Etika na internetu (2002.

PAPINSKO VIJEE ZA DRUTVENO PRIOPAVANJE, ETIKA NA INTERNETU, 22. 2. 2002.

I. UVOD Prevrat koji se danas zbiva na podruju drutvenog priopavanja pretpostavlja neto vie od isto tehnike revolucije; pretpostavlja, naime, temeljnu preobrazbu elemenata kojima ovjek obuhvaa svijet koji ga okruuje, kojima provjerava svoje zapaanje te mu nalazi izraz. eprestana raspoloivost slika i predodbi i njihovo brzo prenoenje, ak od kontinenta do kontinenta, u isti mah djeluje pozitivno i negativno na duevni, moralni i drutveni razvitak osoba, na tkivo i djelovanje drutava, na razmjenu i komuniciranje izme!u kultura, na razumijevanje i prenoenje vrednota, na svjetonazore, ideologije i religiozna uvjerenja."# Posljednjih je deset godina istinitost tih rijei postala vie no ikad prije oita. $anas nije potrebna neka posebno velika mata da bi se zemlja mogla zamiljati kao globus isprepleten elektronskim prijenosima, kao buni planet ugnije!en u posvemanjoj tiini svemira. o doprinosi li to istinskom razvoju ovjeka i pomae li pojedincima i narodima da budu u skladu sa svojim transcendentnim odre!enjem% &o je temeljno pitanje koje se ovdje postavlja. aravno da je iz mnogih razloga odgovor na to pitanje potvrdan. ovi su mediji mona sredstva odgoja i kulturalnog obogaivanja, trgovanja i politikog sudjelovanja, dijaloga i razumijevanja me!u kulturama, i, kao to smo istaknuli u dokumentu koji je priloen ovome' , mogu tako!er posluiti i u vjerske svrhe. (pak, postoji i druga strana medalje. $rutvena obavijesna sredstva, koja mogu biti koritena na dobro osoba i zajednica mogu se tako!er upotrijebiti za izrabljivanje, manipuliranje, dominaciju i korupciju. '. )d svih dosadanjih sredstava komunikacije, kao to su telegra*, tele*on, radio i televizija, koji su proteklo stoljee i pol mnogobrojnim osobama progresivno uklanjale barijeru vremena i prostora kao prepreke njihovu uzajamnom komuniciranju, (nternet je najnovije i s mnogih gledita najmonije sredstvo. jegov je utjecaj na pojedinca, narode i me!unarodnu zajednicu ogroman i raste iz dana u dan. + ovom dokumentu elimo izloiti katoliko gledite o (nternetu kao polazite za sudjelovanje ,rkve u dijalogu s ostalim sektorima drutva, osobito s ostalim

vjerskim skupinama, o razvoju i koritenju toga divnog tehnolokog sredstva. (nternet ima mnoge pozitivne primjene i dobre strane, a obeava i mnogo vie, no njegovim se neprimjerenim koritenjem moe poiniti i mnogo tete. -oe li se koristiti za dobro ili na tetu ovisit e u velikoj mjeri o pristupu. + vezi s tim ,rkva nudi dva vrlo vana prinosa. svoju zauzetost za dostojanstvo ljudske osobe i svoju dugu batinu moralne mudrosti./ /. 0ao i kod ostalih medija, u sreditu etikog vrednovanja (nterneta su osoba i zajednica osoba. 1to se tie poruke, procesa komuniciranja i ustrojstvenih i sistemskih pitanja u komunikaciji temeljno je etiko naelo. ljudska osoba i ljudska zajednica svrha su i mjerilo upotrebe drutvenih obavijesnih sredstava. Priopavanje bi trebali raditi ljudi u korist cjelokupnog razvoja drugih ljudi."2 )pe dobro 3 to jest skup onih uvjeta drutvenog ivota koji grupama i pojedincima omoguuju da potpunije i lake do!u do vlastitog savrenstva"4 3 prua drugo korisno naelo za etiko vrednovanje obavijesnih sredstava. )no bi se moglo cjelovito razumjeti kao skup ciljeva za koje se pripadnici neke zajednice zajedniki zalau i radi ijeg ostvarivanja i podupiranja zajednica i postoji. $obro pojedinca ovisi o opem dobru njihovih zajednica. 0repost koja u ljudima budi nagnue zatite i promicanja opeg dobra je solidarnost. &o nije osjeaj neke neodre!ene suuti ili povrnog ganua" zbog tu!ih patnji, ve je vrsta i postojana odlunost zauzeti se za ope dobro, to jest za dobro svih i svakoga, jer svi smo mi uistinu za sve odgovorni."5 Posebno danas solidarnost je poprimila jasne i snane me!unarodne razmjere. ) me!unarodnom opem dobru treba govoriti i nuno se za njega zauzimati. 2. 6e!unarodno ope dobro, krepost solidarnosti, revolucija u obavijesnim sredstvima, in*ormatika tehnologija, sve su to stvarnosti koje imaju vanost u procesu globalizacije. + velikoj mjeri nova tehnologija vodi i podupire globalizaciju, stvarajui stanje u kojem trgovina i komunikacija vie nemaju granice"7 . &o ima neizmjerno velike posljedice. 8lobalizacija moe poveati blagostanje i osnaiti razvoj; nudi prednosti poput veeg kapaciteta i rasta proizvodnje9 veeg jedinstva me!u narodima9 boljeg sluenja ljudskoj obitelji.": (pak, te dobrobiti sve do sada nisu ravnomjerno podijeljene. eki pojedinci, trgovaka poduzea i zemlje strahovito su poveale svoje bogatstvo dok su drugi ostali na margini. ,ijeli su narodi gotovo potpuno iskljueni iz tog procesa, lieni mjesta u novom svijetu koji nastaje. 8lobalizacija, koja je izvrila duboku preobrazbu ekonomskih sustava stvaranjem nesluenih mogunosti razvoja, dovela je tako!er do toga da su mnogi ljudi ostali na margini tog puta. nezaposlenost u razvijenijim zemljama

i krajnje siromatvo u prevelikom broju zemalja june hemis*ere nastavljaju drati milijune mukaraca i ena daleko od napretka i blagostanja."; <asno je, bez ikakve sumnje, da su se drutva globalizacije na to odluila potpuno slobodno i da su o tome prethodno dobro obavijetena. 6e!utim mnoge osobe, osobito one koje su u nepovoljnijem poloaju, doivljavaju je prije kao neto to im je silom nametnuto nego kao proces u kojem mogu djelatno sudjelovati."#= + mnogim dijelovima svijeta globalizacija potie brze i sveobuhvatne drutvene promjene. &o nije samo ekonomski proces ve i kulturalni i ima kako pozitivne tako i negativne vidike. )ni koji su joj podloeni esto globalizaciju promatraju kao razornu poplavu koja prijeti drutvenim normama koje su ih titile i kulturalna uporita koja su im pruala ivotno usmjerenje9 Promjene u tehnologiji i radnim odnosima previe brzo nadiru da bi kulture mogle ii ukorak s njima."## 4. <edna od glavnih posljedica tog unoenja nereda u norme posljednjih je godina predstavljao prijelaz moi iz nacionalnih drava u multinacionalne korporacije. >ano je pomoi i potaknuti te korporacije da vlastitu mo stave u slubu dobra ovjeanstva. + tom je pogledu nuna vea komunikacija i dijalog kako uzajamno tako i sa zainteresiranim tijelima poput ,rkve. 0oritenje nove in*ormatike tehnologije i (nterneta mora biti oblikovano i usmjeravano odlunim zauzimanjem za odjelotvorenje solidarnosti u slubi opeg dobra u narodima i me!u njima. &a tehnologija moe biti sredstvo za rjeavanje ovjekovih problema, putem promicanja cjelovitog razvoja osoba i stvaranjem svijeta u kojem e vladati pravda, mir i ljubav. 0ako je, prije vie od trideset godina, istaknuo pastoralni naputak uputa o sredstvima drutvenog priopavanja ,ommunio et progressio" mediji su kadri uiniti da svi ljudi, gdje god da se nalazili, postaju dionici napora i tekoa koje mue ne samo svakoga od njih ve i sav ljudski rod."#' &o je zau!ujua vizija. (nternet moe pridonijeti da to postane stvarnost za pojedince, skupine, narode i cijeli ljudski rod jedino ako se bude koristio u svjetlu jasnih i zdravih etikih naela, osobito kreposti solidarnosti. &o e biti korisno za sve jer znamo danas bolje nego juer da neemo nikada biti sretni i u miru jedni bez drugih, a jo manje ako smo jedni protiv drugih."#/ &o e biti izraz one duhovnosti zajednitva koja u sebi ukljuuje sposobnost da se vidi poglavito ono to je pozitivno u drugome, da se to prihvati i vrednuje kao ?oji dar. @dar za meneA, a ne samo dar bratu koji ga je izravno primio. $uhovnost zajednitva konano znai znati @dati prostoraA blinjemu, nosei @jedni bremena

drugihA B8al 5,'C i odbijajui sebeljubne napasti koje nas neprestance napadaju."#2 5. 1irenje (nterneta pokree brojna druga etika pitanja kao to su pravo na tajnost, sigurnost i povjerljivost podataka, pravo na intelektualno vlasnitvo i autorska prava, zatim pitanja pornogra*ije, Deb stranicE koje potiu mrnju, irenje glasina i kleveta pod krinkom vijesti i mnoga druga. +kratko emo govoriti o nekim od navedenih pitanja koja zahtijevaju stalnu analizu i raspravu svih ukljuenih subjekata. (pak, (nternet neemo promatrati samo kao izvor problemE, ve kao izvor dobrobiti za ljudski rod. o te e se dobrobiti u potpunosti ostvariti tek nakon rjeenja postojeih problema. II. O INTERNETU 7. (nternet ima brojne izvanredne karakteristike. )znaava ga izravnost i neposrednost, prisutnost u cijelom svijetu, decentraliziranost, interakcija. (nternet se moe beskonano iriti u pogledu sadraja, *leksibilan je i vrlo prilagodljiv. (nternet omoguuje ravnopravnost, u smislu da svatko, uz pomo potrebne opreme i skromnog tehnikog znanja, moe biti djelatno prisutan i ui u cFberspace, prenositi svijetu svoju poruku i oekivati da ga se uje. )moguuje pojedincu anonimnost, igru uloga, matanje i ulaenje u zajednicu i dionitvo s drugima. Prema ukusima korisnika u potpuno se jednakoj mjeri nudi djelatno sudjelovanje i pasivna zadubljenost u narcisoidni i u sebe zatvoren svijet s gotovo narkotikim uincima."#4 6oe posluiti da prekine osamu pojedinaca i skupina ili da je produbi. :. &ehnoloka kon*iguracija (nterneta usko je vezana uz njegove etike vidike. ljudi ga koriste u skladu s nainom na koji je kon*iguriran i oblikuju ga kroz prilagodbu toj vrsti primjene. &aj novi" sustav datira iz 5=Gih godina, odnosno godina hladnog rata, kada se nastojalo sprijeiti nuklearni napad stvaranjem decentralizirane mree raunala koja su sadravala vane podatke. $ecentralizacija je bila klju toga sustava, jer na taj nain, bar se tako mislilo, gubitak jednog raunala ili ak vie raunala nije automatski znaio i gubitak svih podataka. (dealistika vizija slobodne razmjene in*ormacija i zamisli odigrala je pozitivnu ulogu u razvoju (nterneta. (pak, njegova decentralizirana kon*iguracija jednako kao i decentralizirani oblik Horld Hide Heb BHHHC mree kasnih :=Gih tako!er su se pokazali srodni zamisli koja se protivila svemu to je imalo okus legitimnog ure!enja i javne odgovornosti. &ako je za (nternet postao karakteristian pretjerani individualizam. &o je, govorilo se, novo kraljevstvo,

udesni cFberspace, gdje je doputen svaki oblik izraavanja i gdje je jedini zakon potpuna individualna sloboda da se ini to se hoe. aravno, to je znailo da bi jedina zajednica, ija se prava i interesi u tome virtualnom svijetu uistinu priznaju, bila zajednica radikalnih libertarijanaca Bpristaa naela slobodne volje, op. pr.C. ( danas je u nekim krugovima ostao utjecajan taj nain razmiljanja, poduprt tipinim libertarijanskim tvrdnjama koje se tako!er iznose u obrani pornogra*ije i openito nasilja u medijima.#5 Premda radikalni individualisti i poduzetnici oito predstavljaju dvije razliite skupine, postoji neka bliskost interesa izme!u onih koji ele da (nternet bude mjesto svakovrsnog izraavanja, bez obzira koliko ono bilo izopaeno ili tetno i onih koji ele da (nternet bude prijenosnik nesmetanog trinog djelovanja prema neoliberalnom modelu koji pro*it i trine zakone promatra kao apsolutne parametre na tetu dostojanstva i potivanja osobe i naroda."#7 ;. >rtoglavi razvoj in*ormatike tehnologije povlatenim je pojedincima i skupinama u ogromnoj mjeri poveao mogunosti komunikacije. (nternet moe pomoi ljudima da se odgovorno koriste slobodom i demokracijom i proire spektar dostupnih mogunosti na razliitim podrujima ivota kao i kulturalne i odgojne obzore te uklone podjele i promiu ljudski razvoj na mnogovrsne naine. Ilobodni opticaj slika i rijei na globalnoj razini mijenja ne samo politike i gospodarske odnose me!u narodima nego ak i samo shvaanje svijeta. &a pojava prua do sada nezamislive mogunosti."#: 0ada je utemeljen na zajednikim vrijednostima, ukorijenjenim u naravi osobe, dijalog me!u kulturama to ga omoguuju (nternet i ostala drutvena obavijesna sredstva moe biti povlateno sredstvo za izgradnju civilizacije ljubavi."#; o, to nije sve. (pak, premda protuslovno, upravo snage koje vode boljem saobraanju mogu poveati otu!enje i egocentrizam."'= (nternet moe ujediniti osobe, ali ih moe i podijeliti, bilo kao pojedince bilo kao me!usobno nepovjerljive skupine podijeljene ideologijom, politikama, posjedovanjima, rasom, etnikom pripadnou, generacijskim jazom, ak i religijom. >e je bio koriten na agresivne naine, gotovo kao ratno oruje te se ve govori o opasnosti to je predstavlja cFberGterorizam." ?ila bi gorka ironija da se to obavijesno sredstvo, s takvim mogunostima uzajamnog zbliavanja ljudi, okrene svojoj prvobitnoj svrsi iz doba hladnog rata i postane poprite me!unarodnog sukoba. III. NEKI RAZLOZI ZA ZABRINUTOST #=. + svemu to smo do sada govorili kriju se brojne zabrinutosti vezane uz (nternet. <ednu od najveih predstavlja ono to se danas naziva digital divide", oblik diskriminacije koji dijeli bogate od siromanih, kako me!u narodima tako i unutar njih samih, na temelju pristupa odnosno nemogunosti pristupa toj novoj

in*ormatikoj tehnologiji. + tom smislu rije je o suvremenoj verziji staroga jaza izme!u in*ormacijama bogatih" i in*ormacijama siromanih." (zraz digital divide" ukazuje na injenicu da pojedinci, skupine i narodi moraju imati pristup toj novoj tehnologiji kako bi mogli imati udjela u blagodatima koje obeavaju globalizacija i razvoj te kako ne bi dalje zaostajali. eophodno je zajamiti da jaz koji korisnike novih obavijesnih i izraajnih sredstava odvaja od onih koji nemaju prilike njima se sluiti, nee postati jo jedan nesavladivi razlog nepravde i diskriminacije."'# Potrebno je iznai naine da (nternet postane dostupan manje naprednim skupinama, izravno ili bar njegovim povezivanjem s manje skupim tradicionalnim obavijesnim sredstvima. ,Fberspace bi morao biti izvor in*ormacija i servisa koji e biti dostupni svima besplatno i na itavom nizu jezika. <avne su ustanove posebno odgovorne za stvaranje i ouvanje takvih internet stranica. $ok globalna ekonomija uzima sve vie maha ,rkva se djelatno zalae da u tome procesu iza!e kao pobjednik cijelo ovjeanstvo a ne samo imuna elita koja kontrolira znanost, tehnologiju, komunikaciju i prirodna bogatstva planeta." &ime se eli rei kako ,rkva eli globalizaciju koja e biti u slubi cijeloj osobi i svim ljudima."'' + vezi s tim nuno je imati na umu da uzroci i posljedice te podjele nisu samo ekonomske ve i tehnike, drutvene i kulturalne. &ako, primjerice, postoji odre!ena podjela" u radu s (nternetom na tetu ena te se i ta podjela, tako!er, mora ukloniti. ##. Posebno smo zabrinuti zbog kulturalnih dosega onoga to se sada doga!a. aime, kao mona sredstva procesa globalizacije nova in*ormatika tehnologija i (nternet prenose i pridonose usa!ivanju sveukupnosti kulturalnih vrijednosti 3 naina razmiljanja o drutvenim odnosima, obitelji, religiji i ljudskom ivotu 3 ija novost i privlanost mogu predstavljati prijetnju i zatrti tradicionalne kulture. ema sumnje da su dijalog me!u kulturama i njihovo uzajamno obogaivanje vrlo poeljni. Jaista dijalog me!u kulturama posebno je nuan danas zbog utjecaja novih tehnolokih komunikacija na ivote pojedinaca i naroda."'/ (pak, taj dijalog mora biti dvosmjeran. 0ulture imaju to nauiti jedna od druge, me!utim kada jedna kultura drugoj namee vlastiti pogled na svijet, vrijednosti i ak jezik, to nije dijalog ve kulturalni imperijalizam.

Posebno je ozbiljan problem kada prevladavajua kultura prenosi lane vrijednosti koje proturjee istinskom dobru osoba i skupina. 0ako stvari stoje, (nternet, zajedno s ostalim drutvenim obavijesnim sredstvima, prenosi poruke u kojima su sadrane vrijednosti vlastite zapadnoj svjetovnoj kulturi, pojedincima i drutvima koja ih u veini sluajeva nisu spremna pravo procijeniti i s njima se uhvatiti u kotac. &o dovodi do ozbiljnih problema, primjerice na podruju braka i obitelji, koji biljee rasprostranjenu i korjenitu krizu"'2 u mnogim dijelovima svijeta. + tim okolnostima imperativ predstavljaju kulturna osjetljivost i potivanje tu!ih vrijednosti i uvjerenja. $ijalog me!u kulturama koji titi osebujnost kultura kao povijesnih i stvaralakih izraza koji proizlaze iz izvornoga jedinstva ljudske obitelji i podupire uzajamno razumijevanje i zajednitvo me!u njima"'4 nuan je za izgra!ivanje i ouvanje osjeaja solidarnosti me!u narodima. #'. <ednako je tako sloeno pitanje slobode izraavanja na (nternetu koje tako!er pobu!uje cijeli niz zabrinutosti. Inano podupiremo slobodu izraavanja i slobodnu razmjenu ideja. Iloboda traenja i spoznaje istine je temeljno ljudsko pravo'5 , a sloboda izraavanja temeljni kamen demokracije. Ive to tako!er zahtijeva da ovjek, potujui moralni red i opu korist, moe slobodno izraavati istinu, oitovati i iriti svoje miljenje9 i biti po istini obavijeten o doga!ajima javnog ivota."'7 K javno miljenje, kao osobina i znaajka ljudske naravi", apsolutno zahtijeva slobodu izraavanja vlastitih osjeaja i misli."': + svjetlu tih zahtjeva opeg dobra ne odobravamo pokuaje javnih vlasti da sprjeavaju pristup in*ormacijama na (nternetu ili ostalim drutvenim obavijesnim sredstvima doivljavajui ih kao opasnost ili prijetnju, da manipuliraju javnim miljenjem putem propagande i irenja dezin*ormacija ili da onemoguavaju legitimnu slobodu izraavanja i miljenja. Kutoritarni reimi u tom pogledu ine najtea krenja, ali problem postoji i u liberalnim demokracijama, gdje pristup drutvenim obavijesnim sredstvima u svrhu politikog djelovanja esto ovisi o bogatstvu i gdje politiari i njihovi savjetnici kre istinitost i potenje kleveui protivnike i prikazujui probleme beznaajnim. #/. + tom novom ozraju, kako je esto isticano, novinarstvo prolazi kroz duboke promjene. Ipoj nove tehnologije i globalizacije poveao je mo medija, ali ih je ujedno uinio podlonijim ideolokim i trinim pritiscima"'; , a isto vrijedi i za novinarstvo.

(nternet je vrlo uinkovito sredstvo za brzi prijenos vijesti i in*ormacija ljudima. (pak, ekonomski duh natjecateljstva i danonona prisutnost onGline novinarstva pridonose tako!er senzacionalizmu i irenju glasina, stapanju vijesti, promidbenih poruka i zabavnih sadraja, i, bar prividnom, smanjenju ozbiljnih kronika i komentara. (stinsko novinarstvo prijeko je potrebno za ope dobro naroda i me!unarodne zajednice, a probleme koji su se oitovali u radu s internet novinarstvom trebaju brzo rijeiti sami novinari. Ja mnoge je problem silna koliina in*ormacija na (nternetu, od kojih veina nije provjerena te se ne zna jesu li uope tone. o, zabrinuti smo i zbog injenice da korisnici (nterneta koriste tehnoloku mogunost tog medija da stvara vijesti po narudbi" jednostavno kako bi podigli elektronske ograde prema nepoznatim idejama. &o bi bilo nezdravo u pluralistikom svijetu u kojem ljudi moraju rasti u uzajamnom razumijevanju. Premda korisnici (nterneta imaju obvezu biti selektivni i samodisciplinirani, to ih ipak ne smije odvesti u drugu krajnost, naime da se zatvore prema drugima. Pored toga potrebno je stalno prouavati utjecaje medija na psiholoki razvoj i zdravlje, ukljuujui mogunost da dugotrajnija zadubljenost u virtualni svijet za nekoga bude tetna. &ehnologija sve vie omoguuje ljudima skupljati in*ormacija, i servise koji se stvaraju samo za njih. + tome ima stvarnih prednosti, ali se postavlja neizbjeno pitanje. hoe li budua publika biti sastavljena od mnotva osoba koje sluaju samo jednu%9 1to bi u takvom svijetu bila solidarnost, a to ljubav%"/= #2. )sim pitanja vezanih uz slobodu izraavanja, potpunost i tonost vijesti, sama razmjena ideja i in*ormacija tako!er pobu!uje drugi niz zabrinutosti koji proistjeu iz libertarijanizma. (deologija radikalnog libertarijanizma ujedno je i pogrena i tetna, u prvom redu u pogledu slobodnog izraavanja u slubi istine. Pogreka se sastoji u tome da se sloboda uzdie te se od nje tvori apsolut koji bi bio izvor vrijednosti9 Kli na taj nain iezava neophodan zahtjev istine, u korist kriterija iskrenosti, autentinosti, @sklada sa samim sobom.A"/# + tom nainu razmiljanja nema mjesta istinskom zajednitvu, opem dobru i solidarnosti. IV. PREPORUKE I ZAKLJUAK #4. 0ao to smo vidjeli, krepost solidarnosti mjerilo je za odre!ivanje korisnosti sluenja (nterneta opem dobru. +pravo se kroz prizmu opeg dobra promatra etiko pitanje. Primjenjuju li se drutvena obavijesna sredstva za dobro ili za zlo%"/' 6nogi pojedinci i skupine snose zajedniku odgovornost na tome podruju, primjerice multinacionalne korporacije o kojima smo ranije govorili. Ivi su

korisnici (nterneta duni koristiti ga znalaki i disciplinirano u moralno ispravne svrhe. Loditelji bi morali voditi i nadzirati na koji nain njihova djeca koriste (nternet.// 1kole i ostale ustanove i odgojni planovi morali bi pouavati razboritom koritenju (nterneta kao dio cjelokupnog medijskog obrazovanja, koje ne ukljuuje samo obrazovanje u tehnikim znanjima 3 internet poetnicu" i tome slino 3 ve i osposobljavanje za znalako i mudro vrednovanje sadraja. )ni ije odluke i djelovanja pridonose stvaranju internet strukture i njegovih sadraja imaju dunost provoditi solidarnost u sluenju opem dobru. #5. &rebalo bi izbjegavati cenzuru a priori od strane vlada. Itoga se cenzura smije primijeniti jedino u krajnjim sluajevima."/2 (nternet je kao i ostala drutvena obavijesna sredstva podloan opravdanim zakonima protiv izraza mrnje, klevetanja, obmana, djeje pornogra*ije i pornogra*ije openito kao i ostalih njihovih povreda. 0riminalno vladanje u ostalim sredinama kriminalno je i u virtualnom svijetu te je dunost i pravo gra!anskih vlasti te zakone primjenjivati. 6oda e biti neophodno donijeti i nove uredbe protiv posebnih kaznenih djela na (nternetu poput irenja virusa, kra!a osobnih podataka pohranjenih na tvrdom disku i slino. $onoenje propisa o (nternetu je poeljno, a na naelnoj razini najbolje se drati postojeih normi. Ljeenje problemE koji nastaju iz te nesre!ene komercijalizacije i privatizacije nije u dravnom nadzoru sredstava priopavanja, nego u obuhvatnijem ure!enju koje odgovara normama javne slube kao i u veoj odgovornosti."/4 (ndustrijski etiki kodeksi, ako ih se uzme ozbiljno, mogu odigrati korisnu ulogu. + njihovu *ormuliranju i njihovu primjenu ukljueni su predstavnici javnosti i, osim to pruaju pozitivni poticaj odgovornim komunikatorima, odre!uju primjerene kazne za krenje propisa, ukljuujui javnu cenzuru/5 . )kolnosti ponekad mogu zahtijevati intervenciju drave. primjerice osnivanje nadzornih odbora za obavijesna sredstva koji e predstavljati sve sektore javnog miljenja u drutvu./7 #7. 6ultinacionalni karakter i sposobnost povezivanja kojima se (nternet odlikuje kao i njegova uloga u globalizaciji zahtijevaju me!unarodnu suradnju za odre!ivanje standardE i utvr!ivanje mehanizama upravljenih promicanju i zatiti me!unarodnog opeg dobra./: + pogledu tehnologije drutvenih obavijesnih sredstava, kao i mnogo ega drugog, potrebna je jednakost na me!unarodnoj razini."/; eophodno je odluno djelovanje na javnom i privatnom podruju kako bi se uklonio eventualni digital divide." 6noga teka pitanja vezana uz (nternet zahtijevaju me!unarodnu suglasnost. primjerice, kako zajamiti privatnost pojedinaca i skupina koji se pridravaju zakona a da se pritom u radu ne sprijee slubene osobe zaduene za provo!enje zakona i jamenje sigurnosti u nadgledanju kriminalaca i terorista% 0ako zatititi

autorsko pravo i pravo na intelektualno vlasnitvo bez ograniavanja pristupa materijalima koji nisu podloni autorskim pravima i kako uope de*inirati sam pojam nepodlonosti autorskom pravu% 0ako urediti i uvati bezbroj in*ormacija pohranjenih na (nternetu koje su besplatno dostupne svim korisnicima na razliitim jezicima% 0ako zatititi prava ena u pogledu pristupa (nternetu kao i ostalih vidika nove in*ormatike tehnologije% Posebno pitanje kako ukloniti digital divide" izme!u bogatih in*ormacijama i siromanih in*ormacijama zahtijeva ozbiljnu pozornost prema njegovim tehnikim, odgojnim i kulturalnim vidicima. $anas postoji rastui osjeaj me!unarodne solidarnosti" koji osobito sustavu +jedinjenih naroda prua jedinstvenu mogunost da pridonese globalizaciji solidarnosti sluei kao susretite za drave i gra!ansko drutvo i kao stjecite razliitih interesa i razliitih potreba9 Iuradnja izme!u me!unarodnih agencija i nevladinih organizacija pomoi e da se zajami da se legitimni interesi drava i razliitih skupina unutar njih nee zahtijevati ili braniti na tetu interesa ili prava drugih naroda, osobito onih koji su u nepovoljnijem poloaju."2= + tome pogledu elimo da Ivjetski summit in*ormatikog drutva, koji e se odrati '==/., prui pozitivni prinos raspravi o tim pitanjima. #:. 0ao to smo ranije istaknuli, dokument koji je priloen ovome pod naslovom ,rkva i (nternet", posebno progovara o tomu kako ,rkva koristi (nternet te ulozi (nterneta u ivotu ,rkve. Melimo istaknuti kako bi 0atolika crkva, zajedno s ostalim vjerskim tijelima, trebala biti djelatno prisutna na (nternetu i sudjelovati u javnoj raspravi o njegovu razvoju. ,rkva sebi ne svojata pravo da namee te odluke i te izbore, nego nastoji pruiti stvarnu pomo iznosei etike i moralne kriterije koji vrijede za to podruje, kriterije koje nalazimo i u ljudskim i u kranskim vrijednostima."2# (nternet moe pruiti dragocjeni prinos ljudskom ivotu. 6oe promicati napredak i mir, intelektualni i estetski razvoj, uzajamno razumijevanje me!u ljudima i narodima na globalnoj razini. 6oe tako!er pomoi mukarcima i enama u njihovu pradavnom traenju da spoznaju same sebe. + svakom dobu, ukljuujui i ovo nae, ljudi postavljaju ista temeljna pitanja. &ko sam ja% )dakle dolazim% 0amo idem% Jato ima zla% 1to nam ostaje nakon ovoga ivota%"2' ,rkva ne moe propustiti da ponudi svoje odgovore, ve moe 3 i mora 3 proglaavati svijetu odgovore koje je primila. $anas, kao i uvijek, prua jedinstveni odgovor koji u potpunosti zadovoljava najdublja pitanja o ivotu 3 (susa 0rista, koji potpuno otkriva i ovjeka njemu samome te mu objavljuje uzvienost njegova poziva."2/ 0ao i sam suvremeni svijet tako je i svijet drutvenih obavijesnih sredstava, ukljuujui (nternet, prisutan 3 na nesavren nain ali ipak stvarno 3 u

granicama 0raljevstva ?ojeg i stavljen u slubu rijei spasenja. (pak iekivanje nove zemlje nipoto ne smije oslabiti, nego dapae razbuditi u nama brigu za izgradnjom ove zemlje gdje raste ono &ijelo nove ljudske obitelji, koje ve moe pruiti neku sliku novog svijeta."22 >atikan, ''. veljae '=='., blagdan 0atedre sv. Petra. John P. Fole Predsjednik P!e"#"$n%o P$&'o"e &ajnik B!l(e)*e # Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Pastoralna uputa Ketatis ovae o drutvenoj komunikaciji dvadeset godina nakon ,ommunio et progressio, 2. ' Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, ,rkva i (nternet. / +sp. Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Ntika u obavijesnim sredstvima, 4. 2 (sto, '#. 4 $rugi vatikanski koncil, 8audium et spes, '5; usp. 0atekizam 0atolike ,rkve, #;=5. 5 (van Pavao ((., Iollicitudo rei socialis, /:. 7 (van Pavao ((., 8ovor Papinskoj akademiji za drutvene znanosti, br. ', '7. travnja '==#. : (van Pavao ((., Posinodalna apostolska pobudnica ,rkva u Kmerici, '=. ; (van Pavao ((., 8ovor $iplomatskom zboru akreditiranom pri Ivetoj Itolici, br. /, #=. sijenja '===. #= 8ovor Papinskoj akademiji za drutvene znanosti, br. '. ## (sto, br. /.

#' Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Pastoralni naputak o sredstvima drutvenog priopavanja ,ommunio et progressio, #;. #/ (van Pavao ((., 8ovor $iplomatskom zboru, br. 2. #2 (van Pavao ((., Kpostolsko pismo ovo millennio ineunte, 2/. #4 Ntika u obavijesnim sredstvima, '. #5 Papinsko vijee za drutvena obavijesna sredstva, Pornogra*ija i nasilje u obavijesnim sredstvima. pastoralni odgovor, '=. #7 ,rkva u Kmerici, br. 45. #: (van Pavao ((., Poruka za Ivjetski dan mira '==#., br. ##. #; (sto, br. #5. '= (van Pavao ((., Poruka za //. Ivjetski dan drutvenih obavijesnih sredstava, br. 2, '2. sijenja #;;;. '# (van Pavao ((., Poruka za /#. Ivjetski dan drutvenih obavijesnih sredstava, #;;7. '' 8ovor Papinskoj akademiji za drutvene znanosti, br. 4. '/ (van Pavao ((., Poruka za Ivjetski dan mira '==#., br. ##. '2 ovo millennio ineunte, 27. '4 Poruka za Ivjetski dan mira '==#., br. #=. '5 (van Pavao ((., Itota godina B,entesimus annusC, 27. '7 $rugi vatikanski koncil, 8audium et spes, 4;. ': ,ommunio et progressio, '4, '5. '; (van Pavao ((., 8ovor u prigodi <ubileja novinara, br. ', 2. lipnja '===. /= Ntika u obavijesnim sredstvima, ';.

/# (van Pavao ((., >eritatis splendor, /'. /' Ntika u obavijesnim sredstvima, #. // +sp. (van Pavao ((., Posinodalna apostolska pobudnica )biteljska zajednica BOamiliaris consortioC, 75. /2 ,ommunio et progressio, :5. /4 Ketatis ovae, 4. /5 +sp. ,ommunio et progressio, 7;. /7 (sto, ::. /: +sp. 8ovor Papinskoj akademiji za drutvene znanosti, '. /; Ntika u obavijesnim sredstvima, ''. 2= (van Pavao ((., )braanje generalnom tajniku +jedinjenih naroda i Kdministrativnom uredu za koordinaciju + Ga, br. ' i /, 7. travnja '===. 2# Ketatis ovae, #'. 2' (van Pavao ((., Nnciklika Oides et ratio, #. 2/ 8audium et spes, ''. 22 (sto, /;.