1.

Rimska teorija prava (antiteoretski stav) Za razliku od grka koji su bili skloni filozoiji i istoriji, Rimljani su bili praktian i pragmatian narod, iz ovih razloga rimljani nisu dali neke velike teorije o dravi i pravu, oni su jednostavno praktino rjeavali situacije koje su bile stavljene pred njih. Izbjegavali su definisanje pojmova, jer su smatrali da je svako definisanje opasno, jer odre eni pojam nikada ne moe biti dovoljno dobro definisan. !avolen, jedan od najznaajnijih rimskih pravnika kae "#vako definisanje u gra anskom pravu je opasno, jer je rijetka definicija koja se ne moe oboriti$ 2. Pravo i pravda %ravo i pravda su razliiti. %ravo je pretoeno u pravne norme po kojima treba da se vladamo, a ukoliko ne potujemo pravne norme trpimo sankciju. %ravda je mnogo iri pojam od prava, i pravo tei tome da dostigne odre ena naela koja pracda prestavlja. &emogenijan, 'igesta ( "#ve pravo nastalo je radi ovjeka$ )elz, 'igesta ( "%ravo je umjetnost dobrote i pravinosti$ *pinijanove regule ( "+ri su pravna naela, asno ivjeti, drugog ne otetiti i svakom svoje dodijeliti.$ )iceron ( "-ajve.e /vrhunsko pravo je najve.a /vrhunska0 prevara. %aulus, 'igesta ( "nije sve asno, to je /zakonom0 doputeno$ )elz, 'igesta ( "%oznavati zakone, ne znai drati se njihove rijei, ve. smisla i namjene$ Rimska ma1ima ( "strog zakon, ali ipak zakon$ ( u Rimu je postojao zakon, kojim je bilo propisano, da u sluaju da rob ubije gospodara ili nekog lana njegove porodice, svi robovi koji se u tom trenutku nalaze u ku.i trebaju biti pogubljeni. !edno takvo ubistvo se dogodilo i trebalo je pogubiti vie od 233 robova, poto je to bio enormno veliki broj, pred senatom je bilo pokrenuto pitanje, da li postupiti po zakonu ili ga na nekakav nain izbje.i. %revagnulo je miljenje da je zakon ipak zakon i da ga treba primjeniti i od tada ta maksima vai. 3. Dioba prava Rimljani su veoma rano, ak u prvom preiodu rimske drave, nezavisno od toga to je religija imala veliki uticaj na pravo tog perioda pravila se razlika izme u Ius /pravo0 i Fas /pravila koja su se ticala religije0, Takoe su razlikovali Ius scriptum od Ius non scriptum, odnosno pisano od nepisanog prava. %ostojala je tako e podjela na Ius civile, Ius honorarium i Ius entium, 4ao i podjela na Ius publicum /javno pravo0 i Ius privatum /privatno pravo0

!. "ajev sistem triparticije 5aj je doao na ideju da se svo pravo dijeli na na tri dijela, da se svo pravo odnosi ili na lica, ili na stvari ili tube. %ravo koje se odnosi na lica je statusno i porodino pravo %ravo koje se odnosi na stvari je stvarno, nasljedno i obligaciono pravo %ravo koje se odnosi na tube odnosno na su enje je gra anski sudski postupak. 6va 5ajeva podjela se naziva sistem triparticije, i ona je posluila kao osnov za )ode )ivile /78320 i 9ustrijski gra anski zakonik /78770. *pravo gajev sistem triparticije je jedan od razloga zato se 5aj smatra za jednog od najvanijih rimskih pravnika. #. Pojam pravne sposobnosti Statusno pravo se odnosi na poloaj odreenog lica u drutvu i u pravu. Ono je imalo poasno mjesto u rimskim udbenicima prava. od statusa je zavisilo koja e prava odreeno lice imati. Persona je u poetku zanilo maska koju nosi glumac! kasnije se prenosi na samu linost glumca! da bi na kraju oznaavala linost uopte kao pravni subjekt. Postoje dvije vrste subjekata" #izika i pravna lica! i do danas se ta podjela zadrala. 'anas kada govorimo o pravnoj sposobnosti kaemo da je pravna sposobnost, sposobnost da neko lice bude noslilac prava i obaveza, i u principu tako su je i rimljani doivljavali. %o Ius civile:u pravna sposobnost je obuhvatala etiri prava, %ravo na zakljuivanje braka, pravo zakljuivanja poslova, aktivno birako pravo i pasivno birako pravo. 'a bi lice po rimskom pravu moglo da ima pravnu sposobnost bilo je potrebno da ispuni odre ene uslove u pogledu tri statusa, : $tatus libertatis ( da lice bude ro eno slobodno : $tatus civitatis ( da lice bude gra anin rima, od ;7;. godine i Rimljani i <atini i peregrini imaju status Rimskih gra ana, do tada su to imali samo Rimljani. : $tatus %amiliae ( u rimskom pravu su postojala dvije kategorije lica $ui Iuris i &lieni Iuris. !edino lica sui iuris su bila pravno sposobna, to su bila samovlasna lica i to je uvijek bilo samo jedno lice u porodici pater familijas, sva ostala lica koja su ivjela u toj porodici bila su alieni iuris. i ta lica nisu imala pravnu sposobnost. #va prava i svu imovinu koju su mogli imati alieni iuris nije pripadala njima ve. pater familijasu. 'a bi u rimskom drutvu odre eno lice moglo imati pravnu sposobnost, moralo je da se rodi kao slobodno, da bude gra anin rima i da bude lice sui iuris. * svim drugim situacijama lice nije imalo pravnu sposobnost. * principu, pravna sposobnost se sticala ro enjem, a gubila se smr.u, naravno postojali su i izuzeci, a jedan od njih se i danas primjenjuje, a to je da dijete koje je zaeto, smatra se ve. ro enim ukoliko je to u interesu djeteta.

'. Pojam poslovne sposobnosti %oslovna sposobnost podrazumijeva mogu.nost zakljuivanja pravnih poslova i ona se stie u nekom odre enom starosnom dobu /punoljetstvom0. * rimskom pravu postojala su lica koja su imala ogranienu poslovnu sposobnost i lica koja nisu imala poslovnu sposobnost, maloljetnici, ene, mentalno oboljela lica, rasipnici i lica sa fizikim nedostatcima. %unoljetstvo u rimu ene su sticale sa 7;, a mukarci sa 72 godina. =aloljetnici do > godine ivota nisu imali nikakvu poslovnu sposobnost, maloljetnici od > godine do 7; odnosno 72, mogli su sklapati sao one pravne poslove kojima se uveavala njihova imaovina. %oslove koje ena nije mogla zakljuiti bez odobrenja tutora bili su, zakljuenje braka sa manusom, otu enje stvari res mancipi, sveano da oprosti dug i davanje miraza. (. )ica sui iuris i alieni iuris * rimskom pravu su postojale dvije kategorije lica sui iuris i aliene iuris. #ui Iuris /samovoljna lica0, su lica koja ive po svom pravu. +a lica su bila starjeine porodica tzv. pater familijas. 9lieni iuris su bila lica koja su ivjela po tu em pravu, podinjena autoritetu pater familijasa. #va njihova prava i imovina su pripadali pater familiasu. Za delikte koje su poinila lica alieni iuris, nisu odgovorali oni, nego nego patre familias kao sui iuris, koji je imao mogu.nost da nadoknadi tetu ili da poinioca preda ote.enom. *. Pojam pravno lica Za postojanje pravnog lica treba da postoji rupa ljudi, da ta grupa ljudi ima neku +ajedni,ku imovinu koja slu-i nekom +ajedni,kom cilju i da je ta grupa ljudi prepoznata po zakonu, odnosno priznata od strane pravnog poretka. %andektisti pravna lica dijele na, : *druenja ( gdje je teite na licima i : *stanove ( gdje je teite na imovini .. /utorstvo i starateljstvo Rimljani su pravili razliku izme u tutorstva (tutela) i starateljstva (cura), danas pravo poznaje samo jedan institut za lica koja su ogranieno poslovno sposobna a to je tutorstvo, odnosno starateljstvo. Razlika izme u tutorstva i starateljstva u rimskom pravu je u tome to je svrha tutora bila u tome da se stara o imovini ti.enika, odnosno lica koje se nalazi pod tutorstvom. -jegov zadatak je bio da sauva imovinu ti.enika i da mu je preda kada ti.enik postane punoljetan. #tarateljstvo se postavljalo nad rasipnicima, mentalno bolesnim licima, licima sa tjelesnim nedostatcima i kasnije starijim maloljetnicima starosti od 72 do ;? godina. *loga staratelja je bila da se brione o linosti ti.enika.

10. Ra+voj porodice (consortium1 %amilia1 ko natska porodica) Razvoj porodice u rimu proao je kroz tri faze, : )onsortium : @amilia i : 4ognatska porodica 2onsortium je najstariji oblik rimske porodice, koji predstavlja zajednicu imovine i ivota vie porodica. Za ovu porodicu karakteristino je da su uvaavali vie generacijsku pripadnost, nego pripadnost roditelj dijete, najblii srodnik bio je brat. -ajstariji mukarac u porodici bio je starjeina porodice. #vojina u takvoj porodici je bila kolektivna. Razvojem drutva, dolo je do potrebe za podjelom consortium:a na manje porodice, postojala je tuba koju su rimljani dugo koristili, &ctio %amiliae ercisundae /tuba za podjelu konzorcijuma0 +om tubom se ustanovljavalo kojoj porodici koja imovina pripada. & natska %amilija je drugi oblik rimske porodice. +emelji agnatske familije je agnatsko srodstvo i izuzetno velika vlast pater familijasa nad lanovima doma.instva koja se naziva patria potestas. #rodnici u familiji su ona lica koja ive pod vla.u jednog pater familijasa. 3o natska porodica je porodica slina dananjoj, koja se zasniva na krvnom srodstvu i koju ine roditelji i njihova djeca. -ema vie vlasti pater familijasa, i dominira brak bez manusa. 11. 4rste srodstva 9gnatsko srodstvo je starije od krvnog odnosno kognatskog srodstva, zasnivalo se na zajednici ivota, rada i imovine u okviru porodice. 4ognatsko ili krvno srodstvo je srodstvo na kojem se zasniva poslednji oblik rimske porodice. 6no moe biti u pravoj i pobonoj liniji, punorodno i polurodno srodstvo /punorodno srodstvo je ako su oba pretka ista, a polurodno ako je samo jedan predak isti0, brano i vanbrano srodstvo /brano je ono koje potie iz brane zajednice, a vanbrano iz banbrane zajednice0 #rodstvo tako e moe biti po tazbini i po usvojenju. "4oliko ro enja toliko stepeni$ ( onoliko koliko ima ro enja toliki je stepen udaljenosti od nekog srodnika, ovo je veoma bitno kod branih zabrana i formiranja nasljednih redova. 12. Patria potestas (pojam1 +na,aj1 u+roci velike vlasti pater familiasa) %atria potestast je vlast porodinog starjeine nad lanovima porodice. %atres familijas, odnosno porodini starjeina je u potpunosti raspolagao sa imovinom pripadnika svoje porodice, osim imovinskih imao je i odre ena javno pravna ovla.enja. %otpuno je odluivao o ivotima svojih uku.ana, njegova vlast je ila toliko daleko da je imao pravo ivota i smrti nad uku.anima. %rimao je nove lanove porodice, davao lanove svoje porodice drugim porodicama, kanjavao ih, nita u porodici se nije deavalo bez njegovog ue.a. -ekoliko je razloga za ovako veliku mo. pater familijasa,

Akonomski uslovi i lake organizovanje proizvodnje, Imovinska ovla.enja u rukama pater familijasa, -edovoljno jaka drava, mali broj dravnih organa i nerazvijen sistem prinude : Religija je doprinosila vlasti i mo.i pater familijasa. : %od vlast pater familijasa dolazilo se na nekoliko na.ina, : Ro enjem ( nije bilo dovoljno samo da se dijete rodi u okviru porodice, nego su izvo eni religijski rituali prihvatanja djeteta u porodicu : *svojenjem ( postojale su dvije vrste usvojenja adopcija i adrogacija. 9dopcija je bila usvojenje kada je lice alieni iuris prelazilo iz jedne porodice u drugu ne mijenjaju.i status. 9drogacija predstavlja takvu vrstu usvojenja, kada lice sui iuris odlazi u drugu porodicu gdje postaje alieni iuris. Zbog velikih posljedica ovog usvojenja, arogacija se vrila ispred kurijetske skuptine. : Brakom sa manusom : 'avanjem u manicipijum %atria potestas prestaje, : #mr.u pater familijasa : Amancipacijom ( trostruka prodaja odre enog lica koje od lica alieni iuris postaje sui iuris : *dajom za manusa. 13. 5rak (uslovi +a +aklju,enje1 %ormr +aklju,enja braka) =odestin, "Brak je odnos mua i ene, zajednica svih oblika ivota, ustanova boanskog i ljudskog prava$ Imljani su pored braka poznavali i konkubinat. Brak u rimu je imao dva oblika, brak sa manusom i brak bez manusa. 'a bi brak bio skopljen morali su biti ispunjeni odre eni uslovi, : %ostojanje prava za zakljuenje braka, : %unoljetstvo : -epostojanje branih smetnji : 'a postoji saglasnost porodinog starjeine /roditelja0 : 4od braka bez manusa bilo je potrebno jo da postoji elja budu.ih suprunika da sklope brak. a0 Brak sa manusom Brak sa manusom se sklapao u tri forme, : 4onfareacija ( sveani nain sklapanja braka uz odre ene religijske obrede : *sus ( ako bi ena provela u ku.i budu.eg mua godinu dana, smatralo se da je brak sklopljen. : 4oempcija ( brak se sklapao kupovinom ene. Brak sa manusom je podrazumijevao da je ena bila pod vla.u mua, ali i pod vla.u pater familijasa. %ostojala je vjeridba, pri sklapanju braka davao se miraz i razvod je bio dozvoljen.

: : :

b0 Brak bez mausa -astaje u kasnijem periodu rimskog drutva, forma braka je slobodnija, nema vie vlasti pater familijasa. -eke brane smetnje su ublaene, vjeridba je dobila na teini i pod uticajem hri.anstvarazvod braka je bio otean. 1!. Pravni i %akti,ki polo-aj -ene u Rimu Iako je rimsko drutvo bilo u mnogim segmentima naprednije od istonih civilizacija, poloaj ene je bio mnogo loiji iz razloga to nikada nije imala potpunu poslovnu i pravnu sposobnost, uvijek je imala tutora. 1#. $udski postupak (pojam1 +na,aj1 vrste) =aterijalno pravo predstavljaju pravne norme koje odre uju prava i obaveze, a pravne norme koje reguliu sudski postupak predstavljaju procesno pravo. %ostoje dvije vrste sudskog postupka, : 4rivini sudski postupak se vodi kod povrede materijalnog krivinog prava : 5ra anski sudski postupak ( sporovi vezani za imovinske odnose #udski postupak je uvije imao veliki znaaj, ak i u primitivnim pravima, jer je uvijek postoja interesda se postupak pred sudom odvija na jedan ure en nain. * zakonu 7; tablica prve tri tablice govore o sudu i sudskom postupku. * gra anskom sudskom postupku uloga drave je bila veoma mala. *loga pretora bila je neznatna , tj on je odluivao samo da li .e se ili ne.e voditi spor. #udija je bio izabrani gra anin koji je bio laik po pitanju prava. 1'. /u-ba (pojam1 +na,aj i podele) 'a bi se mogao pokrenuti sudski spor potrebno je podnijeti tubu. )elz, 'igesta "+uba je mogu.nost da pojedinac putem suda zahtjeva ostvarenje odre enog prava za koje smatra da mu pripada.$ * rimskom pravu nije postojala generalna tuba, to je jedan od velikih nedostataka rimskog sistema tubi, tuba se mogla podnijeti samo ako je ve. bila poznata i stvorena. #vaka tuba je imala svoje ime i uglavnom su dobijale imena po pretoru koji ih je uvodio. %revladavalo je formalno nad materijalnim pravom. 4ako bi upotpunilinedostatak generalne tubestvoren je veliki broj drugih procesualnih sredstava. +ube su se dijelile na a0 &ctiones in rem /tite apsolutna, odnosno stvarna prava0 i &ctiones in personam /tite relativna odnosno obligaciona prava0 b$ Actiones civiles i actiones honorariae : 9ctiones utiles : 9ctiones ficticiae : 9ctiones per transpositionem : &ctiones in %actum ( u neku rulku se pribliila generalnoj tubi, veliki broj obligacionih odnosa je bio van domena prava, esto se deavalo da se

ugovori odre eni pravni odnos izme u dvije stranke I da jedna od njih izvri a druga ne izvri svoju obavezu, a ne postoji unaprijed stvorena tuba onda se podnosi 9ctiones in factum. c0 &ctiones stricti iuris /kod ove tube se moralo drati striktno zakona i nije se smjelo i.i mimo pravila.0 i &ctiones bonae %idei /vodilo se rauna o savjesnosti i potenju stranak0 d0 Reiperekturne tu-be /trai se prosta naknada tete ili povrat stvari ako je mogu.e0 i penalne tu-be /trai se viestruka vrijednost odre ene stvari0 1(. 6stala procesualna sredstva #tvoren je veliki broj drugih procesualnih sredstava kako bi bio ublaen nedostatak generalne tube, 2ondictio ( procesualno sredstvo kojim se traio povrat stvari koja se bez pravnog osnova nala u tu em posjedu. 7uerela ( utvr enje postoje.ih ili nepostoje.ih injenica /da li je ostavioc u trenutkusainjavanja testamenta bio duevno bolestan ili nije0 Interdictium /interdikti0 ( slue za zatitu odre enog faktikog stanja, dravine. 89ceptio /prigovor0 ( postojale su dvije vrste prigovora, Peremptorni pri ovor ( ako su u prigovoru iznesene validne injenice na osnovu kojis moe odbiti tubeni zahtjev onda se na osnovu ovog prigovora tubeni zahtjev odbija zauvijek Dilatorni ( djeluje privremeno Restitutio in inte rum ( povra.aj u pre anje stanje 6snovni pojmovi i naela sudskog postupka, * sporu postoje dvije strane, tuilac i tueni, teret dokazivanja lei na tuiocu, ako je stvar sumnjiva donosi se presuda u korist optuenog, :e bis in idem /izme u istih stranaka, povodom iste stvari, ne moe se dva puta voditi isti spor0 1*. Pojam i +na,aj nasle;ivanja -asljedno pravo se bavi pitanjima ta sa imovinom jednog lica nakon njegove smrti. 5aj i !ustinijan u Institucijama o zastavtini raspravljaju u okviru dijela o pribavljanju svojine. -aslije e se moe tretirati kao jedan od naina sticanja imovinskog prava. * oblasti nasljednog prava najve.e dostignu.e rimljana i njihovog pravnog sistema je otkr.ie i razvitak testamenta, kao jednog od najznaajnijih instituta nasljednog prava. Zaostavtina /hereditas) je sve ono to ostaje nakon smrti jednog lica, ona obuhvata sva prava i obaveze pokojnika. -aslje ivanje je univerzalna sukcesija jer se imovina u cjelini prenosi na drugo lice. Za razliku od univerzalne sukcesije postoji i singularna sukcesija koja predtsavlja naslje ivanje pojedinanih prava i obaveza ili odre enih dijelova imovine.

-eka prava i obav ze se gase smr.u, odnosno ne mogu biti naslje ena, lina i politika prava, line slubenosti itd. %ostoje dva osnova za naslje ivanje, 70 -aslje ivanje na osnovu zakona /indestatsko0 i ;0 -aslje ivanje na osnovu testamenta. +estament je jai osnov za naslje ivanje i samo u sluaju ako lice umre i nije ostavilo testament, naslje uje se na osnovu zakona. -e moe se naslje ivati djelimino po zakonu, a djelimino po testamentu, jedan pravni osnov iskljuuje drugi. 1.. Intestatsko nasle;ivanje (<akonsko naslje;ivanje) @ormiranje nasljednih redova u mnogome zavisi od drutvenih uslova /od sklapanja i naina raunanja srodstva, od porodice C0 %ostoje velike razlike u formiranju nasljednih redova, jer su drutva na razliitim stupnjevima razvijenosti, drugaiji su obiaji, uticaj religije itd. : De. u zakonu 7; tablica postoji odredba da ukoliko neko umre bez testamenta i ne bude imao svog nasljednika, najblii agnat dobija svu zaostavtinu, a ako nema agnata zaostavtinu dobijaju gentili /ira zajednica u kojoj je neko ivjeo0. 6vakav tip naslje ivanja je bio u konzorcijumu. : 4ako se drutvo mijenjalo, dolazi i do promjena unutar porodice, srodstvo je i dalje agnatsko dominantna je uloga pater familijasa i nasljedniki red se mijenja, 70 %rvi nasljedni red ine herodes ( lica koja su pod neposrednom vla.u porodinog starjeine, to su ro eni i usvojeni sinovi. -asljednici iz prvog reda zovu se jo i nuni. ;0 'rugi red su agnati i E0 +re.i su gentili. : * periodu principata, pojavljuje se kognatska porodica i pod uticajem pretora nasljedni red se mijenja, 70 'jeca ( prvi nasljedni red ;0 Zakonski nasljednici . naje.e bra.a E0 4rvni srodnici do estog stepena srodstva 20 %reivjeli brani drug. : * !ustinijanovim novelama navedeni su nasljedni redovi, 70 %otomci ( 4rvni srodnici u pravoj liniji, bez obzira da li su u porodici ili ne, ;0 %reci ( roditelji i roditelji roditelja E0 %olubra.a i polusestre i 20 6stali poboni srodnici. 20. /estament (pojam1 +na,aj1 oblici) +estament je posljednja, lina formalna izjava volje, kojom neko odre uje ta .e biti sa njegovom imovinom nakon njegove smrti.

Imenovanje nasljednika je glava i temelj testamenta. 6no to je sutina svakog testamenta i bez ega nema testamenta je imenovanje nasljednika. 6naj koji je imenovan za nasljednika naziva se institut, tako e postoji i substitut ili rezervni nasljednik koji se navodi u sluaju ako institut se ne prihvati naslje a. %ored imenovanja nasljednika u testamentu mogu biti i legati i fideikomisi. #loboda testiranja ( 'a li je neko lice koje pravi testament u potpunosti slobodno da raspolae svojo imovinom, da li moe da iskljui svoje potomke i svoju imovinu ostavi nekom drugom licuF @ormalno nuno nasljedno pravo ( ostavioc je obavezan da odre eni broj lica pomene u testamentu. =aterijalno nuno nasljedno pravo, nastalo je znatno kasnije i podrazumijeva da odre ena lica ne samo da moraju biti pomenuta u testamentu, nego moraju i dobiti odre eni dio imovine. 4od sainjavanja testamenta, postoji odre eni broj lica koja ne mogu biti iskljuena iz naslje a ukoliko to bude uinjeno testament je nevae.i. 21. )e ati i %ideikomisi <egati predstavljaju singularnu sukcesiju. <egat je slian institutu, poklona za sluaj smrti. =e utim ipak se razlikuje jer legat predstavlja jednostrani pravni posao, tj on je iskljuiva volja ostavioca, a poklon je dvostrani jer osim volje ostavioca mora postojati i saglasnost onoga kome se imovina ostavlja. <egati su naje.e uspostavljeni u korist vie lica i vre neku drutvenu funkciju. <egati su sastavni dio testamenta, nalaze se nakon imenovanja nasljednika. =ogu se nalaziti i u posebnom dokumentu /kodicil0 koji se prilae uz testament. %ored legata testamenti sumogli sadravati i fideikomise. @ideikomisi podrazumijevaju elju ostavioca /kako i gdje da bude sahranjen, kako postupiti sa odre enim dijelom imovine0 koja nije imala nkakvu obavezuju.u snagu nego samo moralnu, nije proizvodila nikakve zakonske posljedice ukoliko ne bude ispotovana. Razlika izme u legata i fideikomisa je u tome to su legati uvijek bili imovinskog karaktera, a afideikomisi ne. <egati kao i testament su imali tano odre enu pisanu formu, dok su fideikomisi neformalno upisivani u testament. %ostojao i porodini fideikomis, njime se postavilo jedno nepisano pravilo da .e imovina uvijek pripasti najstarijem sinu.