SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

Iris Alagi CAPOEIRA SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

CAPOEIRA SEMINARSKI RAD

Kolegij: Tjelesna i zdrastvena kultura 3 Mentor: mag.cin.Maja Redi Student: Iris Alagi Smjer: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

Rijeka lipanj, 2013.

SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. UVOD1 POVIJEST CAPOEIRE.2 URBANIZACIJA CAPOEIRE.4 CAPOEIRA DANAS..5 CAPOEIRA KAO BORILAKA VJETINA........6 IGRANJE CAPOEIRE..7 6.1. Roda...7 6.2. Batizado.8 6.3. Apelido...8 6.4. Chamada9 7. 8. 9. 10. 11. 12. GLAZBA U CAPOEIRI...10 OBRAZOVNA ETIKA CAPOEIRE..12 SPORTSKA ETIKA CAPOEIRE..14 MORALNA I DRUTVENA ETIKA CAPOEIRE..15 DUHOVNA ETIKA CAPOEIRE..16 ZAKLJUAK...17 LITERATURA

1. UVOD

Capoeira je brazilska borilaka vjetina koja kombinira elemente plesa s akrobacijama i glazbom, te se ponekad naziva igrom. Razvijena je u Brazilu uglavnom iz afrikih potomaka s izvornim Brazilskim utjecajem, vjerojatno poetkom 16. stoljea. Poznato je po brzim i sloenim pokretima, koristi se uglavnom snaga i brzina. Rije capoeira vjerojatno dolazi iz Tupi jezika, koji se odnosi na podruja niskog raslinja u brazilskoj unutranjosti.

Capoeira je dijalog izmeu igraa - razgovor kroz pokret koji moe preuzeti mnoge nijanse znaenja. Pojedinosti Capoeire, podrijetlo i rana povijest su jo uvijek stvar rasprave meu povjesniarima, ali jasno je da su afriki robovi odigrali kljunu ulogu u razvoju ove umjetnost. Neki povjesniari tvrde da su robovi koristili Capoeiru da bi sakrili svoj trening borbe i samoobrane. Capoeira je saeta od mnogo stilova koji dolaze iz konteksta dviju glavnih grana, koje su formalizirane u prvoj polovici XX. stoljea nakon Capoeirine legalizacije. Ovo je samo poetak prie - pogledajte u nastavku kako biste saznali vie. Ali stvarno razumjeti capoeiru, morate je sami vidjeti i doivjeti!

2. POVIJEST CAPOEIRE

Capoeirina povijest vjerojatno zapoinje s poetkom afrikog ropstva u Brazilu. Od 16. stoljea, portugalski kolonizatori su poeli izvoziti robove svojim kolonijama, uglavnom iz zapadne Afrike. Brazil, s ogromnim teritorijem, osvojila je najvie robova, gotovo 40% svih robova poslano preko Atlantskog oceana.

Rana povijest capoeire je jo uvijek kontroverzna, osobito u razdoblju izmeu 16. stoljea i poetkom 19. stoljea, jer povijesni dokumenti bili su vrlo rijetki u Brazilu u to vrijeme. No, usmena predaja i dokazi ostavljaju malo sumnje o svojim brazilskim korijenima. U 16. stoljeu, Portugal je glasio kao jedan od najveih teritorija kolonijalnih carstava, ali nedostajalo je ljudi da ga koloniziraju, a posebno radnika. U Brazilskim kolonijama, portugalci, poput mnogih europskih kolonista, odluili su iskoristiti ropstvo za nadoknadu manjka radnika.

U svom prvom stoljeu, glavna gospodarska aktivnost u koloniji je bila proizvodnja i prerada eerne trske. Portugalski kolonisti koriste za stvaranje velike farme eernu trsku, koja je bila ovisna o radu porobljenih radnika. Robovi, koji ive u nehumanim i poniavajuim uvjetima, prisiljeni su naporno raditi i esto pretrpjevati fiziko kanjavanje za bilo koje loe ponaanje.

U ovom okruenju, Capoeira je roena ne kao stil borbe, ali kao jednostavan traak nade za preivljavanje. Alat s kojim je pobjegao rob, potpuno nesposoban, mogao je preivjeti u neprijateljskoj, nepoznatoj zemlji i suoiti se s oruanim kolonijalnim zastupnicima koji su trenirani za pronalaenje i hvatanje bjegunaca. Iako, nekoliko skupina robova koja bi uspijela pobijei, okupila bi i uspostavila quilombos, primitivna naselja u dalekim i teko dostupnim mjestima. Neki quilombosi koji su se uskoro poveali u veliini, privlaili bi sve vie odbjeglih robova, pa ak i brazilske starosjedioce, i Europljane koji su bjeali od zakona ili kranskog ekstremizma. Neki quilombosi bi narasli do ogromne veliine, te bi postale prave neovisne multi-etnike drave.
2

Svakodnevni ivot u radu je ponudio slobodu i priliku da oive tradicionalnu kulturu od kolonijalne represije. U ovoj vrsti multi-etnike zajednice, gdje stalno prijete portugalske kolonijalne trupe, Capoeira je evoluirala od tehnike preivljavanja do borilake vjetine usredotoene na rat. Najvei od quilombosa, Quilombo dos Palmares, sastojala se od brojnih sela koje je trajalo vie od jednog stoljea, odupirui mnogim kolonijalnim napadima. Ovaj quilombo opirao je najmanje 24 malih napada i 18 veih kolonijalnih invazija. Guverner je na toj pokrajini izjavio "da je tee pobijediti quilombo od nizozemskih napadaa." 1

http://www.princeton.edu

3. URBANIZACIJA CAPOEIRE

Registri capoeire u praksi postoje jo od 18. stoljea u Rio de Janeiru, Salvadoreu i Recifeu. Kao rezultat sve veeg urbanog razvoja, sve vie robova dovedeno je u gradove te samo poveanje drutvenog ivota u brazilskim gradovima je dao Capoeiri veliki znaaj i dopustio da se ui i prakticira meu narodima. U Rio de Janeiru kolonijalne vlasti su pokuale ga potisnuti, jer se kao borilaka vjetina esto koristila protiv kolonijalne strae. Od 288 robova koji su uli u Calabouo zatvor tijekom 1857. i 1858., 80 (31%) je bilo uhieno zbog capoeire, a samo 28 (10,7%) zbog bijega. Od 4303 uhienja u Rio de Janeiru, u policijskom pritvoru u 1862, zavrilo je 404 zatoenika - gotovo 10% je uhieno zbog capoeire.2

3.1. Kraj ropstva i zabrane Capoeira

Znalci Capoeire poeli su koristiti svoje vjetine u ne konvencionalne svrhe. Kriminalci su koristili Capoeiriste kao zatitare, plaenike i ubojice. Grupe Capoeira znalaca, poznate kao maltas, pretresla je Rio de Janeiro. Godine 1890, proglaena je Brazilska Republika koja je odredila zabranu capoeire u cijeloj zemlji. Socijalni uvjeti su bili katastrofalni, pogotovo u brazilskom glavnom gradu, a policijska izvjea identificiraju capoeiru kao prednost u borbi. Nakon zabrane, svaki graanin koji je bio uhvaen trenirajui capoeiru, u borbi ili iz bilo kojeg drugog razloga, je bio uhien, muen i esto masakriran od strane policije. Umijee capoeire, nakon kratkoe slobode, ponovno je osuena i potisnuta. Kulturne vjebe, kao to je Roda de capoeira, provedena je u dalekim i skrivenim mjestima. 3

2 3

http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htm http://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeira

4. CAPOEIRA DANAS

Capoeira danas nije samo borilaka vjetina, ve aktivni izvoznik brazilske kulture u cijelom svijetu. Od 1970-ih Capoeira majstori su se poeli iseljavati i pouavati ga u drugim zemljama. Prisutan u mnogim zemljama, na svim kontinentima, svake godine Capoeira privlai u Brazil tisue stranih studenata i, esto, strane capoeiriste koji naporno rade kako bi nauili slubeni brazilski, portugalski jezik, u nastojanju da bolje razumiju i postanu dio umjetnosti. Capoeira majstori esto poduavaju u inozemstvu ili ak uspostavljaju svoje kole. Capoeira prezentacije, uglavnom teatralnog smisla, te uz malo ratnikih poteza, esta su znamenitost u cijelom svijetu. Aspekt borilake vjetine je jo uvijek prisutan i, kao u stara vremena, jo uvijek je suptilno i prikriveno, te dovodi mnoge ne-praktiare da ignoriraju njegovu prisutnost. Prevare su uvijek prisutne i struan capoeirista nikada nee maknuti pogled s protivnika ak i u igri capoeire jer napad moe biti prikriven kao prijateljska gesta. Simbol brazilske kulture, simbol etnikog amalgama koji obiljeava Brazil, simbol otpora ugnjetavanja, Capoeira je definitivno promijenila imid i postala izvor ponosa za brazilske ljude. Slubeno se smatra nematerijalna Brazilska kulturna batina.4

http://www.portalcapoeira.com/

5. CAPOEIRA KAO BORILAKA VJETINA

Capoeira je brza i svestrana borilaka vjetina koja je usmjerena na borbu protiv mnogo protivnika i esto u nepovoljnom poloaju.

Ginga (doslovno: ljuljanje naprijed-natrag) je temeljni pokret u capoeiri, vana je i za napad i u obranbene svrhe. Ona ima dva glavna cilja. Prvi cilj jest da capoerista bude u stalnom pokretu, jer tako spreava da bude mirna i laka meta. Drugi cilj jest zavaravanje protivnika, ostavljajui ga otvorenim za napad ili protu napad.

Napade u capoeiri treba obaviti kad se pojavi prilika i mora biti odluan, poput izravnog udarca u lice ili vitalan dio tijela. Veina Capoeirista napada s nogu, kao to je izravan ili kruni udarac te udarac koljenom. Udarac glavom je vrlo vaan protunapad. Udarci laktovima i akama te drugi oblici napada su u konanici dostatni za onesposobljenje napadaa.

Obrana se temelji na naelu ne-otpora, to znai izbjegavanje napada koristei izbjegavajue poteze umjesto da se blokira napadaa. Izbjegavanje se zove esquivas, koje ovisi o smjeru napada i namjera brania, a moe biti uinjeno stajanjem ili sa rukom naslonjenom na podu. Blokiranje se radi samo kada esquiva nije mogua. Ova borbena strategija omoguava brz i nepredvidiv protunapad, sposobnost da se usredotoite na vie od jednog protivnika i suoavanje praznih ruku od naoruanog protivnika.5

Almeida, Bira "Mestre Acordeon" (1986). Capoeira: A Brazilian Art Form. Berkeley: North Atlantic Books. ISBN 0-938190-30-X

6. IGRANJE CAPOEIRE

Igranje capoeire je i igra i nain prakticiranja primjene Capoeira pokreta u simuliranoj borbi. To se moe igrati bilo gdje, ali to se obino obavlja u Rodi. Tijekom igre veina Capoeira poteza se koristi, ali capoeiriste obino izbjegavaju koritenje udaraca ili udarce laktom ukoliko je vrlo agresivna igra. Igra se obino ne koristi za ruenje ili unitavanje protivnika, a to naglaava vjetinu. Capoeiriste se esto vole oslanjati na ruenje kao a rasteira, a zatim omoguiti protivniku da se oporavi i vrati u igru. Takoer je vrlo esto da se uspori udarac centimetar prije udarca u cilj, tako da capoerista moe nametnuti nadmo bez potrebe ozljeivanja neprijatelja. Ako protivnik oito ne moe izbjei napad, nema razloga da ga dovri. Meutim, izmeu dvoje mnogo kvalificiranih capoeirista, igra moe biti mnogo agresivnija i opasnija. Capoeiriste imaju tendenciju da izbjegavaju pokazati ovu vrstu igre u prezentacijama ili iroj javnosti.

6.1. Roda

Roda je krug formiran capoeiristama i Capoeira glazbenim instrumentima, u kojoj svaki sudionik pjeva tipine pjesme i pljee nakon glazbe. Dvoje capoeirista uu u Rodu i igraju igru prema stilu koje zahtijeva ritam glazbe. Igra zavrava kada jedan od glazbenika koji dri berimbau to utvrdi, kada jedan od capoeirista odlui otii ili izjaviti kraj igre ili kad jo capoerista prekida igru da bi poeo sam igrati, bilo s jednom od aktualnih igraa ili s drugim capoeristom. U Rodi svaki kulturni aspekt Capoeire je prisutan, ne samo borilaka strana. Zrane akrobacije su uobiajene u prezentacijskoj Rodi, dok se ne vidi tako esto u jednom ozbiljnijem okruenju. Porazi, s druge strane, su uobiajeni u ozbiljnoj Rodi, ali rijetko vieni u prezentacijama.
7

Slika1.: Capoeiriste u rodi (Porto Alegre,Brazil)

6.2.Batizado

"Batizado" (krtenje, na engleskom) je sveana Roda gdje novi uenici e dobiti priznanje kao capoeiristi i zaraditi svoju prvu maturu. Takoer iskusniji studenti mogu ii u in, ovisno o svojim sposobnostima i capoeira kulturi. U Mestre Bimba capoeira regional, batizado je prvi put da novi uenik moe igrati capoeiru slijedei zvuk berimbaua. Uenici ulaze u Rodu protiv visoko rangiranih capoerista (uitelj ili master) i normalno je da igra zavrava da se uenik porazi. U nekim sluajevima iskusniji capoerista moe suditi da je poraz bio nepotreban. Nakon batizado mature, daje se vrpca koja ima znaenje ina.

6.3.Apelido

Tradicionalno, Batizado je trenutak kada novi praktikant dobiva ili formalizira svoju Apelido (nadimak,). Ova tradicija nastala je kada se Capoeira smatrala zloinom. Da bi se izbjegli
8

problemi sa zakonom, capoeiristi e se predstaviti u capoeiri zajednici samo pod nadimcima. Dakle, ako je capoerista zarobljen od strane policije, on e biti u stanju identificirati svoje kolege capoeiriste, ak i kada se mue.

Apelidos moe doi iz mnogih razliitih stvari. Fizika karakteristika (kao to je visok ili veliki), navika (kao to je nasmijan i pretjerano konzumira alkohol), mjesto roenja, odreenu vjetinu, ivotinje ili poneke trivijalne stvari. Iako Apelidos ili ti nadimci nisu potrebni vie, tradicija je jo uvijek vrlo iva ne samo u capoeiri, ali u mnogim aspektima brazilske kulture.

6.4. Chamada

Chamada znai 'poziv' i moe se dogoditi u bilo kojem trenutku tijekom Roda gdje se svira ritam Angola. To se dogaa kada jedan igra, obino napredniji, naziva svoje protivnike u ples, poput rituala. U tom sluaju protivnik pribliava pozivatelja i testira ga tako da hodaju rame uz rame. Iako se moe initi poput pauze ili obinog plesa, Chamada je zapravo i zamka i ispitivanje, jer pozivatelj samo gleda kako bi vidio je li protivnik previe oputen pa da mu moe zadati udarce. To je kritina situacija, jer oba igraa su ranjiva zbog blizine i potencijal za iznenaenje napada je ogroman. Koritenje Chamada moe rezultirati vrlo razvijenom smislu svijesti i pomae praktiarima nauiti suptilnost nagovijesti da druga osoba ima moda skrivene namjere. Chamada ritual moe biti vrlo jednostavan, sastoji se iskljuivo od osnovnih elemenata, odnosno ritual moe biti vrlo razraen, ukljuujui natjecateljski dijalog o trikovima, ili ak i kazalinim ukrasima.6

http://www.portalcapoeira.com/

7. GLAZBA U CAPOEIRI

Glazba je sastavni dio Capoeire. Ona postavlja tempo i stil igre koji e se igrati u Rodi. Obino je glazba formirana od instrumenata i pjevanja. Ritam kontrolira tipian instrument nazvan berimbau, a razlikuje se od vrlo sporo do vrlo brzo, ovisno o stilu Roda. Instrumenti

Slika 2.: Capoeira Bateria prikazuje tri berimbaua i pandeiro.

Capoeira instrumenti se sviraju u nizu koji se naziva Bateria. To su tradicionalno formirana tri berimbaua, dva pandeirosa, jedan atabaque, jedan Agogo i jedan ganz, ali taj format moe varirati ovisno o Capoeira grupnoj tradiciji ili Roda stilu. Berimbau je vodei instrument odreuje tempo, stil glazbe i igru. Dvije male parcele berimbausa (Berra-boi i Medio) ine bazu i visoke tonove berimbau (viola) koje ine varijacije improvizacija. Ostali instrumenti moraju slijediti ritam berimbaua, slobodno se razlikuju i improvizacije je malo, ovisno o Capoeira grupnoj tradiciji glazbenog stila. Kako su capoeiristi promijeniti svoj stil igranja znaajno nakon toque o berimbau, u kojem se igra na brzinu, stil i agresivnost, to je doista glazba koja vodi Capoeira igru. Mnoge pjesme su u
10

obliku poziva i odgovora, dok su druge u obliku pripovijedanja. Capoeiristi pjevaju o raznim temama. Neke pjesme su o povijesti i prie poznatih capoeirista. Ostale pjesme pokuavaju potaknuti igrae da igraju bolje. Neke su pjesme o tome to se dogaa unutar Roda. Ponekad su pjesme o ivotu i izgubljenim ljubavima. Druge su pjesme razdraganih i razigranih tekstova.

Postoje razliiti ritmovi (toques) koji se sviraju po berimbau tijekom Roda koji e odrediti raspoloenje i igru koja e se igrati. Poneke ritmove su stvorili capoeiristi tako da mogu meusobno komunicirati unutar Roda bez niti jedne rijei.7

http://www.capoeira-music.net/

11

8. OBRAZOVNA ETIKA CAPOEIRE

Profesor ima puno pravo da stvori svoje naine pouavanja Capoeire, u skladu sa svojim uvjetima, mjesta rada, svojstva, uzrastu uenika, socijalne zatite okolia i drugih imbenika koji pomau ili ograniavaju u ostvarivanju Capoeire nastave. Svi profesori imaju obvezu da uenike poue principima Capoeire, njegov identitet, podrijetlo, velikim imenima svojih prethodnika, itd; na implicitan ili eksplicitan nain, ovisno o dobnim skupinama i drugim imbenicima tipinim za svaku grupu / kolu, kao i potivati naela ovog Kodeksa.

Capoeira se moe uiti u bilo kojem mjestu, sve dok ono prua uvjete za sigurnost i istou svojih uenika. Profesori, kad god je to mogue, trebaju zahtijevati od svojih uenika koritenje kompletnih i istih uniformi. Profesori uvijek trebaju biti svjesni svojih studentskih ogranienja i mogunosti, oni moraju traiti da ih ue kako istraiti svoje fizike resurse i prirodne sposobnosti. Capoeira kao nacionalna umjetnost uvijek ima svoju povezanost uz tradiciju i povijest, tako da su profesori duni poticati svoje uenike u naviku prouavanja njihove povijesti i porijekla.

Capoeira profesor ne smije koristiti tehnike ili resurse tipinih drugih sportova unutar novaka capoeire. Oni bi trebali prouavati capoeiriste, studente ili profesore, koji ve posjeduju dovoljno zrelosti, tako da ne mijeaju karakteristike, pravila i resurse drugih sportova s capoeirom. U capoeirista je tipino da kada diplomira dobiva tamnozeleni komad ueta. Svaki profesor treba uiti i dati primjer u odnosu na najstarije, najiskusnije capoeiriste koji uvijek imaju prednost u capoeira igri. Profesor nikada ne smije poticati svoje studente na nasilje bilo koje vrste. Ako se dokae da on to ini, on podlijee kazni i nekompatibilnosti s ABPC. Zabranjeno je za profesora koristiti svoje uenike bilo koje dobi za svoje vlastite interese ili usluge, bez naknade! Zabranjeno je za profesore pokazati bilo koji oblik moralne ili fizike agresije prema svoj im

12

uenicima. in profesora koji odrava ljubavne ili seksualne odnose sa svojim uenicima koji su maloljetnici (posebno u mjestu nastave Capoeire) smatrat e se ozbiljna pogreka.8

http://en.wikipedia.org

13

9. SPORTSKA ETIKA CAPOEIRE

Profesori su obvezni uiti svoje uenike da uvijek imaju na umu fiziki i moralno ouvanje svojih protivnika, kada se rado o portskim natjecanjima. Oni bi trebali stvarati i poticati uvjete bratske zajednice i visok duh sporta. Svi profesori imaju obvezu pripremiti uenike za pobjedu i poraz, i uvijek uzeti u obzir uzajamno potovanje svojih protivnika.

Capoeira ujedinjuje sve mogunosti za borilaku vjetinu. Capoeira nije ukljuena meu najpoznatije borilake vjetine, a to je zato to njegova ratoborna mo javno dobro. Meutim, ABPC prepoznaje ovaj dio capoeire i preporuuje svojim podrunicama da ju prakticiraju i pokazuju kad god je to mogue, zbog poveanja javnog potovanja i zbog toga to e privui mnoge studente.9

www.dandwiki.com

14

10.MORALNA I DRUTVENA ETIKA CAPOEIRE

Capoeirino podrijetlo je u borbi za jednakost meu ljudima, zato Capoeiru treba ouvati demokratskom i istomiljenike upoznati s drutvom u cjelini, a posebno s kolegama u umjetnosti. Capoeira profesori moralno su duni ponaati se kao dobri graani.

Moralna i drutvena etika Capoeire ih obvezuje da se nikad ne izlau bilo kojem obliku ponienja (osim u obrani vlastitog integriteta i integriteta druge osobe), da uvijek brane one koji su slabiji, da potuju starije ljude, ene i djecu, da potuju zakon, da brane demokraciju i slobodu, da nikada ne gube samokontrolu, da potuju svoje protivnike, da brane svoja nacionalna naela, jezik i mnoge osnove Capoeire. Capoeira bi trebala biti predstavljena u krugu ili polukrugu, s ciljem da zadri svoje odnose s tradicionalnim afro-brazilskim ritualima i zbog akustinih aspekata. Capoeira je kolektivna manifestacija.

Capoeira e uvijek biti trenirana na brazilskom jeziku. Capoeiriste se obvezuju da sprijee bilo kakve promjene u kulturi pokreta, nizovima, ili simbolima koji se koriste u praksi capoeire, pogotovo na drugim jezicima koji nisu Portugalski / Brazilski. Objanjenja i opis Capoeira pokreta u drugim jezicima je doputeno, dok se njihova imena govore uvijek na portugalskom. Koritenje pjesama na afro-brazilskom narjeju je doputeno, meutim, treba izbjegavati okretanje na mjestima umbanda, candombl, i drugih vjerskih obreda u capoeiri Roda.10

10

www.capoeiranyc.com

15

11.DUHOVNA ETIKA CAPOEIRE

Capoeira ima za cilj duhovni rast. Ta se duhovnost dogaa, posebice kad capoerista dosegne zrelost svog razvoja. Meutim, profesori bi trebali motivirati svoje uenike u namjeri da istrae svoje duhovno ostvarenje. Capoeira je put za koji se trenira da se usavre kao ljudska bia, i da dosegnu puninu svog dravljanstva i duhovnosti. Capoeira je manifestacija koja bi trebala stii ljudsku duu u svojem najdubljem razumijevanju, iznad iste fizike senzacije.

Zdravlje tijela i punina duha trebali bi biti ciljevi prakse capoeire. Capoerista uvijek treba nastojati nadmaiti svoja ogranienja i tjeskobe, capoeira treba biti oblik osloboenja za tog studenta, da li od ovisnosti, od straha, od granica, ili bilo kakvih drugih oblika ljudske slabosti. Obveza capoeirista je istraiti svoj unutarnji rast. 11

11

http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.html

16

12.ZAKLJUAK

Capoeira je dijalog izmeu igraa - razgovor kroz pokret koji moe preuzeti mnoge nijanse znaenja. Pojedinosti Capoeire, podrijetlo i rana povijest su jo uvijek stvar rasprave meu povjesniarima, ali jasno je da su afriki robovi odigrali kljunu ulogu u razvoju ove umjetnost. Neki povjesniari tvrde da su robovi koristili Capoeiru da bi sakrili svoj trening borbe i samoobrane. Capoeira je saeta od mnogo stilova koji dolaze iz konteksta dviju glavnih grana, koje su formalizirane u prvoj polovici XX. stoljea nakon Capoeirine legalizacije.

Capoeira danas nije samo borilaka vjetina, ve aktivni izvoznik brazilske kulture u cijelom svijetu. Od 1970-ih Capoeira majstori su se poeli iseljavati i pouavati ga u drugim zemljama. Prisutan u mnogim zemljama, na svim kontinentima, svake godine Cap oeira privlai u Brazil tisue stranih studenata i, esto, strane capoeiriste koji naporno rade kako bi nauili slubeni brazilski, portugalski jezik, u nastojanju da bolje razumiju i postanu dio umjetnosti. Capoeira majstori esto poduavaju u inozemstvu ili ak uspostavljaju svoje kole. Capoeira prezentacije, uglavnom teatralnog smisla, te uz malo ratnikih poteza, esta su znamenitost u cijelom svijetu.

17

LITERATURA

1. Almeida, Bira "Mestre Acordeon" (1986). Capoeira: A Brazilian Art Form. Berkeley: North Atlantic Books. ISBN 0-938190-30-X 2. http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.html 3. www.capoeiranyc.com 4. www.dandwiki.com 5. http://en.wikipedia.org 6. http://www.capoeira-music.net/ 7. http://www.portalcapoeira.com/ 8. http://www.princeton.edu 9. http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htm 10. http://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeira

18