. Male hostije niti u kojemu sluaju nisu iskljuene, ukoliko za njih postoji potre%a, z%o# %rojnosti priesnika ili iz dru#ih duo%ri)nikih razlo#a. /o%iajeno je koristiti male hostije koje nije potre%no dodatno lomiti. 9E. 'ino, koriteno za slavlje presvete euharistijske 5rtve, mora %iti prirodno isto, do%iveno od #ro)$a, ne smije %iti pokvareno, niti pomijeano s dru#im sastoj(ima. Prilikom misno#a slavlja dodaje mu se malo vode. 3ri)no tre%a voditi rauna da je vino namijenjeno Euharistiji u %esprijekornom stanju, te da ne prokisne. Stro#o je za%ranjeno koristiti vino sumnjive autentinosti i porijekla, jer, vezano za potre%ne uvjete va)enja otajstava, Crkva zahtijeva si#urnost. "e smije se dozvoliti %ilo kakav iz#ovor na korist dru#ih napitaka %ilo koje vrste, a koji ne predstavljaju va)ee materije. '. Eu-aristijs#a mo%itva 91. Mo#u se koristiti samo Euharistijske molitve navedene u 2imskome misalu, ili one zakonito odo%rene od strane Fpostolske Stoli(e, i to prema mo#unostima i #rani(ama utvr$enima od Fpostolske Stoli(e. "e mo)e se prihvatiti injeni(a da neki sveeni(i se%i uzimaju za pravo sastavljanja Euharistijskih molitvi ili da od Crkve odo%rene tekstove izmjenjuju, odnosno koriste dru#e molitve napisane od privatnih oso%a. 9*. z#ovaranje Euharistijske molitve, koje je prema svojoj naravi jednako vrhun(u

(ijelo#a slavlja, svojstveno je sveeniku sna#om nje#ova zare$enja. Sto#a je zlopora%a kada neke dijelove Euharistijske molitve iznose $akon, laik koji slu)i, pojedina( ili svi vjerni(i zajedno. Euharistijsku molitvu mora u (ijelosti iz#ovoriti sam sveenik. 90. / isto vrijeme dok (ele%rirajui sveenik iz#ovara molitvu, ne moli se niti pjeva %ilo to dru#oK pa i or#ulje i dru#i #laz%eni instrumenti moraju %iti tihi, osim kod o%veznih odo%renih aklama(ija naroda, o kojima e u daljnjem tekstu %iti #ovora. 91. "arod, ipak, uvijek sudjeluje aktivno, a nikada pasivnoK tre%a se ujediniti sa sveenikom u vjeri i tiini, kao i kroz umetke utvr$ene tijekom Euharistijske molitve, a to su od#ovori u uvodnom dijalo#u Predslovlja, Svet, aklama(ije %iskupske kon4eren(ije i od Svete stoli(e pre#ledane. 99. "a nekim se mjestima proirila zlopora%a da sveenik na slavlju svete Mise lomi hostiju tijekom Pretvor%e. Ova zlopora%a proturjei tradi(iji Crkve. od%a(iti te hitno ispraviti. 9;. / Euharistijskoj molitvi ne smije se ispustiti spomen imena Pape i %iskupa dije(eze, kako %i se ouvala sasvim stara tradi(ija i do izra)aja dolo (rkveno zajednitvo, jer sto je potre%no nakon Pretvor%e i aklama(ija Amen nakon zavrne doksolo#ije, kao i dru#e aklama(ije odo%rene od

Crkveno zajednitvo euharistijsko# z%ora zajednitvo je sa vlastitim %iskupom te s 2imskim Prvosveenikom. ). Osta%i dije%ovi /ise 9>. <ajedni(a krana ima pravo da, prije sve#a na nedjeljnome slavlju, ima prikladnu i uistinu sakralnu #laz%u, te da oltar uvijek %lista, da su paramenti i sakralne tkanine, koje od#ovaraju normama asti, lijepe i iste. 9?. Svi krani imaju, isto tako, pravo na savjesno pripremljeno slavlje Euharistije u svim njezinim dijelovima, tako da se u njoj 2ije 3o)ja propovijeda i izla)e asno i sna)no, da se ovlasti za iz%or tekstova i o%reda %ri)ljivo primjene prema normama, te da se njihova vjera dolino titi i hrani kroz tekstove pjesama prilikom slavlja .itur#ije. 9@. Mora prestati opaka navika da sveeni(i, $akoni ili krani, tu i tamo, na itanje im povjerene tekstove svete litur#ije, prema vlastitoj volji mijenjaju ili izo%liuju. /koliko isto (ine, slavlju .itur#ije uzimaju vrstou i nerijetko krivotvore autentini smisao .itur#ije. ;E. "a misnome slavlju, slu)%a rije(i i euharistijsko slavlje usko su vezani te ine jedan jedinstveni %o#otovni in. Sto#a nije dozvoljeno razdvajanje tih dvaju dijelova, ili njihovo slavljenje u razliito vrijeme i na razliitim mjestima. 8ako$er nije dozvoljeno provo$enje pojedinanih dijelova svete Mise u razliito vrijeme isto#a dana. ;1. Pri iz%oru %i%lijskih itanja, koje je potre%no (itati prilikom misno# slavlja, mora se pridr)avati normi koje se nalaze u litur#ijskim knji#ama, kako %i se vjerni(ima pripremio to %o#atiji sadr)aj rijei 3o)je i jo vie otvorile rizni(e 3i%lije. ;*. "ije dozvoljeno propisana %i%lijska itanja iz vlastite volje izostaviti, nadomjestiti ili, pak, zamijeniti itanja i psalam od#ovora, koji sadr)e rije 3o)ju, s dru#im ne%i%lijskim tekstovima. ;0. Aitanje evandelja, koje ini vrhuna( slu)%e rijei, prema tradi(iji Crkve, na slavlju svete .itur#ije pripada zare$enom predvoditelju %o#oslu)ja. Sto#a laiku, pa i redovniku, nije dozvoljeno tijekom slavlja svete Mise propovijedati Evan$elje, pa niti u dru#im sluajevima, u kojima ih norme izriito ne odo%ravaju. ;1. Oomiliju, koja se dr)i tijekom slavlja svete Mise i dio je same litur#ije, u pravilu dr)i (ele%rirajui sveenik, kon(ele%rirajui sveenik ili ponekad, ukoliko se ini primjerenim, prenesena je i $akonu, ali nikada laiku. / pose%nim sluajevima, homiliju iz opravdano# razlo#a mo)e dr)ati i %iskup ili sveenik koji sudjeluje na slavlju, a da pritom ne mo)e kon(ele%rirati.

;9. Potre%no je podsjetiti da svaku prijanju normu, koja je homiliju dozvoljavala nezare$enim sveeni(ima tijekom misno#a slavlja, tre%a smatrati ponitenom na osnovu propisa od kan. >;> P l. Ova praksa je nedostojna, te se ne mo)e dozvoliti na osnovu %ilo kakve navike. ;;. <a%rana dozvole lai(ima za dr)anje propovijedi tijekom misno#a slavlja vrijedi i za pitom(e sjemenita, studente teolokih dis(iplina i za one koji slu)%uju kao tzv. Ipastoralni asistentiJ, kao i za svaku vrstu, #rupu, zajedni(u ili laiko udru)enje. ;>. Pose%no je potre%no voditi %ri#u da je homilija stro#o vezana za otajstvo spasenja, da tijekom litur#ijske #odine prikazuje tajne vjere i naela kransko# )ivota iz %i%lijskih itanja i litur#ijskih tekstova, te pojanjava tekstove promjenjivih i nepomjenjivih dijelova Mise ili neko# dru#o# o%reda Crkve. +asno je da se sva izla#anja Sveto# Pisma moraju odnositi na !rista, najvie sredite raspored%e spasenjaK pritom tako$er tre%a o%ratiti pa)nju na pose%ne kontekste litur#ijsko# slavlja. / homiliji tre%a voditi %ri#u da svjetlo !ristovo o%asjava )ivotne do#a$aje. sto se tre%a do#oditi na nain da se autentini i istiniti smisao rijei 3o)je ne isprazni, da se, npr. #ovori samo o temama politiko# ili svjetsko# )ivljenja, ili se stjeu saznanja samo iz jedno# izvora koja proizlaze iz pseudoreli#ioznih pokreta nae# vremena. ;?. :ije(ezanski %iskup tre%a savjesno %djeti nad homilijom, pa i tako to medu duhovnim predvoditeljima %o#oslu)ja iri norme, smjerni(e ili radna poma#ala, te unapre$uje sastanke i dru#e ini(ijative, kako %i esto imali priliku po%li)e se poza%aviti homilijom i kako %i pronali pomo za svoje pripreme. ;@. "a svetoj Misi, kao i kod dru#ih slavlja svete .itur#ije, ne smije se

dozvoliti vjerovanje koje nije sadr)ano u zakonito odo%renim litur#ijskim knji#ama. >E. 5rtveni dar, koje#a krani na svetoj Misi o%iavaju prinositi, nije za Slavlje euharistije nu)no o#ranien na kruh i vino, ve mo)e o%uhvatiti i dru#e darove koji se, u o%liku nov(a ili dru#ih slinih korisnih do%ara, daju iz lju%avi prema siromanima. 'idljivi darovi, me$utim, moraju uvijek %iti vidljiv izraz one istinite po)rtvovnosti koju &ospodin od nas oekuje, naime, pokajniko# sr(a i s lju%avlju prema 3o#u i %li)njemuK tako postajemo jednaki )rtvi !ristovoj, koji se predao za nas. / Euharistiji, naime, u najveoj mjeri svijetli onaj misterij lju%avi, koje# je sus !rist ispoljavao tijekom Posljednje veere, kad je ueni(ima prao no#e. !ako %i dostojanstvo svete .itur#ije %ilo ouvano, vidljive )rtvene darove potre%no je prinijeli na prikladan nain. "ova(, kao i dru#e darove za siromane, potre%no je prinositi na prikladno mjesto, ali ne na oltar. /z iznimku nov(a i po potre%i C z%o# znakovito# karaktera Qmalo# dijela dru#ih darova, potre%no je dati prednost prinoenju takvih )rtvenih darova izvan misno#a slavlja. >1. Potre%no je sauvati o%iaj 2imsko#a o%reda, neposredno prije svete Priesti iskazati pozdrav mira, kako je odre$eno u 2edu Mise. Prema tradi(iji rimsko# o%reda ovaj o%iaj

nema karakter pomir%e ili otputenja #rijehaK on je vie izraz mira, zajedni(e i lju%avi prije primitka presvete Euharistije. "aprotiv, in kajanja, koje#a je potre%no provesti na poetku Mise, oso%ito u svojemu prvo%itnom o%liku, ima karakter %ratsko# pomirenja. Prikladno je da svatko na skroman nain pozdrav miradaje samo svom susjedu. Sveenik pozdrav mira mo)e dati slu)iteljima, ali ostaje uvijek unutar prez%iterija, kako ne %i ometao slavlje. sto tre%a imati na umu, ako iz razumno# razlo#a nekim vjerni(ima ponudi pozdrav mira nain pozdrava mira tre%a odrediti %iskupska kon4eren(ija, iju odluku mora pre#ledati Fpostolska Stoli(a prema svojstvenosti i o%iajima naroda. >*. "a slavlju svete Mise lomljenje euharistijsko# kruha provodi samo (ele%rirajui sveenik, a po potre%i uz pomo $akona ili kon(ele%ranta, ali ne laika, po zavretku pozdrava mira, dok se re(itira Agnus Dei. &esta lomljenja kruha, koju je proveo !rist na Posljednjoj veeri, dala je od apostolskih vremena (ijelom euharistijskom slavlju ime, te pokazuje da mnotvo vjernika u svetoj Priesti postaju jedno tijelo iz jedno# kruha )ivota, koje znai i jeste !rist, umro za spasenje svijeta i uskrsnuo (1 Kor 10, 1 !. Sto#a je o%red potre%no provesti uz veliko strahopotovanje. pak, ovaj o%red tre%a %iti kratak. Pod hitno je potre%no ispraviti zlopora%u, proirenu na nekim mjestima, %espotre%no#a rastezanja ovo# o%reda, pa i uz sudjelovanje laika u suprotnosti s normama, te mu pridati neumjesno visoko znaenje. >0. /koliko u (rkvi postoji potre%a davanja uputa ili svjedoanstava o kranskom )ivotu, potre%no je nastojati da se to odvija izvan misno# slavlja. Me$utim, iz oz%iljnih je razlo#a dozvoljeno davanje takvih uputa ili svjedoanstava nakon to je sveenik iz#ovorio zavrnu molitvu, to, me$utim, ne smije postati navika. /ostalom, takve upute ili svjedoanstva ne smiju imati o%ilje)ja koja %i mo#la dovesti do zamjene sa homilijom, i nije dozvoljeno z%o# istih potpuno izostaviti homiliju. *. Spajanje ra0ni- o1reda sa s%av%jenjem /ise >9. <%o# teoloko# smisla, koji je svojstven euharistijskom slavlju ili odre$enom o%redu, litur#ijske knji#e nala)u ili dozvoljavaju do sada samo spajanje slavlja svete Mise sa dru#im o%redom, prije sve#a Sakramentima. / dru#im sluajevima, me$utim, Crkva ne doputa takva spajanja, oso%ito #dje se radi o okolnostima koje su prije sve#a povrno# i nekorisno# karaktera. >;. Osim to#a, prema najstarijoj tradi(iji 2imske Crkve, nije dozvoljeno spajanje Sakramenta pokore sa svetom Misom na taj nain da postanu jedan jedinstveni litur#ijski in. sto ne spreava sveenike, uz iznimku onih koji (ele%riraju ili kon(ele%riraju svetu Misu, da sluaju ispovijedi onih vjernika koji to )ele, kako %i tim vjerni(ima izali u susret, pa i ako se na istome mjestu slavi Misa. prikladan nain. sto se, me$utim, tre%a odvijati na

>>. Slavlje svete Mise niti na koji se nain ne smije odvijati u okviru o%ino# o%jeda i ne smije %iti povezano sa takvim o%jedom. Fko se izuzme teka krizna situa(ija, Misa se ne smije slaviti uz stol za ruavanje, u dvorani za ruavanje, pa niti u prostoriji u kojoj se nalaze namirni(e. Oni koji sudjeluju na Misi ne smiju tijekom slavlja sjediti za stolovima. /koliko se Misa, uslijed teke krizne situa(ije, mora slaviti na istome mjestu na kojemu se o%jedovalo, potre%no je izme$u zavretka Mise i poetka o%jeda ostaviti znatan vremenski razmakK tijekom misno# slavlja ne smije %iti vidljiva o%ina hrana za vjernike. >?. "ije dozvoljeno povezivanje misno# slavlja s politikim ili svjetskim do#a$ajima, odnosno okolnostima koje u potpunosti ne od#ovaraju slu)%enom nauavanju !atolike Crkve. !ako se autentino znaenje Euharistije ne %i ispraznilo, mora se u potpunosti iz%je#avati provo$enje misno# slavlja iz iste e)nje za sjajem ili u stilu dru#ih (eremonija, pa i neposveene vrste. >@. "apokon, potre%no je stro#o osuditi unoenje elemenata u slavlje svete Mise, koji su, suprotno propisima, uzeti iz litur#ijskih o%rednih knji#a dru#ih vjera. POGLAVLJE IV. Sveta Pri2est !. Odred1e 0a primanje svete Pri2esti ?E. Euharistiju je potre%no dati vjerni(ima i kao protusredstvo kojim se oslo%a$amo svakodnevnih po#reaka i uvamo od smrtno#a #rijeha, kako se istie i u razliitim dijelovima Mise. "a poetak Mise postavljeni in kajanja ima za (ilj svako#a pripremiti na pravilno slavlje svetih misterij aK on, me$utim, nema uinak Sakramenta svete ispovijedi i ne mo)e se smatrati nadomjestkom za Sakrament svete ispovjedi u po#ledu otputenja tekih #rijeha. Oso%e koje %rinu o duhovnome stanju moraju, prilikom katehetskih uputa, stro#o paziti da se vjerni(ima po tom pitanju prenese kranski nauk. ?1. Prema (rkvenom o%iaju, osim to#a, potre%no je da se svatko temeljito ispita kako nitko, tko je svjestan teko#a #rijeha, ne slavi Misu ili prima 8ijelo 3o)je %ez prethodne sakramentalne ispovjedi, osim ako postoji oz%iljan razlo# i nema prilike za ispovijedK u tom sluaju mora %iti svjestan o%veze po%u$enja potpuno# kajanja, koja ukljuuje vrstu nakanu da se im prije ispovijedi. ?*. Osim to#a Crkva je izdala norme koje (iljaju na poti(anje to ee#a i plodonosnije#a pristupa vjernika k euharistijskom Stolu, te ujedno na odre$ivanje o%jektivnih uvjeta pod kojima se tre%a uzdr)ati od dijeljenja priesti. ?0. Si#urno je naj%olje da svi koji sudjeluju na slavlju svete Mise ujedno ispunjavaju i potre%ne uvjete za primitak svete Priesti. :o#a$a se, me$utim, da krani masovno i

%ez razlike pristupaju svetomu stolu. <adatak je pastira ispravljanje ove zlopora%e s mudrou i vrstoom. ?1. !ada se sveta Misa slavi za veliko mnotvo ljudi, npr. u vele#radima, potre%no je o%ratiti pa)nju da, uslijed neznanja, svetoj Priesti ne %i pristupili nekatoli(i ili pak nekrani, a da se pri tome (rkvenom uiteljstvu ne pola)u rauni u svezi nauka i dis(ipline. / nadle)nosti pastira je da prisutne u zadano vrijeme upozori na stro#o pridr)avanje istine i reda. ?9. !atolikim djeliteljima dozvoljeno je davanje Sakramenata samo katolikim

vjerni(imaK isto tako oni primaju Sakramente samo od ovlatenih katolikih djeliteljaK u o%zir se moraju uzeti odred%e kan. ?11 P *, 0 i 1, kao i kan. ?;1 P *. /vjeti utvr$eni kanonom ?11 P 1 ne mo#u se ni na koji nain ponititi, nadalje se ne mo#u razdvojitiK sto#a ih je uvijek potre%no zahtijevati sve zajedno. ?;. 'jerni(ima je nu)no napominjati da pristupe Sakramentu ispovijedi izvan svete Mise, ponajprije u odre$eno vrijeme, kako %i #a primili u miru i u stvarnu korist, te se na taj nain ne odvraaju od aktivno# sudjelovanja na Misi. Sve one koji svakodnevno ili vrlo esto primaju svetu Priest, potre%no je uputiti da prema svojim mo#unostima, Sakrament pokore primaju u primjerenim vremenskim razma(ima. ?>. Prvoj Priesti dje(e uvijek mora prethoditi sakramentalna ispovijed i otputenje #rijeha. Osim to#a, prvu Priest uvijek tre%a dati sveenik, i to nikada izvan misno#a slavlja. zuzev iznimki, nije prikladno prvu Priest dati na Misi prije Posljednje veere na 'eliki etvrtak. :apae, potre%no je iza%rati dru#i dan, kao *.Q;. nedjelju u vrijeme /skrsa ili svetkovinu 8ijela i !rvi !ristove, odnosno nedjelju tijekom #odine, jer se nedjelja s pravom smatra danom Euharistije. Primanju svete euharistije ne tre%aju pristupiti dje(a koja jo ne koriste zdrav razum ili, prema prosud%i sveenika, nisu dovoljno pripremljena. /koliko se do#odi da se, u iznimnim situa(ijama dijete, unato svojim #odinama, smatra zrelo za primanje Sakramenata, ne tre%a mu uskratiti prvu svetu Priest, ukoliko je dovoljno pripremljeno. '. Podje%a svete Pri2esti ??. 'jerni(i o%ino tre%aju primiti sakramentalnu Priest Euharistije tijekom Mise i u vrijeme odre$eno prema o%redu slavljaK znai, direktno nakon priesti (ele%rirajue# sveenika. Odluka je (ele%rirajue# sveenika hoe li Priest %iti eventualno podijeljena uz pomo dru#ih sveenika ili $akonaK on, me$utim, ne smije nastaviti sa Misom sve dok sveta Priest nije podijeljena vjerni(ima. Samo ondje #dje to nala)e nu)na situa(ija, izvanredni djelitelji, uz pridr)avanje mjerodavnih pravila, mo#u poma#ati (ele%rirajuem sveeniku.

?@. !ako %i se Priest i znakovno inila jasnijim znakom sudjelovanja u 5rtvi koja se slavi, po)eljno je da vjerni(i mo#u primati hostije koje su na istoj Misi %ile posveene. @E. 'jerni(i primaju Priest kleei ili stojei, kako je utvrdila 3iskupska kon4eren(ija, a ija je odluka priznata od Fpostolske Stoli(e. /koliko se vjerni(i prieuju stojei, preporua se da prije primitka otajstva iskazuju primjereni poklon, koji se utvr$uje istim normama. @1. / svezi podjele svete Priesti potre%no je podsjetiti da duhovni predvoditelji %o#oslu)ja G...H ne smiju uskratiti Sakramente onima koji u odre$eno vrijeme za isto mole, a koji su disponirani na pravilan nain, te ih pravno #ledajui nita ne spreava. Svakom krtenom katoliku, koje# s pravne strane nita ne spreava, sto#a mora %iti odo%rena sveta Priest. <nai da nije dozvoljeno kraninu uskratiti svetu Priest samo zato, npr., to Euharistiju )eli primiti kleei ili stojei. @*. ako svaki vjernik ima pravo, prema svojemu iz%oru, svetu Priest primiti u usta, ako priesni(i )ele primiti Sakrament na ruku, u o%lastima #dje je to dozvolila 3iskupska kon4eren(ija, a potvrdila Fpostolska Stoli(a, njima se sveta hostija podjeljuje u ruku. Potre%no je, me$utim, pozorno paziti da priesnik hostiju odmah pred djeliteljem konzumira, kako nitko ne %i otiao sa euharistijskom prilikom u ru(i. @0. Potre%no je pridr)ati malu pliti(u za priest vjernika, kako %i se sprijeilo padanje svete hostije ili njezinih pojedinih dijelova na tlo. 'jerni(ima nije dozvoljeno da svetu hostiju ili sveti kale) uzmu sami, a jo manje da ih dodaju iz ruke u ruku. Osim to#a, u svezi s tim potre%no je ukloniti zlopora%u da mladen(i na Misi vjenanja jedno dru#ome daju svetu Priest. @9. Potre%no je od%a(iti o%iaj da se, protivno propisima litur#ijskih knji#a, tijekom ili prije svete Mise neposveene hostije ili dru#i jestivi predmeti, dijele na nain svete Priesti. Ovaj o%iaj ne od#ovara tradi(iji 2imsko#a o%reda i pridonosi opasnosti za%une krana u svezi uenja Crkve o svetoj Euharistiji. /koliko na nekim mjestima, uz doputenje, postoji pose%na navika posveenja kruha i podjele nakon Mise, potre%no je ovaj o%iaj pojasniti uz pomo do%re kateheze. "e smiju se, me$utim, uvoditi sline prakse, te se za navedeni o%iaj niti u kojemu sluaju ne smiju koristiti nekonsekrirane hostije. ). Pri2est sve&eni#a @>. !oliko #od esto sveenik slavi svetu Misu, mora svetu Priest uzeti na oltaru, u vrijeme odre$eno misnom knji#om, kon(ele%ranti to ine prije no to pristupe podjeli Priesti. Cele%rirajui ili kon(ele%rirajui sveenik nikada ne smije ekati kraj priesti naroda, a da se prije nije priestio.

@?. Priest kon(ele%rirajuih sveenika mora se odvijati prema normama propisanima litur#ijskim knji#ama, pri emu se uvijek koriste hostije konsekrirane na istoj Misi, tako i svi kon(ele%ranti uvijek moraju primiti Priest pod o%je prilike. !ada sveenik ili $akon kon(ele%rantima pru)e svetu Oostiju ili kale), potre%no je paziti da se pritom nita ne #ovori, znai da ne iz#ovara rijei= I8ijelo !ristovoJ ili I!rv !ristovaJ. @@. Priest je, pod o%je prilike, uvijek dozvoljena sveeni(ima koji sami ne mo#u (ele%rirati ili kon(ele%rirati misnu 5rtvu. *. Pri2est pod o1je pri%i#e 1EE. !ako %i vjerni(ima postala jasnija punoa znakovitosti u euharistijskoj #oz%i, u sluajevima navedenima u litur#ijskim knji#ama dozvoljen je i pristup kranskih laika na Priest pod o%je prilike, pri emu je preduvjet od#ovarajua kateheza o do#matskim naelima koju je odredio 8ridentski ekumenski sa%or. 1E1. !ako %i se kranskim lai(ima mo#la podijeliti sveta Priest pod o%je prilike, potre%no je uzeti u o%zir okolnosti o kojima svoj sud tre%aju donijeti %iskupi dije(eze. Ovaj nain podjele Priesti u potpunosti je potre%no iskljuiti ako postoji i najmanja opasnost od oskvrnua o%iju prilika. / svrhu %olje#a uskla$ivanja, 3iskupske kon4eren(ije moraju izdati norme koje tre%a potvrditi Fpostolska Stoli(a preko !on#re#a(ije za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata, prije sve#a u svezi naina dijeljenja vjerni(ima svete Priesti pod o%je prilike, kao i na proirenje ove ovlasti. 1E*. "e poslu)uje se kale) kranskim lai(ima tamo #dje je %roj priesnika tako velik da postaje teko odrediti koliinu vina za Euharistiju, i #dje postoji opasnost da na kraju slavlja ostane za konzumiranje prekomjerna koliina !rvi !ristoveK to tako, niti ondje #dje je pristup kale)u teko uspostaviti, ili #dje je potre%na odre$ena koliina vina ije se porijeklo i kvaliteta teko mo#u ustanoviti, ili #dje nema dovoljno duhovnih predvoditelja %o#oslu)ja, odnosno izvanrednih djelitelja svete Priesti prikladne nao%raz%e, te #dje znaajan dio naroda iz raznih razlo#a ustrajno ne )eli pristupiti kale)u, tako da se znak jedinstva na neki nain iz#u%i. 1E0. "orme 2imske misne knji#e poznaju ure$enje da se u svim sluajevima, u kojima se Priest daje pod o%je prilike, !rv !ristova mo)e piti direktno iz kale)a ili umakanjem hostije, ili (jevi(om, ili )lii(om. Bto se tie podjele Priesti vjerni(ima lai(ima, %iskupi mo#u iskljuiti Priest (jevi(om ili )lii(om, a #dje to nije mjesni o%iaj, pri emu uvijek postoji mo#unost izdavanja Priesti umakanjem hostije. Fko se primjenjuje ovaj o%lik, potre%no je koristiti hostije koje nisu pretanke niti premale, te priesnik prima od sveenika otajstvo samo u usta. Priesniku nije dozvoljeno samostalno umakanje hostije u kale) ili primanje hostije u ruku. Oostija koja se umae, mora %iti pripremljena od va)ee materije i posveenaK stro#o je za%ranjeno koritenje neposveeno# kruha ili dru#ih materija.

1E1. /koliko za kon(ele%rirajue sveenike ili krane nije dovoljan jedan kale) za podjelu Priesti pod o%je prilike, nema prepreke da (ele%rirajui sveenik koristi vie kale)a. Potre%no je podsjetiti da su svi sveeni(i, koji (ele%riraju Misu, o%vezni na Priest pod o%je prilike. <%o# znakovitosti pozdravlja se nain da se koristi jedan veliki kale), zajedno sa dru#im malim kale)ima. 1E9. Me$utim, potre%no je u potpunosti iz%je#avati da se !rv !ristova, nakon pretvor%e, pretoi iz jedne posude u dru#u, kako se ne %i do#odilo neto neprimjereno ovome velikom misteriju. / svrhu uzimanja !rvi &ospodnje nikada se ne smiju koristiti %o(e, vrevi ih dru#e posude, koje u potpunosti ne od#ovaraju utvr$enim normama. 1E;. 8ko %a(i posveene esti(e ili u sveto#rdnu svrhu uzme ih dr)i, prema normi utvr$enoj kanonom, upada u izopenje unaprijed izreeno, pridr)ano Fpostolskoj Stoli(iK klerik se, osim to#a, mo)e kazniti dru#om kaznom, pa i otputanjem iz kleriko# stale)a. Svaki in koji o%ijesno i teko o%eauje svete prilike, mora %iti pri%rojan injeninom stanju. :akle, ako netko postupa protivno normama, na nain da, npr. svete prilike %a(i u sacrarium ili na dru#o neasno mjesto ili na tlo, podvr#ava se utvr$enim kaznama. Osim to#a, svi moraju imati na umu da je, po zavretku podjele svete Priesti, na misnome slavlju potre%no slijediti propise 2imske misne knji#eK ako je eventualno neto ostalo od !rvi !ristove, potre%no je, prema normama, to u potpunosti i odmah konzumirati od sveenika ili dru#o#a predvoditelja %o#oslu)jaK posveene hostije, koje su ostale, mora konzumirati sveenik na oltaru ili je potre%no odlo)iti na mjesto predvi$eno za uvanje Euharistije. POGLAVLJE V. 3e#i da%jnji aspe#ti u sve0i Eu-aristije !. /jesto 0a s%av%je svete /ise 1E?. Slavljenje Euharistije o%avlja se na svetome mjestu, osim ako u pose%nom sluaju potre%a tra)i drukijeK u tom sluaju slavlje mora %iti na dolinu mjestu. Postoje li takve prisilne okolnosti, u pravilu odluuje dije(ezanski %iskup od sluaja do sluaja, a za svoju dije(ezu. 1E@. Sveeniku nikada nije dozvoljeno slaviti Euharistiju u nekome hramu ili posveenom mjestu nekranske reli#ije. '. Ra0ni e%ementi ve0ani 0a svetu /isu 11E. majui uvijek na pameti da se u otajstvu euharistijske 5rtve trajno vri djelo neka sveeni(i slave Misu estoK dapae, usrdno se preporuuje

otkupljenja,

svakodnevno slavljenje, koje je, dodue i kad nije mo#ue prisustvovanje vjernika, in !rista i Crkve, i ako u o%avljanju koje# sveeni(i ispunjaju svoju oso%itu zadau. 111. Sveeniku neka se dopusti slavljenje ili kon(ele%ra(iju Euharistije, iako rektoru (rkve nije poznat, samo ako ima preporueno pismo svoje#a ordinarija ili po#lavara, ne starije od #odinu dana, ili ako se raz%orito mo)e smatrati da mu nije za%ranjeno slaviti Misu. 3iskupi moraju voditi %ri#u da se otklone suprotne navike. 11*. Misa se slavi na latinskome ili dru#ome jeziku, samo ako su %o#oslu)ni tekstovi zakonito odo%reni. zuzimajui misna slavlja, koja se provode u vrijeme i na narodnom jeziku odre$enima od (rkveno# autoriteta, sveeni(ima je uvijek dozvoljeno (ele%rirati na latinskom jeziku. Fko na Misi kon(ele%rira vie sveenika, potre%no je za molitvu Euharistijske molitve koristiti jezik poznat svim kon(ele%rirajuim sveeni(ima i sakupljenome narodu. /koliko se do#odi da su na Misi prisutni sveeni(i koji ne poznaju jezik na kojemu se vodi (ele%ra(ija, te ne mo#u dolino iznositi pripadajue im dijelove molitve, oni ne tre%aju kon(ele%rirati, ve prema normama na slavlju sudjelovati u ruhu za z%or. 111. "ormalno je da na nedjeljne Mise )upne zajedni(e kao Ieuharistijske zajedni(eJ do$u postojee #rupe, pokreti, udru#e i manje redovnike zajedni(e. ako je dozvoljeno prema mjerodavnom pravu slaviti Misu za odre$ene #rupe, iste #rupe nisu izuzete od vjerno# pridr)avanja litur#ijskih normi. 119. Potre%no je od%a(iti zlopora%u da se slavlje svete Mise po samovolji ne odr)i za narod, suprotno normama 2imsko#a misala i tradi(ije 2imsko#a o%reda, uz izliku da se potie Ieuharistijski postJ. 11;. Misama se ne smije poveati %roj, suprotno mjerodavnom pravuK potre%no je pridr)avanje svih pravno odre$enih propisa. ). Posve&ene posude 11>. Sakralne posude, namijenjene za konzumiranje 8ijela i !rvi !ristove, moraju %iti sainjene stro#o prema normama i tradi(iji, te litur#ijskim knji#ama. 3iskupskim kon4eren(ijama dana je ovlast da odluuju o tome je li prikladno da se posveene posude izra$uju i od dru#ih vrstih materijala. Ova odluka zahtijeva potvrdu od strane Fpostolske stoli(e. Me$utim, stro#o se zahtijeva da su ti materijali, prema opemu osjeaju odredeno# podru(ja, zaista plemeniti, tako da se njihovim koritenjem &ospodinu ukazuje ast, a prema vjerni(ima iz%je#ava svaka opasnost od sla%ljenja nauka o pravoj prisutnosti !rista u euharistijskim prilikama. Sto#a je potre%no od%a(iti svaki o%iaj da se na misnome slavlju koriste o%ine posude, posude loe kvalitete, posude %ez ikakve umjetnike vrijednosti, o%ine koare ili dru#e posude od stakla, #line,

ilovae ili dru#ih, lako lomljivih materijala. 8o vrijedi i za metale i dru#e materijale, koji lako postaju nekorisni. 11?. Prije no to se posveene posude ponu koristiti, potre%no ih je prema stro#o propisanim o%redima litur#ijskih knji#a posvetiti od strane sveenika. :o%rodolo je posveenje od %iskupa dije(eze, koji e o(ijeniti jesu li posude prikladne za koritenje u svrhu kojoj su namijenjene. 11@. "akon podjele svete Priesti sveenik se vraa oltaru, na oltaru ili a%aku 6pomonom stoliu7 iznad kale)a oisti pliti(u ili zdjeli(u za hostiju, potom oisti kale) prema propisima misala i osui #a puri4ikatorijem 6rupiem za kale)7. Fko je prisutan $akon, on se zajedno sa sveenikom vraa na oltar i isti posude. :ozvoljeno je, me$utim, da sveenik ili $akon, posude koje je potre%no oistiti, oso%ito ako ih je vie, ostave na oltaru ili a%aku, primjereno prekrivene na tjelesniku i odmah nakon Mise, poto je narod otputen, iste oiste. Pa i pravno ovlateni akolit poma)e sveeniku ili $akonu pri ienju i sla#anju sakralnih posuda na oltaru ili a%aku. Fko $akon nije prisutan, tada pravno ovlateni akolit donosi sakralne posude do a%aka, #dje ih na uo%iajen na(in oisti, osui i poslo)i. 1*E. Pastiri tre%aju voditi %ri#u da su posveene tkanine, oso%ito one na kojima se nalaze svete prilike, uvijek iste, te se prema prenesenom o%iaju esto peru. Oso%ito je hvale vrijedno da se voda prvo#a pranja, koje se o%avlja runo, izlije u sacrarium (rkve ili na dostojno mjesto na zemlju. Potom se daljnje pranje mo)e o%aviti na uo%iajen nain. *. Litur ijs#a ru-a 1*1. 2azne %oje sakralnih ruha tre%aju i izvana djelotvorno pojasniti pose%an karakter odredeno# misterija koji se slavi i put kr(ansko# )ivota tijekom litur#ijske #odine. 2aznolikost slu)%e u euharistijskom se slavlju prikazuje razliitim sakralnim ruhom. 8o sakralno ruho tre%a istovremeno istaknuti sveani karakter sveto#a ina. 1**. Fl%u je potre%no na %okove privezati pojasom, osim ako je sainjena tako da i %ez pojasa stoji na tijelu. Prije no to se o%ue al%u, potre%no je, ukoliko vrat ne pokriva oso%na odje(a, koristiti amikt 6na#lavnik7. 1*0. "a Misu i dru#e svete ine koji su neposredno vezani za Misu, je kazula ili misni(a, vlastito ruho (ele%rirajue# sveenika, a koje se nosi preko al%e i tole, ukoliko nije drukije predvi$eno. Sveenik, koji misno ruho o%lai prema ru%rikama, ne tre%a izostaviti noenje tole. Svi ordinariji moraju paziti da se svaka suprotna navika otkloni. 1*1. 2imski misal dozvoljava da kon(ele%rirajui sveeni(i, s izuzetkom #lavno# (ele%ranta koji uvijek tre%a nositi misno ruho propisane %oje, iz opravdano# razlo#a, kao

to je to npr. vei %roj kon(ele%ranata ili nedostatak paramenata, izostave misno ruho i preko al%e nose tolu. &dje #od je mo#ue predvidjeti situa(iju takve vrste, potre%no je, koliko #od je mo#ue, istu doskoiti. Osim #lavno#a (ele%ranta, kon(ele%ranti za nu)du mo#u nositi %ijelo misno ruho. <a sve ostalo vrijede norme litur#ijskih knji#a. 1*9. Lakonu je svojstveno ruho dalmatika, koja se nosi preko al%e i tole. !ako %i se odr)ala lijepa tradi(ija Crkve, pohvalno je ne koristiti pravo izostavljanja dalmatike. 1*;. Potre%no je od%a(iti zlopora%u da duhovni predvoditelji %o#oslu)ja suprotno propisima litur#ijskih knji#a, svetu Misu, i ako na istoj sudjeluje samo jedan slu)itelj, slave %ez sakralno# ruha ili nose samo tolu preko monake kukuljae, redovniko# ha%ita ili o%ine odjee. Ordinariji tre%aju voditi %ri#u da se im prije otklone zlopora%e takve vrste, te da sve (rkve i oratoriji svo# podruja nadle)nosti imaju dostatnu primjerenu koliinu litur#ijskih ruha, isto tako sainjenih prema normama. 1*>. .itur#ijske knji#e daju pose%ne dozvole da se na najvee %la#dane nose oso%ito sveana i raskona sakralna ruha, iako ne od#ovaraju %oji dana. Ova dozvola, koja se odnosi na ruha sainjena prije mno#o #odina a koja pripadaju %atini Crkve, a koja je potre%no sauvati, proiruje se na neprimjeren nain na nove navike, tako da se preneseni o%iaji od%a(uju, te se o%li(i i %oje primjenjuju prema vlastitome ukusu, a smisao ove norme iznakazuje se na tetu tradi(ije. !ad je primjereno, mo#u se, u sveane dane, zlatna ili sre%rna sakralna ruha nadomjestiti onima dru#e %oje, ali ne i lju%iastima ili (rnima. 1*?. Sveta Misa ili dru#a litur#ijska slavlja, koja su in !rista i hijerarhijski sainjeno# 3o)je#a naroda, moraju %iti or#anizirana tako da na njima mo#u sudjelovati duhovni predvoditelji %o#oslu)ja i vjerni(i lai(i, jasno prema svojemu statusu. Sto#a je potre%no dati prioritet da sveeni(i koji sudjeluju na euharistijskom slavlju i nisu iz valjano#a razlo#a ispriani, o%ino ispunjavaju zadatke prema svojemu stupnju zare$enja i kao posljedi(a isto#, odjeveni u sakralna ruha, sudjeluju kao kon(ele%ranti. / suprotnome tre%aju nositi vlastito ruho za kor ili korsko ruho preko talara. Osim opravdanih izuzetaka, nije prikladno da na Misi sudjeluju odjeveni kao lai(i. POGLAVLJE VI. 4uvanje Presvete Eu-aristije i njeno ,tovanje i0van /ise !. 4uvanje Presvete Eu-aristije 1*@. Slavlje Euharistije u Misnoj 5rtvi uistinu je izvor i (ilj euharistijske po%o)nosti izvan Mise. Euharistijske se prilike, nakon Mise, prije sve#a uvaju sto#a kako %i se vjerni(i koji nisu mo#li prisustvovati Misi, oso%ito %olesni i stari, kroz sakramentalnu Priest sjedinili s !ristom i nje#ovom 5rtvom prinesenom na Misi. 8akvo uvanje osim to#a odo%rava i

o%iaj, ovaj Sakrament tovati i dati mu ono tovanje koji dolikuje samo 3o#u. Sto#a je potre%no sna)no poti(anje odre$enih o%lika tovanja, ne samo privatno#, ve i javno# i zajedniko# o%lika. 10E. Prema mo#unostima (rkveno# prostora i mjesnim o%iajima, Presveti je Sakrament potre%no uvati u svetohranitu, i to na asnom, do%ro vidljivom i umjetniki opremljenom mjestu (rkve, koje je i z%o# tiine, z%o# prostora ispred svetohranita, te z%o# postojeih kle(ala ili sjedala prikladno za molitvu. "adalje je potre%no pomno pridr)avanje svih propisa litur#ijskih knji#a i pravnih normi, oso%ito kako %i se iz%je#la opasnost od oskvrnua. 101. Prema propisima kan. @01 P 1 za%ranjeno je Presveti Sakrament uvati na mjestu koje ne podlije)e si#urnome autoritetu %iskupa dije(eze ili tamo #dje postoji opasnost od oskvrnua. /koliko je to sluaj, dije(ezanski %iskup mora odmah opozvati izdano odo%renje za uvanje Euharistije. 10*. Suprotno pravnoj normi, nitko ne smije Presvetu Euharistiju ponijeti kui ili na neko dru#o mjesto. Osim to#a, tre%a imati na umu da se kra$a, zadr)avanje u sakrile#ijske svrhe ili %a(anje posveenih esti(a, u%rajaju me$u graviora delicta" !on#re#a(ija za nauk vjere ima pravo otputanja isto#. 100. Sveenik, $akon ili izvanredni djelitelj koji, uslijed odsustva ili sprijeenosti redovno#a predvoditelja %o#oslu)ja, nose Presvetu Euharistiju %olesniku na Priest, moraju ii sa mjesta na kojem se uva Sakrament, po mo#unosti najkraim putem do stana %olesnika G...H, kako %i se iz%je#la svaka mo#unost oskvrnua, te se 8ijelu !ristovom odalo najvee mo#ue strahopotovanje. Osim to#a je potre%no pridr)avanje o%reda priesivanja %olesnika, kako je propisano 2imskim o%rednikom. '. 3e#i o1%ici ,tovanja Presvete Eu-aristije i0van svete /ise 101. Aaenje Euharistije izvan Mise nepro(jenjiv je dar )ivotu Crkve. 8o je aenje usko zdru)eno sa slavljenjem euharistijske 5rtve. Sto#a je s na#laskom potre%no poti(anje javno# i privatno# tovanja Presvete Euharistije i izvan Mise, kako %i vjerni(i iskazali tovanje !ristu, koji je stvarno prisutan, koji je I'eliki sveenik %uduih do%araJ i Otkupitelj (ijelo#a svijeta. "a pastirima je da ohra%re, i po oso%nom svjedoanstvu, euhanstijsko tovanje, oso%ito izla#anje Presveto# Sakramenta, kao i molitve klanjanja pred !ristom prisutnim pod euharistijskim prilikama. 109. 'jerni(i ne tre%aju G...H propustiti priliku da preko dana posjete Presveti Sakrament G...HK takva posjeta je dokaz zahvalnosti i znak lju%avi, kao i du)no# tovanja prema !ristu &ospodinu, koji je ovdje prisutan. Promatranje !rista, prisutno# u Presvetom Sakramentu, po e)nji za Priesti ujedinjuje vjernika sa !ristom, kako proizlazi iz primjera mno#ih Sveta(a. /koliko ne postoji oz%iljan razlo#, svaka (rkva u kojoj se uva

Presveta Euharistija mora svakodnevno %iti na nekoliko sati otvorena za vjernike, kako %i se ispred sveto# otajstva mo#li predati molitvi. 10;. Ordinarij tre%a izrazito preporuiti krae, du)e ili stalno euharistijsko klanjanje na koje se narod sakuplja. "aime, posljednjih #odina u tako mno#o mjesta G...H se provodi tovanje Presveto# Sakramenta u sve vie prostora, te tako postaje neis(rpiv izvor svetosti, iako postoje mjesta #dje se zamjeuje #otovo potpuno zaputanje po%o)nosti euharistijsko# klanjanja . 10>. zla#anje Presvete Euharistije uvijek je potre%no izvriti prema propisima litur#ijskih knji#a. spred spremljeno# ili izlo)eno# Presveto# tako$er ne tre%a izostati molitva kruni(e, divna u svojoj jednostavnosti i du%ini znaenja. Oso%ito prilikom izla#anja potre%no je staviti u pravo svjetlo pose%nost ove molitve, promatranu kao misterij )ivota !rista, Otkupitelja, kao &ospodinov plan otkupljenja, oso%ito uz primjenu itanja Sveto#a Pisma. 10?. Presveti Sakrament nikada, pa niti na kratko vrijeme, ne smije %iti izlo)en %ez dostatne stra)e uz molitvu. Sto#a je potre%no da u odre$eno vrijeme uvijek %ude nazono nekoliko krana, %ar naizmjen(e. 10@. 8amo #dje dije(ezanski %iskup ima slu)%enike ili dru#e oso%e kojima se mo)e dati zadatak, pravo je vjernika da esto posjeuju Presveti Sakrament Euharistije na klanjanje te da %arem nekoliko puta tijekom #odine sudjeluju na jednom od klanjanja pred izlo)enom presvetom Euharistijom. 11E. zriito se preporua da dije(ezanski %iskup u mjestima ili #radovima odredi stalnu (rkvu neprekidno# klanjanja u kojoj se ee, a po mo#unosti i dnevno, slavi sveta MisaK izla#anje je o%vezno prekinuti tijekom misno# slavlja. Primjereno je da se prilikom mise, koja neposredno prethodi vremenu klanjanja, hostija u svrhu izla#anja posveti, te nakon Priesti stavi u pokazni(u iznad oltara. 111. :ije(ezanski %iskup tre%a priznati, a po mo#unosti i poti(ati, pravo krana da osnivaju %ratovtine ili udru#e za klanjanje D pa i stalno. !ad udru#e takve vrste imaju me$unarodni karakter, u nadle)nosti su !on#re#a(ije za %o#oslu)je i dis(iplinu sakramenata, oso%ito njihovo osnivanje ili odo%ravanje njihovih statuta. ). Eu-aristijs#e procesije i #on resi 11*. <adaa je dije(ezansko# %iskupa da donese ured%e o pro(esijama, ime neka se po%rine za sudjelovanje u pro(esijama i za njihovo dostojanstvo, te da potie vjernika na klanjanje.

110. &dje je to prema sudu dije(ezansko#a %iskupa mo#ue, neka se za javno svjedoenje o%avlja pro(esija javnim putovima, oso%ito na svetkovinu 8ijela i !rvi !ristove, jer po%o)no sudjelovanje vjernika u euharistijskoj pro(esiji na svetkovinu 8ijela i !rvi &ospodinova predstavlja milost koja svake #odine radou ispunja one koji u njoj sudjeluju. 111. ako je na nekim mjestima to nemo#ue, ipak ne tre%a prestati s tradi(ijom

odr)avanja euharistijskih pro(esija. Btovie, potre%no je tra)iti nove mo#unosti provo$enja prema dananjim okolnostima, kao, npr. u protenitima, na zemljitima koja pripadaju (rkvi, ili, uz odo%ravanje (ivilno# autoriteta, u javnim parkovima. 119. +ako je potre%no (ijeniti pastoralnu korist euharistijskih kon#resa, koji moraju %iti istiniti znakovi vjere i lju%avi. Prema statutima potre%no ih je temeljito pripremiti i provoditi, kako %i krani svete tajne 8ijela i !rvi Sina 3o)je#a asno tovali i vazda u)ivali plodove otkupljenja. POGLAVLJE VII. Oso1iti 0adaci vjerni#a %ai#a 11;. Slu)%eniko sveenstvo ne mo)e se nadomjestiti niti na koji nain. "aime, ako zajedni(a nema sveenika, nedostaje joj slu)%a sakramentalne 4unk(ije !rista, #lave i pastira koji %itno pripada zajedni(i. +er slu)itelj koji mo)e in persona Christi (u oso#i Krista! tvoriti sakrament Euharistije samo je valjano zare$en sveenik. 11>. 8amo #dje, me$utim, nu)na situa(ija Crkve to zahtijeva, mo#u, ukoliko nedostaje sveti slu)%enik, krani lai(i prema pravnim mjerilima ispunjavati odre$ene litur#ijske zadatke. Ovi vjerni(i pozvani su i ovlateni izvravati odre$ene zadatke, manje# ili vee# znaaja, ojaani milou 3o)jom. Mno#i su lai(i krani tu slu)%u ispunjavali po)rtvovno i ispunjavaju je i dalje, oso%ito u misionarskim podrujima, #dje se Crkva sla%o ukorijenila ili se nalazi u situa(iji pro#onstva, ali i u dru#im podrujima koja su po#o$ena pomanjkanjem sveenika i $akona. 11?. Od pose%no# znaaja je ure$enje katehista, koji su kroz veliko zala#anje dali i daju jedinstven i neophodno potre%an doprinos za irenje vjere i Crkve. 11@. / nekim %iskupijama drevne evan#eliza(ije u najnovije su vrijeme lai(i ovlateni kao takozvani Ipastoralni asistentiJ, me$u kojima %ez sumnje mno#i slu)e na do%ro%it Crkve, na nain da podr)avaju pastoralni rad %iskupa, sveenika i $akona. Potre%no je uvati se od za%lude, te pro4il ovo#a pastoralno# rada previe poistovjetiti s likom pastoralne slu)%e klerika. Sto#a je potre%no voditi %ri#u da Ipastoralni asistentiJ ne preuzmu zadatke koji su inae u slu)%i posveeno# slu)%enika.

19E. 2ad pastoralno# asistenta tre%a %iti usmjeren na potporu slu)%i sveenika i $akona, na %udenje poziva na sveenstvo i $akonat, te, prema pravnim mjerilima, na savjesnu pripremu vjernika laika na mno#ostruke litur#ijske zadatke u svakoj zajedni(i, a prema mno#ostrukosti karizmi. 191. Samo u sluaju prave nu)de na slavlju se litur#ije mo)e uzeti u o%zir pomo izvanrednih slu)%enika. Ova pomo nije predvi$ena kako %i se osi#uralo potpunije sudjelovanje laika, ve je prema svojoj naravi dodatna i privremena pomo. 8amo #dje se, dakle, z%o# nu)ne situa(ije za o%avljenje zadataka uzimaju izvanredni slu)%eni(i, potre%no je pojaati pose%ne, ustrajne molitve da &ospodin u zajedni(u uskoro poalje sveenika na slu)%u, te mno#e pozove na sveto zare$enje. 19*. Ovi, samo nadomjesni zada(i, ne smiju postati povod izopaenju sveenike slu)%e, tako da sveeni(i zapostave svetu Misu za povjereni mu narod, zala#anje za %olesne te %ri#u o krtenju dje(e, asistiranje pri vjenanjima i odr)avanje kranskih sveanosti sprovodaK ovi zada(i u prvoj liniji pripadaju sveeni(ima, kojima poma)u $akoni. Sto#a se ne smije do#oditi da sveeni(i %ez razlike podijele zadatke pastoralne slu)%e sa $akonima ili lai(ima, te na taj nain pomijeaju oso%itost svako#a od njih. 190. Osim to#a, lai(ima nije dozvoljeno preuzimanje zadataka ili ruha dakona ili sveenika, ili dru#a njima slina ruha. !. I0vanredni dje%ite%ji svete Pri2esti 191. Slu)itelj, koji mo)e in persona Christi (u oso#i Krista! provesti sakrament

Euharistije, kako je ve spomenuto, samo je valjano zare$eni sveenik. Sto#a i naziv Islu)itelj EuharistijeJ u pravome smislu pripada samo sveeniku. Osim to#a, na temelju sveto# zare$enja i %iskup, sveenik i $akon redovni su djelitelji svete Priesti, kojima sto#a pripada na svetoj Misi podijeliti Priest kranima lai(ima. 8ako se njihova slu)%a u Crkvi tre%a pravilno i u potpunosti izraziti, a sakramentalno znaenje pronai svoje ispunjenje. 199. Osim redovnih slu)itelja postoji i pravno ovlateni akolit, koji je prema svojemu ovlatenju izvanredni djelitelj svete Priesti i izvan Mise. "adalje, ako to zahtijevaju prave nu)ne situa(ije, dije(ezanski %iskup mo)e prema pravnim mjerilima ovlastiti i dru#o# kransko# laika ad actum iliad tempus kao izvanredno# djeliteljaK u tom je sluaju potre%no primjeniti predvi$enu 4ormulu %la#oslova. Ovaj akt ovlatenja, me$utim, nema nu)no litur#ijsko o%lije, a ako i ima, ne smije se niti na koji nain poistovjetiti sa svetim %la#oslovom. Samo u pose%nim, nepredvi$enim sluajevima dozvolu ad actum mo)e dati sveenik koji predstoji euharistijskom slavlju. 19;. Ovaj je zadatak potre%no shvatiti stro#o u smislu nje#ova znaenja, jer se radi o izvanrednim djeliteljima svete Priesti, a ne o Ipose%nim djeliteljima svete PriestiJ ili o

Iizvanrednim slu)iteljima EuharistijeJ, te o Ipose%nim slu)iteljima EuharistijeJK ovakvim nazivima njihovo se znaenje proiruje na nedostojan i po#rean nain. 19>. Fko je prisutan uo%iajen %roj svetih slu)itelja, dostatan za podjelu svete Priesti, ne mo#u se ovlastiti izvanredni djelitelji svete Priesti. Oni koji su ovlateni za takvu slu)%u ne smiju je vriti u takvim situa(ijama. Potre%no je od%a(iti dr)anje onih sveenika koji sudjeluju na (ele%ra(iji, ali ne i na podijeli Priesti, pa te zadatke preputaju lai(ima. 19?. zvanredni djelitelj svete Priesti smije Priest dijeliti samo onda kad nema

sveenika ili $akona, kad je sveenik uslijed %olesti, poodmakle starosti ili neko#a dru#o# razlo#a sprijeen, te ako je %roj vjernika koji pristupaju Priesti tako velik da %i se slavlje Mise previe odu)ilo. sto je potre%no shvatiti tako da kratko produ)enje prema mjesnim navikama i o%iajima nije dostatan razlo#. 19@. zvanrednom djelitelju svete Priesti nikada nije dozvoljeno ovlastiti neko#a dru#o# na davanje Euharistije, kao npr. roditelja, supru)nika ili dijete %olesnika koji )eli primiti Priest. 1;E. Potre%no je da dije(ezanski %iskup po tom pitanju nanovo razmisli i po potre%i ispravi ili tonije utvrdi praksu posljednjih #odina. 8amo #dje je uslijed nastanka stvarne nu)ne situa(ije ovlateno puno izvanrednih djelitelja, dije(ezanski %iskup mora izdati pose%ne norme s kojima e, uzimajui u o%zir tradi(iju Crkve, donijeti odluku o izvrenju to# zadatka prema pravnim mjerilima. '. Propovijed 1;1. !ao to je ve( reeno, pravo na homiliju za vrijeme Mise, z%o# njezino# znaenja i ose%ujnosti, imaju sveenik ili $akon. Bto se tie dru#ih o%lika propovijedi, kranski lai(i mo#u prema pravnim mjerilima %iti odo%reni za dr)anje propovijedi u (rkvi ili oratoriju izvan mise, ukoliko je uslijed nu)ne situa(ije u odre$enim okolnostima potre%no, ili u pose%nim sluajevima to korisno. 8o se, me$utim, smije do#oditi samo uslijed manjka duhovnih predvoditelja %o#oslu)ja u odre$enim podrujima, a kako %i se iste nadomjesno zastupaloK apsolutan iznimni sluaj ne smije postati pravilo, te se isto ne smije shvatiti kao autentino poti(anje laika. /z to, svi tre%aju imati na umu da pravo na odo%renje, i to uvijek ad actum, pripada mjesnom ordinariju, ali ne i dru#ima, pa tako niti sveeni(ima ili $akonima. ). Pose1na s%av%ja #oja se odr5avaju pri%i#om odsutnosti sve&eni#a 1;*. "a dan koji se zove InedjeljaJ, Crkva se sastaje u vjernosti, kako %i se prije sve#a kroz misno slavlje sjeala &ospodinova uskrsnua i (ijelo#a uskrsno# misterija. <aista se kr(anska zajedni(a G...H #radi samo ako ima korijenje i sredite u slavlju presvete

Euharistije. !ranski narod, sto#a, ima pravo na svoju korist slaviti euharistiju nedjeljom, zapovijedanim %la#danima i dru#im veim %la#danima, kao i po mo#unosti svakodnevno. 8amo #dje je odr)avanje nedjeljno#a misno# slavlja u (rkvi ili dru#oj kranskoj zajedni(i mo#ue samo ote)ano, potre%no je da %iskup dije(eze, zajedno sa svojim prez%iterijem, razmisli o adekvatnome rjeenju. "ajva)nija rjeenja sastojat e se u tome da se u tu svrhu pozovu dru#i sveeni(i, ili da vjerni(i potra)e (rkvu u susjedstvu, kako %i tamo sudjelovali na euharistijskom slavlju. 1;0. Svi sveeni(i kojima je povjereno sveenstvo i euharistija za dru#e, tre%aju imati na umu da je njihova o%veza svim vjerni(ima pru)iti mo#unost ispunjenja zapovijedi D sudjelovanja na nedjeljnoj misi. 'jerni(i lai(i, pak, imaju pravo odo%riti slavlje sa dru#im sveenikom, ako se njihov sveenik, osim kod zaista opravdano# razlo#a, ikada usprotivi za narod slaviti misu, te ako se zapovijed sudjelovanja na misi nedjeljom, dru#im utvr$enim danima ne mo)e dru#aije ispuniti. 1;1. /koliko uslijed izostanka duhovno# predvoditelja slu)%e ili iz dru#o# opravdano# razlo#a nije mo#ue sudjelovanje na euharistijskom slavlju, kranski narod ima pravo na to da se %iskup dije(eze po mo#unosti po%rine za nedjeljno odr)avanje odre$eno# slavlja za tu zajedni(u pod nje#ovim autoritetom i prema propisima Crkve. "edjeljna slavlja takve vrste, me$utim, potre%no je u potpunosti smatrati izvanrednima. Sto#a se svi, kako $akoni, tako i krani lai(i, kojima je %iskup dije(eze dao zadatak u takvim slavljima, tre%aju po%rinuti da u zajedni(i ostane )iva prava #lad za euharistijom. 8a I#ladJ tre%a voditi do to#a da se ne propusti niti jedna prilika za misno slavlje, te da se iskoristi povremena prisutnost sveenika koje# prema (rkvenome pravu nita ne spreava dr)ati misno slavlje. 1;9. Pomno tre%a iz%je#avati mijeanje skupova takve vrste sa slavljem euharistije. 3iskupi dije(eze, sto#a, tre%aju mudro ispitati da li se na takvim skupovima tre%a dijeliti Priest. Primjereno je da sluaj, u svrhu temeljito# ure$enja, o%radi 3iskupska kon4eren(ija, kako %i se u praksi rijeilo ure$enje koje mora %iti doputeno od Fpostolske Stoli(e po !on#re#a(iji za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata. Osim to#a je potre%no, uslijed nedostatka sveenika ili $akona, podijeliti razne dijelove me$u vjerni(ima, a da (ijelo slavlje ne vodi samo jedan kranin laik. "iti u kojemu sluaju nije primjereno jednome vjerniku laiku prepustiti da on predvodi slavlje. 1;;. sto tako %iskup dije(eze, koji je sam nadle)an za takav sluaj, ne smije olako odo%riti slavlja takve vrste ostalim danima u tjednu, oso%ito ako se na njima dijeli i sveta Priest, a pose%no na mjestima na kojima se Misa mo#la slaviti prethodne nedjelje, ili e se moi slaviti sljedee nedjelje. Sveeni(i se usrdno mole da po mo#unosti svakodnevno slave svetu Misu u povjerenim im (rkvama. 1;>. 8ako$er nije dozvoljeno nedjeljnu svetu misu nadomjestiti ekumenskim slu)%ama rijei, zajednikim susretima na molitvu s kranima koji G...H pripadaju dru#im (rkvenim

zajedni(ama, ili sudjelovanjem na njihovim litur#ijskim slavljima. /koliko %iskup dije(eze u prisilnoj nu)noj situa(iji odo%ri su djelovanje katolika ad actum, pastiri moraju %rinuti da kod katolikih vjernika ne nastane z%unjenost u svezi potre%e da i pod takvim okolnostima zapovijedano. *. Gu1ita# #%eri2#o sta%e5a u neko dru#o vrijeme dana tre%aju sudjelovati na misi, kako je

1;?. !leriku se, koji prema pravnoj odred%i iz#u%i kleriki stale), G...H za%ranjuje o%avljanje vlasti reda. Sto#a mu, uz iznimku pravno utvr$eno# sluaja, niti uz koju izliku nije doputeno slaviti otajstva, a kranima nije dozvoljeno pozvati #a z%o# (ele%ra(ije, ako ne postoji pravilan razlo# koji to odo%rava prema normi kan. 1009. Osim to#a, ti mukar(i ne smiju dr)ati homiliju, niti na slavlju svete litur#ije preuzeti slu)%u ili %ilo koji dru#i zadatak, kako me$u kranima ne %i nastala z%unjenost, te se ne zamrai istina. POGLAVLJE VIII. Lije# 1;@. Ondje #dje se na slavlju svete litur#ije poini zlopora%a, rije je o stvarnome krivotvorenju katolike litur#ije. 'e je Sveti 8oma napisao= / #rijeh hereze pada tko od strane Crkve iskazuje tovanje suprotno (rkveno#, sna#om %o)ansko# autoriteta utvr$eno# i Crkvi svojstveno# naina. 1>E. !ako %i se odmo#lo takve zlopora%e, najhitniji je zadatak G...H %i%lijska i litur#ijska nao%raz%a naroda 3o)je#, pastira i vjernika, kako %i se vjera i (rkveno ure$enje vezano za svetu litur#iju pravilno prikazalo i shvatilo. &dje zlopora%e ipak i dalje ima, potre%no je postupiti na zatitu duhovno# do%ra i prava Crkve prema pravnim mjerilima, uz primjenu svih pravnih sredstava. 1>1. Me$u raznim zlopora%ama se istiu one koje o%jektivno predstavljaju graviora delicta,odnosno teka djela, kao i dru#e zlopora%e koje je isto tako potre%no savjesno iz%je#avati i ispraviti. O%zirom na sve aspekte koji su prije sve#a o%ra$eni u . po#lavlju ove $pute, potre%no je %ri)ljivo uzeti u o%zir sljedee stvari. !. Graviora de%icta 1>*. S graviora delicta protiv Svetosti presvete )rtve i otajstva euharistije, potre%no je postupiti prema normama o graviora delicta, koje podlije)u !on#re#a(iji za nauk vjere. %raviora delicta su= a7 !ra$a ili zadr)avanje posveenih esti(a u sveto#rdnu svrhu ili %a(anje istihK %7 Pokuaj ili o%mana litur#ijsko# ina euharistijske 5rtveK (7 <a%ranjena kon(ele%ra(ija euharistijske )rtve, zajedno sa slu)%eni(ima (rkvenih zajedni(a, koji nisu u apostolskoj suk(esiji, te ne priznaju sakramentalno dostojanstvo zare$enja sveenikaK d7

!onsekra(ija jedne prilike %ez dru#e na slavlju euharistije sa sakrile#ijskom namjerom ili pak o%je prilike izvan euharistijsko# slavlja. '. 6e,#a dje%a 1>0. !ada se donosi miljenje o te)ini neke stvari prema opem uenju Crkve i njenim potvr$enim normama, u te&ka se djela o%jektivno u%rajaju uvijek one koje valjanost i dostojanstvo presvete Euharistije dovode u opasnost, to znai one koje se o#rijee protiv odred%i, o%janjenih pod %rojevima 1?Q9*, 9;, >;Q>>, >@, @1Q@*, @1, @;, 1E1Q1E*, 1E1, 1E;, 1E@, 111, 119,11>, 1*;, 101Q100, 10?, 190 1;?. Osim to#a, potre%no je uzeti u o%zir ostale propise !odeksa kanonsko# prava, oso%ito kanone 10;1, 10;@, 10>0, 10>;, 10?E, 10?1, 1?9, 10?; i 10@?. ). Osta%e 0%opora1e 1>1. Ona djela, nadalje, koja se o#rjeuju protiv dru#ih normi, navedena na dru#im mjestima ove $pute ili o%ra$ena pravno utvr$enim normama, ne smiju se uvrstiti kao manje %itna, ve se u%rajati me$u ostale zlopora%e, koje je potre%no savjesno iz%je#avati i ispraviti. 1>9. +asno je da ova $puta ne o%ra$uje sve po#reke protiv Crkve i njezino# poretka, utvr$ene u kanonima, litur#ijskim zakonima i dru#im normama Crkve, u skladu s izjavama slu)%eno#a nauka i zdrave tradi(ije. &dje #od se poini povreda, potre%na je ispravka prema pravnim mjerilima. *. Dijece0ans#i 1is#up 1>;. 3udui da je dije(ezanski %iskup #lavni djelitelj 3o)jih otajstva, neka sa svim sna#ama nastoji da vjerni(i povjereni nje#ovoj %rizi slavljem sakramenata rastu u milosti i da upoznaju i )ive uskrsno otajstvo. "a njemu je da u #rani(ama svoje mjerodavnosti izda odred%e o %o#oslu)ju koje o%avezuju svako#a. 1>> . 3udui da mora uvati jedinstvo ope Crkve, %iskup je du)an promi(ati zajedniku ste#u sve Crkve i sto#a zahtijevati o%dr)avanje svih (rkvenih zakona. On mora %djeti da se u (rkvenu ste#u ne %i uvukle zlopora%e, oso%ito o%zirom na navijetanje rijei, slavljenje sakramenata i %la#oslovina, tovanje 3o#a i Sveta(a. 1>?. :akle, kad #od mjesni Ordinarij, redovniki institut ili zajedni(a apostolsko# )ivljenja uju za mo#unost kazneno# djela ili zlopora%e vezane za presvetu Euharistiju, moraju ili sami ili preko dru#o# prikladno# klerika pa)ljivo ispitati injenino stanje, okolnosti i uraunljivost.

1>@. !aznena djela poinjena protiv vjere, te graviora delicta na Euharistiji i dru#im sakramentima potre%no je odmah prijaviti !on#re#a(iji za nauk vjere, koja e ih ispitati i, #dje je potre%no, prema mjerilima ope# ili vlastito# prava pristupiti utvr$ivanju ili odre$ivanju kanonskih kazni. 1?E. / suprotnom sluaju potre%no je da Ordinarij postupi prema mjerilima svetih kanona, po potre%i primjeni kanonske kazne, te se%i pose%no predoi propis kan. 10*;. /koliko se radi o tekom sluaju, tre%a o%avijestiti !on#re#a(iju za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata. 7. Aposto%s#a Sto%ica 1?1. Aim !on#re#a(ija za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata samo dozna o mo#unosti kazneno# djela ili zlopora%e vezane za presvetu Euharistiju, o%avjetava Ordinarija, kako %i on isto ispitao. 8amo #dje se radi o te&kom djelu, Ordinarij tre%a istom :ikasteriju im prije prenijeti primjerak spisa vezanih za istra#u i potre%ito izreenoj kazni. 1?*. "a do%ro%it (jelokupne Crkve, o kojoj i %iskup vodi %ri#u sna#om svoje# sveto# reda, kod tekih sluajeva ne smije propustiti o%raditi predmet, uz prethodno savjetovanje sa !on#re#a(ijom za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata. Ova !on#re#a(ija e, pak, sa svoje strane, temeljem ovlasti koje joj je dodijelio 2imski Prvosveenik, poma#ati Ordinariju na sluaju prikladan nain, osi#urati mu potre%ne dispenze ili priopiti naputke i propise, koje tre%a savjesno izvriti. 8. 9a%1e o 0%opora1ama u %itur iji 1?0. Svi, prema svojim mo#unostima, i na oso%it nain moraju voditi %ri#u da se presveti Sakrament Euharistije sauva od svake vrste nepotivanja i za%luda, te da se sve zlopora%e u potpunosti isprave. 8o je za sve i za svako# pojedin(a vrlo va)an zadatak, te su svi, %ez o%zira na oso%u, %itni za ostvarenje to# zadatka. 1?1. Svaki katolik, sveenik, $akon ili kranski laik, ima pravo podnijeti )al%u na litur#ijsku zlopora%u kod dije(ezansko# iskupa ili nadle)no# Ordinarija, koji mu je pravno jednak, odnosno kod Fpostolske stoli(e, na osnovu primata 2imsko# Prvosveenika. Primjereno je, me$utim, da se )al%a po mo#unosti najprije predoi dije(ezanskom %iskupu. sto je uvijek potre%no initi u duhu istine i lju%avi. .a#%ju2a# 1?9. !li(ama nejedinstva me$u ljudima, koje svakodnevno iskustvo oituje kao toliko ukorijenjene u ovjeanstvu z%o# #rijeha, suprotstavlja se sjedinjujua sna#a !ristova 8ijela. Euharistija, iz#ra$ujui Crkvu, iz#ra$uje zajednitvo me$u ljudima. 5elja !on#re#a(ije za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata je da kroz temeljitu primjenu

propisa na koje se u ovoj $puti podsjea, ljudska sla%ost manje ometa djelo presveto# Sakramenta Euharistije i po otklanjanju svake zlopora%e i prestanku svake nedostojne navike, za sve ljude zasja spasonosna prisutnost !rista u Sakramentu nje#ovo# 8ijela i !rvi i na temelju za#ovora 3la)ene :jevi(e Marije, Ieuharistijske )eneJ. 1?;. Po mo#unosti svi krani tre%aju nastojati oko svjesno# i djelatno#a sudjelovanja na presvetoj Euharistiji te je od sve# sr(a tovati u po%o)nosti i nainu )ivota. Prilikom izvrenja svete slu)%e, %iskupi, sveeni(i i $akoni tre%aju ispitati savjest o stvarnosti i vjernosti djela koja provode u ime !rista i Crkve u slavlju svete .itur#ije. 8ako se i svaki sveti slu)%enik oz%iljno tre%a ispitati je li opslu)ivao prava kranskih laika koji mu se%e i svoju dje(u povjeruju s pouzdanjem i u uvjerenju, te da e sve zadatke koje Crkva po nalo#u !rista )eli, ispuniti na slavlju svete .itur#ije, prije sve#a na pravilan nain za vjernike. Svatko uvijek tre%a imati na umu da je slu)itelj svete .itur#ije. Eventualne suprotne nared%e su opozvane. Ovu $putu, koja je izra$ena na zahtjev Pape vana Pavla . od !on#re#a(ije za %o#otovlje i dis(iplinu sakramenata, nakon zajedniko# savjetovanja sa !on#re#a(ijom za nauk vjere, odo%rena je 1@. o)ujka *EE1. #odine na svetkovinu Sveto# +osipa, odo%rena od Prvosveenika, koji je naredio o%javljivanje iste, te smjesta pridr)avanje svih, na koje se odnosi. 'im, u Sjedi&tu Kongregacije (a #ogo&tovlje i disciplinu sakramenata, )*. o+ujka )00,., na svetkovinu -avje&tenja %ospodnjeg. Rran(is kard. Frinze, pre.ekt :omeni(o Sorrentino, nad#iskup tajnik