Suo SRDJ Knjiga

ZAZASTITU OKOLISA d.o.o.
SRNjemadke 10, 10020 Zagreb

Telefon +385 1 66 00
ecollun
559 Telefax +385
Nositelj zahvata: RAZVOJ GOLF d.o.o., ZAGREB Zahvat: SponTSxO REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALISTEM Lokacija: GRAD DUBRO\ [tK
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIS IZGRADNJE SPONTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALISTEM SRD
KNJIGA
ECOINA zaza titu okoli5a d.o.o. Direktor:
Zagreb, studeni 2012.
gcolruF
STUDIJA O UTJECAru NA OKOLIS IZGRADNJE SPORTSKo REKREACIJSKoG CENTRA S Gol-F IGRAU.STEM
Rev. 2
2
Dokument br:
Zahvat:
Lokacija: Revizija:
Datum:
751 Izgradnj a Sportsko rekreacijskog centra s golf igrali5tem Grad Dubrovnik - plato Srda
1
studeni 2012.
Nositelj zallata'. lzradival studije: Voditelj studije:
Razvoj Golf d.o.o. ECOINA d.o.o. Sonja Burela, dipl.ing.
Studije o utjecaju na olcoliY izgradnie Sportsho rehreacijshog centra s golf igruliYtem POPIS AUTORA I SUP*ADNIKA:
ECOINA d.o.o.
Sonj a Burela, dipl. ing. kem.tehn.
Mirko Budi5a, dipl.ing.kem.tehn.
UarlC1f<
MargaretaSeparovii,dipl.ing.biol
Ratko Vasiljevic, dipl.ing.geol.
L-
Iva Pedek,dipl.ing. grad.
Karla Budar,
dipl.ing.grad
Wy^rDf
Kolja Mikulic, dipl.ing.stroj.
BlaZenka Vulinovii, dipl.oec.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM
Rev. 2 3
VANJSKI SURADNICI: Dr.sc. Nenad Jasprica Dr.sc. Pero Tutman Dr.sc. Jakob Martinovi Prof. dr.sc. Marinko Olui Prof. dr.sc. Lepomir oga Dr.sc. Lido Soi Dr.sc. Krunoslav Indir Dr.sc. Hrvoje Pende Mr.sc. Roman Ozimec Nataa Ivanievi, dipl.ing.arh. Marko Soi, mag.gis. KONZULTANT: Dr.sc. Miroslav Katalini Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu POPIS AUTORA: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe Mr.sc. Hrvojka unji, dipl.ing.biologije ekologije, voditelj projekta Mirjana erkov Klika, dipl.politolog, Direktorica
VANJSKI SURADNICI: ECOINA d.o.o. Margareta eparovi, dipl.ing.biol. Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn. Ratko Vasiljevi, dipl.ing.geol.
Rev. 2 4
Autori i suradnici: ECOINA d.o.o. Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn. Mirko Budia, dipl.ing.kem.tehn. Margareta eparovi, dipl.ing.biol. Ratko Vasiljevi, dipl.ing.geol. Iva Peek,dipl.ing.gra. Karla Buar, dipl.ing.gra. Draen Gal, dipl.ing.geotehn. Hrvoje Majhen, dipl.ing.biotehn. Kolja Mikuli, dipl.ing.stroj. Blaenka Vulinovi, dipl.oec. 1., 4., 5., 7.
Poglavlje u Studiji:
Uvod, 1., 3.2.1., 3.2.9., 3.2.11., 3.2.13., 4., 5. 3.2.7., 3.2.8., 3.3., 4.1., 4.2., 4.10., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1., 6., 8., 9. 1.4.1., 3.2.3., 3.2.4., 3.2.5., 3.2.6., 3.4., 4.1., 4.2., 4.10., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1., 8., 9. 1., 2.1., 4.1., 4.2., 5.1.1, 5.1.2. 1., 3.1. 1.2.1., 1.4.2., 4.2., 5.1.2. 1.4.2., 2.2. 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1. 1., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2. 3.2.12., 4.6.
Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu Autori: APO d.o.o. usluge zatite okolia, lan HEP Grupe Mr.sc. Hrvojka unji, dipl.ing.biologije ekologije, voditelj Vanjski suradnici: Prof.dr.sc. Nenad Jasprica Dr.sc. Pero Tutman Dr.sc. Jakob Martinovi Prof.dr.sc. Marinko Olui Prof.dr.sc. Lepomir oga Dr.sc Lido Soi Dr.sc. Krunoslav Indir Dr.sc. Hrvoje Pende Mr.sc. Roman Ozimec Nataa Ivanievi, dipl.ing.arh.
4.10. Poglavlje u Studiji:
3.2.7., 4.1., 4.2., 4.10., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1. 3.2.7., 4.1., 4.2., 4.10., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1. 3.2.6., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2. 3.2.3., 3.2.4., 3.2.5., 4.1., 4.2. 1.5. 3.2.2., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2. 3.2.12., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2. 3.2.12., 4.1., 4.2., 4.8., 5.1.1., 5.1.2., 10. Prilog 13. 3.2.10., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2., 5.2.1.
Konzultant: Dr.sc. Miroslav Katalini
Poglavlje u Studiji: 1.5., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2.
Rev. 2 5
OVLATENJE MINISTARSTVA ZA ZATITU OKOLIA I PRIRODE ZA IZRADU STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLI
Rev. 2 11
RJEENJE MINISTARSTVA ZA ZATITU OKOLIA I PRIRODE ZA OBAVLJANJE STRUNIH POSLOVA ZATITE PRIRODE
Rev 1 7
Rev 1 8
Rev 1 9
Rev. 2 15
SADRAJ KNJIGE I
Uvod 1. OPIS ZAHVATA 1.1. Obuhvat zahvata 1.1.1. Pristup oblikovanju zahvata 1.2. Opis funkcionalnih cjelina 1.2.1. Golf resort 1.2.2. Rekreacijski park sa portskim centrom 1.3. Ureenje golf igralita 1.4. Infrastrukturni sustavi 1.4.1. Vodoopskrba 1.4.2. Odvodnja 1.4.3. Prometna mrea 1.4.4. Telekomunikacijska mrea 1.4.5. Elektroopskrba i javna rasvjeta 1.5. Uporaba i odravanje golf igralita 1.6. Ostale tvari 1.7. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli 1.8. Faznost i dinamika izgradnje 2. VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA 2.1. Varijantna rjeenja planirane izgradnje 2.2. Varijantna rjeenja odvodnje i proiavanja sanitarnih otpadnih voda 3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU 3.1. Podaci iz dokumenata prostornog ureenja 3.2. Opis postojeeg stanja okolia na koje bi zahvat mogao imati utjecaj 3.2.1. Opis lokacije zahvata 3.2.2. Krajobraz 3.2.3. Geoloka graa podruja lokacije zahvata 3.2.4. Hidrogeoloke znaajke terena 3.2.5. Seizmoloka obiljeja 3.2.6. Pedoloka obiljeja tla lokacije zahvata 3.2.7. Bioekoloka obiljeja 3.2.8. Zatiene prirodne vrijednosti 3.2.9. Klimatoloko-meteoroloka obiljeja 3.2.10.Kulturna, arheoloka i graditeljska batina 3.2.11.Pregled urbanih zona u podruju zahvata 3.2.12.Gospodarske djelatnosti 3.2.13.Postojea infrastruktura 3.2.14.Postojee stanje okolia 3.3. Analiza odnosa zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima te prema zatienim i podrujima ekoloke mree 3.4. Prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA 4.1. Pregled utjecaja na okoli tijekom graenja zahvata 4.2. Pregled utjecaja na okoli tijekom koritenja zahvata 20 21 21 22 23 28 38 42 46 46 54 65 71 72 72 83 86 88 91 91 97 99 99 108 108 109 113 117 125 127 137 155 155 165 172 173 190 193 197 201 202 202 219
Rev. 2 16 253 253 254 256 257 258 264 265 265 266 289 300
Pregled utjecaja na okoli nakon prestanka koritenja zahvata Utjecaj na okoli u sluaju akcidentnih situacija Ocjena utjecaja zahvata na okoli Opis potreba za prirodnim resursima Opis moebitnih znaajnih prekograninih utjecaja Opis moguih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okolia u odnosu na mogue koristi za drutvo i okoli 4.9. Opis metoda predvianja utjecaja 4.10. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 4.10.1.Opi podaci 4.10.2.Podaci o ekolokoj mrei 4.10.3.Opis utjecaja zahvata na ekoloku mreu 4.10.4.Zakljuci 5. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA 5.1. Opis predloenih mjera zatite okolia za sprjeavanje, ograniavanje ili ublaavanje negativnih utjecaja zahvata na okoli mjere ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree i prijedlog plana provedbe mjera zatite okolia 5.1.1. Mjere zatite okolia tijekom pripreme i graenja 5.1.2. Mjere zatite okolia tijekom koritenja zahvata 5.1.3. Mjere za sprjeavanje i ublaavanje posljedica moguih akcidentnih situacija 5.1.4. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja zahvata 5.1.5. Prijedlog plana provedbe mjera zatite okolia 5.2. Prijedlog programa praenja stanja okolia i prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia 5.2.1. Prijedlog programa praenja stanja okolia i ekoloke mree 5.2.2. Prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia 5.3. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoli 6. SAETAK STUDIJE 7. NAZNAKE BILO KAKVIH POTEKOA 8. POPIS LITERATURE 9. POPIS PROPISA 10. DODATNI PODACI I INFORMACIJE 10.1. Trokovi izgradnje zahvata 10.2. Modeli upravljanja resortom 10.3. portsko rekreacijski centar s golf igralitem i razvojna strategija turizma Hrvatske i Dubrovako-neretvanske upanije
4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8.
303
303 303 310 314 315 315 316 316 319 319 320 354 355 362 366 366 367 368
Rev. 2 17
POPIS PRILOGA KNJIGE II:

Prilog 1. a. Lokacija zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ortofoto, M 1:5000 b. Primjeri 3D prikaza sadraja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem Situacijski prikaz portsko rekreacijskog centra s golf igralitem a. Namjena povrina b. Nain i uvjeti gradnje c. Uvjeti koritenja i zatite prostora Infrastruktura a. Sustav vodoopskrbe i odvodnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem b. Prometni sustav portsko rekreacijskog centra s golf igralitem c. Sustav elektroopskrbe portsko rekreacijskog centra s golf igralitem Popis katastraskih estica zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem a. b. c. d. Tekstualni i grafiki izvod iz PP Dubrovako-Neretvanske Tekstualni i grafiki izvod iz PPUG Dubrovnika Tekstualni i grafiki izvod iz GUP Dubrovnika Potvrde o usklaenosti zahvata s dokumentima prostornog ureenja
Prilog 2.
Prilog 3.
Prilog 4. Prilog 5.
Prilog 6.
Miljenja nadlenih tijela a. Vodovod Dubrovnik d.o.o. od 19.09.2012. (Broj: 9827/12-LJM) b. Vodovod Dubrovnik d.o.o. od 21.09.2012. (Broj: 1032/12-LJM) c. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove junog Jadrana, od 24.09.2012. Krajobraz Postojee stanje a. Nadmorske visine b. Ekspozicije c. Strmine d. Povrinski pokrov e. Mikroreljefna ralanjenost f. Vegetacijski pokrov g. Krajobrazno-ekoloke posebnosti h. Kulturno povijesne datosti Karta stanita ire podruje Sra M 1:50.000 Karta Nacionalne ekoloke mree ire podruje Sra M 1:50.000 Preslika Miljenja Uprave za zatitu prirode Ministarstva kulture
Prilog 7.
Prilog 8. Prilog 9. Prilog 10.
Rev. 2 18
Prilog 11.
Vizualna izloenost a. Pregledna karta lokacija toaka pogleda b. Toke pogleda s pozicije ''Dubrovnik-Zidine'' c. Toka pogleda s pozicije ''Lovrijenac'' d. Toke pogleda s pozicije ''Otok Lokrum-Obala'' e. Toke pogleda s pozicije ''Otok Lokrum-Vidikovac'' f. Toke pogleda s pozicije ''Uvala Gru'' g. Toke pogleda s pozicije ''Rijeka dubrovaka'' h. Toke pogleda s pozicije ''Otok Daksa'' i. Toke pogleda s pozicije ''5000 m udaljenosti od granice zahvata'' j. Toke pogleda s pozicije V1 k. Toke pogleda s pozicije V2 l. Vizualna izloenost planiranih objekata (stara lokacija): pogled s Dubrovnik-Zidine m. Vizualna izloenost planiranih objekata (nova lokacija): pogled s Dubrovnik-Zidine n. Toke pogleda s pozicije V3 o. Toke pogleda s pozicije V4 p. Analiza vidljivosti s presjecima q. Analiza vidljivosti za zone izgradnje V1-V2 r. Analiza vidljivosti za zone izgradnje V3-V4 s. Analiza pozicija najvee osjetljivosti za vidljivost pozicije V3, V4 t. Analiza pozicija najvee osjetljivosti za vidljivost pozicije V2, V3 i V4 u. Analiza pozicija najvee osjetljivosti za vidljivost pozicija V2 v. Analiza pozicija najvee osjetljivosti za vidljivost pozicije V1, V2 Vrijednosne analize prostora a. Vizualne kvalitete b. Vegetacija c. Krajobrazno-ekoloke raznolikosti Program speleolokog rekognosciranja podruja Sra Povijesno-kulturne graevine na platou Sra a. Konzervatorska dokumentacija b. Lokacije povijesno-kulturnih graevina na platou Sra Zone zatite fortifikacijskih graevina a. Obrazloenje zona zatite fortifikacijskih graevina b. Prijedlog zona zatite fortifikacijskih graevina Zbrinjavanje vika iskopaoitovanje nadlenih tijela a. Dubrovako-neretvanska upanija, Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia, od 19.11.2012. b. Grad Dubrovnik, Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte, od 19.11.2012.
Prilog 12.
Prilog 13. Prilog 14.
Prilog 15.
Prilog 16.
Rev. 2 19
POGLAVLJA
Rev. 2 20
Uvod
U svrhu poboljanja i ponude novih turistikih sadraja, strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske predviena je izgradnja portsko rekreacijskih sadraja koji obuhvaaju i golf, kao nezaobilazne turistike ponude razvijenih zemalja. U tom smislu se planira poboljati turistika ponuda na dubrovakom podruju izgradnjom portsko rekreacijskog centra sa golf igralitem, koje je ujedno sastavni dio strategije razvoja hrvatskog turizma. Naime, prethodno je Programom razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske 1999.g. odredila lokalitet Sr, grad Dubrovnik za golf destinaciju. Prostornim planom Dubrovako neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije br. 06/03, 3/05, 3/06 i 7/10), Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 7/05 6/07 i 10/07), te Generalnim urbanistikim planom grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05 i 10/07), lokacija ''plato Sra'' odreena je za izgradnju portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljima Bosanka Sjever i Bosanka Jug. Navedeni sadraji obuhvaeni su Urbanistikim planom ureenja ''portsko rekreacijski park s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug'' koji je u izradi. Obuhvat portsko rekreacijskog parka s golf igralitem je povrine 310 ha, dok je obuhvat turistikog naselja Bosanka sjever povrine 9,04 ha, a turistikog naselja Bosanka jug 11,4 ha. U skladu s Prilozima I i II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, br. 64/08, 67/09), ovom studijom se procjenjuje utjecaj na okoli za zahvat portsko rekreacijski centar s golf igralitem, povrine 310 ha, dok za spomenute ugostiteljsko turistike zone (Bosanka sjever i Bosanka jug), te naselje Bosanka s osobito vrijednim poljoprivrednim zemljitem ukupnog obuhvata 49 ha, nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli, te nisu predmet ovog zahvata. Podruje grada Dubrovnika predstavlja vrlo atraktivnu i poeljnu turistiku oazu na Jadranskoj obali. Osim postojee hotelske ponude i privatnog smjetaja, izleta po oblinjim otocima dubrovakog podruja, novom ponudom poput golfa, te dodatnim rekreacijskim i portskim sadrajima (jahanje, pjeaenje, tranje, tenis, nogomet, koarka, rukomet, biciklizam i dr.), znaajno e se poboljati turistika ponuda dubrovakog podruja. Ujedno e biti i poticaj turistikog i gospodarskog razvoja ireg podruja Dubrovnika (razvoj male privrede, raznih drugih oblika turistike ponude i dr.). Realizacijom rekreacijskog parka sa portskim sadrajima te ureenjem fortifikacijskih tvrava i njihovim ukljuivanjem u kulturno turistiku ponudu ostvaruju se novi sadraji namijenjeni iroj dubrovakoj javnosti.
Rev. 2 21
1. OPIS ZAHVATA
1.1. Obuhvat zahvata
U sredinjem dijelu visoravni Sr (plato Sra), na povrini od 310 ha, planirana je izgradnja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (RC). Na slici 1.1. je prikaz obuhvata zahvata RC na topografskoj karti. U okviru RC planirana je gradnja golf igralita s prateim i turitikim sadrajima (golf resort) i rekreacijskog parka s portskim sadrajima.
Slika 1.1. Obuhvat zahvata RC s golf igralitem povrine 310 ha na topografskoj karti, M 1:25000
Kontaktno podruje zahvata RC ini naselje Bosanka (7,0 ha) s pripadajuim osobito vrijednim poljoprivrednim zemljitem (12,87 ha), zatitnom umom (8,9 ha), te dvije planirane ugostiteljsko turistike zone Bosanka sjever (9,04 ha) i Bosanka jug (11,4 ha). Ukupni obuhvat kontaktnog podruja iznosi 49 ha (slika 1.2.).
Rev. 2 22
Slika 1.2. Kontaktno podruje RC-a s golf igralitem
1.1.1. Pristup oblikovanju zahvata Povijesna prostorna matrica na dubrovakom podruju u najveoj je mjeri odgovarala dananjem konceptu odrivog razvoja, uvanjem najvrijednijih povrina poljoprivrednog zemljita od izgradnje u zaravnima i na platoima, te formiranjem zona izgradnje u blizini tih podruja, na obroncima uz polja kao manje vrijednom zemljitu. Naselja u unutranjosti su se formirala najee u formi zaselaka, kako bi se na najbolji nain iskoristio prirodni potencijal podruja. Kod pristupa oblikovanju zahvata planirani su programski sadraji, kapaciteti, uvjeti gradnje, prostorni pokazatelji, mjere ogranienja i dr. uvaavajui propisane odredbe Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), te odredbe vaeih dokumenata prostornog ureenja (Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije, Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika, Generalni urbanistiki plan Grada Dubrovnika). Kod planiranja golf igralita s prateim turistikim smjetajem (golf resort) u obuhvatu zahvata RC uzeti su u obzir Kriteriji i smjernice za planiranje golf igralita (Savjet prostornog ureenja RH, 2010.). Planiranje pojedinih sadraja porta i rekreacije provedeno je u skladu s Programom sadraja porta i rekreacije u obuhvatu UPU-a ''portsko-rekreacijski centar s golf igralitem i turistikim zonama Bosanka-sjever i Bosanka- jug'' (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 2/11). Za planirani zahvat je izraeno Idejno rjeenje (Urbos d.o.o., 2012.). Idejno rjeenje temelji se na projektu Greg Norman Golf Course Design za arhitektonski dizajn golf igralita i golf vjebalita i Masterplanu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem kojeg su izradile tvrtke WATG i OBM International.
Rev. 2 23
Prema Idejnom rjeenju planirana izgradnja u funkciji turistikog smjetaja u golf resortu grupirana je u devet zona, kako bi se izbjegla poveana koncentracija izgraenih struktura koje bi mogle dominirati nad prirodnim okoliem. Formiranjem vie grupacija graevina i pripadajueg zelenog okvira (kultiviranog zelenila), omogueno je da nove intervencije budu volumenom, oblikovanjem i ozelenjavanjem u to veoj mjeri uklopljene u krajolik. Idejnim rjeenjem osigurano je da dominantno oblikovanje prostora bude neizgraeni prostor, bilo kao prirodno ili kultivirano zeleno. Slijedei navedeni princip, lokacije najprikladnije za golf polja smjetene su u sredinjem, najniem dijelu platoa Sr unutar podruja zahvata, a predviena izgradnja u funkciji turizma i ostalih prateih sadraja koncentrirana je u vie grupacija izvan sredinjeg platoa, dijelom u dubini, a dijelom rubno, te ispod vizualno osjetljive zone, na nain da padine Sra ostanu neizgraene. Ureenjem rekreacijskog parka koji svojim smjetajem uokviruje cjelinu golf resorta, u najveoj moguoj mjeri ouvan je krajobrazno najvrjedniji dio Sra kao javni prostor. Povezivanjem javnih portskih i rekreacijskih sadraja putem rekreacijskog parka omoguava se javna dostupnost svim sadrajima bez potrebe ulaska u podruja smanjene mogunosti slobodnog kretanja izmeu golf polja. Oblikovanjem rekreacijskog parka obodno oko golf resorta omoguava se da najkvalitetnije vizure sa Sra budu dostupne svim posjetiteljima, te ujedno onemoguava da se na najeksponiranijim podrujima pojavi vizualno izloena nova gradnja. Ovaj javno dostupan rekreacijski prostor povezuje male portove, biciklistike staze, trim staze, staze za jahanje, te ujedno ukljuuje i zonu s kulturno-povijesnim dobrima (Strinjera, Imperial) te portsko rekreacijski centar s dvoranom. Planirani jahaki centar kao dio rekreacijskog parka, komplementaran je sa sustavom pjeakih i biciklistikih staza i predstavlja dobar nain za revitalizaciju povijesnih putova i obogaivanje turistike ponude. Kod pozicioniranja najveeg dijela golf polja koritena su mjesta prirodnih zaravni terena kako bi se u najveoj moguoj mjeri izbjeglo modificiranje postojeih krajobraznih karakteristika prostora. Tamo gdje su polja smjetena na kosom terenu, uglavnom su pozicionirana paralelno sa slojnicama. Za smjetaj i oblikovanja jezera koritene su prirodne zaravni i vrtae.
1.2.
Opis funkcionalnih cjelina
portsko rekreacijski centar s golf igralitem (RC) na platou Sra obuhvaa dvije prostorno funkcionalne cjeline: 1. Golf igralite s turistikim smjetajem ''golf resort'' Golf resort smjeten je u sredinjem dijelu platoa Sra predstavlja cjelinu golfskih igralita s turistikim smjetajem i ostalim prateim sadrajima, a obuhvaa 2 golf igralita 18+9 rupa, golf vjebalite s prateim sadrajima neophodnim za funkcioniranje golfa (klupske kue, servisi u golfu), vile u golfu (kue za odmor), hotel u golfu,
Rev. 2 24
ugostiteljske sadraje i pripadajuu infrastrukturu. Povrina golf resorta obuhvaa 250,01 ha. 2. Rekreacijski park sa portskim centrom Rekreacijski park sa portskim centrom svojim smjetajem uokviruje cjelinu golf resorta i sadrava: portsku dvoranu, otvorena portska igralita, jahaki centar, rekreacijski park, amfiteatar, tvrave i prateu infrastrukturu. Povrina rekreacijskog parka sa portskim centrom obuhvaa povrinu od 59,99 ha. Sastoji se od dvije podcjeline: 2.1. Rekreacijski park, povrine 58,22 ha 2.2. portski centar, povrine 1,77 ha Na slici 1.3. je prikaz prostorno funkcionalnih cjelina unutar portsko rekereacijskog centra s golf igralitem.
Slika 1.3. Prikaz portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prema funkcionalnim cjelinama
U tablici 1.1. su navedeni sadraji s predvienim povrinama portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prema prostorno funkcionalnim cjelinama. U Prilogu 1.a. je prikazan planirani portsko rekreacijski centar na ortofoto karti, a na Prilogu 2.a. je situacijski prikaz predvienih sadraja u obuhvatu zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem namjena povrina.
Rev. 2 25
Tablica 1.1. Prikaz sadraja s iskazom povrina po prostorno funkcionalnim cjelinama RC s golf igralitem na Sru
R.br. 1. Namjena Golf resort Igralite za golf 9 polja Igralite za golf 18 polja Golf vjebalite Jezera u golfu Klupska kua 18 polja Klupska kua 9 polja Servis u golfu Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2 Vile u golfu (kue za odmor) Hotel u golfu Rekreacijski park sa portskim centrom Rekreacijski park Rekreacijski park Amfiteatar Jahaki centar Tvrave portski centar portska dvorana Otvorena portska igralita UKUPNO Povrina (ha) 250,01 214,07 4,18 3,78 0,07 0,06 0,09 0,03 0,23 26,49 1,00 59,99 58,22 55,70 1,32 0,33 0,87 1,77 0,51 1,26 310,00
2. 2.1.
2.2.
Napomena: Ukupna povrina glavne prometnice iznosi 5,1 ha (5,1 km duljine, 10 m prosjene irine), te je u funkciji obiju prostorno funkcionalnih cjelina. U tablici 1.2. je sumarni prikaz sadraja s iskazom ukupnih tlocrtnih bruto povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina RC s golf igralitem, a tablici 1.3. povrine pod prirodnim, kultiviranim i parkovnim nasadima unutar RC s golf igralitem, koja se odnose na igralite za golf 18+9 polja i rekreacijski park.
Rev. 2 26
Tablica 1.2. Prikaz povrina zatvorenih i natkrivenih graevina po prostorno funkcionalnim cjelinama RC s golf igralitem na Sru
Sadraj Povrina za smjetaj graevina (m2) maks. Kig maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 200 187,5 253,5 300 782,7 79.480 3.000 1.393,5 3.958,8 990 1.530 929,4 93.005,4
Golf resort Klupska kua 18 polja Klupska kua 9 polja Servis u golfu Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2 Vile u golfu (kue za odmor) Hotel u golfu Infrastrukturne graevine Amfiteatar Jahaki centar portska dvorana Infrastrukturne graevine Ukupno RC s golf igralitem 667 625 845 1.000 2.609 264.933 10.000 4.645 13.196 3.300 5.100 3.098 310.018 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,6 0,3 0,6 0,3/0,6/0,8 0,8 0,3 0,8 0,6 0,6 0,3 -
Rekreacijski park sa portskim centrom
Ukupna tlocrtna povrina za smjetaj graevina iznosi 31 ha, to iznosi 10% ukupne povrine porstko rekreacijskog centra s golf igralitem, a gradnja zatvorenih i natkrivenih graevina planirana na povrini od 9,3 ha, to iznosi 3% od ukupne povrine portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Tablica 1.3. Iskaz zelenih povrina pod prirodnim, kultiviranim i parkovnim povrinama i pripadajuih ostalih povrina unutar RC s golf igralitem na Sru
Br. 1. Sadraj Golf igralite 18+9 polja Golf polja Pripadajua prometna infrastruktura Infrastrukturne graevine Kultivirano zelenilo Prirodno zelenilo Rekreacijski park Pripadajua prometna infrastruktura Infrastrukturne graevine Parkovi Povrina (ha) 214,07 51,52 13,57 0,46 23,70 124,82 59,99 3,95 0,34 55,70
2.
Rev. 2 27
Na slici 1.4. dat je prikaz zelenih povrina pod prirodnim, kultiviranim i parkovnim povrinama unutar RC s golf igralitem.
Slika 1.4. Prikaz parkovnih povrina, prirodnog i kultiviranog zelenila unutar portsko rekreacijskog centra s golf igralitem
Prema lanku 52. stavku 4 Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), u izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja sportske namjene, najmanje 60% povrine tog graevinskog podruja treba biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10% povrine sportskih terena i sadraja. U tablici 1.4. je sumarni prikaz pokazatelja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem u odnosu na zahtjeve lanka 52. stavka 4 Zakona o prostornom ureenju i gradnji.
Rev. 2 28
Tablica 1.4. Brojaani prikaz pokazatelja odnosa povrina RC s golf igralitem sumarno i po funkcionalnim cjelinama Pokazatelj Povrina (ha) Udio (%) 65,9 34,1 3 61,6 38,4 3,4 83,4 16,6 1,26
portsko rekreacijski centar s golf igralitem (310 ha) Parkovni nasadi i prirodno zelenilo 204,22 portski tereni i sadraji 105,78 Od ega zatvorene i natkrivene graevine 9,3 Golf resort (250,01 ha) Parkovni nasadi i prirodno zelenilo 154,15 portski tereni i sadraji 95,86 Od ega zatvorene i natkrivene graevine 8,56 Rekreacijski park sa portskim centrom (59,99 ha) Parkovni nasadi i prirodno zelenilo 50,07 portski tereni i sadraji 9,92 Od ega zatvorene i natkrivene graevine 0,74
Prema tablici, u okviru povrine portsko rekreacijskog centra s golf igralitem od 310 ha, planirano je 65,9% povrine pod prirodnim, parkovnim i kultiviranim zelenim povrinama. portski tereni i sadraji iznose 34,1% povrine zahvata od ega je maksimalna ukupna tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina 9,3 ha ili 3% od ukupne povrine zahvata. 1.2.1. Golf resort Unutar prostorno funkcionalne cjeline golf resorta portsko-rekreacijske namjene ukupne povrine 250,01 ha mogu se graditi graevine i ureivati povrine unutar sljedeih zahvata u prostoru: - igralite za golf od 9 polja R1-9 - igralite za golf od 18 polja R1-18 - golf vjebalite R1-GA - jezera u funkciji golf igralita R1-V - zona klupskih kua golf klub R1-KK1, R1-KK2 - zona za odravanje golf igralita (servisi) R1-S - vile u golfu (kue za odmor) - koncentrirani oblici turistikog smjetaja R1-R - hotel u golfu R1-H - ugostiteljstvo R1-U i R2-U Napomena: znaenja oznaka (R1, GA, KK1, KK2, H, R, U, V) nalaze se u legendama priloga 1.a., 2.a. i 2.b.
Rev. 2 29
Golf igralita s pripadajuim golf sadrajima biti e otvorenog tipa, dostupna za javno koritenje, s time da e biti potrebno odreeno znanje igranja golfa (handicap). Igralita za golf R1-9, R1-18 Igralita za golf od 9 i 18 polja predstavljaju posebno ureene i prilagoene povrine za igranje golfa koje se ureuju s razliitom razinom obrade, od najgrublje razine (rough povrine) do najfinije razine obrade (green povrine) golf igralita. Ukupna povrina golf igralita od 18 i 9 polja na Sru iznosi 215,33 ha (tablica 1.1.). Povrine unutar golf igralita ureuju se na nain: elementi golf igralita golf polja prirodno zelenilo kultivirano zelenilo
Izgradnja golf igralita od 18 polja predviena je na platou Sra u pravcu istok zapad, ukupne duine 6.617,52 m (PAR 71). Golf igralite od 9 polja predvieno je istono od tvrave Fort Imperial prema centralnom dijelu platoa, ukupne duine 1.519,73 m (PAR 27). Polje golf igralita sadrava sljedee elemente: Poetno podruje (Tee) Ciljna povrina - zavrno podruje (Green) Nisko koeno podruje - Staza (Fairway) Visoko ili nekoeno podruje (Rough) Pjeani hazardi (Sand bunkers) Vodene povrine (Water hazards) Staze za golf vozila (Cartpath)
Poetno podruje (Tee) predstavlja poetnu poziciju za igranje golfa svakog polja. Poetno podruje se naelno izvodi kao zatravnjeni zemljani plato izduenog pravokutnog oblika izdignut iznad okolnog terena za 0,5 - 1 m. Poetna podruja se izvode kao navodnjavane i drenirane povrine, na slian nain kao i zavrno podruje (green). Sve poetne povrine (tee) golf igralita na Sru e se izvesti sa sustavom drenae. Ukupna povrina svih poetnih podruja (tee) golf igralita od 9 polja na Sru iznosi 8.132 m2, a igralita od 18 polja 19.093 m2. Ciljna povrina (Green) je jedinstvena zatravnjena povrina na kojoj se odvija zavrni dio igre na svakom polju koja sadrava jamicu oznaenu zastavom. Svako polje sadrava jedan green, a odlika tog podruja je najkvalitetnija, najgua i najnie koena trava. Green mora biti lagano uzdignut iznad okolnog terena s pristupnim plohama nagiba. Izvode se kao navodnjavane i drenirane travnate povrine. Nagibi neravnina izvode se izmeu 1% i 3%, radi kvalitetne drenae (prihvatljiva je samo povrinska vlaga na vlatima trave). Sve green povrine golf igralita na Sru e se izvesti sa sustavom drenae ovih povrina. Ukupna povrina svih ciljnih podruja (green) golf igralita od 9 polja na Sru iznosi 7.107 m2, a igralita od 18 polja 15.941 m2. Staza (Fairway) je zatravnjena povrina na kojoj se odvija igra izmeu poetnog udarca (tee) i ciljne povrine (green). Staze u naelu prate prirodnu konfiguraciju terena. irina staze kree
Rev. 2 30
se prosjeno oko 40 m (moe biti i vea), a minimalno 25 m na najuim dijelovima. Sve fairways povrine golf igralita na Sru izvesti e se sa odgovarajuom povrinskom odvodnjom. Svaka staza sastoji se od dijela koji se intenzivno i nisko kosi, te dijela koji se vie i manje intenzivno kosi (semirough i rough). Ukupna povrina svih staza (fairway) golf igralita od 9 polja na Sru iznosi 1,7 ha, a igralita od 18 polja 24 ha. Poluvisoko koeno podruje (Semirough) je relativno usko travnato podruje igranja (1 5 m) koje se nalazi s obje strane staze (fairway), koje dijeli stazu (fairway) od rougha. To podruje tvori sportski prijelaz izmeu njegovanog i kratko koenog fairways-a i trave visine koljena unutar rough-a. Visoko ili nekoeno podruje (Rough) je podruje izmeu semirougha i oznaka izvan granica igralita. To je uobiajeno prirodni okoli trave ili niske postojee vegetacije iz kojeg je doputeno igranje ali uz oteane uvjete. Rough je prirodno stanite brojnih biljnih i ivotinjskih vrsta, te se kosi ili podrezuje vrlo rijetko ili se ostavlja prirodnoj sukcesiji. Ukupna povrina svih rough povrina golf igralita od 9 polja na Sru iznosi 3,8 ha, a igralita od 18 polja 15 ha. Pjeani hazardi (Sand bunkers) su umjetne prepreke (udubine) ispunjene pijeskom, koje imaju oteavajui karakter, ali istovremeno slue i za spreavanje gubitka loptice uslijed loeg udarca. Pjeani hazardi se u naelu izvode kao pjeani hazardi fairwaya (iri i plii), ili kao pjeani hazardi greena (ui i dublji). Vodene povrine (Water hazards) formiraju se radi davanja strateke teine igri na pojedinim poljima (vodeni hazard), a s druge strane i za retenciju vode za navodnjavanje. Dno i pokosi umjetnih jezera izvode se vodonepropusno postavljanjem izolacijskog materijala. Staze za golf vozila (Carth paths) proteu se cijelom duinom svakog golf polja i ureeni su putovi za igrae kao i za djelatnike odravanja. Staze se izvode od prirodnih i umjetnih materijala, a na Sru e biti izvedene od preteito prirodnih materijala. Na slici 1.5. dat je karakteristian prikaz elemenata golf polja.
Slika 1.5. Karakteristian prikaza elemenata polja golf igralita
Rev. 2 31
Ukupna povrina 18 + 9 polja (tee, green, fairway, rough, pjeani hazardi) golf igralita na Sru iznosi 51,52 ha. U donjoj tablici dat je prikaz povrina pojedinanih elemenata 18 + 9 polja golf igralita na Sru. Tablica 1.5. Povrine elemenata golf igralita na Sru ELEMENTI GOLF POLJA Greens Tees Fairways Roughs Pjeani hazardi UKUPNO: SVEUKUPNO 18+9 POLJA: POVRINE GOLF IGRALITA Golf igralite s 18 Golf igralite s 9 polja polja 1,5941 ha 1,9093 ha 24 ha 15 ha 1,4 ha 43,9034 ha 51,518 ha 0,7107 ha 0,8132 ha 1,7 ha 3,8 ha 0,5938 ha 7,6177 ha
Osim povrinske odvodnje, ispod elemenata polja golf igralita (tee, green i pjeani bunkeri) izvesti e se drenani sustav u svrhu omoguavanja nesmetanog odvijanja golf igre nakon izrazito jake kie ili pljuska te sprjeavanje prodora vode od navodnjavanja u podzemlje. Meuprostor izmeu polja golf igralita na kojima se u pravilu ne odvija golf igra zadrava se uglavnom u prirodnoj vegetaciji (124,82 ha). Unutar planiranog zahvata golf igralita predviena je gradnja pomonih graevina (odmorita i startnih kuica) u obliku nadstrenica kao prostor za odmor i za sklanjanje u sluaju nevremena. Ne planira se ograivanje golf igralita na Sru. Golf vjebalite R1-GA Golf vjebalite je posebno ureena i prilagoena povrina za vjebanje igranja golfa. Vjebalite slui za uvjebavanje svih vrsta udaraca. irina ovisi o broju planiranih mjesta za izvoenje udarca. U okviru golf vjebalita ureuju se pucaka mjesta koja se natkrivaju nadstrenicom te pomone graevine takoer u obliku nadstrenica za odmor ili za sklanjanje u sluaju nevremena. Vjebalite za golf se u pravilu ograuje visokom ogradom (iana i/ili zelena ograda). Golf vjebalite na Sru planirano je u podruju izmeu golf igralita od 18 i 9 polja. Povrina golf vjebalita iznosi oko 4,18 ha.
Rev. 2 32
Tablica 1.6. Povrine elemenata golf vjebalita na Sru ELEMENTI GOLF VJEBALITA Green Tee Fairway Rough UKUPNO: POVRINA 0,2525 ha 0,4535 ha 2,5515 ha 0,918 ha 4,1755 ha
Jezera u funkciji golf igralita R1-V Unutar golf igralita predviena su tri jezera koja imaju prvenstvenu funkciju akumuliranja rezervi vode za navodnjavanje golf igralita, a potom i estetsku funkciju. Ukupna povrina sva tri jezera iznosi 3,78 ha. Najvee jezero sastoji se od tri spojene vodne povrine od oko 22.511 m2 (2,25 ha) i obuhvaa neto vie od polovice ukupne vodene povrine predviene izgradnjom umjetnih jezera golf igralita 18 + 9 polja. Ostala 2 jezera ukupne su povrine 15.322 m2 (1,53 ha). Kapaciteti jezera zadovoljavaju najmanje 7 do 10 dana potreba za vodom za navodnjavanje golf polja i to u sunom periodu, kada je najvea potreba za navodnjavanjem golf polja. Dubina jezera je najmanje 3 m radi minimiziranja rasta algi. Kolebanje vode u jezerima je do 30 cm kako bi se smanjilo runo, nestabilno i eroziji sklono stvaranje nanosa mulja. Povrine pojedinog umjetnog jezera prikazane su u sljedeoj tablici. Tablica 1.7. Povrine jezera golf igralita na Sru UMJETNO JEZERO Jezero 1 (golf igralite 9 polja) Jezero 2 (golf igralite 18 polja) Jezero 3 (golf igralite 18 polja) UKUPNO: POVRINA (m2) 3.398 11.924 22.511 37.833
Kvaliteta vode u jezeru odrava se biolokim minimumom te plutajuim aeracijskim fontanama koje, osim dobave kisika, imaju i estetsku funkciju. Akumulirana voda u jezeru koristi se za navodnjavanje golf igralita (tee, green i fairway). Dno i pokosi umjetnih jezera izvode se vodonepropusno postavljanjem izolacijskog materijala npr. polietilenske folije visoke gustoe (HDPE folije). Na slici nie je prikaz presjeka jezera u funkciji golf igralita s detaljem brtvljenja s HDPE folijom.
Rev. 2 33
Razlika nivoa vode
Kompaktirana ispuna Sloj sidrenja Debljina nadsloja min. 0,6 m
Razina visoke vode Kontrolna razina srednje (normalne) vode
3,7 m Podina (plato)
40 ml HDPE folija
PROFIL JEZERA / DETALJ HIDROIZOLACIJE
Slika 1.6. Profil jezera u funkciji golf igralita s detaljem hidroizolaije
Zona klupskih kua R1-KK1, R1-KK2 Unutar podruja golf igralita na Sru predviena je gradnja klupskih kua: klupska kua za golf igralite od 18 polja, klupska kua za golf igralite od 9 polja.
Klupska kua golf igralita od 18 polja smjeta se na podruju izmeu poetnog podruja prvog polja i zavrnog podruja osamnaestog polja i uz golf vjebalite. Namijenjena je posjetiteljima golf igralita (lanovima i gostima). Uz klupsku kuu planirani su ugostiteljski i pratei sadraji. Klupska kua golf igralita 18 polja planirana je najvee doputene visine od 4 m, sa dvije etae Po+P(S), tj. podrum, prizemlje ili suteren. Uz klupsku kuu planirano je parkiralite. Klupska kua golf igralita od 9 polja smjeta se na podruju izmeu poetnog podruja prvog polja i zavrnog podruja devetog polja i uz golf vjebalite. Namijenjena je posjetiteljima golf igralita (lanovima i gostima), sa svim potrebnim ugostiteljskim i prateim sadrajima. Klupska kua golf igralita 9 polja planirana je najvee doputene visine od 4 m, sa dvije etae Po+P(S), tj. podrum, prizemlje ili suteren. Uz klupsku kuu planirano je parkiralite.
Rev. 2 34
Tablica 1.8. Prikaz povrina klupskih kua golf igralita 18 + 9 polja na Sru
Zahvat Povrina za smjetaj graevina (m2) 667 625 Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 200 187,5 Maks. visina graevina (m) 4 4 Katnost
Klupska kua od 18 polja Klupska kua od 9 polja
0,3 0,3
0,3 0,3
Po+P(S) Po+P(S)
Servisi u golfu R1-S Zahvat u prostoru namijenjen gradnji servisnih sadraja golf igralita obuhvaa graevinu u funkciji smjetaja i skladitenja opreme i ureaja (spremite i garaa), materijala (skladite pijeska i humusa) za odravanje golf igralita, smjetaj, servisiranje i pranje golf vozila (servisi) te uredske i pratee prostore za boravak i rad zaposlenika za odravanje golf igralita. Unutar ove graevine planirani su i prostori za skladitenje sredstava za zatitu bilja kao i hraniva. Prostor za skladitenje sredstava za zatitu bilja se izvodi na nain da zadovoljavaju uvjete za skladita prema lanku 4. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za zatitu bilja na veliko i malo, te o nainu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji uvaju i izdaju sredstva za zatitu bilja (Narodne novine, br. 40/96, 96/98, 155/04, 8/06, 146/08). Servisna graevina planirana je najvee doputene visine od 8 m, s tri etae Po+P(S)+1 tj. podrum, prizemlje ili suteren i jedan kat. Uz servisnu graevinu osigurava se parkiralini prostor. Zahvat u prostoru namijenjen gradnji servisnih sadraja golf igralita planiran je istono od glavne obodne prometnice i od igralita je odvojen glavnom obodnom prometnicom. Tablica 1.9. Povrina servisa u golfu igralita 18 + 9 polja na Sru
Sadraj Povrina za smjetaj graevina (m2) 845 Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 253,5 Maks. visina graevina (m) 8 Katnost
Servis u golfu
0,3
0,6
Po+P(S)+1
Rev. 2 35
Vile u golfu (kue za odmor) R1-R Unutar podruja golf resorta predviena je izgradnja graevina turistikog smjetaja u obliku vila (kua za odmor). Planirani su koncentrirani oblici turistikog smjetaja, u 8 grupiranih oblika (zona) razmjetaja zgrada turistikog smjetaja. Najvei doputeni kapacitet graevina turistikog smjetaja, vila (kua za odmor), iznosi 1.050 kreveta. Maksimalan broj graevina turistikog smjetaja (kue za odmor) koje je planirano izgraditi iznosi 240, odnosno prosjeno 4,3 kreveta po graevini. Ukupna povrina za smjetaj predmetnih graevina iznosi 26,4933 ha, a ukupna tlocrtna povrina graevina svih grupiranih oblika razmjetaja (zona) iznosi 7,9481 ha. Planirano je nekoliko razliitih tipologija graevina. Vile (kue za odmor) su planirane kao samostojee graevine uklopljene u zelenilo. Unutar graevnih estica predvia se prostor za krajobrazno ureenje. Vile (kue za odmor) u zonama grupirane gradnje br. 2, 3 i 4 su planirane najvee visine od 10 m, katnosti Po+S(P)+2, tj. podrum, suteren ili prizemlje i dva kata, a u zonama grupirane gradnje br. 1, 5 i 6 su planirane najvee visine od 8 m, katnosti Po+S(P)+1, tj. podrum, suteren ili prizemlje i jedan kat. U zonama grupirane gradnje br. 7 i 8 (u jugoistonom dijelu zahvata te junom dijelu hrbta) planirana je najvea visina vila od 4 m, katnosti Po+S(P), tj. podrum, suteren ili prizemlje. Predviene povrine turistikog smjetaja grupiranih oblika (zona) prikazane su nie u tablici, a poloaj, nain gradnje i ureenja pojedinih zona prikazan je na Prilogu 2.b. Pri oblikovanju graevina vila (kua za odmor) prihvatljiv je suvremeni arhitektonski pristup koji uvaava tradiciju i naslijee povijesnog graditeljstva. Kreiranje volumena i smjetaj graevina podreen je unaprjeenju i valorizaciji krajobraza na nain da se postigne skladno uklapanje graevina u okoli uvaavajui specifinost svakog zahvata u prostoru (nagib terena, insolacija i dr.). Do svake zone graevina turistikog smjetaja planirana je interna tj. pristupna prometnica odreenog profila, te ostala pripadajua infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije). Promet u mirovanju (parkiralita) se predvia u okviru svake zone odnosno pojedinog zahvata turistiko smjetajne graevine. Planirana su po 2 parkiralina mjesta po vili, te je za ukupno 240 vila u golfu predvieno maksimalno 480 parkiralinih mjesta.
Rev. 2 36
Tablica 1.10. Povrine koncentriranih oblika turistikog smjetaja u golf resortu na Sru Grupirani oblici razmjetaja graevina turistikog smjetaja (zona) 1 2 3 4 5 6 7 8 UKUPNO Povrina za smjetaj graevina (m2) Maks. broj graevina Maks. broj kreveta Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 6.058 4.657 6.437 21.154 3.542 26.119 4.923 6.591 79.481 Maks. Tlocrtna povrina jedne vile (m2) 500 500 500 500 500 500 800 800 Maks. visina graevina (m) Katnost
20.194 15.524 21.456 70.512 11.806 87.062 16.410 21.969 264.933
18 15 23 71 14 87 6 6 240
80 65 100 305 60 380 30 30 1050
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 -
0,6 0,8 0,8 0,8 0,6 0,6 0,3 0,6 -
8 10 10 10 8 8 4 4 -
Po+P(S)+1 Po+P(S)+2 Po+P(S)+2 Po+P(S)+2 Po+P(S)+1 Po+P(S)+1 Po+P(S) Po+P(S) -
Rev. 2 37
Hotel u golfu R1-H Unutar podruja golf resorta planirana je gradnja hotela visoke kategorije (5 zvjezdica), smjetenog zapadno od tvrave Imperial. Najvei doputeni broj kreveta iznosi 150. Hotel se planira kao boutique hotel, tj. personalizirani i dizajnirani hotel specifinog ugoaja, opreme i ponude sa svim potrebnim prateim sadrajima za hotel najvie kategorije (restorani, wellness, caffe barovi i sl.). Hotel je planirano izvesti s 5 etaa (Po(S)+P+3), najvee doputene visine 13 m. Pri oblikovanju hotela prihvatljiv je suvremeni arhitektonski pristup koji ujedno uvaava tradiciju i naslijee povijesnog graditeljstva. Kreiranje volumena i smjetaja graevine podreeno je unaprjeenju i valorizaciji kontaktnog fortifikacijskog krajolika gdje je dominantna tvrava Imperial. Takoer je predvien i smjetaj prometa u mirovanju. Neposredni okoli hotela krajobrazno e se urediti parkovnim zelenilom. Ne predvia se ograivanje hotela. Predviena povrina hotela u golfu prikazana je nie u tablici, a poloaj, nain gradnje i ureenja prikazan je na Prilogu 2.b. Tablica 1.11. Povrine hotela u golf resortu na Sru
Grupirani oblici Povrina za smjetaj razmjetaja graevina graevina (m2) turistikog smjetaja (zona) 9 10.000 Maks. broj graevina Maks. Kig Maks. Maks. tlocrtna Kis povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 0,8 3.000 Katnost Maks. visina graevina (m)
0,3
13
Po+P(S)+3
Graevine za ugostiteljstvo R1-U, R2-U Unutar zahvata golf resorta predvia se gradnja objekata za bavljenje ugostiteljstvom. Predviene su dvije graevine: Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2
Ugostiteljski objekt 1 planiran je juno od golf igralita od 9 polja uz istonu granicu vrijednog poljoprivrednog zemljita. Namijenjen je posjetiteljima portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Obuhvaa ugostiteljske sadraje, tj. prezentaciju i trgovinu eko proizvodima i druge ugostiteljske sadraje (restoran i dr.). Graevina je najvie doputene visine do 4 m s 2 etae (Po+P(S)) tj. podrum i prizemlje ili suteren. Do objekta je osigurana kolno pjeaka komunikacija (prilazna cesta), te promet u mirovanju. Ugostiteljski objekt 2 planira se izgraditi uz klupsku kuu golf igralita od 18 polja. Namijenjen je posjetiteljima golf igralita (lanovima i gostima), a obuhvaa restorane, caffe barove, konferencijske dvorane, wellness i dr. Najvea doputena visina graevine je 8 m, sa 3 etae (Po+P(S)+1) tj. podrum, prizemlje ili suteren i jedan kat. Okoli objekta se krajobrazno ureuje parkovnim zelenilom. Uz ugostiteljski objekt planirano je parkiralite.
Rev. 2 38
Tablica 1.12. Povrine ugostiteljskih objekata golf resorta na Sru

Zahvat Povrina za smjetaj graevina (m2) 1000 2609 Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 300 782,7 Maks. visina graevina (m) 4 8 Katnost
Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2
0,3 0,3
0,3 0,8
Po+P(S) Po+P(S)+1
1.2.2. Rekreacijski park sa portskim centrom Prostorno funkcionalna cjelina rekreacijskog parka sa portskim centrom je povrine obuhvata 59,99 ha i sastoji se od dvije podcjeline: A. Rekreacijski park, povrine 58,22 ha, sa sljedeim sadrajima: - rekreacijski park R5 - amfiteatar RA - jahaki centar R6 - tvrave R5-T B. portski centar, povrine 1,77 ha, sa sljedeim sadrajima: - portska dvorana R3 - otvorena portska igralita R4 Ova prostorno funkcionalna cjelina je javno dostupni, cjeloviti, obodni prostor rekreacijskog parka kojemu se pripajaju umske i ostale zelene povrine, sustav fortifikacija, jahaki i portski centar. U okviru parka idejnim rjeenjem je predvieno ureenje odmorita i vidikovaca na istaknutim pozicijama, te pjeakih, konjikih, biciklistikih staza, parkova, djejih igralita, postavljanje skulptura i sl. Sadraji rekreacijskog parka definirani su Programom sadraja porta i rekreacije objavljenog u Slubenom glasniku Grada Dubrovnika br. 2/11. 1.2.2.1. Rekreacijski park (58,22 ha) Rekreacijski park R5 Rekreacijski park obuhvaa zonu parkova i etalita ''Dubrovaki zeleni prsten'' obuhvata 55,70 ha (bez objekata i tvrava) i predstavlja kontinuirani obodni rekreacijski i parkovni prsten javnog karaktera.
Rev. 2 39
Zona parkova i etalita obuhvaa: 1. Park izletnika (izletita s vidikovcima na panoramu Elafita, obuhvaa trim staze za etnju, tranje i rolanje irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, poune staze (tvrave i padine Sra), vidikovce, sunalita, djeja igralita, rekreaciju i zabavu), 2. etalite pod Gajom (etalite izmeu parka izletnika i parka porta i rekreacije, trim staze za etnju irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, vidikovci), 3. etalite arkovica (etalite izmeu parka porta i rekreacije i parka Gloac, obuhvaa trim staze za etnju, tranje i rolanje irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, poune staze i vidikovci), 4. Park Gloac (park stanovnika naselja Bosanka, obuhvaa trim staze irine 2x1,5 m za etnju, tranje i rolanje, biciklistike staze irine 1,5 m, zasebne jahake staze, djeja igralita, rekreaciju i zabavu), 5. etalite Bosanka (izmeu parka streljane i parka skulptura, obuhvaa trim staze za etnju, tranje i rolanje irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m i zasebne jahake staze irine 6 m) 6. Park jahanja (park jahanja oko jahakog centra, obuhvaa zasebne jahake staze irine 6 m), 7. Park skulptura (juno od tvrave Imperial s izlocima umjetnikih skulptura uklopljenih u prirodni ambijent, obuhvaa i trim staze za etnju irine 2x1,5m), 8. Park vidikovaca (park organiziran zapadno od tvrave Imperial s posebno organiziranim vidikovcima s pogledima na grad Dubrovnik, obuhvaa trim staze za etnju, tranje i rolanje irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, poune staze (tvrave i padine Sra), djeja igralita i vidikovce), 9. etalite Ravnice (etalite izmeu parka vidikovaca i parka izletnika, obuhvaa trim staze za etnju irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, vidikovce). Rekreacijski park osim navedenog sustava parkova i etalita unutar obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, obuhvaa i sustav parkova u irem kontaktnom podruja zahvata: 10. Park Streljane (trim staze za etnje, tranje i rolanje irine 1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, poune staze (tvrave, padine Sra, Dubrovnik), povrine za vidikovce) 11. Park Put polja (etalite izmeu parka Gloac i parka Streljane, prekid izmeu dva dijela naselja Bosanka, obuhvaa trim staze za etnju, tranje i rolanje irine 2x1,5 m, biciklistike staze irine 1,5 m, zasebne jahake staze irine 6 m) 12. Park Krinog puta (organiziran oko Krinog puta padinama Sra juno od tvrave Imperial U okviru rekreacijskog parka planirane su biciklistike staze minimalne duine 8 km, irine 1,4 2,0 m. Trim staze za etnju i tranje planiraju se prema konfiguraciji terena, oko 15 km duine i irine 1,4 2,0 m, sa podlogom od zemlje ili drugom adekvatnom podlogom. Planirane su i zasebne jahake staze duljine oko 4 km i irine od 4,0 6,0 m.
Rev. 2 40
Odmorita i vidikovci ureuju se kao otvoreni i ureeni prostori-platoi opremljeni s odgovarajuom urbanom opremom (klupe, infopaneli, koevi za smee, stablaice, grmlje i sl.). Pristup parku planiran je preko organiziranih ulaza uz koje su osigurane i smjetene lokacije za promet u mirovanju, iji je poloaj i kapacitet prikazan na slici 1.13. Amfiteatar RA Amfiteatar se planira izgraditi sjeverno od tvrave Imperial. Unutar prostora predvienog za izgradnju amfiteatra planirano je ureenje suvremeno oblikovanog kulturnog centra s galerijama, muzejima, komercijalnim i ugostiteljskim sadrajima i ljetnom pozornicom u obliku amfiteatra u zelenilu prilagoenog nagibu terena koji se nastavlja u suvremeno oblikovani park skulptura. Pri oblikovanju graevine daje se naglasak na suvremeni arhitektonski pristup i slobodu forme. Smjetaj graevine unutar gradivog dijela uvaava nagib terena i fortifikacijski karakter u kojem dominira tvrava Imperijal, te je maksimalna dozvoljena visina graevine 13 m. U okviru amfiteatra planirana je garaa sa 50 parkirnih mjesta za osobne automobile i 5 parkirnih mjesta za autobuse. Uz prometnicu, te neposredno uz amfiteatar planirano je 30 parkirnih mjesta za osobne automobile. Auditorij i park skulptura sastavni su dio jedinstvenog zahvata u prostoru, tj. arhitektonskog i krajobraznog projekta. Tablica 1.13. Prikaz povrine amfiteatra unutar rekreacijskog parka na Sru
Zahvat Povrina za smjetaj graevina (m2) Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 3958,8 Maks. visina graevina (m) 13
Amfiteatar
13.196
0,3
0,8
Jahaki centar R6 Jahaki centar planiran je u sredinjem dijelu podruja, sjeverno od glavne ceste i zajedno s parkom jahanja i jahakim stazama ini jedinstvenu rekreacijsku ponudu podruja. Unutar prostora predvienog za izgradnju jahakog centra s pripadajuim otvorenim prostorom za trening, planirana je izgradnja tala za konje s pripadajuim sadrajima (boksevi za konje, zatvoreno jahalite tj. trening centar, otvoreni tereni za trening, klupske prostorije i sl.). Najvea doputena visina graevine je 8 m, sa 3 etae (Po+P(S)+1), tj. podrum, prizemlje ili suteren i jedan kat. Jahaki centar ograditi e se visokom i sigurnom ogradom, primjerenom planiranom sadraju. U jahakom centru predvien je smjetaj do 40 konja. Tablica 1.14. Prikaz povrine jahakog centra unutar rekreacijskog parka na Sru
Zahvat Povrina za smjetaj graevina (m2) 3.300 Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 990 Maks. visina graevina (m) 8 Katnost
Jahaki centar
0,3
0,6
Po+P(S)+1
Rev. 2 41
Tvrave R5-T U okviru prostorno funkcionalne cjeline Rekreacijski park, smjetene su i postojee tvrave Imperial i Strinjera koje predstavljaju dio jedinstvenog fortifikacijskog krajolika platoa Sra. Tvrave e se rekonstruirati i dobiti novu, preteito kulturnu namjenu, sukladno konzervatorskim uvjetima. Takoer su dio jedinstvenog rekreacijskog parka. 1.2.2.2. portski centar (1,77 ha) portska dvorana R3 portski centar sa portskom dvoranom predvien je u istonom dijelu granice zahvata u kojoj se planira veina dvoranskih portova. Dvorana se planira kao trodijelna, polivalentna, kako bi zadovoljila potrebe veine dvoranskih portova poput koarke, rukometa, odbojke, malog nogometa, badmintona, tenisa, borilakih portova i sl., maksimalnog kapaciteta 500 sjedeih mjesta sa prateim sadrajima, garderobama, sanitarijama, tuevima i sl. portsku dvoranu potrebno je paljivo uklopiti u prostor. Mogue je ozeleniti krovite. Maksimalna visina dvorane je 15 m. Promet u mirovanju predvien je unutar zahvata, te neposredno uz planirani ulaz u portski centar. Tablica 1.15. Prikaz povrine portske dvorane u okviru portskog centra na Sru
Zahvat Povrina za smjetaj graevina (m2) 5.100 Maks. Kig Maks. Kis Maks. tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina (m2) 1.530 Maks. visina graevina (m) 15
portska dvorana
0,3
0,6
Otvorena portska igralita R4 Otvorena portska igralita planirana su na 1,26 ha povrine, neposredno uz portsku dvoranu. Od portskih igralita planira se ureenje dva otvorena terena za mali nogomet, vie otvorenih igralita za male portove (koarku, rukomet, odbojku, badminton i sl.), 4 otvorena tenis terena, boalita i sl. Promet u mirovanju predvien je unutar zahvata, te neposredno uz planirani ulaz u portski centar. Na Prilogu 1.b. je 3D prikaz primjera nekih od sadraja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, a na Prilogu 2.c. je prikaz uvjeta koritenja i zatite prostora portsko rekreacijskog centra s golf igralitem.
Rev. 2 42
1.3.
Ureenje golf igralita
Ureenje golf igralita 18+9 polja i golf vjebalita podrazumijeva oblikovanje terena odnosno ureenje pojedinog golf polja sa svim svojim elementima (tee, green, fairway, rough, bunkeri) kako bi se mogla golf igra nesmetano odvijati bilo u natjecateljskom i/ili rekreacijskom smislu. Tehnike oblikovanja odnosno ureenja elemenata golf polja obuhvaaju pripremu tla, izbor materijala i travnatih smjesa koja se na pojedinim elementima golf polja koriste. Priprema tla na povrinama polja golf igralita (uglavnom povrine green, tee, fairway, pjeani bunkeri) obuhvaa: ienje povrina selektivno ienje, krenje i odlaganje, zatita postojeih stabala, grmlja i vegetacije koja ostaje ili e biti dislocirana, uklanjanje panjeva, korijenja i ostalog podpovrinskog materijala do dubine od 45 cm, zemljane radove priprema, odvodnjavanje, iskapanje tla, skladitenje iskopanog tla za ponovno koritenje, nasipavanje, kompaktiranje, niveliranje, oblikovanje rezanje, punjenje, niveliranje, fino oblikovanje elemenata pojedinog golf polja ukljuujui izgradnju povrinskog i drenanog sustava odvodnje (tee, green, pjeani bunkeri), sustava povrinske odvodnje (fairways), sustava za navodnjavanje, te zatravljenje odgovarajuim travnatim smjesama oblikovanih povrina golf igralita.
Za ureenje i odravanje meuprostora golf igralita izvan golf polja upotrebljavat e se autohtone biljne vrste. Na prostorima koji e tijekom izgradnje golf igralita ostati bez travnatog pokrova, taj pokrov obnavlja se sjetvom smjese trava koja odgovara ovom ambijentu i koja je otporna na visoke temperature tj. jaku insolaciju na nadmorskoj visini od oko 300 m, te sa smanjenim zahtjevom za obilno zalijevanje. Ne planira se ograivanje igralita za golf. Zahvati koji se odnose na polja golf igralita (tees, greens, fairways) zahtijevaju intenzivno navodnjavanje. Vrste trava i ostalog bilja koje e se koristiti na golf terenima su vrste koje dobro podnose klimatske uvjete predmetnog podruja. Za zatravljivanje povrina (green, tee, fairway, rough) golf terena koriste se kultivari trava koje spadaju u tzv. trave hladnog ili toplog pojasa (''cool'' ili ''warm season'' trave). Trave hladnog pojasa (''cool season'') se koriste u podrujima umjerenih i hladnih klimatskih obiljeja. Odlikuju se s dva godinja vegetacijska maksimuma (proljetni i jesenski). Optimalna temperatura tla za rast i razvoj trava hladnog pojasa je izmeu 16 24oC. Te trave teko podnose vie temperature od 27oC pa tako rast, razvoj i regeneracija jako oslabi. Vrste koje spadaju u tzv. trave toplog pojasa (''warm season'') koriste se u podrujima s obiljejima suhe klime. Karakterizira ih poveana otpornost na biotike (bolesti, nametnici) i abiotike (velike koliine oborina, jak vjetar, visoka/niska temperatura) stresove. Zahtijevaju 30 50 % manje vode od trava hladnog pojasa. Tijekom jeseni i zime ove trave se sue, mijenjaju boju, a time i izgled terena. Optimalna temperatura tla za rast i razvoj trava toplog pojasa je izmeu 27 35oC. Kada temperature tla padnu ispod 10oC tada su ove trave u stanju mirovanja (dormancija).
Rev. 2 43
Podruje Dubrovnika i junog Jadrana prema podacima R&A St. Andrews (Global Map of Turf Grass Distribution) pripada podruju na kojem je uzgoj trava hladnog pojasa najprikladniji, pa se za podruje Sra predvia koritenje navedenih trava. U nastavku se navode vrste trava predviene za pojedine elemente polja golf igralita na Sru. Green Sijanje povrina green-a predviena mjeavinom trave Agrostis palustris (syn=A. stolonifera). Trava se zasijava gustoom sijanja od 35 40 g/m2. Odravanje ovog dijela ukljuuje mehanike metode odravanja (konja, navodnjavanje, aeracija), te koritenje hraniva i po potrebi sredstva za zatitu bilja. Tee Sijanje povrina tee-a je predvieno takoer mjeavinom trave Agrostis palustris. Trava se zasijava gustoom sijanja od 35 40 g/m2. Odravanje ovog dijela ukljuuje mehanike metode odravanja (konja, navodnjavanje, aeracija), te koritenje hraniva i po potrebi sredstva za zatitu bilja. Fairway Sijanje fairway-a je predvieno mjeavinom trave Poa pratensis. Gustoa sijanja trave je 25 30 g/m2. Povrine fairway-a e se odravati mehanikim metodama, uz koritenje otkosa kao gnojiva, te po potrebi primjena sredstava za zatitu bilja. Ukoliko otkos ne bude dovoljan za prihranjivanje koristit e se hraniva ije su maksimalne koliine navedene u tablici 1.28. Rough Na podruju rough-a preferira se zadravanje postojeeg biljnog svijeta ukoliko je prisutno i odgovara namjeni golf igre. Tamo gdje bude potrebno provesti e se sijanje mjeavinom trava Poa pratensis/Festuca ovina. Za ovaj dio terena mehanike metode odravanja primjenjuju se po potrebi. Povrine rough-a su povrine koje su izvan normalnih povrina za igranje. Dakle, za ureenje pojedinih elemenata golf polja unutar golf igralita na Sru, odnosno za zatravljenje povrina (green, tee, fairway i po potrebi rough) koristit e se kultivari trava koji spadaju u trave hladnog pojasa (Tablica 1.16. i slika 1.7.). Takve vrste trava, koje e se koristiti na golf poljima, vrste su koje dobro podnose klimatske uvjete dubrovakog podruja. Tablica 1.16. Vrste trava pojedinih polja za igranje golf igralita 18+9 polja na Sru Elementi golf polja Green Tee Fairway Rough (po potrebi) Povrina 2,30 ha 2,72 ha 25,7 ha 18,8 ha Vrste trava Agrostis palustris Agrostis palustris Poa pratensis Poa pratensis / Festuca ovina
Na golf vjebalitu koje se sastoji od 3 rupe takoer e se koristiti gore predviene vrste trava: Driving range fairway Poa pratensis Putting green i chiping green - Agrostis palustris
Rev. 2 44
Zaviajnost svojta Agrostis palustris Huds. (syn. Agrostis stolonifera L. var. palustris(Huds.) Farw., Agrostis alba L. var. palustris Pers, Agrostis alba L. var. stolonifera Sm., Agrostis maritima Lam.,Agrostis stolonifera L. var. compacta Hartm.). Svojta je rasprostranjena od zapadne i srednje Europe do srednje Azije, kao autohtona, te pripada euroazijsko-submediteranskom flornom elementu. Antropogeno je rairena i na drugim kontinentima. Rasprostranjena je u itavoj Hrvatskoj. esta je u Slavoniji, Baranji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Istri, Lici, uz rijeke Zrmanju i Krku i gornji tok Cetine. Najjunije nalazite te svojte nalazi se u okolici Dubrovnika. Naseljava vrlo razliita stanita odnosno zajednice, na tlima kisele reakcije, bogatim nutrijentima i humusom, bez karbonata. Naena je u poplavnim umama bijele vrbe s movarnom broikom (asocijacija Galio palustri-Salicetum albae), poplavnoj umi vrba i topola (asocijacija SaliciPopuletum nigrae), na ljunkovitim i pjeanim obalama velikih rijeka (Drava, Sava), u panjakim sastojinama, u umama poljskog jasena s kasnim drijemovcem (asocijacija Leucoio-Fraxinetum angustifoliae) na glinenim aluvijalnim terenima, u livadnoj zajednici asocijaciji Trifolio-Agrostietum stoloniferae, itd. U Dalmaciji je esta po livadama i panjacima, s oblicima i bez stolona (vrijea). Poa pratensis L. Rasprostranjena je u Europi, na Kavkazu, u sjevernoj Aziji, Sjevernoj Americi, sjevernoj Africi i Australiji. Po osnovi prirodnog areala, pripada euroazijsko-kontinentalnosubmediteranskom flornom elementu, dok je temeljem recentnog prirodno-antropogenog areala subkozmopolitska vrsta. Poa pratensis je iroko rasprostranjena svojta u Hrvatskoj. Najvei broj nalazita te svojte je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Naseljava travnjake, rubove uma i ikara, uz ceste. Naena je u umi bukve i crnoga graba (asocijacija Ostryo-Fagetum sylvaticae), na vlanim terenima koji su dijelom godine poplavljeni, na livadama zejeg trna i rane pahovke (asocijacija Ononido-Arrhenatheretum elatioris), uz potoke, u ikarama bjelograba (asocijacija Querco-Carpinetum orientalis) i na drugim stanitima. Festuca ovina L. Rasprostranjena je u Europi, Aziji i sjevernoj Africi, a unesena je u Sjevernu Ameriku. Pripada sjeverno-euroazijskom flornom elementu. U Hrvatskoj je Festuca ovina rasprostranjena u Istri, na sjeverozapadu zemlje (Hrvatsko zagorje), u sredinjoj Slavoniji (Papuk), u Baranji, u Lici te na Mosoru. Na otocima dolazi na Rabu i Visu te na poluotoku Peljecu, koji je najunije nalazite te svojte u Hrvatskoj. Naseljava razliite pojaseve: od submediteranskog i panonskog do pretplaninskog. Ulazi u sastav suhih travnjaka (vegetacijski red Arrhenatheretalia), ali i vie-manje mezofilnih travnjaka na beskarbonatnim silikatnim tlima ili dekalcificiranim tlima povrh karbonata u sastavu kojih prevladava Nardus stricta (vegetacijski red Nardetalia). Zabiljeena je i udegradiranim poplavnim umama lunjaka (sveza Alno-Quercion roboris). Znaajna je kao pionirska vrsta u obrastanju plitkih i degradiranih zemljita. Za navedene vrste trava nema potencijalne invazivnosti.
Rev. 2
45
Slika 1.7. Prikaz zatravnjenih zona golf igralita
Rev. 2 46
1.4.
Infrastrukturni sustavi
Podruje na kojemu se planira izgradnja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, zasad je infrastrukturno slabo opremljeno te je potrebna izgradnja javnih i internih prometnica, sustava vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija. Infrastruktura se planira izgraditi, urediti i opremiti prema najsuvremenijim tehnikim, tehnolokim i ekolokim standardima. 1.4.1. Vodoopskrba Na lokaciji zahvata za potrebe portsko rekreacijskog centra s golf igralitem potrebno je uspostaviti sustav vodoopskrbe koji obuhvaa: sustav vodoopskrbe za sanitarne potrebe, sustav za navodnjavanje zelenih povrina (golf igralita i hortikulturnih povrina odnosno okolia objekata), sustava protupoarne zatite (hidrantska mrea).
Ukupna potreba za vodom za sanitarne potrebe, potrebe navodnjavanja i u protupoarne svrhe za portsko rekreacijski centar s golf igralitem na Sru, prema idejnom rjeenju, nee prelaziti 110 l/s kod maksimalnog dnevnog optereenja pri punoj popunjenosti u sunom razdoblju. Procijenjeni kapaciteti potreba za vodom za pojedine sustave su navedeni u sljedeim poglavljima. Na Prilogu 3a je prikaz planiranog vodnogospodarskog sustava (vodoopskrba i odvodnja) portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Izvorite vode za sustav vodoopskrbe lokacije planiranog RC s golf igralitem kao i kontaktnih planiranih turistikih zona Bosanka sjever i jug (kasnije), ukljuujui i naselje Bosanka je izvor Rijeke dubrovake izvor Omble. Izvor Omble ima minimalnu izdanost od 4.000 l/s, to je dovoljno za podmirenje svih sagledivih potreba vodoopskrbnog sustava grada Dubrovnika ukljuujui i potrebe planiranog zahvata na Sru. Maksimalna izdanost Omble je 120.000 l/s. Na zahvatu je izgraena crpna stanica Ombla kapaciteta 520 l/s, s kojom se voda tlai kroz elini cjevovod do vodospreme Komolac kapaciteta 2.000 m3. S obzirom na sadanje registrirane maksimalne dnevne potrebe vodoopskrbnog sustava Dubrovnika od oko 310 l/s, crpna stanica Ombla je dovoljnog kapaciteta za zadovoljenje potreba za vodom planiranog zahvata na Sru. Naime, prema podacima, instalirani kapacitet crpne postaje Ombla od 520 l/s, u potpunosti zadovoljava sadanje potrebe vodoopskrbnog sustava Grada Dubrovnika i osigurava dovoljnu priuvu za budue razvojne potrebe za vodom. Tvrtka Vodovod Dubrovnik koja upravlja vodoopskrbnim sustavom Grada Dubrovnika te vodocrpilitem Ombla ima dodijeljenu koncesiju za zahvaanje vode iz izvorita Omble do 1.500 l/s. S obzirom na maksimalni oekivani kapacitet opskrbe vodom zahvata do 110 l/s, koji zadovoljava potrebe postojeeg kapaciteta vodoopskrbnog sustav iz izvorita rijeke Omble, planira se povezivanje zahvata RC s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i jug (kasnije) (Prilozi 6.a. i 6.c.). Postoji mogunost i dobivanja vlastite koncesije za koritenje vode iz Omble. Za osiguranje potrebnih koliina vode za korisnike unutar zahvata na Sru (vile, apartmani, hoteli, sportski sadraji, tehniki objekti i dr., voda za navodnjavanje), izgraditi e se
Rev. 2 47
odgovarajui hidrotehniki objekti (vodospreme, crpne stranice, tlani cjevovodi i dr.), budui da postojei ne mogu zadovoljiti uvjete za opskrbu zahvata vodom. Za potrebe zahvata na Sru, zahvaanje vode se planira iz vodoopskrbnog sustava rijeke Omble prije dezinfekcije, od kuda e se sirova voda tlanim cjevovodom preko crpne stanice transportirati do nove glavne prekidne vodospreme na platou Sra. Poloaj glavne prekidne vodospreme na Sru planiran je u istonom dijelu obuhvata uz granicu zahvata na koti 300 m n.m. Planirani kapacitet dotoka vode s obzirom na procijenjene potrebe za sanitarnom vodom, vodom za navodnjavanje i protupoarnom vodom ne prelazi 110 l/s, a volumen glavne prekidne vodospreme 2.000 m3. Iz predmetne vodospreme voda e se koristiti za sanitarne potrebe uz prethodnu dezinfekciju sirove vode, te za potrebe navodnjavanja zelenih povrina (sirova voda bez proiavanja odnosno dezinfekcije). Stoga e se sustav dimenzionirati na ukupne potrebe vode i dijeliti na dva razdvojena podsustava: sustav vodoopskrbe za sanitarne potrebe obuhvaa ureaj za proiavanje sirove vode odnosno dezinfekciju, tlane cjevovode, crpne stanice, vodospreme iste vode i mreu distribucijskih cjevovoda, sustav vodoopskrbe za navodnjavanje obuhvaa vodene akumulacije (umjetna jezera), dovodne cjevovode od prekidne vodospreme do umjetnih jezera, crpne stanice i tlane cjevovode i dr.
1.4.1.1. Sustav vodoopskrbe za sanitarne potrebe Pri analizi potreba za sanitarnom vodom za portsko rekreacijski centar s golf igralitem te dimenzioniranja sustava za vodoopskrbu potrebno je uzeti u obzir sljedee elemente: broj korisnika i tip potroaa, specifinu potronju vode.
Potroai vode za sanitarne potrebe s obzirom na predviene sadraje unutar planiranog zahvata na Sru su sljedei: vile u golfu, hotel u golfu, zaposlenici i posjetitelji.
U tablici 1.17. je prikaz srednjih dnevnih i satnih koliina vode prema maksimalnom broju korisnika i tipu potroaa te pripadajuim usvojenim specifinim potronjama vode. Tablica 1.17. Proraunate potrebe za sanitarnom vodom za potrebe RC s golf igralitem
Red. Opis potronje br. 1. 2. 3. 4. 5. Vile u golfu Hotel u golfu (5*) Zaposlenici Ostale potrebe (dnevni posjetitelji i dr.) UKUPNO: Jedinica mjere krevet krevet osoba Paual (%) Maksimalna koliina 1.050 150 600 10% (180 osoba) 1.980 Specifina potronja l/dan 250 400 100 Potronja l/s 3.04 0.69 0.69 0.44 4,86 m3/dan 262,5 60 60 38,25 420,8
Rev. 2 48
Dnevna potreba za sanitarnom vodom RC s golf igralitem je procijenjena na 420,8 m3/dan za maksimalnu popunjenost, odnosno priblino 5 l/s. Kakvoa sanitarne vode zadovoljiti e zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Narodne novine, br. 47/08). Vodu je prije koritenja potrebno tretirati u cilju zadovoljenja zahtjeva pravilnika, to ukljuuje provedbu filtracije i dezinfekcije sirove vode (uglavnom klorom). Optimalni tehnoloki proces tretiranja planira se rijeiti tijekom daljnje razrade projektnih rjeenja kojima je potrebno zadovoljiti propisanu kakvou vode. Pri dimenzioniranju pojedinih dijelova sustava za opskrbu sanitarnom vodom, u fazi projektiranja e biti potrebno uzeti u obzir i pripadajue koeficijente neravnomjernosti (dnevne i satne) kako bi se definirale mjerodavne vrijednosti maksimalne dnevne i satne potronje vode. Takoer e trebati uzeti u obzir i postojee i planirane objekte na platou Sra, obzirom da e sustav vodoopskrbe biti jedinstven za cijeli plato. 1.4.1.2. Sustav navodnjavanja Navodnjavanje je kljuni aspekt uspjenog funkcioniranja RC s golf igralitem i u tu svrhu potrebno je osigurati dovoljne koliine vode. Osim navodnjavanja samih golf igralita, planirano je i navodnjavanje zelenih povrina okunica hotela i vila u golfu. Na podruju golf igralita provodi se navodnjavanje zona tee, green i fairway. Ostalo podruje golf igralita, kao to su meuprostori golf igralita ostavljaju se prirodnom reimu oborina i ne zahtijevaju navodnjavanje. Navodnjavanje zelenih povrina okunica Navodnjavanje zelenih povrina okunica hotela, vila u golfu, klupskih kua, ugostiteljskih objekata predvieno je putem vlastitih zasebnih spremnika za vodu koji e se ugraditi u blizini navedenih objekata i u koje e se prihvaati kinica s krovova objekata kao i koritenjem sanitarne vode iz sustava javne vodoopskrbe. Pri odreivanju potrebnih koliina vode za zalijevanje istih, uzeto je u obzir da e 60% od ukupne povrine predviene za graenje biti ozelenjeno, to ukupno iznosi 18,6 ha. Najveu potrebu za navodnjavanjem imaju travnjaci, a manju potrebu imaju mediteranski grmovi i stablaice. U tablici 1.18. prikazana je procjena maksimalne dnevne potrebe za vodom za navodnjavanje zelenih povrina okunica. Tablica 1.18. Maksimalna dnevna potreba za navodnjavanjem okunica RC s golf igralitem
Hortikultura koja zahtjeva zalijevanje Okunice svih objekata u zahvatu UKUPNO: Ukupna povrina (ha) 18,6 Specifina potreba za vodom (l/m2dan) 7 Maksimalna potreba za vodom (m3/dan) 1.302 1.302
Sukladno predvienoj ukupnoj povrini za hortikulturno ureenje okunica vila, hotela, klupskih kua, ugostiteljskih objekata unutar granice zahvata na Sru, te specifinoj potrebi za vodom, procijenjena maksimalna dnevna potreba za vodom u sunom periodu iznosi 1.302 m3/dan, odnosno 15 l/s.
Rev. 2 49
U tablici 1.19. prikazana je procjena prosjenih mjesenih potreba za vodom za zalijevanje okunica. Tablica 1.19. Prikaz ukupne mjesene i godinje potrebe za navodnjavanje okunica
Mjesec Postotna potreba od maksimalne dnevne potrebe za vodom (%) 20 30 50 70 80 100 100 100 80 70 30 20 Mjeseni broj dana navodnjavanja 2 2 2 4 5 28 30 28 5 5 2 2 Mjesena potreba za vodom (m3/mjesec) 521 781 1.302 3.646 5.208 36.456 39.060 36.456 5.208 4.557 781 521 134.497
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO (m3/god):
Predvieno je prihvaanje cjelokupnih koliina istih oborinskih voda s krovova objekata, to za cijelo podruje zahvata iznosi oko 31.000 m3 oborinske vode, to znai da e se iz sustava javne vodoopskrbe morati osigurati maksimalno oko 103.500 m3 vode za navodnjavanje. Spremnici za prihvat oborinske vode dimenzionirati e se sukladno potrebama svakog objekta. Zelene povrine rekreacijskog parka u pravilu se ostavljaju pod prirodnim reimom oborina i uglavnom ne zahtijevaju navodnjavanje. Meutim, ukoliko dijelovi rekreacijskog parka budu ureeni na nain da ih treba zalijevati, potreba za vodom e biti zadovoljena iz ukupnog oekivanog kapaciteta vodoopskrbe RC-a s golf igralitem i planiranih turistikih naselja Bosanka sjever i jug (110 l/s). Navodnjavanje golf igralita Koliina vode potrebna za navodnjavanje golf igralita ovisi o klimatskim uvjetima podruja na kojem se planira golf igralite, svojstvima korijenskog sustava trava, vrstama trava, koritenju travnjaka kao i izvoru vode za zalijevanje. Navodnjavanjem golf igralita obuhvaene su sljedee povrine: tee, green, fairway
Rev. 2 50
S obzirom da rough povrine predstavljaju povrine s najmanjom potrebom za odravanjem u odnosu na ostale elemente golf igralita (green, tee, fairway), te povrine su izuzete od navodnjavanja, pa e iste zadrati prirodan, krevit izgled. Potreba za vodom najvea je u sunom i toplom periodu godine (ljeti), dok je u zimskom i vlanom periodu godine najmanja. Specifina potreba za vodom je razliita i za pojedine elemente golf polja. Tako je najvea potreba za vodom na povrinama green i tee, a manja na fairway povrinama. Kod odreivanja potreba vode za navodnjavanje golf igralita, izraun potrebe za navodnjavanje temelji se na najveoj dnevnoj potrebi u sunom periodu. Za klimatsko podruje junog Jadrana mogu se uzete sljedee specifine dnevne potrebe za vodom za pojedine elemente golf polja: - Green: - Tee: - Fairway: 7 mm (7 l/m2), 6,6 mm (6,6 l/m2), 6 mm (6 l/m2),
Temeljem specifine dnevne potrebe za vodom pojedinog elementa golf polja, te predvienih povrina elemenata golf igralita, procjenjene su maksimalne dnevne potrebe za vodom golf igralita na Sru (tablica 1.20.). Tablica 1.20. Maksimalna dnevna potreba za navodnjavanjem golf igralita na Sru (18+9 polja i golf vjebalite) Elementi golf igralita (18+9 rupa + golf vjebalite) Green Tee Fairway UKUPNO: Povrina (ha) 2,56 3,18 28,25 Specifina potreba Maksimalna dnevna za vodom potreba za vodom (m3/dan) (l/m2dan) 7 6,6 6 179,2 210 1.695 2.084,2
Sukladno predvienim povrinama golf igralita na Sru, te specifinim potrebama za vodom, procijenjena maksimalna dnevna potreba za vodom u sunom periodu iznosi 2.084,2 m3/dan (moe se usvojiti 2.084 m3/dan) odnosno 24,1 l/s. U tablici 1.21. date su procjene ukupne mjesene i godinje potrebe za vodom golf igralita (18+9 polja) na Sru, iskazane prema broju dana navodnjavanja te postotnoj potrebi vode u odnosu na maksimalnu dnevnu potrebu u sunom razdoblju. Najvea potreba za navodnjavanjem je u sunom odnosno ljetnom periodu (lipanj-kolovoz), a najmanja tijekom zimskog (kinog) perioda.
Rev. 2 51
Tablica 1.21. Prikaz ukupne mjesene i godinje potrebe za navodnjavanje golf igralita na Sru
Mjesec Postotna potreba od maksimalne dnevne potrebe za vodom (%) 20 30 50 70 80 100 100 100 80 70 30 20 Mjeseni broj dana navodnjavanja 2 2 2 4 5 28 30 28 5 5 2 2 Mjesena potreba za vodom (m3/mjesec) 834 1.251 2.084 5.836 8.337 58.358 62.526 58.358 8.337 7.297 1.251 834 215.303
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO (m3/god):
Minimalne potrebe za navodnjavanjem su u prosincu i sijenju i iznose 834 m3/mjesec, a maksimalna potreba za navodnjavanjem je u srpnju i iznosi 62.526 m3/mjesec. Ukupna procjenjena godinja potreba za vodom za navodnjavanje golf igralita na Sru iznosi 215.303 m3 vode i odnosi se na prosjenu godinju potrebu za vodom za navodnjavanje igraih povrina golf igralita na Sru. Prosjena dnevna potreba za vodom u ljetnom periodu (svibanj-rujan) iznosi 2.084 m3. U nastavku se, u cilju usporedbe, donosi pregled potreba za vodom za navodnjavanje postojeih golf igralita smjetenih u krkom podruju (Trst u Italiji, Bovec i Lipica u Sloveniji). Golf centri Lipica i Bovec imaju po 9 polja i dnevno u ljetnom periodu za zalijevanje u prosjeku troe 300-400 m3 vode, dok golf centar u Trstu ima 18 polja i dnevno u ljetnom periodu za zalijevanje u prosjeku troi 700-1.000 m3 vode. Tablica 1.22. Prikaz ljetnih dnevnih potreba za navodnjavanjem golf igralita na Sru i postojeim golf igralitima u kru Mjesec Broj rupa Dnevna potronja vode u ljetnom periodu (m3/dan) Dnevna jedinina potronja vode u ljetnom periodu (m3/dan/rupa) Sr 27 2.084 77,2 Lipica 9 300-400 30-44,5 Bovec 9 300-400 30-44,5 Trst 18 700-1.000 38,9-55,6
U tablici 1.23. su prikazane mjesene koliine oborina koje padnu na predvienu povrinu golf igralita. Koliina pale oborine na povrinama golf igralitama bazirana je na srednjim mjesenim koliinama oborina za period 1981. 2000. Najmanje koliine oborina padaju u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj, kolovoz), a najvee u jesenskom periodu (listopad, studeni,
Rev. 2 52
prosinac). S obzirom na razlike u maksimalnim i minimalnim koliinama oborina, potrebno je planirati i navodnjavanje golf terena. Tablica 1.23. Procjena koliina oborinske vode na navodnjavanom dijelu golf igralita na Sru Mjesec Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Srednja mjesena koliina oborina (mm) 77,2 81 88,7 84,8 66,5 39,9 24,2 56,3 74,3 120,7 147,9 121,8 Koliina pale oborine na golf igralitu (m3/mjesec) 26.240 27.531 30.149 28.823 22.603 13.562 8.225 19.136 25.254 41.025 50.271 41.399
Minimalne oborine padaju u srpnju 24,2 mm, a maksimalne u studenom 147,9 mm (oko 6 puta vie). Odnosima iz tablice 1.21. i 1.23. vidljivo je da su puno vee razlike u potrebama za navodnjavanjem izmeu sunog i kinog perioda, nego razlike u oborinama. Naime, suni period se preklapa sa sezonom listanja vegetacije (bioloki maksimum). Oborine koje padaju tijekom sunog perioda su najee u formi kratkotrajnih pljuskova gdje se saturira gornji sloj tla, a ostatak oborina otjee. U sunom periodu je evaporacija najintenzivnija, a tlo se lake isuuje zbog saturacije pliih dijelova. Kini period se preklapa s biolokim minimumom, potrebe vegetacije za vodom u tom periodu su najmanje. Oborine koje padaju tijekom kinog perioda su najee u formi dugotrajnih ujednaenih kia koje u potpunosti saturiraju tlo. Tlo u mediteranskom podruju zadrava vlagu, odnosno ostaje potpuno saturirano od sredine listopada do sredine svibnja ime omoguuje prihranu biljaka vlagom. Ukupna potreba za vodom za navodnjavanje ovisi i o hidrolokoj godini. U kinijim godinama, ukupna potreba za vodom za navodnjavanje je manja u odnosu procjene dobivene na temelju prosjene hidroloke godine, a tijekom izrazito sunih godina ta je koliina vea od prosjene ukupne koliine. Za zalijevanje odnosno navodnjavanje polja golf igralita na Sru predvia se koritenje vode iz slijedeih izvora: voda iz Omble, ujedno i najznaajniji izvor voda iz drenanog sustava i sustava povrinske odvodnje golf igralita proiena voda iz sustava oborinske odvodnje prometnih povrina proiena sanitarna otpadna voda zahvata
Rev. 2 53
Voda iz Omble je sirova voda, netretirana sustavom za filtraciju i dezinfekciju. Voda iz drenanog sustava i sustava povrinske odvodnje golf igralita predstavlja viak oborinske navodnjene vode. Voda iz sustava oborinske odvodnje predstavlja oborinsku vodu prikupljenu sustavom prihvata oborinskih voda nepropusnih povrina na podruju zahvata koja se nakon prihvata proiava od taloivih tvari i ulja i masti. Proiena sanitarna otpadna voda predstavlja sanitarnu otpadnu vodu hotela, vila i drugih objekata proienu na ureaju III (treeg) stupnja proiavanja s membranskom ultrafitracijom i dezinfekcijom efluenta. Prosjena dnevna koliina proiene sanitarne otpadne vode bi iznosila 393,4 m3/dan, pri punoj popunjenosti svih planiranih turistikih kapaciteta u vrhuncu turistike sezone od srpnja do rujna na platou Sra. U tablici 1.24. je prikazana godinja vodna bilanca golf igralita za sve izvore. Tablica 1.24. Godinja vodna bilanca golf igralita za sve izvore
Mjesec Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Ukupna mjesena potreba za vodom (m3/mjesec) 834 1.251 2.084 5.836 8.337 58.358 62.526 58.358 8.337 7.297 1.251 834 Koliina pale oborine na golf igralite (m3/mjesec) 26.240 27.531 30.149 28.823 22.603 13.562 8.225 19.136 25.254 41.025 50.271 41.399 Koliina proiene sanitarne otpadne vode (m3/mjesec) 12.195 11.015 12.195 11.802 12.195 11.802 12.195 12.195 11.802 12.195 11.802 12.195 Potrebe za sirovom vode iz izvora Omble (m3/mjesec) 32.994 42.106 27.027 -
Voda za potrebe navodnjavanja pohranjuje se u vodenim akumulacijama (umjetnim jezerima) u golfu. Vodene akumulacije odnosno umjetna jezera imaju dvojaku funkciju: akumulaciju vode potrebne za navodnjavanje polja golf igralita, estetsku funkciju. Voda iz drenanog sustava i sustava povrinske odvodnje golf igralita, te proiena voda iz sustava oborinske odvodnje ne ulaze u bilancu voda u ljetnom periodu, s obzirom da iste direktno napajaju akumulacije koje iz estetskih i funkcionalnih razloga moraju biti pune, pa se u sluaju pranjenja za potrebe navodnjavanja nadopunjavaju vodom iz Omble, budui da je dotok navedenih voda ljeti neznatan. Projektom golf igralita na Sru predviena su tri akumulacijska/umjetna jezera. Ukupna povrina sva tri jezera iznosi 3,78 ha.
Rev. 2 54
Sustav za navodnjavanje obuhvaa: dovodne cjevovode od vodospreme do otvorenih vodenih akumulacija u kojima se voda zadrava odreeno vrijeme, crpne stanice i tlane cjevovode za punjenje vodenih akumulacija koje se ne mogu puniti gravitacijski, zahvatne objekte i crpne stanice u sastavu svake otvorene vodene akumulacije koje crpe vodu u sustav navodnjavanja, sustav cjevovoda kojima se voda dovodi do rasprskivaa golf igralita kojima se voda aplicira na tlo i do drugih vodnih objekta u sastavu golf igralita, upravljake sustave kojima se kontroliraju reimi navodnjavanja golf igralita. 1.4.1.3. Sustav za gaenje poara Sustav za gaenje poara na cjelokupnom prostoru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem osigurava se hidrantskom mreom i dovoljnim brojem hidranata to e se procijeniti analizama poarne ugroenosti na razini izrade vie tehnike dokumentacije. Procjenjuje se da se sustav navodnjavanja moe iskoristiti kao dopuna sustava protupoarne zatite golf terena i pripadnih objekata i da e zadovoljiti potrebe za protupoarnom vodom i po rezervama i po kapacitetima. Protupoarna zatita hotela planira se rijeiti unutar rjeenja sustava opskrbe pitkom vodom. Hidrantska mrea se polae u koridoru prometnica, a raspored hidranata, osim o protupoarnim propisima, ovisit e i o rasporedu i znaaju pojedinih graevina, to treba definirati tijekom izrade projektne dokumentacije za ishoenje potrebnih dozvola. 1.4.2. Odvodnja Na podruju obuhvata zahvata na Sru sve otpadne vode koje e nastati, prikupljat e se razdjelnim sustavom odvodnje i odvoditi do predvienih prijemnika. Unutar obuhvata zahvata s obzirom na razliito porijeklo odnosno karakter otpadnih voda nastajati e sljedee otpadne vode: sanitarne otpadne vode, oborinske otpadne vode. Oborinske otpadne vode, a time i sustav oborinske odvodnje ine: oborinske vode s krovova objekata, oborinske vode s prometnica i parkiralita, oborinske vode sa zelenih povrina golf igralita koje obuhvaaju drenane i povrinske oborinske vode. Razdjelni sustav odvodnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem obuhvaa: odvodnju sanitarnih otpadnih voda vila, hotela i prateih sadraja u golfu odvodnju oborinskih voda, odvodnju povrina golf igralita (drenana odvodnja i povrinska odvodnja golf igralita)
Rev. 2 55
Sustav odvodnje svih otpadnih voda unutar obuhvata zahvata definiran je idejnim rjeenjem predmetnog zahvata na temelju poznatih i procijenjenih ulaznih pokazatelja. 1.4.2.1. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda portsko rekreacijskog centra obuhvaa kolektorsku mreu te crpne stanice za podruja gdje nije mogue ostvariti gravitacijsku odvodnju. Na razini ove Studije usvojena je varijanta s izgradnjom vlastitog ureaja za proiavanje III (treeg) stupnja proiavanja s membranskom ultrafitracijom i dezinfekcijom efluenta s ponovnom uporabom proiene vode za navodnjavanje golf terena. Koliine i sastav sanitarnih otpadnih voda U nastavku se daju koliine i sastav sanitarnih otpadnih voda s podruja zahvata koji je predmet ove Studije o utjecaju na okoli (portsko rekreacijski centar s golf igralitem). Tablica 1.25. Bilanca dnevnih koliina sanitarnih otpadnih voda RC i kontaktnih zona
Podruje/parametar Maksimalna dnevna potronja sanitarne vode (m ) Gubici vodovodna voda/otpadna voda 15% (m3) Unos stranih voda u sustav odvodnje 10% (m3) Dnevna koliina otpadnih voda (m3)
3
RC s golf igralitem 420,8 -63,1 35,8 393,4
Satni faktor (ATV) Maksimalna satna koliina otpadnih voda
10,79 h/dan 37,17 m3/h
Oekivani maksimalni broj korisnika zahvata RC s golf-igralitem iznosi 1.980 osoba (1.980 ES). Sastav otpadne vode odgovarati e standardnom sastavu sanitarnih otpadnih voda naselja (BPK5 60 g/ESd, KPK 120 g/ESd, suspendirane tvari 70 g/ESd, Nuk 11 g/ESd, Puk 1,8 g/ESd): BPK5 KPK S.T. Nuk. Puk. N-NO3 286,18 mg O2/l 564,71 mg O2/l 333,87 mg O2/l 52,47 mg N/l 8,56 mg P/l 0,0 mg N/l
U Republici Hrvatskoj nisu definirani kriteriji kakvoe proienih otpadnih voda s konanom dispozicijom na tlo odnosno na povrine predviene za rekreaciju u svrhu zalijevanja tih povrina. Takoer na razini Europske unije ne postoje definirani takvi kriteriji. Meutim, smjernice koje se mogu koristiti kada je u pitanju kakvoa proienih upotrijebljenih voda koje se koriste za navodnjavanje su smjernice amerike agencije za zatitu okolia (EPA): Guidelines for Water Reuse EPA/625/R-04/108. Tim smjernicama su navedeni kriteriji za kakvoom proiene otpadne vode za navodnjavanje za razliite tipove koritenja (podruja koja su u kontaktu s javnosti i podruja s ogranienim ili bez kontakta javnosti). Budui da golf igralita kao i parkovi i druge rekreacijske povrine pripadaju u podruja s kontaktom javnosti, navedenim smjernicama amerike agencije EPA propisana je
Rev. 2 56
kakvoa upotrijebljenih otpadnih voda koja se moe koristiti za navodnjavanje javnih povrina (parkovi, golf igralita, druga podruja s javnim pristupom, groblja) i prikazana su u sljedeoj tablici. Tablica 1.26. Kakvoa upotrijebljene otpadne vode za zalijevanje javnih povrina (Guidelines for Water Reuse EPA/625/R-04/108) Pokazatelj pH BPK5 Mutnoa Fekalni koliformi Patogeni Slobodni klor Kakvoa vode 6-9 10 mg/l 2 NTU 0/100 ml 0/100 ml 1 mg/l (minimalno)
Za postizanje kakvoe upotrijebljene vode za navodnjavanje javnih povrina smjernicama su preporuene tehnike proiavanja koje ukljuuju II stupanj proiavanja (bioloka obrada), filtracija i dezinfekcija, pri emu je potrebno iz otpadne vode ukloniti patogene mikroorganizme ispod granice detekcije. Ureaj za proiavanje otpadnih voda (UPOV) se kapacitira na ukupni broj ekvivalent stanovnika, te hidrauliko optereenje na temelju ukupne dnevne potronje vode za sve objekte na Sru. U kapacitet ureaja ukljueno je i unutarnje povratno optereenje (nadmuljna voda iz spremnika mulja, te voda izdvojena na presi), kao i voda od pranja sita i membrana. Lokacija ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda predviena je u zapadnom dijelu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (Prilozi 1., 2.a., 2.b. i 3.a.). Pri izboru lokacije UPOV-a uzeti su u obzir sljedei zahtjevi: izgradnja izvan zona turistikih smjetajnih graevina (vila) faznost izgradnje visinske razlike terena radi to veeg postizanja gravitacijske odvodnje blizina prometnice
Proiene vode akumulirale bi se u za to predvienoj akumulaciji smjetenoj u neposrednoj blizini ureaja za proiavanje kapaciteta 5.000 m3, odakle bi se cjevovodom transportirale do najblieg umjetnog jezera u golfu za navodnjavanje. Ukupna povrina za izgradnju ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda i prpadajuih akumulacijskih bazena iznosi 3.000 m2 (0,3 ha). Za postizanja kakvoe efluenta prikazanoj u tablici 1.26. ovom Studijom predlae se primjena MBR tehnologije, koja ukljuuje i sekundarnu bioloku obradu i filtraciju, u cilju postizanja traenog stupnja proiavanja. S obzirom da e se proiena voda akumulirati, ureaj treba ukljuivati i procese uklanjanja duikovih i fosfornih spojeva (III stupanj proiavanja) u cilju sprjeavanja rasta algi na povrini akumulacije i umjetnih jezera, tj. potrebno je onemoguiti bilo kakvu bioloku aktivnost u proienoj otpadnoj vodi. Sam ureaj se dimenzionira za prihvat otpadnih voda RC s golf-igralitem (1.980 ES), ali i za prihvat sanitarnih otpadnih voda drugih postojeih i planiranih objekata na Sru koji nisu
Rev. 2 57
predmet ove Studije o utjecaju na okoli (TN Bosanka jug i Bosanka sjever, i naselje Bosanka), pa je ukupni kapacitet UPOV-a 4.730 ES. Ureaj treba imati fleksibilnost u radu, obzirom na oekivane znaajne varijacije protoka zima/ljeto, no dimenzionirati e se na maksimalno optereenje od 4.730 ES, s mogunou da bude efikasan i kod optereenja koje iznosi 20% od maksimalnog. S obzirom na predloenu tehnologiju i koncept ureaja, mogue je isti odmah izgraditi za puni kapacitet od 4.730 ES, osim jedinice za membransku filtraciju koja je modularnog tipa i koja se moe dograivati ovisno o potrebama odnosno faznosti izgradnje, jednostavnim prikljuenjem dodatnih filterskih modula jedininog kapaciteta od npr. 1.000 ES. Glavni dijelovi ureaja za proiavanje su: mehanika obrada: kompaktna kombinirana predtretmanska stanica (KPS) za uklanjanje pijeska, ulja, masti i grubih neistoa sa zatitnom reetkom 6-10 mm, sa sustavom ispiranja sita, te mikrositom na kojem se uklanjaju neistoe >0,5-1 mm, takoer sa sustavom ispiranja sita. Za ispiranje se koristi proiena voda. retencija: ukopani zatvoreni armirano betonski bazen zapremnine 2.000 m3, slui ujednaavanju sastava otpadne vode i kao retencija u sluaju kvara na ureaju za proiavanje. bioloka obrada: dva bioaeracijska bazena opremljena sustavom aeracije, mijeanja, punjenja i pranjenja, s izdvojenom anoksinom zonom, sustavom recirkulacije, s mogunou da u funkciji bude samo jedan ili oba bazena. Ukupni tehnoloki volumen bazena iznosi oko 460 m3 pri koncentraciji aktivnog mulja od 10 g/l (uz dubinu bazena od 5 m, povrina iznosi 92,2 m2). Potreba na kisiku iznosi 57,55 kg O2/h u najnepovoljnijem sluaju. Potreba na zraku iznosi oko 1.800 m3/h. Predlae se instalacija jednog radnog, i jednog priuvnog puhala, instalirane snage oko 55 kW svako, opremljenih frekventnim pretvaraima broja okretaja. Izraunata potrebna starost mulja iznosi 14 dana, to znai da je viak mulja djelomino stabiliziran to pogoduje smanjenju bioloke aktivnosti i smanjuje mogunost pojave neugodnih mirisa tijekom skladitenja. filtracija: kompozitni membranski modul sastavljen od jedininih modulskih ispuna smjeten izvan bioaeracijskih bazena, u zasebnom bazenu, s prateom opremom (pumpe za recirkulaciju, pumpe za protustrujno pranje, sustav za aeraciju/ienje i dr.), ukupne povrine membrana od oko 1.800 m2 pri tlaku od 500 mbar i hidraulikom permeabilitetu od 0,1 m3/m2hbar. Adekvatna veliina pora iznosi 0,1 m (ultrafiltracija). Modul se moe instalirati fazno. dozator sredstva za uklanjanje fosfora (maksimalna dnevna potronja moe iznositi oko 61,2 litara 40%-tne otopine FeCl3, odnosno godinja potronja se predvia u koliini od 11,2 m3) jedinica za konanu dezinfekciju klorom (maksimalna dnevna potronja moe iznositi oko 1 kg klora uz stupanj iskoristivosti 100%) automatski analizator efluenta mjera protoka biofilter za proiavanje otpadnog zraka; Otpadni zrak proiava se na biofilteru koji prihvaa zrak iz objekta. Potrebni volumen biofiltera iznosi oko 95 m3. Najbolje je smjestiti ga unutar objekta zbog zatite od atmosferilija, no isti moe biti smjeten i izvan objekta. spremnik mulja zapremnine oko 120 m3 opremljen mijealicom spiralna presa za uguivanje mulja s jedinicom za doziranje polielektrolita (maksimalna dnevna potronja oko 7 kg kationskog polielektrolita)
Rev. 2 58
Zbog utede na prostoru i energiji nije predvieno da ureaj radi s istovremenom stabilizacijom vika biolokog mulja, no navedeno znai da je isti potrebno relativno brzo odvodniti na presi i otpremiti s lokacije. Ureaj e biti smjeten u zatvorenom objektu dimenzija maks. 15x22 m (izvan objekta biti e smjeteni jedino retencijski bazen i eventualno biofilter), na nain da su bioaeracijski bazeni i spremnik mulja ukopani u zemlju, dok se izdvojena elektrostrojarska oprema smjeta nadzemno. Zbog smanjenja potrebnog kapaciteta biofiltera, oprema e unutar objekta biti smjetena u zasebnim odjeljcima. Izvan objekta biti e smjeteni samo pristupni putevi ureaju. Kompletan prostor unutar objekta biti e prikljuen na ureaj za proiavanje otpadnog zraka (biofilter) u cilju sprjeavanja irenja neugodnih mirisa. Dezinfekcija efluenta predvia se kloriranjem nakon proiavanja i neophodna je u cilju zadravanja odsustva patogenih mikroorganizama, bez obzira to se i samom membranskom filtracijom moe osigurati odsustvo patogenih mikroorganizama. Minimalna koncentracija aktivnog klora mora biti 1 mg/l i kroz sustav kontrole klora u vodi navedenom treba teiti. Vee koncentracije su povoljnije u cilju suzbijanja pojave patogenih mikroorganizama, ali mogu negativno utjecati na rast biljaka i mogu dugorono uzrokovati zaslanjenje tla. Ovom Studijom ograniava se maksimalna koncentracija slobodnog klora u efluentu na 2 mg/l (jedinini uzorak), odnosno na 1,2 mg/l (godinji prosjek). Mulj iz biolokog dijela ureaja se odvodnjava na spiralnoj presi s pumpom za elektrolit i mijealicom u spremniku elektrolita. Polielektrolit se koristi za odvodnjavanje. Polielektrolit je kationskog tipa, organskog ili anorganskog porijekla. Maksimalna dnevna proizvodnja suhe tvari mulja iznositi e oko 328 kg, odnosno oko 2,2 m3 odvodnjenog mulja na spiralnoj presi do 15% suhe tvari. Mulj uguen do te razine suhe tvari je u odvodnjenom obliku do 15% vode i moe se s lokacije transportirati klasinim vozilima u spremnicima od 5 m3, jednom u 2-3 dana. Mulj se s lokacije Sra odvozi na daljnje zbrinjavanje (bioloku ili kemijsku stabilizaciju, odvodnjavanje i dr.) na neki od komunalnih ureaja u blizini. Trenutno je najizgledniji UPOV u Metkoviu koji e se uskoro sagraditi, a u budunosti e to biti UPOV Dubrovnik kada se isti nadogradi s II stupnjem proiavanja. U viim fazama projektiranja mogue je predvidjeti i drukija tehnika rjeenja, ali zahtjevi za kakvoom efluenta, razina utjecaja na okoli i sigurnosti rada ureaja ne smiju se mijenjati. Kakvoa proiene vode mora zadovoljiti standarde iz gornje tablice, a dodatno izlazna koncentracija ukupnog duika mora biti ispod 15 mg/l, a fosfora ispod 2 mg/l, to se u pravilu postie bez veih problema, pa se realno mogu oekivati koncentracije ukupnog fosfora ispod 1 mg/l, a ukupnog duika ispod 10 mg/l. Osim praenja procesnih parametara rada ureaja za proiavanje, potrebno je kontinuirano mjeriti mutnou proiene vode i rezidualni klor (u akumulaciji), a svakodnevno je u proienoj vodi potrebno pratiti koncentraciju fekalnih koliforma. Povremeno (jednom tjedno) potrebno je mjeriti izlazne koncentracije KPK, BPK5, pH, Puk, Nuk, suspendirane tvari. Zgrada za smjetaj UPOV biti e zatvorena i zvuno izolirana od okoline. Laboratorij e biti integriran u slubi kontrole i odravanja RC, i nee biti smjeten na lokaciji UPOV. Na lokaciji UPOV nije planiran stalni boravak osoblja, ali je planiran priruni sanitarni vor koji e se prikljuiti na sam UPOV.
Rev. 2 59
Otpad s reetki i sita se prikuplja u klasinim spremnicima za otpad volumena 1,1 m3 u zatvorenom sustavu, te se po potrebi odvozi na odlagalite komunalnog otpada. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli (proraun na 50% popunjenosti kapaciteta RC s golf igralitem na godinjoj razini) prikazani su u tablici 1.27. Tablica 1.27. Vrste i koliine otpadnih tvari iz UPOV-a RC s golf igralitem
Vrsta otpada Otpad s reetke i sita Pijesak Ulja i masti Bioloka obrada (nakon obrade vika mulja) Proiavanje otpadnog zraka Ostalo (otpad od boravka djelatnika, otpad iz laboratorija i dr.) Sekcija ureaja Gruba reetka, mikrosito (KPS) KPS KPS Spiralna presa (15% s.t.) Otpadna ispuna biofiltera Koliina (m3/god) 11,9 11,9 6,0 168 10 Nain zbrinjavanja Na odlagalite neopasnog otpada Na odlagalite neopasnog otpada Mijeanje s vikom mulja, ili zbrinjavanje kao zauljeni otpad Oprema na konano zbrinjavanje na komunalni UPOV Na odlagalite neopasnog otpada Na odlagalite neopasnog otpada (otpadne kemikalije se vraaju isporuitelju)
1.4.2.2. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode te time i pripadajui sustav odvodnje naelno se moe podijeliti na: iste oborinske vode s krovova objekata, otpadne oborinske vode s prometnih povrina i parkiralita, oborinske vode s povrina golf polja. Sustav odvodnje oborinskih voda unutar predvienog zahvata na Sru planiran je kao zasebni sustav. Sustav oborinske odvodnje e se sastojati od kolektorske mree prometnih i parkirnih povrina preko kojih e se vode s navedenih povrina odvoditi do planiranih separatora ulja i masti s talonicom. Nakon proiavanja prikupljenih voda s prometnih i parkirnih povrina na separatorima ulja i masti iste e se uputati u jezera golf terena kako bi se koristile u svrhu navodnjavanja zelenih povrina golf terena. Prije ispusta vode iz separatora ulja i masti u umjetna jezera golf terena ugraditi e se kontrolna mjerna okna u svrhu kontrole kvalitete proiene vode. Lokacije i broj separatora ulja i masti odrediti e se nain da se u najveoj moguoj mjeri omogui gravitacijsko prikupljanje voda sa prometnih i parkirnih povrina, te njihovo uputanje u umjetna jezera golf terena. Za dijelove prometnih i parkirnih povrina gdje nije mogua gravitacijska odvodnja potencijalno zauljenih oborinskih voda do separatora ulja i masti, predvidjeti e se precrpljivanje voda do mjesta obrade, odnosno separatora ulja i masti s talonicom. Za prihvat oborinskih voda predviaju se slivnici sa talonicima radi taloenja neistoa s prometnica minimalne dubine 1,5 m. iste oborinske vode prikupljene sa krovova objekata i povrina oko objekata mogu se koristiti za zalijevanje zelenila okunica bez prethodne obrade na separatoru ulja i masti. Te vode se prikupljaju u spremnike za vodu iz kojih e se koristiti za navodnjavanje zelenila okunica. Eventualni viak tih voda e se isputati u sustav prikupljanja oborinskih voda s prometnih i parkirnih povrina.
Rev. 2 60
Prema opisanom nainu prikupljanja i obrade oborinskih voda s prometnica, parkiralita i krovova objekata, te njihovom ponovnom upotrebom u zalijevanju zelenih povrina u najveoj moguoj mjeri iskoritavaju se potrebni kapaciteti vode iz oborina, odnosno potrebne koliine vode iz vodoopskrbnog sustava za navedene aktivnosti su znaajno smanjene. Konana dispozicija proienih oborinskih voda ovisi o vie faktora (daljnjoj mogunosti koritenja, mogunosti izvedbe zbog visinskih razlika obuhvata zahvata, trokovima izvedbe i dr.) i obuhvaa sljedee: oborinske vode prikupljene s prometnih i parkirnih povrina nakon proiavanja na separatoru ulja i masti sa sljedeim varijantnim rjeenjima konane dispozicije: - isputanje u akumulaciju (V=5.000 m3) proienih sanitarnih otpadnih voda s mogunosti usmjeravanja u umjetna jezera u golfu, - odvoenje do umjetnih jezera golf igralita, oborinske vode s krovova i povrina oko graevina e se odvoditi: - u spremnike za vodu za navodnjavanje zelenih povrina okunica objekata - direktno u sustav oborinske odvodnje prometnica gdje bude ekonomski opravdano, Cjevovode oborinske odvodnje se planira gdje god je to mogue poloiti usporedno s kanalizacijskim cjevovodima sanitarnih otpadnih voda zbog maksimalnog iskoritenja prostora u smislu zajednikog koridora za radove na iskopu rovova u koje e se polagati cijevi. Dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje potrebno je provesti na bazi krivulje oborina, odnosno na bazi mjerodavnog intenziteta oborina ITP krivulja Hrvatskih voda za dvogodinji povratni period za prometnice i krovove. 1.4.2.3. Sustav odvodnje povrina golf igralita Izvedba golf igralita podrazumijeva izvedbu s odvodnjom uglavnom oborinskih voda u svrhu omoguavanja normalnog odvijanja igre kao i u svrhu ouvanja travnjakog sustava od djelovanja oborinske vode, poglavito za vrijeme oborina velikog intenziteta. Sustav odvodnje zelenih povrina golf igralita stoga obuhvaa dva razdjelna podsustava: podsustav povrinske i drenane odvodnje tee i green dijelova te pjeanih bunkera golf igralita, podsustav odvodnje voda koje otjeu slobodnom povrinom golf terena (fairway-a).
Podsustav povrinske i drenane odvodnje tee i green dijelova te pjeanih bunkera golf igralita Drenani sustav golf igralita ima dvostruku ulogu. Prvenstvena mu je namjena u najveoj moguoj mjeri prikupiti procijeene oborinske vode s golf terena i usmjeriti ih prema umjetnim jezerima kojima golf tereni gravitiraju kako bi se voda u jezerima mogla kasnije upotrebljavati u postupku navodnjavanja zelenih povrina golf terena. Osim funkcije navodnjavanja umjetna jezera podiu estetsku vrijednost samog golf terena.
Rev. 2 61
Pored navedenoga uloga drenanoga sustava biti e brzo i uinkovito dreniranje golf terena, odnosno efikasno odvoenje infiltriranih oborina sa zelenih povrina po prestanku kinih razdoblja (naroito za vrijeme kratkotrajnih oborina velikog intenziteta-pljuskova) radi osiguravanja uvjeta za nesmetano odvijanje golf igre. Drenani sustav golf igralita sastoji se od mree podzemnih perforiranih cijevi koje se ugrauju ispod tee i green polja i pjeanih bunkera te sustava koji prikupljenu vodu putem perforiranih cijevi s tih povrina odvodi prema umjetnim jezerima kako bi se kasnije voda iz jezera koristila u navodnjavanju zelenih povrina golf terena. Drenani sustav se izvodi na prethodno pripremljenoj tamponskoj podlozi. Debljina tamponske podloge e se odrediti dokumentacijom vie razine, a u pravilu se izvodi u debljini od oko 20 cm. Ova podloga se priprema od usitnjenog agregata, a ovisno o svojstvima tla koja e se odrediti geomehanikim istranim radovima za formiranje podloge dodavat e se estice gline kojima e se poboljati hidroizolacijska svojstva same podloge, a time i smanjiti mogua infiltracija oborina u podzemlje. Na tako pripremljenu podlogu postavlja se drenani sustav koji se sastoji od mree podzemnih perforiranih cijevi rasporeenih u profilu riblje kosti. Sustav drenane mree izvesti e se ukapanjem cijevi u otprije pripremljene rovove za koje nije potrebno izvoditi hidroizolaciju. Cijevi se polau na pripremljenu posteljicu od materijala bez kamenja te se iste zasipaju slojem pijeska (oko 15 cm) u odgovarajuem nagibu kako bi prikupljena voda gravitacijski mogla otjecati prema umjetnim jezerima. Oblik i konfiguracija golf terena, kao i pravilan izbor materijala koji e imati zadovoljavajua svojstva u pogledu zadravanja vlage i mogunosti infiltracije, te priprema podloge golf terena kroz sabijanje i kompaktiranje materijala, osigurati e potrebne uvjete za kvalitetno provoenje dreniranja povrine golf terena bez potrebe izvoenja hidroizolacije na dreniranoj povrini. Oborinske vode koje padnu na tee i green povrine se djelomino odvode i povrinskom odvodnjom. Podsustav povrinske odvodnje mogue je izvesti formiranjem kanalica i kanala kojima se voda usmjerava prema jezerima u golf igralitu. Na slici 1.8. je prikaz tipine drenae green povrina, a slici 1.9. tipini presjek drenae green-a prema projektantu golfa na Sru Gregu Normanu. Na slici 1.10. je tipini popreni presjek tee podruja, a na slici 1.11. je prikaz tipinog presjeka drenae prema projektantu golfa na Sru Gregu Normanu.
Rev. 2 62
Odzrano okno Glavni drenani kolektor Sekundarni drenani kolektor

Opseg drenanog kanala s cijevi poloenom na najniim toakama uz rub green-a
Drenani kolektor pjeanog bunkera
Prikljuno okno pjeanog bunkera
Prikljuno okno green-a
Neperforirana cijev Okno za oborinske vode
ODVODNJA GREEN-a
Slika 1.8. Prikaz tipine drenae green povrine
Sloj pijeska oko 30 cm (min)
30 mm ili ekvivalentni geotekstil za osiguranje stabilnosti ruba green-a
POVRINA GREEN-a
Zamjena gornjeg sloja tla
ljunak
Pjeani bunker
Sekundarni drenani kanal sa cijevi
Opseg drenanog kanala s cijevi
Zbijena podloga oko 20 cm
PRESJEK DRENANIH KANALA GREEN-a
Slika 1.9. Tipini presjek drenae green-a
Rev. 2 63
Sekundarni odvodni kolektor sa cijevi Sloj dubokog korijenja
Rub tee-a
4'' cijev slui kao glavni kolektor i prijemnik za dreniranje vode s tee-a
Zbijeni sloj gline s padom od 1%
Zamjena gornjeg sloja tla debljine 15 cm oko tee-a
POPRENI PRESJEK TEE-a Slika 1.10. Tipini popreni presjek tee-a
Zbijeni korijenski sloj od 15 cm na temeljnoj podlozi
POVRINA TEE-a
Gornji sloj tla
ljunak Sekundarni drenani kanal s cijevi
PRESJEK DRENANIH KANALA TEE-a
Slika 1.11. Tipini presjek drenae tee-a
Rev. 2 64
Perforirane cijevi ispod tee i green podruja, te pjeanih bunkera poloene su u rovove, promjera su 4" i sadravaju zadovoljavajuu perforaciju koja e se odrediti tijekom hidraulikih prorauna kroz glavni projekt. Perforirane cijevi obino se polau u karakteristine oblike (npr. riblja kost) u proraunom odreenoj gustoi kako bi se s cjelokupne povrine tee i green polja te pjeanih bunkera uinkovito provodila odvodnja infiltrirane vode. Prema potrebi, ovisno o konfiguraciji terena, kod navedenih povrina golf igralita izvodi se i vodonepropusni rubni drenani rov u koji se takoer ugrauju drenane cijevi kako bi se dodatno osiguralo prikupljanje infiltrirane vode i odvoenje iste prema umjetnim jezerima. Sva prikupljena voda putem perforiranih cijevi odvodi se do neperforiranih cijevi kojima se prikupljena voda odvodi u umjetna jezera. Neperforirane cijevi su plastine cijevi na koje se u krajnjim tokama sustava preko prikljunih okana spajaju sustavi drenanih perforiranih cijevi tee i green povrina, te pjeanih bunkera. Sustav cijevi polae se u pripremljene rovove na pjeanu posteljicu s nasipavanjem cijevi pijeskom 30 cm iznad tjemena cijevi. Ostatak rova zapunjava se sitnim materijalom iz iskopa. Najveim dijelom je poloen na fairway povrinama i u potpunosti je vodonepropustan ine osigurava bitan uvjet odvodnje sve prikupljene infiltrirane vode u umjetna jezera. Cijevi su obino promjera 4" (zbog izraenijih padova), no prema potrebi nominalni promjer moe se poveati kako bi se zadovoljili hidrauliki uvjeti teenja. Vezano uz problematiku ugradnje drenanih sustava (perforirane i neperforirane cijevi) valja napomenuti kako sredina u kojoj se planira njena izgradnja ne namee nikakve posebne uvjete prilikom izgradnje. Same cijevi se postavljaju prema standardnim postupcima na pripremljene podloge kako je prethodno opisano. Takoer, izvrit e se geomehaniki i geofiziki istrani radovi na osnovu kojih e se odrediti graa tla, a shodno tome e se prilagoditi projektna rjeenja. U sluaju naknadnog otkria kaverni, koje bi se eventualno mogle otvoriti uslijed graevinskih radova, potrebno je u uvjete zatite te u postojeu graevinsku dokumentaciju unijeti kontinuirani speleoloko-biospeleoloki monitoring, kako bi se na vrijeme sprijeile daljnje devastacije. Podsustav odvodnje voda koje otjeu slobodnom povrinom golf terena (fairway-a) Povrinsko otjecanje pri pojavi padalina na golf terenu pojavljuje se u najveoj mjeri na fairway povrinama golf igralita, pa je sukladno tome na tim povrinama planirana izvedba povrinske odvodnje. Vode koje otjeu slobodnom povrinom fairway-a (ovisno od oblika i konfiguracije samog golf terena) biti e prikupljene i usmjeravane prema umjetnim jezerima povrinskim otjecanjem ili odvoene u nie dijelove golf terena s procjeivanjem u drenani sustav i dalje do umjetnih jezera. Golf tereni oblikovani su na nain da prikupe svu vodu za vrijeme kinih razdoblja s pripadajuih travnatih povrina bilo da se radi o infiltriranoj vodi u tlo ili povrinskom otjecanju. Dimenzioniranje sustava povrinske odvodnje kao i odabir naina i elemenata odvodnje biti e rijeeno u daljnjoj fazi projektiranja. Konana odluka o potrebi izvedbe povrinske odvodnje rough povrina koje nisu obuhvaane sustavom odvodnje rijeiti e se u daljnjoj fazi projektiranja.
Rev. 2 65
1.4.3. Prometna mrea Prometna mrea RC s golf igralitem na Sru obuhvaa povezivanje predmetnog zahvata sa irom prometnom mreom izvan podruja zahvata, kao i izgradnju prometne mree unutar obuhvata zahvata kako bi se ostvarila prometna komunikacija sa svim predvienim objektima. Planirano povezivanje podruja zahvata sa irom prometnom mreom usklaeno je s rjeenjem prema vaeim planovima prostornog ureenja (PPDN, PPU/GUP Grada Dubrovnika). Povezivanje podruja zahvata sa irom prometnom mreom predvia se kroz dvije faze: - Faza I obuhvaa dvije varijante. U prvoj varijanti faze I, promet bi se organizirao preko modernizirane i najveim dijelom rekonstruirane prometnice, koja sa Brgata kree kao lokalna cesta L-69049 da bi nakon granice izmeu Grada Dubrovnika i Opine upa Dubrovaka postala nerazvrstana prometnica (po novoj kategorizaciji prometnica) i koja vodi do ulaza u naselje Bosanka, s moguom novom trasom na pojedinim dionicama to e se definirati tijekom izrade projektne dokumentacije za navedenu prometnicu. Druga varijanta kao etapno rjeenje pretpostavlja rekonstrukciju postojee nerazvrstane prometnice D-8 naselje Bosanka po trasi postojee prometnice uz nune rekonstrukcije i irenje. - Faza II obuhvaa izgradnju novoplanirane prometnice od vora kod vidikovca na dravnoj cesti D-8 do ulaza u naselje Bosanka (u istraivanju). Na Prilogu 3.b je kartografski prikaz planiranog prometnog sustava (cestovni, pjeaki, biciklistiki, jahaki i dr.) portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru. 1.4.3.1. Cestovna mrea unutar zahvata Postojea prometnica na platou Sra sukladno odredbama Generalnog urbanistikog plana Grada Dubrovnika (l. 69) svrstana je u kategoriju ostalih ulica. Sukladno GUP-u (l. 36) pri ureenju RC s golf igralitem dozvoljena je mogunost promjena trase i poloaja ostalih ulica unutar zahvata, u skladu s topografijom terena i tehnolokim zahtjevima u rjeavanju golf igralita. Unutar lokacije zahvata prometno rjeenje obuhvaa izgradnju novih prometnica i ostalih prometnih povrina koje spadaju u kategoriju ostalih ulica. Sve prometnice unutar zahvata RC s golf igralitem su nerazvrstane, a prema funkciji se dijele na: - glavnu prometnicu, ukupne duine 5,1 km (5,1 ha) - sabirnu prometnicu, ukupne duine 3,19 km (3,2 ha) - prilazne prometnice, ukupne duine 4,79 km (4,8 ha) Na slici 1.12. je prikaz planiranog sustava prometnica, cestovne mree RC s golf igralitem.
Rev. 2 66
Slika 1.12. Planirana organizacija sustava cestovne mree portsko rekreacijskog centra s golf igralitem
Glavna i sabirna prometnica su u funkciji javnog koritenja. Ukupna povrina prometnica iznosi 13,1 ha, dok ukupna povrina prometa u mirovanju iznosi 0,34 ha. Glavna prometnica Glavna prometnica vodi od ulaza u naselje Bosanka do tvrave Imperial s june strane, te do ulaza u rekreacijski park sa portskim centrom sa sjeverne strane. Duljina glavne prometnice iznosi oko 5,1 km. Glavna prometnica je javno dostupna. Zbog karakteristika terena za glavnu prometnicu utvren je koridor od 25,0 m unutar kojeg se postavlja trasa prometnice. Nakon realizacije trase povrina unutar koridora prikljuuje se susjednoj namjeni (golf igralitima ili rekreacijskom parku).
Rev. 2 67
Sabirna i prilazne prometnice Sabirna prometnica duljine 3,19 km, sabire promet unutar zahvata, te ga vodi do glavne prometnice. Sabirna prometnica je javno dostupna. Prilazne prometnice, ukupne duljine oko 4,79 km vode do svake grupacije za gradnju graevina i preteno su privatnog karaktera, te omoguavaju pristup interventnim vozilima. Za sabirnu i prilazne prometnice utvren je koridor od 15,0 m unutar kojeg se postavlja trasa prometnice. U obradi kolnih povrina sabirnih i prilaznih prometnica predvieno je na svim dijelovima, na kojima to prometno tehniki uvjeti doputaju, koritenje ostalih materijala kojima se postie rjeavanje kolnikog zastora u parkovima (prirodna utabana podloga i fiksatori, granitne kocke i sl.). Promet u mirovanju Za svaku prostorno funkcionalnu cjelinu planirani su ulazi u zonu sa pripadajuim parkirnim mjestima. Organiziranje smjetanja prometa u mirovanju u pravilu se rjeava u koridorima glavne i sabirne prometnice uzimajui u obzir topografiju terena i dostupnost planiranih sadraja unutar zahvata. U prostorno funkcionalnu cjelinu Rekreacijski park sa portskim centrom planirano je est glavnih ulaza (slika 1.13.): 1. STRELJANA Uz dionicu glavne prometnice u blizini Streljakog poligona planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile i 5 parkirnih mjesta za autobuse. 2. AMIFITEATAR U sklopu amfiteatra planirana je garaa sa 50 parkiralinih mjesta i 5 parkiralinih mjesta za autobuse. Uz prometnicu, te neposredno uz amfiteatar planirano je 30 parkiralinih mjesta za osobne automobile. 3. IMPERIAL U blizini tvrave Imperial planirano je 20 parkiralinih mjesta za osobne automobile i 3 parkiralina mjesta za autobuse. 4. STRINJERA Uz tvravu Strinjera planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile. 5. KOD OKRETITA Prije okretita glavne prometnice planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile. 6. PORTSKA DVORANA Uz portski centar planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile te 5 parkiralinih mjesta za autobuse.
Rev. 2 68
U prostorno funkcionalnu cjelinu Golf resort, planirana su tri glavna ulaza (slika 1.13.): 1. STRELJANA Uz dionicu glavne prometnice u blizini Streljakog poligona planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile. 2. GOLF IGRALITE 9 POLJA Uz golf igralite od 9 polja planirano je parkiralit kapaciteta 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile. 3. GOLF IGRALITE 18 POLJA Uz klupsku kuu golf igralita od 18 polja planirano je parkiralite kapaciteta 100 parkiralinih mjesta. Uz planirano parkiralite mogue je osigurati privremenu parkiralinu povrinu za vrijeme odravanja natjecanja. Tablica 1.28. Promet u mirovanju uz ulaze u prostorno funkcionalne cjeline RC s golf igralitem
OSOBNI AUTOMOBILI Rekreacijski park sa portskim centrom 1 Streljana 50 PM 2 Amfiteatar 30 PM + 50 GM 3 Imperial 20 PM 4 Strinjera 50 PM 5 Kod okretita 50 PM 6 portska dvorana 50 PM Ukupno: 250 PM + 50 GM Golf resort 1 Streljana 50 PM 2 Golf igralite 9 polja 50 PM 3 Golf igralite 18 polja 100 PM Ukupno: 200 PM SVEUKUPNO: 450 PM + 50 PM ULAZ AUTOBUSI
5 PM 5 PM 3 PM 5 PM 18 PM 18 PM
Za potrebe golf resorta i rekreacijskog parka s portskom dvoranom za posjetitelje je osigurano 450 parkiralinih mjesta i 50 garanih mjesta za osobne automobile te 18 parkiralinih mjesta za autobuse. Pored navedenih povrina za svaki planirani sadraj planirano je zbrinjavanje prometa u mirovanju unutar podruja samog sadraja prema propisanim normativima. Kako je u poglavlju 1.2.1. navedeno, za vile u golfu (240 vila) planiran je normativ od 2 parkiralina mjesta po vili, to maksimalno iznosi 480 parkiralinih mjesta. Stajalita javnog prometa Uz navedene ulaze u prostorno funkcionalne cjeline koji se nalaze uz glavnu prometnicu, planirana su stajalita javnog prometa, ukupno 6 stajalita. Parkiraline povrine na svim dijelovima (na kojima to prometno-tehniki uvjeti doputaju) se ne asfaltiraju, ve se mogu koristiti druga rjeenja (prirodna podloga sa ili bez fiksatora i sl). Organizacija prometa u mirovanju, ulazi u pojedine prostorno funkcionalne cjeline i stajalita javnog prometa unutar obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prikazana je na slici 1.13.
Rev. 2 69
Slika 1.13. Organizacija ulaza i prometa u mirovanju u prostorno funkcionalne cjeline RC s golf igralitem
1.4.3.2. Pjeake i biciklistike staze, jahake staze i pjeake povrine Unutar obuhvata zahvata planirano je osiguranje pjeakog i biciklistikog prometa, kao i jahakih staza. Pjeake staze i ostale pjeake povrine Glavna pjeaka prometnica ukupne duine 9 km osigurava kontinuiranu pjeaku komunikaciju (slika 1.14.). U koridorima svih prometnica osigurane su pjeake povrine (nogostupi) koje vode do svih zahvata u prostoru. Osobita panja posveena je ureenju pjeakih povrina, te meusobnom povezivanju svih bitnih elemenata projekta i osiguranju pjeake dostupnosti znaajnih vizurnih toaka i elemenata kulturne batine unutar obuhvata zahvata. Pored navedenih, mogue je i ureenje ostalih pjeakih povrina uvaavajui zahtjeve sigurnosti, konfiguraciju terena, etapnost gradnje i ostale imbenike.
Rev. 2 70
Na slici 1.14. je prikaz planirane glavne pjeake prometnice unutar RC s golf igralitem.
Slika 1.14. Planirana pjeaka prometnica u RC s golf igralitem
Biciklistike staze U koridoru glavne i sabirne prometnice planirane su biciklistike staze minimalne irine 1,40 m. Planirane su kao nezavisne biciklistike staze duljine oko 9 km u obuhvatu rekreacijskog parka. Na slici 1.15. je prikaz planirane biciklistike staze unutar RC s golf igralitem.
Slika 1.15. Planirana biciklistika staza u RC s golf igralitem
Rev. 2 71
Jahake staze Jahake staze, minimalne irine 4,0 m vode od jahakog centra, obodno oko vrijednog poljoprivrednog polja Bosanka i planiranih turistikih zona (Bosanka sjever i Bosanka jug) u duini od oko 4 km. Pored navedenih, mogue je ureenje i ostalih jahakih i biciklistikih staza u okviru obuhvata portsko rekreacijskog centra. Na slici 1.16 su planirane jahake staze RC s golf igralitem.
Slika 1.16. Planirana jahaka staza RC s golf igralitem
iara Rekonstruirana iara takoer omoguuje povezanost zahvata na Sru s gradom Dubrovnikom, to predstavlja prednost u kontekstu smanjenja automobilskog prometa, te promoviranja odrivih vidova komunikacije unutar zahvata (pjeake i biciklistike staze). 1.4.4. Telekomunikacijska mrea Telekomunikacijski sustav naselja Bosanka i platoa Sr oslanja se na UPS Bosanka koji je preko svjetlovodne veze spojen na glavnu centralu AXE Dubrovnik. Na podruju sela Bosanka ve postoji izgraena distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) kao dio postojee elektronike komunikacijske infrastrukture (EKI) kao i poloeni korisniki telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski sustav. Na tvravi Imperial nalaze se radio relejni sustavi i bazne stanice mobilne mree telekomunikacijskih operatora. Telekomunikacijska mrea RC s golf igralitem, odnosno telekomunikacijske trase planiraju se izvesti podzemno u koridorima kako postojeih tako i planiranih prometnica unutar obuhvata zahvata. Postojea DTK mrea e se dograditi i proiriti, a sve nove graevine e imati osiguran prikljuak na telekomunikacijsku mreu. Telekomunikacijska mrea e biti izvedena prema Pravilniku o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture, a detalji e biti definirani projektnom dokumentacijom za koju e se ishoditi potrebne dozvole.
Rev. 2 72
1.4.5. Elektroopskrba i javna rasvjeta Osigurani su potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potroaa i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica. Izgraditi e se nova transformatorska stanica Sr 110/10(20) kV s prikljunim DV/KB 2110 kV vodom. TS 110/20(10) kV Sr predviena je kao podzemna graevina smjetena u horizontalni tunel duljine oko 67 m ukopan u zapadnu liticu usjeka ceste D8, na lokaciji pjeakog puta od magistralne ceste do naselja Bosanka. Takoer e se izgraditi 10/(20)kV srednjenaponska mrea koja ide iz transformatorske stanice Sr 110/10(20) kV prema naselju Bosanka i platou Sra. Za opskrbu elektrinom energijom svih planiranih infrastrukturnih objekata planira se izgradnja vie distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV. Niskonaponsku mreu iz distributivnih transformatorskih stanica sainjavati e distributivni kabelski vodovi s pripadnim distributivnim razvodnim ormarima kao samostojeim objektima postavljenim na temelje. Distributivni ormari e biti i prikljune toke za spajanje potroaa na elektroenergetski sustav. Niskonaponska mrea e biti izvedena podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a. Paralelno s polaganjem nove srednjenaponske i niskonaponske kabelske mree u kabelskom kanalu postavljati e se i kabeli za javnu rasvjetu. Raspored i tip stupova javne rasvjete odabrati e se na nain da se postigne pravilna osvijetljenost ceste i otvorenih povrina. Javna rasvjeta kolnih, pjeakih i parkirnih povrina izvoditi e se na stupovima. Napajanje javne rasvjete predvieno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete smjetenog u blizini TS. Kod planiranja i izrade projekta javne rasvjete primjenjivati e se naelo energetske uinkovitosti. Izabrat e se svjetiljke s manjom potronjom energije i odgovarajuim svjetlosnim uinkom. Na Prilogu 3.c. je kartografski prikaz planiranog sustava elektroopskrbe portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru.
1.5.
Uporaba i odravanje golf igralita
S aspekta zatite okolia, djelatnosti vezane uz uporabu i odravanje golf igralita najvie su vezane uz problem prihrane odnosno zatite travnjaka (povrine tee, green i fairway). Golf kao portska igra je postao u posljednjih dvadesetak godina jedan od najpopularnijih portova diljem svijeta. Postoji uvjerenje kako golf ima znaajan utjecaj na okoli prije svega zbog koritenja sredstava za prihranu te sredstava za zatitu bilja. Kada se govori o golfu s aspekta zatite okolia obino se smatra kako odravanje povrina uzrokuje oneiavanje podzemne vode kemikalijama koje se koriste za odravanje povrina za igranje. Temelj dobrog odravanja i zatite travnjaka odnosi se na odravanje travnjaka u optimalnim uvjetima, kako bi se potaknula i poboljala prirodna otpornost travnjaka na biotike i abiotike faktore okolia. Osim toga, vrlo je vana primjena mjera odravanja i zatite u pravo vrijeme. Nedovoljno i nestruno odravanje moglo bi uzrokovati jo vee zahtjeve i potrebe za odravanjem i zatitom travnjaka to bi moglo dovesti i do opasnosti od oneienja okolia.
Rev. 2 73
Uestalost i razina odravanja travnjaka golf igralita ovisi o vremenskim prilikama (godinja doba) te o stupnju koritenja terena. Redovite mjere odravanja i zatite travnjaka golf igralita odnose se na: konju trave, prihranu travnjaka, kultiviranje travnjaka aerifikaciju, kontrolu i uklanjanje sloja odumrle trave (filca) (vertikalno zasijecanje, topdressing), navodnjavanje i kontrolu navodnjavanja, uporabu sredstava za zatitu bilja.
Konja travnjaka Konja travnjaka na golf igralitima jedna je od najvanijih mjera u njihovu odravanju. Ovisi o tipu travnjaka, vrsti trave, intenzitetu rasta i godinjem dobu. Intenzivni rast trava zapoinje u oujku i maksimum dosee u svibnju, nakon ega zapoinje silazna putanja koja traje do konca kolovoza. U narednim mjesecima zapoinje priprema za zimsko mirovanje. Sukladno tome provode se i prihrane travnjaka. Trava na green-u kosi se svakodnevno na visinu od 3-5 mm, pa treba koristiti one travne vrste koje su otporne na estu i nisku konju. Ovo podruje se intenzivno zalijeva i odrava. Trava na tee-u kosi se 3-4 puta tjedno na visinu od 6-13 mm. Ovo podruje, kao i green, se takoer intenzivno odrava i zalijeva. Travu na fairway-u kosi se na veoj visini (20 25 mm) 2-4 puta tjedno. Rough povrine ne zahtijevaju tako intenzivnu konju kao ostali dijelovi golf polja i kose se 12 puta godinje, a visina trave iznosi 20 50 cm. Pravo vrijeme konje travnjaka je vrlo vano i treba se provoditi kada je trava suha (u poslijepodnevnim satima) kako bi se izbjegao jedan od naina irenja patogena, i tako smanjila potencijalna primjena sredstava za zatitu bilja. S obzirom na ouvanje okolia i ekonomsku isplativost, najefikasnija metoda zbrinjavanja zelenog otpada od konje travnjaka, je njegova daljnja uporaba na dijelovima golf polja, kao to su povrine rough-a i eventualno fairway-a. Na tim povrinama pokoena trava biti e izvor hranjivih tvari, ime e se smanjiti potreba za koritenjem mineralnih gnojiva. Pokoenu travu s tee i green povrina potrebno je nakon konje ukloniti i koristiti na drugim povrinama golf igralita. Prihrana travnjaka Prihrana travnjaka na golf terenima jedna je od najznaajnijih agrokemijskih mjera koja izravno utjee na formiranje, kvalitetu i odravanje travnjaka. U cilju ouvanja okolia, koliine, vrste i nain primjene hraniva treba prilagoditi zahtjevima biljne vrste, elementu golf
Rev. 2 74
terena (green, tee, fairway), fizikalno-kemijskim karakteristikama uzgojnog supstrata, stupnju iskoristivosti hraniva, tehnikom rjeenju terena i klimatskim prilikama. Kada se govori o prihrani posebnu pozornost treba posvetiti prihrani duikom, jer se radi o elementu o kojem u najveoj mjeri ovisi brzina rasta i kvaliteta trave, ali i o jednom od najpokretljivijih elemenata u tlu, to s aspekta zatite okolia moe predstavljati znaajan problem. Duina gnojiva dodana u tlo vrlo brzo oksidiraju, a kao konaan produkt oksidacije nastaju ioni nitrata koji se ne veu na adsorpcijski kompleks tla, nego se ispiru u dublje slojeve. Stupanj iskoristivosti duinih hraniva relativno je mali, oko 50% dodane koliine duika usvoji se od strane biljke, a oko 50% gubi se ispiranjem i volatilizacijom. Stoga je proces usporavanja nitrifikacije jedan od najznaajnijih faktora u ouvanju okolia i boljoj iskoristivosti duinih hraniva. Sukladno tome, danas se na veini golf igralita koriste uglavnom sporo topiva hraniva s dugotrajnim djelovanjem, koja osim navedenih prednosti utjeu i na smanjenje potronje hraniva, a time i na smanjenje materijalnih trokova. U odnosu na duik, fosforna i kalijeva hraniva slabije su pokretna u tlu, to znai da se prihrana ovim hranivima, na pojedinim elementima golf terena moe prevesti u zalihu. Kao to je prethodno navedeno, koliine i vrste hraniva te broj prihrana ovisiti e prvenstveno o kojem elementu gol igralita se radi (green, tee, fairway), odnosno nainu koritenja, intenzitetu njege i konji. Generalno gledajui, prihrana travnjaka duinim hranivima zavrava krajem kolovoza, a u jesenskim mjesecima prihrana tla provodi se kalijevim hranivima. Dobra opskrbljenost travnjaka kalijem, prije ulaska u zimu vrlo je znaajna, jer je kalij element koji utjee na vodni i toplinski reim biljke. On nije graevni element, nalazi se u citoplazmi i na taj nain utjee na poveanje koncentracije staninog soka, a time i na otpornost korjenovog vrata na smrzavanje. Premda ne postoje ablone za prihranu golf igralita, sa sigurnou se moe tvrditi da e se najvee koliine hraniva po jedinici povrine primijeniti na green-u, zatim tee-u, a najmanje na fairway-u. S obzirom da prihrana travnjaka ovisi o mnogo faktora (klimatskim prilikama, biljno hranidbenom kapacitetu tla, opskrbljenosti biljaka hranivima, vrsti i obliku hraniva, nainu prihrane, tehnikom rjeenju golf terena), mogu varirati i prosjene vrijednosti za godinju potronju istih hraniva izraene u kg/ha/god. U tablici 1.29. je prikaz godinje potronje istih hraniva izraene u kg/ha/god. Tablica 1.29. Procjena potronje istih hraniva za golf igralite na Sru Elementi golf igralita Green Tee Fairway Duik 180 - 220 100 - 150 60 - 100 P2 O 5 kg/ha/god 80 - 100 60 - 100 40 - 60 120 - 150 100 - 120 60 - 80 K2O
Rev. 2 75
Pored navedenog, potrebno je predvidjeti i prihranu travnjaka mikroelementima i magnezijem. U tu svrhu mogu se koristiti kokteli koji sadre sve esencijalne mikroelemente, a prihranu magnezijem provoditi s 15-20 kg/ha/god. Na green-u i tee-u kao najzahtjevnijim elementima golf igralita primjenjivati e se isti broj tretmana. Broj tretmana ovisi o nizu faktora. Ako se koriste sporo djelujua i brzo djelujua hraniva, optimalno je napraviti od 3 do 5 tretmana sporodjelujuim, a 7 10 tretmana brzodjelujuim hranivima tijekom godine. Na fairway-ima e se primjeniti 2 4 tretmana tijekom godine. Rough povrine kao dio golf igralita, koji je normalno van igre, nije potrebno prihranjivati te se uglavnom u tu svrhu koristi otkos od konje tih povrina. Radi usporedbe, u tablici nie prikazane su vrijednosti procijenjenih koliina hraniva za planirana golf igralita Fratarska uma i Batijunski brig. Tablica 1.30. Procjena potronje istih hraniva za planirana golf igralita Fratarska uma i Batijunski brig Elementi golf igralita Green Tee Fairway Green + Tee Fairway Duik P2 O 5 kg/ha/god K2O
Fratarska uma 250 - 300 80 - 120 200 - 250 50 - 100 100 - 150 30 - 50 Batijunski brig 200 - 300 100 - 150 50 - 120 30 - 50 150 - 200 100 - 150 80 - 100 100 - 200 80 - 100
Osim za navedena planirana dva golf igralita, u nastavku su prikazane stvarne godinje potronje hraniva po pojedinim elementima golf igralita za izgraena golf igralita: Crveni Vrh u Istri izgraen 2009.g. (Slika 1.17.), zatim Lipica u Sloveniji izgraen 1989.g. (Slika 1.18.) i Trieste (Padriciano) u Italiji s devet polja izgraenih 1950.g., a novih devet polja 2005.g. (Slika 1.18). Sva tri golf igralita takoer se nalaze na krkom terenu kao i planirana golf igralita na Sru.
Rev. 2 76
Slika 1.17. Adriatic golf klub (Crveni Vrh)

(Izvor: http://www.golf-adriatic.com/cms-assets/images/slider/76962.igraliste-nice-small-plus-logo.jpg)
Slika 1.18. Golf klub Lipica

(Izvor: http://www.hotelsslovenia.si/golf-courses-golf-slovenia/)
Slika 1.19. Golf klub Trieste (Trst)

(Izvor: http://www.golfclubtrieste.net/club/history)
Tablica 1.31. Godinja potronja istih hraniva za golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst
Elementi golf igralita Green Tee Fairway Green Tee Fairway Green Tee Fairway Duik P2O5 kg/ha/god Crveni Vrh 142 84 200 80 125 50 Lipica 187,5 62,5 120 40 100,5 33,5 Trst 184 57,5 120 37,5 99 31 K2O
156 80 50 125 80 67 184 120 99
Iz navedenih podataka potronje hraniva na postojeim golf igralitima, vidljivo je da se procijenjene koliine hraniva za golf igralita na Sru okvirno podudaraju s realnim podacima potronje hraniva na postojeim golf igralitima uz veliku vjerojatnost da e, s obzirom na stvarne podatke, potronja hraniva za golf igralita na Sru biti i manja od procijenjene
Rev. 2 77
koliine. Naime, na postojeim golf igralitima godinji plan gnojidbe (odnosno odreivanje koliine i nabavke hraniva) izrauje se od strane odgovorne osobe za odravanje golf igralita (tzv. Superintendent), uzimajui u obzir kemijske analize tla golf terena. Isto e se, kao to je ve prije i navedeno, provoditi i na golf terenu na Sru. Aeracija Aeracija je nuan agrotehniki zahvat koji zamjenjuje klasino oranje u poljoprivrednoj tehnici. Prozraivanjem se poboljavaju svojstva tla i to: smanjuje se zbijenost, voda i zrak lake prodiru u tlo, olakana je izmjena plinova, poboljava se tekstura tla, pojaana je djelatnost mikroorganizama u tlu, produava se period za igru, intenzivira se zakorjenjivanje trave i suzbijanje nastanka bolesti travnjaka, te se time i smanjuje uporaba sredstava za zatitu travnjaka. Aeracija se moe provoditi injektorima, utiskivanjem vode i zraka pod velikim tlakom u vrlo malim vremenskim intervalima u korijenski sloj travnjaka, ime se postie rahljenje zemljanog sloja u travnjaku. Drugi nain kombinirane aeracije i poboljavanja drenanih sposobnosti sastoji se u postupku strojnog "vaenja epova" ("coring"); strojno se izvadi "ep" travnjaka i drenanog sloja pod travnjakom, a u njega se takoer strojno unese manja koliina smjese pijeska i sjemenja. Tako aerirani travnjak pripremljen je i sposoban za gnojidbu i primanje veih koliina vode bez opasnosti pojave organskog truljenja korijenskog sloja zbog nedostatka kisika. Trei je nain strojne aeracije tzv. "slicing" pri emu se zasijecanjem travnjaka trokutastim noevima na valjku stvaraju duboki i uski usjeci putem kojih se travnjak aerira. Kontrola i uklanjanje filca Tijekom vegetacijskog perioda, u donjem dijelu travnjaka pojavljuje se sloj odumrle trave (filc). Taj sloj filca tetno djeluje na rast i razvoj trave jer se u njemu stvaraju uvjeti koji pogoduju razvoju bolesti i pojavi tetnika. Takoer, taj sloj ometa kvalitetnu igru. Vertikalnim zasijecanjem (vertikutacijom) travnjaka uklanja se tetni sloj filca. Za smanjivanje nastanka filca koriste se mjere kao to je topdressing. Topdressing obuhvaa nanoenje smjese pijeska, organskih tvari i hraniva na povrinu travnjaka ime se potie mikrobna razgradnja organske tvari u tlu, ukljuujui i filc. Takoer se zbog dodavanja pijeska poboljava i struktura tla. Sredstva za zatitu bilja Za funkcionalno koritenje svakog golf igralita, pa tako i planiranog na Sru, jedan od osnovnih elemenata je pravilno odravanje travnjaka. Za to se osim hraniva, te mehanikih metoda odravanja primjenjuju i sredstva za zatitu bilja (pesticidi). Ope je poznato da su korovi, tetni kukci i patogene gljivice najvei problem na travnjacima golf igralita. Iz tog razloga, a to zahtijeva i dobra poljoprivredna praksa (en. GAP), izabiru se pesticidi koji mogu suzbiti tetoine, registrirani u RH za takvu namjenu, prihvatljivi su okoliu, tj. imaju odlina eko-toksikoloka svojstva i veina od navedenih koristi se u ekolokoj proizvodnji. Pravilnim odravanjem travnjaka i primjenom redovitih mjera odravanja, koliina sredstava za zatitu bilja se svodi na minimum, a to se na golf igralitima uspostavlja sustavom integriranog pristupa tretiranju tetnika (Integreted Pest Management IPM). IPM sustav obuhvaa skup mjera kojima se kontroliraju bolesti i tetnici travnjaka.
Rev. 2 78
Integrirani pristup tretiranju tetnika (IPM) u sklopu kontrole tetnika predvia koritenje prvenstveno biolokih i biotehnikih sredstava za zatitu bilja te kemijskih sredstava ukoliko nema druge alternative. S obzirom na odlike sredstava za zatitu bilja, kao to su: mobilnost (tlo i voda), adsorpcija (mogunost vezanja za organsku tvar u tlu) i perzistentnost (vrijeme razgradnje - karenca), pri izboru pesticida tei se koritenju sredstava niske mobilnosti, visoke adsorpcije i niske perzistentnosti. Izbor sredstava za zatitu bilja temelji se na Popisu aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH (Narodne novine, br. 27/11), te slubenom popisu sredstava za zatitu bilja koja se koriste u EU. Sukladno navedenom, na golf igralitima portsko rekreacijskog centra koristiti e se prvenstveno bioloka i biotehnika sredstva, a samo u krajnjoj nudi i organska sredstva od kojih se veina koristi u ekolokoj proizvodnji. Sredstva za zatitu bilja koja e se koristiti e biti pogodna za primjenu na krkim podrujima. Sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju su sljedea: insekticidi za suzbijanje tetnih kukaca, herbicidi za suzbijanje korova, fungicidi za suzbijanje tetnih gljivica.
Od insekticida prihvatljivo je koritenje naturalita spinosad, mineralnog ulja, diflubenzuron i mikrobiolokog insekticida na osnovi spora Bacillus thuringensis. Sve navedene tvari koriste se u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih kultura. Od herbicida za suzbijanje nepoeljnih korovnih vrsta prihvatljivo je koritenje kombinacija djelatnih tvari MCPA i Dicambe ili kombinacija Fe2 sulfat + MCPA + Dicamba. Od fungicida za suzbijanje patogenih gljivica na travnjaku za okoli je prihvatljiv fungicid na osnovu djelatne tvari azoksistrobina. Sva navedena sredstva pogodna su za primjenu na krkim podrujima. Insekticidi Insekticid s djelatnom tvari spinosad Spinosad je smjesa dvaju podjednako uinkovitih spinosina (A i D) koje proizvodi aktinomiceta Saccharopolyspora spinosa, te je svrstan u grupu "naturalita". Neke drave dozvoljavaju njegovu primjenu u ekolokoj proizvodnji. Primjenjuje se po potrebi u koncentraciji 0,03-0,05%, tj. od 0,3 do 0,5 l/ha. Vrlo je kratke karence - tri dana. Razgradnja spinosada na i u tlu odvija se pomou svjetlosti i mikroorganizama. Vrijeme poluraspada u tlu iznosi oko 9 dana, a krajnji proizvod razgradnje spinosada su prirodne tvari ugljik, vodik, kisik i duik. Navedeni insekticid je relativno stabilan u vodi, vrlo male ispirljivosti Kd (5-323) i u okoliu vrlo kratkog rezidualnog djelovanja. Iz tog razloga, a prema amerikoj agenciji zatite okolia (US Environmental Protection Agency), kada se koristi po uputstvima tada nije potrebna zatitna zona izmeu tretiranih povrina i tekuih ili stajaih voda. Pri oralnom uzimanju navedenog pripravka LD50 za mieve iznosi vie od 5.000 mg/po kg tjelesne mase, a iste vrijednosti su i za dermalnu toksinost (LC50). Po navedenoj toksinoj vrijednosti spinosad je svrstan u neznatno opasna sredstva (O=III). Prema EPA kategorizaciji glede opreza svrstan je u IV grupu. Neznatno je opasan za iva bia u vodi. Za korisne kukce ukljuujui i pele kada se primjenjuje u ranim jutarnjim, kasnim veernjim satima ili nou nema negativnog uinka. Prema EPA praktino je netoksian za ptice.
Rev. 2 79
Insekticid s djelatnom tvari spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis soj kurstaki Primjenjuje se u koncentraciji od 0,1 do 0,2%, tj. od 1 do 2 l/ha. B.t. nije uvrten u otrove. Njegova primjena dozvoljena je u ekolokoj proizvodnji. Ne ispoljava akutnu toksinost na testiranim sisavcima. Pri oralnom davanju B.t. u koliini od 10.000 mg/kg tjelesne mase nije zabiljeen toksiki uinak na mievima i psima. Nije toksian za ptice. B.t. nije toksian za vodene organizme u koncentraciji veoj od 1.000 ppm. Takoer, nema negativni utjecaj na korisne kukce te pele. Navedeni insekticid pod utjecajem UV svjetla vrlo brzo se raspada. Vrijeme poluraspada B.t. je 3,8 sati. Kod pH tla ispod 5,1 navedeni insekticid se vrlo brzo inaktivira. U tlu je imobilan i praktiki se ne ispire. Insekticid s djelatnom tvari spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis soj israelensis Pripravci na osnovi djelatne tvari Bacillus thuringiensis israelensis soj HA 14 u grupi su suvremenih larvicida. Zbog svoje selektivnosti i zanemarive toksinost (formulacija tablete LD50 > 30 000 mg , formulacija WP LD50 > 5 000 mg/kg) moe se koristiti u svim vodama, a da pri tom ne ugroava neciljane vrste. Insekticid s djelatnom tvari diflubenzuron Pripravci na osnovi djelatne tvari diflubenzurona su izvrsni larvicidi u vodama stajaicama, slabo pokretnim vodama, otvorenim kanalima i fontanama u ruralnim i urbanim sredinama. Diflubenzuron pripada grupi regulatora razvoja kukaca. Kod larvi komaraca ometa stvaranje hitina. Kod due primjene nije dokazana otrovnost u odnosu na ribe, ptice i toplokrvne ivotinje (oralni LD50 iznosi >400.000 mg/kg za tablete, dok u formulacijama koje se koriste u poljoprivredi oralni LD50 iznosi >2.100 mg/kg ). Inae, hrvatsko trite larvicidnih biocida obiluje nizom (10) diflubenzuronskih inaica, koje su registrirane i mogu se uspjeno koristiti u borbi protiv larvi komaraca. Insekticid na bazi mineralnog ulja Koristi se u ekolokoj poljoprivredi. Na tetne kukce ne djeluje svojim kemijskim svojstvima, ve fizikalnim svojstvima. Po US EPA listi akutna toksinost i dugotrajna toksinost mineralnog ulja na ljude i na ostale sisavce nije poznata. Prema NRSC Pesticide Properties Database nema rizika od povrinskog i dubinskog ispiranja mineralnog ulja. Mineralno ulje primijenjeno u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima nema nikakav negativni uinak na pele. Herbicid s kombinacijom djelatnih tvari (MCPA + DICAMBA) Djelatna tvar je kombinacija dviju tvari MCPA i dicambe i koristi se u koliini od 2,2 l/ha. MCPA Pri oralnom uzimanju LD50 za mieve kree se od 550 do 800 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj toksinoj vrijednosti svrstan je u III kategoriju, tj. u skupinu slabijih otrova. Ispoljava vrlo slabu dermalnu toksinost. Za mieve LD50 iznosi oko 1000 mg/kg, a za zeeve 4000 mg/kg tjelesne teine. U okoliu MCPA ispoljava srednju toksinost na neke vrste ptica ( LD50 = 400 mg/kg), neznatnu toksinost na ribe (LC50 = 232 mg/l), a nije toksina za vodene beskraljenjake, kao ni za sva iva bia u boatim vodama. Ne ispoljava nikakvu toksinost na pele. U prirodi, MCPA je slabo perzistentna u tlu. Razlae se pod utjecajem mikroorganizama u tlu. U ovisnosti o vlanosti tla, mikrobiolokoj aktivnosti i sadraju organske tvari, MCPA ima
Rev. 2 80
razliite vrijednosti vremena poluraspada i ispirljivosti u tlu. Ako tlo sadri vie od 10% organske tvari vrijeme poluraspada MCPA iznosi 1 dan, a ujedno je i slabo mobilna u tlu. DICAMBA Pri oralnom uzimanju navedenih pripravaka LD50 za mieve iznosi 1190 mg/kg, a za zeeve 2000 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj toksinoj vrijednosti svrstan je u III kategoriju, tj. u skupinu slabijih otrova. Ispoljava vrlo slabu dermalnu toksinost. Za zeeve LD50 iznosi preko 2000 mg/kg tjelesne teine. Dicamba je praktiki netoksina na ptice. LD50 na patke iznosi 2009 mg/kg. Ovisno o vrstama ptica, LC50 iznosi vie od 10.000 mg/kg. Ispoljava neznatnu toksinost na ribe (LC50 (96h) = 135-180 mg/l). Ne ispoljava nikakvu toksinost na pele. U prirodi Dicamba je srednje perzistentna u tlu, a vrijeme poluraspada iznosi 1 do 4 tjedna. Razlae se pod utjecajem mikroorganizama u tlu. Fungicid s djelatnom tvari Azoksistrobin To je fungicid iz grupe strobilurini, koji vuku podrijetlo od izluevina makroskopskih gljiva (Oudemansiella mucida i Strobilurus tenacellus). Navedeni fungicid ima "kvazisistemino"djelovanje i koristi se u koliini do 1 l/ha. Akutna toksinost pri oralnom uzimanju navedenih pripravaka LD50 za mieve iznosi 5.000 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj vrijednosti svrstani su po otrovnosti izvan skupine, O=izvan skupine. Azoksistrobin je registriran od strane U.S. EPA - Agencije za zatitu okolia, kao sredstvo za zatitu bilja koje se moe primijeniti na tratinama koje se koriste u komercijalne svrhe, zbog malog rizika od negativnog utjecaja na okoli. Povoljne injenice o azoksistrobinu su te to se koristi u malim dozama i to su razmaci njegove aplikacije ili jednaki ili ak dui od razmaka aplikacije veine ostalih alternativnih sredstava za zatitu bilja. Takoer, ima i iroki spektar i novi nain djelovanja, to ga ini dostupnim za uporabu u strategijama koje ele smanjiti rezistentnost kao i za uporabu protiv gljivica uzronika bolesti koje razvijaju ili su razvile rezistentnost na ostale fungicide. Azoksistrobin je niske akutne i kronine toksinosti na ljude. Takoer je niske akutne i kronine toksinosti na ptice, sisavce i pele. U tablici su prikazane aproksimativne koliine sredstava za zatitu bilja. Tablica 1.32. Aproksimativna koliina sredstava za zatitu bilja na golf igralitu na Sru Sredstvo za zatitu bilja Herbicid Insekticid Fungicid Koliina 2,2 l/ha 0,3-2 l/ha (ovisno o odabranom insekticidu) 1 l/ha
Prema iskustvima golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst, koliine sredstava za zatitu bilja koje se koriste su manje, to je vidljivo u usporednoj tablici. Za potrebe ove studije je uzeta konzervativna procjena, te se oekuje da e stvarne koliine sredstava za zatitu bilja golf igralita na Sru biti manje.
Rev. 2 81
Tablica 1.33. Usporedba godinjih koliina sredstava za zatitu bilja na golf igralitima Crveni Vrh, Lipica i Trst
Sredstvo za zatitu bilja Herbicid Insekticid Fungicid Ostalo Crveni Vrh l/ha 0,86 0,043 0,057 eljezni sulfat 2,86 kg/ha Lipica l/ha 1,14 eljezni sulfat 7 kg/ha Trst l/ha 0-0,75 0,25 eljezni sulfat 5 kg/ha
Iz tablice je vidljivo da godinje utroene koliine sredstava za zatitu bilja na golf igralitima variraju ovisno o pojavi tetnika, tako da uporaba nekih sredstava (npr. insekticida) moe potpuno izostati. Kod sva tri igralita, primjena sredstava za zatitu bilja bazirana je na pridravanju programa cjelovitog kontroliranja tetnika (IPM program), koji se temelji na utvrivanju uzronika te primjeni mehanikih, biolokih te po potrebi kemijskih tehnika u svrhu kontroliranja pojave tetnika na travnjacima. Monitoring tla i podzemnih voda u Hrvatskoj i svijetu Iskustva u provoenju monitoringa tla i podzemnih voda s ciljem utvrivanja uinkovitosti provoenja IPM sustava, plana gnojidbe, ali i funkcionalnosti drenanog sustava golf igralita na krkim podrujima su razliita. Prema dobivenim podacima, golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst ne provode nikakav monitoring podzemnih voda. Provode se kemijske analize tla i to u svrhu izrade godinjeg plana prihrane travnjaka. Voda s golf polja se ne odvodi u umjetna jezera (osim 4 polja golf igralita Crveni Vrh) ve se direktno uputa u krako podzemlje. S obzirom na brojnost objavljenih podatka koji obuhvaaju iskustva u izgradnji golf terena na kru kao i rezultate monitoringa okolia, najvie objavljivana je vezano za podruje Sjedinjenih Amerikih Drava i to od strane razliitih izvora poput dravnih agencija, znanstvenika, te privatnih investitora, prema kojima su i napravljene smjernice. Kako bi se rizici po okoli kod izgradnje i koritenja golf igralita sveli na najmanju mjeru, Odjel za zatitu okolia drave Floride (U originalu: FDEP - Florida Department of Environmental Protection) je jo 1995.g. publicirao Najbolju praksu odravanja golf igralita (''Best Management Practices for Golf Course Maintenance Departments''). Glavna ideja tog dokumenta je smanjenje zahtjeva za navodnjavanjem, prihranjivanjem i koritenjem sredstava za zatitu bilja (North, 2007.). Prema principima najbolje prakse (Best Management Practice Principles), openiti pristup upravljanju golf igralitima ukljuuje sljedee principe, koji su takoer bili i temeljni principi prilikom izrade ove SUO: izolacija svih potencijalnih oneiivaa od tla i vode smanjenje zahtjeva za navodnjavanjem, smanjenje koritenja hraniva i sredstava za zatitu bilja te zadravanje prirodne vegetacije.
Prvi princip ukljuuje identifikaciju svih tvari koje se skladite i kojima se rukuje na podruju golf terena, a koje nestrunom primjenom mogu predstavljati rizik po okoli. Potrebno je osigurati izolaciju tih tvari od okolia tijekom njihovog skladitenja, uporabe i odlaganja. Skladitenje ovih materijala treba biti u zatvorenim i natkrivenim prostorima, pod kljuem.
Rev. 2 82
Njima se treba rukovati na nepropusnim povrinama. Sva razlijevanja se trebaju brzo i kvalitetno oistiti, a izlivena sredstva treba i reciklirati kada god je to mogue. Drugi princip obuhvaa minimiziranje koliina hraniva, sredstava za zatitu bilja i navodnjavanja i to koritenjem u najveoj moguoj mjeri autohtone vegetacije i integriranog pristupa tretiranja tetnika (u originalu: Integrated Pest Management). Kvalitetna zatita okolia na temelju ovih principa moe se vidjeti na primjerima brojnih golf terena na teritoriju Sjedinjenih Amerikih Drava. Neka od njih su: Collier's Reserve Country Club, Naples, Florida i Johns Island West Club, Vero Beach Florida, a njihova iskustva su takoer konzultirana prilikom izrade SUO, posebno pri odreivanju mjera zatite. Takoer Agencija za zatitu okolia Sjedinjenih Amerikih Drava (U.S. Environmental Protection Agency ) ustanovila je da travnjaci privatnih kua predstavljaju vei problem od travnjaka golf igralita, jer njihovi vlasnici nisu osposobljeni da ta sredstva koriste na siguran i nekodljiv nain, za razliku od struno osposobljenog osoblja golf igralita (AGUA 2005.). Slijedom navedenog je za 80 golf igralita na prostoru Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade napravljena kvantitativna analiza monitoringa provedenog u razdoblju od 20 godina (Baris i sur., 2010.). U navedenoj analizi su dani zakljuci na temelju rezultata analiza provedenih uzoraka povrinske i podzemne vode ispitivanih na sredstva za zatitu bilja, metabolite, ukupni fosfor i nitrate. Analizom se utvrdilo slijedee: postoji stalna potreba za provedbom monitoringa i dobivanjem pouzdanih podataka vezano za utjecaj golf igralita na kakvou vode. relativno niske stope detekcije i prekoraenja koncentracije sredstava za zatitu bilja u povrinskim i podzemnim vodama su vjerojatno posljedica kombinacije dvaju faktora: prvo, injenice da sustav travnjaka djeluje kao filter i drugo, da se primjenjuje princip minimalnog koritenja sredstava za zatitu bilja, te se moe zakljuiti da su golf igralita u odreenoj mjeri dizajnirana i izgraena po principu najboljeg upravljanja (Best Management Practice) uz dodatnu primjenu najboljeg upravljanja tijekom gospodarenja oborinskim vodama. potreba provodbe stalnog monitoringa ukupnog fosfora kroz godinje analize tla golf polja od strane odgovorne osobe za odravanje golf igralita (superintendent) kojima e se odrediti koliina ukupnog fosfora za primjenu na golf polja i na taj nain posredno smanjiti i njegova koncentracija u vodi. Navedeno je rezultat aplikacije prekomjernih koliina fosfornih hraniva na golf igralitima. Navedeni zakljuci predmetne analize uzeti su u obzir i prilikom izrade ove SUO to je vidljivo iz propisanih mjera zatite vode i tla i propisanog programa praenja stanja okolia. Postavljanje sustava drenae kakav je predloen u SUO je uobiajena praksa u projektiranju golf igralita (osobito u novije vrijeme) i sva igralita koja su projektirana od strane projektanta golf igralita Greg Norman-a imaju takav sustav. Jedno od takvih novijih golf igralita izgraenih na kru je TPC San Antonio (Teksas, SAD) sa 36 rupa, otvoreno u sijenju 2010 g. Golf igralite se nalazi u sjeveroistonom dijelu predgraa San Antonia. Iako se ne provodi zasebni monitoring golf igralita kojim bi se mogla potvrditi funkcionalnost drenanog sustava, kakvoa vode izvorita se redovito prati na okolnim izvoritima (Comal i San Marcos). Golf igralite San Antonio nalazi se na prostoru vodonosnika Edwards (Slika 1.20.) koji gravitira izvorima Comal.
Rev. 2 83
Slika 1.20. Pojednostavljena hidrogeoloka karta krkog vodonosnika Edwards (http://edwardsaquifer.net/geology.html)
Vodonosnik Edwards je izgraen od okrenog vapnenca kredne starosti koje su tijekom krede i tercijara podvuene ispod planinskog sustava Rocky Mountains, a podvlaenje traje i danas. Tijekom tercijara i pleistocena, masiv Rocky Mountains-a je davao materijal kojim su zapunjavane depresije junog dijela vodonosnika Edwards, a masa naslaga je pospjeila pucanje vapnenca i dodatno tlaenje vode (Arteka zona). Analizama kakvoe vode spomenutih izvorita nisu utvrene poviene koncentracije sredstava za zatitu bilja i hraniva. Iako golf igralite San Antonio zasigurno nije jedino koje gravitira izvorima Comal, injenica da nisu utvrene poviene koncentracije sredstava za zatitu bilja i hraniva indirektno moe ukazivati na uinkovitost takvog drenanog sustava.
1.6.
Ostale tvari
Za normalno odvijanje tehnolokog procesa portsko rekreacijskog centra s golf igralitem koristiti e se, osim vode, gnojiva, fitosanitetskih sredstava (sredstava za zatitu bilja) te kemikalija u sustavu proiavanja sanitarnih otpadnih voda, sljedee tvari: plinsko i/ili tekue gorivo za potrebe grijanja objekata te pripremu tople vode, tekue gorivo (dizel i/ili motorni benzin) za potrebe pogona strojeva za odravanje golf igralita, obnovljivi izvori energije.
Rev. 2 84
Analiza mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije Obnovljivi izvori energije oni su izvori koji se u prirodi obnavljaju u cijelosti ili djelomino. Obzirom na smjetaj budueg RC sa golf igralitima, opravdano je razmotriti mogunost koritenja energije sunca i vjetra. Primjena ostalih oblika obnovljivih izvora kao to su energija vodotoka, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda nije relevantna za razmatranje. Mogunost koritenja energije vjetra Koritenje vjetroelektrana za komercijalno iskoritavanje energije vjetra trai lokaciju s povoljnim reimom vjetra. Osim toga potrebno je njihovu izgradnju povezati sa predvienom namjenom prostora, ekolokim zahtjevima, infrastrukturnom dostupnou (prikljuci na elektromreu, pristupni put itd.) i ostalim elementima koje definiraju dokumenti prostornog ureenja. Pozitivni uinci koritenja energije vjetra su svakako izbjegavanje koritenja fosilnih goriva koja daju emisije tetnih plinova u atmosferu, ali vizualni utjecaji i utjecaji buke esto ograniavaju njihovu primjenu. Obzirom na raspoloive topografske podatke o lokaciji Sr, predvienoj namjeni prostora, okvirnoj spoznaji o izdanosti vjetra na samoj lokaciji te obzirom na ostale poznate prostorne i infrastrukturne sustave koji su prisutni ili se planiraju na samoj lokaciji, u donjoj tablici su odreeni i vrednovani kriteriji primjenjivosti koritenja energije vjetra koji se inae koriste za odreivanje pogodnosti pojedinih lokacija. Analiza se, prema procjeni, odnosi na izgradnju jedne tipske vjetroelektrane od 10 MW, koja se moe sastojati od nekoliko vjetroagregata, pojedinane snage 2 MW. Tablica 1.34. Prostorne i klimatoloke karakteristike lokacije
Kriterij Potencijal vjetra Ocjena Potrebni potencijal vjetra za traeno iskoritenje energije vjetroelektrane od 10 MW je njegova prosjena brzina od 5 m/s. Prema podacima iz toke 3.2.9., prosjena brzina vjetra mjerena na najblioj meteorolokoj postaji je ispod 5 m/s. Proizvodnost je povezana sa potencijalom vjetra. Zakljuak Potencijal vjetra je najvaniji faktor vrednovanja, te prema raspoloivim podacima nije zadovoljen minimalna uvjet. Za konkretnu ocjenu potrebno provesti ispitivanja na mikrolokaciji zahvata. Postojei podaci o potencijalu vjetra ukazuju da bi proizvodnost bila ispod kapaciteta za pretpostavljenu tipsku vjetroelektranu. Za konkretnu procjenu nuno je na temelju podataka sa lokacije izraditi odgovarajue numerike modele. Dokumentima prostornog ureenja nije predviena izgradnja vjtroparkova niti pripadajue infrastrukture Uz standardnu visinu osi rotora (80-100 m), nuno je razmotrili vizualni utjecaj obzirom na zahtjev da graevine planiranog zahvata ne smiju biti vidljive sa pojedinih dijelova Grada odnosno ireg podruja Grada Dubrovnika Vegetacija kao element hrapavosti povrine utjee na brzinu vjetra.
Proizvodnost
Raspoloivost prostora lokacije Hrapavost povrine
Projektom na lokaciji nije predviena povrina za vjetroparkove. Kraki teren obrastao vegetacijom sa povrinom vrijednog poljoprivrednog zemljita koje se nalazi izvan granice planiranog zahvata. Prostor realno omoguava smjetaj pretpostavljene tipske elektrane. Na lokaciji su prisutne umske zajednice koje su predvienim mjerama zatite izuzete od devastacije u najveoj moguoj mjeri.
Vegetacija
Tablica 1.35. Tehnike i infrastrukturne karakteristike lokacije

Kriterij Prikljuak elektroenergetskog sustava (EES) Mogunost prihvata na elektroenergetsku mreu Pristupni put Ocjena Lokacija se u potpunosti izgrauje te je uz potrebne suglasnosti nadlenih institucija mogue projektom predvidjeti a kasnije i izgraditi prikljuak adekvatnu elektroenergetsku mreu za prihvat proizvedene elek. energije te potrebnu infrastrukturu. Zakljuak Nije ograniavajui faktor za sluaj da se izgradnja vjetroelektrane pokae opravdanom uz zadovoljavanje prostornih, krajobraznih i ekolokih kriterija.
Rev. 2 85
Tablica 1.36. Prostorno-planski i okolini elementi

Kriterij Udaljenost naselja Ocjena Na platou Sra je naselje Bosanka, a planira se izgradnja dva turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug Na lokaciji zahvata utvrena je prisutnost vanih podruja za divlje svojte i stanine tipove Nacionalne ekoloke mree (NEM) i to: HR2000493 Sr - Dubrave - NKS ifra E.3.5.1., stanini tip uma i ikara medunca i bjelograba i HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca - NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame, te endemine svojte. Namjena prostora je portsko rekreacijski centar sa golf igralitem Zrana Luka Dubrovnik smjetena je na dovoljno velikoj udaljenosti od planiranog zahvata koji bi eventualno ukljuivao i izgradnju vjetroelektrana. Zakljuak U pravilu se vjetroelektrane gradi na minimalnoj udaljenosti od naselja cca 500 m. Obzirom na namjenu povrina, ovaj kriterij je teko zadovoljiv. Nuna je dodatna analiza zbog mogueg utjecaja na ekoloku mreu.
Blizina ekoloke mree
Namjena prostora
Blizina zrane luke
Krajobrazni utjecaj i utjecaj buke
Elektrane zbog svoje visine i konstrukcije imaju izrazit utjecaj na krajobraz. Pri vrtnji rotora vjetroagregata stvara se odgovarajua razina buke koja prelazi 40 dBA to moe biti problem obzirom na postojea i planirana naselja.
Ograniavajui faktor izgradnje vejtroelektrane je da projektom nije predvien prostor za njen smjetaj. Za pretpostavljeni tip elektrane nije potrebna procjena utjecaja na okoli. U podrujima gdje se planira izgradnja vejtroelektrana, a u blizini je koridor za polijetanje/slijetanje aviona, nuno je razmotriti lokacije izgradnje vjetroagregata. U predmetnom sluaju navedeno nije ograniavajui faktor. (Vidi kriterij hrapavost povrine). Navedeni utjecaji uvelike ograniavaju mogunost primjene energije vjetra na razmatranoj lokaciji.
Kao zakljuna ocjena u pogledu koritenja energije vjetra na platou Sra moe se konstatirati kako postojei podaci ukazuju da je izgradnja pripadajuih vjetroagregata vrlo upitna s tehniko-ekonomskog stajalita. Dodatni ograniavajui faktori su sama namjena prostora, blizina postojeeg naselja i planiranih sadraja te utjecaj koji bi vjetroelektrana ostvarila na krajobraz i stanovnitvo u naselju i na planirane sadraje na Sru. Za detaljnu i tonu procjenu pogodnosti planirane lokacije za iskoritavanje energije vjetra potrebno je izvriti program mjerenja vjetra na lokaciji te izraditi studiju vjetra primjenom mikroskalnih numerikih modela na temelju mjerenih podataka. Mogunost koritenja energije sunca Sunce je osnovni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Za pretvaranje Suneve energije u elektrinu koriste se u osnovi dvije tehnologije: ''Fotonaposnki sustavi'' koji Sunevu energiju izravno pretvaraju u elektrinu i tehnologija tzv. ''Koncentrirane sunane snage'' koja sunevu energiju prvo pretvaraju u toplinsku, a potom u elektrinu. Fotonaponski sustavi se dijele na dvije skupine: na one koji su samostalni bez prikljuenja na EES i oni koji su prikljueni na EES. Za sustave koji su izravno povezani na EES karakteristina je vea snaga i uglavnom se instaliraju na veim povrinama u blizini elektroenergetske mree. Za ove sustave se moe rei da predstavljaju prave sunane FN elektrane. Obino zahtijevaju od 30 do 40 m povrine za jedan kW snage. Obzirom na pretpostavljenu snagu od 5-10MW, trebalo bi osigurati znatnu povrinu za instalaciju fotonaponskih sustava na lokaciji Sr. Ista konstatacija vrijedi i za primjenu tehnologije ''koncentrirane sunane snage'' za to se koriste sustav zrcala/lea (parabolini kolektori, sunani tornjevi, sunani tanjuri, fresnel reflektori i sunane uzgonske
Rev. 2 86
elektrane). Stoga se primjena navedenih tehnologija, obzirom da nisu planirani izdvojeni prostori ove namjene, ocjenjuje neadekvatnom za predmetnu lokaciju te se ne analizira kao mogue rjeenje. Na lokaciji budueg portsko rekreacijskog centra s golf igralitem mogua je ugradnja tzv. samostalnih sunanih fotonaponskih sustava, koji za pojedinu graevinu mogu proizvoditi elektrinu, odnosno toplinsku energiju. Za odreivanje potrebnih tehnikih karakteristika trebati e odrediti potencijal sunevog zraenja tj. srednju godinju ozraenost vodoravne plohe platoa Sr ukupnim sunevim zraenjem. Za sada ne postoje podaci osim podataka o broju sunanih dana (sati) na osnovu kojih bi se izvrila precizna procjena mogunosti koritenja pojedinih lokacija unutar granice zahvata za ugradnju fotonaponskih sustava. Meutim, generalno se moe procijeniti kako je Dubrovako podruje pogodno za koritenje energije Sunca budui da se godinje moe oekivati ukupno 2640 sati sijanja Sunca, a izmjereni raspon u promatranom 20-godinjem razdoblju, kretao se od 2352 do 2870 sati. Ukupno planirana tlocrtna povrina svih graevina na lokaciji zahvata je oko 93.000 m2. Krovovi ovih graevina, ukoliko arhitektonsko rjeenje to dozvoli, mjesta su za ugradnju fotonaponskih sustava odnosno sunevih kolektora. Sve i da se ukupno raspoloive krovne povrine ne iskoriste, jo uvijek se radi o velikoj povrini sa koje se moe akumulirati suneva energija prije svega za koritenje u graevini na kojoj su fotonaponske elije i instalirane. Na ovaj nain se mogu ostvariti odgovarajue utede u ukupnoj potrebi za elektrinom energijom iz elektroenergetskog sustava Dubrovakog primorja. U daljnjoj analizi vano je naglasiti da osim arhitektonskih zapreka, nema drugih ograniavajuih faktora u ugradnji fotonaponskih elija na krovovima graevina. Sama debljina fotonaponskih elija od nekoliko centimetara ne utjee na prostor u smislu naruavanja njegove kvalitete. Utjecaj bilo u smislu optereenja okolia ili negativnog utjecaja na neku od sastavnica okolia ne postoji. Cijeli projekt treba razviti u skladu sa urbanistiko-arhitektonskim rjeenjem te razraditi u dokumentaciji vie razine.
1.7.
Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli
Kada se planirani zahvat stavi u funkciju, nastajat e sljedee otpadne tvari: Otpadne vode, sanitarne otpadne vode, a koje nastaju kao posljedica boravka posjetitelja, zaposlenih, pripreme hrane u hotelu, vilama, klupskim kuama i svim ostalim mjestima unutar zahvata (Ugostiteljstvo 1 i 2). Te otpadne vode su procijenjene u koliini od ukupno 393,4 m3/dan. Iste se kanaliziraju na vlastiti ureaj za proiavanje otpadnih voda i zatim se proiene, isputaju u akumulaciju odnosno najblie umjetno jezero i slue za navodnjavanje golf igralita. Otpadne vode, oborinske, koje nastaju na asfaltiranim i parkirnim povrinama skupljaju se putem zasebnog sustava odvodnje (oborinske kanalizacije) te putem separatora ulja i masti s talonicom uputaju u umjetna jezera golf igralita ili u akumulaciju ureaja za proiavanje otpadnih voda. Oborinske (iste) vode s krovnih povrina i terasa sakupljaju se na svakoj estici u spremnike za vodu za kasnije navodnjavanje zelenila okunica, odnosno eventualni viak u sustav oborinske odvodnje prometnica i parkirnih povrina.
Rev. 2 87
Gnojovka iz jahakog centra u ukupnoj koliini od oko 925 kg sirove gnojovke na dan, odnosno 0,91 m3/dan (30,8 kg BPK5/dan), s oko 6,6 kg duika (0,7%), 2,8 kg P2O5 (0,3%) i 5,6 kg K2O (0,6%). Gnojovka e se pohranjivati u spremniku 6 mjeseci, te e se koristiti u poljoprivredi kao vrijedna sirovina. Gnojovka se nee koristiti na lokaciji RC s golf igralitem. Gnojovkom e se gospodariti sukladno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08). Navedeni pravilnik definira gnojovku kao polu tekue stajsko gnojivo, smjesu krutih i tekuih ivotinjskih izluevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje. Spremnik za gnojovku e se izgraditi vodonepropusno, tako da ne doe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja u okoli, kao i oneienja podzemnih i povrinskih voda. Zapremina spremnika je predviena od 480 m3 kako bi se osigurao traeni uvjet iz pravilnika za skladitenje u trajanju od 6 mjeseci (40 konja x 1,2 UG x 10 m3). Otkos, frekvencija otkosa iznosi od 3 8 puta tjedno za najnjegovanije povrine (green, tee), 2 4 puta tjedno za fairway povrine te 1 2 puta godinje za rough povrine, dok se netaknute, prirodne povrine ne kose (osim ako visina trave nije poarno rizina). Uobiajena praksa je da se otkos za rough i fairway povrine ostavlja na travnjaku. Za ostali otkos (sa tee i green povrina) predvia se prikupljanje i odvoz. Kvantificiranje otkosa i toni postupak bit e definirani daljnjom razradom projekta. Dimni plinovi koji nastaju kod spaljivanja prirodnog plina (ili ukapljenog naftnog plina) ili lo ulja lakog kotlovskog postrojenja za pripremu tople vode bit e emitirani u atmosferu putem dimnjaka. Koliina dimnih plinova, sastav istih i ostali relevantni podaci iskazat e se kasnije, u viem stupnju projektne dokumentacije. Talog iz talonice (kruti otpad) nastaje ispiranjem praine, pijeska oborinama sa prometnih povrina. Te se otpadne vode kanaliziraju na talonicu gdje se kruto izdvoji, a otpadne vode bez krutih tvari kanaliziraju se na ureaj za obradu oborinskih voda koji ima ulogu obraditi istu do kakvoe koja omoguava ponovnu uporabu za navodnjavanje. Talog iz mastolovca (tekui i kruti otpad) nastaje kod pripreme i distribucije hrane (pranja posua). Taj se otpad (povremeno) vadi iz mastolovca te zbrinjava putem komunalne organizacije ili nekog drugog ovlatenog sakupljaa. Radi se o neopasnom otpadu kljunog broja 19 08 09. Ostaci na sitima i otpad iz pjeskolova/mastolova nastaju na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda u mehanikom stupnju proiavanja (I stupanj). Taj se otpad sakuplja u nepropusne posude te zbrinjava putem ovlatenog sakupljaa te sukladno zakonskoj regulativi klasificira kao neopasni otpad (kljuni broj 19 08 01 Ostaci na sitima i grabljama te 19 08 02 otpad iz pjeskolova). Viak mulja iz biolokog dijela ureaja za proiavanje, izdvaja se u II stupnju proiavanja sanitarnih otpadnih voda i klasificira se kao neopasni otpad. Nakon obrade (dehidracija) mulj se transportira na daljnju obradu na neki od najbliih komunalnih ureaja. Izdvojeno iz odvajaa ulja (tekui i kruti otpad) nastaje kod odvajanja krutih i/ili tekuih tvari (naftnih derivata) s prometnica i parkiralinih mjesta. Taj se otpad (povremeno) vadi te zbrinjava putem ovlatenog sakupljaa te sukladno zakonskoj regulativi klasificira kao opasni otpad. Izdvojeno prikupiti u nepropusne posude, pravilno obiljeiti, pridruiti kljuni broj 19 08 10* te skladititi pod natkrivenim prostorom, na nepropusnoj podlozi s rubnjakom, otpornoj na habanje, do dolaska ovlatene tvrtke za zbrinjavanje te vrste otpada.
Rev. 2 88
Otpadna ambalaa u kojoj su dopremljena sredstva za zatitu bilja i sline opasne tvari. Takav otpad predstavlja opasni otpad (kljuni broj 15 01 10*) i treba se zbrinuti na propisani nain putem ovlatene tvrtke za tu vrstu djelatnosti. Koliina iste u ovoj fazi nije utvrena i bit e definirana u vioj fazi izrade projektne dokumentacije. Stelja u stajama za konje, u ovoj fazi izrade dokumentacije nedefinirane koliine. Kako je stelja (slama i konjski izmet) vrijedna sekundarna sirovina (za uzgoj ampinjona) za pretpostaviti je da e ista stii do zainteresiranog proizvoaa ampinjona na propisani nain putem ovlatene tvrtke za tu djelatnost. Komunalni otpad nastaje od boravka korisnika RC s golf igralitem, djelatnika i posjetitelja prikuplja se u spremnike za komunalni otpad i zbrinjava putem ovlatene komunalne tvrtke u okviru odlagalita odnosno centra za gospodarenje otpadom.
1.8.
Faznost i dinamika izgradnje
portsko rekreacijski centar s golf igralitem je kompleksan zahvat, obuhvata 310 ha, koji se sastoji dvije prostorno funkcionalne cjeline: - Golf resorta - Rekreacijskog parka sa portskim centrom koji obuhvaa dvije pripadajue podcjeline Kod definiranja faznosti izgradnje zahvata, vodilo se rauna da svaka pojedina faza mora funkcionirati zasebno, sadravati svu potrebnu infrastrukturu (prometni pristup, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, TK instalacije) i udovoljavati svim aspektima zatite okolia. Prva faza je usuglaena sa lankom 52. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, te se daljnjom faznom realizacijom projekta takoer ostvaruje zakonom propisan omjer parkovnih nasada i zelenih povrina unutar zahvata (tablica 1.4.). Planirana je izgradnja cjelokupnog zahvata u etiri faze, kako je prikazano na slici 1.17.
Rev. 2 89
Slika 1.21. Prikaz faznosti izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem
Prostorno funkcionalna cjelina Golf resort planira se realizirati u 4 faze od kojih se u 1. fazi realizira najprije golf igralite od 9 polja s pripadajuim objektima u golfu (klupska kua i servis u golfu) zatim dio vila i hotel. U drugoj fazi se realizira golf igralite sa klupskom kuom i dio vila, a u 3. i 4. fazi preostali dio vila u golfu. Prostorno funkcionalna cjelina Rekreacijski park sa portskim centrom planira se u cjelosti izgraditi u prvoj fazi, paralelno tijekom realizacije prve faze izgradnje golf resorta. Izgradnju pojedinih faza prostorno funkcionalnih cjelina prati i izgradnja prometne infrastrukture i pratee komunalne infrastrukture. Faznost izgradnje opisana je po funkcionalnim cjelinama u tablici 1.37.
Rev. 2 90
Tablica 1.37. Opis realizacje faznosti izgradnje po prostorno funkcionalnim cjelinama portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru FAZNOST PROSTORNO FUNKCIONALNA CJELINA Golf resort Rekreacijski park sa portskim centrom Golf igralite od 9 polja Realizacija cjelovitog obuhvata prostorno funkcionalne 1 jezero u golfu cjeline: Klupska kua golf igralita od 9 polja Rekreacijski park Servis u golfu Amfiteatar Ugostiteljstvo 1 Jahaki centar Vile u golfu (39 vila) Tvrave Hotel u golfu (1 golfu) portska dvorana Ureaj za proiavanje otpadnih voda Otvorena portska igralita Ureaj za proiavanje pitke vode Vodospreme Vei dio glavne prometnice s pripadajuim parkiralitima, garaa, dio sabirne i pripadajue prilazne prometnice. Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.) Golf igralite od 18 polja 2 jezera u golfu Klupska kua golf igralita od 18 polja Ugostiteljstvo 2 Golf vjebalite Vile u golfu (43 vile) Dovrava se glavna i sabirna prometnica, s pripadajuim parkiralitima, te realiziraju prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.) Vile u golfu (71 vila) Realiziraju se pripadajue prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.) Vile u golfu (87 vila) Realiziraju se pripadajue prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.)
1. FAZA - 112,62 ha
2. FAZA - 168,85 ha
3. FAZA - 17,09 ha
4. FAZA - 12,41 ha
Rev. 2 91
2. VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA

2.1. Varijantna rjeenja planirane izgradnje
Planirani zahvat uzgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem odreen je Prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije, Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika te Generalnim urbanistikim planom Grada Dubrovnika. Dokumenti prostornog ureenja na platou Sra definiraju: - portsko rekreacijski centar s golf igralitem obuhvata 310 ha - povrine za graenje u portsko rekreacijskom centru s golfom mogu iznositi 10% ili 31 ha - maksimalni broj leajeva unutar zahvata iznosi 1200. Analizirane varijante zahvata temeljene su na predmetnim prostorno planskim postavkama. Opisana su i vrednovana dva varijantna rjeenja. Planiranje gradnje golf terena na Sru zapoeto je 2005. godine temeljem Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika za period 2005. 2009. godine. Osim navedenog izraena je Prostorno-programska studija za izradu Urbanistikog plana ureenja (UPU) predmetnog zahvata ukljuujui turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug (''UPU portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug''). Prostorno-programska studija za izradu UPU-a je prihvaena Zakljukom Gradskog poglavarstva Grada Dubrovnika 19.04.2005. Prostorno-programska studija je temeljena na definiranim smjetajnim kapacitetima sukladno PPU/GUP Grada Dubrovnika (310 ha s maksimalnim kapacitetom od 1200 kreveta za podruje namijenjeno golfu, te 1600 kreveta na oko 20 ha za turistika naselja Bosanka sjever i jug). U svrhu razmatranja mogunosti za smjetaj, gradnju i ureenje planiranih sadraja (golf igralita i prateih sadraja) unutar obuhvata zahvata na platou Sra analizirane su sljedee prostorne karakteristike: - orjentacija terena - nagibi terena - mogue pozicije gradnje Usvojenim Programom utvrene su smjernice za oblikovanje koje se temelje na sljedeom postavkama usvojenim od strane Grada Dubrovnika: - Prostor kao cjelina, oblikovno (arhitekturom, vegetacijskim pokrovom) mora zraiti ekskluzivnou, jedinstvenou. - Oblikovanje i "dotjerivanje" postojeeg terena mora biti provedeno u irokim potezima i ne smije biti podreeno funkciji. Prostoru mora biti vraena "autohtona" vegetacija, mediteranski, dubrovaki image. Ne smiju biti naruene temeljne vrijednosti ovog znaajnog krkog krajolika, posebno u njegovim najvrednijim dijelovima. - Prostor za port i rekreaciju, te kontaktno podruje tzv. javnog prostora, uz objekte, staze itd., mora biti oblikovan na nain da se maksimalno unose autohtone sorte zelenila i u tom smislu, korisnici trebaju biti stalno svjesni (i bez da im to pogled na stari Grad potvruje), da su u okolici Dubrovnika.
Rev. 2 92
- Vegetacijski materijal treba po svojim osobinama odavati godinja doba ovog podneblja - Objekti se svojom arhitekturom moraju podrediti vegetaciji i topografskim osobinama terena. - Objekti svojom strukturom, teksturom i materijalima, ne smiju eklektiki pratiti dubrovake forme, ali moraju ih na suvremen i inventivan nain transponirati. - U prostoru treba istraiti i odrediti hijerarhiju vizura i definirati ih u odnosu na totalnu arhitektoniku prostora. - Oblikovanje prostora mora biti definirano izravnim i zajednikim radom projektanata arhitekture i krajobraza sa planerima prostora tj. izraivaima urbanistikog plana ureenja. Sukladno navedenom, izraen je masterplan podruja koji je izradila tvrtka OBM International i WATG, dok je masterplan golfa igralita izradio Greg Norman Golf Course Design (GNGCD). Prilikom analize varijanti razmjetaja golf polja, utvreno je da su lokacije najprikladnije za golf polja u sredinjem najniem dijelu plato Sra koritenjem mjesta prirodnih zaravni terena kako bi se u najveoj moguoj mjeri izbjeglo modificiranje postojeih krajobraznih karakteristika prostora. Takoer pri smjetanju golf polja na kosom terenu pozicioniranje je paralelno sa slojnicama terena. Kod pozicioniranja odnosno smjetaja i oblikovanja jezera uzete su obzir zaravni vrtae. Sukladno navedenom za oba varijantna rjeenja su uzete u obzir navedene postavke, te je smjetaj golf igralita za obje varijante nepromijenjen. VARIJANTA 1 Idejno rjeenje Varijante 1 temelji se na sljedeim postavkama: planirana je jedna prostorno funkcionalna cjelina golf igralite u irem smislu (prema tada vaeem Zakonu o golfu) utvreno je jedno golf igralite od 18 polja jedno golf igralite od 9 polja golf vjebalite planirana je gradnja oko 270 vila, grupirane u 15 grupacija, visine P+2 (10 m). Ublaavanje vizualnog utjecaja planirano je prvenstveno definiranjem karaktera arhitektonskog oblikovanja vila. planirana je gradnja dva hotela planirano 6 jezera u funkciji golfa, dio jezera u funkciji golfa te dio iskljuivo estetskog karaktera planirana gradnja s obzirom na broj grupacija meandrira izmeu golf polja planirano je ureenje auditorija s parkom skulptura planirano je ureenje etnica i vidikovaca planirane prometnice presijecaju golf igralita i zbog karaktera izgradnje zauzimaju znatne povrine
Rev. 2 93
planirani sadraji porta i rekreacije su prvenstveno otvoreni tereni za tenis, koarku i sl., ukupnog obuhvata od 11.542 m2. Smjetaj je planiran u centralnom dijelu platoa uz klupsku kuu golf igralita od 18 polja. uz tvravu Imperial planirano je ureenje auditorija s parkom skulptura, te je fortifikacijska batina unutar obuhvata zahvata povezana etnicom.
Na slici 2.1. je prikaz idejnog rjeenja zahvata Varijanta 1.
Slika 2.1. Prikaz portsko rekreacijskog centra s golf igralitem VARIJANTA 1
U daljnjem usuglaavanju potrebnih portsko rekreacijskih sadraja za graane Grada Dubrovnika i njegove posjetitelje je sukladno odredbama PPDN izraen i usvojen ''Program sadraja porta i rekreacije'' (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 2/11.) na kojem se temelji novo idejno rjeenje (Varijanta 2). Programom porta i rekreacije uz dva igralita za golf od 18 i 9 polja te vjebalita, planira i ureenje portske dvorane, portskih igralita otvorenih igralita za male portove, djejih igralita, tenis terena, te ureenje rekreacijskog parka s trim stazama, biciklistikim i jahakim stazama, odmoritima i vidikovcima.
Rev. 2 94
VARIJANTA 2 Idejno rjeenje ove Varijante 2, koja je predmet procjene utjecaja na okoli i opisana je u poglavlju 1. Opis zahvata te sadrava sljedee: planirane su dvije zasebne prostorno funkcionalne cjeline od kojih prva predstavlja golf resort pod posebnim reimom koritenja, a druga prostorno funkcionalna cjelina sadri javno dostupan rekreacijski park i portski centar sa svim potrebnim sadrajima definiranim Programom porta i rekreacije, prostorno funkcionalna cjelina golf resorta povrine 250,01 ha sastoji se od jednog igralita od 18 polja, jednog igralita od 9 polja i golf akademije te grupiranih oblika turistikog smjetaja i prateih sadraja, te pripadajue infrastrukture, pozicioniranje nove gradnje zasnovano je na studijama vizualne izloenosti potivajui uvjet da ne naruava vizure prema irem okruenju, broj vila u golfu je 240, grupirane u 8 grupacija (zona). Znaajno je smanjena visina graevina te su definirane katnosti ovosno o njihovom razmjetaju. Samo objekti udaljeni od ruba platoa imaju maksimalnu dozvoljenu visinu 10 m, dok ostali objekti imaju visinu 4 i 8 m. planirana je gradnja jednog hotela, planirana su 3 jezera i u funkciji su golfa gradnja ne meandira izmeu golf polja, u okviru zasebne prostorno funkcionalne cjeline rekreacijskog parka sa portskim centrom povrine 59,99 ha smjeteni su svi potrebni portski i rekreacijski sadraji. Tzv. ''Zeleni dubrovaki prsten'' objedinjuje tematske parkove u koji su ukljuene i postojee fortifikacije, sukladno zahtjevima revidirana je i reducirana prometna mrea i osigurana je javna dostupnost svih sadraja od interesa za graane i posjetitelje (Strinjera, Imperial, portska dvorana). Veina pristupnih prometnica se ureuje na nain da se ne pokriva asfaltom, uz glavne ulaze osigurana su javna parkiralina mjesta od 450 PM i 50 GM za osobne automobile i 18 PM za autobuse, cjelokupni plato Sra ureuje se na nain da se veliki dio zadrava u prirodnom obliku, dok se ostali prostor kultivira na temelju krajobraznih projekata, fortifikacijska batina unutar obuhvata zahvata sastavni je dio rekreacijskog parka, povezana sa sustavom etnica i biciklistikih staza. Definirani su radijusi visokog stupnja zatite i vizualne zatite elemenata fortifikacijske batine.
Na slici 2.2. je prikaz prihvaenog idejnog rjeenja Varijanta 2 izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru.
Rev. 2 95
Slika 2.2. Prikaz portsko rekreacijskog centra s golf igralitem VARIJANTA 2
Navedena varijantna rjeenja analizirana su na osnovu sljedeih kategorija vrednovanja: prostorno funkcionalne cjeline organizacija portskih i rekreacijskih sadraja izgraenost podruja karakter izgradnje karakter portsko rekreacijskih sadraja optereenost prostora novom infrastrukturom javna parkiralita i garana mjesta odnos prema krajobraznim vrijednostima podruja odnos prema kulturnoj batini
U tablici 2.1. je prikaz vrednovanja idejnog rjeenja zahvata za obje varijante. U pogledu utjecaja na okoli lokacijska varijantna rjeenja daju podjednake utjecaje s tim da je kod varijante 2 manja fragmentacija stanita i manje zadiranje u prirodne oblike. Temeljem provedene valorizacije prema kategorijama vrednovanja, Varijanta 2, opisana u poglavlju 1. Opis zahvata ove studije je ocijenjena kao povoljnije idejno rjeenje.
Rev. 2 96
Tablica 2.1. Analiza varijanti idejnog rjeenja po portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru
Kategorije vrednovanja varijanti rjeenja Prostorno funkcionalne cjeline VARIJANTA 1 Jedna prostorno funkcionalna cjelina (310 ha) golf igralite u irem smislu sukladno tada vaeem Zakonu o golfu. Jedno golf igralite od 18 polja Jedno golf igralite od 9 polja Golf vjebalite portsko rekreacijski sadraji za potrebe graana nisu izdvojeni kao zasebna funkcionalna cjelina. Planirana gradnja: 270 vila 2 hotela 215.400 m2 GBP Gradnja meandrira izmeu golf polja. Planirano je obodno ureenje etnica i vidikovaca. Takoer je planirano ureenje otvorenih portskih terena povrine 11,54 ha. Planirane prometnice presijecaju golf igralita i zbog karaktera izgradnje zauzimaju znatne povrine. Ukupna duljina prometnica: 19,6 km Ukupan broj javnih parkirnih i garanih mjesta nije precizno odreen. Rasprenost izgradnje onemoguava formiranje jasnih oblikovno krajobraznih cjelina. Fortifikacijska batina unutar obuhvata zahvata povezana je etnicom VARIJANTA 2 Dvije prostorno funkcionalne cjeline RC s golf igralitem (310 ha): I. Golf resort (250,01 ha) II. Rekreacijski park sa portskim centrom (59,99 ha) Jedno golf igralite od 18 polja Jedno golf igralite od 9 polja Golf vjebalite portsko rekreacijski sadraji za potrebe graana su planirani sukladno ''Programu porta i rekreacije'', te su izdvojeni kao zasebna funkcionalna cjelina. Planirana gradnja: 240 vila 1 hotel 179.345 m2 GBP Gradnja ne meandrira izmeu golf polja. Pozicioniranje nove gradnje je zasnovano na analizi vizualne izloenosti potivajui uvjet da ne naruava vizure prema irem okruenju. U oviru zasebne prostorno funkcionalne cjeline Rekreacijskog parka sa portskim centom povrine 59,99 ha smjeteni su svi potrebni portski i rekreacijski sadraji. Tzv. ''Zeleni dubrovaki prsten'' objedinjava tematske parkove u koji su ukljuene i postojee fortifikacije. Reducirana je prometna mrea, ukupna duljina prometnica je 13,08 km. Osigurana su javna parkiralina mjesta uz glavne ulaze 450 PM i 50 GM za osobne automobile te 18 PM za autobuse Cjelokupni plato Sra ureuje se na nain da se veliki dio zadrava u prirodnom obliku, dok se ostali prostor kultivira na temelju krajobraznih projekata. Fortifikacijska batina unutar obuhvata zahvata sastavni je dio rekreacijskog parka, povezana sustavom etnica i biciklistikih staza. Definirani su radijusi visokog stupnja zatite i vizualne zatite elemenata fortifikacijske batine.
Organizacija portskih i rekreacijskih sadraja
Izgraenost podruja
Karakter izgradnje Karakter portsko rekreacijskih sadraja Optereenost prostora novom infrastrukturom Javna parkiralina i garana mjesta Odnos prema krajobraznim vrijednostima podruja Odnos prema kulturnoj batini
Rev. 2 97
2.2.
Varijantna rjeenja odvodnje i proiavanja sanitarnih otpadnih voda
Konana dispozicija sanitarnih otpadnih voda mogua je kroz sljedea varijantna rjeenja: VARIJANTA 1 Varijanta 1 ukljuuje prikljuak sustava odvodnje s platoa Sra (RC s golf igralitem), na sustav sanitarne odvodnje Grada Dubrovnika, bez prethodnog proiavanja. Maksimalne koliine sanitarnih otpadnih voda sa Sra iznose 37,17 m3/h, odnosno 10,8 l/s. Postojei sustav odvodnje Grada Dubrovnika svojim kapacitetom moe prihvatiti navedene koliine sanitarnih otpadnih voda. Za takvo rjeenje potrebna je suglasnost tvrtke Vodovod Dubrovnik. Pozicija isputanja sanitarnih otpadnih voda u sustav javne odvodnje grada Dubrovnika prikazana je na Prilogu 3.a. Sanitarne otpadne vode sa Sra bi se zajedno sa sanitarnim otpadnim vodama Dubrovnika proiavale na postojeem sredinjem gradskom ureaju za proiavanje i ispustile u more putem postojeeg podmorskog ispusta. Postojei ureaj za proiavanje Grada Dubrovnika je ureaj prethodnog stupnja, no u budunosti isti treba biti II stupnja proiavanja. Prikljuak na sustav odvodnje Grada Dubrovnika treba biti poloen na pristupanom terenu, i mora se moi odravati koritenjem klasine opreme za odravanje koja je u posjedu komunalne tvrtke Vodovod Dubrovnik. Tijekom izgradnje sustava ne smije se naruiti reim redovitog prometa pristupnim prometnicama. VARIJANTA 2 Varijanta 2 predstavlja izgradnju zatvorenog sustava odvodnje do vlastitog ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, gdje se otpadna voda proiava do kakvoe koja omoguava njeno koritenje u navodnjavanju golf igralita. Proiene vode akumulirale bi se u za to predvienoj akumulaciji smjetenoj u neposrednoj blizini ureaja za proiavanje i disponirale do najblieg jezera golf igralita. Obje varijante ukljuuju i prikljuak sanitarnih otpadnih voda naselja Bosanka i otpadnih voda planiranih turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka jug, odnosno planiran je jedinstveni sustav odvodnje (i proiavanja) svih postojeih i planiranih objekata na platou Sr. U svezi navedenih varijanti konktatiran je i nadleni isporuitelj vodnih usluga Vodovod Dubrovnik d.o.o., koji je u dopisu od 19.09.2012. (Prilog 6.a.) naveo slijedee: Vodovod Dubrovnik d.o.o. naelno utvruje mogunost izgradnje komunalnih otpadnih graevina za potrebe golf terena uz mogunost gradnje ureaja za proiavanje III stupnja sve uz prethodno definirane posebne uvjete od strane Vodovod Dubrovnik d.o.o. Vodovod Dubrovnik d.o.o. trenutno nije u mogunosti primiti u sustav javne odvodnje Grada Dubrovnika otpadne vode sa Sra za isto bi se morala izgraditi potrebna infrastruktura i izgraditi potrebni hidrotehniki objekti.
Rev. 2 98
U nastavku se daje usporedba varijantnih rjeenja odvodnje i proiavanja sanitarnih otpadnih voda vezana uz aspekte okolia: Tablica 2.2. Analiza varijantnih rjeenja odvodnje i proiavanja sanitarnih otpadnih voda portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru Varijanta/aspekt Zadiranje u prostor Varijanta 1 (prikljuenje na sustav javne odvodnje grada Dubrovnika) Znaajno (potrebno izgraditi oko 2.000 m spojnog kolektora na nepovoljnom terenu) Samo mehanika obrada (trenutno instaliran stupanj proiavanja obrada na UPOV grada Dubrovnika) Ne Varijantu trenutno nije mogue provesti Varijanta 2 (izgradnja vlastitog UPOV-a na Sru) Manje znaajno (graevina u okviru golf resorta) I, II i III stupanj s membranskom filtracijom i dezinfekcijom Da (navodnjavanje golf igralita) Varijanta je mogua uz prethodno definirane posebne uvjete
Stupanj proiavanja Ponovna uporaba proienih voda Miljenje pruatelja vodnih usluga
Sukladno navedenom, ovom Studijom o utjecaju na okoli predlae se usvajanje Varijante 2: Varijanta s izgradnjom vlastitog ureaja za proiavanje u okviru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na platou Sra.
Rev. 2 99
3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU

3.1. Podaci iz dokumenata prostornog ureenja
Lokacija zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru nalazi se u katastarskim opinama Dubrovnik, umet i Kneica. Popis estica koje zauzima planirani zahvat naveden je u Prilogu 4. Namjeravani zahvat izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem dio je Programa razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma. Za planirani zahvat relevantni su sljedei dokumenti prostornog ureenja: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (27. lipanj 1997.) Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 50/99) Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije, br. 06/03, 3/05, 3/06 i 7/10) Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 7/05 6/07 i 10/07) Generalni urbanistiki plan grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 10/05 i 10/07)
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske Strategijom prostornog ureenja RH definirane su strateke odrednice za razvitak turizma. Pored odrednica i smjernica za razvoj turizma posebno se navodi: S gledita prostornog ureenja treba obraditi i podruja za nove i atraktivne sadraje kao npr. mogunost izgradnje golf igralita, reprezentativne turistike zone za visoki turizam, mogunosti selektivnih oblika turizma i sl. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske Programom je odreeno da je turizam jedan od glavnih okosnica razvitka Drave, te je njegov ukupni razvitak, ukljuujui i prostorni potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne uinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Prema odrednici (4-15) definirano je: Prostorni razmjetaj i kapaciteti ponude temeljit e se na smjernicama Strategije prostornog ureenja i planova prostornog ureenja, uvaavajui gospodarske i ekoloke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi: - razmjetaj i dimenzioniranje marina usuglaeno s ostalim aspektima koritenja prostora, zatitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovnitva - novi sadraji osobito porta i rekreacije raunakjui i na golf igralita koja treba pripremati istraivanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljitu
Rev. 2 100
- prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turistikih jedinica - odnos turizma i kulturne prirodne batine s gledita ouvanja ali i aktiviranja u funkciji turizma. Vanu stavku ima revitalizacija i ukljuenje u funkcije turizma kulturne-graditeljske batine. Atraktivnost prirode i krajobraza, te gospodarska sprega s poljoprivredom (zdrava hrana i specifina regionalna ponuda-proizvod), pomorstvo, tranzit, lovni, znanstveni, urbani i poslovni, izletniki i rekreacijski turizam. Stoga je od osobitog interesa turizma ouvati i unaprijediti krajobraz i poticati tradicijske djelatnosti. Osnovni ciljevi razvoja turistikog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zatita turistikih potencijala i izgradnja novog turistikog identiteta. Neke od bitnih prioritenih aktivnosti u ostvarivanju ovih ciljeva prije svega su: - strukturacija te modernizacija cjelokupne turistike ponude - selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloivosti i kvalitete turistikog prostora kao noseeg prirodnog resursa - uvoenje europskih standarda i kvalitete turistike ponude - ekoloki satndardi koji e omoguiti efikasnu zatitu prirodnih resursa. Novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojee ponude. Isto tako, prilikom investiranja u postojee ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viih i visokih kategorija. Uzimajui u obzir navedene kriterije, zahvat portsko rekreacijski centar s golf igralitem planiran je izvan osobito vrijednog poljoprivrednog zemljita, te uz ouvanje i aktiviranje pripadajue kulturne batine u funkciji turizma omoguava i ouvanje prirodne batine. Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije generalno je podijeljen na dvije glavne cjeline. Prva cjelina se sastoji od Polazita, Ciljeva prostornog razvoja i ureenja te Plana prostornog ureenja, a druga predstavlja Odredbe za provoenje (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije br. 06/03, 3/05, 3/06 i 7/10). U II cjelini Odredbe za provoenje, za predmetni zahvat navodi se sljedee: U Poglavlju 2. Uvjeti odreivanja prostora graevina od vanosti za dravu i upaniju, pod odredbom 29. navodi se: portske graevine: - golf igralite plato Sra u Gradu Dubrovniku (planirano), U Poglavlju 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja u prostoru, potpoglavlje 3.6. Gospodarska namjena ugostiteljsko-turistika namjena T (kartografski prikaz 1. Koritenje i namjena prostora) navodi se: Odredba 65 (54a): Izdvojena graevinska podruja ugostiteljsko-turistike namjene su sljedea:
Rev. 2 101
Odredba 70 (54b-1) (4) Odreuju se podruja ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja (poloaj, vrsta, te najvei kapacitet i veliina) i smjernice za utvrivanje izdvojenih graevinskih podruja te namjene i to: 1. (T1) za hotele sa 70% i vile s 30% smjetajnog kapaciteta, 2. (T2) za turistiko naselje u kojem e hoteli imati 30% i vile 70% smjetajnog kapaciteta, 3. (T3) autokamp i kamp, 4. (T4) konaite i sl. (pojedinane ugostiteljsko-turistike graevine koje mogu formirati i zasebne cjeline) 5. (R1) golf igralita Odredba 71 (54b-1) (5) Igralite za golf je jedinstvena funkcionalna i prostorna cjelina koja predstavlja sloenu graevinu u smislu posebnih propisa o prostornom ureenju i gradnji, povrine najmanje od 85 ha, a sastoji se od sljedeih sastavnih dijelova, odnosno graevina: teren za igranje golfa s pripadajuom infrastrukturom i akumulacijska jezera (u daljnjem tekstu: igralite za golf u uem smislu), golf klupska kua, parkiralita, servisne zgrade, ugostiteljsko-turistike graevine namijenjene smjetaju ukoliko je to ovim Planom predvieno. U potpoglavlju 3.7. portsko-rekreacijska namjena R (Prilog 5.a. Kartografski prikaz 1. Koritenje i namjena prostora) navodi se: Odredba 86 (54i) Kategorije za razvoj i ureenje prostora/povrina izdvojene namjene izvan naselja za portsko-rekreacijsku namjenu su sljedee: golf R1 vodeni sportovi R2 portska dvorana R3 portska igralita R4 rekreacijski park R5 Odredba 87 (55) Izdvojena graevinska podruja izvan naselja sportske namjene su sljedea:
Rev. 2 102
Odredba 88 (55a) Izdvojena graevinska podruja izvan naselja portske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10% povrine sportskih terena i sadraja, najmanje 60% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Odredba 89 (55b) Za izdvojeno graevinsko podruje Sr sportsko-rekreacijske namjene R1-golf na lokalitetu Bosanka u Gradu Dubrovniku potrebna je izrada prethodnog programa sadraja sporta i rekreacije. U poglavlju 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekoloki) utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, potpoglavlju 6.2. Energetski sustav (Prilog 5.a Kartografski prikaz 2.3. Infrastrukturni sustavi-energetski sustavi) navodi se: Odredba 236 (155a) Ako izgradnja Golf centra Sr bude zahtijevala rekonstrukciju nadzemnog dalekovoda 2x110 kV Uvod D HE Dubrovnik - Komolac u TS Sr, urbanistikim planovima ureenja (UPU) Golf-centra Sr i ugostiteljsko-turistike zone Bosanka odredit e se nain rekonstrukcije predmetnog nadzemnog voda. Predmetni dalekovod, kao i ostala elektroenergetska mrea e se izvesti podzemno, odnosno bit e ukopani preko podruja Golf centra Sr i ugostiteljskoturistike zone Bosanka. U poglavlju 7. Mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti (Prilog 5.a. Kartografski prikaz 3.2. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora - podruje posebnih ogranienja u koritenju) navodi se sljedee: Odredba 306 (202) Na podruju upanije predlae se temeljem Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije ouvati 61 osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, te nakon razmatranja mogunosti kroz strune studije nadlene slube zatite prirode u budunosti pojedine zatititi u odgovarajuim kategorijama po zakonu. To su:
Rev. 2 103
U poglavlju 8. Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina (Prilog 5.a. Kartografski prikazi 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora), potpoglavlju 8.2. Dijelovi ekoloke mree u upaniji navodi se sljedee: Odredba 340 (213c) Podruje obuhvata Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije preklapa se s 167 podruja vanih za divlje svojte i stanita te 5 meunarodno vanih podruja za ptice:
U poglavlju 10. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, potpoglavlju 10.9. Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu navodi se sljedee: Odredba 449 (259n) Zakonom su odreeni planovi/zahvati za koje je obvezno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (OPZEM), ukljuujui sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojeim i planiranim zahvatima koji (bez obzira gdje su smjeteni) mogu imati negativan utjecaj na podruja Nacionalne ekoloke mree. U tom smislu treba posebno obratiti panju na sljedee planove/zahvate: - Izdvojena graevinska podruja (izvan naselja) ugostiteljsko-turistike namjene: Bosanka/Jug (T2), Bosanka/Sjever (T2), ipanska Luka/emprijesi (T2), Prinovac/Plaa (T*), Ue (T3), Komin/Galiak (T*), Baina/eljugrad (T1), Baina/eljugrad (T3), Sreser/Palat (T1), Vitaljina/Prevlaka (T1 T2, T3), Lumbarda/Berkovica (T2), Brijesta (T*), Saplunara/Gornja Pinjevica 1 (T2) i Saplunara/Gornja Pinjevica 2 (T1), Sestrice/Doli (T1, T2), Raba/Soline (T1), Trsteno (Veliki stol) (T1, T2). - Golf igralite (R1): Bosanka/Sr, Zastolje, Ljuta/Gnjile, Doli/Rudine Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika Odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07 i 10/07) je za predmetni zahvat definirano sljedee: U glavi 1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina za podruje platoa Sra navodi se: lanak 13. Za prostor Grada Dubrovnika odreeno je sljedee koritenje i namjena povrina: 2. Razvoj i ureenje povrina izvan naselja b) ostale povrine: golf park Sr R1 rekreacijske povrine R2 kupalita R3 portski park Gospino polje R4
Rev. 2 104
Koritenje i namjena povrina prikazani su na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000 (Prilog 5.b.). U glavi 2. Uvjeti za ureenje prostora, poglavlju 2.1. Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku i Dubrovako-neretvansku upaniju u lanku 18 pored ostalih je navedeno: lanak 18. e) portske graevine: - golf igralite plato Sra (planirano) U glavi 2. Uvjeti za ureenje prostora, poglavlju 2.3. Izgraene strukture izvan naselja u lanku 46 za RC s golf igralitem na Sru se navodi: lanak 46. Izdvojena graevinska podruja iskljuive (osnovne) namjene izvan naselja jesu: portsko-rekreacijska namjena (R): rekreacijski centar s golfom na Sru (R1) - neizgraen U glavi 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti, Ugostiteljstvo i turizam navodi se: lanak 73. Izdvojena graevinska podruja ugostiteljsko- turistike namjene (izvan naselja) u ZOP-u su (Vidi tablicu 2.):
U glavi 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti, port i rekreacija navodi se: lanak 81. Izdvojeno graevinsko podruje rekreacijskog centra s golfom na Sru (R1-100 ha, R2) Pri ureenju rekreacijskog centra s golfom na platou Sra, potrebno je potovati ove uvjete: povrina namijenjena golf-terenima s prateim sadrajima, te ostalim portskorekreacijskim sadrajima (jahai portovi, karting i sl.) iznosi 310,00 ha povrina pod graevinskim esticama ugostiteljsko-turistike namjene (hoteli, vile, klubovi i pratei sadraji) ne moe zauzeti vie od 10% povrine namijenjene rekreacijskom centru s golfom, tj. moe iznositi maksimalno 31,0 ha,
Rev. 2 105
maksimalni smjetajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1.200 kreveta podruje se ureuje tako da ni jedna graevina ne narui prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada u okviru zone namijenjene rekreacijskom centru s golfom, na esticama minimalne povrine od 1.500 m2, mogua je gradnja graevina ugostiteljsko-turistike namjene i prateih sadraja (restorani, klupske kuice i sl.) s maksimalnim koeficijentom izgraenosti od 0,3 i koeficijentom iskoritenosti od 0,8 klupske kuice mogue je graditi do maksimalne bruto razvijene povrine od 200 m2, visine vijenca do 0,8 m i minimalne estice od 1.000 m2.
U glavi 5. Uvjeti za utvrivanje koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, poglavlju Vodnogospodarski sustav, toki 1. Vodoopskrba navodi se: lanak 120.a Osiguranje potrebnih koliina vode za natapanje poljoprivrednih povrina i golf-terena nee se podmirivati iz javnog vodoopskrbnog sustava. U glavi 6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina navodi se: lanak 130. Prema Prostornom planu Dubrovako-neretvanske upanije osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz obuhvaa: - Sr s naseljem Bosankom U glavi 9. Mjere provedbe plana, za planirani zahvat na Sru navodi se: lanak 149. Urbanistiki plan ureenja obvezan je za sljedea (izdvojena) graevinska podruja izvan naselja: 1. Plato Sra - portsko-rekreacijski centar s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka - sjever i Bosanka - jug, obuhvata 354,2 ha, (Gradnjom se ne smiju naruiti vizure prema Starom Gradu.) Generalni urbanistiki plan grada Dubrovnika Generalnim urbanistikim planom Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, 10/05 i 10/07) za razmatrani zahvat definirano je sljedee: U glavi II. Razvoj i ureenje povrina izvan graevinskog podruja, poglavlju 2. Uvjeti ureenja prostora za graevine od vanosti za dravu i upaniju, toki 2.1. Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku navodi se: lanak 30. Graevine od vanosti za Dravu na podruju obuhvata Generalnog plana jesu: e) portske graevine: - golf-igralite plato Sra (planirano)
Rev. 2 106
lanak 36. Pri ureenju rekreacijskog centra s golfom na platou Sra potrebno je ispotovati sljedee uvjete: povrina namijenjena golf-terenima s prateim sadrajima te ostalim portskorekreacijskim sadrajima (jahai portovi, karting i sl.) iznosi 310,0 ha povrina pod graevinskim esticama ugostiteljsko-turistike namjene (hoteli, vile, klubovi pratei sadraji) ne moe zauzeti vie od 10% povrine namijenjene rekreacijskom centru s golfom, tj. moe iznositi maksimalno 31,0 ha, maksimalni smjetajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1.200 kreveta, podruje se ureuje tako da ni jedna graevina ne narui prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada, u okviru zone namijenjene rekreacijskom centru s golfom, na esticama minimalne povrine 1.500 m2 mogua je gradnja graevina ugostiteljsko-turistike namjene i prateih sadraja (restorani, klupske kuice i sl.) s maksimalnim koeficijentom izgraenosti od 0,3 i koeficijentom iskoritenosti od 0,8, klupske kuice mogue je graditi do maksimalne bruto razvijene povrine od 200 m2, visine vijenca do 8,0 m i minimalne estice od 1.000 m2. Detaljnija prostorna rjeenja utvrdit e se urbanistikim planom ureenja. Na temelju detaljnije provjere programa gradnje i ureenja podruja, te detaljnije topografske snimke terena, u okviru zadane povrine pod graevinskim esticama (31 ha), zadanog maksimalnog broja leajeva (1.200) i koeficijenta izgraenosti od 0,3, te koeficijenta iskoritenosti od 0,8, urbanistikim planom ureenja predmetnog podruja detaljnije e se utvrditi povrina estica za gradnju graevina (hotela, vila i ostalih prateih sadraja). Trase i poloaj ostalih ulica su naelni, te je mogua njihova promjena u skladu s topografijom terena i tehnolokim zahtjevima u rjeavanju golf-igralita i nee se smatrati izmjenom ovoga Plana. Sustav cestovnih prometnica u kategoriji ostalih ulica bit e detaljno definiran tijekom izradbe UPU-a predmetnoga podruja. U glavi II. Razvoj i ureenje povrina izvan graevinskog podruja, poglavlju 7. Uvjeti ureenja posebno vrijednih podruja, toki 7.1. Posebno vrijedna podruja, Osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz navodi se: lanak 94. Prema Prostornom planu Dubrovako-neretvanske upanije osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz obuhvaa: - Sr s naseljem Bosanka U glavi II. Razvoj i ureenje povrina izvan graevinskog podruja, poglavlju 8. Urbana pravila, potpoglavlju 8.2. Uvjeti za koritenje, ureivanje i zatitu prostora, toki 3. Nekonsolidirana podruja, navodi se sljedee:
Rev. 2 107
lanak 111. Posebna pravila 3.7. portski centar s golfom na Sru-R1: nove graevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj. padine Sra moraju ostati neizgraene U poglavlju 12. Mjere za provedbu plana, potpoglavlju 12.1 Obveze donoenja prostornih planova navodi se: lanak 123. Generalnim planom odreene su povrine za koje je obvezno donoenje urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova ureenja a prikazane su u grafikom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 4.6. "Podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite podruja i dijelovi primjene planskih mjera zatite", u mjerilu 1:10.000. B) Urbanistiki plan ureenja (UPU) 1.7. portsko-rekreacijski centar s golf- igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug, u mjerilu 1:2.000/1:1.000 Do donoenja UPU-a ne mogu se ishoditi lokacijske dozvole, izuzevi gradnje i rekonstrukcije u preteno izgraenom dijelu naselja Bosanke. portsko rekreacijski centar s golf igralitem prikazan je na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:5.000 (Prilog 5.c.). Usklaenost zahvata sa dokumentima prostornog ureenja Zahvat izgradnje portsko-rekreacijskog centra s golf igralitem, je usklaen s Prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije 06/03, 3/05, 3/06 i 7/10), Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07 i 10/07), te Generalnim urbanistikim planom Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05 i 10/07). U Prilozima 5.a., 5.b. i 5.c. su preslike ovjerenih izvoda iz vaee prostorno planske dokumentacije s kartografskim prikazima, a u Prilogu 5.d. su potvrde o usklaenosti zahvata s prostorno planskom dokumentacijom, koje su izdali Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia Dubrovako-neretvanske upanije i Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zatitu okolia Grada Dubrovnika.
Rev. 2 108
3.2.
Opis postojeeg stanja okolia na koje bi zahvat mogao imati utjecaj
3.2.1. Opis lokacije zahvata ire podruje zahvata planirane izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem smjeteno je na visoravni brda Sr, u neposrednom zaleu grada Dubrovnika. Plato Sra je relativno velika krka zaravan, duine oko 8 km i irine oko 5 km. Poloena je u smjeru svojstvenom dinarskom planinskom nizu, od sjeverozapada prema jugoistoku, na oko 350 metara nadmorske visine (sl. 3.1.). Sa sjeverozapadne strane je omeena dolinom Rijeke dubrovake strmim na nekim mjestima i do 300 m visokim stranama, na koju se sa sjevera nastavlja udolina umet, a sa sjeveroistoka dolinom upe dubrovake. Strme june padine brda Sr okrenute su prema moru, sa Dubrovnikom u podnoju. Cijelo podruje je izrazito krkog karaktera i najveim dijelom oskudijeva vodom i obradivim zemljitem. Geoloku podlogu najveim dijelom ine vapnenci kredne starosti. Opi izgled reljefa istie se relativnom jednostavnou sa prostranom sredinjom udolinom i nekoliko niih pojedinanih uzvienja.
Slika 3.1. Prikaz iz zraka lokacije zahvata na visoravni Sr
Rev. 2 109
Ue podruje zahvata obuhvaa sredinji dio zaravni, povrine 310 ha, na irem prostoru udoline Dubrava (sl. 3.2.), na nadmorskoj visini od 300 do 320 m n.m. Dno junog dijela udoline ispunjeno je obradivim tlom djelomino izmijeanim s manjim kamenjima i stijenama, dok je sjeverna strana preteito prekrivena vegetacijom makije, hrastovo-grabove ikare i borovih uma. U prolosti je vie puta bilo poharano velikim poarima, pa danas na nekoliko mjesta nalazimo samo na ostatke borovih uma. Na sjeverom dijelu granica ovog podruja omeena je prostorom Ramni i Brgati, koje se prema sjeverozapadu i jugu nastavlja kotama Gradci (353 m), Strinjera (412 m), Gruka glavica (371 m) i vrhom Sr (403 m), a s istoka arkovicom (241 m) (Prilog 1. Lokacija zahvata na ortofoto karti). Prostor predloene lokacije zahvata nije naseljen. Najblie mjesto u neposrednoj okolici je Bosanka sa oko stotinjak stanovnika (sl. 3.3.). Od objekata infrastrukture postoji makadamski put, duljine desetak km, ija trasa kruno prolazi po lokaciji.
Slika 3.2. Sredinji dio podruja sa udolinom Dubrave
Slika 3.3. Juni dio lokacije zahvata neposredno uz naselje Bosanka
3.2.2. Krajobraz Istraivanja i analitika krajobrazno prostornih obiljeija, njihova dubina i opseg bili su usmjereni na otkrivanje onih karakteristika koje imaju odreenu ulogu u strukturi i funkciji sustava krajobrazno prostornih vrijednosti u odnosu na interese i ciljeve drutvene zajednice i potrebe zahvata. Uzete su u obzir one prostorne karakteristike koje daju najvie informacija o stupnju njihove vanosti, to implicira osjetljivost i potrebu vee ili manje zatite. U kontekstu ocjene utjecaja na okoli, spoznaja krajobrazno-prostornih vrijednosti je analizirana s vidika njene vee ili manje osjetljivosti i moguih promjena karakteristika u odnosu na planirani zahvat. Nadmorske visine (Prilog 7.a.) Poviene toke reljefa su eksponirane pogledu, zanimljive za panoramsko razgledavanje pa se mora paziti na graditeljske intervencije, njihov sklad s obzirom na izloenost i vidljivost promjena. Na veim visinama je izraenija vjetrovitost, a tlo je plie i vie podlono isuivanju to uzrokuje smanjeni potencijal za rast i razvoj vegetacije, mogue su posljedice vjetroizvala, a i poarna je ugroenost na takvim mjestima poveana. Na niim se
Rev. 2 110
nadmorskim visinama akumulira erodirani zemljani materijal s viih predjela i tlo je dublje i povoljnije za rast i razvoj vegetacije. Visinske razlike su od najnie do najvie toke 162 m, to ukazuje na relativno snanu reljefnu razuenost prostora. Najvee se visine nalaze u zoni grebena Sra, u krajnjem jugozapadnom dijelu prostora, dok najnie toke okruuju polje i naselje Bosanka. Ekspozicije (Prilog 7.b.) Ekspozicije ukazuju na veu ili manju izloenost suncu. June i zapadne ekspozicije su toplije i s manje vlage od sjevernih i istonih to je bitno za razvoj vegetacijskog pokrova, vrstu prirodne pokrovnosti, stupanj vegetacijske pokrovnosti i poarnu ugroenost. Orijentacija prema stranama svijeta ukazuje i na smjerove i vrstu vjetrova, njihovu veu ili manju snagu i tip puhanja to izaziva moguu pojavu vjetroloma, vjetroizvala i suenja kod kultura etinjaa i dr. U prostoru prevladavaju istone i sjeveroistone ekspozicije u viim dijelovima i u irem pojasu grebena, dok su june ekspozicije uzduno poloene po sredini prostora, na srednje visokim i niim predjelima. Strmine (Prilog 7.c.) S poveanjem strmina poveava se reljefna zanimljivost, smanjuje se dubina zemljita i vlaga u tlu, erozija zemljita se s poveanjem strmina poveava, uvjeti rasta i razvoja vegetacije su oteani u odnosu na ravnije dijelove prostora, poarna je ugroenost vea jer se poar bre iri na strmijem terenu i tee ga je gasiti. Vjetroizvale i suenje kultura etinjaa su vee s poveanjem strmina radi plieg tla, prirodna obnova uma je usporena i oteana na strmijem tlu ali je sigurnija zbog oteanog djelovanja ljudske aktivnosti pa je tu uspjeniji spontani rast autohtone vegetacije. Nagibi, odnosno strmine pokazuju mogunosti ali i prepreke za odreena koritenja prostora i sl. U prostoru zahvata prevladavaju blai nagibi, do 10%, najvie u niem jugozapadnom dijelu prostora. Najstrmiji se dijelovi pojavljuju u zoni grebena i ralanjeno u sjeverozapadnom dijelu prostora. Povrinski pokrov (Prilog 7. d.) Povrinski je pokrov sistematiziran za daljnje ralanjenje prostornih podataka te je povezan s ciljevima koji se odnose na tematike osnovnog pokrova i njihovo ralanjenje na nie sustavne jedinice u organizaciji GIS-a i njegovog koritenja prilikom vrednovanja. Tako se, primjerice, u okvirima vegetacijskog pokrova vre daljnja ralanjenja po tematikama koje se odnose na vegetaciju i bilo koji podatak o vegetaciji se ne moe nai izvan plohe koja naznauje vegetaciju u osnovnoj karti povrinskog pokrova. Mikroreljef (Prilog 7.e.) Mikroreljefna razvedenost je pokazatelj odnosa strmina, nadmorskih visina, odvodnje oborinske vode i vodenih tokova, stanja tla te procesa erozije. Ralanjenost i mnoina mikroreljefnih datosti snano utjee na stanje ekoloke raznolikosti, sloenost veza i akumulacije energije te stabilnost ekosustava i njegovu regenerativnu mo. Raznolikost mikroreljefnih struktura doprinosi raznolikoj pokrovnosti i bogatijoj strukturiranosti stanita za faunu. Ralanjenost mikroreljefa je bitna kao nosilac vizualnih kvaliteta. Isto tako se kod veih reljefnih prepreka pojavljuje problem poarne ugroenosti zbog oteanog pristupa za intervencije gaenja i sl.
Rev. 2 111
Vegetacijski pokrov (Prilog 7.f.) Vegetacijska pokrovnost i tipovi vegetacije govore o ovjekovim aktivnostima. Zrela umska sastojina, sjemenjaa kompleksniji je i bogatiji ekosustav od panjae, ikare, travnjaka ili pak kamenjare. Mlaa je uma otpornija na zahvate u prostoru i vjetrolome od starije. etinjae (alepski bor) su osjetljivije na poar od listaa zbog smole i eterinih ulja. Alepski je bor osjetljiviji na vjetroizvale i vjetrolome nego listae. Vea raznolikost vegetacijskog pokrova i njihova mozaina rasporeenost ukazuje na veu raznolikost stanita to utjee na njegovu stabilnost. Uvjeti stanita odluujue utjeu pak na produktivnost vegetacijskih sklopova, njihovu produktivnu mo biomase. Ta stanja ukazuju na veu ili manju vrijednost, dakle osjetljivost na ovjekove aktivnosti. U prostoru zahvata se vegetacijski pokrov, za potrebe ocjene utjecaja na okoli, sintetizirao i sistematizirao u sljedee klase: Hrast medunac i bjelograb: Spomenuto podruje pripada submediteranskoj vegetacijskoj zoni, umi medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-i 1939). uma hrasta medunca i bijelog graba temeljna je klimazonalna umska zajednica platoa brda Sr. Preteno se radi o povrinama razliitih degradacijskih stadija (panjae razliite kvalitete i ikare, sve razliitih uzrasta i pokrovnosti), za to razloge treba traiti u ekstremnoj prostornoj varijabilnosti tla i stjenovitih izboja matinog supstrata, stoljetnom iskoritavanju uma za ogrijev i za ispau. Danas su ti negativni utjecaji na umsku sastojinu znatno smanjeni, stoga se najvei dio te ume nalazi u blagoj progresiji, no zbog poara, u velikim je dijelovima ista degradirana do stupnja kamenjare i gariga obratena s pionirskim vrstama. Radi se o niskoj degradiranoj umi hrasta medunca i bjelograba, panjai i ikari razliitog sklopa kroanja, od gustog do potpunog i najee prekinutog, prosjene visine od 2 6 m, rijee 8 10m, prsnog promjera u prosjeku 10-12 cm. U velikom je dijelu to svijetla uma, slabije produktivnosti i stabilnosti zbog plitkog i stjenovitog tla, utjecaja ovjeka, potrebe ispae i pojave poara. Slojanje, kao vidik sloenosti ume, pojavljuje se u vidu sloja drvea, visokog i niskog gmlja te prizemnog sloja u razliitim kombinacijama od jednostavnih do sloenih. Vrste koje ine ovu umsku zajednicu jesu: hrast medunac (Quercus pubescens), bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), oskorua (Sorbus domestica), raeljka (Prunus mahaleb), pavit (Clematis vitalba), drijen (Cornus mas), kupina (Rubus ulmifolius), rujevina (Cotinus coggygria), draa (Paliurus aculeatus), crni trn (Prunus spinosa), brnistra (Spartium junceum), veprin (Ruscus aculeatus), buin (Cistus incanus), salvia (Salvia officinalis), i dr. Alepski bor, Alepski bor i hrast medunac, Alepski bor na kamenjari, Alepski bor i empres: Alepski se bor pojavljuje u skupinama razliitih oblika, spontano i subspontano, to zavisi o njegovom porijeklu i uvjetima stanita. Alepski bor se ovdje pojavljuje u dvije vee kompaktne skupine, na plitkom terenu, potpunog sklopa s manjim primjesama vrsta ume hrasta medunca i bjelograba, visine u prosjeku 4 6 m, rijee do 8 m. Alepski bor i hrast medunac oznaava stablimino mjeovitu skupinu stablaica i grmlja nastalu osjemenjavanjem rijetke ume hrasta i bjelograba ili poarita. U zajednici ostvaruju bolje uvjete rasta i razvoja vegetacije zbog pionirske uloge alepskog bora u broj genezi povoljnih staninih prilika za naseljavanje vrsta i stvaranje sloenijih biljnih zajednica.
Rev. 2 112
Alepski bor na kamenjari s eumediteranskim travnjacima je preostao iz opoarene povrine i temeljni je faktor stvaranja humusne podloge i drugih staninih uvjeta za spontano naseljavanje vrsta pionirske vegetacije. Uglavnom se radi o prekinutom i otvorenom sklopu kroanja, visini stablaice od 3 5m sa prsnim promjerom debla od 12 15 cm. Uz krajobrazno-ekoloku funkciju vaan je i u percepcijskoj ulozi slike prostora. Alepski bor i empres uz naselje Bosanka je kultura zrelih i visoko uzraslih stablaica na dubljem zemljitu, potpunog sklopa, visine 10 12 m, u prosjeku 30 cm prsnog promjera debla, to ukazuje na kvalitetu stanita i zrelost skupine stablaica te njenu vrijednost i osjetljivost. Pionirska umska vegetacija-garig-opoarena povrina, vegetacija kamenjare-djelimino opoareno: Na opoarenoj povrini, u ekstremnim uvjetima veoma plitkog tla s prevladavajuim izbojem matinog supstrata, uz manje krpe mozaino rasprostranjene preostale vegetacije hrasta medunca i bjelograba, solitera bora (Pinus halepensis) i hrasta medunca (Quercus pubescens), naseljavaju pionirske vrste i elementi gariga s brnistrom (Spartium junceum), buinima (Cistus sp.), te kupina (Rubus ulmifolius), vrijesovi (Erica sp.), smrikva (Juniperus oxycedrus), mirta (Myrtus communis) kadulja (Salvia officinalis). Kamenjarsko-panjake biljne zajednice odnosno kamenjar kadulje prostiru se u sredinjem dijelu platoa Sr i naseljavaju dio opoarenih povrina. Poljoprivredno obradivo tlo ''Polje'', ''Batina'' Na dubljim tlima razvila se lokalna, tradicionalna poljoprivredna aktivnost. Najvea i najplodnija poljoprivredna povrina je ''Polje'' na najniim kotama platoa Sr. U prostoru zahvata postoji mala paetvorina na rubu polja i naselja. ''Batine'' su manje vrtae i depresije s akumuliranim i dubljim zemljitem, tradicionalne poljoprivredne povrine kra, ograene suhozidovima zbog zatite od brsta stoke. Krajobrazno-ekoloke posebnosti (Prilog 7.g.) Krajobrazno-ekoloke posebnosti su odreeni potencijal nekog prostora kao vrijednost koja se utvruje s obzirom na njenu vanost i ulogu u strukturi krajobrazno-ekolokog sustava. To znai tip i dispozicija posebnih kako prirodnih tako i antropogenih prostornih datosti i njihova ralanjenost te uloga i funkcija u grai produktivnosti i stabilnosti s vidika utvrivanja potencijala krajobraznog ekosustava prostora. U zoni obuhvata analizirane su karakteristike koje opredjeljuju krajobrazno-ekoloku ralanjenost posebno vanih krajobraznih struktura kao potencijala negentropijskih procesa. Abiotski faktori su u ovom prostoru odluujui za razvoj vegetacijskog pokrova. Matina stijena u razliitim oblicima okravanja izbija na povrinu u najveem dijelu povrine s plitkim skeletnim tlom. Manji dijelovi dubljeg tla mozaino su rasprostranjeni u malim krpama u prostoru zahvata. Osim toga, poar je uvjetovao osiromaenje vegetacijskog pokrivaa i dodatne erozijske procese. Naseljavanje pionirskih vrsta, brzina i rasprostranjenost zauzimanja opoarenih povrina s vegetacijskim pokrovom, pojava sve sloenijih slojeva umskog podrasta, visina umskog drvea i oblici sloenosti sastojina, kompleksniji sastavi vegetacijskog pokrivaa uz rubove ''batina'' i polja te uz suhozidove, bolje zadravanje oborinske vode, posebice povezano sa tlom, te prisustvo broja i vrste faune pokazatelj su slabijih negentropijskih procesa, dakle rasta i razvoja krajobrazno-ekolokog sustava, njegove produktivnosti i stabilnosti.
Rev. 2 113
U prostoru obuhvata moemo po krajobrazno-ekolokim posebnostima razlikovati slijedee sustave: Posebni soliteri kao sjemenjaci i mjesto slijetanja ptica. Posebne grupe stablaica, isto tako vano u rasprostranjenju vrsta i kao refugijum odreenim vrstama ptica. umski rub kao posebna krajobrazno-ekoloka struktura u funkciji zatite sastojine od utjecaja vjetra i od erozijskih procesa, mjesto specifinog rasporeda, raznolikosti i brojnosti biljnih i ivotinjskih vrsta. Suhozidovi i potporni zidovi i njihova vanost u sprijeavanju erozije tla, posebnim pedofizikim i pedokemjskim uvjetima te posebnoj ulozi u obrastu specifine i brojne vegetacije te ulozi kao ekoloka nia raznolikoj fauni. Povremeni tokovi voda su i mjesta s vie vlage i posebnih pedolokih uvjeta, dok je lokva vei recipijent oborinske vode te slui kao pojilite stoke i ostale faune a obratena je posebnim skupinama vegetacija. Visoka ivica stablaica s pojedinano i grupimino rasporeenim vokama uz rub obradivih povrina uz zatitu od vjetra i erozije ima svojstvenu ulogu u lancu prehrane i obitavanja avifaune. Vrtae, plodno tlo kao vrijedan potencijal produkcije biomase. Kulturno-povijesne datosti (Prilog 7.h.) Ovaj je kulturno-povijesni potencijal teritorija sagledavan s kulturnog krajobrazno tvornog vidika i potencijala percepcijskih vrijednosti. Tvrave i kri na Sru su posebne, markantne graene prostorne datosti koje cjelini krajobraznog prostora atribuiraju posebnost ili identitet. Arheoloki lokaliteti imaju posebno znanstveno i kulturno spoznajno znaenje koje obogauje prostor izuzetnim kulturnim i edukacijskim potencijalima. Mrea suhozidova i potpornih zidova, ureena lokva i obraene paetvorine te obzidane poljoprivredne povrine u batinama ine temeljne krajobrazno-kulturne prostorne strukture mediteranske tradicionalne poljoprivredne aktivnosti. 3.2.3. Geoloka graa podruja lokacije zahvata Pri razmatranju geoloke grae i sastava terena predjela Sr iznad Dubrovnika, zahvaeno je neto ire podruje, kako bi se mogao dati potpuniji uvid u geoloke odnose tog terena. Geomorfoloki se izdvajaju dvije cjeline: priobalni i krki pojas; to su istovremeno i dvije tektonske jedinice. U Priobalnom pojasu, geomorfoloki se radi o izoliranom uzvienju, koje se uzdie od mora i ponovo sputa prema Rijeci Dubrovakoj na zapadu te prema mjestu Kneice na sjeveroistoku. Dominiraju dva uzvienja: jedno je brdo Sr (403 m) i drugo, sjeverozapadno od njega najvie uzvienje na ovom terenu ija visina nad morem iznosi 412 m. Jadranska obala je slabije razvedena (tektonski) s nekoliko zaljeva i otoka. Krki pojas najvei dio ovog podruja predstavljen je krkim povrinama s potpunim razvojem krkih fenomena. Litostratigrafske znaajke terena Prikaz geolokih odnosa terena temelji se na podacima iz osnovnih geolokih karata listova: ''Dubrovnik'' i ''Trebinje'' te pripadajuih tumaa, od autora: B. Markovi (1966) i Lj. Natevi & V. Petrovi (1964-65).
Rev. 2 114
Prema koritenim podacima, najstarije stijene u razmatranom podruju pripadaju gornjoj kredi, od kojih je izgraeno gotovo cjelokupno tretirano podruje. Na rubnim dijelovima tretiranog lokaliteta nalaze se slabije razvijeni paleogenski sedimenti i neto kvartarnih tvorevina (slika 3.4.). Kreda Cjelokupno podruje Dubrovnika, ukljuujui i predjel Sra, izgraeno je od gornjokrednih naslaga u kojima dominiraju vapnene i dolomitne stijene. Gornjokredne naslage u razmatranom podruju podijeljene su u vie litokronolokih jedinica na temelju obilnog fosilnog sadraja. Dolomiti (41 K23). Najstariji lan gornjokrednih-senonskih sedimenata su bankoviti dolomiti, koji najveim dijelom pripadaju donjem mastrihtu. Razvijeni su na ogranienoj povrini u priobalnom dijelu gradskog podruja Dubrovnika, koji praktiki lei na njima. Debljina tih stijena iznosi oko 250 m. Dolomiti i vapnenci (42 K23) mastrihta izgrauju june padine brda Sra, odnosno izgrauju najvei dio terena u kojem se planiraju odreeni tehniki zahvati.
Slika 3.4. Insert iz Osnovne geoloke karte list Dubrovnik i list Trebinje mjerilo 1: 100 000 (Markovi, B., 1966., Natevi, Petrovi, 1964-5): A-A' trasa profila
Q Kvartar: aluvijalni nanosi (al), deluvijalni sedimenti (d); E,Ol , E3 Flike naslage; E2 Numulitni vapnenci; Pc,E Paleocensko-eocenski vapnenci; K,Pc? ''Kozinski slojevi'' i glinoviti vapnenci paleocenske starosti; 44K23 Kredni (mastriht) ploasti vapnenci i
Rev. 2 115
dolomiti u izmjeni; 43K23 - Kredni (mastriht) bankoviti vapnenci; 42K23 - Kredni (mastriht) bankoviti vapnenci i dolomiti u izmjeni; 41K23 Kredni (mastriht) bankoviti dolomiti. Dolomiti i vapnenci u ovom podruju meusobno se izmjenjuju, pri emu su vapnenci bankoviti s obiljem fosila. Ovi sedimenti lee preko starije serije dolomita (41 K23), a debljina im iznosi oko 200 m. Slojevi stijena su relativno blago poloeni (oko 300) u smjeru sjeveroistoka. Od tih naslaga izgraen je i najvei dio otoka Lokrum. Vapnenci (43 K23). Ovi vapnenci zauzimaju manje povrine na razmatranom terenu. Nalaze se na poluotoku Lapad te na otoku Lokrum. Radi se preteno o bankovitim vapnencima s obiljem rudista. Vapnenci i dolomiti (44 K23). Te naslage zauzimaju centralni dio predjela Sra. Pruaju se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Po starosti pripadaju najviem mastrihtu. Sastoje se uglavnom od ploastih vapnenaca u izmjeni s dolomitima, debljina im iznosi oko 100 m. U geolokom stupu slijede u neprekinutoj sukcesiji gornje krede (senon-mastriht) s razliitim znaajkama. U najniem dijelu su bankoviti dolomiti (41 K23) 150 m debljine, zatim bankoviti vapnenci u izmjeni s dolomitima (42 K23) debljine oko 200 m, slijede bankoviti vapnenci s rudistima (43 K23) 100 m debeli, kao i najmlai lan gornje krede, kojeg ine ploasti vapnenci i dolomiti u izmjeni (44 K23). Danski kat Paleocen ? (K,Pc?). Sjeverne i sjeveroistone padine predjela Sra izgrauju stijene koje , prema OGK pripadaju dijelom kredi a dijelom paleocenu (K,Pc). One lee kontinuirano i s postupnim prijelazom preko mastrihtskih tvorevina. Ti sedimenti su predstavljeni glinovitim vapnencima, koji po izgledu podsjeaju na dolomite i laporce, a nazvane su ''kozinski slojevi''. U donjim dijelovima zastupljeni su svijetli glinoviti vapnenci i laporci, koji navie prelaze u bankovite vapnence, koji su dijelom breasti i ugljenoviti. U vrhu stupa ''kozinskih slojeva'' nalaze se smei haracejski vapnenci. U bankovitim i dijelom ugljenovitim vapnencima naeni su fosili prema kojima najvei dio kozinskih slojeva pripada najviim dijelovima gornje krede, odnosno danskom katu. Meutim, nije posve jasna starost slojeva sa stamatopsisima i kozinijama, iji bi najvii dijelovi mogli pripadati i paleocenu. Meutim, prema novijim shvaanjima danski kat je pribrojan paleocenu pa se ne bi moglo govoriti o prijelazu gornje krede (danski kat) u paleocen, ve se radi o paleocenu. Debljina tih slojeva kree se oko 100 m. Paleocenski i alveolinsko-numulitni vapnenci (PcE). Vapnenci koji su uvrteni u paleocensko-eocensku starost izdvojeni su na lijevoj obali Dubrovake rijeke, oko Sustjepana. Vapnenci su slojeviti do bankoviti, a dijelom su i laporoviti; boje su tamnosmee. Ti vapnenci bi odgovarali tzv. kozinskim slojevima, to upuuje na paleocensku starost. Alveolinsko-numulitni vapnenci izdvojeni su zajedno s paleocenskim vapnencima (PcE) na veoma ogranienoj povrini (lijeva obala Rijeke Dubrovake). Predstavljeni su organogenodetritinim slojevitim i bankovitim vapnencima svijetlosmee do bijele boje. Vapnenci su bogati fosilima po kojima su i dobili ime (alveoline i numuliti). Numulitni vapnenci (E2).Vapnenci srednjeg eocena (numulitni vapnenci) odlikuju se ploastim i bankovitim znaajkama. Razvijeni su u predjelu Konavala i Dubrovnika, nalaze se sjeverno i istono-jugoistono od predjela Sra. Vapnenci sadre bogatu faunistiku asocijaciju, u kojoj dominiraju numuliti po kojima su i dobili ime. Ove naslage u razmatranom terenu poinju numulitsko-alveolinskim nivoom; to su biospariti izgraeni od istog foraminiforskog detritusa. Eocensko-oligocenski fli (E,Ol). Ova litostratigrafska jedinica razvijena je u podruju Konavala, na potezu Brgati Komolac. Veoma je heterogenog sastava, u kojem su najvaniji litoloki lanovi: pjeskoviti laporci, aleveoliti, mikriti, glinci, intraspariti i biospariti,
Rev. 2 116
grauvake, te konglomerati i bree. Na temelju fosilnog sadraja dokazano je da fli pripada gornjem eocenu, a manjim dijelom donjim dijelovima oligocena. Prema svojim karakteristikama u vertikalnom razvoju fli se moe podijeliti u dva dijela: prvi dio predstavlja donje dijelove jedinice s tipinim flikim sekvencama, a drugi gornje, koje karakterizira pojava vapnenakih brea, izmeu kojih se nalaze normalne sekvence. Donji dijelovi flia sadre rjee banke intrabiosparita, graenih od istog foraminiferskog detritusa i s dobro razvijenom gradacijom. U gornjem dijelu flia mjestimino se pojavljuju vapnenake bree u obliku banaka debljine od jednog do deset metara. Zapadno od Komolca flike naslage mogu se isprekidano pratiti na zapad prema Petrovom Selu. Taj dio flia pripada gornjem eocenu (E3). Fli je veim dijelom prekriven deluvijalnim materijalom (d), a dijelom je preko tog flikog pojasa navuen trijaski dolomit. Kvartar Kvartarne naslage sastavljene su od aluvijalnih nanosa (al) i nalaze se izmeu mjesta Kneica i Komolca, u dolini potoka Slovena (Rijeka Dubrovaka). Izmeu sela Komolca i Mokoice javljaju se deluvijalni sedimenti izgraeni od odlomaka vapnenaca i dolomita. Tektonika ire podruje Dubrovnika ima veoma sloene tektonske odnose. Dominiraju dijelovi dviju krupnih geotektonskih jedinica: tektonska jedinica Para-autohtona (autohton) i tektonska jedinica Visokog kra. Svaka od njih odlikuje se specifinom graom. Para-autohton ili autohton pripada priobalnom dijelu terena izgraenom od vapnenaca i dolomita gornje krede i eocenskih naslaga, a u zaleu tog pojasa od flikih tvorevina gornjeg eocena i donjeg oligocena, na koje je navuena navlaka Visokog kra (slika 3.5.). Ta tektonska jedinica odlikuje se plikativnim i disjunktivnim strukturama. Vaniji rasjedi pruanja pravcem sjeveroistok-jugozapad doveli su do rasjedanja terena, odnosno sputanja/izdizanja pojedinih blokova i njihovog kretanja u smjeru jugoistoka i sjeverozapada, ime je predisponiran nastanak uzvienja Sr. Rasjedi uzdunog pravca pruanja (SZ-JI): Dubrovnik stari grad Gru te onaj u podruju Kneica izdvojili su predio Sra s jugozapadne i sjeveroistone strane. Pritom je u podruju grada Dubrovnika dolazilo do lokalnog reversnog rasjedanjaka u smjeru jug-jugozapad. Utvrena su dva markantna rasjeda koja se pruaju od grada prema sjeveroistoku s jugoistone i sjeverozapadne strane uzvienja Sra. Ti rasjedi su doveli do prekida u pruanju litostratigrafskih jedinica krednih naslaga. Poloaji slojeva tih naslaga orijentirani su u pravcu sjeverozapad-jugoistok s nagibom prema sjeveroistoku pod kutom u prosjeku 300. Tako su gotove sve kredne naslage Sra nagnute u smjeru sjeveroistoka. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane predio Sra odvojen je dolinom Dubrovake rijeke koja je vjerojatno tektonski predisponirana. Sa zapadne strane Dubrovake rijeke nalazi se vie prevrnutih plikativnih struktura. Periklinalno s istone, sjeverne i sjeverozapadne strane Sra nalazi se pojas eocenskih naslaga te flika zona s linearnim borama i lokalnim rasjedanjem (reversni rasjedi i ljuskave strukture). Starije stijene Visokog kra navuene su na flike naslage. Navlaka Visokog kra ini kompleks mezozojskih karbonatnih stijena navuen na autohton. U elu navlake nalaze se gornjotrijaski dolomiti (tzv.glavni dolomit) koji su neposredno navueni na eocensko-oligocenski fli (slika 3.5.). elo navlake je utvreno u istonom i
Rev. 2 117
zapadnom dijelu prikazanog terena, dok je u sjevernom dijelu terena (izvor Omble) poloaj ela navlake nejasan i pretpostavljen. Ploha navlaenja je nagnuta, generalno prema sjeveru pod kutom od 25-30O, dok horizontalni pomak navuenih sedimenata moe iznositi do desetak kilometara.
Slika 3.5. Primjer tektonskog profila navlake Visokog kra i autohtona u iroj okolici Dubrovnika Vertikalno mjerilo (V.M.) i horizontalno mjerilo (H.M.) su jednaki (Natevi, Petrovi, 1964-5)
Glavne znaajke te geotektonske jedinice jesu zonalno pruanje slojeva, generalno u pravcu sjeverozapad-jugoistok s najeim nagibom slojeva prema sjeveroistoku, zatim rasjedi razliitog tipa i intenziteta, te vremena nastanka. S obzirom na tematski prikaz geoloke grae i sastava terena u cilju izrade ove Studije utjecaja na okoli, moe se konstatirati da tektonski odnosi u navlaci Visokog kra nemaju znaajnijeg utjecaja na spomenutu lokaciju. Predjel Sra (403 m) iznad Dubrovnika karakterizira potpuni razvoj gornjokrednih (mastriht) vapnenaca i dolomita, koji se zonalno pruaju u pravcu sjeverozapad-jugoistok s relativno blagim generalnim nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka. 3.2.4. Hidrogeoloke znaajke terena ire podruje Dubrovnika izgraeno je uglavnom od karbonatnih stijena s dominantnom ulogom vapnenaca i vrlo podreenom od klastinih naslaga (fli). Te stijene su znaajno tektonski poremeene, a karbonatne i intenzivno karstificirane. Tako su tektonski pokreti i krki procesi formirali kolektorske sredine s disoluciano-pukotinskim tipom poroznosti. Pri tome su stijene procesom okravanja zahvaene do velike dubine pa su u podzemlju razvijeni kanali i upljine te vrlo gusta mrea meusobno povezanih pukotina. Glavna karakteristika krkog podruja je da gotovo sva oborinska voda koja padne na njih odmah ponire u podzemlje. Ponegdje nakon intenzivnih i kratkotrajnih kia formiraju se povremeni, najee kratkotrajni tokovi, koji nakon stanovite duine ubrzo poniru u propusnim stijenama. U skladu s takvom geolokom graom i sastavom, razmatrani teren se odlikuje razliitim hidrogeolokim svojstvima. Tako se stijene koje izgrauju predmetni teren mogu podijeliti u etiri osnovne skupine (slika 3.6.): propusne, djelomino propusne, djelomino nepropusne, nepropusne.
Rev. 2 118
Slika 3.6. Hidrogeoloke karakteristike stijena (Geoloki zavod Zagreb, 1984.)
U propusne stijene ubrojeni su karstificirani jurski i kredni vapnenci s neto dolomita. Radi se preteno o gromadastim, bankovitim do ploastim vapnencima, zatim breama i dolomitima u vidu lea i proslojaka (lokalno). U njima je razvijen sistem podzemne cirkulacije voda, koji ovisi o intenzitetu tektonske oteenosti stijena, zatim stupnju karstifikacije i drugim pokazateljima, to sve zajedno odreuje pravce kretanja podzemnih voda. Djelomino propusne stijene su kredni dolomiti i dolomitini vapnenci s ulocima i proslojcima vapnenaca, kao i dolomiti gornjega trijasa, lokalno s ulocima vapnenaca. Djelomino nepropusne stijene su trijaski uslojeni dolomiti na elu navlake visokog kra. Zatim, tu se mogu ubrojiti i vapnenci, lapori, konglomerati, pjeenjaci, bree, ploasti vapnenci i laporoviti vapnenci. Trijaski dolomiti uzdu rasjednog (navlanog) kontakta u pogodnom strukturnom odnosu s vodonepropusnim stijenama flia, generalno uzevi, potenciraju funkciju fline barijere. Meutim, na mjestima gdje su presjeeni jaim poprenim rasjedima i pukotinama dolazi i u tim zonama do koncentracije i cirkulacije podzemne vode.
Rev. 2 119
U nepropusne stijene mogu se uvrstiti naslage eocenskog flia, koje u terenu vre funkciju barijere: lapori, konglomerati, pjeenjaci, gline, bree i laporoviti vapnenci. Ovdje se mogu dodati i stijene oznaena s KPc, takoer klastinog sastava: lapori, pjeskoviti lapori, pjeenjaci (slika 3.7.).
Slika 3.7. Insert iz Hidrogeoloke karte podruja Metkovi-Dubrovnik- Konavle mjerila 1:100 000 - A-A' trasa geolokog profila, B-B' trasa hidrogeolokog profila (Geoloki zavod Zagreb, 1984.)
Iz hidrogeoloke karte vidljivo je da postoje dva generalna sliva, koja razdvaja vododjelnica, to se prua generalno u pravcu jugozapad-sjeveroistok, od predjela Smokovac prema Trebinju u Hercegovini. Sjeverozapadno od spomenutog pravca podruje pripada slivu izvora Omble, dok teren jugoistono od te vododijelnice pripada slivu podruja izvora upe.
Rev. 2 120
Sliv Omble Sliv izvora Omble izgrauju iskljuivo mezozojske karbonatne stijene koje su intenzivno tektonski poremeene i karstificirane. Tako se izvor Omble hrani vodama koje potjeu iz podzemnog i neposrednog sliva, pri emu posredni podzemni sliv zahvaa oko 1630 km2. Neposredni sliv zahvaa krki plato zalea sliva i procjenjuje se na oko 600 km2 (Milanovi, 1977). Izvor Omble je tipino krko vrelo s tipinim znaajkama za dinarski kr. Kapacitet vrela u prirodnim uvjetima kretao se u irokom rasponu od 4,1 do 160 m3/s. Izgradnjom ''Hidrosistema Trebinjice'' poremeen je prirodni reim voda pa i vrela Omble. Tako je minimalna izdanost Omble poveana s 4 na oko 10 m3/s (Milanovi, 1977). Utvreno je da glavne vode na izvoru Omble dolaze iz podruja Trebinja i Koela te iz podruja Poljica. Juno (JJI) od izvora Omble nalazi se kaptirani izvor ''Slaven'', smjeten u eocenskom fliu, kapaciteta oko 3 l/s; vodu dobiva iz karbonatnog zalea izgraenog od mezozojskih stijena. Za izvorite Ombla jo nisu definirane zone vodozatite jer se cjelokupno slivno podruje nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, a samo je izvor u Hrvatskoj. Prema podacima iz Plana upravljanja vodnim podrujima (Hrvatske vode, 2010.), za slivno podruje Omble u BiH nema podataka o potencijalnim oneiivaima, ali ni provoenju zatite. Iako je kakvoa izvorske vode na hrvatskoj strani za sada dobra, za takva je podruja (prekogranini vodonosnici) potrebno dogovoriti potrebnu zatitu podzemnih voda. Sliv podruja izvora upe U podruju upe postoji vie izvora, od kojih su najvaniji: Zavrlje i Duboka Ljuta. Osim njih, u podruju upe se nalazi i niz manjih izvora Skoraica, Kladnjevica, Suurac, Bravinjac. Svi navedeni izvori, izuzev Duboke ljute, nalaze se u predjelu kontakta eocenskog flia i trijaskih dolomita, a Duboka ljuta izvire u trijaskim dolomitima. Slivno podruje spomenutih izvora ogranieno je sa sjeverozapada ve spomenutom vododijelnicom, dok je sa jugoistoka vododjelnica postavljena neposredno juno od izvora Duboka ljuta i prua se u smjeru sjeveroistoka, koristei orografske znaajke terena. Slivno podruje je izgraeno od mezozojskih karbonata, a podzemne vode se kreu uglavnom du rasjednih struktura. Dotiu iz podruja Trebinje, kreui se do topografske barijere, koju ine naslage flia u podruju Konavla te dalje uzdu priobalnog pojasa prema sjeverozapadu; istiui na spomenutim izvorima. Podruje Sra Prema geolokom sastavu sjeverozapadni i juni dio podruja Sra izgrauju kredne stijene / K23 (v) i K23 /, koje se ubrajaju u vodopropusne, izgraene od gromadastih, bankovitih do ploastih vapnenaca s leama i proslojcima dolomita. Stijene su nagnute u razliitim smjerovima i znaajno su ispucane (slika 3.8.).
Rev. 2 121
Slika 3.8. Terestriki snimak krednih stijena na junim padinama Sra
U istu skupinu propusnih stijena uvrtene su naslage (E1,2) koje opasuju podruje Sra sa sjeverne i sjeveroistone strane. Sjeverno i sjeveroistono razmatrano podruje Sra izgrauju djelomino nepropusne stijene oznaen s (KPc), a sastoje se preteno od vapnenaca, lapora, konglomerata, pjeenjaka, brea, ploastih vapnenaca, dolomita i laporovitih vapnenaca. U djelomino propusne stijene uvrteni su dolomiti i dolomitni vapnenci (K23(d)). Nepropusne klastine stijene fli (E2,3) nalaze se ispred ela navlake Visokog kra, a izgraene su od lapora, konglomerata i pjeenjaka, i one ine potpunu topografsku barijeru podzemnim vodama koje se pojavljuju na ve spominjanim izvorima. Mjestimino ih prate kvartarne tvorevine (Qd) sastavljene od pijeska, ljunka, ilovina i kamenog krja, a djelomino su nepropusne. Podruje Sra, odnosno predviena lokacija za tehnike zahvate, izgraena je od bankovitih vapnenaca i dolomita u izmjeni zatim od izmjene ploastih vapnenaca i dolomita, te paleocenskih glinovitih vapnenaca, koji po izgledu podsjeaju na dolomite i laporce. Te stijene generalno ine jedinstvenu cjelinu opasanu sa sjeverne i istone strane eocenskooligocenskim fliom i kvartarnim tvorevinama. Prema ranije spomenutoj hidrogeolokoj podjeli navedene karbonatne stijene ubrojene su u vodopropusne naslage. Budui da veliki dio oborinske vode ponire u podzemlje, na terenu ne postoje vodotoci ni izvorita. Dio vode koji ne ponire ubrzo poslije padalina otjee esto u obliku bujica, a dio isparava. Prema dosadanjim mjerenjima prosjena godinja koliina oborinskih voda za podruje Dubrovnika iznosi oko 983 mm. Iako se oekuje da e najvei dio voda otjecati povrinski, zbog toga to u naim krkim podrujima najvea koliina oborina pada u obliku pljuska pa e oborinske vode, na strmim terenima, najveim dijelom otjecati u obliku kratkih i kratkotrajnih bujica. Iz tog razloga vode veina oborinske vode se ne infiltrira u podzemlje.
Rev. 2 122
Jugozapadni dio predjela Sra izgrauju vapnenci i dolomiti, koji su presjeeni s vie poprenih rasjeda pruanja SI-JZ, koji brazde sve do mora pa je generalna predpostavka da se vei dio oborinske vode podzemno kree u junom i jugozapadnom smjeru, prema konanoj erozijskoj bazi, odnosno prema moru, preferirajui prevladavajue i izraene tektonske pravce. Za oekivati je bilo da e se one, u obalnom pojasu, pojavljivati u obliku vrulja. Tome u prilog svjedoi i injenica da je sjeveroistoni dio Sra izgraen od paleocenskih glinovitih vapnenaca, koji su slabije vodopropusni u odnosu prema spomenutim vapnencima i dolomitima june strane. Tijekom vizualnog praenja priobalja za vrijeme terenskih istraivanja u vrijeme visokih i niskih voda provedenih tijekom proljea i ljeta 2012. godine, potvrene su ranije navedene pretpostavke, odnosno uoene su manje vrulje du obale (Luka Gru, zapadni dio Rijeke Dubrovake i Lokrumski prolaz), koje za vrijeme duljeg razdoblja sue prestaju biti aktivne. Na kraju se moe konstatirati da svi znaajniji izvori na podruju Dubrovnika, a koji su vani za vodo snabdjevanje stanovnitva (Ombla, Slaven, Duboka Ljuta u uvali Rombinson kod Plata, Zavrlje iznad Mlina, Smoljanovac i dr.) pripadaju slivovima Omble i upe i hrane se vodama iz karbonatnog zalea te na njihovu izdanost nemaju nikakvog utjecaja vode s podruja Sra. Na slici 3.9. je prikazan prognozni hidrogeoloki profil od grada Dubrovnika, preko platoa Sra do Golubovog kamena. Na profilu je vidljivo da su vodopropusne serije stijena na Sru u rasjednom kontaktu sa slabopropusnim do nepropusnim dolomitima gornjeg trijasa i donje jure. Rijeka Ombla se prihranjuje iz zalea kroz, tzv. Glavni drenani kanal, a prirodna akumulacija podzemnih voda se nalazi iz dolomitskih stijena. Postojanje drenanog kanala je utvreno geofizikim mjerenjima, buenjima i speleolokim istranim radovima (Elektroprojekt, 1999.). Hidrogeoloka karta (Slika 3.10.) je preklopljena sa prostornom raspodjelom biljnih zajednica na podruju Sra i oznaenim podruijima ekoloke mree (opisano u poglavlju Flora i vegetacija) i sa kartom stanita (opisano i prikazano u poglavlju Tipovi stanita).
Rev. 2
123
Slika 3.9. Shematski hidrogeoloki profil Dubrovnik Golubov kamen. Napravljen na temelju terenskih istraivanja, hidrogeoloke karte (Geoloki zavod Zagreb, 1984.),SUO HE Ombla ( Elektroprojekt, 1999.) i OGK listovi Dubrovnik (Markovi, 1966.) i Trebinje (Natevi, Petrovi, 1964-65).
Rev. 2
124
K 2(v) K 2 E 1,2 KPc
Dobropropusne stijene Djelomino propusne stijene Djelomino nepropusne stijene Nepropusne stijene Rasjed
N
ka Lu
1
brovaka Rijeka Du E 1,2
E 2,3 Q al, d
K 2 (v)
3
K2 29 K3 2
(v) K3 2
KPc KPc K2 30
D U
3
E 1,2
Q al, d E 2,3 30
Navlaka Konkordantna geoloka granica Tektonsko erozijska geoloka granica
u Gr
KPc KPc K2 35
3 (v) K2 3
K 2 (v)
B R O V
E 2,3 35 E 1,2
Naseljeno podruje
35
Poloaj sloja
IK
E 1,2
K 2 (v)
3
E 2,3 KPc
E 1,2
5 km
Slika 3.10. Pojednostavljena hidrogeoloka karta Sra
Rev. 2 125
3.2.5. Seizmoloka obiljeja Prema do sada poznatim podacima o potresima, Dubrovnik i njegova okolica, a time i lokacija Sr, spadaju meu seizmiki najaktivnija podruja u jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Najjai potres, koji se dogodio 6. travnja 1667. godine, s epicentrom u podmorju ispred Dubrovnika jedan je od najrazornijih potresa na tlu Europe. Ta injenica, a i mnogi razorni potresi, koji su se do sada dogodili u okolici razmatrane lokacije, ukazuju na svu ozbiljnost bilo kakve gradnje ili ouvanja ve postojeih objekata. Posebno je potrebno napomenuti, da se u tekstu navedeni prorauni parametara djelovanja seizmikih sila mogu koristiti samo za idejne projekte. Za izvedbene projekte potrebno je te seizmike parametre prilagoditi lokalnim uvjetima tla, prema detaljnim geomehanikim istranim radovima. Seizminost Osnovne karakteristike seizminosti razmatranog podruja istraene su u okviru meunarodnog projekta ''Izuavanje seizminosti Balkanskog poluotoka'' (UNDP/UNESCO, 1974). Detaljnije su dopunjene u disertaciji ''Seizminost podruja SR Hrvatske'' (D. Cvijanovi, 1981). Najnovija prouavanja seizmotektonske aktivnosti toga podruja ukazuju da se Dubrovnik s okolicom nalazi na presjecitu jakih longitudinalnih rasjeda, orijentacije SZ-JI i transverzalnih rasjeda okomitih na taj pravac, te da to podruje ima maksimalnu magnitudu potresa M = 6,5 (Olui, Romandi, Cvijanovi, 2004), (slika 3.13.).
Slika 3.11. Karta izolinija maksimalnih magnituda potresa na irem Dubrovakom podruju (Olui, Romandi, Cvijanovi, 2004)
Rev. 2 126
Glavna epicentralna podruja Za razmatranu lokaciju znaajna su samo najblia dva epicentralna podruja: A. Dubrovako podruje ( = 42,0 43,5 N; = 17,5 18,8 E) U povijesti grada Dubrovnika esto se spominju razaranja izazvana katastrofalnim potresima. Meu njima najznaajniji bio je veliki Dubrovaki potres 6. travnja 1667. godine. Tom prilikom grad je gotovo potpuno razruen, a poginulo je vie od polovice njegovih itelja. U Dubrovakom epicentralnom podruju, s izrazitom seizmikom aktivnou, istiu se jo slijedei lokaliteti: Ue rijeke Neretve najjai potres: 20. listopada 1479. godine, I0 = IX stupnjeva MCS ljestvice. Ston, Slano najjai potres: 14. travnja 1850. godine; I0 = VIII stupnjeva MCS. Dubrovnik najjai potres 6. travnja 1667. godine; I0 = X stupnjeva MCS. Ljubinje najjai potres: 14. veljae 1927. godine; M = 6,0, I0 = VIII stupnjeva MCS, h = 17 km. Boka Kotorska najjai potres: 13. lipnja 1563. godine; I0 = IX stupnjeva MCS. Crnogorsko primorje najjai potres: 15. travnja 1979. godine; M = 7.1, I0 = IX-X stupnjeva MCS, h = 17 km. Podmorje Jadrana u zoni najveih dubina najjai potres: 31. kolovoza 1910. godine; M = 5,1, h = 20 km. B. Skadarsko podruje ( = 41,5 43,0 N; = 18,8 20,0 E) Najvei broj potresa koncentriran je u okolici grada Skadra. Seizmiki su aktivni, ali znatno slabije, i predjeli Crne gore u dolinama rijeka Cijerne, Morae i Zete. Posebno se istiu ovi lokaliteti: Skadar najjai potres: 1. lipnja 1905. godine; M = 6,6, I0 = IX-X stupnjeva MCS, h = 18 km. Rumija najjai potres: 3 studenog 1968. godine; M = 5,5, I0 = VII VIII stupnjeva MCS, h = 20 km. Podgorica- najjai potres: 22. lipnja 1961. godine; M = 5,0, I0 = VII stupnjeva MCS, h = 12 km. Ivangrad najjai potres: 12. listopada 1926. godine; M = 5,2, I0 = VIII stupnjeva MCS, h = 4 km.
Maksimalni iznosi parametara seizmikih sila: -
Imax; maksimalni iznos intenziteta potresa za
odgovarajue povratne periode od 100, 200 i 500 godina u stupnjevima MCS ljestvice amax; maksimalni iznos akceleracije potresa za odgovarajue povratne periode od 100, 200 i 500 godina u dijelovima sile tee ''g''.
Rev. 2 127
Prorauni su izvreni na osnovi pouzdanih podataka o potresima (M 4,9, I0 VII stupnjeva MCS za razdoblje od 1900 do 1985. godine, prema programu EQRISK (R. K. Mc Guire, 1976) neto modificiranom od strane D. Cvijanovi i Z. Breka, 1989. Za grad Dubrovnik dobiveni su slijedei rezultati: Parametar Imax Povratni period (godina) 100 200 500 8 8 9 0,11 0,14 0,18 Napomena Stupnjeva MCS U dijelovima akceleracije sile tee ''g''
amax
Navedeni parametri odnose se za nivo osnovnih stijena. Iznose amplifikacijskih faktora treba proraunati prema stvarnim geotehnikim modelima lokacija objekata Budui da je razmatrana lokacija Sr u neposrednoj blizini grada Dubrovnika proraunate vrijednosti Imax i amax mogu se usvojiti i za tu lokaciju. Osim toga, potrebno je napomenuti da se prilikom dogaanja tako jakih potresa u tlu mogu pojaviti deformacije u obliku: pukotina u tlu kilometarskih dimenzija pruanja, vidljivih na povrini, aktiviranje postojeih i potencijalnih klizita, odroni stijena na strmim padinama i u usjecima prometnica. 3.2.6. Pedoloka obiljeja tla lokacije zahvata U izradi pedolokih obiljeja lokacije zahvata koriteni su svi podaci ranijih istraivanja, a naroito Osnovne pedoloke karte Republike Hrvatske, list Dubrovnik 4 s tumaem karte. Takoer su provedena i dodatna, dalje navedena pedoloka terenska i laboratorijska istraivanja. Suglasno namjeni, kod pedolokog opisa tala obuhvaena su ova pitanja: a) initelji tvorbe tla; b) Osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla; c) stanje tekih kovina u tlu; d) Protezanje glavnih tipova tala (pedohora) iskazano na karti mjerila 1:25.000. initelji tvorbe tla Prema prvoj znanstvenoj inventarizaciji naih tala (Martinovi, 2000) osnovna karakteristika zemljinog pokrivaa na kru je ekstremno izraena prostorna varijabilnost. Najvaniji faktori diferenciranja zemljinog pokrivaa na kru su: morfostruktura kra, petroloke modifikacije matinih stijena (supstrata), krki proces, glacijalni i eolski proces te tisuljetni utjecaj ovjeka. U geomorfolokoj strukturi promatranog predjela zastupljena su dva osnovna elementa: krko polje Bosanka i brdske padine promjenjivog nagiba (od 5 do 35%). Krko polje Bosanka pripada tipu tektonske depresije, izduene u pravcu sjeverozapad jugoistok. Polje je djelomino terasirano i veliinom je malo, zauzima manje od 14,0 ha.
Rev. 2 128
Padinski tereni promatranog podruja pripadaju u brdsko podruje s rasponom visina od 298 m n.m. (polje Bosanka) do 412 m n.m. (vrh Strinjera). Dominantni matini supstrat za tvorbu tla ine isti i tvrdi jurski vapnenci. Petroloke modifikacije matinih stijena izraavaju se u pojavi dolomita unutar vapnenakog masiva. Najvie su zastupljeni gromadasti i debelo uslojeni vapnenci koji uz krki proces uvjetuju mozaian karakter zemljinog pokrivaa. To uzrokuje otro smjenjivanje kontrastnih tipova tala na rastojanju od desetak metara. U takvim uvjetima nalazimo raznolike pedosistematske jedinice (tipove i podtipove tala), strukturirane u asocijacije tala, odnosno u pedohore. Zanimljivo je istaknuti da je uee pedosistematskih jedinica, nastalih iz dolomitnog supstrata u predjelu Sr Petka manje od 10%. O zastupljenosti dolomitiziranih vapnenaca nema pouzdanog uvida. Tla na kru mezozojskih vapnenaca, pa i ona ovdje promatrana pripadaju tzv. dugom ciklusu razvoja. Njihova geneza ima korijene u predpleistocenskom vremenu. Ako se geneza tala na kru vee samo na nerastvorivi ostatak iz vapnenaca, vrijeme njihove tvorbe, za tla debljine 20-40 cm, mjeri se milijunima godina. Openito o gospodarenju tlima na kru mora se bez pogovora uvaavati injenica da svako iskoritavanje tala predstavlja zadiranje ljudi u reliktne tvorevine prirode. U promatranom predjelu kao i u irem mediteranskom prostoru antropogeni utjecaji na pedosferu su intenzivni i dugotrajni. Unitavanjem prirodnog umskog ekosustava i dugotrajnim paarenjem uinjen je snaan poticaj eroziji tla. Prirodni vegetacijski pokriva je degradiran i reduciran. U promatranom podruju od klimatogene zajednice hrasta medunca i bijelog graba nalazimo danas samo pojedine njezine florne elemente, a edifikatorske vrste preteito pojedinano i grmolikog oblika. Stoga u takvim okolnostima, vegetacijski pokriva nije znaajan initelj geneze i evolucije tla. Opis glavnih tipova tala a) Geneza tala Spregom opisanih initelja tvorbe tla i njima uvjetovanih procesa u promatranom prostoru nastala su u pedosistematskom pogledu vrlo razliita tla meusobno genetski povezana. Idealizirani razvojni ciklus tvorbe tala na tvrdim i istim vapnencima i dolomitima iskazan je na slici 3.14. Razlikuju se ove faze glavnog pravca evolucije tla: - naseljavanje organizama na gole stijene i akumulacija humusa kaprogenog podrijetla. Akumulacija nerastopljivog ostatka u toj fazi je neznatna (organogena crnica i rendzina); - akumulacija nerastopljivog ostatka (mineralnog dijela tla) prisutna je u tolikoj mjeri da se moe formirati organomineralni kompleks tla (organomineralna crnica ili rendzina); - porast debljine sloja akumuliranog, nerastopljivog ostatka uslijed ega dublji slojevi ostaju izvan humusno akumulacijske zone i stoga nose mineralni karakter (posmeena crnica i smee tlo na vapnencu). Daljnji porast debljine tla uzrokuje jae diferenciranje profila i tvorbu lesiviranih tala.
Rev. 2 129
Slika 3.12. Glavni pravac evolucije tala na vapnencima i dolomitima u uvjetima humidne i perhumidne klime na kru zapadne Hrvatske
Prema Martinoviu (1985) znanstvenom inventarizacijom tala na promatranom su predjelu utvreni ovi glavni tipovi: crnica organomineralna i posmeena; smee tlo na vapnencu, plitko i srednje duboko te akcesorno organogena crnica i rendzina na dolomitu. Potonje dvije pedosistematske jedinice zauzimaju manje od 10% povrine. Ti su nalazi provjereni i potvreni terenskim istraivanjima. U svezi s rezultatima terenskih istraivanja, valja istaknuti potvrdu ve ranije utvrene velike stjenovitosti na povrini terena. U prosjeku stjenovitost zauzima oko 70% povrine, dok ostatak (30%) pripada navedenim tipovima tla. Vizualno je taj odnos jo nepovoljniji, jer je uslijed strojnog ienja terena od mina dosta stijena razbijeno (naroito dolomitiziranog vapnenca), a nastalo kamenje je razbacano po povrini tla. Tijekom terenskih istraivanja provedenih 2005. uzeti su uzorci tla za laboratorijske analize stanja svojstava tla. Ukupno je analizirano 12 prosjenih uzoraka humusnoakumulativnog horizonta za etiri glavne pedosistematske jedinice s podruja kartografskih jedinica broj: 20, 28 i 34. Uzorkovanje tla obavljeno je na primjernim plohama veliine 20 x 20 m. Uzorci su analizirani u laboratoriju Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. b) Svojstva tala Svi dosad prikupljeni laboratorijski podaci o svojstvima tala zbog preglednosti prikazani su u tablicama 3.1 i 3.2.
Rev. 2 130
Tablica 3.1. Osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla

Lokaliteti i bioklimati Naziv tla Crnica organomineralna Redzina plitko dolomit Ahor cm 18,5 17,1 16,4 0-12 P1, 0-12 P2, 0-12 P3, 0-12 P4, 0-12 P5, 0-12 P6, 0-12 P7, 0-12 P8, 0-12 P9, 0-12 P10, 0-12 P11, 0-12 P12, 0-12 Mehaniki sastav, mm 2,0-0,2 1,0 11,5 4,3 2,4 4 35 5 8 13 11 4 13 6 2 2 2 0,2-0,02 27,2 41,3 26,4 18,5 42 32 36 27 33 27 24 11 26 14 25 14 0,02-0,002 40,0 19,8 24,0 29,3 34 20 39 25 27 31 30 29 28 24 13 25 >0,002 31,8 27,4 45,3 49,8 20 13 20 40 27 31 42 47 40 60 60 59 Humus % 16,4 9,5 6,9 13,4 11,1 10,6 10,6 5,8 15,2 15,3 9,2 8,6 9,7 3,8 3,9 4,0 N 0,78 0,39 0,32 0,52 0,40 0,43 0,44 0,28 0,58 0,67 0,46 0,43 0,45 0,24 0,22 0,25 C/N 12,2 14,1 12,6 14,9 16,2 14,4 14,1 12,1 15,1 13,3 11,5 11,6 12,2 9,2 10,4 9,2 pH H20 6,6 7,7 7,5 7,1 7,8 7,9 8,0 7,9 7,8 7,5 7,5 7,4 7,5 6,7 6,4 6,5 pH CaCl2 7,2 7,2 7,3 7,2 7,1 7,0 6,9 6,8 6,9 5,8 5,7 5,7 Dubina tla 22,5 20,0 38,0 35,0 20-24 cm 30-35 cm 40-50 cm 40-70 cm
Dubrovako podruje, Bioklimati (L3 i K2) Dubrovaki etalon uzorci, 1981.
Kalcikambisol plitko Kalcifkambisol plitko Crnica organomineralna Smee tlo vapnencu plitko Smee tlo vapnencu srednje duboko Vrtno tlo kalcikambisola rendzine na
Sr Plato (K2)
na
iz i
Rev. 2 131
Tablica 3.2. Sadraj tekih kovina u tlu

Redni broj 1 2 3 Podruje Republika Hrvatska Oznaka tla i bioklimata Crnica organomineralna Smee tlo na vapnencu i dolomitu Smee tlo na vapnencu (K2) kotlina Smee tlo na vapnencu makija s empresom (L3) Crnica (K2) organomineralna Profil Dubina (cm) 0-5-15 0-5-15 0-10 0-15 0-15 0-15 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 0-12 Pb 39,5 34,7 118,0 30,3 29,9 32,8 72,2 59,5 73,2 170,0 1.295,0 1.251,0 61,8 51,4 58,9 43,7 41,8 41,9 Zn mg/kg 93,8 51,9 200,0 52,4 111,5 118,0 97,3 85,6 97,4 86,0 131,2 179,0 105,8 107,2 106,5 108,2 108,4 106,1 32,7 19,8 40,0 19,6 10,4 19,5 34,1 28,0 34,9 36,2 51,1 52,3 42,0 40,5 41,0 175,9 178,7 175,6 <0,5 <0,5 5,1 2,6 4,0 1,5 2,8 2,6 2,8 2,7 2,4 2,9 3,8 3,7 3,5 2,6 2,6 2,6 Cu Cd Godina stanja 1984.- 1998. 1984. 1988.
x
Vukovii (Dubrovnik) umetska (Dubrovnik)
x x
P3 P3 P4 P6 P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 P8 P9 P10 P11 P12
Smee tlo na vapnencu, plitko (kalcikambisol) (K2) 4 Sr - Plato Smee tlo srednje duboko Vrtno tlo rendzine (K2) iz na vapnencu, (K2) i
2005.
kalcikambisola
Rev. 2 132
Na osnovi iznesenih analitikih podataka i rezultata terenskih istraivanja, mogu se o utvrenim tipovima i podtipovima tala povui ove glavne karakteristike. 1. Crnica organomineralna (vapnenako dolomitna crnica, kalcimelanosol) Sklop profila Amo R. Formiran je samo u uoj zoni najviih uspona (vidi pedoloku kartu). Debljina tla nalazi se u rasponu od 16 do 25 cm. Tlo ima samo humusno-akumulativni horizont koji je vrlo humozan i bogato opskrbljen ukupnim duikom. Po mehanikom sastavu glinasta ilovaa je slabo skeletoidna (do 20% sitnog kamenja) neutralne do slabo alkalne reakcije. Utvren je povien sadraj tekih kovina, naroito kadmija (Cd). S obzirom na sadanju, a pogotovo buduu namjenu, utvrene koncentracije se mogu smatrati tolerantnima. Uz organomineralnu crnicu zastupljena je i posmeena crnica koja u istraivanom podruju ima vrlo slinu tipsku fiziografiju i jo se odlikuje i mineralnim kambinim horizontom koji je plii od humusno-akumulativnog horizonta i ima debljinu 5-10 cm. 2. Smee tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol) Sklop profila Amo (B)rz R. Ovaj se tip tla formira iskljuivo na tvrdim i istim vapnencima i dolomitima koji imaju manje od 1% netopivog ostatka. U istraivanom predjelu Sr-Plato kalcikambisol zauzima vie od 80% povrine od ega od 80 do 90% pripada podtipu kalcikambisola plitkog, debljine 25-35 cm. Visoka stjenovitost terena prekida zemljini pokriva pa se tlo nalazi na malim isprekidanim povrinama (medaljonima depovima) smjeteno izmeu stijena i u pukotinama stijena. Promatrani kalcikambisoli sadre od 27 do 47% estica gline i od 25 do 31% estica praha pa po mehanikom sastavu pripadaju u gline i prakaste gline. Humusno-akumulativni horizont ima debljinu najee 8-16 cm. Kalcikambisoli u povrinskom dijelu tla (0-12 cm) pokazuju jaku i vrlo jaku humoznost te bogatu opskrbljenost ukupnim duikom. Tlo je neutralne do slabo alkalne reakcije. Pri tome valja uoiti da plitki kalcikambisol u odnosu na srednje duboki ima vei sadraj humusa i viu pH vrijednost. U pogledu sadraja tekih kovina u tlu nai kalcikambisoli pokazuju znaajno poveanu koncentraciju olova (Pb) i kadmija (Cd) u odnosu na srednje vrijednosti istog tipa tla u Republici Hrvatskoj. Navedene koncentracije su jo uvijek tolerantne u odnosu na moguu namjenu tla. Dva uzorka (P5 i P6) pokazala su neoekivano visoku koncentraciju olova (Pb) i cinka (Zn). Uzorci su uzeti na polovici puta izmeu naselja Bosanka i Kria na Sru te na prostoru koji je karakteristian po zastupljenosti smeeg tla na vapnencu, plitkog i koje je s osrednje dobrim uspjehom poumljavano alepskim borom (Pinus halepensis). Taj lokalitet, naziva ''Streljana'', koriten je u prolosti za vojne vjebe u gaanju. U tom bi pravcu trebalo traiti tumaenje utvrenih atipinih koncentracija olova i cinka (Pb, Zn). 3. Vrtno tlo iz kalcikambisola i rendzine (hortisol, rigolano tlo) Tlo se nalazi u polju Bosanka i u prolosti je sluilo seljakom gospodarenju koje je danas gotovo potpuno naputeno. Polje Bosanka je i u budunosti s gledita trinog agrara beznaajno. Tlo je po mehanikom sastavu i svojoj debljini varijabilno jer je u prolosti rigolano i terasirano. Posljednjih se 20-35 godina obrauje se sve manja povrina polja. Tla polja su vrlo slabo kisele reakcije. Za potrebe povrtlarstva su dobro do vrlo dobro opskrbljena ukupnim duikom i humusom. U junom dijelu polja, gdje je uzorkovano tlo, ono je tekog mehanikog sastava. Prema iskazanim analizama (Tablica 3.2.) vrtno tlo ima znatno nii sadraj olova (Pb) i nekoliko puta vei sadraj bakra (Cu) u odnosu na okolna umska tla kalcikambisol i crnica na vapnencu. Manji sadraj olova mogao bi biti posljedica mehanike
Rev. 2 133
obrade tla, a srazmjerno vrlo visoke koncentracije bakra (Cu) najee potjeu od njegova unosa pri zatiti bilja. Tla opisana u tokama 1., 2. i 3. klasificirana su prema Martinovi (2003.). Klasifikacije tala ovisno o autoru nisu uvijek uniformne, pa je dana usporedba sa klasifikacijom tala prema Bogunovi (2009.). Tip tla opisan pod tokom 1. Crnica organomineralna (vapnenako dolomitna crnica, kalcimelanosol) bi prema Bogunovi (2009.) najbolje korespondira s Kalkomelanosolom. Prema (Bogunovi 2009.) Kalkomelanosol je veoma plitko tlo iz skupine humusno akumulativnih tala, koje dolazi na visoko stjenovitom podruju, pristrancima velikih nagiba i esto je skeletno. Spada u trajno nepogodna tla, iako na visokim podrujima zbog klimatskih razloga, mogu biti umska tla s umjerenim do velikim ogranienjima. Tipovi tala opisani pod tokom 2. Smee tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol) i 3. Vrtno tlo iz kalcikambisola i rendzine (hortisol, rigolano tlo) bi prema Bogunovi (2009.). spadaju u kambina tla, a najbolje bi korespondirala sa distrinim smeim tlom (distrini kambisol). Prema (Bogunovi 2009.) distrino smee tlo (distrini kambisol) je tlo ogranieno loim pedokemijskim osobinama, prvenstveno visokim aciditetom koji predstavlja ogranienje za mnoge kulturne biljke. Drugo ogranienje je vrsta matinog supstrata i reljef. vrsti (stjenoviti) matini supstrati obino su vezani za gorske i jae nagnute terene, pa e stupanj inklinacije odrediti ukupnu vrijednost ovog tla. Ova tla su preteito umska, ali u gorskim poljima mogu biti i oranina, dakle poljoprivredna tla. S obzirom na sve uvjete i svojstva, distrini kambisol, iako moe biti pogodan za poljoprivredu, bit e tlo s velikim ogranienjima. c) Sastav i interpretacija pedokartografskih jedinica Primjenom prirodoznanstvene klasifikacije hrvatskih tala (Martinovi 1997) i uvaavajui strukturu zemljinog pokrivaa (pedosfere) na promatranom predjelu izdvojene su i na pedolokoj karti oznaene etiri kartografske jedinice, odnosno pedohora. Sastav i postotno uee pedosistematskih jedinica u pedohoru iskazan je u legendi pedoloke karte. Za bolje gospodarsko i ekoloko razumijevanje svojstava kartografskih jedinica mogu posluiti njihovi bonitetni brojevi, njihova klasa pogodnosti za poumljavanje i stupanj rizika od erozije iskazan u tablici 3.3. Tablica 3.3. Opis kartografskih jedinica (pedohora)
Redni broj KJ 1 2 3 4 5 Naziv i sastav pedokartografske jedinice Crnica organomineralna, posmeena i kalcikambisol plitki (40:30:30) Kalcikambisol plitki, srednje duboki i crnica organomineralna (80:10:10) Kalcikambisol plitki i koluvijalni (50:50) Kalcikambisol plitki, crnica na vapnencu i rendzina na dolomitu plitka (60:20:20) Rigolano tlo na vapnencima, terasirano, koluvijalno, skeletoidno Bonitetni broj kartografske jedinice 18,0 21,8 20,5 19,0 51,5 Klasa pogodnosti za poumljavanje Nepogodno tlo (V. klasa) Siromano tlo (IV. klasa) Siromano tlo (IV. klasa) Siromano tlo (IV. klasa) Stupanj rizika erozije Visok rizik Umjeren rizik Vrlo visok rizik Visok rizik Nizak rizik
Rev. 2 134
Napomena: Postupak za utvrivanje parametara iskazanih u kolonama 3, 4 i 5 opisan je u publikaciji ''Gospodarenje umskim tlima u Hrvatskoj'' (Martinovi 2003). Bonitetno vrednovanje zemljita Na temelju podataka preuzetih iz Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika, odnosno grafikog priloga Koritenje i namjena prostora M 1:25 000, izdvojen je bonitet zemljita na lokaciji zahvata (slika 3.13.). Osobito vrijednog obradivog tla povrine 12,87 ha (polje Bosanka) granii sa zahvatom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Na irem podruju, osobito vrijedna obradiva tla, vrijedna obradiva tla i ostala obradiva tla nalaze se oko 2 km istono od lokacije planirane za izgradnju zahvata. Prema prostornom planu ureenja Grada Dubrovnika, plato Sra je predvien za portsko rekreacijsku namjenu, odnosno portski centar sa golfom (R1). Okolno podruje je predvieno za zatitnu umu.
Slika 3.13. Izvadak iz karte Koritenje i namjena povrina, Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika
Zakljuak Predjel plato Sra pripada u smislu Bertovieve klasifikacije (vidi Martinovi, 2003) kopnenih ekosustava Hrvatske u mediteransko podruje ume hrasta medunca i bijelog graba, toplije potpodruje (bioklimat K2). Tisuljetni utjecaj ovjeka jako je degradirao vegetacijski i zemljini pokriva. S gledita primarne namjene (biljna proizvodnja) promatrana su tla, izuzev polja Bosanke, nepogodna za poljoprivrednu biljnu proizvodnju i vrlo su ogranieno pogodna za umarstvo. Nisu pogodna za podizanje ekonomskih uma, odnosno uma koje mogu same sebe izdravati. Najvee ogranienje proizvodnom potencijalu tala ine velika stjenovitost terena te njegova plitkoa i skeletnost. Prenamjena tih tala iz umarstva u portsko rekreacijsku i graditeljsku zonu s gledita suvremene zemljine politike nema zapreka.
Rev. 2 135
Slika 3.14. Osnovna pedoloka karta Republike Hrvatske, list Dubrovnik 4 - isjeak (J. Martinovi 1985), dopunjeno (J. Martinovi 2005)
Rev. 2 136
LEGENDA UZ SLIKU 3.16. Broj kartografske jedinice, KJ 28

ig r4
Simbol
Naziv i sastav kartografske jedinice
V C Cp 6
Crnica organomineralna i posmeena i kambisol plitki (40:30:30)
34
23
3 4
Kalcikambisol plitki i srednje duboki i crnica organomineralna (80:10:10)
i g r
31
gi r 2 3
32
gi r 2 3
V S
SV3V 5
vd SV C 4 6
Kalcikambisol plitki i koluvijalni (50:50)
Kalcikambisol plitki, crnica na vapnencu i rendzina na dolomitu, plitka (60:20:20)
i p d , g
20
t I R
1
Rigolano tlo na vapnencima, terasirano, koluvijalno, skeletno
Ploha uzorkovanja tla 20x20 m
Rev. 2 137
3.2.7. Bioekoloka obiljeja Flora i vegetacija U fitogeografskom smislu podruje Sra pripada mediteransko-litoralnom vegetacijskom pojasu mediteranske regije. Mediteranska (sredozemna) vegetacijska regija je ralanjena na nekoliko zona, a one na vie pojaseva. Na podruju zahvata utvrene su biljne zajednice koje pripadaju sljedeim zonama: 1. Stenomediteranska vegetacijska zona (Oleo-Ceratonion), 2. Eumediteranska vegetacijska zona uma esvine (crnike) (Quercion ilicis p.p.), 3. Hemimediteranska vegetacijska zona (Quercion ilicis p.p.), 4. Submediteranska vegetacijska zona (Ostryo-Carpinion orientalis p.p.) Eumediteranskoj vegetacijskoj zoni pripada najvie biljnih zajednica. Klimatoloki je odreena neto vlanijom, humidnom klimom sa srednjim minimumom najhladnijeg mjeseca izmeu 4-6C i ukupnom godinjom koliinom oborina iznad 1.000 mm. Najvaniji edifikator te zone jest vazdazeleni hrast esvina ili crnika (Quercus ilex) koji tvori nekoliko znaajnih biljnih zajednica. Vegetacijski klimaks u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni jest vazdazeleno-listopadna uma/makija esvine (Fraxino orni-Quercetum ilicis). Manjim dijelom je zastupljena hemimediteranska vegetacijska zona mjeovitih uma esvine i crnoga graba (Quercion ilicis p. p.) (brdski pojas u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni), odnosno submediteranska vegetacijska zona. Prvobitna umska vegetacija je stoljeima, kako u eumediteranskoj tako i u hemimediteranskoj vegetacijskoj zoni, pod snanim antropogenim utjecajem najveim dijelom unitena, odnosno degradirana, a tlo je erodirano. Uslijed estih poara, ali i ostalih antropogenih utjecaja, izmijenjena je prvobitna (primarna) vegetacija, te se sada nailazi na razliite degradacijske stadije: makije, garige i raznolike kamenjarske travnjake i ikare. Uz naselja se nalaze obradive povrine sa zajednicama koje pripadaju razliitim tipovima vegetacije. Uz literaturne podatke prethodnih istraivanja koji su koriteni u studiji, u svrhu izrade studije provedena su i ciljana terenska istraivanja flore (prepoznavanje i popisivanje biljnih vrsta) i vegetacije (utvrivanje sastava i raznolikosti ekosustava). Prethodna i ciljana istraivanja obuhvatila su sve sezone, a podaci koriteni u studiji su prikupljeni: 1) tijekom svibnja 1998. Izvrena su opsena znanstvena istraivanja flore i vegetacije u Rijeci dubrovakoj. Cilj istraivanja je bio popisati biljne vrste i odrediti tipove vegetacije (umske, travnjake, ruderalne, urbane), odnosno utvrditi raznolikost i prostornu raspodjelu stanita. Jedan od ciljeva istraivanja bio je upotpuniti znanja o flori i vegetaciji tog podruja, jer su posljednja slina istraivanja provedena poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea. Istraivanja su obavljena uobiajenim znanstvenim metodama koje se koriste u botanikim ekolokim istraivanjima kod nas i drugdje u svijetu (fitocenoloka istraivanja prema Braun-Blanquetovoj ZrichMontpelier geobotanikoj koli: publikacija J. Braun-Blanquet 1964: Pflanzensoziologie. Grundzuge der Vegetationskunde. Springer-Verlag, Wien, New York.), a provedena su na platou Sra, oko naselja Bosanke, Brgata, umeta i okolice dana 14. i 15. 5. 1998.
Rev. 2 138
2) poetkom kolovoza 2007. podruje oko Bosanke zahvatio je poar veih razmjera. Dana 20. 8. 2007. izvreno je istraivanje vegetacije u svrhu procjene posljedica poara na stanita koristei standardnu metodu biljne ekologije (fitocenoloka istraivanja). 3) dana 22. 8. 2008. tj. godinu dana poslije poara iz 2007., proveden je monitoring stanita uz uporabu iste standardne metode. 4) floristika istraivanja provedena su 20. 11. 2010. metodom koja je standardizirana 1998. (publikacija T. Nikoli i sur. 1998: Kartiranje flore Hrvatske: Mogunosti i standardi. Natura Croatica 7, Suppl. 1, str. 1-62). Podaci su pohranjeni u bazu podataka Flora Croatica Database (broj opaanja ID 7585). 5) Nakon toga uslijedila su daljnja floristika istraivanja, i to: a. 28. 11. 2010. (floristiki podaci pohranjeni u Flora Croatica Database, broj opaanja ID 7587); b. 10. 12. 2010. (floristiki podaci pohranjeni u Flora Croatica Database, broj opaanja ID od 10094 do 10106). Tada su, osim floristikih istraivanja, ujedno provedena ekoloka istraivanja s ciljem utvrivanja floristikog sastava i raznolikosti ume medunca na platou sjeverno od Bosanke (ekoloka mrea HR2000493 Sr-Dubrave); c. 23. 2. 2011. (floristiki podaci pohranjeni u Flora Croatica Database, broj opaanja ID od 7807 do 7809). Temeljem navedenih istraivanja na Sru je utvreno 20 razliitih biljnih zajednica (Slika 3.15.) svrstanih u 10 vegetacijskih razreda:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Fraxino orni-Quercetum ilicis Querco ilicis-Quercetum virgilianae Erico-Calicotometum infestae Erico-Arbutetum Querco-Carpinetum orientalis Erico-Cistetum cretici Genisto-Ericetum manipuliflorae (=verticillatae) Rhamno-Paliuretum Stipo-Salvietum officinalis Piptaptheretum miliaceae 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Ornithopodi-Vulpietum Gastridio-Brachypodietum ramosi Asplenio-Umbilicetum horizontalis Teucrio-Seslerietum globiferi Seslerio-Putorietum calabricae Hordeetum leporinii Scolymo-Marubietum incani Fumario-Cyperetum rotundi Urticetum caudatae-piluliferae Lolio-Plantaginetum majoris
Rev. 2 139
LEGENDA: 1. Fraxino orni-Quercetum ilicis 2. Querco ilicis-Quercetum virgilianae 3. Erico-Calicotometum infestae 4. Querco-Carpinetum orientalis typicum 5. Querco-Carpinetum orientalis petterietosum ramentaceae 6. Genisto-Ericetum manipuliflorae (=verticillatae) 7. Rhamno-Paliuretum 8. Stipo-Salvietum officinalis 9. Ornithopodi-Vulpietum 10. Gastridio-Brachypodietum ramosi 11. Mijeani nasadi autohtonih i alohtonih vrsta etinjaa (empresa i alepskog bora) 12. Mozaici kultiviranih povrina A. Erico-Arbutetum B. Piptaptheretum miliaceae C. Asplenio-Umbilicetum horizontalis D. Teucrio-Seslerietum globiferi E. Seslerio-Putorietum calabricae F. Hordeetum leporinii G. Scolymo-Marrubietum incani H. Fumario-Cyperetum rotundi I. Urticetum caudatae-piluliferae J. Lolio-Plantaginetum majoris K. Erico-Cistetum cretici
Slika 3.15. Prostorna raspodjela biljnih zajednica na irem podruju zahvata na Sru (prema N.Jasprica)
140
Najvee povrine u zoni predvienog zahvata zauzimaju vazdazeleno-listopadne ume esvine i duba, makije esvine i crnoga jasena, garizi utilovke i primorskog vrijesa, te kamenjari s kaduljom. Napravljen je provizoran kartografski preklop podruja planiranog zahvata s vegetacijskom kartom prema N. Jasprica (Slika 3.16.).
Slika 3.16. Vegetacijska karta (prema N. Jasprici) s ucrtanim obuhvatom zahvata te umskim povrinama u smislu Zakona o umama prije zahvata (rafirano)
Povrinska zastupljenost najznaajnijih biljnih zajednica unutar obuhvata planiranog zahvata, na temelju postojeih istraivanja (N. Jasprica), prikazana je u tablici 3.4.
Rev. 2 141
Tablica 3.4. Relativna zastupljenost biljnih zajednica unutar obuhvata zahvata

Biljna zajednica Fraxino orni Quercetum ilicis Querco ilicis Quercetum virgilianae Erico Calicotometum infestae Genisto Ericetum manipuliflorae (=verticillatae) Rhamno Paliuretum Stipo Salvietum officinalis Ornithopodi - Vulpietum Mijeani nasadi autohtonih i alohtonih crnogorinih vrsta Mozaici kultiviranih povrina Povrinski udio (%) 16 39 4 24 <1 10 <1 5 1
Mjeovite ume esvine i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) pripadaju mediteransko-litoralnim umama i makiji esvine, te umama i makiji otrike (eumediteranska vegetacijska zona). To je znaajna zajednica junog dijela Hrvatskog primorja koja se razvija u Dalmaciji na poluotoku Peljecu, otoku Lastovu i u Dubrovakom primorju, svuda tamo gdje se u vie ili manje dubokim ponikvama s razmjerno dubokim tlom tijekom zime zadrava hladan i vlaan zrak, a tijekom ljeta nije izrazito suho. U floristikom sastavu podjednako su zastupljeni Quercus ilex i Quercus virgiliana, a uz tipine eumediteranske elemente pridolaze i mnogobrojni submediteranski (npr. Sesleria autumnalis, Cyclamen hederifolium, Buglossoides atropurpurea, Viola alba subsp. denhardtii i dr.). Asocijacija je rasprostranjena na sredinjem dijelu platoa na Sru (Slika 3.17.). Na podruju predvienog zahvata zauzima veliku povrinu.
Slika 3.17. Mjeovite ume esvine i duba (Querco ilicis-Quercetum virgilianae)
Mjeovite ume i makije esvine s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958) pripadaju mediteransko-litoralnim umama i makiji esvine, te umama i makiji otrike (eumediteranska vegetacijska zona).
Rev. 2 142
Na itavom se navedenom prostoru razvijaju u obliku razliitog kompleksa vrsta, ali im je osnovni fond vrsta zajedniki. To su Quercus ilex, Laurus nobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamen repandum. Asocijacija je rasprostranjena u sjeveroistonom dijelu predvienog zahvata na Sru, i zauzima znaajne povrine. Razvijena je veim dijelom u obliku ume, a samo mjestimino u obliku makije. Buik prljenaste resike i dalmatinske utilovke (As. Genisto-Ericetum manipuliflorae H-i. 1958) pripada svezi Cisto-Ericion H-i. 1958. (zajednica utilovke i primorskog vrijesa). Za tu zajednicu najznaajniji su elementi Erica manipuliflora, Genista dalmatica, Fumana vulgaris. Ta se zajednica u vertikalnoj zonaciji nadovezuje na ikare kapinike (june padine Sra), te zauzima velike povrine na podruju predvienog zahvata (ispod repetitora prema Polju Bosanki i na sjeveru prema dubovim umama). Mjestimino je isprekidana kamenjarskim panjacima s kaduljom. Tlo je dobrim dijelom otplavljeno, a povrine su u posljednje vrijeme obrasle alepskim borom (Pinus halepensis), tako da zajednica svojom fizionomijom ne podsjea na ikaru (garig). Ipak, florni sastav (struktura vrsta) ukazuje na prisutnost te zajednice. Zajednica je jo rasprostranjena na sjeveru i jugoistoku Bosanke. Alepski bor (Pinus halepensis) se u posljednje vrijeme spontano iri i zauzima povrine koje pokriva zajednica utilovke i primorskog vrijesa (Genisto-Ericetum manipuliflorae), mijenjajui tako u relativno kratkom vremenu fizionomiju platoa (Slika 3.18.).
Slika 3.18. Alepski bor (Pinus halepensis) u podlsoju s zajednicom Genisto-Ericetum manipuliflorae
Jadranski kamenjari kadulje i kovilja (As. Stipo-Salvietum officinalis H-i. (1956) 1958). Za njih je znaajno da se na povrini tla nalaze gromade uvrenog kamenja izmeu kojeg se skuplja fino crvenosmee tlo. Kamenjari s kaduljom razvijaju se na najjae degradiranim povrinama na Sru, na tlu iz kojeg vire bridovi stijena, gdje je veliki postotak pokretnog kamenja pomijean sa krtim ostatkom crvenice. Iako pripada vegetaciji posljednjeg degradacijskog stadija, ona je floristiki najbogatija biljna zajednica na Sru. Rasprostire se na veim povrinama (Slika 3.19.).
Rev. 2 143
Slika 3.19. Kamenjari sa ljekovitom kaduljom
Geoloka graa, tonije litoloki sastav terena kao supstrat i hidrogeoloka obiljeja imaju odreen utjecaj na razvoj vegetacije. Hidrogeoloka karta je preklopljena sa prostornom raspodjelom biljnih zajednica na podruju Sra i oznaenim podruijima ekoloke mree (Slika 3.20.). Iz iste je vidljivo da se mjeovita uma esvine i medunca "duba" (As. Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983) nalazi na podruju kontakta srednje i dobro propusnih naslaga. Meutim, na podruju izgraenom od srednjepropusnih naslaga uma esvine i medunca je bolje razvijena nego na podruju izgraenom od dobro propusnih naslaga gdje su sastojine znatno rjee i uma u tom podruju ima karakter prelazne zone prema buicima koji dominiraju na povrinama izgraenim od dobro propusnih naslaga na junim padinama Sra. Sa sjeverne strane, takoer na podruju izgraenom od srednjepropusnih naslaga na mjeovitu umu esvine i medunca nastavlja se sastojina mjeovite ume i makije esvine s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958). Na sastojinu mjeovite ume i makije esvine s crnim jasenom se prema sjeveru nastavljaju submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci.
Rev. 2
144
K 2(v) K 2 E 1,2 KPc
N
ka Lu
1
brovaka Rijeka Du E 1,2
E 2,3 Q al, d
K 2(v)
K 29
3 2
KPc K3 2 K 2 (v)
3
Erico-Calicotometum Stipo-Salvi etum infestae

officinalis
E 1,2
Q al, d E 2,3
lic -Ca
KPc
ili c isQ
.M auto ij e an h to i na ni sa (em v rs ta h i al oh di to p re Gen ist sa i et inja ni h o-E ric al ep a etu m ma skog ni (=verti pu bora cil latae lifl orae ) )
Navlaka Konkordantna geoloka granica Tektonsko erozijska geoloka granica
e) m ata etu cill ric rti -E ve sto (= ni ae Ge iflor ul nip ma
Ge n m a is to (= n ipu -Eric ve r t i l if lo etum cill ra ata e e)
u Gr
o ino ax Fr
K2
Qu er 3 co
HR2000081
HR2000493
30
is to -E etu ri c m ma
ico Er
tum rce ue i-Q rn
HR2000813
30
K 2 (v)
3
ue rc etu m
KPc K2
G en
Stipo-Salvietum officinalis
HR2000138
vir gi lia n3 ae
KPc
(= r ti ve e lata cil )
m oto m etu
E 2,3 35 E 1,2
Naseljeno podruje
u li nip
cis ili
rae fl o
35
i sad i h na n n i h to ra) a alo a bo i je ih i t inja kog . M to n a e eps l h t o v rs t i a u a a es pr em (
35
Poloaj sloja
ae est inf
IK
K 2(v)
E 1,2
G m an ip en isto-Ericetu ul iflorae m (= vert icillatae )
irn cis o o ili in m a x tu F r e rc e Qu
K 2 (v) 0 2 3 4 5 km
E 2,3
E 1,2
KPc
Slika 3.20. Shematski prikaz prostorne raspodjele biljnih zajednica na podruju Sra (modificirano prema N. Jasprica) i oznaenim podruijima ekoloke mree na hidrogeolokoj karti Sra
Rev. 2 145
Podruje zahvata planirano je u sredinjem dijelu zaravni, na irem prostoru udoline Dubrava. Dno junog dijela udoline ispunjeno je obradivim tlom djelomino izmijeanim s manjim kamenjima i stijenama, dok je sjeverna strana preteito prekrivena vegetacijom makije, hrastovo-grabove ikare i borovih uma. U prolosti je vie puta bilo poharano velikim poarima, a zadnji put u ljeto 2007., pa danas na nekoliko mjesta nalazimo samo na ostatke borovih uma (Slika 3.21.).
Slika 3.21. Borove sastojine na sjevernom dijelu lokacije stradale u poaru 2007.
Najvei dio samoniklih biljnih vrsta pripada sredozemnom flornom elementu (od 42-56%), a sredozemni karakter flore potvruje veliki broj biljka iz porodica lepirnjaa (Fabaceae), trava (Poaceae), glavoika cjevnjaa (Asteraceae) i usnaa (Lamiaceae). Unutar sredozemnog flornog elementa, najea je skupina opemediteranskih biljaka. Uz skupinu biljaka sredozemnog flornog elementa, po zastupljenosti slijedi skupina biljaka junoeuropskog flornog elementa. Relativno veliki broj biljaka iroke rasprostranjenosti, te kultiviranih i adventivnih biljaka ukazuje na znatan antropogeni utjecaj. U posljednjih pedesetak godina to podruje su naselile mnoge alohtone vrste (''pridolice'', neofiti): Bidens subalternans, Eleusine indica, Phytolacca americana, Datura inoxia, Conyza spp., i mnoge druge. Unoenje neofita u posljednje vrijeme je postala esta pojava, prvenstveno zahvaljujui poboljanjem komunikacija izmeu razliitih podruja u svijetu. Meu naenim vrstama najvei broj je tzv. amerikanofita, unutar kojih se nalaze i brojne opasne korovne vrste, dok su neke tek u poetnoj fazi irenja. Veina navedenih vrsta raste na antropogenim stanitima, uz rubove cesta i na drugim ruderalnim povrinama unutar naselja. U tablici 3.5. dat je popis biljnih vrsta prema postojeim literaturnim podacima (Adamovi 1887, 1911a,b, 1929, Bira 1973, Kranjev 2005 s referencama u tom radu, Jasprica neobjavljeni podaci), na irem podruju zahvata, s obzirom na stupanj zatite prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, br. 99/09) i s obzirom na kategoriju ugroenosti prema kriterijima Meunarodne unije za ouvanje prirode (IUCN).
Rev. 2 146
Tablica 3.5. Popis biljaka s navedenim stupnjem zatite i kategorijom ugroenosti

Vrsta Carex divisa Cyperus rotundus Delphinium peregrinum Delphinium staphisagria Urtica pilulifera Urtica membranacea Ophrys bertolonii Ophrys fuciflora Orchis coriophora Orchis provincialis Orchis purpurea Orchis quadripunctata Orchis simia Orchis tridentata Campanula portenschlagiana Centaurea glaberrima Chaerophyllum coloratum Cyclamen repandum Ephedra fragilis ssp. campylopoda Heteropogon contortus Narcissus tazetta Orchis laxiflora Phlomis fruticosa Rhamnus intermedius Vulpia ligustica Seseli tomentosum Ecballium elaterium Leucanthemum chloroticum Teucrium arduinii Trifolium glomeratum
LEGENDA: EN ugroena VU osjetljiva NT gotovo ugroena DD nedovoljno poznata
Zatieno Strogo zatieno + + + + + +
+ + + + + + + + + + +
Kategorija ugroenosti EN EN EN EN EN EN VU VU VU VU VU VU VU VU NT NT NT NT NT NT NT NT NT NT NT NT DD DD DD DD
Na Sru nema izumrlih (EX) i kritino ugroenih (CR) vrsta. est je ugroenih (EN), a osam je osjetljivih (VU) biljnih vrsta (Tablica 3.5.). Veina navedenih ugroenih vrsta (EN) naseljava obradiva (nitrofilna) ruderalna stanita uz naselje Bosanka. Najvie osjetljivih (VU) vrsta pripada orhidejama (kaunovice, porodica Orchidaceae). Zapostavljanjem i naputanjem tradicionalnog poljodjelstva koja pogoduju prisutnosti orhideja, znatan dio povrina se pretvara u ikare i ume sa znatnim smanjenjem broja vrsta. Podataka o prisutnosti i/ili rasprostranjenosti tih vrsta na podruju zahvata nema dostatno, ili su ti podaci jako stari (radovi Adamovia). Bira (1973) navodi za Sr samo vrstu Orchis laxiflora. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli i Topi 2005), podaci su nadopunjeni recentnim istraivanjima R. Kranjeva (Kranjev 2005). U toj knjizi, nalazita za orhideje navedena su kao ''Dubrovnik'' ili ''Dubrovnik i okolica''. Prema istom djelu, Sr nije oznaen kao ''orhidejski otok''. Kako podruje zahvata na Sru ne zadovoljava navedene kriterije, nije ni za oekivati veliku raznolikost orhideja. Prema revidiranim podacima o veliini populacija pojedinih vrsta, ''ekoloki status i veliina populacija mnogih vrsta orhideja
Rev. 2 147
zadovoljavaju, pa su i mnogi bolji od uvrijeenog i pesimistiki intoniranog miljenja u strunoj i znanstvenoj literaturi'' (Kranjev 1999). Prema Flora Croatica Database, endemi na Sru su: 1. Aurinia leucadea (Guss.) C. Koch (NT) (ovaj podatak je sporan!, N.J.) 2. Iris pseudopallida Trinajsti 3. Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin 4. Seseli tomentosum Vis. (NT) Unutar skupine ilirsko-jadranskih biljaka treba navesti ilirsko-jadranske endemine biljke: Alyssanthus sinuatus, Campanula portenschlagiana, Campanula pyramidalis, Centaurea glaberrima, Chaerophyllum coloratum, Edraianthus tenuifolius, Euphorbia characias subsp. wulfenii, Genista dalmatica, Iris pseudopallida, Seseli globiferum, Tanacetum cinerariifolium, Vincetoxicum hirundinaria subsp. adriaticum, Viola adriatica i dr. Te vrste ne pripadaju nijednoj od kategorija ugroenosti navedenih u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (EX, RE, CR, EN, VU), ali su neke od njih nale mjesto na popisu gotovo ugroenih (NT) ili nedostatno poznatih (DD) biljaka (usp. Kovai i Jasprica 2002, Nikoli i Topi 2005). Vrsta Putoria calabrica (stijene i zidovi) na dubrovakom podruju dostie svoju sjeveroistonu granicu areala. Uz nju, kao vrste este na dubrovakom podruju, ali ih nema ili su rijetke u susjednom podruju i u ostalim krajevima RH su: Calicotome infesta i Calicotome villosa. Navedene biljne vrste naseljavaju razliita stanita i ulaze u sastav vie razliitih asocijacija: npr. ume alepskog bora, garizi, pukotine stijena i zidova, ali i nitrofilna stanita i dr. Tipovi stanita S obzirom na vegetacijska obiljeja prostora unutar podruja planiranog zahvata radi se o karakteristinom krkom podruju degradirane autohtone vegetacije koja se na dijelovima proima s ouvanijim umskim cjelinama, dijelom s naputenim poljoprivrednim povrinama, uz vidljive posljedice antropogenih utjecaja i viekratnih poara, a danas je preputena prirodnim procesima zarastanja. Stoga ih na najveem dijelu podruja planiranog zahvata obiljeava prirodnost. Znatno manji povrinski udio imaju umske kulture, uglavnom alohtona crnogorica saena s ciljem sanacije opoarenih i ogoljelih terena. Prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita (NKS), (Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te o mjerama za ouvanje staninih tipova, Narodne novine, br. 7/06 i 119/09), na Sru se nalaze tipovi stanita koji su prikazani u tablici 3.6. Tablica 3.6. Popis asocijacija na Sru i njihov status u Hrvatskoj
Znanstveni naziv asocijacije Seslerio robustae-Putorietum calabricae Horvati 1963 Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvati (1956) 1958 Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987 NKS* kod i hrvatski naziv asocijacije B.1.4.2.5. Zajednica gorostasne aike i kalabrijske poganine E.8.1.1. Mjeovita uma i makija crnike s crnim jasenom E.8.2.3. Makija trlje i somine Ugroeni i rijetki stanini tipovi u Hrvatskoj i kriterij uvrtavanja na popis** NATURA 8210 NATURA 9340 NATURA 5210 NATURA 2000 naziv staninog tipa Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom Vazdazelene ume esmine (Quercus ilex) Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.
Rev. 2 148
Olea i Ceratonia ume Eumediteranski Brachypodietea Eumediteranski Brachypodietea Eumediteranski Brachypodietea travnjaci travnjaci travnjaci TheroTheroThero-
Erico arboreae-Calicotometum infestae Horvati 1958 Oryzopsetum miliaceae Horvati (1956) 1958 Ornithopodo-Vulpietum Horvati 1960 Gastridio-Brachypodietum ramosi Horvati 1962 Fumario parviflorae-Cyperetum rotundi Horvati (1959) 1960 Asplenio-Umbilicetum horizontalis(Horvati 1963) Trinajsti 2002 Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti 1983 Stipo-Salvietum officinalis Horvati (1956) 1958) Urticetum caudataepiluliferaeHorvati 1963 Lolio-Plantaginetum majorisBeger 1930 Scolymo-Marrubietum incaniHorvati et Hodak 1956 Hordeetum leporinii Br.-Bl. 1936 Teucrio-Seselietum globiferiLovri et al. 2000 Erico arboreae-Arbutetum unedonisAllier et Lacoste 1980 Querco-Carpinetum orientalisHorvati 1939 Erico-Cistetum creticiHorvati 1958 Genisto-Ericetum verticillataeHorvati 1958 Rhamno intermediaePaliuretumTrinajsti 1995
E.8.2.6. Makija velike resike i kapinike C.3.6.1.3. Zasjenjeni travnjak prosuljastog evara C.3.6.2.3. Travnjaci ute ptije noge i mijeg brka C.3.6.2.4. Travnjaci trbuaste gnjidae i raice I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog otrika I.1.1.1.1. Zajednica smee slezenice i mesnatog klobui E.8.1.2. Mjeovita uma crnike i medunca "duba" C.3.5.1.2. Jadranske kamenjare kadulje i kovilja I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive I.1.3.1.4. Utrine ljulja utrinca i velikog trpuca I.1.2.2.2. Zajednica sikaline i bijele marulje (tetrljana) I.1.2.2.1. Zajednica primorskog divljeg jema Nema NKS koda (unutar B.1.4.); zajednica arduinijevog dubaca i kuglastog devesilja E.8.2.5. Makija velike resike i planike E.3.5.1. uma i ikara medunca i bjelograba D.3.4.2.1. Buik prljenaste resike i kretskog buinca D.3.4.2.2. Buik prljenaste resike i dalmatinske utilovke D.3.1.1.1. Draik drae s trnovitom krkavinom
NATURA 9320 NATURA 6220 NATURA 6220 NATURA 6220 Zajednica sa ugroenom karakteristinom vrstom koja je izgrauje (Cyperus rotundus, EN) NATURA 8210 NATURA 9340 NATURA 62A0 Zajednica sa ugroenim karakteristinim vrstama koje je izgrauju (Urtica pilulifera, U. membranacea, EN) Nije ugroeni i rijetki stanini tip u Hrvatskoj Nije ugroeni i rijetki stanini tip u Hrvatskoj Nije ugroeni i rijetki stanini tip u Hrvatskoj NATURA 8210 NATURA 9320 Nije ugroeni Hrvatskoj Nije ugroeni Hrvatskoj Nije ugroeni Hrvatskoj Nije ugroeni Hrvatskoj i rijetki stanini tip u i rijetki stanini tip u i rijetki stanini tip u i rijetki stanini tip u
Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom Vazdazelene ume esmine (Quercus ilex) Istono submedteranski suhi travnjaci (Scorzonetalia villosae) -
Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom Olea i Ceratonia ume -
*NKS Nacionalna klasifikacija stanita. ** Ugroeni i rijetki stanini tipovi u Hrvatskoj i kriteriji za uvrtenje na Popis ugroenih i rijetkih staninih tipova znaajnih za ekoloku mreu Republike Hrvatske (prema Prilog II.A i Prilog II.B; Narodne novine br. 119 od 1. 10. 2009.).
Karta stanita priloena je u Prilogu 8. Usporedbom Karte stanita sa slikom 3.15. (Prostorna raspodjela biljnih zajednica na irem podruju zahvata na Sru) vidljive su razlike u raspodjeli biljnih zajednica koje su nastale zbog podataka razliite starosti koji su se koristili kao baza za izradu karata. Geoloka graa i hidrogeoloka obiljeja imaju odreen utjecaj na razvoj pojedinih tipova stanita, posebno na razvoj vegetacije, to je vidljivo iz shematskog prikaza prostorne raspodjele stanita na hidrogeolokoj karti Sra (Slika 3.22.). Meutim, u ovom poglavlju se pod pojmom ''geoloka graa'' promatra samo litoloki sastav terena kao supstrat. Iako geoloka graa i tektonika takoer utjeu na neke od sastavnica zemljita (posebice na reljef) one nisu uzete u razmatranje, jer je terenskim istraivanjem uoena najvea povezanost stanita upravo sa litolokim sastavom dok su ostale sastavnice manje znaajne na mikrolokaciji, odnosno, vie se manifestiraju u regionalnom mjerilu. Osim geolokih obiljeja, na razvoj stanita utjeu i drugi faktori (mikroklimatska obiljeja, antropogeni utjecaji, tipovi stanita okolnih podruja, migracijski putevi pojedinih vrsta, posebno ptica, okolni reljef i slino).
Rev. 2 149
K 2(v) K 2 E 1,2 KPc
N
ka Lu
brovaka Rijeka Du rina E 1,2 nih pov ultivira

ik Mozaic
E 2,3
K 2 (v)
3
K2 29
KPc K2
3
e sk a n lene ke r ite ze rni ed a c m az d ija o v ak en e St ist i m e m u
Q al, d
E 1,2
Su bm
Q al, d
Mo ih r an i vi ult ci k za i
n Jav
KPc
3
po ih r an i vi ult ci k za i Mo ane tivir kul dne e izvo ovrin pro p e ne elene z
(v) K3 2
K2
(v) K3 2
e ne
St en om ed M oz u itera ai m ns ci ei k ku lti m e i vi a k st ra ija e v ni h c r az po nik da vr in e zel a en e

ed ite
E 2,3
Navlaka Konkordantna geoloka granica Tektonsko erozijska geoloka granica Naseljeno podruje
i ic Bu
u Gr
30
ran
ski
po
ie
30
KPc K
3 2
ina vr
p im
KPc
ed
ac i vnj tra uhi ki s ans iranih iter k ultiv aici a
E 2,3 35 E 1,2
St en o u iste me m d e i vaz iter m 1,2da ans a k ze k ija le e c r ne \ nik 2,3 e
ina vr
i ic Bu
Ja vn
IK
proi z ele zvodne 3 ne p (v) ovr kultivir ane 2 ine
35
35
Poloaj sloja
M oz
p ovr
in
K 2 (v)
3
E 1,2
5 km
KPc
Slika 3.22. Shematski prikaz prostorne raspodjele stanita na podruju Sra (modificirano prema DZZP) na hidrogeolokoj karti Sra
Rev. 2 150
Fauna Prema zoogeografskoj pripadnosti fauna ovoga prostora pripada dubrovakom dijelu primorske krajine mediteranskog potpodruja Palearktike regije. Ovaj prostor odlikuje antropogeno oblikovani krki reljef nastanjen bioloki jednostavnom i prilino homogenom faunom koju najveim dijelom sainjavaju vii beskraljenjaci. Pregledom dostupne entomoloke literature za ovaj iri prostor moe se ustanoviti prisustvo 63 vrste dvokrilaca (Diptera), 125 vrsta leptira (Lepidoptera), 152 kornjaa (Coleoptera), 206 vrsta opnokrilaca (Hymenoptera), 10 vrsta raznokrilaca (Heteroptera) i 26 vrsta vretenaca (Odonata). Osim navedenih, na irem podruju zahvata obitavaju i brojne druge vrste, poput stonoga (Myriapoda), pauka (Arahnea), kopnenih pueva (Gastropoda) i ostalih skupina koje nisu sustavnije istraivane. Meu kukcima (Insecta) naroito su brojni konjici (Tettigonidae), pele (Apidae), ose (Vespidae), mravi (Formicidae) i kornjai (Carabidae). Pored nekoliko svojti pueva koji su prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (''Narodne novine'', br. 99/09) proglaeni strogo zatienim zaviajnim svojtama (Eobania vermiculata) i zatienim zaviajnim svojtama (smei hrapavac Helix aspersa, vinogradnjak H. pomatia) i meu ostalim su beskraljenjacima zabiljeene ovakve kategorije zatite, poput leptira (Lepidoptera). Podaci o fauni kopnenih kraljenjaka, koriteni u studiji temelje se na rezultatima prijanjih viegodinjih terenskih istraivanja ire zone i okolnih podruja kao i na recentnim literaturnim podacima. Ta istraivanja su obuhvaala istraivanja imia (Pavlini i akovi 2010., Pavlini 2011.), te istraivanja ptica (I.Tutman 1980.). Terenska opaanja predmetnog podruja i okolice (P.Tutman, neobjavljeni podaci) koja su obuhvaala iroki spektar faune (vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci) bila su povremena i s veim ili manjim intenzitetom provoena od sredine 80-ih godina prolog stoljea (posebice 1989. 1990.) do dananjih dana (naroito tijekom 2000. 2002.). Premda predloeno podruje zahvata za potrebe izrade SUO nije ciljano faunistiki istraivano, koritenjem podataka viegodinjih terenskih opaanja i istraivanja te postojeih podataka iz dostupne literature za iri dubrovaki prostor bilo je mogue utvrditi i s velikom sigurnou pretpostaviti koje svojte kopnene faune obitavaju na tom podruju, odnosno kakve su faunistike znaajke predmetnog podruja, ukljuujui ovdje i iru zonu utjecaja. Na osnovu navedenog, zakljuilo se da na podruju zahvata nisu zabiljeeni ivotinjski organizmi ili zajednice koje su osobite iskljuivo za ovo podruje zone zahvata i koje bi za potrebe izrade studije zahtijevale ciljano faunistiko istraivanje, nego su dio faune rasprostranjene i na drugim dijelovima nae obale. Sukladno navedenom za potrebe izrade studije provedene su prospekcije terena 28.11.2010.g. i 15.04.2011.g. iskljuivo s ciljem utvrivanja tone pozicije lokaliteta ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca i vrste pua Vitrea zilchi za koju je ta pilja tipski lokalitet. Na temelju prijanjih terenskih istraivanja i opaanja kao i literaturnih podataka u tablici 3.7. dat je popis vrsta kraljenjaka utvrenih na lokaciji zahvata i blioj okolici, s obzirom na stupanj zatite prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, br. 99/09) i s obzirom na kategoriju ugroenosti prema kriterijima Meunarodne unije za ouvanje prirode (IUCN).
Rev. 2 151
Tablica 3.7. Popis kraljenjaka utvrenih na lokaciji zahvata i blioj okolici s navedenim stupnjem zatite i kategorijom ugroenosti
Vrsta Mali vodenjak - Triturus vulgaris Zelena krastaa - Bufo viridis Gatalinka Hyla arborea Velika zelena aba Rana ridibunda Obina anara -Testudo hermanni Primorska guterica - Podarcis sicula ragusae Otroglava guterica - Lacerta oxycephala Krka guterica - Podarcis melisellensis Veliki zelemba -Lacerta trilineata Kuni macaklin -Hemidactylus turcicus Zidni macaklin -Tarentola mauritanica Blavor -Pseudopus apus Poskok - Vipera ammodytes Bjelouka Natrix natrix ara poljarica -Coluber gemonensis ilac -Coluber najadum Ptice Kobac -Accipiter nisus Jastreb -Accipiter gentilis kanjac -Buteo buteo Vjetrua -Falco tinnunculus Fazan -Phasianus colchicus Jarebica kamenjarka -Alectoris graeca ljuka kokoica -Gallinago gallinago umska ljuka -Scolopax rusticola Galeb klaukavac -Larus cacchinnans Gugutka -Streptopelia decaoto Grlica -Streptopelia turtur Golub divlji peinar Columba livia Golub divlji grivnja Columba palumbus Kukavica -Cuculus canorus Sivi uk -Athene noctua uk -Otus scops Uara -Bubo bubo Leganj -Caprimulgus europaeus iopa -Apus apus Bijela iopa -Tachymarptis melba Pupavac -Upupa epops Veliki djetli -Dendrocopos major Vijoglav -Jynx torquilla eva krunica -Lullula arborea Poljska eva -Alauda arvensis Kukmasta eva Galerida cristata Piljak -Delichion urbica Lastavica -Hirundo rustica Prugasta trepteljka -Anthus trivialis Livadna trepteljka -Anthus pratensis Primorska trepteljka -Anthus campestris Bijela pastirica -Motacilla alba Gorska pastirica -Motacilla cinerea + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + LC NT NT DD LC LC NT NT NT LC NT LC LC LC LC LC Zatieno Strogo zatieno Vodozemci + + + + Gmazovi + + + + + + + + + + + + DD NT NT NT LC LC Kategorija ugroenosti
Rev. 2 152
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + NT LC LC NT LC VU DD DD NN NT LC LC NT
uta pastirica -Motacilla flava Sivi popi -Prunella modularis Slavuj -Erithacus megarhynchos Crvenda -Erithacus rubecula Crnoglavi bati -Saxicola torquata Smeoglavi bati -Saxicola rubetra Mrka crvenrepka -Phoenicurus ochruros umska crvenrepka -Phoenicurus phoenicurus Sivkasta bjeloguza -Oenanthe oenanthe Primorska bjeloguza -Oenanthe hispanica Kamenjar -Monticola saxatilis Modrokos -Monticola solitarius Kos -Turdus merula Drozd bravenjak -Turdus pilaris Drozd cikelj -Turdus philomelos Volji maslinar -Hippolais olivetorum uti volji -Hippolais icterina Crnokapa grmua -Sylvia atricapilla Crnoglava grmua -Sylvia melanocephala Bjelobrka grmua -Sylvia cantillans Obini zvidak -Phylloscopus collybita umski zvidak -Phylloscopus sibilatrix Zlatoglavi kralji -Regulus regulus Vatroglavi kralji -Regulus ignicapillus Muharica -Muscicapa striata Crnoglava muharica -Ficedula hypoleuca Mrka sjenica -Parus lugubris Jelova sjenica -Parus ater Plavetna sjenica -Parus caeruleus Velika sjenica -Parus major Brgljez kamenjar -Sitta neumayer Zidarac -Tichodroma muraria Pali -Troglodytes troglodytes Sivi svraak -Lanius minor Rusi svraak -Lanius collurio Rioglavi svraak -Lanius senator ojka -Garrulus glandarius Siva vrana -Corvus corone cornix Gavran -Corvus corax Vuga -Oriolus oriolus vorak Sturnus vulgaris Vrabac Passer domesticus Zeba -Fringilla coelebs utarica -Serinus serinus Juriica -Acanthis cannabina iak -Carduelis spinus eljugar -Carduelis carduelis Zelendur -Carduelis chloris Strnadica cikavica -Emberiza cia Crnogrla strnadica -Emberiza cirlus Crnoglava strnadica -Emberiza melanocephala Bjeloprsi je - Erinaceus concolor Dvobojna rovka Crocidura leucodon Poljska rovka - Crocidura suaveolens Patuljasta rovka - Suncus etruscus Veliki potkovnjak - Rhinolopus ferrum-equinum
+ + + + + + + + + + + Sisavci + + + + +
Rev. 2 153
+ + + + + + + + + + + + + + + EN VU NT VU NT NT NT NT NT -
Dugokrili prnjak - Miniopterus schreibersi Juni potkovnjak - Rhinolophus euryale Patuljasti imi - Pipistrellus pipistrellus Bjelorubi imi - Pipistrellus kuhlii Rii imi Myotis emarginatus Blazijev potkovnjak Rhinolopus blasii Mali potkovnjak Rhinolopus hipposideros Otrouhi imi - Myotis blythii oxygnathus Primorski imi Hypsugo savii Mali veernjak Nyctalus leisleri Rani veernjak Nyctalus noctula Kasni nonjak Eptesicus serotinus Dvobojni imi Vespertilio murinus Veliki imi Myotis myotis Vrtni puh - Eliomys quercinus Ria voluharica - Clethrionomys glareolus Poljska voluharica Microtus arvalis Kuni mi Mus musculus takor obini Rattus rattus Europski zec - Lepus europaeus Lisica Vulpes vulpes Kuna bjelica - Martes foina Lasica - Mustela nivalis agalj Canis aureus Divlja svinja Sus scrofa
LEGENDA: CR kritino ugroena EN ugroena VU osjetljiva DD nedovoljno poznata NT gotovo ugroena LC najmanje zabrinjavajua
+ + + + -
Predmetni popis obuhvaa 30 vrsta sisavaca od kojih su najbrojniji imii (Chiroptera). Na samoj predmetnoj zoni zahvata i u njenoj blioj okolici prethodnim je istraivanjima zabiljeeno 15 vrsta imia. Sedam se vrsta nalazi na Dodatku II Direktive o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore i kao takve su u Prijedlogu potencijalnih Natura 2000 podruja za imie (dugokrili prnjak, rii imi, Blazijev potkovnjak, juni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, otrouhi imi). Od ovih sedam zabiljeenih vrsta, prvih est se nalazi i u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtkovi i sur., 2006). Osim ovih vrsta, na irem podruju zabiljeeni su i: primorski imi, mali veernjak, bjelorubi imi, rani veernjak, kasni nonjak, dvobojni imi, veliki imi, patuljasti imi (Tvrtkovi i sur., 2006; Pavlini i akovi, 2010; Pavlini, 2011). Prema Pavlini i akovi (2010) najblia vana podruja za imie su: - Vilina pilja koja je vano podruje za razmnoavanje velikog potkovnjaka, junog potkovnjaka, dugokrilog prnjaka i rieg imia, te za selidbu otrouhog imia. Od predmetne zone zahvata udaljena je oko 2,5 km. U razdoblju razmnoavanja najvei broj zabiljeenih jedinki za vrstu veliki potkovnjak iznosi 50 jedinki, za junog potkovnjaka 200 jedinki, dugokrilog prnjaka 250 jedinki i rieg imia 450 jedinki. Za vrstu otrouhi imi u razdoblju selidbe zabiljeeno je 100 jedinki. - Zatonska pilja (Rafova pilja) je vano podruje za razmnoavanje velikog potkovnjaka (sa zabiljeenih 100 jedinki) i junog potkovnjaka (10 jedinki). Udaljena je oko 5 km od predmetnog zahvata. - Glogova jama je vano podruje za zimovanje otrouhog imia gdje je zabiljeeno 40-ak jedinki. Udaljena je oko 15 km od predmetnog zahvata.
Rev. 2 154
Tijekom terenskog obilaska takoer su uoene i domae vrste ivotinja koje se uzgajaju na platou Sra od strane lokalnog stanovnitva. Radi se o autohtonim hrvatskim pasminama kao to su: krava bua (Slika 3.23.), dalmatinski tovarni konj, primorsko dinarski magarac (Slika 3.24.), dubrovaka ruda, hrvatska arena koza i koko hrvatica.
Slika 3.23. Bua
Slika 3.24. Primorsko dalmatinski magarac
Takoer je na irem podruju utvreno 84 vrsta ptica od kojih su vei dio gnjezdarice, dok se ostale na ovom prostoru mogu susresti tijekom zimovanja ili u vrijeme proljetne i/ili jesenske selidbe. Navedene vrste ptica predstavnice su 28 porodica, od kojih je najbrojnija porodica drozdova (Turdidae) s 13 vrsta. Gmazovi su takoer razmjerno brojni i zastupljeni su sa 12 vrsta. Znaajno je spomenuti da na ovom podruju obitavaju tri endemine vrste gutera; krka guterica (Podarcis melisellensis), primorska guterica (Podarcis sicula ragusae) i otroglava guterica (Lacerta oxycephala). Zbog nedostatka dugotrajnijih vodenih povrina, fauna vodozemaca je malobrojna i zastupljena s etiri vrste. Osim nadzemne, na irem prostoru zahvata posebnu vrijednost ima vrlo bogati podzemni ivotinjski svijet (speleofauna), kojoj osim imia pripadaju brojne vrste beskraljenjaka, njih gotovo 300, od kojih su mnogi endemi. Podzemni svijet ireg podruja zahvata (Moiljska pilja udaljena oko 10 km od lokacije zahvata, Vilina pilja udaljena oko 2,5 km od lokacije zahvata) iznimno je bioloko nalazite i onih vrsta koje do sada nisu bile poznate u Hrvatskoj, a novija su istraivanja utvrdila i neke posve nove za znanost. Odreeno je vie desetaka vrsta pueva (Mollusca, Gastropoda) od kojih je vrsta Aegopis spelaeus jedan od tri najvea piljska pua na svijetu, kao i kukaca meu kojima se posebno istie kornja Hadesia vasiceki, zabiljeen na svega est nalazita, zatim rakova (Crustacea), klijetara (Chelicerata) s brojnim reliktnim vrstama. Potrebno je napomenuti da prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, br. 99/09), sva podzemna fauna u RH pripada skupini Strogo zatienih zaviajnih svojti. Speleofauna na samoj lokaciji zahvata nije do sada ciljano istraivana, a s obzirom na postojee literaturne podatke o raznolikosti podzemnih vrsta ivotinja na irem podruju izvan zone zahvata prije poetka radova e se provesti speleoloko rekognosciranje terena kojim e se definirati detaljno biospeleoloko istraivanje u svrhu utvrivanja eventualnog prisustva speleofaune.
Rev. 2 155
3.2.8. Zatiene prirodne vrijednosti Zatiena podruja Na samoj planiranoj lokaciji zahvata nisu registrirane zatiene prirodne vrijednosti prema Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08, 57/11), a takoer nisu prisutna ni podruja prirode evidentirana za zatitu. U iroj okolici izvan granica zahvata na podruju Grada Dubrovnika nalaze se zatiene prirodne vrijednosti sukladno Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08, 57/11) u sljedeim kategorijama: o znaajni krajobraz -Rijeka dubrovaka o posebni rezervat umske vegetacije - otok Lokrum o park uma Velika i mala Petka, uma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na poluotoku Osmoliu kraj Brseina, umski predjel na obalnom pojasu Trsteno Brseine kod Dubrovnika, Makija na Donjem elu na otoku Koloepu, uma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na Gornjem elu na otoku Koloepu o spomenik prirode (geomorfoloki) - Moiljska pilja, Gromaka pilja o spomenik parkovne arhitekture - Arboretum Trsteno, Dvije Platane u Trstenom, Stablo azijske platane (Platanus orientalis L.) u Dubrovniku Podruja prirode evidentirana za zatitu na podruju Grada Dubrovnika su: o regionalni park - Elafiti i Sveti Andrija o posebni rezervat u moru Akvatorij otoka Lokruma o spomenik parkovne arhitekture - Park oko dvorca Skoibuha ipan, Perivoj Gjorgji-Mayneri na otoku Lopudu, Kompleks vrtnog prostora Pile-Boninovo o park uma - Bat-Zaton
3.2.9. Klimatoloko-meteoroloka obiljeja Na irem podruju Dubrovnika vlada tip sredozemne klime, koji prema Kppenovoj klasifikaciji, nosi oznaku ''Csa'' umjereno-topla kina klima. Odlikuje se blagom zimom te vruim, suhim i vedrim ljetom. Najsuniji ljetni mjesec ima manje od 40 mm oborine to je manje od treine koliine oborine najkiovitijeg zimskog mjeseca (oznaka ''s''). Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca via je od 3 oC a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca via je od 22 oC. U vie od etiri mjeseca tijekom godine srednja temperatura via je od 10 oC (oznaka ''a''). Zbog masline, koja je karakteristina za ovaj tip klime, esto se naziva i klimom masline. U nastavku je prikaz temperaturnog, oborinskog i strujnog reima prema 20-godinjem razdoblju od 1981. 2000. godine ireg podruja Dubrovnika, koji je izradio Dravni
Rev. 2 156
hidrometeoroloki zavod. Kod analize i ocjene meteoroloko klimatolokih karakteristika navedenog podruja, koriteni su podaci sa meteoroloke postaje Dubrovnik. Temperaturni reim Temperatura je mjera topline kao energijskog stanja neke tvari te pritom via temperatura oznaava i vie energijsko stanje. Prijelaz topline s jednog tijela na drugo uzrokuje poveanje temperature tijela na koje prelazi toplina, a pad temperature tijela koje predaje toplinu. Atmosfera se najveim dijelom (oko 85 %) grije posredno i to odozdo obzirom da prima najvei dio energiju od podloge. Kako Zemljinu povrinu ine dvije osnovne tvari voda i kopno koje imaju razliita termika svojstva, to se i zrak iznad njih nejednoliko grije. Nadalje, obzirom da se odozdo grije, najtopliji dio atmosfere je pri povrini podloge, a idui u visinu, temperatura zraka opada. Temperatura zraka mjeri se na 2 m iznad tla i to na otvorenom travnatom terenu u termometrijskom zaklonu (gdje nema direktnog Sunevog zraenja). Promjena temperature tijekom dana je dnevni hod temperature zraka. U normalnom neporemeenom dnevnom hodu maksimalna temperatura zraka nastupa 2 do 3 sata poslije kulminacije Sunca, a najnia neto poslije izlaza Sunca. Godinji hod temperature zraka najee se prikazuje pomou srednjih mjesenih temperatura zraka. Postoji nekoliko tipova godinjih hodova koji prvenstveno ovise o revoluciji Zemlje, razdiobi kopna i mora te nadmorskoj visini. Podruje Dubrovnika ima maritimni tip. U studiji se daju podaci godinjeg hoda: srednje mjesene te apsolutne i srednje maksimalne i minimalne temperature zraka. Tablica 3.8. Temperatura zraka: srednja, maksimalna i minimalna, (oC), Dubrovnik, 1981-2000. Srednja mjesena i godinja temperatura
mjesec sred Std.od maks min
1
6.6 1.3 9.0 3.8
2
6.4 1.5 9.2 3.4
3
8.4 1.7 11.1 4.1
4
11.2 1.0 13.1 8.0
5
15.6 1.5 18.2 12.4
6
19.0 1.0 20.7 17.3
7
21.7 1.1 24.5 20.1
8
22.1 1.2 24.4 20.0
9
18.8 1.4 21.3 15.7
10
15.3 1.1 16.9 13.2
11
10.9 1.7 14.1 7.0
12
7.9 1.3 9.8 4.4
god
13.6 0.6 15.1 13
Maksimalna temperatura
sred std.od maks god min god 12.4 1.3 14.1 1988 9.4 1981 12.5 1.5 15.3 1998 10.4 1983 14.4 1.6 16.7 1989 10.5 1987 17.1 0.8 19.1 2000 14.7 1997 21.7 1.6 24.7 2000 18.5 1987 25.6 1.2 27.8 2000 23.3 1989 28.6 1.2 31.7 1994 26.8 1981 29.0 1.3 31.5 1994 26.6 1984 25.6 1.4 28.2 1987 22.5 1996 21.5 0.9 22.8 1994 19.6 1997 16.7 1.3 18.9 2000 14.1 1988 13.4 1.1 15.0 2000 10.4 1991 19.9 0.6
Rev. 2 157
Minimalna temperatura
sred std.od maks god min god 6.6 1.3 9.0 1988 3.8 1981 6.4 1.5 9.2 1998 3.4 1985 8.4 1.7 11.1 1991 4.1 1987 11.2 1.0 13.1 2000 8.0 1997 15.6 1.5 18.2 2000 12.4 1991 19.0 1.0 20.7 2000 17.3 1989 21.7 1.1 24.5 1994 20.1 1984 22.1 1.2 24.4 1992 20.0 1984 18.8 1.4 21.3 1987 15.7 1996 15.3 1.1 16.9 1993 13.2 1989 10.9 1.7 14.1 2000 7.0 1988 7.9 1.3 9.8 1995 4.4 1991 13.6 0.6
Apsolutna temperatura (oC)

maks min 18.4 -3.6 24.1 -5.2 21.6 -4.0 26.3 3.8 29.5 5.2 35.3 11.2 35.3 14.3 36.7 14.1 33.5 11.1 28.0 5.4 24.6 1.8 20.0 -3.2 36.7 -5.2
Prema tablici 3.8. moe se vidjeti da je, prema analiziranom 20-godinjem razdoblju, srednja godinja temperatura zraka Dubrovnika 13,6 oC, apsolutna maksimalna 36,7 oC a apsolutna minimalna 5,2 oC. Postoji pravilan godinji hod srednje mjesene temperature zraka s maksimumom u kolovozu od 22,1 oC i minimumom u veljai od 6,4 oC, tj. ekstremi kasne dva mjeseca za nastupom ljetnog (lipanj) i zimskog (prosinac) solsticija. Ovo je karakteristika moi akumulacije topline okolnog mora.
Godinji hod srednjih i apsolutnih temperatura zraka (C)

temperatura zraka (C)
40 35 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 aps.min sr. min sred sr.max ap.maks
mjesec Slika 3.25. Godinji hod srednjih i apsolutnih temperatura zraka (C), Dubrovnik, 1981-2000.
Standardno odstupanje od srednjaka (std.od.) ukazuje na raspon vrijednosti koje se mogu smatrati normalnim vrijednostima. Maksimalne i minimalne srednje mjesene vrijednosti ukazuju da postoje mjeseci u kojima se mogu oekivati i znatno vie odnosno nie srednje temperature zraka. Primjer su mjeseci srpanj 1994. godine i travanj 2000. godine kada su srednje mjesene vrijednosti temperature zraka bile vee od dvostruke vrijednosti standardnog odstupanja te su i ti mjeseci imali karakteristiku ''vrlo toplo'' koje je imalo tendenciju prema ''ekstremno toplo''. Nasuprot tome su mjeseci koji su bili ''ekstremno hladni'' sijeanj 1981.,
Rev. 2 158
oujak 1987., travanj 1997. te prosinac 1991. godine sa srednjom mjesenom temperaturom zraka niom od dvostruke vrijednosti standardnog odstupanja. Oborinski reim Oborina je skupina vodenih estica u tekuem ili krutom sta nju koje padaju iz oblaka na povrinu Zemlje ili se taloe iz zraka na tlo ili predmeta na tlu. Nastaje kao rezultat fizikih procesa u atmosferi te ukljuuje gotovo sve meteoroloke imbenike. Koliina oborina je visina vodenog taloga iznad ravne povrine pri povrini Zemlje u uvjetima bez isparavanja, otjecanja i cijeenja u tlo. Visina oborine izraava se u mm, a predstavlja broj litara oborine na 1 m2. Mjesena koliina oborine je ukupna koliina oborine koja je pala tijekom promatranog mjeseca. Identino je i s godinjom koliinom oborine. Dnevni hod oborine ovisan je o mjesnim prilikama, ali postoje dva osnovna tipa: kopneni - s najveim koliinama tijekom poslijepodnevnih sati i morski - kod kojeg je maksimum koliine oborine vezan za no ili jutro. Godinji hod oborine ima nekoliko tipova, a ovisi o opem atmosferskom kruenju i njezinoj promjeni tijekom godine, razdiobi kopna i mora, zemljopisnoj karakteristici okolia i slino. U tablicama 3.9. i 3.10. su prikazi godinjeg hoda srednje mjesene koliine i maksimalne dnevne koliine oborine. Tablica 3.9. Srednja mjesena koliina oborine, (mm) Dubrovnik, 1981-2000.
mjesec
min sred maks
1
5.1 77.2
146.8
2
2.1 81
259.3
3
6.8 88.7
180.2
4
18.4 84.8
174.9
5
2.6 66.5
261.3
6
5.1 39.9
131.4
7
1.2 24.2
79.3
8
0 56.3
153.7
9
3.6 74.3
200
10
24.3 120.7
260.3
11
36.9 147.9
322.5
12
10.6 121.8
227.6
god
726.1 983.4
1469
Tablica 3.10. Maksimalna dnevna koliina oborine, (mm) Dubrovnik, 1981-2000.

max god dan 54.6 1981 14. 54.9 1981 22. 72.2 1996 28. 80.6 1988 1. 54.8 1998 26. 84.6 1983 16. 63.1 1989 16. 128.8 1988 23. 111.9 1984 25. 127 1993 4. 117 1985 19. 65.5 1999 12.
Iz tablica kao i iz slike 3.21. moe se uoiti da postoji dobro izraen godinji hod ukupne mjesene koliine oborine s maksimalnim koliinama tijekom studenog, a minimalnim tijekom srpnja.
Rev. 2 159
Godinji hod mjesene i maksimalne dnevne koliine oborine, (mm)

koliina oborine (mm)
160 140 120 100 80 60 40 20 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 dn.max sred.mjes
mjesec
Slika 3.26. Godinji hod mjesene i maksimalne dnevne koliine oborine, (mm), Dubrovnik, 1981-2000.
Tijekom godine treba oekivati ukupnu koliinu oborine od 983 mm. Godinji hod maksimalne dnevne koliine oborine, tijekom pojedinog mjeseca, ima apsolutni maksimum (u promatranom 20-godinjem razdoblju) u kolovozu te u listopadu (s maksimalnom dnevnom koliinom do 129 mm). Posebno treba uoiti da se tijekom toplog dijela godine moe dogoditi da dnevna koliina oborine bude vea nego, u prosjeku, ukupna mjesena koliina oborine. Tijekom prosinca mjesena koliina oborine gotovo je dva puta vea od oekivane maksimalne dnevne koliine oborine. Strujni reim Zrak je u atmosferi u neprekidnom gibanju u odnosu na povrinu Zemlje. Strujanje zraka rezultanta je uspravne i vodoravne komponente. Kako je uspravna komponenta znatno manja u odnosu na vodoravnu to se pod pojmom vjetar podrazumijeva vodoravno gibanje esti zraka. Iznos gibanja esti zraka izraava se u jedinicama brzine u sluaju da postoji mjerenje smjera i brzine vjetra. U meteorologiji je uobiajena primjena MKS sustava te i jedinica m/s. Kada se ne raspolae instrumentalnim zapisom smjera i brzine vjetra tada motritelj odreuje smjer (pomou vjetrulje) i jainu vjetra. Jaina vjetra odreuje se pomou Beaufortove ljestvice odnosno uinka vjetra odreene jaine na predmete u prirodi. Smjer se odreuje pomou strane svijeta otkuda vjetar pue. Tablica kontingencije istodobne pojave smjera i jaine vjetra daje vjerojatnost pojave odreene klase jaine vjetra i odreenog smjera. Radi li se o mjesenoj tablici kontingencije tada je to vjerojatnost pojave odreene klase jaine i istodobna pojava odreenog smjera vjetra za promatrani mjesec, a identino je za odreenu sezonu ili pak godinju tablicu kontingencije. U tablici nie je prikaz istodobne pojave smjera i jaine vjetra za termine motrenja: 7, 14 i 21 za godinu.
Rev. 2 160
Tablica 3.11. Istodobna pojava smjera i brzine vjetra, Dubrovnik, godina, 1981-2000.
jaina smjer N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW tiina est.ja. 0 1 32.7 25.4 7.7 5.0 8.0 6.7 14.6 8.6 14.6 6.8 14.1 5.2 8.6 3.7 20.4 25.6 26.2 26.2 207.6 411.6 173.4 97.7 55.5 19.9 7.2 0.8 0 0 2 37.9 52.9 7.1 5.8 14.8 27.1 29.3 33.7 24.3 19.5 23.8 33.3 23.8 6.6 20.1 51.7 3 10.5 46.5 5.7 1.9 3.4 25.1 20.2 21.1 5.2 1.7 2.0 8.4 11.5 2.6 2.6 5.0 4 2.6 36.6 3.2 0.3 0.7 11.2 18.4 14 3.8 1.0 0.8 1.4 2.0 0.2 0.4 1.1 5 1 22.5 1.5 0.2 5.4 13.8 7.1 2.3 0.5 0.5 0.2 0.1 0.1 0.2 6 0.3 8.3 0.5 0 1.6 4.8 3 0.9 0.2 0.2 0 7 0.1 3.2 0.2 8 0 0.3 0.1 9 10 0 est.sm (prom) 85.2 195.7 26.0 13.0 27.1 77.5 103.0 88.8 51.3 29.8 41.3 48.4 46.1 13.1 43.5 83.7 26.2 1000 sr.brz (m/s) 2.4 5.0 3.7 2.3 2.4 4.3 5.0 4.5 3.1 2.6 2.3 2.8 2.9 2.5 1.9 2.2 max.br (m/s) 26.4 18.5 18.5 12.3 9.4 15.5 18.5 18.5 15.5 15.5 12.3 9.4 12.3 6.7 9.4 12.3
0.5 1.6 1.3 0.3 0
0.3 0.1
Godinja rua vjetra N NNE NE ENE E ESE SE SSE S

est.smjera (%) sred.brz (m/s)
NNW NW WNW W WSW SW SSW
20 15 10 5 0 -5
tiina: 2,6 %
Slika 3.27. Godinja rua vjetra, Dubrovnik, 1981-2000.
Rev. 2 161
Dominantni vjetrovi ireg podruja Dubrovnika su bura i jugo koje treba oekivati u 40 % svih godinjih dana. Najei smjer puhanja vjetra je iz NNE smjera (bura) 20 % vjerojatnosti - koji ima i najveu srednju brzinu vjetra. Meutim, najjai vjetar (vjetar jaine 10 Beauforta ''estoka oluja'' odnosno srednje brzine vjetra od 24,5 do 28,4 ms-1) zabiljeen je sa sjevera. Pojavu juga (jugoistonog vjetra) moe se oekivati tijekom godine u ukupno 20 % dana a snanije je iz SE smjera nego SSE smjera. Tiina je na dubrovakom podruju veoma rijetka: moe se oekivati samo u 3 % sluajeva tijekom godine. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom Dan s jakim vjetrom je onaj u kojem je barem u jednom terminu motrenja ili tijekom dana zabiljeen jak vjetar vjetar od 6 Beauforta (njiu se velike grane, telefonske ice zuje, teko je nositi otvoreni kiobran) ili 7 Beauforta (estoki vjetar, kod kojeg se neprekidno njie lisnato drvee, oteava hodanje protiv vjetra, a valovi se prebacuju i pjene). Tablica 3.12. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom, Dubrovnik, 1971-2000.
Mjesec
1
8.7 2.7
2
8.8 2.0
3
9.1 1.9
4
6.2 0.9
5
3.7 0.3
6
2.4 0.1
7
3.1 0.2
8
3.4 0.2
9
3.7 0.5
10
7.6 1.5
11
9.2 3.3
12
10.6 3.5
god
76.5 16.9
jak oluj.
Dan s olujnim vjetrom je onaj u kojem je barem u jednom terminu motrenja ili tijekom dana zabiljeen olujni vjetar vjetar od 8 Beauforta (njiu se itava stabla, lome se velike grane, spreava hodanje protiv vjetra) ili 9 Beauforta (''jaki olujni vjetar'', kod kojeg se pomiu manji predmeti, nastaju manje tete na kuama i ostalim objektima). Godinji hod broja dana s jakim i olujnim vjetrom
mjeseni broj dana s jakim i olujnim vjetrom
12 10 8 6 4 2 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 jak olujni
mjesec Slika 3.28. Godinji hod broja dana s jakim i olujnim vjetrom, Dubrovnik, 1981-2000.
Godinje se, na podruju Dubrovnika, prosjeno moe oekivati 77 dana s jakim vjetrom, a 17 dana s olujnim vjetrom.
Rev. 2 162
Dan s jakim odnosno olujnim vjetrom ei je tijekom hladnog dijela godine a naroito u prosincu kada se u svakom treem danu treba oekivati pojava jakog vjetra a u ukupno etiri dana i olujni vjetar. Meteoroloke pojave U nastavku je prikaz meteorolokih pojava ireg podruja Dubrovnika: naoblaka, broj vedrih i oblanih dana, dana s maglom, tuom i grmljavinom. Trajanje sijanja Sunca Glavni izvor elektromagnetskog zraenja je Sunce. Daje energiju koja odrava ivot na Zemlji, pokree atmosferu, a preko gibanja oblikuje vrijeme i klimu. Zbog Zemljinog kuglastog oblika i eliptike putanje oko Sunca te nagiba osi prema ravnini putanje, energija koja dolazi od Sunca nije jednoliko rasporeena na Zemlji, a i mijenja se tijekom dana i godine. U ovom je radu promatran mjeseni broj sati sijanja Sunca. Tablica 3.13. Mjeseni broj sati sijanja Sunca, Dubrovnik, 1981-2000.
mjesec sr st.odst min max
1
140.0 42.2 75.4 223.8
2
147.4 48.3 34.1 221
3
180.9 36.5 115.1 254.8
4
210.1 24.0 166.7 248.4
5
274.0 38.8 193.5 333.8
6
313.4 30.1 247.5 353.9
7
349.4 20.3 313.3 377.9
8
331.0 27.6 269.5 365.9
9
257.8 28.1 187.8 317.9
10
190.8 40.2 107.6 279.4
11
141.5 30.7 89.7 195.7
12
120.9 35.0 39.1 176.6
god
2638.6 137.7 2352.4 2870.2
Godinji hod mjesenog broja sati sijanja Sunca

450
sati sijanja Sunca
400 350 300 250 200 150 100 50 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
min sr max
mjesec
Slika 3.29. Godinji hod mjesenog broja sati sijanja Sunca Dubrovnik, 1981-2000.
Iz slike 3.27. moe se uoiti da postoje situacije da tijekom pojedinog mjeseca podruje Dubrovnika dobije znatno manju koliinu Sunevog zraenja nego to se to, prema dosadanjim mjerenjima, moe oekivati. Naime, tijekom veljae 1986. godine bilo je samo 34.1 sati sijanja Sunca a oekivane vrijednosti kreu se od 99 do 195 sati. Godinje se na podruju Dubrovnika moe oekivati ukupno 2640 sati sijanja Sunca a izmjereni raspon, u promatranom 20-godinjem razdoblju, kretao se od 2352 do 2870 sati.
Rev. 2 163
Naoblaka Koliina oblaka koja u nekom trenutku pokriva nebo naziva se naoblaka. Procjenjuje se u dijelovima neba zaklonjenim oblacima, a izraava se u desetinama neba. Broj oblanih i vedrih dana Vedar dan definiran je kao onaj dan u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine dok je oblaan dan onaj u kojem je srednja dnevna naoblaka vea od 8 desetina neba. Tablica 3.14. Broj oblanih i vedrih dana, Dubrovnik, 1981-1999.
mjesec 1 Oblaan dan sred 7.9 st.odst. 4.5 min 2 max 16 Vedar dan sred 4.3 st.odst. 5.7 min 2 max 21
2
8.1 5.0
3
8.3 4.3
4
6.9 2.5
5
4.8 2.1
6
1.9 1.2
7
0.9 0.7
8
0.9 1.2
9
2.6 2.4
10
5.7 3.2
11
8.6 3.5
12
9.3 4.7
god
65.8 15.2
1 22
9.3 4.6
2 18
7.9 3.8
3 12
6.1 2.5
2 9
7.9 3.2
1 5
12.6 4.6
1 3
19.1 3.9
1 5
19.6 4.3
1 10
14.5 4.8
1 13
10.3 5.1
3 15
7.4 3.7
1 20
9 4.7
42 100
133.9 15.8
1 18
2 15
3 11
3 16
6 21
13 27
11 26
5 25
3 25
2 15
3 18
101 154
Godinji hod mjesenog broja vedrog i oblanog dana

25 20
vedar oblaan
broj dana
15 10 5 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjesec
Slika 3.30. Godinji hod mjesenog broja vedrog i oblanog dana, Dubrovnik, 1981-2000.
Srednji godinji broj oblanih dana je 66 dok vedrih dana ima dva puta vie: ukupno u prosjeku 134 dana. Tijekom ljeta ima veoma malo oblanih dana (tijekom srpnja i kolovoza samo jedan dan!) dok se vedar dan, u prosjeku, javlja u 20 dana. Tijekom veljae i oujka gotovo je jednaka vjerojatnost pojave oblanog i vedrog dana (do osam do devet dana), a najvie oblanih dana ima prosinac: 9 dana.
Rev. 2 164
Pojava magle, tue i grmljavine Prema definiciji magla je prisustvo vrlo sitnih vodenih kapljica u atmosferi koje smanjuju horizontalnu vidljivost na manje od 1 km. Nastaje u uvjetima koji su priblino jednaki onima za nastajanje oblaka: dovoljna koliina vodene pare, postojanje jezgara na kojima dolazi do kondenzacije vodene pare i fizikalni proces koji omoguuje nastajanja kapljica. Obzirom na nain nastajanja magle one mogu biti: radijacijske, inverzijske, advekcijske, frontalne, privjetrinske, magle mijeanja, magle isparavanja, ali i industrijske. Tablica 3.15. Broj dana s maglom, tuom i grmljavinom, Dubrovnik, 1971-2000.
mjesec 1 magla sred 0.0 max tua sred 0.5 max 2 min 0.5 grmljavina sr 2.0 max 2 min 0
2
0.0
3
0.3 3 0.6 3 0.6 3.2 3 0.3
4
0.1 1 0.6 3 0.6 3.5 3 0.1
5
0.4 4 0.2 1 0.2 3.2 4 0.2
6
0.1 1 0.2 1 0.2 3.8 1 0.1
7
0.2 1 0.0 0 0 3.8 1 0
8
0.2 2 0.2 2 0.2 4.3 2 0.2
9
0.1 1 0.2 1 0.2 4.6 1 0.1
10
0.0
11
0.0
12
0.0
god
1.3
0.9 5 0.9 2.9 5 0
0.3 2 0.3 4.6 2 0
0.6 3 0.6 4.3 3 0
0.5 3 0.5 3.3 3 0
4.8 10 1 43.3 10 1
Pojava magle je na podruju Dubrovnika izuzetno rijetka (to je bilo i za oekivati obzirom da je i pojava tiine pri tlu relativno rijetka). Potrebno ju je oekivati u samo jednom danu tijekom godine, a najee tijekom svibnja. Od listopada do veljae niti jednom nije zabiljeena pojava magle u promatranom 20-godinjem razdoblju. Tua je atmosferska pojava koja ima oblik oborine ledenih grudica promjera veeg od 5 mm. Takoer je rijetka pojava, a mogua je u 5 godinjih dana. Karakteristika je veljae kada je tijekom 1988. godine zabiljeena u ak 5 dana (za oekivati je samo u jednom danu). Grmljavina je jedno ili vie naglih elektrinih pranjenja (munja) koje se u atmosferi manifestiraju kao bljesak svjetlosti (sijevanje) i/ili otar ili potmuli zvuk (grmljenje). Meteoroloki motritelj u prosjeku zapie godinje u 43 dana ovu pojavu i to najee tijekom rujna i listopada (u ukupno 9 dana). Zakljune napomene Analiza meteorolokih veliina napravljena je prema mjerenju i motrenju na meteorolokoj postaji Dubrovnik koja je u neposrednoj blizini mora. Ovi podaci trebaju prezentirati i podruje Sra koje je na 400 m vioj lokaciji od meteoroloke postaje. Kako na tom podruju nema meteorolokih opaanja, na podruju Sra treba oekivati: Nie vrijednosti temperature zraka i to kako srednje tako i maksimalne i minimalne. Kako u ''normalnoj atmosferi'' opada temperatura zraka na svakih 100 m za 1 oC, to treba oekivati za 4 oC i nie srednje temperature zraka, a minimalne temperature i za 5-6 oC. Prostorno-vremenski raspored koliine oborine gotovo je identian na obje promatrane lokacije, tako da tu ne treba oekivati znatnija odstupanja. Pojava ''juga'' je na podruju Sra sigurno znatno manje zastupljena i sa znatno manjim intenzitetom nego li na podruju uz more. Pojava ''bure'' odnosno jakog do olujnog vjetra iz sjevero - istonog kvadranta sigurno je uestalija i znatno jaa na podruju Sra nego li na podruju uz more.
Rev. 2 165
Sijanje Sunca na podruju Sra moe biti tijekom hladnog dijela godine neto krae (zbog pojave ''sjedanja'' baze oblaka na orografsku prepreku) ali tijekom toplijeg dijela godine i neto due. Pojava magle (odnosno na podruju Sra oblaka sa smanjenom vidljivosti manjom od 1 km) sigurno je vea od jednog dana tijekom godine. Obzirom na malu udaljenost opaanja meteorolokih veliina i podruja Sra estina pojave grmljavine je identina na obje lokacije.
3.2.10. Kulturna, arheoloka i graditeljska batina Prilikom analize kulturne, arheoloke i graditeljske batine koriteni su podaci Konzervatorske dokumentacije (rujan 2007.) pripremljene za potrebe izrade Urbanistikog plana ureenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka Sjever i Jug. Konzervatorskom dokumentacijom (Prilog 14.a.) dat je cjeloviti prikaz povijesnog razvoja razmatranog podruja i kulturno-povijesne batine te njihov znaaj u povijesti Dubrovakog kraja. Evidentirano je bogato kulturno i povijesno nasljee sa zadaom njegove zatite i ouvanja. Kod prikaza kulturno-povijesnih elemenata u nastavku se navode podaci iz predmetne Konzervatorske dokumentacije. Slojeviti povijesni razvoj Dubrovnika i okolice vezan je i za podruje Sra. Gradine (Gradac i Mali Gradac) i gomile koje datiraju jo iz prapovijesti, platou Sra daju povijesno-kulturni znaaj od bronanog i eljeznog doba pa sve do dananjih dana. Zbog iznimnog geostratekog poloaja Sr je imao vanu ulogu u fortifikacijskom sustavu Dubrovnika u svim povijesnim epohama. Vie utvrda i tvrava na irem prostoru platoa Sr (tvrava Imperial, Strinjera i Delgorgue na arkovici, niz manjih utvrda), ukazuju na povijesni znaaj obrambenih graevina u obrani Dubrovnika sve do najnovije povijesti. U neposrednoj blizini zahvata, ruralna cjelina naselja Bosanka pokazuje ruralne tipinosti i odlike arhitekture dubrovakog kraja u kojoj se istie vie graevina (kompleks Miloslavi, kompleks Ruskovina, kompleks Pulitika, gospodarstvo Lali kao i crkva sv. Spasa koja u neposrednoj okolici ima ostatke steaka). Podruje platoa Sra isprepleteno je razliitim povijesnim slojevima. Na ovom prostoru evidentirane su dvije prapovijesne gradine, na uzvisini u sjeverozapadnom dijelu platoa. Prvi gradinski lokalitet je Gradac, devastiran izgradnjom austrijske utvrde s poetka 19. st. kao i kasnijim talijanskim proirenjem 40-ih godina prolog stoljea. Drugi lokalitet je smjeten na brdu Mali Gradac kao dvojna gradina, koja se vremenski moe datirati kao i prethodna. Ilirsko stanovnitvo, koje je pristiglo u nae krajeve na prijelazu iz kamenog (neolita) u metalno doba (bakreno - neolitik) u prvim stoljeima II. tisuljea, odabiralo je svoja stanita na povienim mjestima, iznad plodnih krakih polja. Nova ''naselja'' na uzvisinama nazivaju se gradinama i fortificirane su velikim kamenim blokovima bez vezivnog tkiva. Za preciznije datiranje ovih gradina potrebna su prethodna arheoloka istraivanja. Karakteristino za sepulkralni ritus bronanog i eljeznog razdoblja su grobni humci (tumulusi). Pokojnika se pokapalo u grobove u obliku krinje koja se potom prekrivala kamenom, a tumuli poprimaju kruni ili elipsoidni oblik u promjeru dok kupolasto ili stoasto zavravaju. Na austrijskog karti izraenoj 1878. g. istono od Bosanke oznaene su dvije gomile - Gomila vie Dolicha i Gomila. Gomila vie Dolia ima sepuhralnu ulogu, funkciju osmatranice ili razgranienja posjeda. Lokalitet je prapovijesni. Na Rajevici, junom
Rev. 2 166
zaseoku Gornjeg Brgata, ubicirana su tri tumula. Suelice Rajevice na Bratitovu evidentirana je jo jedna gomila na ijem je vrhu izgraen talijanski bunker. Smjetena je na dominantnom poloaju povie obradive povrine u funkciji osmatranice i vjerojatno grobnog humka. Vremenski se datira u prapovijest. Navedeni tumuli smjeteni su na uzvisinama sa kojih je mogue nadgledanje kopnene komunikacije trasirane ve u prapovijesti, koja se koristila tijekom antike, a isto tako preko srednjeg vijeka pa sve do danas. Komunikacija je trasirana u pravcu sjeveroistok - jugozapad prema unutranjosti, odnosno prema Dubrovniku. Navedene prapovijesne lokalitete nije mogue tonije datirati bez prethodnih istraivanja. Prevlau nad Ilirima, podruja nae regije postepeno potpadaju pod Rim, proces koji je zavrio krajem I. tisuljea prije Krista, to ujedno oznaava kraj prapovijesnog razdoblja. Nakon duge vladavine te potom krize carstva, Rim je zabiljeio konaan pad Zapadnog rimskog carstva 476. godine nakon ega je uslijedila kratkotrajna vladavina Gota nad naim krajevima. Istonorimski car Justinijan osvaja Dalmaciju 535.-536. godine, pod ijim se utjecajem iri kasnoantika umjetnost obiljeena kranstvom. Premda na podruju Sra nisu evidentirani nalazi antike i kasne antike za pretpostaviti je da ih ima, kao to su evidentirani i djelomino istraeni na junom podruju upe dubrovake (Brgat). Tijekom VII. stoljea dolazi do Velike seobe naroda, unitenja kasnoatikih gradova pa tako i oblinjeg Epidaura, a odbjeglo stanovnitvo smjeta se u podnoju Sra, nastanjujui hrid Lavu. U prvim stoljeima ranog srednjeg vijeka istoni dio dubrovake Astareje predstavlja rubnu zonu domicilnog stanovnitva prema ne ba miroljubivim susjedima. Na platou Sra pojavljuju se ranosrednjovjekovni spomenici - lokalitet Crkvina, nekadanja crkva sv. Sra i Bakha, tadanjih zatitnika Dubrovnika. Prema ubikacijama nestalih graevina, koje donosi Luka Beriti, crkva sv. Sra Ecclesia sancti Sergii de Vergato nalazila se neto ispod jugoistonog ugla tvrave Imperial na vrhu brda Sr Caput sancti Sergi. Na neobjavljenoj francuskoj karti iz 1809. godine (Plan de la Ville et environs de Raguse) definiran je poloaj crkvice sv. Sra istono i izvan tvravnog sklopa Fort Imperial, u osi serpentinskog pristupa platou Sr. Crkvica je bila spojena s kuicom u obliku male kule, u kojoj je stanovalo nekoliko straara, pazei na pribliavanje brodova gradu. Ve je tada Sr bio vana signalna stanica unutar stratekog sustava izvianja ireg dubrovakog akvatorija. Crkvica je bila poruena u ratu s kraljem Uroem 1302., ali je opet sagraena iste godine. Crkva sv. Sra postojala je sve do vremena francuske okupacije, kada je sruena prilikom izgradnje tvrave Imperial. Dubrovaka Republika kroz cijelo je vrijeme svog postojanja naroitu panju posveivala utvrivanju dravnog teritorija gradnjom itavog niza fortifikacijskih graevina. Podruje Sra zbog svog iznimnog geo-stratekog poloaja imao je funkciju izviake osmatranice sve do francuske okupacije, jer se snanije utvrivanje izdvojenih punktova smatralo opasnim zbog mogueg neprijateljskog osvajanja i pretvaranja u ofenzivna uporita protiv grada. Zbog opasnosti od Turaka, na poetku 1679. godine, Dubrovani poinju s utvrivanjem poloaja na Brgatu i Bosanki koji bi sluili kao prva linija obrane protiv eventualne turske i ostalih najezdi. Utvrenja na Bosanki i Brgatu bila su poljska utvrenja, pa stoga do danas nisu sauvana. Dolaskom Francuza 1806. godine zapoinju intenzivni radovi na ojaanju obrambenog sustava dubrovakog teritorija. Napoleon je u svojim osvajakim planovima posebno mjesto namijenio Dubrovniku. Grad je trebao postati snano uporite na istonoj obali Jadrana koji e zadovoljiti sve potrebe stacioniranja i opskrbe mone pomorske eskadre. U vrijeme
Rev. 2 167
francusko-ruskog rata 1806. godine i okupacije Dubrovnika, na Bosanki je crnogorski vladika Petar I. dobio poasno promatrako mjesto, te je utaborio svoj glavni stan za vrijeme opsade i razaranja Dubrovnika. Razbijanjem opsadnih snaga Dubrovnika pod vodstvom generala Molitora, ve drugi dan zapoinje gradnja jake tvrave navrh Sra, na mjestu s kojeg su Rusi i Crnogorci napadali Grad, kasnije prozvanu Fort Imprial. U tom sustavu obrane iste godine su zapoeli gradnju fortifikacije na Nuncijati, te na otocima Daksi i Lokrumu - Fort Royal koji je titio gradsku luku. Radi kontrole istonih pristupa gradu zapoeta je i utvrda na arkovici, jugoistono od Fort Impriala, nazvana Fort Delgorgue po generalu koji je izgubio ivot tijekom sukoba to su prethodili opsadi. Kako se vidi na francuskom vojnom zemljovidu Dubrovnika i okolice iz 1806. godine, obrambena linija u zaleu upotpunjena je gradnjom redute pored Brgata, te bitnicama u blizini Bosanke, to su nadzirale put preko Sra prema predgrau Ploe. Odlukom Bekog mirovnog kongresa 1815. godine Dubrovaka republika formalno-pravno prestaje postojati u meunarodnoj zajednici pa je njeno podruje konano predano pod vlast Austrije koje je trajalo sve do zavretka prvog svjetskog rata 1918. godine. Odmah poslije zauzea grada, austrijske vojne vlasti poele su vriti nadograivanja i ruenja na starim, postojeim utvrdama iz doba Republike. Uz razne intervencije na gradskim zidinama i utvrdama, 1859. ubrzano se pojaava tzv. austrijska ''dubrovaka tvrava'' izgradnjom utvrenja na Montovjerni, Babin Kuku i arkovici. Kasnije nadogradnje i proirenja na Fort Imperial i Fort Delgorgue datiraju iz ovog razdoblja. Iz vremena Austrije datira i streljaki poligon (Streljana) u blizini naselja Bosanka, evidentiran u austrijskoj katastarskoj karti iz 1837. godine. Vojniko vjebalite kao rijedak primjer vojnike arhitekture, ne samo na dubrovakom podruju, dio je cjelokupnog fortifikacijskog krajolika platoa Sra. Austrijska uprava grad Dubrovnik smatrala je tvravom sve do 5. travnja 1886. godine, kada je on proglaen otvorenim gradom. Nakon proglaenja Dubrovnika otvorenim gradom, naputene su i djelomino poruene tvravice u okolici grada. Ostale su jo ipak naoruane gradske zidine i utvrde, te tvrava Imperial na Sru. Izvrsna strateka i graditeljska funkcija podruja Sra prepoznata je u razdobljima Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i u vrijeme trajanja dvije Jugoslavije. Iz razdoblja kraja XIX. te XX. stoljea datira utvrda Strinjera i niz manjih utvrda na platou Sra koje perimetralno okruuju plato i zajedno sa veim tvravama iz francuskog perioda formiraju specifian fortikacijski krajolik. Utvrda Strinjera nalazi se sjeverno od tvrave Imperial, a o vremenu nastanka moe se suditi sukladno arhivskim dokumentima i slogu zidanja utvrde koji ukazuje na kasniju gradnju. Dosadanja istraivanja navode da Strinjera nije bila izgraena do 1870. godine kad je raen izvjetaj austrijskog pukovnika Giuseppe Amerlinga u kojem biljei postojee dubrovake utvrde. Unutar obuhvata zahvata nalazi se takoer niz utvrda poligonalnog tlocrta sa karakteristinim zavrecima cilindrinih oblika. Sudei po formi i vrsti gradnje, te ostalim graevinskim i fortifikacijskim elementima, moe se zakljuiti da potjeu iz austrijskog vremena, sa kasnijim preinakama iz talijanskog i jugoslavenskog razdoblja. Utvrde ovog tipa gradnje i oblikovanja nalazimo na irem dubrovakom teritoriju, smjetene na vanim stratekim pozicijama, kao rezultat istog graditeljsko-vojnog programa. U unutranjosti tvravica nalaze se ostaci zidova prostorija za vojnike, a njihova funkcija vjerojatno je imala vie osmatraku nego obrambenu funkciju. Preciznije datiranje mogue je tek na temelju detaljnih istraivanja. Linija obrane grada Dubrovnika na potezu Brgat-arkovica, Bosanka-Sr ponovila se u novijoj povijesti, u vrijeme Domovinskog rata 1991/92 kada su s tih poloaja u vrijeme
Rev. 2 168
srpsko-crnogorske agresije voene vojne operacije za zauzea grada. Tom su prilikom mnoga podruja grada znatno stradala, a tvrave na Sru su ponovno posluile kao iznimna strateka mjesta koja su i same pretrpile brojna oteenja. Novo planiranje i koritenje prostora kree od prepoznavanja i potrebe za ouvanjem kulturno-povijesnih i vojno-graditeljskih vrijednosti prostora Sra. Potrebno je valorizirati karakter fortifikacijskog krajolika platoa, te njegovog potencijala za turistiko koritenje. U tom smislu veliki potencijal lei ne samo u najveem povijesnom objektu Fort Imperialu, ve i u ostalim manjim utvrdama, arheolokim lokalitetima te ostalim povijesnim elementima (streljana, povijesni putovi). Kako bi se mogao primjereno iskoristiti gospodarsko-turistiki potencijal ovih graevina, osim potrebne obnove i konzervacije, nuno je ouvati i okolni prostor koji ini nedjeljivu cjelinu sa kulturnim dobrom uz paljivo promiljanje naina koritenja prostora u kontaktnim zonama. Kod analize povijesne batine razmatran je prostor Sra s granicom zahvata koja se protee zapadno od tvrave Imperial na Sru, rubom k.. 2063/3, zatim nastavlja rubom k.o. Sustjepan, k.o. Obuljeno, k.o. Prijevor, k.o. Roat, k.o. Komolac, k.o. ajkovica, k.o. Kneica, k.o. umet, k.o. Gornji Brgat, te se sputa junim rubom k.. 1882 i nastavlja prema zapadu rubom slijedeih k.. 1883, 1889/4, 1890/2, 1890/4, 1901/2, 1901/3, 2463/1, 2440/1, 1760/3, 1760/2, 1931/10, 2022, 2021/2, 2023/2, 2060/3, 2060/4, 2060/2, 2063/2, 2063/6, 2063/8, 1347/2 i zavrava rubom parcele tvrave Fort Imperiala (k.. 2439/1, 2439/2) sve k.o. Dubrovnik. Na slici 3.26. prikazane su lokacije graditeljske batine s fortifikacijskim krajolicima, ruralnim cjelinama i arheolokim lokalitetima na Sru unutar i neposredno izvan granice planiranog zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, s oznakama registriranih kulturnih dobara, evidentiranih kulturnih dobara, zatienih dobara od lokalnog znaaja kao i arheolokih lokaliteta. U Prilogu 14.b. su oznaene fortifikacije i arheoloki lokaliteti s GPS tokama, dimenzijama i povrinama.
Rev. 2 169
Slika 3.31. Lokacije graditeljske batine na platou Sra
Prema osnovnim karakteristikama i valorizaciji prostora, sukladno prikazu na slici 3.31, u tablici 3.16. navedena su dobra graditeljske batine na platou Sra. Na slikama 3.32. do 3.36. prikazana su neka od dobara graditeljske batine. Tablica 3.16. Popis graditeljske batine na platou Sra
Red. br.
Graditeljska batina
Fortifikacijski krajolik k.. zgr. 5325/1, 5325/2, 5326, 5327, 5328, 5324, 5329/2, 5329/1, 5330 (zk.. zgr. 2439/1, 2439/2 - zk. ul. 2065, zk.. zem. 2063/2 zk.ul. 1119, zk.. zem. 2063/7 - zl. ul. 2569, zk.. zem. 2063/8 - zk. ul. 2290) k.o. Dubrovnik, Rjeenje o registraciji : RST 1196, Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture Split, broj: 17/54-86, Split, 26. prosinca 1986. k.. zem. 5338, 5341, 5342, 5343 k.o. Dubrovnik (zk.. zgr. 764/1, zk.. zem. 1760/2, 1760/3, 1931/4, 1931/6, 1931/7, 1931/8, 1931/9, zk.ul. 2654; 1931/5, 1932/3, 1932/4, 2021/3, 2021/4, 2021/5, 2021/6,
1.
Tvrava Fort Imperial
2.
Streljaki poligon Bosanka (Streljana)
Rev. 2 170
2021/7 - zk.ul. 48; 1931/1 - zk.ul. 2240; 1932/1 - zk. ul. 2747) k.o. Dubrovnik, Rjeenje o preventivnoj zatiti: klasa: UP/I-612-08/1106/0569 est.zgr. 81 k.o. Gornji Brgat, est.zem. 1881/4, k.o. Dubrovnik (izvan granica zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug, u kontaktnom podruju, navodi se zbog vanosti fortifikacijskog krajolika), Rjeenje o preventivnoj zatiti: Klasa: UP/I-612-08/06-05/9034 evidencija Ruralna cjelina Bosanka vlasnitvo bratstva sv. Spasa, Bosanka, est.zgr. 792 i est.zem. 1952, k.o. Dubrovnik, Rjeenje o preventivnoj zatiti: Klasa: UP/I-61208/02-07/175, Dubrovnik, 01. srpnja 2002. sjeverno od crkve sv. Spasa, oznaen kao kat.est.zgr. 802/1, 807, 809, sve k.o. Dubrovnik, Rjeenje o preventivnoj zatiti: Klasa: UP/I-61208/05-05/803, Dubrovnik, 22. srpnja 2005. est.zgr. 777 i est.zem. 1962, 1927, 1928, k.o. Dubrovnik, (nova izmjera parcela 5468 i 5465), Rjeenje o preventivnoj zatiti: Klasa: UP/I-612-08/95-07/191, Dubrovnik, 04. rujna 1995. est.zgr. 793, 794, est.zem. 1913, 1914, 1915, sve k.o. Dubrovnik, evidencija est.zgr. 798, 799, k.o. Dubrovnik, evidencija plato Sra, est.zem. 2063/6, k.o. Dubrovnik, evidencija Arheoloki lokaliteti plato Sr, na kat.est. 2063/2 linijom katastarske opine Prijevor i Roat, na dijelu est.zem. 2240, 2239 i 2161/2 linijom katastarske opine Roat i Komolac, na dijelu est.zem. 2161/2 linijom katastarske opine Brgat Gornji, na dijelu kat.est. 1882 k.o. Dubrovnik na rubu katastarske opine Brgat Gornji, na dijelu kat.est. 1883 k.o. Dubrovnik
3.
Utvrda Delgorgue na arkovici
4.
Utvrda Strinjera
5.
Crkva sv. Spasa
6.
Kompleks Ruskovina-Bosanka
7. 8. 9. 10. 1.A 11. 12. 13. 14.
Kua Miloslavi Bosanka Kua Pulitika Bosanka Kua Paskojevi Bosanka Kri na Sru Lokalitet crkve sv. Sra na Sru Gradac Mali Gradac Gomila Gomila vie Dolia
Slika 3.32. Tvrava Fort Imperial
Rev. 2 171
Slika 3.33. Streljaki poligon
Slika 3.34. Utvrda Strinjera
Slika 3.35. Naselje Bosanka
Slika 3.36. Gradac
U tablici 3.17. je prikaz postojeeg stanja fortifikacijskih graevina na Sru. Tablica 3.17. Postojee stanje fortifikacijskih graevina na platou Sra
Naziv fortifikacije Lokalitet Imperial Sr Delgorgue arkovica 4238'10 188'18 X X X Stupanj ouvanosti X X X X X X X X Stupanj oteenja X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Strinjera Strinjera Gradac Gradci Mali Gradac Gradci Utvrda 1 Utvrda 2 Utvrda 3 Trnovac 4239'19 187'40 Pod kriem 4238'43 4239'35 188'6 186'15 Kapele
GPS lokacija 4238'59 irina/duina 186'38 U upotrebi Van upotrebe Dobar Osrednji Lo Oteeni dijelovi Urueni dijelovi X
4239'35 4239'46 4239'47 186'15 186'52 187'3 Stupanj koritenja
Rev. 2 172
Unutar granica zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem nalaze se slijedee lokacije graditeljske batine (navedene pod brojem) u tablici 3.16.: 1 - Tvrava Fort Imperial 4 - Utvrda Strinjera 10 - Kri na Sru 1.A - Lokalitet crkve sv. Sra na Sru 14 - Gomila 15 - Gomila vie Dolia Provoenje mjera zatite kulturno-povijesnih dobara obuhvaa njihovu zatitu i ouvanje uz primjenu po potrebi sanacijskih, konzervacijskih i restauracijskih metoda. Takoer, tijekom izvoenja graevinsko-zemljanih radova unutar granica zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem mogui su nailasci na ostatke kulturno-povijesnih elemenata za koje e biti potrebno provesti arheoloko istraivanje, evidentiranje i mjere zatite. 3.2.11. Pregled urbanih zona u podruju zahvata Lokacija zahvata smjetena je na sredinjem dijelu visoravni Sr u okviru kojeg nema bliih naseljenih podruja osim manjeg naselja Bosanka koje granii s lokacijom zahvata s jugozapadne strane. U irem okoliu, na udaljenosti do 1.500 m zrane linije od granice zahvata, smjeteno je vie naselja u kojem dominira gradsko naselje Dubrovnik s mnogobrojnim prigradskim naseljima obalnog podruja Rijeke Dubrovake (Sustjepan, ajkovii, Gornje i Donje Obuljeno, Mokoica, Nova Mokoica, Prijevor, Roat) te sa kontinentalne (istone) strane manjim naseljima (umet, Podgaj, Komolac, ajkovica, Kneica i dr.). Najblie naselje koje granii neposredno u jugozapadnom dijelu s planiranim zahvatom je naselje Bosanka. Ukupni broj stanovnika koji stalno borave u neposrednoj okolici visoravni Sr, iznosi oko 38.000 prema popisu stanovnitva iz 2011. god.,od ega na samo gradsko naselje Dubrovnik pripada 28.113 stanovnika (Tablica 3.18.). Tablica 3.18. Stanovnitvo i naselja u okoliu planiranog zahvata na Sru prema popisu stanovnitva iz 2001. i 2011. godine
Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Naselje Dubrovnik Bosanka ajkovica ajkovii Donje Obuljeno Gornje Obuljeno Kneica Komolac Mokoica Nova Mokoica Prijevor Roat Sustjepan umet UKUPNO: Broj stanovnika (popis 2001.) 30.436 101 159 17 181 88 149 294 1.487 6.041 362 301 335 159 40.110 Broj stanovnika (popis 2011.) 28.113 139 149 24 210 121 120 313 1.946 5.921 441 339 306 173 38.315
Rev. 2 173
3.2.12. Gospodarske djelatnosti TURIZAM a) Turistiki proizvod Grada Dubrovnika - Hotelski smjetajni kapaciteti Prema Dravnom zavodu za statistiku (stat. izvjee 1463/2012), na podruju Dubrovakoneretvanske upanije na dan 31.8.2011. g. zabiljeeno je 11.514 smjetajnih jedinica (sobe i apartamni unutar kategorije ''kolektivni smjetajni objekti''). Koncentracija ugostiteljskih objekata nalazi se u povijesnoj jezgri Dubrovnika i njezinim kontaktnim podrujima (Pile, Ploe), dok ih je znatno manje u naseljima izvan ueg podruja grada. Na podruju Grada Dubrovnika nalazi se 38 hotela (tablica 3.19.). Tablica 3.19. Hotelski kapaciteti u gradu Dubrovniku (sjedite objekta nalazi se u Gradu Dubrovniku)
Kategorija 5* 4* 3* 2* UKUPNO Objekti 11 6 19 2 38 Udio 28,9% 15,8% 50% 5,3% 100% Kreveta 2.818 2.038 3.544 302 8.702 Udio kreveta 32,4% 23,4% 40,7% 3,5% 100%
Izvor: Ministarstvo turizma (mint.hr), 29.10.2012.
Turistiki proizvod Grada Dubrovnika najkonkurentniji je u segmentu smjetaja s relativno visokim udjelom (kvalitetnih) hotela u ukupnom smjetaju. Hotelska ponuda u stanju je bliskom savrenoj konkurenciji, ali nije izvjesno koliko e se ona kao takva zadrati. Zamjetan je meutim nedostatak na turistikom tritu sve traenijih kua za odmor visoke kategorije, boutique hotela i ekskluzivnih apartmana koji gostima omoguuju specifinu vrstu smjetaja, dovoljno blizu, ali ipak udaljenu od bunih i turistima napuenih sredita grada. - Sezonalnost Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS), u 2011. g. na podruju Grada Dubrovnika ostvareno je 2.155.165 noenja u svim smjetajnim objektima. Na noenja domaih gostiju odnosi se 133.084 (6,2%), dok se na strane turiste odnosi 2.022.081 (95,8%) od ukupnog broja noenja. Iskoritenost hotelskih kapaciteta u 2010. g. iznosila je 35,9% (131 dan) (Horwath HTL 2011). Navedeni podatak o iskoritenosti hotelskih kapaciteta, osim na Grad Dubrovnik, odnosi se i na opine Dubrovako primorje i upu Dubrovaku koje se nalaze sjeverno, odnosno na juno od grada. Od ukupnog broja noenja u dubrovakim hotelima, oko 74% se ostvaruje u etiri ljetna mjeseca, to ukazuje na visok stupanj sezonalnosti destinacije koja se od 2007. godine stalno poveava (graf 1.).
Rev. 2 174
Graf 1. Sezonalnost turistikih noenja u Gradu Dubrovniku

800000 700000 600000 broj noenja 500000 400000 300000 200000 100000 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjeseci
Izvor: DZS, TZG DU
2010
2007
2001
U posljednjih deset godina podruje Grada Dubrovnika biljei stalan rast dolazaka i noenja turista. Meutim, s obzirom na smjetajne kapacitete, zauzetost je nezadovoljavajua i ispod razine konkurentskih destinacija. Niti novi smjetajni objekti visoke kategorije izgraeni u posljednjih desetak godina nisu u mogunosti ostvariti dugorono pozitivan poslovni i financijski rezultat. Zbog jo uvijek prisutnog nedostatka izvansmjetajne turistike infrastrukture, rast se uglavnom temelji na proizvodu sunca i mora koje dodatno pogorava krivulju sezonalnosti. Osim stare gradske jezgre i morske obale, nema znaajnijih turistikih sadraja. Nedostaje originalnih i atraktivnih objekata turistike infrastrukture. Turisti ostaju sve krae, a Dubrovnik poprima obiljeja izletnike destinacije. Razvojni model turizma u zadnjih 20 godina, kao i openito u Hrvatskoj, uglavnom je slijedio unaprjeenje nasljeene, a manje razvoj nove strukture praene kvalitativnim unaprjeenjem proizvoda. Nedostatak kvalitetne i konkurentne izvansmjetajne turistike infrastrukture i nadalje je jedan od kljunih problema dubrovakog turizma. Prema Horwath HTL (2011), i ostali primorski dijelovi Dubrovako-neretvanske upanije svoj turistiki proizvod i dalje dominantno temelje na kombinaciji uglavnom zastarjelih hotelskih kapaciteta i prevladavajueg smjetaja u domainstvima koje obiljeava niska stopa iskoritenosti, oko 70 do 80 dana. Usprkos velikim potencijalima destinacije, nedostaju nove razvojne i investicijske ideje/inicijative. Istraivanje koje je proveo Horwath HTL (ibid.) pokazalo je da predstavnici javnog i privatnog sektora u turizmu Dubrovnika smatraju da su aktivnosti koje su zasnovane na prirodi (rekreaciji), zabavi, izvansezonskim iskustvima i shoppingu nedovoljno zastupljene u turistikom proizvodu grada, kao i da postojea struktura navedenih segmenata turistike ponude nije na zadovoljavajuem stupnju kvalitete.
Rev. 2 175
Zbog nedostatka veih, kvalitetnih i opremljenih portskih objekata (osim gradskog bazena), Dubrovnik nije u mogunosti organizirati znaajnije meunarodne portske priredbe i natjecanja, to predstavlja vaan segment turistikog proizvoda suvremene destinacije. Takoer, istraivanje pokazuje da su zaposleni u turizmu nezadovoljni razinom potronje gostiju i praenjem trinih trendova. Prosjean posjetitelj u Dubrovniku dnevno troi 138 eura. Meutim, navedena potronja nije zadovoljavajua budui da u strukturi potronje prevladavaju usluge smjetaja i prehrane: 77% od ukupne potronje odvija se unutar smjetajnog objekta (IZT 2010). Unato znaajnim ulaganjima u turizam posljednjih godina, ukupan (integralan) turistiki proizvod Dubrovnika i dalje stagnira i nedovoljno je konkurentan na sve zahtjevnijem turistikom tritu. Podaci o profitabilnosti turistikog sektora, prosjenoj turistikoj potronji, prosjenom broju dana boravka, iskoritenosti smjetajnih kapaciteta i strukturi ukupnog turistikog prometa nisu zadovoljavajui, posebice uzevi u obzir potencijal Dubrovnika kao destinacije. Ekonomska obiljeja Grada Dubrovnika osnovni pokazatelji:

5,47 mlrd kuna prihoda u 2009. g. (98.344 kuna po stanovniku). Direktni prihod od turizma (hoteli i restorani) iznosi oko 970 milijuna kuna, odnosno oko 18% od ukupnih prihoda. Od ukupnog broja zaposlenih oko 25% radi u turizmu. Turizam kao gospodarska grana ima vei udjel u zaposlenosti (29%) nego u prihodima (18%). Ukupna zaposlenost generirana kroz turizam procjenjuje se na oko 6.000 osoba, odnosno 50% svih zaposlenih. Nezaposlenost iznosi oko 20% i vea je od dravnog prosjeka. U razdoblju najvee zaposlenosti (ljetni mjeseci), na dan 31. kolovoza 2012. g. (HZZ) nezaposlenih je bilo 2.344, to je preko 7% od ukupnog radnog kontingenta Dubrovnika. Struktura prihoda prema sektorima ukazuje da je velik dio ekonomije ovisan o turizmu (trgovina, graevinarstvo, nekretnine, itd.). Ukupan prihod ekonomije od turizma procjenjuje se na oko 2 - 2,2 mlrd kuna (40 - 45%).
Struktura prihoda Dubrovnika u 2009. g. - u %

hoteli i restorani (18%) gra evinarstvo (10%) nekretnine (8%)
10% 8% 30% 9%
25%
18%
ostalo (9%) trgovina (30%) promet, skladitenje i komunikacije (25%)

Izvor: Horwath HTL (2011); DZS
Rev. 2 176
Struktura zaposlenih u Dubrovniku u 2009. g. - u %
ostalo (13%) nekretnine (10%) promet, skladitenje i komunikacije (14%) graevinarstvo (15%) trgovina (19%) hoteli i restorani (29%)
0 5 10 15 % 20 25 30 35
gospodarska grana
U podatke su ukljuene opine Dubrovako primorje i upa dubrovaka. Rije je o dvije opine koje su s Gradom Dubrovnikom prirodno, geografski i gospodarski usko povezane. Ekonomska obiljeja Dubrovako-neretvanske upanije osnovni pokazatelji:

Ukupno 9,5 milijardi kuna prihoda u 2009. g. (77.959 kuna po stanovniku). Kljuni sektori: trgovina 27%, promet 22%, hoteli i restorani 15%, graevinarstvo 13%. Struktura prihoda ukazuje na jaku ovisnost ekonomije o turizmu, ponajprije trgovine, graevinarstva, prometa, nekretnina, itd. Dubrovnik ekonomski dominira upanijom s oko 53% od ukupnih prihoda. Direktni prihodi od turizma upanije (hoteli i restorani): oko 1,4 mlrd kuna. Ukupni turistiki prihodi DN: oko 3,3 mlrd kuna. Udio Dubrovnika u prihodima DN od turizma: 61%. Nezaposlenost u upaniji: Prema DZS, u veljai 2012. g. u DN bilo je 9.151 nezaposlenih osoba, a u kolovozu iste godine 6.064 to ukazuje na izrazitu sezonalnost u zapoljavanju. Okvirna procjena turistikih investicija u proteklih 10 godina: 400 - 600 milijuna eura.
Udjel Dubrovnika u prihodima od turizma u DN - u
Ostale JLS (39%) DU (61%)
Rev. 2 177
b) Obiljeja golf turizma u svijetu Kao jedan od najpopularnijih individualnih sportova, golf zauzima znaajno mjesto u suvremenom svjetskom turizmu. Turistika putovanja motivirana golfom u stalnom su porastu. Zbog rasta popularnosti i cjenovno sve pristupanije opreme, golf je postao vaan segment razvoja turistike destinacije. Danas su golf resorti (golf tereni s prateim sadrajima) neizostavni elementi ponude u vodeim svjetskim destinacijama. U Europi postoji preko 6.700 golf igralita ukupne povrine od oko 280.000 hektara, s preko 4,4 milijuna igraa. Broj golf terena u posljednjih dvadesetak godina se udvostruio, jednako kao i broj igraa. U 2000. g. u Europi je zabiljeeno 5.782 golf terena s 3,1 milijun igraa, dok je u 2010. g. zabiljeeno 6.723 golf terena s 4,4 milijuna igraa. Samo u Engleskoj na dan 1. sijenja 2012. g. postoji 1.874 golf terena, u Njemakoj 716, itd. (ega-golf.ch). Prema KPMG Golf Advisory i Oxford Economics, golf u Europi ostvaruje prihod od 48,3 mlrd eura, dok su prihodi od golfa u sklopu (golf) turizma procijenjeni na 7,8 mlrd eura. ''Golf turisti'' u prosjeku troe 200-250 eura dnevno, od ega se samo 26% odnosi na igranje golfa. Ostala potronja odnosi se na putovanja, smjetaj, hranu i pie, zabavu i dr. Za usporedbu, prema Institutu za turizam (IZT 2006), turist na brodskim krunim putovanjima u Dubrovniku dnevno potroi u prosjeku 37 eura. Na turistika ''golf putovanja'' te na trokove prijevoza povezane s golfom, Amerikanci godinje potroe vie od 26,1 mlrd USD, a na lanarine/upisnine u golf klubovima te na igranje golfa oko 19,7 mlrd USD. Na odjeu, obuu i golf opremu godinje potroe oko 4,7 mlrd USD, a na instrukcije, knjige, video kasete, poklone, suvenire i dr. vezano uz golf, jo oko 1,5 mlrd USD. Suvremeni golf turizam obiljeava i sljedee:
Konstantan rast gledanosti golf programa na televiziji/Internetu. Prosjean broj TV gledatelja golfa redovito je vei od aktualnog broja golf igraa, to predstavlja znaajan trini potencijal. Analiza amerike organizacije National Golf Foundation pokazala je da u SAD-u postoji oko 41 milijun ljudi koji bi eljeli postati golferi. Od tog broja, oko 25% je vrsto uvjereno da e se ubrzo poeti baviti tim sportom. Originalnost golf destinacija: na svijetu ne postoje dva ista igralita (resorta) jer je svako sagraeno u specifinom obliku, s raznim preprekama, razliitog redoslijeda i rasporeda polja. Zbog toga golferi imaju potrebu za putovanjima i igranjem na to vie razliitih terena. Velik broj europskih golf igraa (oko 1,5 milijun) putuju najmanje jednom godinje kao ''golf turisti'' - na vikend ili dui odmor izvan domicilne zemlje. 50% golfera iz SAD-a odlazi na ''golf odmore'' u druge krajeve svijeta. Sve je vei broj azijskih golf turista koji posjeuju Europu.
Rev. 2 178
Tablica 3.20. Veliina i struktura svjetskog golf trita (2008.)

Pokazatelj Broj golf igralita Broj golf igraa Broj stanovnika na 1 golf teren Udio golfera u ukupnoj populaciji (%) Broj golfera po jednom terenu Vrijednost trita (USD)
Izvor: www.ega-golf.ch; golf-research-group.com
Svijet 32.000 60 mil. 2.222 90 mlrd
SAD 15.900 (49,7%) 35,4 mil. (59%) 19.000 11,5% 2.226 50 mlrd
Europa 6.546 (20,5%) 4,4 mil. (7,3%) 113.046 0,6% 672 10 mlrd
Tablica 3.21. Golf igralita u konkurentskim europskim zemljama (2008./2012.)

Drava Francuska panjolska Italija Portugal Turska Slovenija Maarska Bugarska Slovaka Cipar Grka Hrvatska
Izvor: www.ega-golf.ch
Broj igralita 2008. 559 318 258 78 17 11 12 3 9 9 6 2
Broj igralita 2012. 579 352 278 86 20 13 14 7 14 10 8 3
Istraivanje koje je provelo Meunarodno udruenje turoperatora - specijalista za golf (IAGTO), pokazuje da je 51% engleskih i francuskih te 70% njemakih i vedskih golfera u 2000. g. barem jednom otilo na ''golf odmor'' u druge zemlje. Naime, u dravama sjeverne Europe klima ne omoguuje povoljne uvjete za igranje golfa tijekom cijele godine. veani, Englezi, Nijemci i ostali stanovnici sjeverne Europe u svojim dravama golf najvie igraju ljeti, kada je kontinentalna klima vrlo pogodna za golf, dok kroz vei dio jeseni i zime (kia/snijeg) te dio proljea (zbog oporavka trave od snijega), tereni nisu pogodni za igranje golfa. Zbog navedenih razloga mnoge mediteranske drave (panjolska, Portugal, Grka, Turska, Tunis, Egipat i dr.) potiu izgradnju golf terena/resorta. Zahvaljujui takvoj razvojnoj politici panjolska danas privlai oko 20%, Portugal 11%, a Turska 4% golfera iz sjevernih europskih zemalja. Golf resorti na Mediteranu najvei promet biljee od oujka do svibnja te od rujna do studenoga, to znaajno doprinosi produljenju sezone. Dobar primjer pozitivnog utjecaja golf turizma na produljenje sezone prua portugalska regija Algarve u kojoj je na 100 km obale i kroz 3 nacionalna parka smjeteno 26 od ukupno 86
Rev. 2 179
portugalskih igralita. Sredinom 80-ih godina prolog stoljea portugalska je vlada sustavno poticala stvaranje Algarve golf regije. Golf turizam znatno je pridonio poboljanju iskoritenosti smjetajnih kapaciteta regije, odnosno produljenju sezone na osam do devet mjeseci. Nadalje, Turska je od 1997. g. do danas sagradila veinu od danas ukupno 20 golf igralita, koncentrirajui ih u u turistikoj regiji Belek u pokrajini Antalya. Time je (takoer uz dravne poticaje) stvorena nova europska golf destinacija koja je u kratko vrijeme uspjela doi do 4% udjela na europskom tritu turistikih golf putovanja. U Austriji je samo u proteklih dvadeset godina sagraeno 96 igralita za golf. Posljednjih godina zamjetan je rast golf resorta u istonoj Europi. Na Mediteranu danas postoji gotovo tisuu golf igralita. Prema analizama/prognozama svjetskih golf udruenja i vodeih golf resorta, oekuje se daljnji rast svjetskog golf trita, kao i ''golf turizma'' (ega-golf.ch). Golf resort: zato kue za odmor i apartmani? Uzevi u obzir odnos visokih trokova odravanja golf terena i prihod od osnovne usluge (igranje golfa), u strunoj i profesionalnoj javnosti dominira miljenje da golf resorti ne mogu biti profitabilni bez prateih sadraja poput raznih ugostiteljskih objekata, hotela, apartmana, s mogunou njihove prodaje/najma. Od ukupnog godinjeg prihoda od golfa, udio golf igralita iznosi oko 10%. Preostali udio prihoda donose hoteli, restorani, trgovine, prijevoznici i druge uslune djelatnosti. Najvei prihod na svjetskom golf tritu ostvaruje se od nekretnina vezanih uz golf terene - gotovo 21 mlrd eura, dok se na odjeu i opremu u golf resortima troi gotovo 2,3 mlrd eura godinje. Ulaganja u nekretnine na svjetskom golf tritu rastu i trenutano su trostruko vea nego u golf terene, jer su kupci spremni platiti i 30% veu cijenu za nekretnine na golf lokacijama. c) Turistika destinacija Dubrovnik: bitna obiljeja U naprijed navedenom kontekstu svjetskog turistikog trita, treba promatrati i potencijal razvoja Dubrovnika kao budue golf destinacije. Dubrovnik ima sve bitne preduvjete za razvoj golfa i pozicioniranje kao svjetski prepoznatljiva i atraktivna golf destinacija: blizina velikih emitivnih (golf) trita (Njemaka, Austrija, Nizozemska, vicarska i ostale zemlje sredinje i sjeverne Europe u kojima klimatski uvjeti u jesenskim i zimskim mjesecima ne dozvoljavanju igranje golfa). kvalitetne smjetajne kapacitete, kvalitetan/obrazovan ljudski kapital u turizmu, prirodne ljepote, pogodan i atraktivan teren za izgradnju golf resorta, blagu klimu koja omoguuje igranje golfa tijekom cijele godine, prepoznatljivost na svjetskom turistikom tritu, i dr.
Rev. 2 180
Osnovni sadraji RC s golf igralitem na Sru Projekt portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (u daljnjem tekstu RC) prema svojim temeljnim fizikim, sadrajnim i financijskim obiljejima najvei je turistiki poduzetniki pothvat koji je pokrenut na podruju DN, a meu najveim je i na podruju Republike Hrvatske. Planiranje RC-a provedeno je u suradnji s najpriznatijim svjetskim konzultantima, planerima, inenjerima i dizajnerima golf terena (resorta), poput: Cushman & Wakefield / Admakers / KF OBM International WATG (Master Planners) Greg Norman Golf Course Design SE Group (Landscape Architects) KPMG (Auditors and Golf Advisory) Troon Golf - Golf Course Managers & Operators Golf Environment Organisation (Environmental Sustainability & Management) Cijeli portsko rekreacijski centar s golf igralitem zauzima povrinu od 310 hektara i obuhvaa dvije prostorno funkcionalne cjeline: Golf resort Rekreacijski park sa portskim centrom
Prema idejnom rjeenju planiraju se izgraditi dva golf igralita po svjetski priznatim golf standardima i to: Golf igralite od 18 rupa, ukupne duljine 6.617,52 m, Golf igralite od 9 rupa, ukupne duljine 1.519,73 m.
Unutar obuhvata golf igralita uredit e se i sustav umjetnih jezera ukupne povrine 3,78 hektara. Dizajner terena je Greg Norman, svjetski poznati golfer i jednako tako priznat i cijenjen arhitekt golf terena. Takoer, pokrenut e se i Greg Norman golf akademija, prva u Europi. Osim golf igralita od 18 i 9 rupa, u okviru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem planirani su i sljedei sadraji:

Vjebalite - golf akademija Servisni sadraji Polivalentna portska dvorana (koarka, rukomet, odbojka, mali nogomet i dr.) Otvoreni tenis tereni Otvorena igralita za male portove (koarka, rukomet, odbojka, badminton) Kue za odmor (vile u golfu) Boutique hotel (5*) Boalita,
Rev. 2 181
Staze za jahanje Jahaki/konjiki klub Biciklistike staze Trim staze, etnice Muzej i umjetnika galerija, Djeji rekreacijski park, Botaniki vrt, Linearni park koji sustavom rekreacijskih parkova, etnica, parka skulptura, konjikih, biciklistikih i trim staza, povezuje tvrave na Sru i moe postati kvalitetna lokacija za kolske (edukativne) izlete, blagdanske odmore, obiteljske dnevne i vikend izlete, i dr. Wellness i spa centri, Restorani, Bazen, Caffe-barovi i slastiarne, Konobe i pivnice, Shopping centar u okviru amfiteatra, s veim brojem manjih duana, Vidikovci, Amfiteatar na otvorenom, kao glavni objekt za kulturno-zabavne sadraje u okviru RC-a i najvea otvorena pozornica u Dubrovniku za organizaciju kulturnih dogaanja. Smjeta se uz tvravu Imperial.
Projektom je predviena obnova tvrava Imperial, Strinjera i ostalih utvrda i to iskljuivo sukladno pravilima/uvjetima struke. UMARSTVO Stanje umskih povrina i analiza pogodnosti tala pokazuju da dubrovako podruje prema pedolokim uvjetima nema veih povrina za podizanje ekonomskih (gospodarskih) uma, koje bi se mogle uzdravati od svoje proizvodnosti, odnosno prirasta drvne mase. Deficitarne su zatitne ume, naroito nakon poara, neophodne za zatitu izvorita i zatitu tla od erozije, zatitu naselja i poljoprivrednih kultura. Openito je nizak stupanj umovitosti slivova koji je jo pogoran umskim poarima. umska tla ovog podruja nisu pogodna za poumljavanje. Velikom veinom pripadaju u IV klasu pogodnosti i nose obiljeje ''siromano tlo''. June padine Sra koje se izdiu iznad samog grada Dubrovnika su bile bogate borovom umom, meutim zbog mnogobrojnih poara ta strana je dosta ogoljela. Grad Dubrovnik je tijekom 2008. pokrenuo projekt poumljavanja junih padina brda Sr. Na povrini od 200 ha planirana je sadnja autohtonih vrsta drvea i grmlja. Provedeno je 2008. g. pokusno poumljavanje dijela june padine Sra povrine 1 ha. U suradnji sa Hrvatskim umama, umarskim institutom Jastrebarsko i umarskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu provedeno je saenje 4.400 sadnica autohtonih vrsta drvea (hrasta crnike, esvine, lemprike, planike i mirte). Oekuje se nastavak projekta ishoenjem potrebnih dozvola i nastavkom poumljavanja.
Rev. 2 182
Dio povrine unutar obuhvata zahvata od oko 60 ha ukljuen je u redovito gospodarenje dravnim umama koje provodi tvrtka Hrvatske ume d.o.o. Radi se o 5 odsjeka gospodarske jedinice Dubrovnik Elafiti koji dijelom svoje povrine ulaze u obuhvat zahvata. Preteno su to degradirane umske povrine koje samo u fragmentima imaju vrednije sastojine te su svrstane u ureajne razrede makije, gariga i neobraslog proizvodnog umskog zemljita. U predmetnim odsjecima za tekue polurazdoblje (10 godina) nisu propisani nikakvi umskouzgojni radovi niti je propisana sjea.
Opekorisne funkcije uma
Od povrina uma i umskog zemljita na podruju lokacije zahvata oko 75% je u privatnom, a 25% u dravnom posjedu. Unutar obuhvata zahvata nalazi se oko 60 ha dravnih uma i umskog zemljita koji su ukljueni u umskogospodarski plan za gospodarsku jedinicu Dubrovnik Elafiti (dijelovi odsjeka 69a, 69b, 75b, 75c, i 79a). Za ume umoposjednika (privatne ume) ne postoji izraen i odobren umskogospodarski plan koji bi dao njihov opis i strukturu te smjernice gospodarenja.
Slika 3.37. Odsjeci dravnih uma unutar obuhvata zahvata
Rev. 2
183
Slika 3.38. Povrine dravnih uma i umskog zemljita te umoposjednikih uma unutar granice obuhvata zahvata na ORTOFOTO podlozi prije zahvata
Rev. 2 184
Opekorisne funkcije uma oznaavaju niz raznovrsnih koristi od uma. One su posljedica utjecaja ume na ivotnu sredinu ili su rezultat meusobnog utjecaja ovjeka i prirode u procesu zajednikog suivota. Opekorisne funkcije se vrednuju procjenom koja se temelji na vrednovanju svake pojedine funkcije. U usporedbi sa sirovinskom vrijednosti ume, vrijednost njenih opekorisnih funkcija je viestruko vea. Odredbama Zakona o umama ustanovljene su sljedee opekorisne funkcije uma: zatita tla od erozije vodom i vjetrom uravnoteenje vodnih odnosa u krajobrazu te spreavanje bujica i visokih vodnih valova proiavanje voda procjeivanjem kroz umsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorita pitkom vodom povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost proiavanje oneienoga zraka utjecaj na ljepotu krajobraza stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje osiguranje prostora za odmor i rekreaciju uvjetovanje razvoja ekolokog, lovnog i seoskog turizma ouvanje genofonda umskoga drvea i ostalih vrsta umske biocenoze ouvanje bioloke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza podravanje ope i posebne zatite prirode (nacionalni parkovi i dr.) umovitog krajobraza ublaavanje uinka staklenika atmosfere vezivanjem ugljika te obogaivanje okolia kisikom opa zatita i unapreivanje ovjekova okolia postojanjem umskih ekosustava kao biolokoga kapitala velike vrijednosti znaenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica
Vrednovanje opekorisnih funkcija uma obavlja se prema metodologiji Pravilnika o ureivanju uma za sve ume u dravnom i privatnom vlasnitvu za koje postoje inventurni podaci. Budui da su unutar obuhvata planiranog zahvata inventarizirane samo umske povrine u dravnom vlasnitvu, u tablici i na karti je detaljno prikazana vrijednost opekorisnih funkcija povrine u sklopu gospodarenja poduzea Hrvatske ume d.o.o., a okvirno prosjena vrijednost opekorisnih funkcija za itavu povrinu uma i umskih zemljita u privatnom posjedu.
Rev. 2 185
Tablica 3.22. Vrednovanje opekorisnih funkcija uma unutar obuhvata planiranog zahvata (za dravne ume prema podacima iz umskogospodarskog plana)
Zatita zemljita i prometnica od erozije, bujica i poplava Stvaranje kisika i proiavanje atmosfere Utjecaj na plodnost zemljita i poljoprivrednu proizvodnju Rekreativna, turistika i zdravstvena funkcija Utjecaj na vodni reim i hidroenergetski sustav Zatita i unapreivanje ovjekove okoline Zatitne ume i ume s posebnom namjenom 8-10 21 21 15 21 15 21 Utjecaj na faunu i lov
Utjecaj na klimu
Povrina (ha)
Raspon ocjena 69a 69b 75b 75c 79a PRIVATNE UME 24,53 14,09 9,38 10,01 0,35
1-5
1-4 3 3 1 3 3 3
1-4 3 3 3 3 1 3
1-4 3 3 3 3 1 3
0-3 3 3 2 3 3 3
1-4 3 3 1 3 3 3
1-4 4 4 4 4 2 4
1-5 2 2 1 2 2 2
Oko 200 ha
Ugroenost uma od poara Procjena ugroenosti uma od poara odreena je za pojedine umske povrine u dravnom vlasnitvu unutar obuhvata planiranog zahvata na temelju inventurnih podataka iz Osnove gospodarenja dravnim umama te u skladu s Mjerilima za procjenu opasnosti od umskog poara (Pravilnik o zatiti uma od poara, Narodne novine, br. 25/03). Za privatne ume ocjenu ugroenosti od poara mogue je izraunati za itavu zaumljenu povrinu u privatnom vlasnitvu, no podatak je okviran sve do inventarizacije ili donoenja Programa za gospodarenje umama umoposjednika. Sve ume, temeljem zbroja bodova koji je dobiven uporabom Mjerila, mogu se svrstati u etiri stupnja opasnosti od umskog poara i to:
I. II. III. IV. vrlo velika opasnost velika opasnost umjerena opasnost mala opasnost > 480 bodova 381480 bodova 281380 bodova < 280 bodova
ume i umska zemljita unutar obuhvata planiranog zahvata ovisno o obraslosti umskom vegetacijom na 90% povrine mogu se svrstati u kategoriju I. ugroenosti od poara. Slabije obrasli i ogoljeli dijelovi povrine, a koji se ipak u katastarskom operatu vode kao kultura uma (juni dio povrine obuhvata planiranog zahvata), odnosno dijelovi koji se mogu smatrati umskim zemljitem, mogli bi se svrstati u kategoriju II. Meutim, budui da se radi o privatnim umama za koje nedostaje ureajni elaborat, prostorna podjela uma i umskog zemljite kao i inventurni podaci, izraunat je prosjeni stupanj ugroenosti od poara za
UKUPNO
Rev. 2 186
itavu povrinu privatnih uma, te su i one prema broju bodova svrstane u I. stupanj, odnosno radi se o povrinama s vrlo velikom opasnou od izbijanja umskog poara. Tablica 3.23. Bodovanje umskih povrina za procjenu ugroenosti uma od poara
Povrina unutar obuhvata zahvata (ha) Klima Stanite (tlo) Temperatura Zrana vlaga Ekspozicija Oborine Orografija Nadmoraska visina umski red Ukupno Stupanj ugroenosti od poara
15
Antropogeni faktor
Vegetacija
Odsjek
Odjel
10
11
Nagib
12
13
14
69 69 75 75 79
A B B C A
PRIVATNE UME
24,53 14,09 9,38 10,01 0,35 Oko 200 ha
200 200 200 200 200 200
120 120 120 120 120 120
30 30 30 30 30 30
30 30 30 30 30 30
30 30 30 30 30 30
60 60 60 60 60 60
10 20 20 20 20 20
15 15 15 15 15 15
10 10 10 10 10 10
20 20 20 20 20 20
525 535 535 535 535 535
I I I I I I
Ogranienja i mogunosti gradnje na umskom zemljitu u vlasnitvu RH Mogunost gradnje u umi kao dobru od interesa za Republiku Hrvatsku koje ima njenu osobitu zatitu definirana je Zakonom o umama. Prema istom se u umi i na umskom zemljitu izmeu ostalog mogu graditi samo graevine koje su planirane dokumentom prostornog ureenja, ali samo ako to zbog tehnikih ili ekonomskih uvjeta nije mogue planirati izvan ume, odnosno umskog zemljita. Vano je istaknuti da u postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju graevina i objekata u pojasu do 50 m od ruba ume, bilo dravne ili ume umoposjednika, utvruje trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o. Obuhvat zahvata velikim dijelom zadire u prostor koji ine ume i umsko zemljite. Stoga e u provoenju projekta biti nuno dijelu tih povrina promijeniti formalnog vlasnika ili korisnika te namjene. Zakon o umama i pripadajui podzakonski akt reguliraju naine na koje se pojedinim umskim povrinama u vlasnitvu drave mogu koristiti druge fizike i pravne osobe. Prvi od njih je izdvajanje povrine iz umskogospodarskog podruja i prenoenje prava vlasnitva na drugu pravnu ili fiziku osobu radi osnivanja prava graenja, ako za to postoji interes Republike Hrvatske. U predmetnom sluaju kada se radi o golf igralitu, prema Pravilniku o utvrivanju naknade za prenesena i ograniena prava na umi i umskom zemljitu (Narodne novine, br. 105/09, 98/11), obraunava se jednokratna naknada za neobraslo umsko zemljite i zemljite obraslo poetnim ili degradacijskim stadijima umskih sastojina (ikare, ibljaci, makije, garizi) u iznosu od 1000 kn/ha. Sve povrine na prostoru obuhvata zahvata ulaze u navedene kategorije.
Rev. 2 187
Osim izdvajanja i osnivanja prava graenja, u umi i umskom zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske moe se osnovati pravo slunosti. Naknada za slunost obraunava se od njegove prometne vrijednosti i to: 50% za obraslo umsko zemljite 20% za neobraslo umsko zemljite 5% za neplodno umsko zemljite
Prometna vrijednost umskog zemljita potrebna za obraun naknade za slunost zatrai se od Ministarstva financija - poreznih ureda za predmetnu nekretninu (katastarsku esticu u odreenoj katastarskoj opini). Konkretan i detaljan izraun naknade za prenesena i ograniena prava na umi i umskom zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske provodi trgovako drutvo 'Hrvatske ume', d.o.o. Ovisno o kojem se odjelu/odsjeku radi, te o obliku prenoenja prava (vlasnitvo ili pravo slunosti) ta e naknada biti razliita za svaki pojedini sluaj. Kada se radi o umoposjednikim umama, investitor e odluiti hoe li od umoposjednika pokuati kupiti te povrine prema trinim uvjetima, ili ih zakupiti u nekom pravnom obliku. Kako i umoposjednike ume ulaze u jedinstveno umskogospodarsko podruje Republike Hrvatske, svi radovi u kupljenim ili zakupljenim umama moraju biti u skladu s odredbama Zakona o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12). ume i/ili umska zemljita umoposjednika mogu se izdvojiti iz umskogospodarskog podruja u postupku izvlatenja sukladno odredbama Zakona o izvlatenju (Narodne novine', br. 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12). S obzirom da je u ovom trenutku nepoznato u kojem e svojstvu investitor koristiti koju umsku povrinu, te da je prometna vrijednost umskog zemljita nepoznata, nije mogue dati konkretan trokovnik ve samo okvirne parametre (Tablica 3.24.). Tablica 3.24. Trokovnik s naknadama za umsko zemljite unutar zahvata RC s golf igralitem
DRAVNE UME FUNKCIONALNA CJELINA Povrina ha Rekreacijski park sa portskim centrom Golf resort UKUPNO 8,45 49,92 58,37 Naknada za izdvajanje (1000 kn/ha) kn 8.450 49.920 58.370 Troak slunosti kn 50% prometne vrijednosti 50% prometne vrijednosti UMOPOSJEDNIKE UME Povrina ha 27,69 174,09 201,78 Troak kn prometna vrijednost prometna vrijednost -
Rev. 2 188
LOVSTVO Lokacija zahvata je sastavni dio upanijskog zajednikog otvorenog lovita ''Dubrava'' povrine 5.953 ha, kojim gospodare lovako drutvo ''Dubrava'' iz Dubrovnika i lovako drutvo ''upa dubrovaka'' iz Mandaljene. S obzirom na uvjete u kojima divlja obitava, svrstano je u mediteranska lovita. Krupna divlja s kojom se gospodari u ovom lovitu je divlja svinja (Sus scrofa) (5-10 grla), dok od sitne divljai prisutni su obini zec (Lepus europaeus) (do 10 repova), kamenjarka grivna (Alectoris graeca) (30 kljunova), fazan (Phasianus colchicus) (50 kljunova), trka skvrulja (Perdix perdix) (30 kljunova) i prepelica pupura (Coturnix coturnix) (50 kljunova). Od ostalih vrsta prisutni su golub peinar (Columba livia), te manje dlakave i pernate grabeljivce kao i ostale ivotinjske vrste koje nisu zatiene Pravilnikom o lovostaju (Narodne novine, br. 67/10 i 87/10). Postojei koridori kuda se divlja kree uglavnom su rasporeeni u sjevernijim dijelovima lokacije, prema umetu i Brgatu. Divlja, posebice divlja svinja i zec u jesen i pred zimu se kreu kroz sjevernije dijelove lokacije iz pravca umeta. Ovaj je prostor prekriven makijom i ikarom te slui kao dobar zaklon kojim se divlja kree. Kretanja, posebice pernate divljai unutar prostora zahvata odvija se u smjeru sjeverozapad jugoistok tijekom cijele godine. Meutim, pretpostavlja se da su zbog velikog umskog poara iz kolovoza 2007. staze divljai znaajno poremeene. POLJOPRIVREDA I STOARSTVO Klima i tlo su osnovni prirodni faktori koji odreuju mogunost uzgoja neke biljne vrste u pojedinim podrujima. Prema podacima iz Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika najpogodnija tla za poljoprivrednu proizvodnju na ovom podruju su rigolana tla terasirana, rigolana tla polja te movarna aluvijalna tla. Rigolana tla terasirana su najbrojnija, najveeg su boniteta i pogodna su za uzgoj vinove loze, maslina, te kotiavog voa i ostalih junih voaka. Movarna aluvijalna tla su slabije zastupljena i spadaju u uvjetno pogodna tla za veinu poljoprivrednih kultura ovog podruja. Navedene skupine tala predstavljaju najplodnija tla ovog podruja te ih se ne smije prenamijeniti u druge svrhe. Na podruju Grada Dubrovnika s gospodarskog stajalita u vrijedna podruja poljoprivrednog zemljita spadaju: podruje Brseine Trsteno s kvalitetnim rigolanim tlom terasiranom na vapnencu (koluvijalni i skeletno). Takvo tlo je pogodno za uzgoj osjetljivih junih kultura. Protee se zapadno od naselja Trsteno do kote 129, na jug obalom mora 2 km, istono od naselja Trsteno, te na sjever do starog puta Brseine-Trsteno-Oraac. Zapadna strana otoka Lopuda; koja se prostire na podnoju brda ispod tvrave panjolska Ruevina do mora, oko 1000 m po duini i oko 700 m po irini. Odlikuje se vrijednim fizikalno-kemijskim sastavom tla, a ubraja se u rigolano tlo terasirano na dolomitu, fliu i vapnencu s prevagom pijeska. Podruje ima veoma povoljne klimatske prilike i prikladno je za uzgoj najosjetljivijih junih voaka, limuna, narani i osjetljivih sorti mandarina. Ovo podruje je u cijeloj Junoj Dalmaciji, po svojim klimatskim i edafskim prilikama najpovoljnije za uzgoj agruma.
Zbog velikih koliina oborina koje godinje padaju na cijelom dubrovakom podruju te izraenih oblika reljefa, pitanje reguliranja brzog odvoda suvinih povrinskih voda predstavlja veliki i esti problem. Ova pojava dolazi naroito do izraaja u zatvorenim
Rev. 2 189
krakim poljima, pogotovo gdje su zaputeni radovi oko reguliranja odvodnih kanala i potoka, stoga njihova regulacija predstavlja osnovnu mjeru hidromelioracijskih zahvata. Za svaku intenzivniju poljoprivredu potrebno je osigurati dodatne koliine vode za natapanje, jer bi tek u tom sluaju potencijalna plodnost tla potpuno dola do izraaja. Na dubrovakom podruju jo za vrijeme Dubrovake Republike je uspostavljena rajonizacija uzgoja glavnih poljoprivrednih kultura. Rajonizacija poljoprivrednih kultura dugo je odravana, a na velikom dijelu podruje je ouvano do danas. Uzimajui u obzir tip tla, njegov bonitet i uvjete koje trae glavne poljoprivredne kulture ovog podruja, prikazuje se rajonizacija poljoprivrednih kultura: Rijeka dubrovaka ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj junog voa, kotiavog i jabuastog voa, povra i cvijea Zaton-Brseine se odlikuju vrlo povoljnim klimatskim prilikama, pa se uz maslinu mogu uzgajati june voke, breskve, povre i cvijee Podruje zalea od Ljubaa do Mravinjca odlikuje se otrijom klimom koja uvjetuje uzgoj maslina, kotiavog voa, itarica, duhana i nekih vrsta povra. ipan se odlikuje povoljnim klimatskim prilikama koje omoguavaju uzgoj vinove loze, masline, nekih vrsta junog voa te povra. Lopud i Koloep odlikuju se veoma povoljnim klimatskim uvjetima za uzgoj svih vrsta junog voa, vinove loze, masline, kotiavog voa te nekih vrsta povra.
Posebno vrijedno podruje poljoprivrednog zemljita s gospodarskog stajalita je polje na platou Sra (Bosanka) povrine 12,87 ha smjeteno sjeverno od naselja Bosanka. ''Polje'' je namijenjeno rekultivaciji odnosno sadnji i uzgoju poljoprivrednih kultura i ouvanju postojeih geomorfolokih karakteristika. Ovo polje nije sastavni dio zahvata RC s golf igralitem koji se razmatra ovom Studijom. U sluaju omoguavanja kvalitetnog natapanja poljoprivrednih povrina uspjeno bi se uzgajale mnoge vrijedne poljoprivredne kulture ovog kraja. Grad Dubrovnik je 2010. godine donio Odluku o agrotehnikim mjerama, mjerama za ureivanje i odravanje poljoprivrednih rudina i mjerama zatite od poara na poljoprivrednom zemljitu (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 7/10). Prema Odluci u svrhu zatite poljoprivrednog zemljita agrotehnike mjere obuhvaaju obvezno koritenje obradivih poljoprivrednih zemljita, zatitu od erozije, sprjeavanje zakorovljenosti, zabranu odnosno obvezu uzgoja pojedinih vrsta bilja na odreenom podruju, suzbijanje biljnih bolesti i tetoina, koritenje i unitavanje biljnih otpadaka te primjenu metode ekoloke (organske, bioloke) poljoprivrede. Mjere za ureivanje i odravanje poljoprivrednih povrina obuhvaaju odravanje ivica i mea, odravanje poljskih putova, ureivanje i odravanje kanala te sprjeavanje zasjenjivanja susjednih estica, a mjere zatite od poara obuhvaaju uklanjanje i kontrolirano spaljivanje suhih biljnih ostataka i korova, prethodnu pripremu tla na kojem se loi vatra i pravilno postupanje prilikom gaenja vatre. Mjere iz Odluke duni su provoditi vlasnici i ovlatenici poljoprivrednog zemljita. Stoarstvo je uglavnom sporedna grana proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Isto je i s proizvodnjom meda i sakupljanjem aromatinog i ljekovitog bilja.
Rev. 2 190
3.2.13. Postojea infrastruktura Komunalna infrastruktura Vodoopskrba Postojei sustav vodoopskrbe grada Dubrovnika temelji se na glavnom izvoritu: Ombla u Komolcu. Osim grada Dubrovnika vodom iz izvora rijeke Omble u Komolcu opskrbljuju se naselja Mokoica, Sustjepan, Komolac i Bosanka. Osim na izvor Omble, vodoopskrbni sustav Dubrovnika je oslonjen i na pomoni izvor Vrelo u umetu, a pripadajui dio Dubrovakog primorja i Elafitski otoci na izvor Palatu u Malom Zatonu. Za izvorita preko kojih se pitkom vodom opskrbljuje podruje Grada Dubrovnika nije uspostavljena sanitarna zatita izvorita vode, te je prema Pravilniku o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, br. 66/11) potrebno za iste utvrditi zone vodozatite. Vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika sastoji se od crpne postaje na izvoritu Omble (minimalne izdanosti izvorita od 4 m3/s) ukupnog kapaciteta 520 l/s. Od crpne postaje do vodovodnog tunela u duini od 1.450 m izgraen je tlani vod profila 600 mm. Iz tlanog voda se neposredno puni vodosprema Komolac kapaciteta 2.000 m3 s kotom dna 75 m n.m., te nastavno gravitacijskim kanalom u tunelu kroz brdo Sr (hidrotehniki tunel) voda se dovodi do glavne vodospreme grada Dubrovnika (Dubrovnik-niska zona) volumena 5.000 m3 i kotom dna 71,5 m n.m. Iz glavne vodospreme grada Dubrovnika voda se crpi do vodospreme visoke zone volumena 2.000 m3 i kotom dna 131 m n.m. Iz ove vodospreme voda se crpi u vodospremu Sr u tvravi Imperial volumena 400 m3 i kotom dna 404 m n.m. Iz vodospreme Sr voda se odvodi do prekidne komore volumena 100 m3 i kotom dna 321 m n.m. za naselje Bosanka. Vodoopskrbni cjevovod prolazi rubim junim dijelom granice zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Sirova voda se na izvoritu dezinficira plinovitim klorom prije uputanja u vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika. Kakvoa vode nakon dezinfekcije zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie osim povremene poviene mutnoe pri velikim kiama. Hidrotehniki tunel se dijelom nalazi unutar granice zahvata RC s golf igralitem u duini od oko 1.300 m. Na slici 3.39. je izvod iz grafikog dijela GUP-a grada Dubrovnika vodoopskrbni sustav iz kojeg je vidljiva trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda (hidrotehniki tunel) koji prolazi preko Sra.
Rev. 2 191
Slika 3.39. Izvod iz grafikog prikaza vodoopskrbnog sustava grada Dubrovnika s trasom magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda (Izvor: GUP grada Dubrovnika)
U Prostornom planu ureenja Grada Dubrovnika navodi se da su znatne varijacije potronje vode po mjesecima, danima i satima, to je izraeno maksimalnom potronjom u ljetnom periodu i minimalnom potronjom u zimskom periodu, te da je najvea isporuena dnevna koliina vode iznosila 310 l/s, to ukazuje da instalirani kapacitet crpne postaje Ombla od 520 l/s zadovoljava dananje potrebe i daje odreene rezerve za budue plansko razdoblje. Prema V. Brbora, maksimalna zahvaena dnevna koliina vode iznosi 310 l/s, to takoer potvruje da instalirani kapacitet od 520 l/s crpne postaje Ombla u potpunosti zadovoljava dananju potronju i daje dovoljnu priuvu za planirani razvoj grada. Odvodnja Sustav odvodnje otpadnih voda je izgraen na uem gradskom podruju Dubrovnika, novom naselju Mokoica i hotelskom naselju Vrtovi sunca u Oracu, dok je ostalo podruje Grada bez organizirane odvodnje otpadnih voda. Kanalizacijski sustav grada Dubrovnika se sastoji od kanalizacijske mree, pumpnih stanica (22), ureaja za proiavanje (prva faza, mehaniko proiavanje bez primarnog talonika), kapaciteta Qmax = 900 l/s i ispusta u more u duini od 1.500 m putem difuzora postavljenom na dubinu od oko110 m. Otpadne vode sustava transportiraju se do krajnjeg odredita putem crpnih stanica, gravitacijskih kanala kolektora, ureaja za proiavanje i podmorskog ispusta u more. Na sustav odvodnje je spojeno oko 70% objekata, a broj prikljuenih ekvivalentnih stanovnika procjenjuje se u veliini od 30.000 ES. Na podrujima bez izvedenog sustava odvodnje, otpadne vode se isputaju u sabirne (septike) jame ili u prirodne prijemnike (jarke, kanale, more, podzemlje) bez proiavanja. Oborinske vode se, gdje je to mogue, prihvaaju otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najblieg recipijenta (otvorenog kanala ili vodotoka, obalnog mora) ili poniru u podzemlje.
Rev. 2 192
Postojei ureaj za proiavanje otpadnih voda (UPOV) Grada Dubrovnika "Lapad" smjeten u uvali Lapad ispod brda Petka, iskljuivo je mehanikog stupnja proiavanja s ugraenom automatskom reetkom, kominutorom, uzdunim (aeriranim) talonikom, pjeskolovom i mastolovom. Nakupljeni kruti otpad s reetke i mulj iz ureaja se zbrinjava, a proiene otpadne vode isputaju u more. Ureaj je smjeten u blizini hotela, to se pokazalo nepovoljnim. Oblinjim prostorom povremeno se ire neugodni mirisi iako je ureaj natkriven. Planirana je dogradnja ureaja biolokim stupnjem proiavanja. Prometna infrastruktura Postojee stanje Postojei cestovni promet unutar planiranog zahvata na platou Sra sastoji se od zavrnog dijela lokalne ceste L-69049 Brgat Bosanka, te nerazvrstanih prometnica unutar naselja Bosanka i pristupne prometnice tvravi Imperijal na Sru, odnosno nekoliko tzv. makadamskih puteva na cijelom platou Sra. Pristup samom podruju lokacije zahvata se uglavnom odvija preko postojee nerazvrstane ceste koja naselje Bosanka povezuje s dravnom cestom D8. Lokacija zahvata sa svoje jugozapadne strane povezana je lokalnom cestom koja spaja naselje Bosanka s jedne strane gradom Dubrovnikom, a s druge strane s naseljem Brgat (Gornji i Donji). Naime, lokalna cesta L-69049 Bosanka Brgat, ukupne duine 1,3 km je u izrazito loem stanju s nedovoljnom irinom odnosno loim prometno tehnikim uvjetima. irina kolnika iznosi 3,5 m. Ova prometnica poinje u Brgatu i odvaja se od dravne ceste D-223 pod dosta otrim kutem u nepreglednom krianju. Uslijed loeg stanja ceste ogranien je promet cestom, pa se za pristup Bosanki koristi uglavnom nerazvrstana cesta koja se odvaja od Jadranske turistike ceste D8 (Jadranska magistrala). Meutim, ta dionica ima jo nepovoljnije elemente i znatna ogranienja za promet u dva smjera, zbog male irine kolnika i izrazito velikog uzdunog nagiba ceste (serpentine). Krianje ove nerazvrstane ceste s dravnom cestom D8 je nepregledno s nedovoljnim radijusima za omoguavanje normalnog odvijanja prometa s dravne ceste iz pravca Dubrovnika prema naselju Bosanka i od Bosanke prema Dubrovniku. Predmetna prometnica ima irinu 3-4 m s mimoilaznicama svakih 50 do 100 m s jako loim prometno-tehnikim elementima (nedostatni prometni elementi krianja s dravnom cestom koji omoguuju normalno prometovanje samo kao ulaz iz smjera Cavtata, dok svi ostali smjerovi ve za osobna vozila zahtijevaju prelaske u suprotne trakove, jak uzduni nagib naroito u dijelu serpentine irine samo 3-4 m, te mali radijus krivina i loe stanje kolnika). S istone strane ispod padina Sra prolazi lokalna cesta L-69048 Komolac (D8) umet-Brgat (D223), ukupne duine 3,5 km, koja spaja naselje Brgat sa istone strane s obalnim podrujem Rijeke Dubrovake. Pri realizaciji predmetnog zahvata mora se izgraditi prometna infrastruktura do budueg portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru, a treba se provesti sanacija postojeih oteenja na sadanjim pristupnim lokalnim cestama prema lokaciji budueg zahvata. Do podruja zahvata na platou Sra se moe doi i preko dvije pjeake komunikacije. Jedna se nalazi ispod tvrave Imperijal i dio je prometne mree iz vremena Dubrovake Republike, uzdunog nagiba od 8%. Druga pjeaka komunikacija su stepenice koje idu od proirenja na dravnoj cesti D8 do naselja Bosanka. Obje pjeake veze su u dosta loem stanju i zahtijevaju pojaano odravanje.
Rev. 2 193
Pristup platou Sra omoguen je i kroz rekonstruiranu iaru koja od grada vodi do tvrave Imperijal. U blizini je takoer i pomorska luka smjetena u luci Gru koja je organizirana kao lokalna luka za jadranski promet te takoer i kao meunarodna (dravna) luka. Juno od gradskog naselja Dubrovnik te time i visoravni Sr, smjetena je zrana luka ilipi koja je udaljena oko 16 km od lokacije zahvata. Zrana luka je kako dravnog tako i meunarodnog karaktera koja ima dobru povezanost s europskim sreditima. Budua izgraenost cestovne mree Prema PP DN na podruju Dubrovako-neretvanske upanije na Jadranskoj turistikoj cesti D8 kao glavnoj cestovnoj vezi upanije, najvei problem je velika izgraenost uz prometnicu te se na pojedinim dionicama pretvara u stambenu prometnicu. Uslijed toga dolazi do problema u sigurnosti prometa (smanjenje brzine kretanja, pjeaci na kolniku, nepreglednost i sl.), posebno na podruju Grada Dubrovnika te Opina upa Dubrovaka, Konavle i Dubrovako primorje. Osim dravne ceste D8, dravna cesta D223 (granica BiH - Gornji Brgat - D8) takoer je spojna prometnica prema graninom prijelazu prema Bosni i Hercegovini (na podruju Ivanice). Tijekom Domovinskog rata doivjela je vea oteenja koja su odmah po osloboenju u potpunosti sanirana, pa je cijela prometnica u dosta dobrom stanju s obzirom na koliinu prometa koji se njome odvija. Zbog prometnih problema podruja Grada Dubrovnika te nepostojanja kvalitetne cestovne mree obalnog podruja i povezanosti s ostatkom drave, preoptereenosti pojedinih dionica dravne ceste D8 kao glavne cestovne veze upanije s drugim dijelovima Hrvatske i ire, neizgraenosti i loe graevinske izvedbe cestovne mree, planiran je niz cestovnih prometnica koje e biti izvedene, rekonstruirane i povezane u novu funkcionalnu mreu. Prostornim planom Dubrovako neretvanske upanije odreeno je osiguravanje optimalnog cestovnog povezivanja unutar upanije, te povezivanja upanije s ostalim dijelovima Hrvatske i Europom gradnjom prometnica, kojima e se brzo i uinkovito odvijati tranzitni promet podrujem upanije. To se planira postii stvaranjem optimalnog cestovnog prometnog sustava s poticajnim utjecajem na ivot stanovnika. Za podruje Grada Dubrovnika planirana je izgradnja Jadransko-Jonske autoceste (autocesta A1 Zagreb-Dubrovnik) i brzih cesta. Planirana je brza cesta Dubrovnik-Debeli brijeg s tri varijante (varijanta 1-brza cesta junim padinama Sra, varijanta 2-brza cesta sjevernim padinama Sra i varijanta 3-dvotrana cesta sjevernim padinama Sra bez brze ceste na podruju Dubrovnika. Realizacijom varijanti izgradnje predmetnih prometnica poboljati e se i prometna povezanost lokacije RC s golf igralitem kako s Gradom Dubrovnikom tako i ire. 3.2.14. Postojee stanje okolia Kakvoa zraka Podruje Grada Dubrovnika kao i cijele Dubrovako-neretvanske upanije se prema Uredbi o odreivanju podruja i naseljenih podruja prema kategorijama kakvoe zraka (Narodne novine, br. 68/08) svrstava u podruje HR 7. Navedeno podruje HR 7 prema geografskim obiljejima pripada junom dijelu obalnog podruja Hrvatske, te geografski i klimatski ini zaokruenu cjelinu. Podruje HR 7 ima karakteristine klimatske uvjete i karakteristine
Rev. 2 194
uvjete s obzirom na regionalni prijenos oneiujuih tvari, a prema emisijama oneiujuih tvari pripada podruju niskih emisijskih vrijednosti s obzirom na veinu parametara. Za podruje HR 7 je odreena I kategorija zraka gdje su koncentracije oneiujuih tvari ispod donje granice procjenjivanja. Vrijednosti procjene za podruje dobivene su proraunom i modelom daljinskog prijenosa oneiujuih tvari na podruju Europe (EMEP) za 2003. i 2004. godinu. Prema Programu zatite okolia Dubrovako-neretvanske upanije, navodi se da na podruju Grada Dubrovnika nema industrijskih pogona koji emitiraju znaajne koliine oneiujuih tvari, a kako preko 60% stanovnitva i poslovnih subjekata za grijanje koriste elektrinu energiju, emisije iz malih loita na tekua i kruta goriva bitno ne utjeu na kakvou zraka. Prema podacima iz Katastra emisija u okoli Grada Dubrovnika za 2000. godinu proraunata emisija oneiujuih tvari iz malih loita i cestovnog prometa iznosila je za SO2 35,66 g/kg, za NOx 340,88 g/GJ, za CO 2.367,98 g/GJ, za CO2 42.534,17 g/GJ, te 18,92 g/GJ estica. Udio emisija iz malih loita je 1-10%. Glavni izvor oneienja zraka na podruju Grada Dubrovnika i u neposrednoj blizini prometnica su motorna vozila (glavni izvor NOX i CO). U Dubrovako-neretvanskoj upaniji ne postoji kontinuirano mjerenje kakvoe zraka. Dravni hidrometeoroloki zavod provodi mjerenja u okviru Programa mjerenja kemijskih karakteristika oborina na meteorolokoj postaji Dubrovnik. Uz pomo sredstava EU u okviru PHARE 2006 projekta ''Sustav praenja i upravljanja kakvoom zraka'' za nastavak izgradnje dravne mree uspostavljena je postaja za praenje pozadinskog oneienja, regionalnog i prekograninog daljinskog prijenosa i mjerenja u okviru meunarodnih obveza na lokaciji Sr/arkovica. Postaja Sr/arkovica je u probnom radu te nema dostupnih podataka o mjerenjima. Opremljena je analizatorima za mjerenje koncentracije ozona i estica PM10 i PM2,5. U nadlenosti je Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Kakvoa voda U Programu zatite okolia Dubrovako-neretvanske upanije (APO d.o.o., 2010.) navodi se da se stanje kakvoe povrinskih voda u upaniji nadzire na 9 kontrolnih mjesta, od kojih je jedna izvorite Omble. Stanje povrinskih voda na podruju upanije ocjenjuje se na temelju rezultata dostavljenih od Hrvatskih voda, Vodno-gospodarski odjel za podruje dalmatinskih slivova, Split, a sukladno tada vaeoj Uredbi o klasifikaciji voda te Uredbi o opasnim tvarima u vodama. Stanje kakvoe povrinskih voda na izvoritu Omble provodi se u okviru ''Nacionalnog monitoringa povrinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj'' od strane Hrvatskih voda. Ispitivanja kakvoe povrinske vode izvorita Omble su od 2009.g. sukladno tada donesenim izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda bila vezana za fizikalno-kemijske skupine pokazatelja, reim kisika, hranjive tvari te bioloke pokazatelje, dok su prije toga ispitivani mikrobioloki pokazatelji, metali te organski spojevi. Prema podacima mjerenja kakvoe vode izvorita Omble u 2009.g., voda je bila I vrste prema izmjerenim vrijednostima pokazatelja reima kisika, a II vrste po koliini hranjivih tvari. Stupanjem na snagu nove Uredbe o standardu kakvoe voda (Narodne novine, br. 89/10) od 1.1.2011.g. stanje voda se utvruje ocjenom ekolokog stanja i kemijskog stanja vodnih tijela. Za povrinske vode ekoloko
Rev. 2 195
stanje se utvruje biolokim, hidromorfolokim te kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima koji prate bioloke elemente, dok se kemijsko stanje utvruje u odnosu na prioritetne i druge oneiujue tvari. Stanje kakvoe voda ocjenjuje se kao vrlo dobro, dobro, umjereno, loe i vrlo loe. Ocjena stanja kakvoe vode izvorita Omble mora se provoditi prema Uredbi o standardu kakvoe voda (Narodne novine, br. 89/10). Takoer se prati zdravstvena ispravnost izvorske vode namijenjene za vodoopskrbu od strane Zavoda za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije, prema godinjem programu temeljenom na obvezama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Narodne novine, br. 47/08). Voda izvorita Omble se dezinficira na izvoru u crpnoj stanici prije daljnje distribucije primjenom klora. Zdravstvena ispravnost vode ispituje se nakon dezinfekcije. Za vrijeme jakih kia dolazi do zamuenja vode na izvoru Omble, pri emu su poveane i koncentracije eljeza i aluminija iznad propisanih maksimalno dozvoljenih koncentracija. Meutim prestankom zamuenja i koncentracije tih metala su nie i ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Pri pojavi zamuenja registrirano je i poveano prisustvo bakterija u vodi koje se smanjuje prestankom zamuenja. Zamuenje se javlja 3-5 puta godinje i traje u prosjeku 4-5 dana. Osim ispitivanja vode izvorita Omble, provode se ispitivanja vode izvora Vrelo u umetu i Palata u Zatonu Malom. Prema ispitivanjima vode izvorita Omble koje je u 2010. g proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, svi ispitivani pokazatelji (fizikalni, kemijski i fizikalno-kemijski pokazatelji, iva i pesticidi) su udovoljavali maksimalno dozvoljenim koncentracijama vode za pie prema Pravilniku (Narodne novine, br. 47/08). Kakvoa mora Na podruju Dubrovnika provodi se ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama, koje obuhvaa ispitivanja osnovnih fizikalno-kemijskih i mikrobiolokih pokazatelja. Mikrobioloki pokazatelji se smatraju najznaajnijim indikatorima zagaenja mora, uzrokovanih dotokom sanitarno-fekalnih otpadnih voda s kopna te su vaan pokazatelj sanitarne kakvoe mora. Ispitivanja se od 2009. provode u skladu s Uredbom o kakvoi mora za kupanje (Narodne novine, br. 73/08), a do tada u skladu s tadanjom vaeom Uredbom o standardima kakvoe mora na morskim plaama (Narodne novine, br. 33/96). Ispitivanje kakvoe mora na plaama se provode u sezoni kupanja u periodu od 15.5. do 30.9 tekue godine, periodino svakih 15 dana. Sukladno Uredbi (Narodne novine, br. 73/08) ispitivanja kakvoe mora se provode na mikrobioloke pokazatelje i druge znaajke mora. U Gradu Dubrovniku kao i u itavoj Dubrovako-neretvanskoj upaniji ispitivanja kakvoe mora za kupanje provodi upanijski Zavod za javno zdravstvo. Na podruju Grada Dubrovnika kakvoa mora za kupanje prati se na 33 plae, dok se u samom gradu Dubrovniku prati na 17 plaa (slika 3.40.)
Rev. 2 196
Slika 3.40. Lokacije ispitivanja kakvoe mora na morskim plaama u gradu Dubrovniku (Izvor: MZOIP/IZOR)
More na morskoj plai odgovara propisanom standardu ako vrijednosti bakteriolokih pokazatelja ne prelaze nakon svakog ispitivanja granine vrijednosti propisane Uredbom. Uredbom su propisani i standardi za ocjenu kakvoe mora na kraju sezone kupanja i za prethodne tri sezone kupanja takoer prema bakteriolokim pokazateljima. Statistikom obradom podataka kakvoa mora na morskim plaama grada Dubrovnika je za 2010. i 2011. godinu ocijenjena kao izvrsna na najveem broju ispitivanih plaa, odnosno more je visoke kakvoe. Povremeno se izvan mjerenja kakvoe mora na morskim plaama provode ispitivanja kakvoe mora u sluaju pojave vidljivog oneienja mora. Tada se provode terenska opaanja te bakterioloka ispitivanja ime se ustanovljava je li more pogodno za kupanje. Najei uzrok takvim povremenim pojavama vidljivog oneienja su oteenja postojeeg kanalizacijskog sustava pri emu dolazi do istjecanja sanitarnih otpadnih voda u more. Buka U Programu zatite okolia Dubrovako-neretvanske upanije je navedeno da je razina komunalne buke u Gradu zadovoljavajua, a izvori najvee buke su turizam i djelatnosti vezane uz turizam (ugostiteljski objekti). Drugi potencijalni izvor buke je promet (naroito kroz naselja i stambene zone). Grad Dubrovnik jo nema izraenu Prometnu studiju. Za uu gradsku jezgru Dubrovnika izraen je prijedlog karte buke, koja nije nikad slubeno prihvaena. Ovaj prijedlog karte buke potrebno je uskladiti s vaeim zakonskim propisima (Zakon o zatiti od buke iz 2009. godine). Buka uz zranu luku Dubrovnik u ilipima predstavlja problem u najbliim naseljima, naroito tijekom turistike sezone, kada se znatno poveava broj letova (sezonske linije, arter-letovi).
Rev. 2 197
3.3.
Analiza odnosa zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima te prema zatienim i podrujima ekoloke mree
Analizirajui tehnoloke zahtjeve predmetnog zahvata utvrdilo se postojanje jednog postojeeg i pet planiranih zahvata koji bi mogli zajednikim djelovanjem s planiranim zahvatom RC s golf igralitem potencirati pojavu kumulativnih utjecaja na okoli. Spomenuti postojei i planirani zahvati su: postojee odlagalite otpada ''Grabovica'' planirani magistralni plinovod Ploe-Dubrovnik DN 1000/75 planirana izgradnja HE Ombla planirani razvojni projekt Trans-jadranskog vodovoda i planirana izgradnja regionalnog vodovoda za opskrbu vodom jadranskih otoka iz hidrocentrala uz obalu (budua HE ''Ombla'') planirana izgradnja dvije turistike zone Bosanka sjever i Bosanka jug Postojee odlagalite otpada ''Grabovica'' nalazi se sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik, na nadmorskoj visini od 400 m, udaljeno je 4,7 km od izvorita rijeke Omble (izvorite za vodoopskrbu grada Dubrovnika). Na odlagalite, smjeteno u krkoj vrtai, odlae se komunalni, tehnoloki, graevinski i bolniki otpad. Otpad se redovito poravnava i zbija. U sklopu sanacijskih radova postavljena je HPDE folija, geotekstil i drenani sustav s dvije betonske lagune i nasipom u podnoju, meutim nita od toga nije stavljeno u funkciju. Otpad se odlae od 1982., a danas je odloeno oko 150.000 t otpada. Na odlagalite se dovozi otpad s podruja Opine Konavle, Opine upa Dubrovaka, Grada Dubrovnika i Opine Dubrovako Primorje. Najvei negativni utjecaj odnosi se na podruje ekoloke mree HR2001010 Ombla kao i na kakvou vode rijeke Omble jer se odlagalite nalazi u blizini izvora Omble, izvora pitke vode grada Dubrovnika. Takoer je mogu i negativan utjecaj na podruja HR2000186 Vilina pilja i HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav te na njihove ciljeve ouvanja. Zbog geoloke i hidrogeoloke grae samog Sra odnosno hidrogeolokih odnosa, podzemne vode s podruja Sra nisu u kontaktu s Omblom, tako da se moe iskljuiti meusobni odnos utjecaja tih dvaju zahvata na kakvou vode rijeke Omble kao i kumulativni utjecaj na navedena podruja ekoloke mree i njihove ciljeve ouvanja. Trasa planiranog magistralnog plinovoda Ploe Dubrovnik DN 1000/75 prolazi uz sjevernu i istonu granicu zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Zbog blizine tih dvaju zahvata mogu je njihov skupni utjecaj na floru i faunu i na povienu razinu buke ukoliko se budu odvijali istovremeno, no meutim to je ogranieno samo na period izvoenja radova nakon ega e intenzitet tih utjecaja biti zanemariv. Tijekom izgradnje plinovoda, nee doi do kumulativnih utjecaja koji bi utjecali na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 Sr-Dubrave i HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca jer se dio trase plinovoda koji je na Sru ne nalazi unutar podruja ekoloke mree. Mogu je eventualno samostalan utjecaj izgradnje plinovoda na podzemna stanita i faunu koja bi se otkrila tijekom izvoenja radova na trasi plinovoda. Trasa plinovoda je udaljena od oko 50 m od stambenih objekata unutar zahvata, to znai da ne postoje ogranienja u izgradnji tih objekata s obzirom na udaljenost od plinovoda u skladu s Pravilnikom o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima
Rev. 2 198
i plinovodima te naftovodima i plinovodima za meunarodni transport (Slubeni list SFRJ br. 26/85). Mogui meuodnos izmeu zahvata i planiranih zahvata u okolici odnosi se na njihov skupni utjecaj s obzirom na potronju vode, tj. iskoritavanje Omble kao vodnog resursa. To se odnosi na planirane projekte (izgradnja turistikih naselja Bosanka sjever i Bosanka jug, izgradnja HE Ombla, razvojni projekt Trans-jadranskog vodovoda i izgradnja regionalnog vodovoda za opskrbu vodom jadranskih otoka iz hidrocentrala uz obalu) na irem podruju dubrovakom podruju. Izgradnja HE ''Ombla'' u odnosu na energetski potencijal i potrebnu investiciju dola bi u obzir tek iza 2015. Prema Idejnom projektu iz 1996., HE ''Ombla'' je zamiljena kao postrojenje za energetsko koritenje podzemne akumulacije u zaleu izvora Rijeke dubrovake. Uz instalirani protok od 60 m/s i instaliranu snagu od 68,50 MW srednja godinja proizvodnja elektrine energije bila bi 223,10 GWh. Izgradnjom HE ''Ombla'', voda iz podzemne akumulacije hidroelektrane e se moi koristiti za opskrbu Dubrovnika sa susjednim naseljima, te ovisno o potrebama, i ireg dubrovakog podruja. Kapacitet novog vodozahvata planiranog je kapaciteta 1.500 l/s, to je tri puta vie od postojeeg. Raspoloive zalihe podzemnih voda mogu podmiriti potrebe dugoronog razvitka vodoopskrbe. Osim potronje vode, mnogo je znaajniji samostalni utjecaj budue HE ''Ombla'' na podruja ekoloke mree HR2000186 Vilina pilja i HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav i na njihove ciljeve ouvanja. Planirani razvojni projekt Trans-jadranskog vodovoda od Dubrovnika do talijanske obale za opskrbu vodom junih dijelova Italije iz HE Dubrovnik i budue HE Ombla je prema Programu razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj jo uvijek otvorena mogunost. Projekt jo nije uvrten u dokumente prostornog planiranja te za sada nije mogue procijeniti njegov samostalan ni kumulativan utjecaj s obzirom na potronju vode iz Omble, tj. s obzirom na podruje ekoloke mree HR2001010 Ombla. Regionalni vodoopskrbni sustav Dubrovnik - zapad bi zajedno sa vodoopskrbnim sustavima Zaton-Oraac-Elafiti, Slano, Ston opskrbljivao vodom podruje zapadno od Dubrovnika do Stona, a temeljit e se na iskoritavanju izvorita Ombla i Palata. Sustav bi davao sigurnost u vodoopskrbi ovog podruja s obzirom na izdanost izvora Omble. Na platou Sra uz naselje Bosanka planirana je izgradnja dva turistika naselja: Bosanka sjever i Bosanka jug. Ugostiteljsko turistika zona Bosanka sjever smjeta se sjeverno od naselja Bosanka i povrine je 9,04 ha. Ugostiteljsko turistika zona Bosanka jug smjeta se juno od naselja Bosanka i povrine je 11,4 ha. U oba turistika naselja planirana je gradnja apartmana, kua za odmor te hotela 5*, s ukupno 1600 kreveta (svaka turistika zona po 800 kreveta). U funkciji turistikih naselja takoer su predvieni pratei ugostiteljsko turistiki (restorani, kafii i dr.), usluni (specijalizirane trgovine i usluge, banke, casina i dr.), kulturni (galerije, multimedijski i info centri i sl.) i portsko-rekreacijski (otvoreni tenis i ostala igralita, bazeni i wellness centri i sl.) objekti. Za obje turistike zone potrebno je osigurati dovoljne koliine vode za sanitarne potrebe te za navodnjavanje hortikulturnih povrina unutar zona.
Rev. 2 199
Tablica 3.25. Proraunate potrebe za sanitarnom vodom za TN Bosanka sjever i Bosanka jug
Red. Opis potronje br. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. TN Bosanka sjever - Apartmani, vile TN Bosanka sjever - Hotel (5*) TN Bosanka jug -Apartmani, vile TN Bosanka jug - Hotel (5*) Zaposlenici Ostale potrebe (dnevni posjetitelji i dr.) UKUPNO: Jedinica mjere krevet krevet krevet krevet osoba Paual (%) Maksimalna koliina 440 360 450 350 450 10% Specifina potronja l/dan 200 400 200 400 100 Potronja l/s 1,02 1,67 1,04 1,62 0,52 0,59 6,46 m3/dan 88 144 90 140 45 85,5 592,5
Ukupna srednja dnevna potreba za sanitarnom vodom turistikih zona iznosi 592,5 m3/dan (oko 600 m3/dan) odnosno 6,86 l/s (oko 6,9 l/s). Voda se osigurava iz rijeke Omble. Uz predvienu povrinu za krajobrazno ureenje ovih zona od 40% od ukupnih povrina zona od 7,5 ha, te jedininu potrebu za navodnjavanjem od 7 l/m2 /dan, proraunata dnevna potreba za vodom za navodnjavanje iznosi 525 m3/dan odnosno 6,1 l/s. Dakle sveukupna potreba za vodom uzimajui u obzir navedene potrebe iznosi 13 l/s i to za punu popunjenost turistikih naselja te najveu dnevnu potrebu za vodom za zalijevanje. Uzimajui u obzir ukupne potrebe za vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (sanitarne potrebe i potrebe za navodnjavanjem) od oko 45 l/s kod pune popunjenosti i najveih potreba za navaodnjavanjem golf igralita i hortikulturnih povrina, ukupna potreba za vodom ukljuujui i turistika naselja Bosanka sjever i jug je ocijenjena na oko 58 l/s. Prilikom ocjene potreba za vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljima TN Bosanka sjever i Bosanka jug, uzeta je u obzir projektna rezerva, te je procijenjeno da ukupna potreba za vodom nee prelaziti 110 l/s. Izvor Omble ima minimalnu izdanost 4.000 l/s, to je dovoljno za podmirenje navedenih potreba za vodom spomenutih zahvata, pogotovo jer potreba za vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug ne prelazi 110 l/s. Iz navedenog se moe zakljuiti kako izvor Omble, kao vodni resurs, nee biti ugroen kumulativnim utjecajima uzimajui u obzir zahvat RC s golf igralitem i zahvat TN Bosanka sjever i jug koji se odnose na potronju vode iz Omble. - Gospodarenje sanitarnim otpadnim vodama S obzirom da na platou Sra nije izgraen sustav javne odvodnje, a Grad Dubrovnik nema planova isti izgraditi u skoro vrijeme, ovom Studijom predvia se izgradnja jedinstvenog sustava odvodnje i proiavanja sanitarnih otpadnih voda svih postojeih i planiranih objekata na platou Sra, koji bi bio neovisan o postojeem sustavu sanitarne odvodnje Grada Dubrovnika. Sustav sanitarne odvodnje i proiavanja platoa Sra prihvaao bi sanitarne otpadne vode planiranog RC s golf igralitem, planiranih turistikih naselja Bosanka jug i Bosanka sjever, naselja Bosanka, te drugih objekata koji bi se eventualno izgradili u budunosti. Otpadna voda bi se proiavala sustavom proiavanja do kakvoe vode
Rev. 2 200
prikladne za navodnjavanje golf-terena i zelenih povrina, kako je opisano u poglavlju 1.4.2.1. Studije. Ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda RC s golf igralitem, koji je predmet zahvata koji se obrauje ovom Studijom o utjecaju na okoli bi se odmah dimenzionirao na budue optereenje od 4.730 ES, koje obuhvaa RC s golf igralitem, TN Bosanka sjever i Bosanka jug i naselje Bosanka, s tim da bi se sustav membranske filtracije gradio fazno, po potrebi. Hidrauliko optereenje ureaja iznosilo bi oko 947 m3/dan, od ega oko 394 m3/dan otpada na RC s golf-igralitem, a oko 554 m3/dan na TN Bosanka sjever i jug i naselje Bosanka. Ukupno organsko optereenje bi iznosilo 4.730 ES, od ega se oko 1.980 ES odnosi na RC s golf-igralitem, a 2.750 ES na TN Bosanka sjever i jug i naselje Bosanka. Tablica 3.26. Koliine sanitarnih otpadnih voda RC s golf igralitem i TN Bosanka sjever i Bosanka jug
Podruje/parametar Maksimalna dnevna potronja sanitarne vode (m3) Gubici vodovodna voda/otpadna voda 15% (m3) Unos stranih voda u sustav odvodnje 10% (m3) Dnevna koliina otpadnih voda (m3) RC s golf igralitem (predmet ove SUO) 420,8 -63,1 35,8 393,4 TN Bosanka sjever i jug te naselje Bosanka 592,5 -88,88 50,36 553,98 Ukupno 1.013,3 -151,98 86,16 947,18
Sanitarne otpadne vode RC s golf igralitem su uglavnom istog sastava kao i otpadne vode planiranih zona Bosanka sjever i jug i naselja Bosanka, tako da se iste mogu mijeati i zajedno obraivati. Isto se odnosi i na otpad koji nastaje prilikom proiavanja sanitarnih otpadnih voda. U okviru navedenog rjeenja potrebno je postaviti i meusobne formalno-pravne odnose zainteresiranih strana, prvenstveno vlasnika/upravitelja golf centra koji e prihvaati neproiene sanitarne otpadne vode drugih subjekata, iste proiavati na vlastitom ureaju i koristiti za navodnjavanje golf-igralita i drugih zelenih povrina. - Postojei hidrotehniki tunel kroz Sr Postojei hidrotehniki tunel kroz Sr, kojim se Grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom trenutno uvjetno zadovoljava uvjete sigurnosti opskrbe zbog svoje konstrukcije. Planirani radovi na izgradnji RC s golf igralitem mogli bi ugroziti nesmetanu opskrbu vodovodnom vodom Grada Dubrovnika. Stoga je pokrenut postupak sanacije i rekonstrukcije tunela, koji obuhvaa aktivnosti izrade betonske obloge tunela, sanacije dovodnog vodoopskrbnog kanala i zacjevljenja tunela. Nadlena institucija za provedbu navedenih aktivnosti je Vodovod Dubrovnik d.o.o. Ovom Studijom propisano je da akivnosti izgradnje RC s golf-igralitem na Sru ne smiju otpoeti dok se tunel ne rekonstruira i sanira, o emu odluku donosi Vodovod Dubrovnik d.o.o. (Prilog 6.b.) Zakljune napomene Na kraju se openito moe zakljuiti da planirani zahvat nee djelovati na okoli i ekoloku mreu u sinergiji s drugim zahvatima, odnosno da njegov doprinos skupnom utjecaju na okoli i ekoloku mreu je zanemariv. Razlog tomu lei u injenici da su samostalni utjecaji planiranog zahvata uglavnom zanemarivi, tj. prihvatljivi, ili su lokalnog i/ili prolaznog karaktera.
Rev. 2 201
3.4.
Prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata
Podaci koriteni pri izradi Studije prikupljeni su iz postojee literature i dokumentacije koja je bila na raspolaganju u odnosu na razmatrana obiljeja lokacije zahvata. Kod utvrivanja pedolokih karakteristika lokacije zahvata, provedena su uzorkovanja tla na vie lokacija na Sru, a uzorci tla laboratorijski su ispitani u svrhu odreivanja osnovnih fizikalnih i kemijskih svojstava tla kao i sadraja tekih metala u tlu. Podaci ispitivanja prikazani su u poglavlju 3.2.6. Pedoloka obiljeja tla lokacije zahvata. Za potrebe odreivanja floristikih i vegetacijskih znaajki na Sru, provedeno je fitocenoloko istraivanje na lokaciji zahvata, a podaci dobiveni terenskim opaanjima, uz postojee literaturne podatke i prijanja terenska istraivanja prikazani su i opisani u poglavljima 3.2.7. Bioekoloke karakteristike, potpoglavlju Flora i vegetacija i 4.10.2.2. Opis ciljeva ouvanja ekoloke mree na koje zahvat moe imati utjecaj, potpoglavlju uma i ikara medunca i bjelograba. Takoer je provedena prospekcija terena s ciljem utvrivanja tone pozicije lokaliteta ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca prilikom koje su se isto tako i zabiljeile opaene vrste ivotinja te su se tim podacima nadopunili podaci prethodnih istraivanja na predmetnom podruju i blioj okolici koji su prikazani i opisani u poglavlju 3.2.7. Bioekoloke karakteristike, potpoglavlju Fauna i 4.10.2.1. Opis podruja ekoloke mree na koje zahvat moe imati utjecaj, potpoglavlju Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca (HR2000081).
Rev. 2 202
4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA

Mogui utjecaji na ciljeve ouvanja i podruja ekoloke mree tijekom graenja zahvata kao i tijekom koritenja zahvata, opisani su u poglavlju 4.10. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.
4.1.
Pregled utjecaja na okoli tijekom graenja zahvata
Utjecaj na tlo Tlo (pedoloki horizont) ima vrlo vanu ulogu, kako u kompletnom ekosustavu kao njegova podloga, tako i kao element koji sudjeluje u regulaciji reima podzemne vode (utjeui na brzinu infiltracije oborinske vode u podzemlje). Ovo je potrebno imati u vidu kako bi se naglasila njegova funkcija u zatiti od eventualnih negativnih utjecaja na okoli i kasnije bolje definirale mjere zatite. Erozija Jedan od znaajnijih procesa u prirodi, kojemu treba posvetiti panju je erozija. Erozija je egzodinamiki proces koji oznaava mehaniko razaranje i odnoenje materijala s povrine terena uslijed djelovanja vanjskih prirodnih imbenika (kia, led, voda, vjetar) i ljudskog faktora. Postojea konfiguracija terena, sastav stijena je takav da djelovanje povrinskih ili podzemnih voda i vjetrova, djelovanje ljudskog faktora uslijed izgradnje, nee uzrokovati znaajnije ispiranje, podrivanje, odronjavanje i odnoenje tla. Erozivna snaga vode utjee na stijensku masu ovisno o njezinim fiziko-mehanikim svojstvima. Same padine i plato Sra izgraene su iz vrstih i dobrovezanih sedimentnih stijena koje se erodiraju (troe) tee i kroz dulji vremenski period. Plato Sra uglavnom je prekriven biljnim pokrivaem i umom, to takoer umanjuje intenzitet erozije i svodi je na tolerantnu razinu. Jedan od pokazatelja erozije je golo korijenje stabala, koje ukazuje na debljinu tla koje je erodirano. Vidljivo je da postojea stabla nemaju golo korijenje to znai da je erozija malog intenziteta. Izvedba zemljanih radova na predmetnoj lokaciji u svrhu izgradnje umjetnih jezera i oblikovanje golf polja, izgradnje prateih sadraja i turistikih objekata, neminovno e utjecati na tlo unutar prostora zahvata. Utjecaj je ovisan o veliini povrine na kojoj e se izvoditi graevinski radovi. Uklanjanjem pedolokog pokrivaa tj. skidanjem humusnog sloja tla debljine oko 20 cm utjee se na brzinu infiltracije oborinske vode u podzemlje te na stvaranje povrinskih tokova s veom brzinom otjecanja. Rezultat takvih djelovanja je smanjenje stabilnosti terena. Pri projektiranju (metodologiji) u cilju minimiziranja utjecaja erozije, sve te parametre potrebno je uzeti u obzir. Za oekivati je da e graevinski radovi tj. iskopi za jezera, golf igralita, vile, hotel, druge pratee sadraje, prometno-manipulativne povrine itd. imati odreen utjecaj na odvijanje procesa erozije, ali intenzitet se nee bitno poveati jer i sada, prije gradnje, padine Sra su kamenite i ogoljene tj. povrinski sloj je vrlo malo stabiliziran biljkama i zelenilom. Golf igralita i jezera za golf smjetaju se uglavnom na najniem, sredinjem dijelu platoa unutar podruja zahvata, u prirodnim zaravnima. Budui da je taj dio podruja relativno ravan,
Rev. 2 203
zatravljen i prekriven umom, utjecaj erozije tj. troenje i ispiranje tla je u granicama koje nee dovesti do naruavanja stabilnosti tla. Jedna od naina za smanjenje erozije je pravilna i dobra organizacija gradilita, pri emu e izgradnja svake faze trajati odreeni vremenski period, ovisno o zadanoj dinamici rada izvoaa. Sjea niskog raslinja, grmlja i iblja, te sjea stabala s kresanjem grana i vaenjem panjeva takoer e se odvijati fazno. Povrina na kojoj se izvode graevinski radovi krae je vrijeme izloena eroziji nego povrina koja se npr. obrauje u poljoprivredi, pa je i intenzitet erozije manji. Sva tehnika rjeenja razradit e se idejnom, glavnom i izvedbenom projektnom dokumentacijom. Koliine iskopa Kao to je navedeno, izgradnjom RC s golf igralitem provoditi e se zemljani radovi te e nastati odreene koliine iskopa i potreba za nasipavanjem tla. Orijentacijske tj. procijenjene koliine iskopa, nasipa i njihova razlika biti e razmatrane u dvije varijante, navedene nastavno u tablici 4.1. i tablici 4.2. Varijante 1 i 2 obuhvaaju procjenu koliina zemljanih radova za izgradnju planiranih sadraja RC-a, s razlikom u koliinama za vile u golfu. Podaci o koliini iskopa pri modeliranju golf terena (golf polja i jezera u golfu) preuzeti su iz projekta Greg Norman Golf Course Design. Tone koliine iskopa tijekom izvoena zemljanih radova bit e specificirane u trokovniku koji je sastavni dio glavne projektne dokumentacije. U varijanti 1 procijenjena ukupna koliina iskopa iznosi 680.835 m3. Prilikom kalkulacije u ovoj varijanti, koriten je pristup da svaka vila ima potpuno ukopan podrum. Ovakav pristup rezultirao je relativno velikom koliinom iskopa, no bio je nuan kako bi se sagledala najgora mogua varijanta u nastajanju koliina iskopa. Od ukupno procijenjene koliine iskopa oko 344.045 m3 e se upotrijebiti za nasipavanje tla na lokaciji zahvata, a ostatak od 336.790 m3 e se upotrijebiti na lokaciji zahvata kroz koritenje kao graevinski materijal unutar granice zahvata odnosno za reljefno oblikovanje terena. Manji dio materijala iz iskopa rasporediti e se u okvirima parkova i drugih novih zelenih povrina Na ovaj nain ukupni iskop bi se zbrinuo unutar lokacije zahvata, kako je to prikazano u nastavku teksta i tablici 4.1. Tablica 4.1. Prikaz procijenjenih koliina iskopa unutar RC s golf igralitem na Sru (Varijanta 1)
R.br. Sadraj Iskop (m3) Materijal iz iskopa za nasip (m3) Razlika (m3) Razlika iskop-nasip (m3) -10.100 96.400 63.100 790 670 900 15 35 218.300 9.070 Odnosi se na povrinu unutar granice zahvata (slika 4.1.) Odnosi se na ureenje parkova i novih zelenih povrina unutar granica zahvata Reljefno oblikovanje terena (m3) Materijal iz iskopa za zelene povrine (m3)
1.
Golf resort Golf igralite 9 polja+1jezerce Golf igralite 18 polja+2jezerca Golf vjebalite Klupska kua 18 polja Klupska kua 9 polja Servis u golfu Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2 Vile u golfu Hotel u golfu 24.900 312.100 87.000 930 800 1.050 90 235 223.500 9.500 35.000 215.700 23.900 140 130 150 75 200 5.200 430
Rev. 2 204
2.
Rekreacijski park sa portskim centrom Amfiteatar Jahaki centar portska dvorana Otvorena portska igralita 3.400 90 640 6.300 280 80 550 1.600 3.120 10 90 4.700
3.
Infrastruktura unutar RC s golfom Infrastrukturne povrine (prometnice, parkiralita, biciklistike, pjeake i jahake staze) Infrastrukturne graevine (UPOV, TS i dr.) UKUPNO
0 10.300 680.835
60.120 490 344.045
-60.120 9.180 336.790 300.000 36.790
U Varijanti 2 izrauna iskopa na lokaciji zahvata su uzete pretpostavke kako e dio vila u golf terenu biti izgraen na prirodnim padinama postojeih breuljkastih struktura reljefa, to rezultira manjom koliinom potrebnih iskopa za podrumske prostorije, a dio e biti izgraen bez podrumskih prostorija. Navedeno predstavlja realniju i vjerojatniju varijantu u kojoj je, u odnosu na varijantu 1 izrauna, koliina iskopa manja za oko 120.000 m3. Iskopani materijal e se zbrinuti na lokaciji zahvata na nain kako je navedeno i za Varijantu 1 izrauna koliina iskopa uvaavajui pri tome raspoloive koliine kako je prikazano u donjoj tablici. Tablica 4.2. Prikaz procijenjenih koliina iskopa RC s golf igralitem na Sru ( Varijanta 2)
Iskop (m3) Nasip (m3) Razlika (m3) Razlika iskop-nasip (m3) -10.100 96.400 63.100 790 670 900 15 35 96.176 9.070 3.120 10 90 4.700 Odnosi se na zbrinjavanje materijala unutar granice zahvata Reljefno oblikovanje terena (m3)
R.br.
Sadraj
1.
Golf resort Golf igralite 9 polja+1jezerce Golf igralite 18 polja+2jezerca Golf vjebalite Klupska kua 18 polja Klupska kua 9 polja Servis u golfu Ugostiteljstvo 1 Ugostiteljstvo 2 Vile u golfu Hotel u golfu 24.900 312.100 87.000 930 800 1.050 90 235 101.376 9.500 3.400 90 640 6.300 35.000 215.700 23.900 140 130 150 75 200 5.200 430 280 80 550 1.600
2.
Rekreacijski park sa portskim centrom Amfiteatar Jahaki centar portska dvorana Otvorena portska igralita
3.
Infrastruktura unutar RC s golfom Infrastrukturne povrine (prometnice, parkiralita, biciklistike, pjeake i jahake staze) Infrastrukturne graevine (UPOV, TS i dr.) UKUPNO
0 10.300 558.711
60.120 490 344.045
-60.120 9.810 214.666 214.666
Rev. 2 205
a) Zbrinjavanje materijala iz iskopa na lokaciji zahvata Kao to je vidljivo iz gornje analize, prema preliminarnoj procjeni ukupne koliine iskopa biti e mogue zbrinuti na samoj lokaciji zahvata, to znai da se ne oekuje viak iskopa kojeg bi trebalo zbrinuti izvan lokacije zahvata. Materijal iz iskopa bi se upotrijebio kao graevinski materijal koji se moe koristiti: kao tamponski sloj za izradu nasipa u slojevima debljine oko 50 cm u cestogradnji kao dio kolnike konstrukcije koji se stabilizira mehanikim putem kod izgradnje biciklistikih, pjeakih i jahakih staza za izradu (zidanje i oblaganje) potpornih zidova i ograda kako bi se ublaila umjetna forma golf polja.
Kako se prije provoenja geomehanikih istranih radova ne moe ocijeniti u kojoj koliini i namjeni e se razlika iskopanog i nasipanog materijal moi iskoristiti, predvia se, pored navedenih naina koritenja materijala iz iskopa, i adekvatno zbrinjavanje s reljefnim oblikovanjem prostora unutar lokacije zahvata RC s golf igralitem. Vezano za uporabljivost materijala iz iskopa kao graevnog materijala, potrebno je provesti certificiranje istog od strane ovlatenog certifikacijskog tijela. Radi se o certificiranju materijala za koritenje kao agregata za tamponske materijale u graevinarstvu i cestogradnji. Graevni proizvod (kameni materijal) moe se koristiti samo ako se dokae njegova uporabljivost tj. ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj specifikaciji. Prilikom ugradbe materijala, izvoa na gradilitu mora imati atest o dokazu kvalitete materijala tj. isprave o sukladnosti.
Rev. 2 206
Slika 4.1. Prikaz lokacije za zbrinjavanje razlike od iskopa i nasipa materijala
Radovi odlaganja i adekvatnog zbrinjavanja iskopanog materijala (deponiranje, nasipavanje i sl.) dijelom e se planski zbrinut projektom krajobrazne arhitekture. U odnosu na namjenu povrine i s ciljevima ureenja prostora, obavit e se reljefno oblikovanje terena pri emu e u odreenim dijelovima prostora generirati reljefni sustav s breuljcima, ravnim plonim povrinama, blagim uvalama, terasastim predjelima. Bit e projektirani tako da poslue boljoj ekolokoj ralanjenosti, vizualno atraktivnijim krajobraznim prizorima, u zatiti od buke, pogleda, vjetra, u funkciji manjih vidikovaca, igre i sl. u sustavu golf igralita i njegove neposredne okoline, ujezerenih povrina, prometnica, u okoliu zona za graenje parkovi, vrtovi i sve ostale ureene zelene povrine. Vee reljefno oblikovanje terena predvia se na sjevernom dijelu zahvata izmeu lokacije pilje i speleolokih objekata koji se uz samu granicu zahvata protee u smjeru sjeverozapad-jugoistok prema postojeoj utvrdi. Analizom cjelokupne povrine zahvata RC s golf igralitem odabrana lokacija je najprihvatljivija za zbrinjavanje vee koliine materijala iz iskopa jer u postojeem obliku prua iru prirodnu depresiju sa znaajnim volumenom koji se moe oblikovati u seriju nareenih reljefnih formi skladno namjeni. Potencijal za zbrinjavanje i oblikovanje iskopanog materijala na predvienoj lokaciji iznosi oko 300.000 m3, to je vidljivo na slici 4.1., te
Rev. 2 207
zadovoljava i najnepovoljniju varijantu nastanka vika iskopanog materijala. Razlika od 36.790 m3 rasporediti e se u okviru parkova i drugih novih zelenih povrina, pritom vodei rauna da se reljefne forme (konveksnog/konkavnog/ravnog) usklade s namjenom i ciljevima ureenja prostora. Vano je napomenuti kako se odabirom lokacije te predvienim nainom zbrinjavanja dijela iskopanog materijala, pazilo na uvanje integriteta pilje, speleolokog objekta, jame i utvrde i mogunost njihovog skladnog umreenja u planski sustav zanimljivih i vrijednih prirodnih i kulturnih objekata prostora. Granica adekvatnog zbrinjavanja iskopanog materijala i reljefnog oblikovanja udaljena je od lokacije pilje vie od 100 m, a najblie jame vie od 50 m, dok je utvrda udaljena od granice nasipavanja vie od 100 m. Zbrinjavanje materijala iz iskopa s reljefnim oblikovanjem terena, provoditi e se temeljem projekta krajobrazne arhitekture i drugih tehnikih rjeenja koja e nastati kroz razradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekta. Eventualno, potrebne dodatne mjere u pripremi i oblikovanju terena za buduu izgradnju provesti e se kroz izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata, te geomehanikih istraivanja tla. b) Zbrinjavanje eventualnog vika materijala iz iskopa kao mineralne sirovine Ukoliko se prilikom izrade projektne dokumentacije (idejnih, glavnih i izvedbenih projekata) tj. tonim izraunom koliina zemljanih radova, definiraju koliine materijala koje se nee moi zbrinuti unutar granica zahvata RC s golf igralitem, iste predstavljaju viak iskopa kojeg treba adekvatno zbrinuti. Mogue je da viak iskopa predstavlja mineralnu sirovinu kako je to definirano Zakonom o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09). U ovom sluaju, viak iskopa se definira kao materijal iz iskopa nastao prilikom graenja graevina sukladno propisima o gradnji, koji se prema projektnoj dokumentaciji ne ugrauje unutar granice zahvata, a prema Zakonu o rudarstvu predstavlja mineralnu sirovinu. Cjelokupno podruje Sra, izgraeno je od naslaga u kojima dominiraju vapnene i dolomitne stijene koje su prema spomenutom Zakonu o rudarstvu mineralne sirovine za proizvodnju graevnog materijala. Geomehanikim ispitivanjima uzoraka stijenske mase i/ili tla dokazuje se da li iskop predstavlja mineralnu sirovinu. Ako iskop predstavlja mineralnu sirovinu, u geomehanikom izvjetaju e biti definirana koliina kao i kvaliteta iste. Ako se za materijale iz iskopa prethodno dokae da su mineralna sirovina, s istima e se postupiti sukladno Zakonu o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09) i Uredbi o postupanju s vikom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvoenja graevinskih radova (Narodne novine, br. 109/11). Prema l.64. Zakona o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09), investitor mora predmetnu koliinu materijala iz iskopa staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku i o tome izvijestiti nadleno tijelo, ministarstvo nadleno za rudarstvo, ministarstvo nadleno za financije, Dravni inspektorat, jedinicu podrune (regionalne) samouprave i jedinicu lokalne samouprave. Uz obavijest o viku iskopa, Investitor je nadlenom tijelu i Dravnom inspektoratu duan dostaviti preslik akta na temelju kojeg se gradi graevina, izvedbeni projekt, geomehaniki izvjetaj kao dokaz o koliini i kvaliteti mineralne sirovine te ponudu za otkup i cijenu ukoliko je sam zainteresiran za otkup vika iskopa. Jedinice podrune (regionalne) samouprave dune su, uz suglasnost jedinica lokalne samouprave, odrediti lokacije za odlaganje vika iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu. Ako Republika Hrvatska iskae zainteresiranost za mineralnu sirovinu stavljenu joj
Rev. 2 208
na raspolaganje, svu koliinu vika iskopa, a u skladu s planiranom dinamikom graenja, investitor mora ukloniti s gradilita i deponirati na mjesto odlaganja vika iskopa tj. na lokaciju definiranu od strane jedinice podrune (regionalne) samouprave uz suglasnost jedinice lokalne samouprave. Vlada RH, odnosno nadleno tijelo moe svojom odlukom odrediti da se mineralna sirovina iz vika iskopa ugradi u graevine od dravnog i javnog interesa, a bez provoenja javnog natjeaja o raspolaganju s vikom iskopa. Ako Republika Hrvatska iskae da nee raspolagati mineralnom sirovinom, o tome e obavijestiti Investitora, jedinicu regionalne i lokalne samouprave, a vikom iskopa ima pravo raspolagati jedinica lokalne samouprave koja je nadlenom tijelu i Dravnom inspektoratu duna dostaviti izvjee o postupanju s mineralnom sirovinom. U svezi lokacija za zbrinjavanje eventualnog vika iskopa izvan lokacije zahvata kontaktirani su Dubrovako-neretvanska upanija i Grad Dubrovnik. Upravni odjel za prostorno ureenje, gradnju i zatitu okolia Dubrovako-neretvanske upanije u svom dopisu (Klasa: 36001/12-01/192; Urbroj: 2117/1-23/1-1-12-02 od 19.11.2012.) se oitovao da odluku o lokaciji za odlaganje vika iskopa donosi jedinica lokalne samouprave tj. Grad Dubrovnik (Prilog 16.a.). Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte Grada Dubrovnika u svom dopisu (Klasa: 350-01/12-01/22; Urbroj: 2117/01-11-12-3od 19.11.2012.) naveo da je na prostoru tehnolokog bloka na Osojniku u vlasnitvu Grada Dubrovnika ukupne povrine 80.000 m2 mogue odloiti oko 80.000 m3 mineralnih sirovina, te da se sukladno potrebama Grada Dubrovnika na irem podruju Osojnika planira osigurati jo deponija za potrebe odlaganja mineralnih sirovina, o emu e odluku donijeti Gradsko vijee Grada Dubrovnika (Prilog 16.b.). c) Zbrinjavanje eventualnog vika materijala iz iskopa kao graevinskog otpada Ukoliko se geomehanikim istranim radovima i ispitivanjima dokae da viak materijala iz iskopa ne predstavlja mineralnu sirovinu, s istim e se postupati sukladno zakonskoj regulativi tj. Pravilniku o gospodarenju graevnim otpadom (Narodne novine, br. 38/08). Pojam graevnog otpada, prema pravilniku, predstavlja otpad koji e nastati prilikom gradnje graevina te iskopom materijala koji se ne moe, bez prethodne oporabe, koristiti za graenje graevine. U skladu s Izmjenama i dopunama Prostornog plana DN, vezano za postupanje s otpadom, gradovi i upanije duni su definirati lokacije pogona za graevinski otpad. Prema PPDN lokacija na kojoj se moe odlagati i obraivati graevinski otpad je Grabovica u Osojniku. Planom gospodarenja otpadom Grada Dubrovnika (IPZ 2011. god.) kojim je predvieno sljedee postupanje sa graevinskim otpadom: ''Sakupljanje graevnog otpada na podruju Grada Dubrovnika e se u planskom razdoblju sakupljati u: rolo kontejnerima te e se odvoziti do planiranog objekta za obradu inertnog graevnog otpada na lokaciji Industrijska zona Pobreje. na lokaciji odlagalita komunalnog otpada Grabovica - nakon izgradnje upanijskog centra za gospodarenje otpadom, navedenu lokaciju mogue je koristiti iskljuivo kao odlagalite inertnog otpada. Odlagalite inertnog otpada te pogon za reciklau graevinskog otpada Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika planira se na irem podruju Osojnika. CGO na lokaciji Luino razdolje.''
Rev. 2 209
Ostali utjecaji na tlo Prilikom organizacije gradilita za deponiranje graevinskog materijala i otpadnog materijala, te za manipulativne povrine za strojeve i radnike koristit e se u svim moguim sluajevima prostor graevne parcele tj. granica obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Posebnu panju izvoa treba posvetiti injenici da pristup lokaciji, kretanje po samom gradilitu kao i odvijanje radova, uredi na siguran nain uz potpunu primjenu odgovarajuih propisa, mjera i opreme kako ne bi dolo do dovoenja u opasnost ljudi i strojeva. Pri radu na iskopu treba paziti da ne doe do potkopavanja ili oteenja projektom predvienih pokosa uslijed ega bi moglo doi do klizanja i odrona. Sve zemljane i druge povrine terena koje su na bilo koji nain degradirane otpadnim materijalom kao posljedicom izvoenja radova, izvoditelj radova je duan dovesti u prvobitno stanje urednosti. Graenje e trajati due od jedne sezone te je sav okoli na podruju gdje su radovi zavreni potrebno i oistiti, odnosno dovesti u prvobitno stanje urednosti. Pravilnom i dobrom organizacijom gradilita, izvoenjem graevinskih radova prema pravilima struke, a sukladno prethodno izraenom Planu izvoenja radova koji je u skladu s planom graenja i ostalom projektnom dokumentacijom, uz primjenu vaeih zakonskih propisa, mehanika troenja i odronjavanja tla, podrivanja, ispiranja te oneienja tla i podzemlja su malo vjerojatna tj. mogui negativni utjecaji na tlo e se izbjei odnosno bit e zanemarivi. Obuhvat zahvata granii s vrijednim poljoprivrednim zemljitem povrine oko 12,9 ha, smjetenim sjeverno od naselja Bosanka. Predmetno poljoprivredno polje se nalazi izvan granice zahvata RC s golf igralitem i treba ga zatititi odnosno ouvati od bilo kakvih aktivnosti ukljuujui i mogue oneienje tijekom gradnje portsko rekreacijskog centra. Zbog toga, u svrhu zatite poljoprivrednog zemljita, tijekom gradnje zahvata nije dozvoljeno koristiti predmetnu poljoprivrednu povrinu za odlaganje stijene/tla iz iskopa i bilo kakvog otpada koji nastaje tijekom gradnje, a ne smije se koristiti niti za kretanje graevinskih vozila i strojeva. Prilikom manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku graenja, zakapanjem neiskoritenih opasnih materijala, njihove ambalae i koritenjem materijala koji se u kontaktu s tlom otapaju i procjeuju u podzemnu vodu, mogua je njihova infiltracija u tlo i podzemlje te njihov negativni utjecaj u sluaju neispravnih i nekontroliranih postupaka. Utjecaj na vode Na lokaciji zahvata (plato Sra) nema povrinskih vodenih tokova, budui da se radi o krkom terenu. Meutim, posebnu panju je potrebno posvetiti tijekom izvedbe zahvata u podruju gdje je smjeten magistralni vodoopskrbni cjevovod (hidrotehniki tunel), kako se isti ne bi otetio. Od ukupne duine hidrotehnikog tunela (3 km) isti se nalazi u duini od oko 1310 m unutar granice RC s golf igralitem. Na podruju iznad trase hidrotehnikog tunela planirana
Rev. 2 210
su polja br. 1, 3 i 4 golf igralita od 18 rupa, koja e iznad tunela prolaziti u duini od 67 m (polje br. R1-18-01), 72 m (polje br. R1-18-03) i 22 m (polje br. R1-18-04). S obzirom na navedeno, zatita hidrotehnikog tunela radi izbjegavanja oteivanja tunela uslijed planirane gradnje dijela zahvata na podruju iznad predmetnog tunela, predstavlja jedan od osnovnih koraka sprjeavanja nepovoljna utjecaja. Jedno od rjeenja moe biti zacjeveljenje predmetnog tunela, to treba konano usuglasiti s tvrtkom Vodovod Dubrovnik koja upravlja sustavom vodoopskrbe. U tu svrhu kontaktiran je Vodovod Dubrovnik d.o.o. koji je u dopisu br 1032/12-LJM od 21.09.2012. (Prilog 6.b.) naveo slijedee: u sluaju projektiranja i izgradnje portsko-rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikih naselja Bosanka sjever i Bosanka jug, Vodovod Dubrovnik d.o.o. e inzistirati na kompletnom ureenju hidrotehnikog tunela kroz Sr, a to izmeu ostalog podrazumijeva zatitu obloge tunela, sanaciju dovodnog vodoopskrbnog kanala, te zacjevljenje tunela isto e biti definirano projektno-tehnikim rjeenjem koje e biti odabrano na javnom nadmetanju i prihvaeno od strunih slubi Vodovod Dubrovnik d.o.o. temeljem odabranog i prihvaenog projektnog rjeenja Vodovod Dubrovnik d.o.o. e u postupku ishoenja potrebnih dokumenata prostornog ureenja i gradnje postaviti posebne uvjete za zatitu osiguranja pune urednosti i odravanosti hidrotehnikog tunela i onemoguavanja mogunosti procjeivanja, sve u cilju osiguranja vodoopskrbe Grada Dubrovnika
Provedbom navedenih mjera osiguranja hidrotehnikog tunela koji su od strane nadlenog isporuitelja vodnih usluga postavljeni kao obveza prije poetka bilo kakve izgradnje na platou Sra (zatita obloge tunela, sanacija dovodnog vodoopskrbnog kanala i zacjevljenje tunela), praktino se iskljuuje mogunost bilo kakvog utjecaja na tunel i kakvou vode kojom se opskrbljuje Grad Dubrovnik. Osiguravanjem sanitarno-tehnikih uvjeta za boravak ljudi na lokaciji tijekom graenja sprjeava se mogue oneienje podzemne vode kao i utjecaj na zdravlje ljudi zbog neodgovarajueg rjeenja odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Utjecaj na zrak Tijekom provedbe graevinskih radova do oneienja zraka dolazi uslijed prometovanja teretnih vozila te rada graevinskih strojeva tijekom radova iskopa i izgradnje objekata za potrebe golfa, turistiku i rekreacijsku namjenu (golf igralita s jezerima, klupske kue, hotel, vile, ugostiteljski objekti, portska dvorana, amfiteatar, infrastruktura i dr.). Uslijed manipulacije vozilima i uporabe graevinskih strojeva i mehanizacije, zrak na i u neposrednoj blizini okolia lokacije izvoenja radova se u odreenoj mjeri oneiuje lebdeim esticama, te ispunim plinovima kao produktima sagorijevanja (NOx, SO2, CO, lebdee estice) pogonskog goriva, uglavnom dizela. Takve emisije su ograniene na ue podruje te radni dio dana. Pored navedenog na gradilitu i pristupnom putu do gradilita dolaziti e do praenja uslijed kretanja vozila i graevinske mehanizacije, a to je vezano za radove iskopa tla, ravnanja zemljita, prijevoza iskopanog tla i sl. Poveano stvaranje praine noene vjetrom moe uzrokovati oneienje atmosfere u okolici gradilita i to u smjeru strujanja zraka (smjer vjetra). Za vrijeme kada nema strujanja zraka, praenje koje eventualno nastaje iskljuivo je vezano za lokaciju izvoenja graevinskih radova. Tijekom vjetrovita perioda uzimajui u
Rev. 2 211
obzir dominantnost vjetrova (preteito iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka), moe se oekivati pronos estica praine u navedenim smjerovima strujanja zraka. Pojava oneienja atmosfere praenjem poglavito radova iskopa i ispunim plinovima od rada graevinske mehanizacije tijekom izvoenja graevinskih radova biti e lokalnog i povremenog karaktera i nee imati tetnog utjecaja na okoli, te se smatra prihvatljivim. Utjecaj buke Radom klasine graditeljske mehanizacije, prisutne su emisije buke. Poveanje razine buke javlja se od prometovanja graevinskih vozila (kamioni i dr.), od koritenja teke graevinske mehanizacije (bageri, rovokopai, hidrauliki ekii i druga graevinska oprema), kao i od klasine poljoprivredne mehanizacije (traktori s odgovarajuim prikljucima - plugovima, drljaicama i sijaicama) za pripremu golf igralita, ije emisije buke su i iznad 100 dB(A). Pojave su neminovne, privremenog karaktera i imaju kratkotrajan utjecaj, koji je dominantan na samoj lokaciji zahvata i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoli. Utjecaj od poviene razine buke tijekom graevinskih radova na stanovnitvo naselja Bosanka e biti tijekom izvoenja graevinskih radova u neposrednoj blizini naselja, a najznaajniji e biti od prometovanja koje e se odvijati za potrebe gradnje. Razina buke od graevinskih radova iskopa i graenja objekata e se sniavati sa udaljenosti od naselja, pa e i utjecaj na stanovnitvo naselja Bosanka biti sve manji. Buka od prometovanja graevinskih vozila e biti prisutna sve dok traju radovi graenja, a vezani su za dopremu potrebnog graevnog i drugog materijala i opreme, kao i odvoz eventualnog vika od iskopa s lokacije zahvata. Osim navedenog, buka e imati utjecaja i na faunu prisutnu na i u neposrednom okoliu izvedbe graevinskih radova, koja e u sluaju poveane razine vjerojatno potrait i nova stanita. U fazi izgradnje, vjerojatnost pojave tetnih utjecaja buke bitno se smanjuje pravilnom organizacijom gradilita (prema posebnom projektu), pridravanjem propisanih mjera i standarda, te stalnom kontrolom odgovornih nadlenih slubi. Djelovanje buke izvan granica izvoenja graevinskih radova, prema Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04) buka na granici stambene zone ne smije prelaziti dozvoljenu razine buke za dan od 55 dB(A) za 2. zonu zona namijenjena stanovanju i boravku. Pravilnik iznimno doputa veu razinu buke ukoliko se radi o buci gradilita. Prema lanku 17. Pravilnika doputa se ekvivalentna razina buke od 65 dB(A), a u razdoblju od 08-18 sati 70 dB(A), te se doputa i 75 dB(A) u trajanju od dva dana unutar jednog mjeseca. Utjecaj od svjetlosnog oneienja U sklopu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem predvieno je da se kolnike, pjeake i parkiraline povrine osvijetle javnom rasvjetom. Golf igralita nee biti osvjetljena. U dokumentaciji vie razine utvrdit e se toan raspored stupova kao i tip stupova javne rasvjete kako bi se postiglo optimalno osvjetljenje. Tijekom pripreme zahvata potrebno je voditi rauna da se predvidi rasvjeta sa odgovarajuim dizajnom rasvjetnih tijela te da se izvri pravilna montaa rasvjetnih tijela kako u upotrebi ne bi dolazilo do ''rasipanja'' svjetla
Rev. 2 212
izvan zona koje se ele osvijetliti. Pravilo je da se rasvjetna tijela postavljaju horizontalno u odnosu na horizont (usmjerenih prema dolje) ime se umjetnim svjetlom obasjava ciljana povrina. Na ovaj nain izbjei e se pojava svjetlosnog oneienja, a time i utjecaji koji mogu proizai, a koji se na predmetnoj lokaciji prije svega mogu vezati uz ekosustav. Biranjem ekoloke i energetski uinkovite rasvjete dodatno se smanjuju negativni utjecaji na okoli te se smanjuje potronja energije to ovakav sustav rasvjete ini i ekonomski prihvatljivijim. Utjecaj na floru i faunu Utjecaj na floru Izravan utjecaj na floru i vegetaciju tijekom izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem rezultirat e smanjenjem i fragmentacijom povrina uma i makije medunca i bjelograba, te uma i makija esvine i crnoga jasena. Od ukupne povrine zahvata koja iznosi 310 ha, pod autohtonom vegetacijom e ostati 124,82 ha. Preklapanjem karte obuhvata zahvata s vegetacijskom kartom (prema N. Jasprica) ustanovljen je okvirni povrinski gubitak najzastupljenijih biljnih zajednica unutar OBRASLOG dijela povrine obuhvata planiranog zahvata. Tablica 4.2. Relativni povrinski gubitak pojedine biljne zajednice unutar obraslog dijela povrine obuhvata zahvata
Biljna zajednica Fraxino orni Quercetum ilicis Querco ilicis Quercetum virgilianae Erico Calicotometum infestae Genisto Ericetum manipuliflorae (=verticillatae) Rhamno Paliuretum Stipo Salvietum officinalis Mijeani nasadi autohtonih i alohtonih crnogorinih vrsta Mozaici kultiviranih povrina Gubitak dosadanjih povrina (%) 69 64 66 83 100 85 62 0
Rev. 2 213
Slika 4.2. Vegetacijska karta (prema N. Jasprici) s ucrtanim obuhvatom zahvata te ouvanim umskim povrinama u smislu Zakona o umama nakon zahvata (rafirano)
Rev. 2
214
Slika 4.3. Povrine ouvanih dravnih uma i umskog zemljita te umoposjednikih uma unutar granice obuhvata zahvata na ORTOFOTO podlozi nakon zahvata
Rev. 2 215
Veina biljnih zajednica openito je dobro rasprostranjena u istom podruju, izvan utjecaja predloenog zahvata. Zbog toga, kao i zbog prostorno ogranienog utjecaja zahvata, izgradnja i koritenje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem nee imati utjecaja na rasprostranjenje tih zajednica u Hrvatskoj. Budui da specifinu vegetaciju podruja obuhvata predmetnog zahvata obiljeava degradiranost usljed dugogodinjih negativnih antropogenih utjecaja i poara, gubitak obraslih umskih povrina usljed koritenja zahvata imat e slabiji utjecaj na rasprostranjenost autohtone klimatogene vegetacije kao i na prirodni biodiverzitet predmetnog podruja. Ako bi se dovoljna panja posvetila zatiti i planskom upravljanju preostalim umskim povrinama, moe se zakljuiti da bi koritenje zahvata povoljno utjecalo na prirodnu sukcesiju degradirane autohtone vegetacije. Kultiviranje i briga za prostor unutar zahvata moe unaprijediti i poveati vegetacijsku raznolikost kao i krajobraznu vrijednost onih dijelova povrine na kojima je planirano sauvati postojei vegetacijski pokrov. Na kultiviranim zelenim povrinama u sklopu turistikih objekata i rekreacijskog parka, uz pravilan pristup i uvaavanje autohtonih biljnih vrsta takoer je mogu povoljan utjecaj na vegetacijsku sukcesiju ovog degradiranog prostora. S obzirom na bioloko-ekoloke znaajke biljnih vrsta (razmnoavanje, konja, nisu invazivne vrste u Hrvatskoj, i dr., opisano u poglavlju 1.3. Ureenje golf igralita) koje su predviene za zatravljivanje golf terena (Agrostis palustris, Poa pratensis i Festuca ovina), nije za oekivati njihovo irenje u okolno podruje izvan golf terena. Utjecaj na faunu Izravan utjecaj na vegetaciju lokacije zahvata rezultirat e smanjivanjem biljnih zajednica u okviru klimazonalne vegetacije, te shodno tome i smanjivanjem brojnosti odreenih ivotinjskih organizama vezanih uz nju. Tijekom izvoenja zemljanih radova iskopa tla za izvedbu golf terena, objekata, putova i servisnih povrina, te deponiranja materijala od iskopa mogu je negativan utjecaj na faunu, a ponajvie na vrste koje ive u tlu i pri tlu, budui se ovim aktivnostima direktno i trajno smanjuju njihova stanita. Ovim e se aktivnostima uznemiriti ivotinje, koje e potraiti mirnija i sigurnija mjesta dok ne zavre radovi izgradnje. S obzirom da se radi o aktivnostima ogranienim iskljuivo na vrijeme izgradnje zahvata moe se zakljuiti da je mogui utjecaj privremen i lokalnog karaktera i kao takav prihvatljiv za faunu. Lokacija zahvata nalazi se na krkom podruju te e tijekom izgradnje zahvata, ovisno o zahtjevima terena, biti potrebno provesti dubinsko miniranje terena. Openito utjecaji miniranja koji se mogu javiti su trenutna buka i vibracije, odnosno podrhtavanje tla uslijed kojih e se ivotinje povui u mirnija okolna podruja. Za razliku od povrinskog miniranja, kod dubinskog miniranja ne dolazi do pojave krhotina, a razine buke i vibracija koje se javljaju su nie jer dolazi samo do razdvajanja stjenskog bloka koji e se dalje obraivati specijaliziranim graevinskim strojevima. Negativan utjecaj na faunu mogu je kod dugotrajnog izlaganja povienoj buci i vibracijama (npr. u blizini kamenoloma, rudnika, vojnih vjebalita, aerodroma, vjetroelektrana, autocesta i dr.) gdje takvi utjecaji za posljedicu mogu prouzrokovati poremeaje u komunikaciji meu jedinkama iste vrste, prikrivanje zvukova predatora i plijena, privremeno ili trajno oteenje
Rev. 2 216
sluha kod izrazito visoke razine buke, ometanje sna uslijed podrhtavanja tla i buke koje moe uzrokovati slabije dnevne aktivnosti, odnosno poremeaje u normalnom funkcioniranju i reagiranju ivotinje te na taj nain poveati rizik od stradavanja. Isto tako ivotinje se mogu i adaptirati na takve ivotne uvjete. Kao to je ve prije navedeno lokacija zahvata se nalazi na krkom podruju to pretpostavlja i mogue postojanje speleofaune koje e se utvrditi speleolokim rekognosciranjem prije poetka izvoenja radova. Utjecaji ograniene podzemne eksplozije mogu negativno djelovati samo lokalno, na manji broj jedinki koje obitavaju u mikropukotinama stijena u neposrednom podruju djelovanja eksplozivnih sredstava, a daleko manje ili nimalo na najvei dio podzemnih stanita na podruju graevinskih zahvata. Kako bi se navedeni utjecaj izbjegao provesti e se prethodno speleoloko rekognosciranje iji je jedan od ciljeva utvrivanje tonih lokacija i protezanja speleolokih objekata, kako bi se izbjeglo miniranje i graevinski radovi koji ih mogu otetiti ili utjecati na promjenu ekolokih parametara njihovih stanita i vrsta koje ih nastanjuju. U sluaju naknadnog otkria kaverni, koje bi se eventualno mogle otvoriti uslijed graevinskih radova, potrebno je u uvjete zatite te u postojeu graevinsku dokumentaciju unijeti kontinuirani speleoloko-biospeleoloki monitoring, kako bi se na vrijeme sprijeile daljnje devastacije. Kako e se predmetni zahvat izvoditi fazno, zone graevinskih radova e zauzimati odreene dijelove zemljinog podruja, te e utjecaj biti ogranienog, lokalnog karaktera vezan iskljuivo za poetno vrijeme izgradnje zahvata te se moe zakljuiti da e s obzirom na gore opisanu tehnologiju izvoenja dubinskog miniranja, te vrijeme trajanja i veliinu podruja zahvata prilikom miniranja kao i preventivnim izbjegavanjem postojeih speleolokih objekata i prekidanjem radova na novoutvrenim, to je utvreno kroz mjere zatite, utjecaj na faunu ukljuujui i speleofaunu biti prihvatljiv. Utjecaj na kulturno-povijesnu batinu Slojevito kulturno-povijesno nasljee dubrovakog kraja prisutni su i na prostoru Sra, te su navedeni u prethodnom dijelu studije u poglavlju 3.2.10. Jedan od osnovnih ciljeva kojih se treba pridravati jest ouvanje svih postojeih povijesnih struktura, naroito evidentiranih i zatienih dobara. S obzirom na postojee lokacije graditeljske batine unutar granice zahvata, potrebno je primijeniti mjere zatite graevina fortifikacijskog krajolika (tvrava Fort Imperial, utvrda Strinjera), kao i arheolokih lokaliteta Gradac i Mali Gradac, te Gomila i Gomila vie Dolia, sukladno konzervatorskim smjernicama predloenim u Konzervatorskoj dokumentaciji. Takoer, za arheoloke lokalitete je potrebno provesti istrane radove unutar podruja zahvata prije izrade tehnike dokumentacije vie razine (idejni i glavni projekt) za izgradnju golf igralita sa svim prateim portsko turistikim sadrajima. Arheolokim istranim radovima e se detaljno pozicionirati arheoloki nalazi u prostoru kao i njihovo vrednovanje in situ, te primijeniti mjere zatite na temelju prethodno izraenog projekta. Sve aktivnosti vezane za provedbu mjera zatite navedenih kulturnih dobara prema projektu konzervacije i prezentacije, potrebno je provoditi uz struni arheoloki nadzor nadlenog tijela Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Pridravanjem svih mjera zatite kulturno-povijesne batine, kako od strane nositelja zahvata tako i od strane izvoditelja graevinskih radova, postie se ouvanje kulturne batine i sprjeava negativan utjecaj.
Rev. 2 217
Graevine fortifikacijskog krajolika, meu kojima uz evidentirana kulturna dobra spadaju i ostala obrambena zdanja na platou Sra, potrebno je sustavno istraiti i valorizirati. Reimom zatite nuno je valorizirati i krajobraznu komponentu prostora te osigurati zatitnu zonu neposredno uz povijesno-kulturne graevine. Stoga je oko svih fortifikacijskih graevina vano predvidjeti radijuse zatite, unutar kojih nije mogua nova izgradnja u neposrednoj blizini tvrava ili ona izgradnja u irem perimetru koja ometa vizualne veze tvrava (Prilog 15.a.). U grafikom dijelu Studije (Prilog 15.b.) predlau se radijusi zatite oko svih graevina fortifikacijskog krajolika, kao i njihovo povezivanje sustavom javnih parkova i etalita. Fortifikacije imaju veliki kulturno-povijesni potencijal u programu koritenja platoa Sra, a njihova prenamjena je mogua uz primjeren program zatite i obnove. Program adaptacije i revitalizacije tvrava mora biti u skladu s obvezujuim zatitnim mjerama. Prilazi tvravama trebaju biti ureeni i javno dostupni. Takoer se naglaava vanost ouvanja i aktiviranja triju paralelnih povijesnih komunikacija do platoa Sra, zabiljeenih u austrijskom nacrtu Rayons plan iz 1865. g. Utjecaj otpada Tijekom odvijanja pripremnih radova koji se odnose na uklanjanje vegetacijskog pokrova potrebno je zbrinuti granje, raslinje i debla stabala. Podruja gdje e se uklanjati vegetacijski pokrov su povrine koje e se graevinski urediti, a obuhvaaju oblikovanje i ureenje golf polja (tee, green, fairway i pjeani bunkeri), umjetna jezera u golfu, povrine za gradnju objekata smjetajnih kapaciteta (hotel, vile), ostali objekti u golfu (klupske kue, servisna graevina, ugostiteljski objekti), rekreacijski objekti (portska dvorana, igralita, amfiteatar), ceste unutar portsko-rekreacijskog centra. Mogue varijante zbrinjavanja su kompostiranje granja i grmlja, dok se debla stabala koriste kao sirovina u drvnoj industriji, kao ogrjevno gorivo i dr. Izgradnja svih gore navedenih graevina i sadraja iziskivat e odreene koliine iskopa i nasipavanja tla. Orijentacijske tj. procijenjene koliine iskopa, nasipa i razlike materijala te mogui naini gospodarenja i zbrinjavanja, navedene su u tablici 4.1. i 4.2. u podpoglavlju Utjecaj na tlo. Prilikom organizacije gradilita, za deponiranje graevinskog materijala i otpadnog materijala, te za manipulativne povrine za strojeve i radnike osiguravaju se povrine unutar prostora graevne parcele tj. granice obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prema planu organizacije gradilita. Tijekom izvoenja radova nastajati e otpad na gradilitu (graevinski otpad, ambalani otpad, drveni otpad, komunalni otpad i dr.) za koji je potrebno osigurati odgovarajue prikupljanje i privremeno skladitenje (posude i/ili kontejnere) prije konanog zbrinjavanja izvan lokacije zahvata. Sve aktivnosti vezano za gospodarenje otpadom na gradilitu provodi se u skladu sa Zakonom o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) te prateim propisima. Osiguranjem odvojenog prikupljanja otpada, kako ne bi dolo do mijeanja tvari, od kojih neke mogu biti i potencijalno opasne po okoli i ovjeka (boje, lakovi, razrijeivai, ulja, druge kemikalije) i pravovremenim zbrinjavanjem sprjeava se negativan utjecaj na okoli. Mjesto privremenog sakupljanja otpada definira se Planom izvoenja radova.
Rev. 2 218
Tijekom izvoenja graevinskih radova producirati e se otpad na gradilitu te je potrebno osigurati odgovarajue posude i/ili kontejnere za odlaganje otpadnih tvari i pravovremeno zbrinjavanje. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo tijekom pripreme i graenja zahvata odnosi se na sve pripremne radnje glede realizacije zahvata, izgradnju, ureenje, opremanje svih sadraja i prodaju nekretnina RC, tijekom razdoblja koje je planirano od kraja 2013. do sredine 2019. g. Poveanje prihoda Prorauna Grada Dubrovnika Najznaajniji direktni izvor prihoda za Grad Dubrovnik za vrijeme izgradnje RC-a bit e komunalni doprinos, zatim vodni doprinos, prikljuak struje i vode, uporabne dozvole, itd. Procjena je da e temeljem navedenih obveza Grad Dubrovnik prihodovati oko 220 milijuna kuna. Takoer, lokalne specijalizirane tvrtke koje e biti angairane prilikom izgradnje, prihodovat e oko 4,4 mlrd kuna, a dravni proraun temeljem PDV-a na sve isporuene robe i obavljene usluge u vezi izgradnje RC-a prihodovat e oko 1,5 mlrd kuna, to ukupno ini oko 6,1 mlrd kuna. Tablica 4.3. Izvor prihoda za Grad Dubrovnik i RH za vrijeme izgradnje (procjena)1
Pokazatelj Komunalni doprinos, vodni doprinos, prikljuak struje i vode, uporabne dozvole Isporuena roba i obavljene usluge PDV na isporuenu robu i obavljene usluge UKUPNO
Izvor: Sari (2012); Razvoj golf d.o.o.
Korisnik prihoda Grad Dubrovnik Specijalizirane tvrtke Dravni proraun
Iznos u kunama 220.000.000 4.400.000.000 1.500.000.000 6.120.000.000
Najznaajniji prihod koji e ostvariti RH je porez na dodanu vrijednost (PDV) i to od prodaje kua za odmor (i apartmana TN Bosanka Sjever i Jug). Procjena je da e se kue za odmor prodavati po cijeni od oko 5.000 eura/m2 (a apartmana po 3.000 m2). Pretpostavka je da e dravni proraun RH temeljem PDV-a od prodaje kua za odmor koje se nalaze na podruju RC-a (i apartmana TN Bosanka Sjever i Jug), do 2020. g. prihodovati oko 1,9 mlrd kuna. Od poreza na promet nekretnina (otkup zemljita) do 2020. g. prihodovat e se ukupno oko 190 milijuna kuna. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, 40% od ukupnog iznosa poreza na promet nekretnina prihod je dravnog prorauna RH (oko 76 milijuna kuna). Grad Dubrovnik prihodovat e oko 114 milijuna kuna.
U procjenu ukljuena i izgradnja Turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka Jug iako nisu predmet PUO ovom Studijom.
Rev. 2 219
Tablica 4.4. Izvor prihoda za RH i Dubrovnik za vrijeme prodaje nekretnina (procjena)2

r.br. 1. 2. 3. 4. Izvor prihoda (jednokratni) PDV od prodaje nekretnina (kue za odmor) porez na promet nekretnina (zemljita) porez na promet nekretnina (zemljita) PDV na povezane naknade (iz ostalih djelatnosti vezanih na GPD) UKUPNO Korisnik prihoda Dravni proraun Dravni proraun Grad Dubrovnik Dravni proraun Iznos u kunama 1.900.000.000 76.000.000 114.000.000 40.000.000 2.130.000.000
4.2.
Pregled utjecaja na okoli tijekom koritenja zahvata
Utjecaj na tlo Tijekom uporabe i koritenja portsko-rekreacijskog centra s golf igralitem, utjecaj erozije se smanjuje na najmanju moguu mjeru koritenjem povrinskog i drenanog sustava odvodnje golf terena, adekvatnom izvedenim sustavom oborinske odvodnje, pravilno izvedenim nagibima pokosa i padova terena, odravanjem travnjaka golf igralita, kako uslijed povrinskog otjecanja oborinske vode i veih brzina ne bi dolo do ispiranja zasaenog biljnog pokrova i zatravljene povrine, sadnjom, uzgojem i odravanjem autohtonog drvea, raslinja i grmolikog bilja te zatravljenjem povrina, kako je u studiji i navedeno. Sukladno navedenom, pravilnim i pravovremenim odravanjem svih povrina unutar granice zahvata, posebice zatravljenih povrina, mehanika troenja i odronjavanja tla, podrivanja te ispiranja su vrlo malo vjerojatna tj. mogui negativni utjecaji na tlo su zanemarivi. U pogledu utjecaja sredstava za prihranu i zatitu bilja na tlo, isti su principijeno povezani i sa utjecajem na vode, te su opisani u sljedeoj toki. Utjecaj na vode Koritenjem razdjelnog i vodonepropusnog sustava odvodnje optimalno se rjeava problematika gospodarenja otpadnim vodama predmetnog zahvata, pri emu se onemoguavaju negativni utjecaji na vode, naroito podzemne vode, budui da na platou Sra nema povrinskih tokova vode. Gospodarenje sanitarnim otpadnim vodama rjeava se izgradnjom vlastitog ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda (I, II i III stupanj proiavanja s membranskom ultrafiltracijom i dezinfekcijom) s postizanjem kakvoe efluenta za omoguavanje koritenja za navodnjavanje. Primjena bilo koje varijante gospodarenja sanitarnim otpadnim vodama obuhvaa i rjeavanje odvodnje planiranih turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka jug koje nisu predmet ove procjene utjecaja na okoli, te naselja Bosanka ime je problematika gospodarenja otpadnim vodama na platou Sra cjelovito obuhvaena.
U procjenu ukljuena i izgradnja Turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka Jug iako nisu predmet PUO ovom Studijom.
Rev. 2 220
Odabranim nainom proiavanja na vlastitom ureaju, tj. odabirom i usvajanjem membranske tehnologije (MBR) proiavanja s dezinfekcijom omoguava se postizanje potrebne kakvoe proiene vode prema kriterijima amerike agencije EPA za uporabu za navodnjavanje polja golf igralita. Takoer se omoguava i zalijevanje parkovnih povrina prema istim kriterijima. U sluaju normalnih pogonskih uvjeta ureaja, MBR tehnologija osigurava visoki stupanj uklanjanja oneiujuih tvari iz otpadne vode i sigurno koritenje proiene vode za navodnjavanje. Ukoliko se razina aktivnog klora u proienoj vodi odrava na razini od oko 1-2 mg/l, sprjeava se mogunost zaslanjenja tla. U uvjetima poremeenog rada ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, odnosno rada koji ne daje potrebne uinke proiavanja, koritenje nedovoljno proienih sanitarnih otpadnih voda za navodnjavanje prouzroilo bi pojavu cvjetanja algi na povrini umjetnih jezera, te moguu pojavu neugodnih mirisa. U tom sluaju nije dozvoljeno koristiti takve vode u sustavu navodnjavanja golfa (kao niti parkovnih povrina), ve ih je potrebno vraati na ponovnu obradu, a u sluaju da kapacitet ureaja nije dostatan za to, potrebno ih je zbrinuti izvan lokacije zahvata (na komunalnom ureaju grada Dubrovnika), sve dok se ne otkloni poremeaj u radu ureaja. Kvalitetno i struno voenje i odravanje ureaja jedan od najvanijih faktora u sprjeavanju odnosno smanjenju pojava takvih situacija. Oborinske otpadne vode prometnih i parkirnih povrina, se obrauju preko separatora ulja i masti s talonicom, nakon ega se odvode u umjetna jezera u golfu. Ovakvim zbrinjavanjem, njihov utjecaj na podzemne vode je zanemariv. Sustav odvodnje golf igralita obuhvaen je kroz izgradnju sustava drenae povrina golf igralita s odvodnjom u vodonepropusna umjetna jezera u golfu. Osim drenanih voda, u umjetna jezera se odvode i vode od povrinske odvodnje golf igralita. Na taj se nain omoguava koritenje tih voda za navodnjavanje golf igralita (zatvoreni ciklus), budui da se voda za navodnjavanje golf igralita koristi iz umjetnih jezera. Time se smanjuje i koliina potrebne vode iz prirodnih resursa (rijeka Ombla) za navodnjavanje golf igralita. Tee i green podruja zahtijevaju visok stupanj odravanja travnjakog sustava. Iz tog razloga je za one dijelove golf terena koji e biti izgraeni na zaravnjenim (tee i green), odnosno depresijskim povrinama (pjeani bunkeri) predvien sustav odvodnje putem drenanih cijevi koje e procijeenu vodu odvoditi u umjetna jezera. Dio oborina s ovih povrina golf polja e se odvoditi prema umjetnim jezerima i povrinskom odvodnjom. Fairway povrine e svojom reljefnom karakteristikom osigurati efikasno otjecanje i povrinskih i procijeenih voda, gravitacijski prema umjetnim jezerima. Povrina golf terena se sastoji od sloja zatravljenog humusa debljine od 20-30 cm. Takoer sadri i sloj nabijenog materijala (tamponski sloj) debljine oko 20 cm. Prema podacima iz literature, stope infiltracije iznose izmeu 10 i 30% kroz tlo, a za oekivati je da su stope infiltracije kroz nabijeni tamponski sloj puno manje (manje od 10%). Propusnost, bilancu vode u tlu i propusnost u prirodnim uvjetima je obraivalo vie autora (Appleyard, 1995., Appleyard i sur., 1999., Foster i sur., 1999., Lerner 2002., Urumovi & Mayer, 2002., Tuar, 2006.) koji su zakljuili da se kroz sloj tla, koji u sluaju golf terena moemo poistovjetiti sa slojem humusa s korijenjem, procjeuje izmeu 5 i 30% oborina. Oborine koje se procijede prolaze kroz drenani sloj te dolaze do nabijene slabopropusne podloge i padovima otjeu do drenanih cijevi.
Rev. 2 221
S obzirom da je ukupna godinja koliina oborina na dubrovakom podruju oko 1.000 mm, na tee i green povrine padne oko 51.000 m3/god, to godinje iznosi 1 m3/m2 povrine. Uz pretpostavku, a na temelju gore iznesenih literaturnih podataka, da se u prosjeku kroz humusni sloj s krojenjem procijedi oko 20% oborina, proizlazi da e prosjeno godinje optereenje na drenani sustav biti 10.200 m3, odnosno 0,2 m3/m2 drenanog sloja. Poloaj i koliina cijevi unutar drenanog sustava je takva da e omoguiti prikupljanje vie od 90% infiltrirane vode (0,18 m3/m2), to znai da od ukupno procijeene vode, tek 2% ili 0,02 m3/m2 godinje nee ui u sustav odvodnje drenanih cijevi. U odnosima ukupnih povrina, navedeno znai da e se od 51.000 m3/god oborinskih voda, drenanim sustavom prikupiti i odvesti u umjetna jezera oko 9.180 m3, a 1.020 m3/god ostaje zadran u samom drenanom sloju iz kojeg dio evapotranspirira a dio se vee uz estice zbijene podloge do razine poljskog kapaciteta. Ostatak oborinske vode koji ne dospije u drenani sloj u veoj mjeri evapotranspirira s povrine golf igralita, saturira humusni i podpovrinksi sloj odnosno povrinskom se odvodnjom disponira u umjetna jezera. Fairway povrine za razliku od tee i green povrina se izvode s projektnim nagibima koji omoguavaju dobru povrinsku odvodnju oborina prema obodnim kanalima i nastavno prema umjetnim jezerima. Dio vode koji se procijedi do dobro zbijene temeljne podloge (oko 20%) nastavlja, zbog projektnih nagiba zbijene podloge, otjecati prema spomenutim kanalima odnosno prema niim dijelovima golf igralita, gdje se putem drenanih cijevi usmjeravaju u umjetna jezera. Vrlo vano je napomenuti, a to se vidi iz priloene bilance da e se gotovo sve vode koje se procijede do dobro zbijene podloge golf polja moi sakupiti drenanim cijevima odnosno da e povrinskim sustavom odvodnje otjecati u umjetna jezera. Pouzdanost drenanog i povrinskog sustava odvodnje je velika i izgradnjom sukladno pravilima struke gotovo im se ne moe smanjiti uinkovitost. Takoer, mogue optereenje oborina i potencijalno podzemne vode sredstvima za prihranu i zatitu bilja, prema predvienim vrstama (sporo djelujua hraniva te sredstva za zatitu bilja primjenjiva u kru sa najboljim ekotoksikolokim svojstvima i po mogunosti primjeniva u ekolokoj proizvodnji) i koliinama tih sredstava, biti e zanemarivo. Stoga se ne predvia postavljanje dodatne hidroizolacije ispod golf polja. U praksi izgradnje i koritenja golf igralita na kru, esto se ne koriste sustavi prikupljanja i koritenja oborinskih voda za navodnjavanje, a kad se koriste primjenjuje se prethodno opisani princip. Sukladno navedenom, prikupljanje voda s povrina golf igralita je manje pitanje ekolokog utjecaja, a vie pitanja ekonomike u vidu uteda, tj. smanjenje potreba za vodom iz prirodnih resursa. Za minimiziranje utjecaja na vode (i tlo) izuzetno je vaan pravilan odabir sredstava za prihranu i zatitu bilja. Na golf igralitu e se primjenjivati sporo djelujua hraniva koja pokazuju znatno nie gubitke prema konvencionalnim hranivima (zanemarivo ispiranje, mali gubici denitrifikacijom i volatizacijom). Kod folijarne primjene hraniva na green i tee dijelovima, prilikom aplikacija, koristiti e se male koliine hraniva koje biljka najveim dijelom moe asimilirati. Koliine hranjivih tvari, odnosno plan prihrane za racionalno koritenje hraniva, odrediti e se na temelju folijarne analize i analize tla koje se provode na godinjoj bazi. Time se postie optimalno prihranjivanje golf igralita u smislu koritenja samo nune koliine hraniva.
Rev. 2 222
Podrujem zahvata prolazi vodopskrbni hidrotehniki tunel. Budui da prije poetka izgradnje zahvata treba provesti tehnike zatitne mjere predmetnog hidrotehnikog tunela, nee doi do pojave negativnog utjecaja na isti. Osim navedenog, aktivnosti vezane za odravanje golf igralita nee imati utjecaja na izvorite vode Ombla (uslijed eventualnog procjeivanja u podzemlje), budui da je podruje Sra hidrogeoloki izolirano od priljevnog podruja izvora Omble, zbog nepropusnih naslaga flia koja predstavlja barijeru izmeu sliva izvorita Omble i Sra. Primjenom sustava integriranog pristupa tretiranju tetnika na travnjacima (Integrated pest management sustava IPM), preferira se koritenje minimalnih koliina sredstava za zatitu bilja, iskljuivo lokalno, tj. na mjestu pojave oboljenja i tetnika i tek onda kada se prijee prag tolerancije na prisutnost korova, tetoina i patogena. Primjenjivat e se sredstva niske mobilnosti, visoke adsorpcije i niske perzistentnosti podlonih mikrobnoj razgradnji. Redovita konja takoer smanjuje mogunost razvoja korova, to utjee na minimiziranje primjene herbicida. Primjenjivat e se iskljuivo sredstva koja se koriste u ekolokoj poljoprivredi, a koja nemaju negativan utjecaj na okoli. Sredstva za zatitu bilja koja e se primjenjivati moraju biti pogodna za primjenu na krkim podrujima, te biti na slubenom popisu aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH. Ukupne koliine potrebnih sredstava za prihranu i zatitu bilja smanjiti e se primjenom IPM programa, provoenjem redovitih mjera odravanja travnjaka, kao to su: odravanje adekvatne gustoe travnjaka ime se smanjuju prisutnost i rast korova, ostavljanje pokoene trave na dijelovima golf polja (rough i fairway,) kao dodatnog izvora hranjivih tvari, aeracija kojom se olakava izmjena plinova, poboljava tekstura i struktura tla te pojaava djelatnost mikroorganizama u tlu kontrola i uklanjanje filca kojima se smanjuje razvoj bolesti i pojava tetnika optimalno vrijeme i koliina navodnjavanja ime se smanjuje osjetljivost travnjaka na bolesti dodavanje mikrobiolokog preparata u tlo ime se poboljava mineralizacija i razgradnja zatitnih sredstava, a takoer taj preparat djeluje i kao prirodni fungicid.
Koritenjem opisanih hraniva i sredstava za zatitu bilja prema IPM programu kao i primjenom navedenih mjera redovitog odravanja travnjaka golf igralita portsko rekreacijskog centra utjecaj na vode (i tlo) biti e prihvatljiv. Utjecaj na zrak Za potrebe zagrijavanja u prostorima koji zahtijevaju grijanje u zimskim uvjetima kao to su hoteli, klupske kue i sl. predviena je kotlovnica(e) za potrebe grijanja i pripremu tople vode. Topla se voda proizvodi zagrijavanjem kotlova plinskim gorivom (ukapljeni naftni plin, prirodni plin). Posljedica izgaranja plinskog goriva u kotlovima su dimni plinovi koji se putem dimnjaka stacionarnog izvora isputaju u atmosferu. U koliko su parametri plamenika dobro podeeni, dimni plinovi su takve kakvoe da su u granicama zakonskih dozvoljenih vrijednosti za stacionarne izvore emisija, te nee negativno utjecati na stanje okolia. Naime, energenti koji e se koristiti su ekoloki najprihvatljiviji te se njihovom upotrebom nee naruiti postojea kakvoa zraka na lokaciji zahvata koja je ocijenjena I kategorijom. Takoer, imisijske koncentracije oneiujuih tvari koje su posljedica emisija iz spomenutog
Rev. 2 223
nepokretnog izvora nee biti u vrijednostima koje bi utjecale na zdravlje ljudi i vegetaciju sukladno Uredbi o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (Narodne novine, br. 133/05), odnosno novoj Uredbi o razinama oneiujuih tvari u zraku (Narodne novine, br. 117/12) koja stupa na snagu 01.01.2013. Utjecaj od prometa tijekom koritenja zahvata moe se promatrati iskljuivo s aspekta njegovog utjecaja na kakvou zraka, a time neposredno i na zdravlje ljudi te floru i faunu. Ovaj utjecaj je posljedica rada motora s unutarnjim sagorjevanjem. Treba naglasiti da su prometni pravci definirani, a broj automobila ogranien obzirom na kapacitet i rasploivost parkiralinih mjesta. Takoer, ve danas se u najveoj mjeri koriste automobili novije generacije koji koriste ultra ista, goriva sa sadrajem sumpora do 10 ppm, ime su emisije glavnih oneiujuih tvari, sumpornog dioksida i duikovih oksida izrazito niske. Obzirom na navedeno, moe se zakljuiti kako e tijekom rada zahvata utjecaj prometa na kakvou zraka biti zanemariv. Koritenjem vozila za golf na elektrini pogon umjesto na tekue naftne derivate takoer se eliminira negativan utjecaj na zrak od ispunih plinova izgaranja goriva. Na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda na platou Sra mogua je pojava neugodnih mirisa. Oslobaanje neugodnih mirisa dolazi od tvari koje su otopljene u otpadnoj vodi, a koje hlape iz otpadne vode. Na dijelovima ureaja kao to su sita, bioaeracijski bazeni, spremnik mulja, spiralna presa za uguivanje mulja, pojava neugodnih mirisa je mogua iskljuivo u sluaju neadekvatnog voenja procesa odnosno nedostatne aeracije. Projektom je predvien smjetaj svih dijelova ureaja u graevinu s instaliranim sustavom za proiavanje zraka (biofilter) s prisilnom ventilacijom, te se na taj nain provodi kontrola emisija neugodnih mirisa pa je utjecaj na kakvou zraka od rada ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda neznatan. Neugodni mirisi se pronose u smjeru strujanja zraka. Najblie lokaciji ureaja je naselje Bosanka udaljeno oko 1.200 m juno od ureaja. Dominantni vjetrovi koji puu na dubrovakom podruju su bura i jugo, pa bi u sluaju pojave neugodnih mirisa njihov pronos bio preteito u tim smjerovima. U sluaju poremeaja u radu ureaja, nedovoljno proiene otpadne vode pri tome mogu biti uzrok neugodnih mirisa. Budui da je predvien akumulacijski bazen za isputanje efluenta prije odvoenja do umjetnog jezera za navodnjavanje, isti moe biti izvor emisija neugodnih mirisa u sluaju nedovoljno proiene otpadne vode. U tom sluaju takvu sanitarnu vodu treba vraati na ponovnu obradu koliko to bude doputao kapacitet ureaja ili ih odvoziti s lokacije na komunalni ureaj grada Dubrovnika sve do dovoenja ureaja u funkciju ispravnog rada. Na taj nain smanjuje se utjecaj pojave neugodnih mirisa. S obzirom na dominantne vjetrove, ne oekuje se doprinos irenja neugodnih mirisa prema naselju Bosanka u sluaju njihove pojave. Utjecaj buke Tijekom koritenja planiranog zahvata ne oekuje se poveana razina buke. Na golf igralitu vozila za golf na elektrini pogon ne proizvode buku. Poveanu razinu buke mogu uzrokovati crpne stanice za navodnjavanje i odvodnju otpadnih voda (sanitarnih i drenanih voda) te ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Budui da su crpne stanice uglavnom betonski objekti u kojima su smjetene crpke, emisija buke od rada crpki je znaajno
Rev. 2 224
smanjena. Osim navedenog, danas se proizvode crpke koje su malozvune odnosno emitiraju nisku razinu buke. Ureaj za proiavanje otpadnih voda je takav da su svi dijelovi postrojenja koji mogu uzrokovati povienu razinu buke (crpke, kompresori i dr.) zvuno izolirani i smjeteni u zatvorenim (betonskim) objektima kao i sam ureaj, te je na taj nain buka od rada ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda kontrolirana, a emisija buke prihvatljiva. Prometovanje osobnih vozila unutar zahvata uzrokovati e pojavu buke u razinama koje su uobiajene za takav tip prometovanja. Za pristup u RC s golf igralitem, mogu je utjecaj buke od prometovanja na naselje Bosanka poglavito kada se prometuje u njegovoj neposrednoj blizini. Obzirom na oekivani intenzitet prometa, nee doi do naruavanja najvie doputene ekvivalentne razine buke u vanjskom prostoru za zonu namijenjenu samo stanovanju i boravku (55 dB(A) za dan i 40 dB(A) za no) prema Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04), a kojoj pripada naselje Bosanka. Utjecaj od svjetlosnog oneienja Ugradnjom i koritenjem zasjenjenih svjetiljki, na javnim povrinama, prometnicama i portskom centru unutar portsko rekreacijskog centra sprijeit e se utjecaj svjetlosnog oneienja na stanovnitvo naselja Bosanka, okolnu floru i faunu, ali i na nonu vizuru grada Dubrovnika. (Utjecaj svjetlosnog oneienja na floru i faunu opisan je u narednom poglavlju Utjecaj na floru i faunu). Utjecaj na floru i faunu Utjecaj na floru Prilikom odravanja travnjaka golf igralita koristit e se po potrebi zatitna sredstva za kontrolu korova, tetoina i patogena. Navedena sredstva e se primjenjivati lokalno u sluaju pojave oboljenja, korova ili tetoina. Provoenjem Integrated pest managementa (IPM) koji se temelji na minimalnoj primjeni zatitnih sredstava i na koritenju, prvenstveno, biolokih i biotehnikih sredstva za zatitu bilja koja se koriste u ekolokoj proizvodnji i nemaju, ili imaju neznatan, utjecaj na ostale organizme, mogunost prekomjerne primjene neadekvatnih sredstava za zatitu bilja biti e sprijeena. Takoer ugraeni drenani sustav i sustav povrinske odvodnje sprijeit e eventualno procjeivanje u podzemne vode putem kojih bi sredstva mogla dospjeti u more i imati utjecaj na morske organizme. Mogui utjecaj na prirodnu vegetaciju uz golf polja, moe se pojaviti tijekom apliciranja hraniva na golf terene. Navedeni utjecaj bi se oitovao kroz bujniji rast vegetacije na tim rubnim dijelovima uz golf polja. Meutim, zbog tehnologije apliciranja hraniva i male koliine hraniva u jednoj aplikaciji navedeni utjecaj moe se zanemariti. Takoer i mogui utjecaj tijekom apliciranja zatitnih sredstava se moe zanemariti jer e primjena biti iskljuivo lokalna. Mogui utjecaj na floru moe se pojaviti uslijed neadekvatne osvijetljenosti cijelog podruja zahvata te tako izazvati svjetlosno oneienje koje ima negativan utjecaj na biljke. Kod biljaka svjetlost utjee na fotosintezu i rast, potie cvat, rast i mirovanje biljke. Umjetno
Rev. 2 225
svjetlo moe znaajno poremetiti prirodni ritam biljke. Prekratke noi kod nekih biljaka mogu smanjiti ili zaustaviti cvat. S obzirom da je idejnim rjeenjem planirano koritenje svjetiljki s manjom potronjom energije i odgovarajuim svjetlosnim uinkom, a u mjerama zatite i propisano koritenje zasjenjenih svjetiljki, negativan utjecaj svjetlosnog oneienja na floru biti e prihvatljiv. Utjecaj na faunu Veina zabiljeenih vrsta (naroito sisavci i ptice) aktivne su nou i u ranim jutarnjim satima, tako da dnevna aktivnost igraa nee znaajnije utjecati na njihovo zadravanje. Mogui utjecaj na faunu takoer se moe pojaviti uslijed neadekvatne osvijetljenosti cijelog podruja zahvata te tako izazvati svjetlosno oneienje koje ima negativan utjecaj na ivotinje. Kod ivotinja svjetlost utjee na orijentaciju (od poboljanja do potpune dezorijentacije), osobito kod nono migrirajuih vrsta ptica koje se orijentiraju uz pomo zvijezda i mjeseca. Zatim utjee na privlanost/odbojnost, mijenja reproduktivne cikluse, dovodi do promjena ili potpune blokade biolokih ritmova to izaziva vrlo kompleksne dugorone posljedice. Takoer uzrokuje promjene kvalitete stanita. Na odreene skupine ivotinja kao to su kukci, imii i ptice svjetlosno oneienje ima znaajan utjecaj. Meutim kao to je i gore navedeno primjenom propisanih mjera zatite negativan utjecaj svjetlosnog oneienja na faunu biti e prihvatljiv. Mogui utjecaj planiranog zahvata na lovite i lovnu divlja oitovat e se kroz dva vida. Prvi je utjecaj na lovita kao prostorne jedinice, a drugi je utjecaj na divlja u neposrednom i irem okruenju. Izgradnjom predmetnog golf terena smanjuju se povrine upanijskog zajednikog lovita, jer e zbog sukoba djelatnosti povrine unutar golf terena biti potrebno izuzeti iz lovne povrine. Zbog prenamjene povrina i veeg kretanja ljudi mogu je stoga negativan utjecaj zahvata na odreenu divlja, poput divljih svinja, ali zato druga manja divlja, poput pernate, dobiva sigurne i mirne zone od hajke i lova. Tijekom koritenja zahvata u umjetnim jezerima biti e mogua pojava komaraca. Ukoliko do toga doe sklopit e se ugovor sa nekim od pravnih specijaliziranih centara (Odjel za biologiju Sveuilita "J.J. Strosmayer" u Osijeku ili Odjel za DDD Nastavnog zavoda za javno zdravstvo S-D upanije u Splitu ili Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija tampar u Zagrebu) u cilju izbora referentne metode i provedbe uzorkovanja, identifikacije prisutne vrste ili vrsta komaraca te e se odreenim metodama pratiti njihova dinamika populacije. Navedene strune slube biti e zaduene za praenje legla komaraca i provedbu povremenog nadzora, posebice nakon obavljenog larvicidnog suzbijanja. Takoer je mogue, u ovisnosti o tehnikim i tehnolokim karakteristikama umjetnih jezera, provedba pilot - projekta glede mogunosti primjene kraljenjaka kao ekoloka mjera u suzbijanju liinki komaraca u vodenim akumulacijama kao to je zlatna ribica (Carassius carassius auratus L.) koja se hrani pored drugih vodenih kukaca i liinkama komaraca. Suzbijanje liinki komaraca e se po potrebi provoditi i primjenom djelatnih tvari na osnovi mikrobiolokog insekticida Bacillus thuringiensis israelensis (Bti) i biotehnikog insekticida iz grupe regulatora razvoja kukaca diflubenzurona. DDD firme, specijalizirane i registrirane za navedenu djelatnost, provodit e po potrebi larvicidne tretmane, tj. njihove strune slube odabrat e jednu od navedenih djelatnih tvari, oblik formulacije, tehniku i dinamiku primjene larvicida.
Rev. 2 226
Prilikom odravanja travnjaka i za suzbijanje komaraca po potrebi e se koristiti sredstva za zatitu bilja iji je detaljan opis prikazan u poglavlju 1.5. Uporaba i odravanje golf igralita. Openito sredstva za zatitu bilja osim ekotoksino na organizme u okoliu mogu djelovati i na nain da se nakupljaju (bioakumuliraju) u organizmima to u hranidbenom lancu/mrei moe dovesti do biomagnifikacije, tj. do poveanja koncentracije tetnih tvari bioakumuliranih u lanovima hranidbenog lanca, proporcionalno s razinom hranidbenog lanca. Kako bi se takav utjecaj u potpunosti izbjegao prilikom odabira sredstava za zatitu bilja, izmeu ostalog, vodilo se i rauna o bioakumulacijskom potencijalu tih sredstava te su odabrana sredstva koja ili nemaju sposobnost bioakumulacije, kao to su insekticidi Bacillus turingensis kurstaki i israelensis, ili imaju mali do umjeren potencijal bioakumulacije (tablica 4.5.), koji uz prije opisane karakteristike (pogodni za primjenu na krkim podrujima), zatim predvieni nain koritenja (po potrebi i lokalno) i godinje koliine (prosjeno od 1,73 l/ha) nee uzrokovati pojavu bioakumulacije u ivim organizmima. Tablica 4.5. Prikaz bioakumulacijskog potencijala odabranih sredstava za zatitu bilja (Izvor:
Pesticide Properties DataBase) BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL (BCF*) Ne Niski Umjereni Visoki bioakumulira BCF<100 5000>BCF>100 BCF>5000 -
Odabrana sredstva za zatitu bilja Bacillus thuringensis kurstaki Bacillus thuringensis israelensis Spinosad Diflubenzuron MCPA DICAMBA Azoksistrobin
Insekticidi
Herbicidi Fungicid
*BCF faktor biokoncentracije kojim se oznaava potencijal bioakumulacije
Tijekom koritenja ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, pogon i odravanje ureaja nee imati utjecaja na biljni i ivotinjski svijet u okolici ureaja. Navodnjavanje proienom otpadnom vodom, ukoliko ista zadovoljava propisane uvjete za navodnjavanje, nee imati negativni utjecaj na biljni i ivotinjski svijet na lokaciji navodnjavanja. Utjecaj na opekorisne funkcije uma i ugroenost uma od poara Samom injenicom gubitka dijela umske povrine umanjit e se i opekorisne funkcije uma promatranog prostora u apsolutnom iznosu. Ipak, iz podataka dobivenih vrednovanjem trenutnih opekorisnih funkcija uma i projekcijom stanja u vrijeme koritenja zahvata treba uoiti da je na zahvatom umanjenoj umskoj povrini ukupna ocjena opekorisnih funkcija vea. Zahvatom e se najvie umanjiti povrina pod jako degradiranom umskom vegetacijom, koja nosi najmanji broj bodova pri vrednovanju opekorisnih funkcija. umskim povrinama koje e preostati unutar obuhvata zahvata poveat e se vrijednost funkcije podravanja ope i posebne zatite prirode, zatitne funkcije uma i uma s posebnom namjenom, rekreativna, turistika i zdravstvena funkcija.
Rev. 2 227
Zbog usitnjavanja umskih cjelina, prisustva veeg broja ljudi i prometa tijekom koritenja zahvata bitno e se umanjiti jedino opekorisna funkcija uma utjecaja na faunu i lov. Tablica 4.6. Vrednovanje opekorisnih funkcija uma unutar obuhvata zahvata tijekom njegovog koritenja
Zatita zemljita i prometnica od erozije, bujica i poplava Stvaranje kisika i proiavanje atmosfere Utjecaj na plodnost zemljita i poljoprivrednu proizvodnju Rekreativna, turistika i zdravstvena funkcija Utjecaj na vodni reim i hidroenergetski sustav Zatita i unapreivanje ovjekove okoline Zatitne ume i ume s posebnom namjenom 8-10 23 23 23 21 Ukupno 14 515 525 525 525 15 I I I I Utjecaj na faunu i lov
Utjecaj na klimu
Povrina (ha)
Raspon ocjena
1-5 2 2 2 2
1-4 3 3 3 3
1-4 3 3 3 1
1-4 3 3 3 3
0-3 3 3 3 3
1-4 3 3 3 3
1-4 4 4 4 4
1-5 2 2 2 2
69a 69b 75c PRIVATNE UME
2,07 1,42 7,71 oko 70 ha
Iz podataka dobivenih vrednovanjem trenutne ugroenosti uma od poara i projekcijom stanja u vrijeme koritenja zahvata moe se uoiti da je na zahvatom umanjenoj umskoj povrini zbroj bodova neto manji (to upuuje na manju opasnost od poara), ali je ukupna ocjena ugroenosti od poara zadrana na istom stupnju ugroenosti prije izvoenja i koritenja zahvata. Sve preostale obrasle povrine vrednovane na temelju Mjerila za procjenu opasnosti od umskog poara (Pravilnik o zatiti uma od umskog poara, Narodne novine, br. 26/03) zadravaju vie od 480 bodova te spadaju u kategoriju I. Tablica 4.7. Bodovanje umskih povrina za procjenu ugroenosti uma od poara u tijeku koritenja zahvata
Povrina unutar obuhvata zahvata (ha) Stupanj ugroenosti od poara Antropogeni faktor Klima Stanite (tlo) Temperatura Zrana vlaga Ekspozicija Orografija Nadmoraska visina umski red Vegetacija
Odsjek
Odjel
Oborine
1 69 69 75
2 A B C
3 2,07 1,42 7,71 oko 70 ha
4 200 200 200 200
5 120 120 120 120
6 30 30 30 30
7 30 30 30 30
8 30 30 30 30
9 60 60 60 60
10 10 20 20 20
11 15 15 15 15
Nagib
12 10 10 10 10
13 10 10 10 10
PRIVATNE UME
UKUPNO
Rev. 2 228
Moe se oekivati da e povean broj posjetitelja, objekata i sadraja poveati antropogene imbenike rizika od nastajanja umskog poara. Meutim poveani broj ljudi koji e raditi i posjeivati ovaj prostor tokom koritenja opisanog zahvata ujedno e doprinijeti i mjerama zatite zelenih povrina i umskog pokrova od poara ureenjem, ienjem i odnoenjem suhog materijala, te organizacijskom spremnou i tehnikom osposobljenou za gaenje to do sada nije bio sluaj. Povrina obrasla vegetacijom unutar planiranog obuhvata zahvata umanjit e se okvirno za 70%, pa je i mogunost da doe do nekontrolirane pojave vatre na tim umanjenim, razdvojenim i ureenim obraslim povrinama znatno manja, iako se obraunati stupanj ugroenosti od poara ne mijenja. S obzirom na ispresijecanost prometnim povrinama (ceste, staze za etnju, biciklizam, jahanje) i vodenim povrinama nije potrebno izgraivati dodatne protupoarne prosjeke. uvanje uma je sastavni dio odravanja povrina obraslih umskom vegetacijom, a u sklopu zahvata potrebna je radi pravovremenog uoavanja pojave poara. Osim zatite od poara, uvarska sluba organizira se radi zatite uma od neadekvatnog koritenja i drugih protupravnih radnji ali i radi pravovremenog uoavanja tetnika i biljnih bolesti. U uvanju ume sudjeluje posebno zadueno struno osoblje kao i privatne osobe koje uoe protupravne radnje ili nepoeljne prirodne pojave. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarske djelatnosti Od sredine 2019. g., kada je planiran poetak poslovanja RC, za podruje Dubrovnika i DN zapoeti e nova razvojna faza obiljeena novim izvorima kontinuiranih financijskih prihoda od kojeg grad i upanija mogu imati znatne ekonomske ali i ire drutvene koristi.3 Tablica 4.8. Izvor prihoda za Grad Dubrovnik, javna poduzea i RH tijekom poslovanja RC
(procjena) r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Izvor prihoda (godinji) Porez i prirez na dohodak Porez na imovinu (kue za odmor) Komunalni doprinos Komunalna naknada Usluge vodoopskrbe Struja (potronja) Voda (potronja) Odvoz otpada Boravina pristojba PDV UKUPNO (GODINJE) Korisnik prihoda Grad Dubrovnik Grad Dubrovnik Grad Dubrovnik Grad Dubrovnik JP Hrvatske vode d.d. JP Elektrojug Vodovod Dubrovnik istoa TZG/Grad Dubrovnik Dravni proraun Iznos u kunama 7.300.000 3.200.000 120.000 19.500.000 66.000 1.450.000 1.880.000 1.000.000 1.300.000 250.000 36.066.000

3
Kvantitativni pokazatelji (tablice 4.3., 4.4. i 4.7.), kao i brojane pretpostavke ekonomske analize u ovoj studiji okvirnog su karaktera, podloni odstupanjima, ali su dovoljni za realnu procjenu utjecaja RC-a na ekonomiju grada Dubrovnika i DN.
Rev. 2 229
- Poveanje prihoda Gradskog prorauna Najvei izvor prihoda za vrijeme poslovanja RC (godinje) biti e komunalna naknada, odnosno porez na nekretnine (kuu za odmor), zatim porez i prirez iz dohotka, itd. Na godinjoj razini, Grad Dubrovnik e od poslovanja RC direktno prihodovati oko 36 milijuna kuna. Pri obraunu poreza i prireza porezu na dohodak (tabl. 4.7., r.br. 1.) raunalo se s prosjenom mjesenom neto plaom zaposlenika od 5.500 kuna, na koji iznos se u sluaju Dubrovnika (prirez 15%) obraunava porez i prirez na dohodak u iznosu od oko 870 kuna. Slijedom navedenog, Grad Dubrovnik e temeljem poreza i prireza na dohodak godinje prihodovati oko 7,3 milijuna kuna [(870 kuna poreza i prireza na dohodak) x (700 zaposlenika s prebivalitem u Dubrovniku) x (12 mjeseci)]. Prema tablici 4.7., poslovanje RC na godinjoj razini poveat e proraun Grada Dubrovnika za oko 10-15% (usp. Proraun Grada Dubrovnika za 2011. g.). Dodatni prihodi Grada Dubrovnika iz poslovanja RC:

prihod od poreza na potronju pia po stopi do 3%, prihod od spomenike rente, prihod od poreza na tvrtku.
Osim direktnog, ekonomski utjecaj poslovanja RC-a na Grad Dubrovnik i DN ogleda se i u svojem indirektnom uinku, a on se ponajprije odnosi na:

Porez i prirez na dohodak koji plaaju poslodavci - dobavljai roba i usluga za potrebe RC-a, koji imaju sjedite na podruju Grada Dubrovnika. Financijski promet lokalnih komunalnih drutava koja su u veinskom vlasnitvu Grada Dubrovnika, a koje pruaju usluge javnog gradskog prijevoza, deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije, odravanja javnog , hortikulturnog zelenila. Stvaranje mogunosti za razvoj i/ili unaprjeenje raznih obrta/usluga. Krajnji multiplikativni uinak - prelijevanje bruto vrijednosti iz djelatnosti RC-a u nove djelatnosti ime se pokreu nove gospodarske aktivnosti i nova potronja.
- Zapoljavanje Osim na prethodno iznijeto, RC pozitivno utjee i na zapoljavanje lokalnog stanovnitva (direktno i indirektno). Procjena je da e u fazi poslovanja RC-a, od sredine 2019. g. nadalje, na raznim ugostiteljskim, trgovakim, portsko-rekreacijskim i ostalim poslovima u objektima i sadrajima RC-a biti zaposleno 1.045 osoba u stalnom radnom odnosu (tablica 4.25.), od kojih s prebivalitem na podruju Grada Dubrovnika oko 700. Broj zaposlenih poveavat e se za oko 30% tijekom (produene) turistike sezone, od travnja do listopada. U aktualnoj situaciji pada zapoljavanja na dubrovakom podruju (kao i u cijeloj dravi), realizacija projekta RC-a doprinosi smanjenju nezaposlenosti na podruju Grada Dubrovnika. To se ponajprije odnosi na rad u ugostiteljskim, trgovakim, portskorekreacijskim i uslunim poslovima, a posredno se omoguuje dodatno zapoljavanje kod
Rev. 2 230
dobavljaa roba i usluga portsko rekreacijskog centra (ukljuujui i turistika naselja Bosanka sjever i jug), a iji e zaposlenici imati prebivalite na podruju Grada Dubrovnika. Potrebna struna kvalifikacija zaposlenika je svih razina, od visoke strune spreme, preko srednje strune spreme do nisko kvalificiranih osoba. Oekivani porast zaposlenosti temeljem rada RC-a procjenjuje se od 4-5%, ne ukljuujui oekivani porast zapoljavanja od posrednih-prateih djelatnosti zbog rada RC-a. Takoer, zahvat izgradnje RC-a prua mogunosti za zapoljavanje lokalnih poduzetnika u bilo kojem segmentu i fazi gradnje i poslovanja RC-a. Naime, turistika potronja ima uinak ''kaskada'' poinje turistikom potronjom u osnovnim receptivnim objektima (hoteli, pansioni, restorani i dr.) i nastavlja se kroz ostale segmente gospodarstva. Da bi receptivni objekti realizirali potronju, trebaju robe i usluge ostalih sektora gospodarstva. Na primjer, hoteli i ostali objekti u RC e kupovati usluge graditelja, arhitekata, banaka, opskrbljivaa hranom i piem, strujom, vodom, itd. Ti opskrbljivai receptivnih objekata moraju kupovati robu i usluge od ostalih sektora unutar gospodarstva te se na taj nain proces nastavlja. Konano, u tijeku direktnih i indirektnih aktivnosti turistike potronje, prihodi dospijevaju i lokalnom stanovnitvu u obliku plaa, nadnica, dobiti, kamata i dr. Nastavno na navedeno, RC povoljno djeluje na mogunost stvaranja i pruanja novih proizvoda, ugostiteljskih i ostalih usluga te na otvaranje novih investicija. Takoer, on prua mogunosti rastu ope poduzetnike aktivnosti (malo i srednje poduzetnitvo), a slijedom toga i potie opi gospodarski rast - rast ivotnog standarda lokalnog stanovnitva. - Produenje turistike sezone Izgradnja RC-a pozitivno e utjecati na produenje turistike sezone na osam do devet mjeseci, odnosno smanjenje izraene sezonalnosti. Temeljem iskustva portugalske golf regije Algarve, najvei broj dolazaka golfera oekuje se izvan sezone: samo 24% ukupno odigranih rundi realizirano je u etiri ljetna mjeseca (lipanjrujan), dok se ak 76% odigra izvan sezone, a oujak i listopad najaktivniji su mjeseci. Kada se uini razdioba ukupnog broja registriranih noenja ostvarenih u Dubrovniku na sezonu i razdoblje izvan sezone (vidi graf 1., str. 170), vidljivo je de su sezoni lipanj-rujan ostvari 74% ukupnih noenja, tj. oko 1,6 milijuna noenja, a samo 26% ostvari se tijekom preostalih 8 izvansezonskih mjeseci tj. oko 550.000 noenja. Uz realnu pretpostavku distribucije noenja dubrovakih golf turista i njihovih pratitelja, analogno iskustvu Algarve golf regiji, dolazi se do procjene da e se od ukupnog broja noenja golf turista i njihovih pratitelja oko 76% ostvariti izvan sezone (izvan razdoblja lipanj-rujan). Tablica 4.9. Poveanje izvansezonskog broja noenja
Ukupan broj noenja u Dubrovniku (2011. g.) Broj noenja izvan sezone VI-IX Procjena broja noenja u RC-u Noenja turista u RC-u izvan sezone VI-IX Poveanje noenja izvan sezone VI-IX
2.155.165 560.343 300.000 228.000 40,7 %
Rev. 2 231
Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS), u 2011. g. na podruju Grada Dubrovnika ostvareno je 2.155.165 noenja u svim smjetajnim objektima. Ukljuivo s podrujem opina Dubrovako primorje i upa dubrovaka, iskoritenost hotelskih kapaciteta u 2010. g. iznosila je 35,9% (131 dan) (Horwath HTL 2011). Uz novoizgraene kapacitete RC-a, realna je pretpostavka da e se broj noenja na podruju grada Dubrovnika poveati za najmanje 12 15%, odnosno da e ukupan broj noenja na podruju Grada Dubrovnika s trenutnih 2,1 milijuna dostii oko 2,4 milijuna noenja godinje (uzimajui u obzir samo noenja u RCu). Pretpostavka se temelji na procjeni 200 dana iskoritenosti kapaciteta (55%) u objektima u RC-u i raunajui da e se 50% kua za odmor ukljuivo i apartmana koristiti u komercijalne smjetajne svrhe. Tablica 4.10.Utjecaj poslovanja RC-a na broj noenja (procjena) Godina 2011. 2020. Broj noenja 2.155.165 2.450.000 Indeks 113,7
Takoer, oekuje se poveanje postotka iskoritenosti kapaciteta za postojee smjetajne kapacitete (do 45% - 165 dana) i potronja turista po danu boravka, s trenutnih 138 na 146 eura (turisti u RC oko 200 eura po danu). Naime, golf-turisti u pravilu su gosti vee platene moi to dovodi do poveanja turistike potronje. Tablica 4.11. Utjecaj poslovanja RC-a na potronju po gostu Godina 2010. 2020. Potronja po gostu (EUR) 138 146 Indeks 105,8
Procjena za 2020. g. temelji se na potronji iz 2010. g. ne uzimajui u obzir inflaciju i eventualne druge imbenike koji mogu utjecati na dnevnu potronju turista. Razmjerno mala razlika u dnevnoj potronji po gostu biljei se zbog injenice da se radi o 10-15% turista (gostiju RC-a) od kojih se oekuje da e u prosjeku imati veu dnevnu potronju od ostalih turista za oko 45-50%. - Procjena direktnih prihoda od golf turizma U vezi procjene direktnih prihoda od golf turizma, tj. procjene broja ''rundi'' (igri) koje e golf turisti odigrati, ovdje e se koristiti poznati rezultati u hrvatskoj konkurentnim turistikim zemljama (Grka, Turska, Cipar, Portugal), gdje prosjean broj odigranih ''rundi'' po jednom golf igralitu iznosi od 20.000 30.000. Prosjena cijena igranja (tzv. green fee) iznosi 70 eura. Procjena je da e u poetnim godinama poslovanja RC prosjeno imati 25.000 ''rundi'', to uz prosjean prihod od ''runde'' koji iznosi 70 eura + trokovi smjetaja + izvanpansionska potronja (ukupno 200 eura) ostvaruje prihod od 5 milijuna eura od golfera koji dolaze u Dubrovnik radi igranja golfa. Meutim, golf turisti u pravilu ne dolaze sami, nego putuju u prosjeku najmanje s jednim lanom obitelji/prijatelja, pa se dnevnom prihodu po odigranoj
Rev. 2 232
''rundi'' treba dodati i oekivana potronja pratitelja u procijenjenom iznosu od 130 eura (200 eura -70 eura za igranje golfa), to prihode od golf turista u sluaju RC-a dovodi na razinu od 8.250.000 eura godinje (oko 62.000.000 kuna). Navedeni iznos predstavlja oko 6,4 postotno poveanje direktnih prihoda od turizma, uzevi u obzir aktualnu procjenu direktnih prihoda od turizma u Dubrovniku koji se kreu na razini 970 milijuna kuna (Horwath HTL 2011). Tablica 4.12. Poveanje direktnih prihoda od golfa kao posljedica poslovanja RC-a Direktni prihodi od turizma u Dubrovniku 2011. g. Direktni prihodi od turizma u Dubrovniku nakon izgradnje RC-a -Utjecaj RC-a na postojee smjetajne kapacitete u Dubrovniku Uspjenim menadmentom postojei smjetajni kapaciteti, ponajprije hotelski, imaju mogunost iskoristiti novi turistiki proizvod i iskoritenost vlastitih kapaciteta s aktualnih 131 dan podignuti za oko 25% - na 165 dana. Procjena je realna budui da RC u turistiki proizvod Dubrovnika unosi brojne nove sadraje (izvan igranja golfa) koji pojedinano i/ili zajedno predstavljaju znaajne nove atrakcije na turistikom tritu (v. sadraje RC-a na str. 176.-177.). Takoer, kao potpuno novi segment u ukupnom turistikom proizvodu Dubrovnika, RC postojeim smjetajnim kapacitetima u Dubrovniku otvara potpuno novo trite (golfere) i prua im mogunosti razvoja i ponude novih turistikih proizvoda, a time i poveanja broja noenja. Naime, golf trite se sastoji od oko 60 milijuna igraa, od ega oko 4,4 milijuna ivi u Europi. Uzevi u obzir ve spomenuti prihodovni potencijal koji lei u ivotnom stilu i moi potronje prosjenog golfera, postojeim smjetajnim kapacitetima u Dubrovniku otvaraju se brojne mogunosti poveanja prihoda, ali i repozicioniranja vlastitog proizvoda. Treba spomenuti da se turisti-golferi dijele u tri kategorije (Soi et al, 2007): 47% golfera ne posjeuje destinaciju samo radi igranja golfa nego putuje i iz drugih razloga, 34% golfera putuje samo zbog golfa, dok njih 19% spaja igranje golfa s posjetom kongresima, portskim turizmom i "obinim" turistikim putovanjem. Od ukupnog godinjeg prihoda od golfa u destinacijama, udio golf igralita iznosi oko 10%. Preostalih 90% ostvaruje se u hotelima, restoranima, trgovinama, prijevozu i drugim uslunim djelatnostima. Budui da e hotelski kapaciteti unutar RC-a initi tek oko 4,3% od postojeih hotelskih kapaciteta u gradu Dubrovniku, postojeim se smjetajnim kapacitetima (ponajprije hotelskim) pruaju znaajne mogunosti poveanja broja noenja. Naime, golf turist nije ''vezan'' za smjetajne kapacitete u golf resortu. Trite je otvoreno i konkurentno te svaki smjetajni objekt u golf destinaciji svojom poslovnom politikom i turistikim proizvodom ima mogunosti za privlaenje golf turista. Realna je pretpostavka da e zbog atraktivnosti starog grada, velik broj golf turista noiti i/ili ostvariti znaajni dio svoje turistike potronje u postojeim smjetajno-ugostiteljskim kapacitetima. 970.000.000 kuna 1.032.000.000 kuna
Rev. 2 233
Na primjer, ukoliko Organizacija za upravljanje destinacijom u viziju razvoja dubrovake destinacije stavi pozicioniranje Dubrovnika kao jedinstvene i elitne golf destinacije na Mediteranu, a kao jedan od ciljeva ostvarenja navedene vizije postavi privlaenje 0,5% europskih golfera u 2025. godini, to se na postojee smjetajne kapacitete u Gradu Dubrovniku odraava i na sljedei nain: Cilj destinacije: privlaenje 0,5% europskih golfera u Dubrovnik u 2025. g. (aktivnosti: pokretanje novog proizvoda prilagodba novim destinacijskim sadrajima zajedniki nastup na tritu udrueno oglaavanje novi integracijski pristup razvoju destinacije voen od organizacije upravljanja destinacijom ). Na temelju aktualnih podataka, 0,5% europskih golfera = oko 22.000 pojedinaca (dolazaka) = oko 100.000 noenja godinje iskljuivo zbog golfa. Budui da golferi obino dolaze s pratiteljem gornji podaci se mijenjaju u: oko 44.000 dolazaka = 200.000 noenja godinje (prosjeni boravak po osobi: 4,5 dana). Prema sadanjim pokazateljima, realna je pretpostavka da e broj golfera u budunosti rasti, to golf destinacijama stvara velike mogunosti razvoja i plasmana svojeg proizvoda. U nastavku se prikazuje simulacija prihoda po raspoloivoj smjetajnoj jedinici u sluaju aktualne iskoritenosti kapaciteta (35,9%) i procijenjene iskoritenosti kapaciteta za grad Dubrovnik od 45%, nakon poetka rada RC-a. Tablica 4.13. Prihod po raspoloivoj smjetajnoj jedinici (S.J.) hotela X u sluaju aktualne iskoritenosti kapaciteta od 35,9%
Prosjena neto ostvarena cijena smjetajne jedinice
70
X X
Prosjena iskoritenost smjetajnih jedinica

35,9%
= =
Dnevni prihod po raspoloivoj S.J.

25,1
25,1
Hotel s 200 S.J.
365 dana
1,83 mil.
Rev. 2 234
Tablica 4.14. Prihod po raspoloivoj smjetajnoj jedinici (S.J.) hotela X u sluaju iskoritenosti kapaciteta od 45%
Prosjena neto ostvarena cijena smjetajne jedinice
70
X X
Prosjena iskoritenost smjetajnih jedinica

45%
= =
Dnevni prihod po raspoloivoj S.J.

31,5
31,5
Hotel s 200 S.J.
365 dana
2,30 mil.
Ukoliko pokazatelje iz tablica 4.12. i 4.13. uzmemo kao prosjeno poveanje prihoda od prodaje smjetaja (bez poveanja ostalih prihoda, poput hrane, pia i ostalih usluga) uzrokovano poveanjem broja turista, odnosno iskoritenosti ukupnih smjetajnih kapaciteta u Dubrovniku zbog izgradnje RC-a s prateim sadrajima, dolazimo do prosjenog poveanja godinjeg prihoda od prodaje smjetaja po hotelu u iznosu od 0,47 milijuna eura. Budui da je u Dubrovniku registrirano 38 hotela s 4.186 smjetajnih jedinica te da prosjeni dubrovaki hotel ima 110 smjetajnih jedinica (www.mint.hr, 29.10.2012.), ukupan procijenjeni iznos poveanja od prodaje smjetaja u postojeim hotelskim kapacitetima u Gradu Dubrovniku iznosi 9,8 milijuna eura, odnosno 73,5 milijuna kuna, to je 7,6 postotno poveanje ukupnih direktnih prihoda od turizma u Dubrovniku (970 milijuna kuna) i to samo od usluge hotelskog smjetaja.
Dnevni prihod po raspoloivoj S.J. - 45% iskoritenost kap.
31,5
Dnevni prihod po raspoloivoj S.J. 35,9% iskoritenost kap.

25,1
= =
Razlika u dnevnom prihodu po raspoloivoj S.J.

6,4
6,4
Ukupno S.J. (4.186)
365 dana
9,8 mil.
Navedeni iznos tek je procjena koja je podlona znaajnim odstupanjima (+ ili -) ovisno o mnogobrojnim imbenicima koji utjeu na turistiki promet destinacije i pojedinog nositelja turistike ponude unutar destinacije. Pretpostavka je meutim da e organizacija destinacijskog menadmenta u Dubrovniku u suradnji sa svim imbenicima razvoja turizma odrediti buduu integracijsku politiku razvoja destinacije, planiranje u destinaciji, kao i operacionalizaciju planova/odluka, to e omoguiti (olakati) menadmentu postojeih smjetajnih kapaciteta ostvarenje poveanja prihoda po raspoloivoj smjetajnoj jedinici, odnosno poveanje iskoritenosti kapaciteta poveanje prihoda.
Rev. 2 235
Ovdje smo analizirali mogue poveanje prometa u hotelima budui da se ne oekuje znaajniji utjecaj RC-a na ostale smjetajne kapacitete poput kampova, smjetaja u domainstvu i dr. Nadalje, realno je oekivati porast prometa u gradskim restoranima, trgovinama i drugim turistikim sadrajima na podruju Grada Dubrovnika, a time i rast dohotka subjekata turistike ponude (pravnih i fizikih osoba) po osnovi ostvarene turistike potronje. - Boravina pristojba Samo na temelju boravine pristojbe koju e plaati turisti u RC-u, Dubrovnik e u 2020. g. ostvariti oko 1,3 milijuna kuna prihoda (oko 290.000 noenja x 7 kuna boravine pristojbe po noenju x 65% dio koji pripada Turistikoj zajednici Grada Dubrovnika). Utjecaj na kulturno-povijesnu batinu Tijekom koritenja zahvata utjecaj na kulturno-povijesnu batinu biti e pozitivan. Postojei kulturno-povijesni lokaliteti i graevine unutar granice zahvata i u kontaktnoj zoni biti e ureeni i odravani prema projektu konzervacije i prezentacije. Eventualno novo otkriveni arheoloki lokaliteti e takoer biti zatieni i konzervirani prema projektu konzervacije i prezentacije tijekom graenja zahvata, pa e tijekom koritenja zahvata biti prisutan iskljuivo pozitivan utjecaj na okoli. Utjecaj otpada i nusproizvoda ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi Tijekom koritenja zahvata nastajati e neopasni i opasni otpad s obzirom na veliinu i kompleksnost zahvata. Postupanje s nastalim otpadom definira se Planom gospodarenja otpadom koji e se izraditi za potrebe rada zahvata. Navedeno se odnosi na zasebno sakupljanje pojedinih vrsta otpada, a za komunalni otpad uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja korisnih komponenti komunalnog otpada. Prikupljene vrste otpada potrebno je zbrinjavati putem ovlatenog sakupljaa, a neiskoristivi dio komunalnog otpada zbrinuti na odlagalitu komunalnog otpada od strane lokalne komunalne tvrtke. Procijenjena koliina mijeanog komunalnog otpada kod pune popunjenosti zahvata RC s golf igralitem iznosi oko 460 t/god. Konano zbrinjavanje komunalnog otpada predvia se u okviru postojeeg odlagalita neopasnog otpada odnosno budueg upanijskog centra za gospodarenje otpadom. Tijekom koritenja golf igralita kao i odravanja ostalih hortikulturnih povrina, nastajati e zeleni otpad od konje travnjaka. Takav zeleni otpad predstavlja koristan otpad ukoliko se isti upotrebljava za dobivanje humusa. Predvieno je koritenje odnosno ostavljanje otkosa na povrinama golf igralita (rough i fairway) kao hranjivi materijal za prihranjivanje travnjaka, pri emu se smanjuje uporaba umjetnih gnojiva na tim povrinama. Opasni otpad koji e nastajati na lokaciji zahvata odnosi se preteito na otpadna mineralna ulja od odravanja internih transportnih vozila, ambalau od sredstava za zatitu i prihranu bilja, mulj iz umjetnih jezera u golfu, talog odnosno mulj iz separatora ulja i mastolovaca ugostiteljskih objekata. Osim navedenog, na lokaciji e nastajati i posebne kategorije otpada
Rev. 2 236
(npr. baterije, elektronski otpad, medicinski otpad i dr.) koje je potrebno zasebno sakupljati i zbrinjavati sukladno provedbenim Pravilnicima. Ove vrste i kategorije otpada e nastajati povremeno i periodiki, te e se cjelokupne prikupljene koliine predavati ovlatenom sakupljau/obraivau na konano zbrinjavanje. U okviru postupka proiavanja otpadnih voda nastajati e ostaci na dijelu ureaja za mehaniko proiavanje sanitarnih otpadnih voda (otpad s reetke i sita, pijesak, ulja i masti) te mulj iz biolokog stupnja proiavanja sanitarnih otpadnih voda. Navedene vrste otpada ureaja za proiavanje komunalnih (sanitarnih) otpadnih voda predstavljaju neopasni otpad koji se zbrinjavaju sukladno preporuenim postupcima obrade prema Katalogu otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s listom opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05, 39/09). Mulj iz biolokog dijela ureaja nakon odvodnjavanja na spiralnoj presi odvozi se na konano zbrinjavanje izvan lokacije zahvata na oblinji komunalni ureaj koji ima uspostavljen sustav obrade vika mulja. Na taj nain cjelovito se rjeava problematika gospodarenja otpadom iz ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. U tablici nie je prikaz oekivanih koliina otpada iz ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Tablica 4.15. Vrste i koliine otpadnih tvari iz UPOV-a RC s golf igralitem
Vrsta otpada Otpad s reetke i sita Pijesak Ulja i masti Bioloka obrada (nakon obrade vika mulja) Proiavanje otpadnog zraka Ostalo (otpad od boravka djelatnika, iz laboratorija i dr.) Koliina (m3/god) 11,9 11,9 6,0 168 10 Nain zbrinjavanja Na odlagalite neopasnog otpada Na odlagalite neopasnog otpada Mijeanje s vikom mulja, ili zbrinjavanje kao zauljeni otpad Otprema na konano zbrinjavanje na komunalni UPOV Na odlagalite neopasnog otpada Na odlagalite neopasnog otpada (otpadne kemikalije se vraaju isporuitelju)
Gnojovka iz jahakog centra prikuplja se u zatvorenom, vodonepropusnom spremniku i nakon 6 mjeseci skladitenja se koristi u poljoprivredi, izvan lokacije RC s golf igralitem. S obzirom na kapacitet tale (do 40 konja) dnevna koliina gnojovke iz jahakog centra je procijenjena na 925 kg/dan odnosno 0,91 m3/dan. Utjecaj na krajobraz S obzirom na posebnu vrijednost krajobraznog prostora Sra, ocjena utjecaja na krajobraz, u nastavku, je obraena zasebnom metodom vrednovanja. OPREDIJELJENJE SUSTAVA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Za potrebe ocjene utjecaja planiranog zahvata na krajobrazne vrijednosti prostora Sra postavilo se naelo da se iz sklopa izbora moguih vrijednih sustava u ovom radu prije svega posveti panja na one koji su analitiki dostupne i dovoljno znaajne za obraivano podruje. Pritom su bitne kvalitete krajobraza koje je mogue obuhvatiti i prostorno opredijeliti sa sklopom meuzavisnih prostornih osobina. Krajobrazna vrijednost nije objektivna fizika datost ve odreeni potencijal fizikih karakteristika prostora ili njegovih dijelova prema kojima drutvena zajednica, grupe i pojedinci pokazuju odreene oblike interesa.
Rev. 2 237
Izbor sustava krajobraznih vrijednosti za daljnji valorizacijski postupak i procjenu utjecaja je proiziao iz ocjene vanosti ove tematike u prostornim planovima vieg reda Dubrovako neretvanske upanije s vidika njihove osjetljivosti. Iz sadraja potencijalno vrijednih sustava krajobraznog prostora Sra, koji bi teoretski bio nepregledno opsean, izabrani su slijedei: 1. S percepcijskog vidika: vizualna eksponiranost, identitet i vizualne kvalitete, 2. S ekolokog vidika: kvaliteta vegetacije i krajobrazno-ekoloka raznolikost Krajobrazne vrijednosti nemaju izvanvremensku dimenziju one su vezane na sadanje generacije i njihove potrebe i interese. Analiza osjetljivosti prostora po pitanju moguih utjecaja daje sliku prostora s vidika krajobrazno-ekolokih i percepcijskih potencijala koji prikazuju sliku vrijednosti odnosno osjetljivosti na planirani zahvat. Zato tamniji tonovi oznaavaju vrjednije/osjetljivije zone a svjetlije manje vrijedne/ manje osjetljive zone. Intenzitet tona ima relativnu vrijednost unutar pojedine analize a ne izmeu razliitih analiza. Kao postupak, u nastavku slijedi: Osnovna naela vrijednosne analize Tekstualni opis konceptne osnove vrijednosne analize Svaki je vrijednosni sustav predstavljen zasebno s pojednostavljenim opisom njegovog potencijala ili vrijednosnog opredjeljenja s predznakom osjetljivosti Ocjena utjecaja planiranog zahvata na sustave krajobraznih vrijednosti-tabelarni prikaz Rezultat vrijednosne analize u grafikom obliku Obrazloenje rezultata utjecaja planiranog zahvata na sustave krajobraznih vrijednosti
Tamniji ton na slici znai veu vrijednost i veu potencijalnu ranjivost sustava odnosno mogue potencijalno vie izraen negativni utjecaj, bilo radi opsega fizike promjene bilo radi ocijenjenog veeg negativnog utjecaja. VIZUALNA IZLOENOST, IDENTITET Osnovna naela vrijednosne analize Polazna osnova za analizu sustava vizualne izloenosti su odredbe za provoenje prostornih planova: Prostornog plana Dubrovako neretvanske upanije (PPDN upanije)4, Prostornog plana ureenja grada Dubrovnika (PPUG Dubrovnik)5 i Generalnog urbanistikog plana grada Dubrovnika (GUP Grada Dubrovnika)6. S vidika vizualno izloenih objekata i osjetljivosti prostora, u odredbama za provoenje sva tri prostorna plana, najeksplicitnije je obrazloenje uvjeta ureenja prostora dato u odredbama za provoenje GUP-a grada Dubrovnika, citat: Pri ureenju rekreacijskog centra s golfom na platou Sra potrebno je ispotovati sljedee
(Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije, br. 06/03, 03/05, 03/06 i 07/10) (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 07/05, 06/07,10/07) 6 (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 10/05, 10/07, 8/12)
4
5
Rev. 2 238
uvjete: podruje se ureuje tako da ni jedna graevina ne narui prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada. U tom kontekstu, ovom se analizom otkriva izloenost pojedinih dijelova prostora s vidika potencijalne promjene scenarijskog potencijala u prostoru obuhvata, te ugroenost prirodnih i/ili graenih eksponiranih elemenata (prepoznatljivost, orijentacija). Uzeto je naelo da bi bilo koja planirana graevina izloena pogledu, naroito na obzoru hrpta Sra mogla izazvati takve promjene u strukturi i funkciji vidljivosti fizikih karakteristika prostora da narui cjelovitost njegove prevladavajue prirodne komponente i prepoznatljivost kontrastne slike urbanog grada Dubrovnika s prirodnim gorostasne prirodne padine Sra. Ovim se simulacijskim modelom pokazuje vizualna izloenost prostora, njegova vea / manja perceptivnost s najprometnijih mjesta i mjesta gdje se najvie zadravaju ljudi. Onaj dio krajobraznog prostora koji ima vizualno prepoznatljive oblikovno kvalitetne strukturne znaajke, "po kojima je on vie manje jedinstven, razlikuje se od drugih i zato prepoznatljiv, kaemo da ima identitet"7. Stupanj identiteta je ovisan o moi s kojom se odreeno podruje razlikuje od drugog, pa neki identitet moe biti lokalnog, regionalnog ili pak univerzalnog karaktera. Primjer te vrste za prirodne krajobraze je recimo podruje Niagarinih slapova ili Monte Bianco, odnosno graevine koje imaju znaaj simbolne identitete kao Kineski zid ili pak Ajfelov toranj. Reciprona ovisnost kontrasta malog urbanog, kulturnog krajobraza grada Dubrovnika s prirodnim reljefom stjenovitog Sra, nalik divljini, su prepoznatljiva slika koja ini cjelovitost identitete nacionalne razine. Svaka izgradnja odnosno graevinski zahvat u rubnom pojasu Sra eksponiranom pogledu s najfrekventnijih lokacija kako iz grada tako i s obale i morske strane, izazvao bi promjene u strukturi i funkciji vidljivosti fizikih karakteristika prostora, posebice u odnosu na liniju obzora (skyline). Bitan je percepcijski integritet Dubrovnika sa prirodnim zaleem Sra kako s morske vizure zbog morskog pristupa Dubrovniku, tako i s cestovnog pristupa zbog dojmljivosti prvog susreta s pogledom na grad i tu se ne smije degradirati njegov prepoznatljiv prirodni okvir. Zato je vaan ne samo pojas udaljenosti od ruba padine izloene pogledu iz grada Dubrovnika ve i visina objekata te posebice nagib terena iza vidljivog dijela hrpta gdje e one biti smjetene. Naime, to su situacije nalik osjetljivosti eksponiranog obalnog ruba i svaki vei skup vidljivih graevina uzrokuje posljedice s moguim promjenama slike prirodnosti padina kao nosioca posebnih vrijednosti Sra - identitete prostora. Naroito je vaan pogled iz grada Dubrovnika te ostalih najposjeenijih dijelova prostora na Sr koji je svojom gorostasnom prirodnom pojavom jako eksponiran pogledu. Prepoznatljiv je po svojoj prirodnosti i najfrekventnija je slika / pogled iz svakog njegovog dijela, te bi svaka promjena s graevinama na rubu padine dovela do naruavanja percepcijskog reda vidljivih prirodnih struktura. Dakle naruena bi bila zapravo najea slika pogled iz grada na prepoznatljivu prirodnu strukturu Sr.
Ogrin, D. et. al.: Valorizacija vodnih obreij in krajinsko ekoloki vidici urejanja vodotokov. I 1978/79, Katedra za krajinsko arhitekturo, VTO za Agrenomijo, BF - Ljubljana, 1979
Rev. 2 239
Drugim rijeima, izloenost prostorne scenografije otkriva osjetljivost rubnog pojasa Sra s vidika potencijalne promjene percepcijskog potencijala koji s Dubrovnikom ini cjelovitu sliku identiteta, kontrast malog, urbanog kulturnog s velikim, organskim, prirodnim. Koncept i koraci vrijednosne analize: 1. Kada se promjena zbiva na uzvienom dijelu prostora odnosno na eksponiranim dijelovima reljefa, a vidljiva je i najvie izloena pogledu iz naseljene sredine ili onih dijelova prostora gdje se zadravaju posjetioci, promjena se tu najmarkantnije odraava i ta su mjesta najosjetljivija. Svaki zahvat na takvim mjestima biti e uoljiv, mijenja se tradicionalna scenerija vidljivog dijela prostora to mijenja prepoznatljivost slike naroito u svijesti mjetana. 2. Pojedini, pogledu eksponirani objekti prirodnog ili kulturnog porijekla, tokastog, linearnog ili grupiminog karaktera su vrijedne strukture u prostoru koje imaju znaajan percepcijski potencijal i mogu biti ugroene novom gradnjom, naroito na obzoru hrpta Sra. Svako eliminiranje umskog pokrova na rubovima padina otvara vee mogunosti vidljivosti na zahvat. 3. Zahvat se nalazi na platou brda Sr tik iznad grada Dubrovnika. Granice unutar kojih se odvija planirani zahvat nalaze se u relativnoj blizini i djelimice uz sam rub platoa, na njegovom hrptu. Zbog toga je osjetljivost gradnje objekata u pojasu blie granici zahvata osjetljivo, posebice u dijelu koji je najee izloen pogledu, iz grada Dubrovnika, njegove blie i dalje okolice i s mora. 4. Simulirana je vizualna izloenost iz nekoliko pozicija kako s jedne toke gledita tako i iz niza toaka gledita to zavisi o mjestu i nainu koritenja prostora odnosno mogunosti percepcije Sra sve bez vegetacijskog pokrivaa kao najgori scenarij. 5. Vidljivost planiranog zahvata simulirana je s visine ovjekovog pogleda na koti prirodnog terena ili izgraenog objekta: Koraci u izradi analiza vizualne izloenosti: I. U prvom je koraku izvrena analiza vizualne izloenosti prostora planiranog zahvata na platou brda Sr s vie lokacija kako s jedne toke gledita tako i s niza (10) toaka gledita (Prilozi: 11.b./ 11.c. / 11.d. / 11.e. / 11.f. / 11.g. / 11.h. / 11.i. / 11.j.) II. Drugi je korak bio analiza rezultata I. koraka i utvrene su lokacije mogue vizualne izloenosti objekata: niz vila V3, je izloen s lokacije 5000 m udaljenosti od granice zahvata na moru (prilog 11.i.) te su mogue izloeni dijelovi niza vila s Lokruma - vidikovac (prilog 11.d.) i Lovrijenca (prilog 11.c.). niz vila V4 je izloen prema lokaciji niza toaka s 5000 m udaljenosti od granice zahvata. Vide se pojedine toke niza vila V4 iznad arkovice (prilog 11.i.), te se vide fragmenti niza tih vila s Lokruma - vidikovac (prilog 11.d.) i Lovrijenca (prilog 11.c.). Temeljem rezultata, izvrene su korekcije Idejnog rjeenja i povrine za gradnju vila V4 su dislocirane u nie dijelove prostora, te im je smanjena katnost - visina vijenca zgrade do 4 m. Te su izmjene uvrtene u prijedlog Idejnog rjeenja i predmet su daljnje ocjene utjecaja. zbog osjetljivosti lokacije niza vila V3, izmeu utvrde Imperial i streljane, izvrena je detaljnija analiza vizualne izloenosti povrina za gradnju sa zonama u pojasima potencijalno vidljivih visina objekata s gradskih zidina (prilog 11.l.).
Rev. 2 240
Temeljem rezultata, izvrene su korekcije Idejnog rjeenja i povrine za gradnju su dislocirane neto dalje u pozadinu. I za tu novu lokaciju izvrena je ista simulacija vizualne izloenosti (prilog 11.m.). Ta je nova lokacija uzeta u daljnje razmatranje s vidika ocjene utjecaja na okoli. III. korak su bile analize vidljivosti sa svih grupa objekata poloenih na sredinu njihovih zona za graenje, s pogledom na visini ruba vijenca zgrada prednje fasade (Prilozi: 11.j. / 11.k. / 11.n. / 11.o.). Za grupu vila V3, zbog osjetljivosti prostora uzete su neto stroe mjere i simulacija vidljivosti i ocjena utjecaja objekata je izvrena s njihovom lokacijom na prednjem rubu zone za graenje blie hrptu. IV. korak predstavljaju analize vidljivosti sa presjecima gdje su plavim oznaene one zone kojima je data vea panja zbog mogue vidljivosti. Uzete su u obzir nove lokacije zona za graenje V3 i V4 sa smanjenim visinama za objekte u zoni V4. Rezultati ukazuju da objekti na analiziranim presjecima nisu vidljivi. Dakle, nakon analize uzroka vidljivosti graevina (lokacije i veliine gabarita), poduzete su planske mjere u idejnom rjeenju da se njihov negativan utjecaj smanji lokacijskim pomacima i smanjenjem visina objekata. Prema Hanikson, M. (1999.)8 Presjek kroz teren s planiranim objektom na odabranoj lokaciji je najefikasniji instrument koji daje jasnu sliku dimenzije vizualne izloenosti konkretnog objekta. Tablica 4.16. Ocjena utjecaja planiranog zahvata na vizualnu izloenost
Ocjena utjecaja planiranog zahvata na VIZUALNU IZLOENOST Br.
Sustavi k. vrijednosti
Zahvat / utjecaj
Prometnica gradilita / malo negativno Skladite gra. materijala / neutralno ienje vegetacije / veoma malo negativno Gradilite komunalne infrastr. / malo negativno Gradilite prometne infrastrukture / malo negativno Gradilite golf igralita V / neutralno Gradilite golf igralita M / neutralno Gradilite vjebalita / neutralno Gradilite vodene akumul. / neutralno Gradilite graevina visokogradnje / malo negativno Radovi krajobraznog ureenja / neutralno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ neutralno Golf igralita V / neutralno Golf igralita M / neutralno Vjebalite / neutralno Vodene akumul / neutralno Graevine visokogradnje / malo negativno / neutralno / Kulturni i kultivirani krajobraz / neutralno Prirodni i doprirodni krajobraz / neutralno
Ocjena utjecaja
1.
U tijeku gradnje: Zahvat e biti u podruju vizualne izloenosti (vidljiv) s onih dijelova gradskog podruja grada Dubrovnika gdje se najee zadravaju/prolaze posjetitelji
-1
U tijeku koritenja: Zahvat e biti u podruju vizualne izloenosti (vidljiv) s onih dijelova gradskog podruja grada Dubrovnika gdje se najee zadravaju / prolaze posjetitelji
-1/0
Moira Hanikson "Landscape and Visual Impact Assessment", Handbook of Environmental Impact Assessment (Volume 1, Environmental impact assessment: Process, methods and potential), Edit by Judithb Petts, Centre of Environmental Research and training - The University of Birmingham, 1999.
Rev. 2 241
2.
U tijeku gradnje: Zahvat e svojom aktivnou utjecati na poveanje/smanjenje vidljivosti prostora u zoni zahvata
Prometnica gradilita / malo negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje vegetacije / malo negativno Gradilite komunalne infrastr. / malo negativno Gradilite prometne infrastrukture / malo negativno Gradilite golf igralita V / negativno Gradilite golf igralita M / malo negativno Gradilite vjebalita / malo negativno Gradilite vodene akumul / malo negativno Gradilite graevina visokogradnje / negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / malo pozitivno Golf igralita M / pozitivno Vjebalite / neutralno Vodene akumul / pozitivno Graevine visokogradnje / negativno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
-1
U tijeku koritenja: Zahvat e svojom aktivnou utjecati na poveanje/smanjenje vidljivosti prostora u zoni zahvata
+1
Ocjena utjecaja vizualne izloenosti u tijeku gradnje zahvata Ocjena utjecaja vizualne izloenosti u tijeku koritenja zahvata bez mjera / s mjerama
-1 -1 / 0
Promjene i ocjena utjecaja zahvata: Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vizualnoj izloenosti prostora tijekom gradnje Lokacijskim pomacima i smanjenjem visina, graevine nee biti eksponirane pogledima iz grada niti s njegove obalne strane ukljuujui i otok Lokrum. Zbog blage nagnutosti ireg platoa iza Bosanke i arkovice, postoji odreena mogunost da zemljani radovi na eksponiranim tokama reljefa u tom dijelu prostora budu vidljivi. Radi se o privremenom utjecaju. Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog zahvata na vizualnu izloenost prostora biti e: privremen i malo negativan (-1) Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vizualnoj izloenosti prostora tijekom koritenja Nakon prve podrobnije analize izvreni su pomaci zone za graenje; vile V3 (izmeu tvrave Imperial i naselja Bosanka) izmaknute su vie u pozadinu, dok su vile V4 ( 600 m u pozadini Bosanke i arkovice) izmaknute su u zonu manje vidljivosti, te im je smanjena visina na nivo prizemlja (4 m vis.). Nakon drugog analitikog postupka smanjena je katnost i za vile V3 na nivo prizemlja. Tako je presjecima nedvojbeno utvreno da se ovim korekturama planirani objekti nee vidjeti s obalne strane grada Dubrovnika. Naime, smanjenje visine zgrada V3 i V4 povoljno utjee na vidljivost jer su sada na presjecima znaajnije nie od linije koja predstavlja granicu vidljivosti. Presjek kroz teren s planiranim objektom na odabranoj lokaciji je najefikasniji instrument koji daje jasnu sliku dimenzije vizualne izloenosti
Rev. 2 242
konkretnog objekta9. No, zbog blage nagnutosti ireg platoa iza Bosanke i arkovice, digitalna simulacija reljefa (bez vegetacije) ukazuje na moguu osjetljivost tog prostora pa se zbog opreznosti daju posebne mjere zatite u daljnjem postupku prije ishoenja zakonski propisanih odobrenja za graenje. Uzimajui u obzir, sve lokacijske pomake i smanjenje visina graevina te propisane mjere opreza, nedvojbeno se moe konstatirati da graevine na Sru nee naruiti prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju i da nee biti vidljive s obalne strane grada. Tijekom koritenja, utjecaj planiranog zahvata na vizualnu izloenost biti e: trajan i neutralan (0) VIZUALNE KVALITETE PROSTORA Osnovna naela vrijednosne analize: Vizualne kvalitete prostora su scenarijski potencijal nekog krajobraza ili pojedinih njegovih dijelova, to je mogue opredijeliti kao funkciju fizikih karakteristika krajobraznih struktura koje se uoavaju. Ovom se analizom otkrivaju kvalitetni atributi pojedinih dijelova prostora koji su osjetljivi na zahvat i mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije: 1. Komponente krajobraza formalnog likovnog reda koje se u prostoru obuhvata posebice odnose na antropogene tvorevine s graevinama, tradicionalno ureenim kulturama koje generiraju geometrijske tvorevine toaka, linija i paetvorina i sl. 2. Komponente krajobraza organskog likovnog reda koje se odnose na ouvanost prirodne prvobitnosti - prirodnost koja je najvie nalik divljini. Ova graa predstavlja vanu kvalitetu i resurs u ureenju golf igralita kao parka krajobraznog stila. Sve se kulturne datosti u odnosu na ljestvicu njihove vanosti lokalnog, regionalnog do nacionalnog znaaja, kao prostorni potencijal, iznimno uvaju, obnavljaju te harmonino integriraju u golf igralite. Isto se tako sve prirodne datosti i pojave koje su znaajne u strukturi slike krajolika, uvaju i integriraju u nova rjeenja. Koncept vrijednosne analize Autohtone i udomaene, raznodobne i kompleksne vegetacijske formacije, skupine i soliteri su temeljni sadraj krajobraza golf igralita i kao takve imaju znaajnu vrijednost. Formalni oblici ureenja okolia su pokazatelji geometrijskog likovnog reda koji proizlaze iz formalnog ureenja prostora tradicionalne poljoprivredne aktivnosti, kao to su to obzidane lokve, terasirane povrine s potpornim zidovima, batine vrtae obrubljene suhozidovima, ureene paetvorine velikog polja, visoke ivice, pinije, empresi i sl. Svaki poremeaj vrijednije kulturne datosti, koja ima vizualno tvornu funkciju nosi predznak osjetljivosti na zahvat.
Moira Hanikson "Landscape and Visual Impact Assessment", Handbook of Environmental Impact Assessment (Volume 1, Environmental impact assessment: Process, methods and potential), Edit by Judithb Petts, Centre of Environmental Research and training - The University of Birmingham, 1999.
Rev. 2 243
Prirodne geomorfoloke pojave u mikroreljefu i samonikla vegetacija, percepcijski su nosioci organskih ili prirodnih karakteristika koje mogu biti ugroene planiranom aktivnou a vrijedne su u vizualnoj strukturi budueg krajolika.
Atributi prostora koji su osjetljivi na planirani zahvat su; vegetacijski pokrov, kulturnopovijesne datosti, mikroreljefne pojave, sustav krajobrazno-ekolokih posebnosti, i sl. Rezultat vrijednosne analize: Prilog 12.a. Tablica 4.17. Ocjena utjecaja planiranog zahvata na vizualne kvalitete
Ocjena utjecaja planiranog zahvata na VIZUALNE KVALITETE Sustav vrijednosti Br. Zahvat / utjecaj 1.
U tijeku gradnje: Zahvat posredno ili neposredno utjee na pojave, koje zajedniki ostvaraju prirodnu topografsku ralanjenost (suhozidovi, prirodno stijenje, breuljci, plohe - paetvorine tradicionalne poljoprivredne aktivnosti.) Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / malo pozitivno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / veoma negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul / veoma negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ negativno Golf igralita V / pozitivno Golf igralita M / malo pozitivno Vjebalite / neutralno Vodene akumul. / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / malo pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / malo pozitivno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / veoma negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul. / veoma negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ malo negativno ienje preostale vegetacije / malo pozitivno Golf igralita V / malo pozitivno Golf igralita M / malo pozitivno Vjebalite / malopozitivno Vodene akumul. / pozitivno Graevine visokogradnje / malo negativno Kulturni i kultivirani krajobraz / pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Ocjena utjecaja
-3
U tijeku koritenja: Zahvat posredno ili neposredno utjee na pojave, koje zajedniki ostvaraju prirodnu topografsku ralanjenost (suhozidovi, prirodno stijenje, breuljci, plohe - paetvorine tradicionalne poljoprivredne aktivnosti.
+2
2.
U tijeku gradnje: Zahvat posredno ili neposredno utjee na pojave, koje zajedniki ostvaraju prirodnu vegetacijsku ralanjenost
-3
U tijeku koritenja: Zahvat posredno ili neposredno utjee na pojave, koje zajedniki ostvaraju prirodnu vegetacijsku ralanjenost
+2
Rev. 2 244
3.
U tijeku gradnje: Zahvat e unijeti promjene kod prostornih pojava koje zajedniki stvaraju formalni likovni red u prostoru (potporni zidovi, suhozidovi, gromae, tradicionalne paetvorine poljoprivredne aktivnosti)
Prometnica gradilita / negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / malo negativno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul. / veoma negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ malo negativno ienje preostale vegetacije / malo negativno Golf igralita V / malo pozitivno Golf igralita M / malo pozitivno Vjebalite / malo pozitivno Vodene akumul. / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / malo pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / pozitivno Prometnica gradilita / negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / malo negativno Gradilite komunalne infrastr. / negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul. / veoma negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ malo negativno Golf igralita V / malo pozitivno Golf igralita M / malo pozitivno Vjebalite / malopozitivno Vodene akumul. / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / malo pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / malo pozitivno
-3
U toku koritenja: Zahvat e unijeti promjene kod prostornih pojava koje zajedniki stvaraju formalni likovni red u prostoru ( potporni zidovi, suhozidovi, gromae, geometrijski oblicitradicionalne paetvorine)
+2
4.
U tijeku gradnje: Zahvat posredno ili neposredno unosi promjene u vizualnim kvalitetama prostora s unaanjem novih graevina
-2
U tijeku koritenja: Zahvat posredno ili neposredno unosi promjene u vizualnim kvalitetama prostora s unaanjem novih graevina
+1
Ocjena utjecaja na vizualne kvalitete u tijeku gradnje zahvata Ocjena utjecaja na vizualne kvalitete u tijeku koritenja zahvata
-3 +2
Ocjena utjecaja: Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vizualnim kvalitetama krajobraza tijekom gradnje s ocjenom utjecaja Ovom se prostornom analizom pokazuje osjetljivost postojeih prostornih atributa s karakteristikama vizualnih kvaliteta organskog i/ili geometrijskog likovnog reda od zahvata tijekom izgradnje. Na prostor s dominantno prirodnim karakteristikama s prevladavajuim samoniklim umskim pokrovom odreenog degradacijskog stadija te manjim dijelom kamenjare i opoarene povrine, dolazi zahvat s ralanjenim oblicima ureenosti koji unosi uravnoteeni odnos prirodnog i doprirodnog s kulturnim i kultiviranim u raznovrsnim formama i mjerilima.
Rev. 2 245
Na prostoru s umskom vegetacijom razliitih pokrovnosti i stupnjeva degradacije, golf igralite ima negativan utjecaj s pojavom izduenih ogoljelih organski oblikovanih traka. Zahvat prouzrokuje negativne utjecaje na relativno homogenu umsku povrinu stvarajui rasprene, male linearne forme, pojaseve i toke s posebnim negativnim utjecajem na atribute prostora-nosioce vizualnih vrijednosti poput umskih rubova vrijednijih skupina stablaica i sl., jer e veim dijelom biti osiromaeni. Planirani ureeni krajobraz golf igralita na poaritu i kamenjari s zahvatima ureenja vrste sloenih krajobraznih struktura s prevladavajuim prirodnim motivacijama i umskim scenarijama, s doimanjem prirodnosti, u smjeni s travnim i vodenim plohama i manjim paetvorinama tradicionalnih mediteranskih kultura imati e mali negativan utjecaj. Modeliranje reljefa s materijalom iz iskopa svugdje tamo gdje teren bude snanije zahvaen strojnim radom i zbog harmonizacije zahvata i novog terena generirati e po opsegu vei, po dubini srednji ali po trajanju privremeni negativan utjecaj. Tematski parkovi blie graevinama imati e veoma mali privremeni negativni utjecaj u obliku velikih krpa i trakastih formi jer su u sadanjem stanju poarite i kamenjare zapravo siromane prostornim atributima, initeljima vizualnih kvaliteta. Promjene u zahvatima gradnje graevina visokogradnje te prometne i komunalne infrastrukture pojavljuju se s ureenjem njihovog ueg i ireg okolia u umskim sustavima i dijelom na kamenjari. Pojavljuju se u obliku paetvorina, veeg su opsega i s velikim i srednje velikim negativnim utjecajem. Dolazi do osiromaenja percepcije prirodnih karakteristika umskog ambijenta uslijed eliminiranja vegetacijskog pokrivaa i veih zemljanih radova posebice u uem pojasu gradilita. U svim ostalim dijelovima prostora te kod linearnog parka po obodu platoa brda Sr, planirano je da prevladava prirodni krajobraz. Manji utjecaji biti e prilikom ureenja pjeake komunikacije, odmorita i mjesta za panoramsko razgledavanje. Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog zahvata na vizualne kvalitete biti e: privremen i veoma negativan ( -3) Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vizualnim kvalitetama krajobraza tijekom koritenja s ocjenom utjecaja U velikom sredinjem dijelu prostora, na mjestu umske povrine i poarita te u manjem dijelu kamenjare planirano je golf igralite s manjim vodenim plohama prevladavajuim prirodnim i doprirodnim umskim sustavom, izmeu njih i rubno s zelenim zavjesama i reljefno oblikovanim dijelovima prostora. Na velikom dijelu golf igralita je planiran prirodni i doprirodni krajobraz s uvanjem i revitalizacijom dijela postojeih umskih povrina, poarita i kamenjare to generira veliki pozitivni utjecaj u obliku velikih suvislo obraslih kompaktnih krpa, koje daju okosnicu percepcijske integracije s umskim sustavima u daljem okoliu na koje se nadovezuju. Ui prostor oko golf igralita su velike travne plone povrine izduenog organskog oblika. One su u kontrastu s volumenima visoke umske vegetacije, grmlja i pokrivaa tla koje se pojavljuju u veim i manjim krpama, trakama i tokama izmeu polja golfa s prirodnim karakteristikama organskog likovnog reda i velikim pozitivnim utjecajem. Vizualne kvalitete
Rev. 2 246
ureenog krajobraznog prostora golf igralita ralanjenog mozainim rasporedom krpa, linijskih sustava zelenih zavjesa i rahlom mreom suhozidova/potpornih zidova, toaka markantnih solitera izmeu veih izduenih organski oblikovanih ploha travnjaka koji su jo i reljefno obraeni. Posebna su to percepcijska vrijednost koja uzrasta u tom dijelu prostora. Pojava prometnica utjee negativno na vizualne kvalitete koje e biti ublaene linearnim pojasevima drvoreda ili prolaskom kroz umski pokrov. U iri i ui okoli objekata visokogradnje unijeti e se visoke standarde kulturno ureenog krajobraza u paetvorinama jaih koloritnih, mediteranskih scenarija s reljefnim modeliranjem terena koristei potporne zidove, terase i sl. poput nekad ureenih dubrovakih ljetnikovaca, s velikim pozitivnim utjecajem. Linearni park po obodu platoa brda Sr s objektima utvrda ima veoma veliki pozitivni utjecaj zbog stvaranja landmarka te sanacije i ouvanja tog povijesnog sklopa koje e poveati vizualne kvalitete i identitet prostora. Zona tog parka se posebno ureuje te ima veliki pozitivni utjecaj. Tijekom koritenja, utjecaj na vizualne kvalitete biti e: trajan i pozitivan ( +2 ) VEGETACIJA Osnovna naela vrijednosne analize Krajobraznu tvornu i ekoloku vrijednost vegetacije je mogue opredijeliti s vie vidika, koji se zdruuju u kompleksnu sliku njene kvalitete. Prirodno stanite vegetacije je vaan initelj stabilnosti i produktivnosti prirodnih sustava. Vana je injenica vrednovanja kvalitetnijih dijelova sastojina vegetacije, one bitne abiotske strukture njenog stanita, kao osnovice za rast i razvoj postojeih vegetacijskih sklopova u prostoru zahvata. Vegetacija je vaan initelj u strukturiranju stanita za faunu. Ona je initelj ekoloke raznolikosti, pokazatelj kompleksnosti i bogatstva veza u ekosustavu. Stanje ouvane prvobitnosti vegetacije otkriva stupanj zrelosti odnosno stupanj bliskosti / udaljenosti od njenog klimaksnog stanja to otkriva i njenu vrijednost. Od sjemenjae do panjae i gariga te do kamenjare su stanja degradacije tih uma u mediteranskim uvjetima rasta i razvoja. Znaaj je vegetacije u strukturiranju krajobrazne slike pa stupanj prirodne prvobitnosti otkriva i veu ili manju prirodnost i osjeaj ''divljine''. Koncept vrijednosne analize: 1. Vie prirodne i ouvane vegetacije te bogatijeg stanita u prostoru su bitni za opu sliku ekoloke vrijednosti krajobraznog prostora. 2. Zrelije i vitalnije umske sastojine u odnosu na panjae i ostala njena degradacijska stanja su pokazatelj produktivnosti i stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru, a razlike stanja vegetacijskog pokrivaa dobra su osnovica za ocjenu negentropijskih procesa.
Rev. 2 247
3. umski rub, skupine i soliteri stablaica, koridori i ivice kao karakteristika vegetacije u funkciji obogaenja ekoloke raznolikosti i stabilnosti umskih ekosustava od vjetroizvala, vjetroloma i ovjekovih aktivnosti te u svjetlosti potencijala za ekoloku niu razliitim vrstama faune. Ima vanu percepcijsku ulogu u strukturi slike krajobraza 4. Na strmijem i plitkom tlu vegetacija je manje razvijena i osjetljivija na ovjekove aktivnosti nego na ravnom i dubokom. 5. Vegetacija, njeno stanje, kompleksnost, zrelost, kao jedna od najvie izloenih krajobraznih struktura, ima odluujuu ulogu u strukturiranju krajobrazne slike. 6. Terase, gromae, suhozidovi obrasli umskom vegetacijom ine vanu prostornu komponentu vegetacijske raznolikosti. 7. Poljoprivredne kulture su pokazatelji vee ili manje antropogenizacije prostora. Rezultat vrijednosne analize: Prilog 12.b. Tablica 4.18. Ocjena utjecaja planiranog zahvata na vegetaciju
Ocjena utjecaja planiranog zahvata na VEGETACIJU Sustav vrijednosti Zahvat / utjecaj Br. 1.
U tijeku gradnje: Zahvat posredno i / ili neposredno utjee na vegetacijske pojave u podruju u toku gradnje: soliteri stablaica, skupine stablaica, manje umske zajednice, umski rub, ivice koridori Prometnica gradilita / malo negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / malo negativan Gradilite komunalne infrastr. / negativno Gradilite prometne infrastrukture / negativno Gradilite golf igralita V / negativno Gradilite golf igralita M / malo negativno Gradilite vjebalita / malo negativno Gradilite vodene akumul / malo negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / neutralno Prometna infrastruktura/ malo negativno Golf igralita V / pozitivno Golf igralita M / veoma pozitivno Vjebalite / neutralno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / malo negativno ienje preostale vegetacije / Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul / negativno Komunalna infrastr. / malo pozitivno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / pozitivno Golf igralita M / veoma pozitivno Vjebalite / malo pozitivno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Ocjena utjecaja
-2
U tijeku koritenja: Zahvat posredno i / ili neposredno utjee na vegetacijske pojave u podruju u toku gradnje: soliteri stablaica, skupine stablaica, manje umske zajednice, umski rub, ivice koridori
+2
2.
U toku gradnje: Zahvat e utjecati na promjenu sastava i pokrovnosti vegetacijskog pokrivaa
-3
U tijeku koritenja: Zahvat e utjecati na promjenu sastava i pokrovnosti vegetacijskog pokrivaa
+2
Rev. 2 248
3.
U tijeku gradnje: Zahvat e utjecati na produktivnost i stabilnost vegetacijskog pokrivaa
U tijeku koritenja: Zahvat e utjecati na produktivnost i stabilnost vegetacijskog pokrivaa
Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / negativno ienje preostale vegetacije / Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul / negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Komunalna infrastr. / malo pozitivno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / veoma pozitivno Golf igralita M / veoma pozitivno Vjebalite / pozitivno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
-3
+3
Ocjena utjecaja na vegetaciju tijekom gradnje zahvata Ocjena utjecaja na vegetaciju tijekom koritenja zahvata
-3 +2
Ocjena utjecaja: Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vegetaciji tijekom gradnje s ocjenom utjecaja Zemljani radovi kod svih graevinskih zahvata generiraju velike negativne utjecaje na sastav i pokrovnost vegetacije. Posljedice su u potpunom odstranjivanju vegetacije to se zbiva na veem dijelu izgradnje golf igralita, ujezerenih povrina, prostoru visokogradnje, prometnica, komunalne infrastrukture. U predjelu ureenog okolia, dakle kulturnog i kultiviranog krajobraza, a napose kod prirodnog i doprirodnog krajobraza nastojanja su da se posebno uva svaka vrijednija skupina i soliteri stablaica, umski rub ili dio sastojine to se kasnije integrira u nova krajobrazna ureenja pa je utjecaj opredijeljen kao malo negativan. Odstranjivanje svih slojeva vegetacije u okvirima graevinskih zahvata dijela vila i golf igralita donosi koliinsko smanjenje vegetacijskog pokrivaa i smanjenje broja vrsta. Sjea cjelokupnog podrasta u umi te sjea grana stablaica do 2 3 m visine dolazi u okvirima svih rubnih zona graevina visokogradnje te na dijelu golf igralita koji zadire u umski sklop. Poveava se provjetrenost a vlanost tla i zraka se smanjuje. Smanjuje se povrina i osiromauje sastav umske fitocenoze u dijelu graevina visokogradnje, veem dijelu golf igralita te realizacijom prometnica. Promjene se pojavljuju u obliku ogoljelih paetvorina i izduenim organskim oblicima. Uslijed mainskog rada naruavaju se vegetacijski sustavi uz one rijetke suhozidove i gromae koji ine sloenije nie za razliitu faunu, posebice u dijelu izgradnje vila. Vegetacija se oteuje strojnim radom i poveanim prometom velikih vozila na rubovima aktivnog gradilita. Tlo se gazi oko ilja stablaica i grmlja te se smanjuje vodno zrani kapacitet na cijelom aktivnom gradilitu. Mogua je pojava poara uslijed ekoloke nesree na gradilitu. Rizik je mali s obzirom na veliku prisutnost ljudi i mehanizacije u prostoru zahvata i mogunosti brze intervencije gaenja. Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog zahvata na vegetaciju biti e: privremen i veoma negativan (-3)
Rev. 2 249
Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u vegetaciji tijekom koritenja s ocjenom utjecaja Cijeli e prostor po pitanju vegetacijske pokrovnosti karakterizirati mozainost i slojevitost, od suvislo obraslih i sloenih te zrelih umskih sastojina domaih i udomaenih vrsta do njihovih prijelaza te s kulturnim i kultiviranim obrascima parkova do veih travnih ploha i prijelaza do kamenjare. Na svim onim povrinama na kojima e se izvoditi ureenje zelenih povrina te one povrine koje se uzgojno usmjeravaju prema spontanom prirodnom razvoju imati e veoma veliki pozitivan utjecaj na rast i razvoj vegetacijskog pokrova. Dijelovi golf igralita (rough) koji se ostavljaju u djelominom prirodnom stanju i povremeno se kose imaju srednje velik pozitivan utjecaj, naime ''golf igralita su fleksibilna po obliku i veliini. Ova karakteristika prua mogunost uvoenja prirodnih oblika koja se harmoniziraju s okolinom, posebno se to odnosi na rough i na zone izvan igre10''. U predjelu ujezerenih povrina biti e bogate vegetacijske strukture i sloene nie za razliite tipove faune te kao pojilite ostaloj krupnijoj fauni u prostoru. Ureeni, kulturni i kultivirani krajobraz oko graevina visokogradnje predstavlja sloene vegetacijske formacije percepcijski ugodne i uzgojno kvalitetne s vrijednim pedofizikalnim prilikama za sav vegetacijski pokrov. umski e rubovi biti sloeniji, snaniji i u veoj koliini. Vegetacijski pokriva trajno nestaje u dijelu pod graevinama visokogradnje te prometnica. U dijelu umskih sastojina osigurati e se prohodnost zbog mjera ureivanja i njege. Kod veih i vie ouvanih dijelova prostora, umski e sustavi biti neprohodni i preputeni prirodnoj sukcesiji potpomognutoj djelomice s tehnikama obnove za bri rast i razvoj u smjeru zrelih klimaksnih umskih sastojina te slici prirodnosti i ''divljine''. S druge pak strane, kao kontrast gustim umskim sustavima pojaviti e se travne plohe izduenih organskih oblika s prijelazima do kamenjara, na dijelovima koji e se prepustiti prirodnim sukcesijama. Racionalno gospodarenje prirodnim i ureenim krajobraznim povrinama u itavom prostoru obuhvata, osigurati e bolje uvjete rasta i razvoja vegetacijskih formacija to e stimulirati bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog pokrova. Dominantni, zreliji i ravnomjernije rasporeeni sustavi stablaica i grmlja u smjeni s travnim pokrivaem do manjih mozainih ploha kamenjare prostirati e se u itavom prostoru obuhvata. Poveana kompleksnost osigurava bolje energetske tokove i bogatije veze u sustavu kao indikatora vee zrelosti i stabilnosti vegetacije. Tijekom koritenja, utjecaj na vegetaciju biti e: trajan i pozitivan (+2)
10
An Environmental Strategy for golf in Europe, European golf Association Ecology Unit, 1995
Rev. 2 250
KRAJOBRAZNO EKOLOKA RAZNOLIKOST Osnovna naela vrijednosne analize: Prilikom obrade ove vrijednosne analize daje se opi pregled kvalitete prostora s obzirom na njegovu veu ili manju krajobrazno-ekoloku kompleksnost u svjetlu njene potencijalne ugroenosti od buduih planiranih zahvata u prostoru i mogue integracije u nove sustave. To proizlazi iz nekih opih ekolokih naela, kao to su raznolikost, produktivnost, stabilnost i ouvanost kao karakteristike krajobrazno - ekoloke kvalitete. Ope krajobrazno-ekoloko naelo je da ralanjeno rasporeene i meusobno isprepletene krajobrazne strukture generiraju u prostoru veu kompleksnost i bolje mogunosti preivljavanja biolokim vrstama. Bogatstvo vrsta je u korelaciji s nizom znaajki koje odreuju krajobrazno-prostornu strukturu hranidbenih mrea kao to su: povezanost, duina i struktura hranidbenih lanaca, negentropijski potencijal itd. Bogatstvo vrsta je u pravilu povezano s bogatstvom krajobrazno-ekoloke raznolikosti. Krajobrazno - prostorne karakteristike koje isprepletene otkrivaju sustav krajobrazno ekoloke raznolikosti su abiotski ekoloki initelji (mikroklimatske prilike, mikroreljefne datosti, petrografsko-pedoloko stanje, hidroloki i hidrogeoloki odnosi i sl.). Osim toga tu su biotski initelji od kojih su temeljni vegetacijski pokrov i odnosi u njemu (vrste biljaka, brojnost, pokrovnost, dominacija, uestalost, zdruenost, slojanje, ivotni oblici, stalnost, vezanost, starosna dob, zooantropogeni utjecaj i stadiji degradiranosti i sl.) to zapravo predstavlja karakteristke kompleksnih veza stanita, njegovu veu ili manju produktivnost i stabilnost. U Engleskoj je 90 golf igralita proglaeno zatienim okoliem razine ''Podruja od posebnog naunog interesa''11 ( Sites of Special Scientific Interst ), a u kotskoj je zatieno 30 takvih golf igralita. Veliki broj golf igralita nalazi se u zatienim zonama: ''obalnim zonama, zonama izuzetne prirodne ljepote, i u povijesnim parkovima''12 Koncept analize: 1. Ouvana vegetacija i ouvana stanita u prostoru su znaajnija za opu ekoloku stabilnost krajobraznog prostora u odnosu na ona degradirana. 2. Zrelije umske sastojine su pokazatelj produktivnosti i stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru i dobra osnovica za negentropijske procese u odnosu na one u ranim fazama razvojne sukcesije. 3. umski rub kao vegetacijska karakteristika je u funkciji stabilnosti umskih ekosustava od vjetroizvala, vjetroloma i u funkciji ekoloke nie razliitim vrstama faune. to je on razvijeniji i kompaktniji to je njegova vieslojna funkcija bolja. 4. Vegetacija i vanost njenog stupnja ouvanosti i produktivnosti. To je jedna od najvie izloenih krajobraznih struktura te ima odluujuu ulogu u strukturiranju krajobrazne slike prirodnosti. 5. Terase, gromae, suhozidovi obrasli umskom vegetacijom ine vanu prostornu komponentu vegetacijske raznolikosti.
11 12
An Environmental Strategy for golf in Europe, European golf Association Ecology Unit, 1995 An Environmental Strategy for golf in Europe, European golf Association Ecology Unit, 1995
Rev. 2 251
6. Poljoprivredne kulture su pokazatelji vee ili manje antropogenizacije prostora. Rezultat vrijednosne analize: Prilog 12.c. Tablica 4.19. Ocjena utjecaja planiranog zahvata na krajobrazno-ekoloku raznolikost
Ocjena utjecaja planiranog zahvata na KRAJOBRAZNO-EKOLOKU RAZNOLIKOST Sustav vrijednosti Zahvat / utjecaj Br. 1.
Tijekom gradnje: Zahvatom se unosi vea / manja produktivnost i stabilnost u krajobrazni ekosustav Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / veoma negativno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / veoma negativno Gradilite vjebalita / veoma negativno Gradilite vodene akumul / negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / malo pozitivno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / veoma pozitivno Golf igralita M / veoma pozitivno Vjebalite / pozitivno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / negativno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul / negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / malo pozitivno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / pozitivno Golf igralita M / pozitivno Vjebalite / pozitivno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno Prometnica gradilita / veoma negativno Skladite gra. materijala / veoma negativno Gradilite komunalne infrastr. / veoma negativno Gradilite prometne infrastrukture / veoma negativno Gradilite golf igralita V / veoma negativno Gradilite golf igralita M / negativno Gradilite vjebalita / negativno Gradilite vodene akumul / negativno Gradilite graevina visokogradnje / veoma negativno Radovi krajobraznog ureenja / malo negativno Komunalna infrastr. / malo pozitivno Prometna infrastruktura/ malo pozitivno Golf igralita V / veoma pozitivno Golf igralita M / veoma pozitivno Vjebalite / pozitivno Vodene akumul / veoma pozitivno Graevine visokogradnje / pozitivno Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Ocjena utjecaja
-3
Tijekom koritenja: Zahvatom se unosi vea / manja produktivnost i stabilnost u krajobrazni ekosustav
+3
2.
Tijekom gradnje: Zahvat e utjecati na poveanje / smanjenje vrsta i koliine biotske komponente u prostoru
-3
Tijekom koritenja: Zahvat e utjecati na poveanje / smanjenje vrsta i koliine biotske komponente u prostoru
+2
3.
Tijekom gradnje: Zahvat utjee na ekoloke initelje
abiotske
-3
Tijekom koritenja: Zahvat utjee na ekoloke initelje
abiotske
+3
Rev. 2 252
-3 +3
Ocjena utjecaja na vegetaciju tijekom gradnje zahvata Ocjena utjecaja na vegetaciju tijekom koritenja zahvata
Ocjena utjecaja: Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u krajobrazno-ekolokoj raznolikosti tijekom gradnje s ocjenom utjecaja Tijekom gradnje golf igralita i ostalih objekata visokogradnje i niskogradnje dolazi do velikih promjena u onim dijelovima krajobraznog prostora na mjestima gdje se zahvat pojavljuje, sve s velikim negativnim utjecajem. Zbog zemljanih radova i koritenjem teke mehanizacije te rada i prisustva ljudi slabiti e karike staninih uvjeta (mikroreljefne karakteristike, hidriloki odnosi, biotski initelji poput vegetacije, njene pokrovnosti, zdruenosti, ivotnih oblika i dr.). Radovima u vegetacijskim sklopovima, smanjuje se broj vrsta, koliina, slojanje, starosna dob, mijenja dominacija, uestalost, njihov prostorni raspored i dr. Drobljenje staninih karakteristika u prostoru zahvata strojnog rada je po opsegu i dubini velik, privremen i negativan proces koji smanjuje kompleksnost krajobrazne raznolikosti i s tim u vezi slabi ekosustav s tendencijom siromaenja i nestajanja prirodnog uzorka (graevinske zone). Kulturni uzorci krajobraza linearnog karaktera poput suhozidova, gromaa, poljskih putova, ivica te tokastih oblika kao pojedinana stabla, spilje i druge male specifine i vane prostorne datosti i sl. kao vrijedne strukture u krajobrazno-ekolokoj grai prostora i zato veoma osjetljive na graevinsku operativu . U fazi zemljanih radova i gradnje tih objekata do zavrnih radova, u cijelosti se eliminira sva krajobrazna graa u tlocrtu i pojasu od 8-12 m od graevina visokogradnje te u pojasu od 5-6 m od osi prometne i komunalne infrastrukture. Negativan utjecaj uzrokuje i gradnja tee-jeva, green-ova i bunker-a na poljima golf igralita zbog zahtjevnijih zemljanih radova te modeliranja reljefa i gradnje drenae, pa dolazi do znatnijih zadiranja u prirodni reljef. Prostor vjebalita izaziva negativne promjene, dok kod izgradnje fairway promjene su s malim negativnim utjecajem. Gradnja kulturnog i kultiviranog krajobraza oko objekata visokogradnje te u drugim manjim dijelovima prostora izazvati e relativno manje negativne utjecaju zadiranjem u postojeu vegetaciju i tlo. Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog zahvata na krajobrazno-ekoloku raznolikost biti e: privremen i veoma negativan (- 3) Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena u krajobrazno-ekolokoj raznolikosti tijekom koritenja s ocjenom utjecaja S razvojem svih sadraja zahvata, sloenost krajobraznog ekosustava biti e vea s boljim uvjetima rasta i razvoja temeljne umske asocijacije (usmjerena i djelomina revitalizacija biljnog pokrova i njegovog stanita) s genezom bogatijih negentropijskih procesa, progresivne sukcesije s veom slojevitou, dobnim skupinama i dimenzijama. U podruju obuhvata stvoriti e se vea kompleksnost i bogatije veze meupovezanih karika ekosustava, bogatiji biotski initelji, snaniji negentopijski procesi te bolja i sloenija produkcija biomase. Razvit
Rev. 2 253
e se sloeniji splet kulturnih struktura s prirodnim to generira bogatiju krajobrazno-ekoloku grau. U tlocrtnoj projekciji objekata visokogradnje i prometne infrastrukture nestaje sav biljni pokrov i matino tlo i za toliko se smanjuje ukupna povrina s biljnim pokrovom. S vidika zgotovljenih i zrelih golf igralita s graevinskim zonama prostor e markantno obiljeiti karakteristike kulturnog i kultiviranog krajobraza u uem i irem okoliu objekata visokogradnje, prirodnog i doprirodnog krajobraza koji se smjenjuje s travnim plohama u prostoru golf igralita, do ouvanih umskih povrina i kamenjare na njegovim rubovima i u sredinjem dijelu prostornog obuhvata. U cjelini gledajui zahvat generira karakteristike nalik parkovima krajobraznog stila. Po opsegu i dubini je velik i trajno veoma pozitivan utjecaj na krajobrazno-ekoloku raznolikost cijelog prostora zahvata. Uz to, usmjerene i stalne mjere njege razliitog tipa i intenziteta na cijelom prostoru obuhvata pridonose razvoju raznovrsnih i ciljanih stanja ureenja krajobraznog prostora i sloenih ekolokih odnosa u njemu. Generira se stabilan i dugotrajan pozitivan utjecaj na krajobrazno-ekoloke sustave vrijednosti u prostoru zahvata. Realizacija kulturnog i kultiviranog krajobraza oko objekata visokogradnje te u dijelovima golf igralita s tradicionalnim mediteranskim vrstama bilja (domae i udomaene vrste) sa boljim uvjetima tla i vode u njemu, obogatiti e krajobrazno-ekoloku raznolikost. Tijekom koritenja, utjecaj planiranog zahvata na krajobrazno-ekoloku raznolikost biti e: trajan i veoma pozitivan ( + 3)
4.3.
Pregled utjecaja na okoli nakon prestanka koritenja zahvata
Ne oekuje se prestanak koritenja zahvata, osim eventualno povrina golf igralita. Povrine golf igralita se u tom sluaju mogu prenamijeniti u parkovno rekreacijsku namjenu. Tako prenamijenjena povrina, nema negativnih utjecaja na okoli, s obzirom da se zelena povrina koristi kao park s mogunou rekreacije drugog tipa (etalita i dr.). Kod takvih zahvata nema koritenja sredstava za zatitu bilja te mineralnih gnojiva, te se ne oekuje nikakav negativan utjecaj na tlo i vode. U funkciji ostaje odravanje travnjaka mehanikim postupcima (konja), odravanje sustava odvodnje, te ureaja za proiavanje otpadnih voda, te ukoliko se provodi redovito odravanje sukladno dobroj tehnikoj praksi i u skladu sa zahtjevima vodopravne dozvole, mogui eventualni utjecaji su zanemarivi.
4.4.
Utjecaj na okoli u sluaju akcidentnih situacija
Kao i na svakom prostoru golf igralita tako i na prostoru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem ne oekuju se akcidentni sluajevi znaajnijih dimenzija. Akcidentni sluajevi lokalnog karaktera, mogu se oekivati na sljedeim tokama u prostoru unutar zahvata: preplavljivanje i/ili isputanje u tlo vode iz umjetnih jezera kod ekstremno velikih koliina oborina i u sluaju neredovitog ienja slivnika oborinske odvodnje, spill-off i run-off oborinskih voda s parkiralinih povrina zbog neispravne oborinske kanalizacije ili nedostatnog ienja ureaja za prethodno ienje otpadnih voda (talonice, separator naftnih derivata, mastolovac)
Rev. 2 254
havarija crpnih stanica sustava prikupljanja i distribucije drenanih voda, tehniki poari u objektima ili na vozilima, akcidenti unutar servisnog objekta istjecanje agrokemikalija (sredstava za zatitu bilja) i hraniva, havarija crpnih stanica na sustavima oborinske i sanitarne odvodnje, prekid rada usred kvara na nekom od dijelova ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda u sluaju realizacije ovog varijantnog rjeenja gospodarenja sanitarnim otpadnim vodama.
Izvanredni dogaaji mogu uslijediti i zbog: djelovanja prirodnih nepogoda (potres, poplava), nepredviene akcije treih lica, te namjernog djelovanja treih lica.
U sluaju potresa ukoliko umjetna jezera nisu projektirana i izgraena na potres maksimalnog intenziteta na tom podruju, za vrijeme potresa moe doi do oteenja istih. Inae, objekti tipa golf igralita ne predstavljaju objekte koji bi mogli biti predmetom pojave ekolokih nesrea koje su posljedica prirodnih nepogoda, nehata ili diverzijskih aktivnosti. Temeljeno na iskustvenim spoznajama, primjenom najkvalitetnijih inenjerskih standarda kod projektiranja i izgradnje golf igralita i turistikih objekata, provedbom kontrole izvedenog i izgraenog, primjenom ispravnih operativnih i sigurnosnih postupaka, a sve pod vodstvom iskusnog i odgovornog managementa golf igralita, rizik od nastanka akcidentne situacije je mali te se ocjenjuje prihvatljivim.
4.5.
Ocjena utjecaja zahvata na okoli
Temeljem provedenih analiza, utvrenog stanja kvalitete okolia podruja utjecaja zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, te utvrenih podataka o zateenom stanju okolia, pedolokim, geolokim, hidrogeolokim, bioekolokim, klimatolokim i meteorolokim karakteristikama podruja, sirovinama i ostalim tvarima koje se koriste za potrebe predmetnog zahvata, u nastavku je provedeno vrednovanje gore razmatranih utjecaja na okoli tijekom graenja i tijekom koritenja zahvata. Za vrednovanje moguih utjecaja na pojedine komponente okolia i prihvatljivost optereenja na okoli, u obzir su uzete njegove najvanije komponente kao to su intenzitet utjecaja, duljina trajanja i uestalost utjecaja te rasprostranjenost utjecaja. U donjim tablicama su priloene skale vrednovanja procjene utjecaja na okoli. Tablica 4.20. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoli - intenzitet utjecaja
Intenzitet utjecaja Vrlo jaki Jaki Srednji Slabi Vrlo slabi Nema utjecaja Skala vrednovanja 5 4 3 2 1 0
Rev. 2 255
Tablica 4.21. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoli - duljina trajanja i uestalost
Duljina trajanja i uestalost Trajno, stalno Dugorono, povremeno Srednjerono, povremeno Srednjerono, privremeno Kratkorono Ne odvija se Skala vrednovanja 5 4 3 2 1 0
Tablica 4.22. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoli- rasprostranjenost

Rasprostranjenost Vie od 1000 m od lokacije h t 500-1000 m od lokacije zahvata 200-500 m od lokacije zahvata 100-200 m od lokacije zahvata Unutar same lokacije zahvata Nema utjecaja Skala vrednovanja 5 4 3 2 1 0
Ukupna numerika vrijednost utjecaja dobije se kao umnoak iz skale vrednovanja. Prema gore pretpostavljenoj skali vrednovanja, numerike vrijednosti skale utjecaja mogu se teoretski kretati od 0-5x5x5 (0-125). Procjena utjecaja na okoli, temeljena je na zakonskim odredbama kojima se limitiraju odgovarajue emisije u pojedinu sastavnicu okolia, a tamo gdje to nije sluaj primijenjena je struna procjena utjecaja od strane ekspertnog tima. Numerike vrijednosti koje oslikavaju pojedini utjecaj na okoli dane su tablino. Tablica 4.23. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoli mogue numerike vrijednosti i karakteristika utjecaja
Numerika vrijednost 0 1-9 10-24 25-49 Vie od 50 + Karakteristika utjecaja Nema utjecaja Zanemariv utjecaj Mali utjecaj Umjeren utjecaj Znaajan utjecaj Pozitivan utjecaj Opis Nema promjene okolia Promjene okolia su zanemarive Promjene okolia su male Promjene okolia su umjerene i prihvatljive Promjene okolia su znaajne i prekorauju se zakonski propisane vrijednosti Promjene okolia su pozitivne
U donjoj tablici su prikazani rezultati vrednovanja utjecaja tijekom graenja i tijekom koritenja zahvata. Na temelju provedene analize obavljeno je vrednovanje utjecaja zahvata i njihovog naina djelovanja koji moe biti izravan, neizravan ili kumulativan.
Rev. 2 256
Tablica 4.24. Vrednovanje utjecaja tijekom graenja zahvata i tijekom koritenja zahvata
VREDNOVANJE UTJECAJA TIJEKOM GRAENJA ZAHVATA RasprostraKarakteristika Intenzitet Duljina Vrijednost njenost utjecaja Mali 4 4 1 16 Zanemariv 2 1 1 2 Zanemariv 3 1 2 6 1 4 0 4 2 5 5 1 5 0 1 1 5 5 1 1 1 4 1 1 1 1 20 0 16/+ Zanemariv Mali Pozitivan Mali/ Pozitivan Zanemariv Umjeren Umjeren Nain djelovanja Izravan Neizravan Izravan Neizravan Izravan Izravan Izravan Neizravan Izravan Izravan Kumulativan Neizravan Izravan Neizravan Neizravan Izravan Izravan Izravan Neizravan Izravan
Utjecaj
Tlo i vode Zrak Buka Svjetlosno oneienje Flora, fauna Kulturno-povijesna batina Lokalna zajednica i gospodarstvo Otpad Krajobraz Ekoloka mrea* Tlo i vode Zrak Buka Svjetlosno oneienje Flora, fauna Kulturno-povijesna batina Lokalna zajednica i gospodarstvo Otpad Krajobraz Ekoloka mrea*
2 25 25 VREDNOVANJE UTJECAJA TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA Mali 3 5 1 15 Mali 2 4 2 16 Mali 3 4 2 24 1 2 4 4 3 5 3 1 4 5 4 5 5 5 1 1 3 5 1 1 1 1 8 60/+ 80/+ 15 25/+ 15/+ Zanemariv Zanemariv Znaajan/ Pozitivan Znaajan/ Pozitivan Mali Umjeren/ Pozitivan Mali/Pozitivan
Napomena: * Procjena znaaja utjecaja zahvata na ekoloku mreu provedena je u sklopu Glavne ocjene prema zasebnoj metodologiji, koja je sastavni dio ove Studije (u poglavlju 4.10.3.7.).
4.6.
Opis potreba za prirodnim resursima
Cjelokupni zahvat koji je planiran a obuhvaa golf igralite sa 18 + 9 rupa i golf vjebalite sa turistikim sadrajima te ostalim prateim objektima predstavlja velike potroae vode kao najznaajnijeg prirodnog resursa. S obzirom na predvienu vodoopskrbu potrebnu za funkcioniranje cjelokupnog zahvata, problematika opskrbe vodom iz Omble svih portsko rekreacijskih, turistikih, ugostiteljskih i servisnih sadraja nema drugih alternativnih rjeenja. Meutim, problematika navodnjavanja kako golf igralita tako i drugih hortikulturnih povrina se rjeava kvalitetnim programima gospodarenja vodom, koja uvaavaju i primjenjuju sustave recikliranja vode (prikupljanje oborinskih voda i prikupljanje proienih sanitarnih otpadnih voda na vlastitom ureaju). To se prvenstveno odnosi na prikupljanje tokova otpadnih voda, te koritenje za navodnjavanje. Ve je na razini razrade idejnog rjeenja zahvata predvieno prikupljanje oborinskih, te sanitarnih voda, koje e se (uz adekvatno proiavanje) koristiti za navodnjavanje. Za to se planiraju koristiti umjetna jezera u golfu u koje e se odvoditi oborinske vode golf igralita te proiene sanitarne
Rev. 2 257
otpadne vode. Meutim, u sunom periodu kada koliina akumuliranih voda nee biti dostatna za odravanje zelenih povrina golf igralita, neophodno e biti koritenje vode iz Omble. Opskrba vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem osigurati e se iz sustava vodoopskrbe. U tu svrhu predvia se koristiti vodozahvat iz rijeke Omble, ija je minimalna izdanost 4 m3/s, to je dovoljno za sve sadanje i budue potrebe Grada Dubrovnika i portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (i naknadno za turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug). U sluaju da se ukupna potreba za vodom treba osigurati iz vodoopskrbnog sustava Grada Dubrovnika, instalirani kapacitet vodocrpilita Ombla je dostatan i za potrebe zahvata, a ostavlja i dodatne rezerve na postojeem instaliranom sustavu vodoopskrbe. Kod prorauna potrebne tehnoloke vode za navodnjavanje uzeti su u obzir svi postavljeni zahtjevi vezani uz racionalno gospodarenje vodama. Dakle, osim prirodnog resursa rijeke Omble predvia se prihvat i koritenje oborinskih voda te proienih sanitarnih otpadnih voda u varijanti vlastitog ureaja za proiavanje (koliine proiene sanitarne vode od oko 400 m3/dan, odnosno oko 5 l/s) to doprinosi utedi na vodi kao prirodnom resursu. Osim navedenog, planirano je koritenje suneve energije kao obnovljivog izvora energije, ime se postie uteda u potronji goriva (UNP, prirodni plin) odnosno nie emisije ugljikovog dioksida u atmosferu.
4.7.
Opis moebitnih znaajnih prekograninih utjecaja
Najjuniji dio Republike Hrvatske odnosno Dubrovako podruje granii s Republikom Bosnom i Hercegovinom. U odnosu na granicu s BiH, centralni dio lokacije planiranog zahvata na platou Sra je udaljen od susjedne drave oko 2 km. S obzirom na zahvat sa portsko rekreacijskim i turistiko ugostiteljskim sadrajima, ne oekuje se prekogranini utjecaj na okoli u pogledu utjecaja na zrak i podzemne vode susjedne BiH. Planirani zahvat na Sru se izvodi sa sustavom odvodnje i kontroliranim odvoenjem voda (oborinskih, drenanih golf igralita i dr.) u umjetna jezera izvedena vodonepropusno. S obzirom na hidrogeoloke karakteristike ireg podruja, potrebno je naglasiti da sve slivne vode dolaze iz podruja Bosne i Hercegovine, pa se i utjecaj na podzemne vode te vode izvorita koje se nalaze na dubrovakom podruju mogu oekivati iz BiH, a ne obrnuto. Osim toga, podruje Sra, kako od izvorita Omble tako i priljevnog podruja iz smjera BiH, dijele nepropusne naslage flia koje predstavljaju barijeru izmeu Sra i zalea, dakle podruja BiH. Naime, smjer odnosno dotok podzemne vode prema dubrovakom podruju je iz korita Trebinjice koja se nalazi u BiH. Pored navedenog u blizini grada Dubrovnika te time i planiranog RC, u Bosni i Hercegovini je u izgradnji turistiki kompleks ''Ivanica'' na povrini od 600 ha, s golf igralitem 18 rupa, turistikim sadrajima (vile, apartmani, hoteli), streljanom, jezerom za ribolov te benzinskom postajom (slika 4.4.). Kako je gore u tekstu obrazloeno s obzirom na hidrogeoloke odnose, ne moe se iskljuiti eventualni utjecaj planiranog kompleksa u izgradnji ''Ivanica'' na podzemne vode podruja grada Dubrovnika i upe dubrovake.
Rev. 2 258
Slika 4.4. Prikaz lokacije golf igralita s turistikim naseljem Ivanica u BiH u odnosu na grad Dubrovnik i plato Sra
4.8.
Opis moguih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okolia u odnosu na mogue koristi za drutvo i okoli
U okviru ove Studije o utjecaju na okoli predmetni zahvat se sagledava u segmentu moguih uinaka na prostor i ljude neposrednog i ireg okruenja, na promjenu njihovih ve uobiajenih ivotnih obrazaca i na promjene zateene gospodarske strukture. Na isti nain na koji su uinci nekog projekta na prirodni okoli determinirani njegovim odlikama, stanjem, strukturom i nainom realizacije i rada, tako su mogui i vjerojatni njegovi uinci na odreene promjene postojee drutveno gospodarske strukture ueg i ireg podruja planiranog zahvata. Drutveno gospodarsko stanje i struktura na indirektan je nain vezana za zahvat, a time postaje i imbenik okolia. Kako pri odreivanju umanjenja prirodnih vrijednosti okolia postoje odreene potekoe u vidu kvantifikacije umanjenja, u Studiji su pri analizi moguih utjecaja zahvata na pojedine sastavnice okolia analizirani i pojedini drutveni segmenti kao to je doprinos lokalnoj zajednici i razvoj turizma. Rezultati analize moguih utjecaja zahvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem ukazali su da isti postoje, ali da su prihvatljivi i donose gospodarski probitak za Grad Dubrovnik i iru zajednicu.
Rev. 2 259
SWOT analiza izgradnje RC-a U nastavku se prikazuje SWOT analiza izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem koja ukljuuje pozitivne i eventualne negativne aspekte utjecaja na lokalnu zajednicu. SWOT analiza izgradnje RC s golf igralitem
Snage Prirodni okoli Identitet grada Atraktivnost grada Ljudski potencijali Zrana luka Smjetajni kapaciteti Geografski poloaj Povoljna klima Sigurnosna situacija ''Golf course with signature'' iara Pratei sadraji vodoopskrba Prilike Aktivacija atraktivnog prostora Kvalitetnije upravljanje destinacijom Vea potronja po gostu Poveanje ulaganja Poboljanje identiteta/imida destinacije Poboljanje kvalitete ukupnog turistikog proizvoda Stalno poveanje broja golfera u svijetu Privlaenje golfera iz srednje i sjeverne Europe Poticanje lokalnog obrtnitva Poveanje ivotnog standarda stanovnitva Produenje turistike sezone Osvajanje novih turistikih trita Poveanje broja dolazaka i noenja Jaanje konkurentnosti Slabosti lo imid projekta u iroj javnosti mali broj domaih golfera sezonalnost turizma u destinaciji administrativne prepreke rizinost investicije ''konzervativnost'' institucija (javnosti) glede razvoja turizma nedostatak javno i ope prihvaenog smjera razvoja turizma nedostatak kadrova za rad na golf terenu potreba kolovanja/treninga
Prijetnje Mogue zagaenje okolia Globalni pad cijena nekretnina pekulativni promet nekretninama Sporost administracije Zakonske prepreke Nesuradnja administracije(korupcija) Neuinkovit upravljaki model Gubitak kontrole lokalne vlasti nad vanim resursima Recesija u emitivnim zemljama Neprimjerena arhitektura resorta Snana konkurencija na Mediteranu
RC u funkciji zapoljavanja Procjena je da e u fazi poslovanja RC-a, od sredine 2019. g. nadalje, na raznim ugostiteljskim, trgovakim, portsko-rekreativnim i ostalim poslovima u objektima i sadrajima RC-a biti zaposleno 1.045 radnika u stalnom radnom odnosu, od kojih s prebivalitem na podruju Grada Dubrovnika oko 700. Broj zaposlenih u RC-u poveavat e se za oko 30% tijekom (produene) turistike sezone, od travnja do listopada.
Rev. 2 260
U aktualnoj situaciji pada zapoljavanja kao i gubitka zaposlenja na dubrovakom podruju (kao i u cijeloj dravi), realizacija projekta RC-a doprinosi smanjenju nezaposlenosti na podruju grada Dubrovnika. To se ponajprije odnosi na rad u ugostiteljskim, trgovakim, portsko-rekreativnim i uslunim poslovima, a posredno se omoguuje dodatno zapoljavanje kod dobavljaa roba i usluga portsko rekreacijskog centra i turistikog naselja, a iji e zaposlenici imati prebivalite na podruju Grada Dubrovnika. Potrebna struna kvalifikacija zaposlenika je svih razina, od visoke strune spreme, preko srednje strune spreme do nisko kvalificiranih osoba. Oekivani porast zaposlenosti temeljem rada RC-a procjenjuje se od 3-5%, bez oekivanog porasta zapoljavanja od posrednihprateih djelatnosti zbog rada RC-a. U nastavku je prikazan procijenjeni broj radnika u stalnom radnom odnosu, kao i njihova struktura po strunoj spremi. Tablica 4.25. Procijenjeni broj i struktura zaposlenih u RC (procjena)
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Sadraj Uprava i administracija RC-a Golf tereni s pripadajuim sadrajima Boutique hotel (5*) Hotel (5*) 13 Kue za odmor Apartmani14 Komercijalni (shopping) centar SRC Konjiki klub Linearni park Odravanje Ukupno Udio (%) Ukupno zaposlenih 26 74 64 125 161 195 232 36 9 48 75 1045 100
VSS/VS SSS/ VKV KV/PKV/ NSS
12 4 4 8 6 5 12 5 1 3 10 70 6,7
8 20 40 80 5 30 70 11 3 5 20 294 28,1
4 50 20 37 150 160 150 20 5 40 45 681 65,2
Izvor: Razvoj Golf d.o.o.; Sari (2012)
Kao mogui negativni utjecaj glede zapoljavanja u RC-u moemo uzeti mogui nedostatak strune radne snage na podruju grada Dubrovnika, to ukljuuje transfer radne snage (populacije) iz drugih sredina i/ili iz drugih djelatnosti na podruju grada Dubrovnika. Mogu je uvoz radne snage iz drugih drava, to npr. rezultira transferom zarade u domovinu zaposlenika. Potrebno je spomenuti i stalno prisutno sociokulturoloko djelovanje turizma koje donosi pozitivne i negativne aspekte turistike djelatnosti. Stvaraju se novi obiaji, dok neki nestaju, novi obrasci ponaanja, vjerovanja, razmiljanja, novi nain koritenja slobodnog vremena, novi odnos prema strancima, pojedinim drutvenim slojevima, itd. Mnogi su aspekti
13
Odnosi se na izgradnju smjetajnih jedinica Turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka Jug koje su vrednovane u smislu cjelovitosti sutava namjene na platou Sra, iako nisu predmet procjene utjecaja na okoli ovom Studijom. 14 Odnosi se na izgradnju smjetajnih jedinica Turistikih zona Bosanka sjever i Bosanka Jug koje su vrednovane u smislu cjelovitosti sutava namjene na platou Sra, iako nisu predmet procjene utjecaja na okoli ovom Studijom.
Rev. 2 261
sociokulturolokog djelovanja turizma poznati u teoriji i praksi, ali razmatranje istih nadilazi osnovni cilj i svrhu ove studije. Takoer, jedan od nedostataka utjecaja RC-a na lokalnu zajednicu moe proizai iz nedovoljne suradnje menadmenta svih zainteresiranih subjekata razvoja turizma na podruju grada Dubrovnika, odnosno iz nesuradnje koja moe generirati suprostavljene interese, getoizaciju RC-a i sl. To bi meutim trebala sprijeiti odgovorna politika svih ukljuenih strana, a ponajprije struan i kontinuiran rad Organizacije upravljanja destinacijom (DMO). DMO u kojoj suodluuju predstavnici svih skupina koje djeluju u turizmu koordinira i integrira pojedine segmente turistikog proizvoda u jedinstveni destinacijski proizvod na dobrobit svih gospodarskih subjekata i ukupnog stanovnitva. Kao to je spomenuto u poglavlju 4.2. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo tijekom koritenja zahvata, u svojem radu (planiranju destinacijskog proizvoda, nastupu na tritu, udruenom oglaavanju, itd.) DMO umnogome moe minimizirati mogue negativne utjecaje RC-a na postojee smjetajne kapacitete Grada Dubrovnika i openito na drutvenu zajednicu (v. naprijed navedeno). Jednako tako, mnoge potencijale koje nude sadraji RC-a, svojim radom DMO moe uklopiti u integralni turitiki proizvod od kojeg e svi subjekti ukljueni u rad DMO-a imati koristi. Svi sadraji koje prua RC javnog su karaktera i kao takvi pogodni za ukljuivanje u turistike aranmane/proizvode postojeih smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta na podruju grada Dubrovnika. Poboljanje infrastrukture Postojea komunalna infrastruktura na sjevernim padinama Sra i prometna povezanost s Dubrovnikom nije zadovoljavajua niti moe biti temelj ozbiljnijih razvojnih (turistikih) projekata. Zbog nedostatka potrebne infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije, kanalizacija, prometnice) ista se planira izgraditi, urediti i opremiti prema najsuvremenijim tehnikim, tehnolokim i ekolokim standardima. Realizacija RC predvia izgradnju novih prometnica za javno i interno (unutar resorta) koritenje. Takoer je potrebna cjelovita rekonstrukcija i modernizacija postojee lokalne ceste od Sra do Brgata, ali i izgradnja potpuno nove prometnice poveznice izmeu Sra i magistrale. Iako e RC graditi novu infrastrukturu za vlastite potrebe, istu e koristiti i sve brojnije stanovnitvo podruja Bosanke, ali i ire podruje grada Dubrovnika te e time spomenuta podruja i funkcionalno postati dijelom ueg gradskog podruja Dubrovnika, ali i mjesto ugodnijeg i kvalitetnijeg ivota. Glede znaenja izgradnje komunalne infrastrukture, projekt RC moe se usporediti s projektom izgradnje turistikog centra ''Babin kuk''. Tada su izgraeni brojni infrastrukturni objekti i prometnice od ega su znatne koristi imali ne samo ulagai, nego i susjedna, gravitirajua podruja, kao i cijelo podruje grada Dubrovnika.
Rev. 2 262
U financiranju trokova izgradnje infrastrukture RC e sudjelovati s procijenjenih 411.178.300 kuna, odnosno 77,55%, a preostalih 118.965.200 kuna (22.45%) sufinancirat e Grad Dubrovnik iz ostvarenog komunalnog doprinosa koji se namjenski mora utroiti za komunalnu infrastrukturu na podruju na kojemu je ostvaren (RC). Novi (javni) sadraji na podruju Grada Dubrovnika nova kvaliteta ivotnog prostora Sadraji RC-a su javni i omoguuju stanovnitvu i gostima kvalitetnije provoenje slobodnog vremena (rekreacijske, portske, kulturne aktivnosti), posebice kroz koritenje sljedeih sadraja u sklopu RC-a:

Polivalentna portska dvorana (koarka, rukomet, odbojka, mali nogomet i dr.) Otvoreni tenis tereni Otvorena igralita za male portove (koarka, rukomet, odbojka, badminton) Boalita Staze za jahanje Jahaki/konjiki klub Biciklistike staze Trim staze etnice Muzej i umjetnika galerija Botaniki vrt Linearni park sa sustavom rekreacijskih parkova, djejeg rekreacijskog parka, etnica, parka skulptura, konjikih, biciklistikih i trim staza, koji povezuje tvrave na Sru Restorani Bazen Vidikovci Amfiteatar na otvorenom, kao glavni objekt za kulturno-zabavne sadraje u okviru RC-a i najvea otvorena pozornica u Dubrovniku za organizaciju kulturnih dogaanja. Obnovljene tvrave Imperial, Strinjera i ostale utvrde RC-a ukljuuje i ureenje, odnosno oblikovanje pejzane (zelene) arhitekture, to e promijeniti sada najveim dijelom zaputene povrine sjevernih padina Sra, odnosno Bosanke te stanovnicima Dubrovnika i okolice pruiti kvalitetniji ivotni prostor.
Poveanje prihoda Gradskog prorauna Kao to je navedeno u poglavlju 4.2. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo tijekom koritenja zahvata, izgradnja i poslovanje RC-a na godinjoj razini poveat e proraun Grada Dubrovnika za oko 10-15% (usp. Proraun Grada Dubrovnika za 2011. g.), to otvara brojne mogunosti Gradu Dubrovniku za reinvestiranje novoostvarenih prihoda (otvaranje novih projekata/programa). RC i ekonomske funkcije turizma RC svojom koncepcijom, sadrajima i lokacijom znaajno poboljava i unaprjeuje strukturu turistikog proizvoda Dubrovnika i DN te ujedno snano jaa konkurentnost Dubrovnika na sve zahtjevnijem tritu turistikih destinacija. RC zadovoljava sve glavne ekonomske funkcije turizma:
Rev. 2 263
1. Konverzijska funkcija pretvara neprivredne resurse u privredne (npr. neiskoritene prirodne ljepote pretvara u turistiku atrakciju koja donosi prihod). 2. Induktivna funkcija pokree novu proizvodnju za zadovoljavanje potreba turizma (npr. razni obrtniki proizvodi/usluge za potrebe turista korisnika GPD-a) 3. Multiplikativna funkcija pokree velik broj djelatnosti i tako stvara multiplikatore rasta BDP-a, zaposlenosti i novih investicija (npr. pozitivan utjecaj na mogunosti razvoja ostalih segmenata turistikog proizvoda, poput npr. nautikog turizma blizina ACI marina Dubrovnik i Korula, i dr.). Multiplikativni efekti dodatno se mogu osnaiti umreavanjem usluga, proizvoda i ponude svih subjekata na podruju grada Dubrovnika i Dubrovako-neretvanske upanije koji nude razliitu vrstu proizvoda (npr. atraktivne zabavne i gurmanske uitke, i dr.) kako bi se ukupno poveala izvanpansionska potronja. 4. Akceleratorska funkcija omoguava ubrzanje regionalnog i lokalnog razvoja. 5. Izvozna funkcija pospjeuje novani priljev i omoguava poboljanje platne bilance. 6. Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja poticanje razvoja nedovoljno razvijenih podruja grada Dubrovnika i DN, odnosno turistiki i ekonomski neiskoritene lokacije na sjevernim padinama Sra. 7. Funkcija zapoljavanja u planu je oko 1.045 stalno zaposlenih u RC ukljuujui TN Bosanka sjever i Bosanka jug. Izgradnjom i poslovanjem RC-a podie se stupanj kvalitete ukupne turistike ponude Dubrovnika te se na taj nain stvaraju pretpostavke za jaanje prepoznatljivosti dubrovakog turizma, tj. za stvaranje identiteta i imida koji Dubrovnik vee uz elitnu golf destinaciju. Kvalitativni iskorak turistike ponude Dubrovnika koji donosi golf turizam na Sru i navedeni novi imid omoguit e Dubrovniku budunost u kojoj se sa svojim konkurentima nee nadmetati sputanjem cijene jer e zahvaljujui kvalitetnijoj i konkurentnijoj turistikoj ponudi moi privui/zadrati dovoljan broj turista kojima za posjet destinaciji nije presudna cijena, ve kvaliteta turistike ponude. Takva situacija omoguit e rentabilnije i profitabilnije poslovanje i postojeim turistikim poduzeima, to bi se trebalo osjetiti i na cjelokupnoj gospodarskoj situaciji u Dubrovniku. Podizanje kvalitete turistike ponude i stvaranje novog identiteta i imida Dubrovmika na svjetskoj karti gradova-destinacija, privui e nove investicije u turizmu koje nisu nuno vezane uz golf, zbog ega e se pozitivni ekonomski uinci poslovanja RC-a znaajno multiplicirati. Konano, golf projekti s prateim sadrajima neizostavni su elementi ponude u vodeim svjetskim turistikim destinacijama. Zemlje koje u svojoj turistikoj ponudi nemaju terene za golf ne mogu ozbiljnije konkurirati na suvremenom svjetskom turistikom tritu. U tom kontekstu treba sagledavati i integraciju RC-a u razvoj turistikog proizvoda dubrovake destinacije, jer se time ostvaruje njezina konkurentna sposobnost na svjetskom turistikom tritu. Vezano na detaljnije obraene koristi izgradnje RC-a za lokalnu zajednicu i njezino gospodarstvo (v. naprijed navedeno i potpoglavlje 4.2.), u nastavku se navodi saetak osnovnih ekonomskih uinaka RC-a na turizam i ukupno gospodarstvo Dubrovnika i Dubrovako-neretvanske upanije.
Rev. 2 264
- Drutveno okruenje: ukupno gospodarstvo

Rast javnih prihoda: prikupljanje poreznih i komunalnih prihoda, boravine pristojbe. Rast dohotka subjekata turistike ponude (pravnih i fizikih osoba) po osnovi ostvarene turistike potronje. Zapoljavanje lokalnog stanovnitva (direktno i indirektno). Mogunost stvaranja i pruanja novih proizvoda/ugostiteljskih i ostalih usluga. Otvaranje investicijskog ciklusa. Ekonomsko aktiviranje manje atraktivnih, neiskoritenih prostora. Rast poduzetnike aktivnosti (malo i srednje poduzetnitvo). Rast kapitalnih ulaganja (privatnih i javnih). Rast bruto domaeg proizvoda. Poticanje opeg gospodarskog rasta i rast ivotnog standarda lokalnog stanovnitva.
- Turizam

Diverzifikacija turistikog proizvoda. Produenje turistike sezone na 8-9 mjeseci: mogunost cjelogodinjeg igranja golfa. Privlaenje gostiju vee platene moi: poveanje turistike potronje. Stvaranje proizvoda s dodanim vrijednostima. Podizanje kvalitete ukupnog turistikog proizvoda dubrovnika i DN. Jaanje identiteta dubrovnika kao turistike destinacije (posebice u trinom segmentu vie platene moi). Poveanje broja noenja od 3-5% na temeljima usporedivih iskustava. Stvaranje mogunosti turistikog razvoja ostalih dijelova upanije, ponaprije Konavala (zrana luka), ali i svih ostalih dijelova DN. Poveanje volumena turistike ekonomije. Pomlaivanje destinacije: ukljuivanje novog proizvoda, nove kvalitete, novog trita. Jaanje konkurentnosti Dubrovnika kao turistike destinacije. Dubrovnik postaje poznati portsko rekreacijski centar u okruenju. Dubrovnik kao svjetski atraktivna golf destinacija: golf course with signature.
4.9.
Opis metoda predvianja utjecaja
Kod procjene pojedinih razmatranih utjecaja na okoli predmetnog zahvata koritene su metode strune ekspertne analize za sline ili iste zahvate. Utjecaji na vode, tlo, zrak, buku, otpad, akcidentne situacije procijenjeni su na temelju analize prostora, te strune ocjene i iskustva izraivaa studije. Predvieni utjecaji na bioekoloke karakteristike prostora (flora, fauna), odnosno na zatienu prirodnu batinu utvreni su na temelju strune ocjene i analize postojeeg stanja na lokaciji zahvata
Rev. 2 265
4.10. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu

4.10.1. Opi podaci 4.10.1.1. Cilj provedbe glavne ocjene
Prema Zakonu o zatiti prirode (''Narodne novine'', br. 70/05, 139/08, 57/11) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (''Narodne novine'', br. 118/09) za zahvate za koje se provodi postupak procjene utjecaja na okoli obvezna je i provedba postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu. Sukladno navedenom, paralelno s izradom Studije o utjecaju na okoli izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, podnesen je Zahtjev za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, Upravi za zatitu prirode Ministarstva kulture. U okviru postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, provedena je prethodna ocjena koja je obuhvaala podruja ekoloke mree oznaena na kartografskom prikazu izvatka iz Nacionalne ekoloke mree za ire podruje Sra. Razmatrana podruja ekoloke mree bila su: HR2000493 Sr Dubrave, HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, HR2000138 pilja kod Dubrovnika, HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla, HR4000017 Lokrum, HR3000168 Lokrum I, HR3000169 Lokrum II, HR3000387 Mrtvo more (pilja), HR3000388 Sumporna pilja u Mokoici. Na temelju navedene Prethodne ocjene Uprava za zatitu prirode izdala je Miljenje (Klasa: 612-07/11-01/0352; Urbroj: 532-08-03-0/1- 10-4 od 22. oujka 2011.). Prema tom Miljenju, za zahvat izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, potrebno je provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (s ocjenom drugih pogodnih mogunosti) u sklopu postupka procjene utjecaja na okoli. Sukladno navedenom Miljenu Uprave za zatitu prirode u Glavnoj ocjeni su detaljno opisana podruja ekoloke mree koja se nalaze unutar zahvata (HR2000493 Sr Dubrave, HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca) i podruja izvan zahvata za koja se, prema Miljenju, nisu sa sigurnou mogli iskljuiti negativni utjecaji zahvata (HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla). Cilj provedbe Glavne ocjene je utvrditi postoji li znaajan, negativan utjecaj zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ciljeve ouvanja ekoloke mree kao i na cjelovitost podruja ekoloke mree koja se nalaze unutar i izvan granica zahvata u njegovoj blioj okolici. Na temelju identificiranih utjecaja, prijedlogom mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja ekoloke mree i ciljeve ouvanja ekoloke mree te prijedlogom programa praenja ekoloke mree, mogui utjecaji svest e se na minimum i procijenjuje se da e zahvat biti prihvatljiv za ekoloku mreu.
Rev. 2 266
4.10.1.2.
Kratki opis metode za predvianje utjecaja
Predvianje utjecaja na ciljeve ouvanja i podruja ekoloke mree provedeno je na temelju terenskog istraivanja, koritenja postojee strune literature i metodom strune ekspertne analize za sline ili iste zahvate. Terensko istraivanje obuhvaalo je obilazak podruja ekoloke mree s detaljnim fitocenolokim istraivanjem na transektu od jugoistoka (od kote 298, koja se nalazi sjeverno od naselja Bosanke) prema sjeverozapadu, sve do podno Strinjere pri emu je napravljeno 14 fitocenolokih snimaka. Za prikaz podataka o flornom sastavu zajednica koritena je uobiajena metoda fitocenoloke kole Zrich-Montepellier (Braun-Blanquet 1964). Isto tako obuhvaalo je prospekciju terena s obzirom na pilje i jame prema poznatim GPS koordinatama. Takoer, prilikom predvianja utjecaja koriteni su literaturni podaci o podrujima i ciljevima ouvanja ekoloke mree, podaci iz baze podataka ekoloke mree Dravnog zavoda za zatitu prirode, kao i podaci o samom zahvatu izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. 4.10.2. Podaci o ekolokoj mrei 4.10.2.1. Opis podruja ekoloke mree na koje zahvat moe imati utjecaj Na lokaciji zahvata i u blioj okolici, utvrena je prisutnost vanih podruja za divlje svojte i stanine tipove ekoloke mree, na koje zahvat moe imati utjecaj, a kako je prikazano (Slika 4.5.): 1. 2. HR2000493 Sr - Dubrave - NKS ifra E.3.5.1., stanini tip uma i ikara medunca i bjelograba; HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca - NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame, te endemine svojte. HR2000813 Sr - NATURA ifra 6220, stanini tip eumediteranski travnjaci TheroBrachypodietalia; HR2000186 Vilina pilja - NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame, divlje svojte: dugokrili prnjak Miniopterus schreibersi, juni potkovnjak Rhinolophus euryale, veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum i endemine svojte; HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav - NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame i endemine svojte; HR2001010 Ombla divlje svojte - ovjeja ribica Proteus anguinus, popovska gaovica Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii i Pretnerova piljska kozica Speleocaris pretneri;
U blioj okolici: 3. 4.
5. 6.
Rev. 2 267
U iroj okolici prisutna su sljedea vana podruja za divlje svojte i stanine tipove ekoloke mree za koja je Prethodnom ocjenom utvreno da zahvat nee imati znaajan utjecaj: 1. 2. HR2000138 pilja kod Dubrovnika NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame; HR4000017 Lokrum NATURA ifra 1240, stanini tip strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endeminim vrstama Limonium spp., NATURA ifra 6620, stanini tip eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, NATURA ifra 8210, stanini tip karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, NKS ifra B.1.4.2.5., stanini tip zajednica gorostasne aike i kalabrijske pogaine, NKS ifra, E.8.1.3., NATURA ifra 9340, stanini tip ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom, NKS ifra E.8.2.7., NATURA ifra 9540, stanini tip mjeovita uma alepskog bora i crnike, NKS ifra F.4.1.1.2., stanini tip grebenjaa savitljive mriice; HR3000168 Lokrum I NKS ifra G.3.5., NATURA ifra 1120, stanini tip naselja posidonije; HR3000169 Lokrum II - NKS ifra G.4.3.1., NATURA ifra 1170, stanini tip grebeni; HR3000387 Mrtvo more (pilja) - NATURA ifra 8330, stanini tip morske pilje; HR3000388 Sumporna pilja u Mokoici - NATURA ifra 8330, stanini tip morske pilje.
3. 4. 5. 6.
Rev. 2 268
Slika 4.5. Izvadak iz karte ekoloke mree na irem podruju Sra (Karta EM je priloena u Prilogu 9)
Rev. 2 269
Sr Dubrave (HR2000493) Podruje ekoloke mree Sr-Dubrave nalazi se na platou Sra i zauzima povrinu od 242 ha (Vukeli i sur. 2008). Cilj ouvanja ovog podruja je stanini tip uma i ikara medunca i bjelograba (E.3.5.1.). Naziv Dubrave je dobilo po dubu (Q. virgiliana) koji se uz medunac (Q. pubescens) prostire sredinjim dijelom platoa (Slika 4.6. i Slika 4.7.). Na rubnim dijelovima podruja Sr-Dubrave uglavnom je prisutan alepski bor (P. halepensis). Podruje se nalazi na dolomitnoj podlozi i primorskom smeem tlu, koje je zbog konfiguracije terena razliite dubine na pojedinim dijelovima podruja (dublje u sredinjem dijelu platoa), to je rezultiralo razliitim brojem vrsta i flornom strukturom ume medunca unutar podruja Sr-Dubrave. Samo podruje je najvie ugroeno od umskih poara. Zadnji veliki poar bio je 2007.g., kada su opoareni sjeverni i istoni dijelovi platoa. Podruje Sr-Dubrave nalazi se najveim dijelom unutar zahvata.
Slika 4.6. Pogled na Sr-Dubrave s tvrave Imperial
Slika 4.7. Pogled na Sr-Dubrave s tvrave Strinjera
Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca (HR2000081) Za ovaj lokalitet ima vrlo malo literaturnih podataka. Evidentirana je u Katalogu tipskih piljskih lokaliteta faune Hrvatske kao tipski lokalitet za vrstu pua Vitrea zilchi Pinter, 1972 (Bedek i sur., 2006). pilja je smjetena izmeu Dubrovnika i Komolca (UTM BN62). Osim navedenih podataka ne postoje podaci o istraivanju ove pilje pa je i precizna lokacija pilje
Rev. 2 270
nepoznata. Ciljevi ouvanja ovog lokaliteta su endemine svojte i tip stanita H.1. krake pilje i jame. Lokalitet se nalazi unutar zahvata. Prilikom obilaska terena istraen je cijeli prostor u podruju zadanih koordinata (koordinate su dobivene od Dravnog zavoda za zatitu prirode). Tom prilikom nije sa sigurnou lociran traeni lokalitet. Najblie koordinatama pronaen je jedan speleoloki objekt (Slika 4.8.4.10.). U unutranosti objekta nije pronaena vrsta pua Virea zilchi za koju Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca predstavlja tipski lokalitet, tako da ovaj speleoloki objekt nije potvren kao lokalitet ekoloke mree. Oitane koordinate (Gauss Krger) ovog lokaliteta su: X=5756441, Y=4728685.
Slike 4.8. - 4.9. Ulaz u speleoloki objekt
Slika 4.10. Unutranjost speleolokog objekta
Pretpostavljeni lokalitet Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca, nalazi se u umi medunca (Slike 4.11 i Slike 4.112.). Na tom lokalitetu prisutne su ljedee biljne vrste:
Quercus pubescens/Quercus virgiliana, Pyrus pyraster, Rubus ulmifolius, Asparagus acutifolius, Hedera helix,
Rev. 2 271
Crataegus transalpina, Teucrium arduinii, Sorbus domestica, Leontodon autumnalis, Micromeria juliana, Fraxinus ornus, Cephalaria leucantha.
Pteridium aquilinum, Geranium sanguineum, Spartium junceum, Laurus nobilis, Brachypodium pinnatum, Brachypodium retusum, Lonicera etrusca, Cistus incanus, Dorycnium hirsutum, Viola hirta, Paliurus australis,
Pinus pinaster, Arbutus unedo, Frangula rupestris, Pistacia lentiscus, Euphorbia spinosa, Erica manipuliflora, Ruscus aculeatus, Rosa sempervirens, Salvia officinalis, Myrtus communis, Clematis flammula,
Slike 4.11. - 4.12. Unutranjost ume medunca oko navedene pilje
Tijekom prospekcije okolnog terena osim spomenutog speleolokog objekta za koji se pretpostavlja da je Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca pronaeno je jo nekoliko jama. Razlog tome je u postojanju rasjeda na tom izrazito okrenom podruju (Slika 4.13.) te je za oekivati da e se tijekom izvoenja radova naii na jo speleolokih objekata (jama, pilja, ponora i sl.).
Rev. 2 272
Slika 4.13. Insert iz Osnovne geoloke karte list Dubrovnik i list Trebinje mjerilo 1: 100 000 (A-A' trasa profila)
Sr (HR2000813) Prema karti ekoloke mree lokalitet Sr (HR2000813) nalazi se na junoj padini brda Sr i izvan je zahvata. Cilj ouvanja ovog lokaliteta je tip stanita eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietalia. Kamenjarsko-panjake biljne zajednice koje pripadaju staninom tipu eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia na Sru su malobrojne, vrlo ograniene povrine i fragmentarnog sastava. U sastavu tih asocijacija (iz sveze CymbopogoniBrachypodion retusi) ulaze hemikriptofitske biljne svojte. Iz toga tipa vegetacije najea je biljna asocijacija Oryzopsetum miliaceae. Ona je na Sru esta, ograniena iskljuivo na povrine pod antropogenim utjecajem, ali se dijelom javlja i u umama alepskog bora. Nasuprot tome, neke zajednice iz tog reda su u punom flornom sastavu razvijene na junim padinama Sra, to ukljuuje i predio ovog lokaliteta (Jasprica, Flora Croatica Database) (Slike 4.14.-4.15. i Slike 4.16.-4.17.). U posljednje vrijeme intenzivno se iri rujevina (Rhus coriaria).
Slike 4.14. - 4.15. Travnjaka vegetacija na junoj padini Sra
Rev. 2 273
Slike 4.16. - 4.17. Travnjaka vegetacija na junoj padini Sra (detalj)
Vilina pilja (HR2000186) Toan poloaj Viline pilje je 100 metara zrane udaljenosti u smjeru sjeverozapada, od izvora Omble. Ulaz u pilju nalazi se na 137 metara nadmorske visine, u strmim stijenama iznad izvora rijeke Omble. Blizina Dubrovnika je olakavajua okolnost, no pristup ulazu u pilju zahtjeva alpinistiku opremu i speleoloke ljestvice. Lokalitet se nalazi cca 2,5 km sjeverno izvan granica zahvata. Sa svojim 3 kilometra dugim sustavom kanala, Vilina pilja predstavlja bogato stanite zakonom zatienih sisavaca, meu kojima su primjerice juni potkovnjak i rii imi, vrste pred istrebljenjem u europskim razmjerima. pilja je takoer svrstana na listu 20 najznaajnijih piljskih lokaliteta za zatitu imia, a nalazi se i na popisu od devet speleolokih objekata od nacionalne vanosti, za koje je izrijekom zatraeno da se realizacijom akcijskih planova ostvare sve potrebne mjere zatite, o kojima brine i resorno Ministarstvo zatite okolia i prirode. Meutim, ovaj se speleoloki objekt nalazi i na popisu 10 najugroenijih krkih fenomena u Republici Hrvatskoj, direktno ugroenim planiranim (HE Ombla), ili ve izvedenim (odlagalite otpada Grabovica) geotehnikim zahvatima u okoliu. Ciljevi ouvanja ovog lokaliteta su divlje svojte (dugokrili prnjak Miniopterus schreibersi, juni potkovnjak Rhinolophus euryale, veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum i endemine svojte ) i stanini tip H.1. krake pilje i jame. Takoer pilja predstavlja i tipski lokalitet za vrstu pauka Siro silhavyi Kratochvil, 1937.
Rev. 2 274
Slika 4.18. Strme stijene iznad izvora Omble u kojima se nalazi ulaz u Vilinu pilju
Vilina pilja Ombla izvor sustav (HR2000187) Ovaj lokalitet se nalazi 2,5 km sjeverno od lokacije zahvata. Ciljevi ouvanja ovog lokaliteta su endemine svojte i tip stanita H.1. krake pilje i jame. pilja je smjetena kod Roata, izvor Omble (UTM BN62) i predstavlja tipski lokalitet za svojte (Bedek i sur., 2006) prikazane u tablici 4.26. Tablica 4.26. Popis vrsta za lokalitet Vilina pilja- Ombla izvor sustav
Razred Gastropoda Gastropoda Gastropoda Gastropoda Arachnida Malacostraca Oligoentomata Pterygota Red Neotaenioglossa Neotaenioglossa Neotaenioglossa Neotaenioglossa Palpigradida Isopoda Collembola Coleoptera Vrsta ili podvrsta [Horatia (Horatia) knorii Schtt, 1961] Iglica bagliviaeformis Schtt, 1970 Lanzaia kusceri Karaman, 1954 (Lanzaia vjetrenicae kueri Karaman, 1954 Plagigeyeria nitida angelovi Schtt, 1972 Eukoenenia pretneri Conde, 1977 Proasellus anophthalmus rhausinus (Remy, 1941) (Asellus anophthalmus rhausinus Remy, 1941) Typhlogastrura topali (Loksa et Bogojevi, 1967) (Schaefferia topali Loksa et Bogojevi, 1967) Bathyscidius tristiculus fallaciosus (J. Mller, 1910) (Bathysca tristiculus fallaciosus J. Mller, 1910)
Rev. 2 275
Slike 4.19. - 4.20. Izvor Omble iznad kojeg se nalazi ulaz u Vilinu pilju
Ombla (HR2001010) Podruje Omble nalazi se sjeverno 2,5 km izvan granica zahvata, a ciljevi ouvanja ovog podruja su divlje svojte - ovjeja ribica Proteus anguinus, popovska gaovica Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii i Pretnerova piljska kozica Speleocaris pretneri. Izvor Omble je dio podzemnog sustava rijeke Trebinjice i nalazi se ispod masiva poznatijeg pod imenom Golubov kamen. Tok Omble je vrlo kratak; nakon samo tridesetak metara od izvora ona se prelijeva preko slapa nakon kojeg praktiki utjee u Jadransko more. To je oko 5 km duga i najveim dijelom, u obliku zaljeva, potopljena rijena dolina sa strmim i do 600 m visokim stranama. Ovo je tipini estuarij obalnog dijela Hrvatske, sa specifinim biolokim i ekolokim osobitostima. Rijeka Ombla, neposredno nakon izvora prelazi u estuarij duine 5 km, a irine 200 300 m. Zbog malih kolebanja plime i oseke pripada skupini stratificiranih estuarija i jedan je od rijetkih koji su izravno povezani s otvorenim morem. U neposrednoj blizini izvora Omble nalazi se posebno vrijedan otoi obrastao trskom i aem. Movarno podruje uz izvor Omble stanite je rijene kornjae (Mauremys rivulata), koja u ovim krajevima ima krajnju zapadnu granicu rasprostranjenosti. Takoer, ovo je podruje i stanite velike tipavice (Belostoma niloticum), najveeg kukca nae faune. Zbog neposredne blizine otvorenog mora, podruje je mrijesta znaajnih vrsta riba (lubin Dicentrarchus labrax, ovica Lithognathus mormyrus, nekoliko vrsta cipli Mugil spp.). Ovaj prostor, stavljen pod zatitu od 19. prosinca 1964. godine, danas je naalost znatno izmijenjen i devastiran pod utjecajem ovjeka. Oko i iznad izvora Omble dominira hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki (pukotine suhih vapnenakih stijena), djelomino vegetacija u pukotinama starih zidova, ruderalna i korovna vegetacija te vegetacija kamenjarskih panjaka i suhih travnjaka. Na tom su lokalitetu prisutne sljedee biljne vrste:
Ficus carica, Rubus ulmifolius, Potamogeton crispus, Myriophyllum verticillatum, Inula conyza, Lepidium graminifolium, Foeniculum vulgaris, Parietaria judaica, Bidens subalternans, Berula erecta, Calamintha nepetoides, Chondrilla juncea,
Rev. 2 276
Pinus halepensis, Coronilla emerus ssp. emeroides, Echium italicum, Delphinium peregrinum, Stellaria media, Sonchus asper, Setaria viridis, Solanum nigrum, Sorghum halepense, Nerium oleander, Vitis vinifera ssp. sylvestris, Smilax aspera, Iris pseudopallida.
Scirpus lacustris, Dittrichia viscosa, Marrubium vulgare, Brachypodium retusum, Piptantherum miliaceum, Narcissus tazzeta, Cychorium intybus, Punica granatum, Quercus ilex, Quercus pubescens virgiliana), Phillyrea latifolia, Clematis flammula, Arundo donax, Bambusa sp., Agave americana,
(Q.
Myrtus communis, Ceratonia siliqua, Spartium junceum, Hedera helix, Rosmarinus officinalis, Pistacia terebinthus, Euphorbia characias wulfenii, Salix alba, Ephedra campylopoda, Erica manipuliflora, Inula verbascifolia, Micromeria juliana, Bittuminaira bituminosa, Campanula pyramidalis, Dianthus tergestinus,
ssp.
Slika 4.21. Izvorini dio rijeke Omble
4.10.2.2. Opis ciljeva ouvanja ekoloke mree na koje zahvat moe imati utjecaj Stanini tipovi uma i ikara medunca i bjelograba Cilj ouvanja na lokalitetu Sr-Dubrave je stanini tip uma i ikara medunca i bjelograba (NKS kod E.3.5.1.). S ciljem utvrivanja obiljeja i recentnog stanja ume i ikare hrasta medunca i bijeloga graba na podruju ekoloke mree Sr Dubrave, obavljeno je fitocenoloko istraivanje na transektu od jugoistoka (od kote 298, koja se nalazi sjeverno od naselja Bosanke) prema sjeverozapadu, sve do podno Strinjere. Pri tome je napravljeno 14 fitocenolokih snimaka, ime je obuhvaena itava povrina lokaliteta NEM-a (242 ha) na kojoj se nalazi uma i ikara hrasta medunca i bijeloga graba
Rev. 2 277
(sl. 4.22.-4.28.). Najvei dio povrine podruja ekoloke mree Sr Dubrave nalazi se unutar granica zahvata. Usporedbom flornog sastava i strukture tog vegetacijskog (i/ili staninog) tipa s podacima od prije etrdesetak godina (Bira 1973), moe se zakljuiti kako oni nisu promijenjeni. Broj vrsta u snimkama je znaajno varirao - od 9 do 48, a srednji broj po snimci je 28,5 (Tablica 4.27.). Quercus pubescens (Q. virgiliana) je vrsta s najveom stalnou i pokrovnou. Bjelograb (Carpinus orientalis) je prisutan u samo 36% snimaka i zauzima neznatnu pokrovnost. Najstalnije vrste su Brachypodium spp., Ruscus aculeatus, Fraxinus ornus, Cyclamen neapolitanum, Clematis vitalba i Cistus incanus. Tablica 4.27. Florni sastav ume i ikare medunca s bjelograbom u podruju NEM-a HR2000493 Sr Dubrave
Dubrave (Duboka Dolina)* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* D u b r a v e* Dubra ve (Pinji)* Dubrave (Trnova)* Dubrave (Poganac)* Kota 298* Uestalost 28,5 5 2 10 7 5 4 3 2 2 1 1 1 1 14 5 4 12 2 2 2
Lokalitet
Broj snimke Broj svojti
1 37
2 12
3 9
4 20
5 16
6 18
7 32
8 33
9 35
10 48
11 36
12 46
13 23
14 34
Char. Ass. Carpinus orientalis Petteria ramentacea Ostryo-Carpinion orientalis Fraxinus ornus Sesleria autumnalis Ostrya carpinifolia Coronilla emerus ssp. emeroides Pyrus amygdaliformis Mercurialis ovata Celtis australis Colutea arborescens Prunus mahaleb Melissa officinalis Acer monspessulanum Quercetalia pubescentis Quercus pubescens (Q. virgiliana) Geranium sanguineum Cornus mas + . . + . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . . + 1 . . . . . . . . . + + . . . . . . . . . 1 . 1 . . . . . . . . + + + . . + . . . . + 1 2 + + . . . . . . . 1 + + 1 . . . . . . . 1 + + . + . . . + . . 1 . . + . . + . . . . . + . . + + . + . + . . . . . . . . . . . . + . . . 1 . . . . . . . . . . . . + + . . + . + . + . . + . . . . . . + . . .
3 . +
4 . .
4 . .
3 . .
3 . +
3 . .
4 + .
4 + +
3 + +
2 + .
3 . .
4 . .
3 . .
4 + .
Querco-Fagetea Brachypodium pinnatum/B. sylvaticum Crataegus monogyna (C. transalpina) Prunus spinosa Cornus sanguinea + + . . + . . . + . . . 2 . . 1 1 . . . 1 . . . 1 . . + 1 . + . + . . . 1 . . . . . . . . . + . 1 . . . 1 + . .
Rev. 2 278
Dubrave (Duboka Dolina)*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
Dubra ve (Pinji)*
Dubrave (Trnova)*
Dubrave (Poganac)*
Kota 298*
Lokalitet
Tamus communis Ligustrum vulgare Dif. SeslerioOstryetum Ruscus aculeatus Asparagus acutifolius Paliurus spina-christi Clematis flammula Pistacia terebinthus
. .
. .
. .
. .
. .
. .
. .
. .
+ .
. .
. .
. +
. .
. .
+ + 1 . .
+ . 1 . .
. . 1 . .
2 1 . . .
2 . . . .
+ + . . .
+ + 1 . .
3 + . . +
2 . 1 . .
1 + 1 . .
+ 1 2 . .
1 2 . . .
4 2 + + .
1 + + + .
Pratilice Cyclamen neapolitanum Clematis vitalba Cistus incanus Dactylis glomerata ssp. hispanica Asplenium onopteris Dorycnium hirsutum Rosa sp. (R. sempervirens) Rubus ulmifolius Salvia officinalis Smilax aspera Spartium junceum Arbutus unedo Hedera helix Frangula rupestris Sixalix atropurpurea Bellis sylvestris Calicotome infesta Asplenium ceterach Asplenium trichomanes Erica manipuliflora Juniperus oxycedrus ssp. oxycedrus Viola hirta Cephalaria leucantha Laurus nobilis Leontondon autumnalis Osyris alba Sorbus domestica Brachypodium retusum Carex hallerana Cupressus sempervirens Euphorbia spinosa Myrtus communis Pteridium aquilinum Thymus longicaulis Polypodium cambricum Micromeria juliana + + + + + + . . + + . + + + . + + + . . + + + + + . + . . + . . . + . . + + . . + . . . + . . . . . . + + + + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . + . . . + . . . + + . . . . . . . . . . . . . . . + + . + . . + . . + + . . . + . . + . . + . . . . . . . . 1 . . . . . . + 1 . + . . + . . + + . . . + . . + . . . . . . . 1 . . . . . . 2 . . . . . . . . 1 3 + . . + . . + . + . . + . . + . . . . . + . . . . . . . 1 + + + + + . 3 . . . . + + + . . + + + . + . . + . . . + . . 2 + + . . . + + . + . . + . + . . . . + + . . + . . . + 1 . . + . . . . . . . + . + + + + . . + + 2 + 2 . + 2 + + . + + + + + + + + + + + + + + + . 1 + 2 + + 1 + + + + + + 1 + + + 2 . + 2 + . . + . 1 + + + . + + . 2 . . . + + + . + . 1 . + + . . . + + 1 + 1 + + + . 1 1 + 2 + . + + + 1 . . + . + + + . . + + . + + + . + + 1 . + + + . + . . . . + . . + + . . + + + . . . . . . . . . . . 1 + + . . + + + 1 . + . 1 . . + + . . + . + . . . + . . + + 3 + . 1 + 1 + . . . . . + . + + + + . + + . . + + 1 . . + 12 12 10 9 8 8 8 8 8 8 8 7 7 7 7 7 7 6 6 6 6 6 5 5 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 3 3
Uestalost 1 1 13 10 9 2 1
Rev. 2 279
Dubrave (Duboka Dolina)*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
D u b r a v e*
Dubra ve (Pinji)*
Dubrave (Trnova)*
Dubrave (Poganac)*
Kota 298*
Lokalitet
Clinopodium vulgare Euonymus europaeus Lonicera etrusca Arabis hirsuta Cistus salviifolius Eryngium amethystinum Genista sylvestris ssp. dalmatica Hieracium pilosella Lonicera implexa Phillyrea latifolia Pinus halepensis Pinus maritima Satureja montana Silene italica Trifolium sp. Dianthus sylvestris ssp. tergestinus Centaurea glaberrima Erica arborea Agrimonia eupatoria Galium lucidum Lotus corniculatus Muscari sp. Pinus pinea Pistacia lentiscus Plantago lanceolata Potentilla australis Quercus ilex Teucrium arduini Teucrium chamaedrys
. . . + . . . . + + . + . . + . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
+ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
+ . . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. + . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . .
. . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. + + . + . + + . + . . . + . . . + . . . . . . . + . . .
. . . . . + + . . . + . + . + . . . . . . . . . . . . . .
+ . . . + + . + + . . . + + . + + . + + + + 1 . . . + . .
. + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . +
+ . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . + . . . + .
. .
. .
*Opisi lokaliteta: 1. Kota 298. 100 m2, opa pokrovnost 80%, nagib 5o, visina vegetacije 8-10 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 2. Dubrave-Pinji. 50 m2, opa pokrovnost 80%, nagib 5o, visina vegetacije 7-10 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 3. Dubrave-Duboka Dolina. 50 m2, opa pokrovnost 80%, nagib 5o, visina vegetacije 8-10 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 4. Dubrave-Trnova. X=5756501 Y=4728199, 100 m2, opa pokrovnost 80%, nagib 5o, visina vegetacije 8-10 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 5. Dubrave-Poganac. X=5756480 Y=4728256, 100 m2, opa pokrovnost 90%, ravno, visina vegetacije 8 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 6. Dubrave. X=5756424 Y=4728300, 100 m2, opa pokrovnost 85%, ravno, visina vegetacije 6-7 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 7. Dubrave. X=5756262 Y=4728338, 100 m2, opa pokrovnost 95%, ravno, visina vegetacije 9-10 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 8. Dubrave. X=5756127 Y=4728453, 100 m2, opa pokrovnost 90%, ravno, visina vegetacije 8 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 9. Dubrave. X=5755978 Y=4728512, 100 m2, opa pokrovnost 80%, ravno, visina vegetacije 8 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 10. Dubrave. X=5755934 Y=4728385, 100 m2, opa pokrovnost 90%, ravno, visina vegetacije cca 8 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 11. Dubrave. X=5755931 Y=4728166, 100 m2, opa pokrovnost 85-90%, ravno, visina vegetacije 5-6 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 12. Dubrave. X=5756142 Y=4727831, 100 m2, opa pokrovnost 90%, ravno, visina vegetacije 8 m. 10 Dec 2010. N. Jasprica. 13. Dubrave. X=5756388 Y= 4727618, ravno, n.v. 330 m, povrina 100 m2, opa pokrovnost 80%, dolomitna podloga, primorsko smee tlo, visina vegetacije 6-8 m. 28 Nov 2010. N. Jasprica. 14. Dubrave. X=5756494 Y= 4728643; 100 m2, ekspozicija N, nagib 5-10o, n.v. 296 m, visina vegetacije 4-5 m. 28 Nov 2010. N. Jasprica.
Na broj vrsta u snimkama, kao i na flornu strukturu najveim dijelom utjee dubina tla. Najvei broj vrsta utvren je u snimkama 7-12, koji su napravljeni u sredinjem dijelu Dubrave, na zaravnjenim povrinama s dubokim tlom. Nadmorska visina najvjerojatnije nema utjecaj na florni sastav i broj vrsta, dok je utjecaj i intenzitet stoarstva (krave, koze i konji) podjednak u svim dijelovima u Dubravi. Utjecaj stoarstva je vrlo malog intenziteta.
Uestalost 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Rev. 2 280
Visina vegetacije dosee do 10 m, naroito na dubokim tlima u Dubravi na lokalitetima Dugi doci i podno Mievaca. Ti su podaci u suprotnosti s podacima Biraa (1973) koji navodi da sastojine, uslijed estih poara i gospodarskog iskoritavanja drveta (?!), nisu sauvane kao visoka uma. Slojevi su jasno izdiferencirani na sloj drvea, visokog grmlja, niskog grmlja i prizemnog sloja. U sloju drvea nalazi se jedino Quercus pubescens/Q. virgiliana. U sloju visokog grmlja nalaze se Carpinus orientalis, Paliurus spina-christi i dr., dok se u sloju niskog grmlja nalaze Ruscus aculeatus, Asparagus acutifolius, Rosa sempervirens, Rubus umlifolius i dr. Brljan (Hedera helix) redovito potpuno obavija stara uginula stabla medunca. Sloj prizemnog raa po stupnju nazonosti i pokrovnosti karakteriziraju Bracyhpodium spp., Sesleria autumnalis, Cyclamen hederifolium i dr. Pokrovnost ostalih vrsta je relativno malena. Palirus spina-christi je vrsta sa znaajnom pokrovnou i stalnou pa se moe pretpostaviti da se sastojine, posebno na rubovima lokaliteta NEM-a, poveavaju sukcesijom degradiranih draika i drugih zajednica. Ukupno su prisutne 64 pratilice. Najvei broj pratilica pripada redovima Quercetalia ilicis (vazdazelene ume i makije esvine), Cisto-Ericetalia (istonojadranski buici) i ScorzoneroChrysopogonetalia (kamenjarski panjaci i suhi travnjaci istonojadranskog primorja). Na stanitu ume medunca s bjelograbom rastu zatiene vrste Colutea arborescens, Crataegus monogyna, Euonymus europaeus, Laurus nobilis, Tamus communis, Teucrium chamaedrys i dr. Na lokalitetima koji se nalaze u sredinjem dijelu Dubrave (podruje Dugi doci Mievci Badanj), ume su florno i fizionomski dobro razvijene. Na ostalim dijelovima posebice od sredinjeg dijela Dubrave prema jugoistoku i istoku, ume su sve slabije razvijene i prelaze u ikaru koju naposljetku zamjenjuje alepski bor i kamenjar.
Slika 4.22. uma medunca na lokalitetu Dubrave-Trnova na Sru
Rev. 2 281
Slika 4.23. Unutranjost ume medunca na dubljem tlu na lokalitetu Dubrave-Dugi Doci
Slika 4.24. Prizemni sloj i sloj grmlja u umi medunca na lokalitetu Dubrave-Mievci
Slika 4.25. Unutranjost ume medunca s dominacijom Cistus incanus u sloju niskog grmlja u Dubravi
Slika 4.26. Unutranjost ume medunca s dominacijom Ruscus aculeatus u sloju niskog grmlja u Dubravi
Slika 4.27. ikara medunca s Pinus pinea
Slika 4.28. ikara medunca i bjelograba na jugoistonom dijelu
Rev. 2 282
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia Openito kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana (C.3.6.) (Red CYMBOPOGO-BRACHYPODIETALIA H-i. (1956) 1958) pripadaju razredu THEROBRACHYPODIETEA Br.-Bl. 1947. Navedeni kompleks stanita, u stvari vegetacijskih oblika, koji se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih uma crnike razvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa razvijaju diljem Sredozemlja. Mezomediteranski i termomediteranski kserofilni, uglavnom otvoreni, niski travnjaci graeni su najveim dijelom od jednogodinjih biljaka. Ukljueni su razliiti tipovi travnjaka na plitkom, karbonatnom, ali i na dubljem, ispranom, deklacificiranom tlu. Biljne vrste za raspoznavanje stanita su: Brachypodium distachyum i Brachypodium retusum. Du istono jadranske obale, nalazi se niz razliitih eumediteranskih travnjakih zajednica koje su nastale uz razliite ekoloke prilike. Veinom se koriste kao panjaci, a samo mali dio kombinirano, kao koanice s periodinom ispaom. Tu prevladavaju jednogodinje biljke, terofiti i geofiti. Veina tih travnjaka zarasta u buike i makiju jer se vie ne koriste kao panjaci i uglavnom se odravaju nekontroliranim poarima. Sr Ranije je navedeno da kamenjarsko-panjake biljne zajednice, koje pripadaju staninom tipu eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia na Sru su malobrojne, vrlo ograniene povrine i fragmentarnog sastava. U sastavu tih asocijacija (iz sveze CymbopogoBrachypodion retusi) ulaze hemikriptofitske biljne svojte. Iz toga tipa vegetacije najea je biljna asocijacija zasjenjenog travnjaka prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae Hi. (1956) 1958). Ona je na Sru esta nitrofilna zajednica, ograniena iskljuivo na povrine pod antropogenim utjecajem, ali se dijelom javlja u umama alepskog bora. U mjestu Bosanka florni sastav te asocijacije je (N. Jasprica, 14. 5. 1998., manuscript):
Piptaptherum (=Oryzopsis)miliacea, Carex divulsa, Calamintha nepeta, Briza maxima, Trifolium angustifolium, Gastridium ventricosum, Lagurus ovatus, Carlina corymbosa, Cynosurus echinatus, Avena sp., Dactylis hispanica, Cynodon dactylon, i dr.
Iz sveze Loto angutissimo-Vulpion ciliatae djelomino je na ogranienim povrinama oko Bosanke razvijen travnjak djetelina i kamenjarske kostrike (as. Trifolio-Brachypodietum rupestris). U floristikom sastavu istiu se jednogodinje biljke (terofiti), meu kojima prevladavaju pripadnici porodice Fabaceae (vrste rodova Trifolium, Lathyrus, Ornithopus, Lotus, Anthyllis, Coronilla, Vicia), porodice Poaceae (vrste rodova Corynephorus, Aira, Vulpia, Briza, Aegilops, Anthoxanthum), i dr. Travnjaci ute ptije noge i mijeg brka (As. Ornithopodi-Vulpietum H-i. 1960) predstavljaju pionirsku travnjaku zajednicu koja se razvija na ispranim tlima, naroito na svjetlim mjestima u maslinicima koji se ekstenzivno odravaju. U floristikom sastavu istiu se Ornithopus compressus, Vulpia myuros, Lupinus micranthus, Gaudinia fragilis,
Rev. 2 283
Vulpia ciliata, Filago vulgaris, Lotus ornithopodioides i dr. To je najbolja livada koanica toga podruja, a na mnogim mjestima i jedina. Navedena je travnjaka zajednica znaajna za juno Hrvatsko primorje. Opisana je s otoka Lokruma, ali je kasnije otkrivena i na otoku Koloepu i na drugim lokalitetima. Asocijacija ima openito znaaj travnjaka, ali i znaaj pionirske vegetacije na povrinama naputenih kultura. Florni sastav na polju Bosanka je sljedei (N. Jasprica, 14. 5. 1998., manuscript):
Ornithopus compressus, Lagoseris nemausensis, Vulpia dertonensis, V. myuros, V. ligustica, V. ciliata, Lupinus angustifolius, Haynaldia villosa, Trifolium stellatum, T. subterraneum, T. lappaceaum, T. glomeratum, Galium divaricatum, Aira capillaris, Silene gallica, Lagurus ovatus Medicago minima, M. litoralis, Allium subhirsutum, i mnoge druge.
Travnjaci trbuaste gnjidae i raice (As. Gastridio-Brachypodietum retusi H-i. 1963) je zajednica na podruju junodalmatinskih otoka vezana za vie ili manje duboka, pjeskovita, silikatna ili dekalcificirana tla na onim povrinama koje su manje izvrgnute razliitim antropogenim utjecajima. Rasprostranjena je na dubljim, dekalcificiranim i ve ustaljenim tlima, i na povrinama koje nisu znaajno izvrgnute gaenju, konji, pai i obraivanju (arkovica-Rajevii, u okolici zahvata). U zajednici dominira trava Brachypodium retusum. Florni sastav je:
Gastridium ventricosum, Brachypodium retusum, Trifolium lappaceum, Spiranthes spiralis, Galium divaricatum, Trifolium subterraneum, Lagurus ovatus, Trifolium stellatum, Vulpia ciliata, Trifolium glomeratum, Medicago minima, Phleum echinatum, Psoralea bituminosa, i dr. (prema Birau 1973).
Rev. 2 284
Nekada su povrine pod navedenim eumediteranskim travnjacima bile razvijene na veem prostoru, iako detaljnih podataka o floristikom sastavu nema. Danas na Sru dominira kamenjar kadulje (iz sveze Chrysopogoni-Saturejon, razreda Festuco-Brometea) s nizom nitrofilnih vrsta zbog naina koritenja povrina (prisustvo stoke i ispaa) (sl. 4.29.).
Slika 4.29. Kamenjar s kaduljom na platou Sra
Krake pilje i jame Krake pilje i jame tek su mali dio cjelokupnog podzemnog krakog okolia. Povezane su s nadzemljem veim ili manjim pukotinama, hodnicima, dvoranama, itd. piljska stanita su izrazito zonirana, i najee ukljuuju tri zone: osvijetljena zona, prijelazna zona i mrana zona. U toj podjeli su prijelazna i mrana zona opisane u okviru jedne kategorije stanita, kako se ne bi ponavljale zajednice organizama. Svako piljsko stanite obiljeeno je specifinim ivim svijetom i abiotikim uvjetima okolia te svako od njih moe sadravati svoje posebne vrste. upljine (kaverne) ispod povrine tla koje ne sadre stalnu vodu, premda neki piljski sustavi mogu sadravati uvjete visoke relativne vlanosti zraka s prisutnim vlanim stijenama i s procjeivanjem vode. Unutar kopnenih piljskih stanita mogu biti razvijena stanita u pukotinama i na povrini stijena, na sigovini, u slojevima mulja te u guanu imia i ptica. Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca i pilja kod Dubrovnika Navedene lokalitete ubrajamo u pilje s troglofilnim beskraljenjacima (H.1.1.5.), koje nastanjuju zajednice piljskih organizama, a ukljuuju troglofilne beskraljenjake. Openito, to su pilje kroz koje protjeu podzemni tokovi ili pilje s bogatim hranjivim supstratom, izdubljene u karbonatnoj zoni bez ume. Nastanjuju ih predstavnici iz skupine Gastropoda, Isopoda, Aranea, Coleoptera, Ortoptera, Collembola. Zbog dostupnosti i lakog pristupa posjetilaca ta su stanita esto ugroena razliitim oblicima vandalizma koji se oituju kao mehanika oteenja i estetsko naruavanje. Vrlo visok rizik ugroavanja potjee od nepropisnih rekreativnih aktivnosti koje degradiraju ili unitavaju stanita te smanjuju gustou
Rev. 2 285
ili potpuno unitavaju populaciju temeljnih vrsta. Visok rizik oteenja stanita potjee i od tekueg i krutog otpada te u blizini kamenoloma i rudnika od iskoritavanja prirodnih sirovina. Ugroavanje se oituje i kao nepropisno i prekomjerno prikupljanje faune. Promjene u sastavu i dominantnosti pojedinih vrsta takoer su est oblik ugroavanja zajednica organizama toga tipa stanita. To stanite znatno ugroava i sjea uma te sadnja monokultura, ime se osiromauju gornji horizonti tla, kljuni za protok hranjivih tvari do organizama koji nastanjuju to stanite. Vilina pilja i Vilina pilja Ombla izvor sustav Ovaj piljski sustav nastao je erozivnim djelovanjem vode, jer je ranije, u geolokoj prolosti, funkcioniralo kao izvor peina. Ulaz je orijentiran prema jugu i djelomino zatvoren kamenim blokovima. Od njega se peina najprije protee prema sjeveru, a nakon 45 metara skree prema sjeverozapadu. Prvi dio Viline pilje sastoji se od tri dvorane veliine 10 16,5 m, s prosjenom irinom od 7 m. Poetni dio je razmjerno usko i nisko predvorje, a iz njega se, preko nepravilne stepenice, silazi u drugu duguljastu prostoriju. Ova prostorija odijeljena je sigastom nakupinom od tree dvoranice. U sjeverozapadnom dijelu ova prostorija je pregraena visokom nakupinom sigastih tvorevina. Dno peine je ravno i prekriveno humusom koji je izmijean s kamenim krem. Temperatura zraka u peini iznosi oko 12 C, a relativna vlaga 88%. U isto vrijeme na povrini temperatura je oko 28 C, a relativna vlaga 36%. Iza suenja, na kraju prvog dijela, nalaze se brojni kanali i dvorane. Ukupna duina kanala iznosi vie od 3 kilometra. U humusnim naslagama naeni su brojni ostaci keramike, ljudskih i ivotinjskih kostiju, to znai da je u pretpovijesti, nakon to je prestala funkcionirati kao izvor peina, bila naseljena ljudima. Divlje svojte Endemine svojte Vilina pilja Ombla izvor sustav Recentnim istraivanjima sedimenta podzemnih izvorinih voda rijeke Omble utvrena je znaajna stigobiontska fauna mekuaca. Naene su vie od 23 vrste, preteno eukavalnih, veinom endeminih pueva i 1 endemini slatkovodni koljka, zajedno sa sesilnim mnogoetinaem Marifugia cavatica, kao i ostala fauna avertebrata (npr. hercegovaka piljska babura Titanethes herzegowiniensis). Faunistiki sastav mekuaca sedimenta podzemnih izvorinih voda rijeke Omble (Schtt, 2000):
Iglica (Iglica) absoloni Emmericia expansilabris Iglica (Rhaphica) bagliviaeformis Platyla wilhelmi Belgrandia torifera Zospeum amoenum Plagigeyeria robusta robusta Truncatellina claustralis Plagigeyeria robusta asculpta Odontocyclas kokeilii Saxurinator brandti Agardhiella stenostoma Orientalina troglobia Cecilioides spelaeus Hauffenia (Hauffenia) plana
Rev. 2 286
Marifugia cavatica Pyrgula annulata
Congeria kusceri Hauffenia edlaueri
Ombla Divlje svojte ovjeja ribica (Proteus anguinus), popovska gaovica (Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii) i Pretnerova piljska kozica (Speleocaris pretneri) su endemske vrste. ovjeja ribica (Proteus anguinus) ovjeja ribica obitava u podzemnim vodenim sustavima s mirnom vodom (podzemna jezera i mirniji dijelovi podzemnih vodenih tokova), bogatih kisikom i s niskom temperaturom, izmeu 6C i 10C. U potpunosti je prilagoena ivotu u tami. Upravo zbog ovisnosti o istoj vodi bogatoj kisikom, svako kemijsko i bioloko oneienje podzemnih voda moe biti pogubno za ovu vrstu. Na Crvenoj listi IUCN-a (International Union for Conservation of Nature) ovjeja ribica svrstana je, prema ugroenosti, u kategoriju osjetljivih-ranjivih svojta (oznaka-VU-vulnerable). Do smanjenja brojnosti ovjeje ribice dolazi zbog oneienja i zagaenja podzemnih voda, te opsenih hidrotehnikih zahvata kojima se skreu podzemni tokovi i mijenja se razina podzemnih voda. Popovska gaovica (Delminichthys (Phoxinellus) ghetaldii) Kategorija ugroenosti: EN (ugroena) Uzroci ugroenosti: Vodotoci u kojima dolazi popovska gaovica u Hrvatskoj veoma su kratki i pod prilinim antropogenim utjecajem. Unitavanje prirodnih stanita, uzak areal i oneienje voda glavni su uzroci njezine ugroenosti. Rasprostranjenost: Endemina je vrsta za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U Hrvatskoj je zabiljeena u potocima i rjeicama june Dalmacije. Hrani se beskraljenjacima, posebno raiima. Mrijesti se u lipnju i srpnju, litofilna je i mrijesti se na kamenom i ljunkovitom supstratu u tekuoj vodi. enka polae od tisuu do dvije tisue sitnih jajaca. Slabo je poznata vrsta, nevana za ribarstvo i ribolov. Popovska gaovica je bentopelagika vrsta koja nastanjuje jezera i nizinske vodotoke sa slabim protokom. Poput svih vrsta gaovica, i popovska zalazi u podzemne vode. Popovska gaovica je ugroena vrsta koja nastanjuje jezera i nizinske vodotoke sa slabijim protokom. Zbog nepovoljnih uvjeta te za vrijeme sunih razdoblja, dio godine provodi u podzemnim vodama. Hrani se raiima i drugim beskraljenjacima.
Rev. 2 287
Pretnerova piljska kozica (Speleocaris pretneri) Pretnerova piljska kozica je podzemni rak potpuno depigmentiran i slijep. Jedna je od dvije podzemne svojte destononih rakova u Hrvatskoj. Takoer je i endem Dinarida, rasprostranjena od Hercegovine do Like, pronaena osim u podzemnoj vodi rijeke Omble i u vodama rijeka Krke i Cetine. Vilina pilja U dvoranama Viline pilje zabiljeeni su osim vrsta koje su ciljevi ouvanja ovog lokaliteta kao to su: dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi), juni potkovnjak (Rhinolophus euryale), te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i vrste kao to su: Blazijev potkovnjak (Rhinolopus blasii), mali potkovnjak (Rhinolopus hipposideros), te otrouhi (Myotis blythi) i rii imi (Myotis emarginatus). Postoje indicije o postojanju i osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka (Rhinolophus mehely). Poetkom ljeta u peini je najvea koncentracija imia i njihovih mladunaca koja dosee brojku od 640 jedinki, pet razliitih vrsta. Vilina je pilja detaljnije opisana kao znaajno proljetno podzemno sklonite, gdje miruju i pare se otrouhi imii, a veliki potkovnjaci, neskloni uznemiravanju sele se dublje u unutranjost gdje se na udaljenosti 180 metara od ulaza uz kolonije skotnih enki junog potkovnjaka i rieg imia susreu i primjerci dugokrilog prnjaka. Dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi) Kategorija ugroenosti: EN (ugroen) Uzroci ugroenosti: Vrsta je vrlo osjetljiva na uznemiravanje, ali i na postavljanje eljeznih reetaka na vrata pilja. U Hrvatskoj je glavni razlog ugroenosti gubitak sklonita u piljama, a vjerojatno i uporaba pesticida, kao i u sjevernijem dijelu srednje Europe. Godine 2002. zabiljeen je veliki pomor jedinki ove vrste u zapadnoj Europi. Od osam otprije znanih ljetnih kolonija u Hrvatskoj sa preko 500 primjeraka, dugokrili prnjak nestao je iz njih pet, a u tri mu je brojnost jako opala. Nestalo je oko 50 posto ljetne populacije. Rasprostranjenost: Sredozemno podruje i dio srednje Europe, Azija, Afrika, Australija i Solomonsko otoje. Vjerojatno ivi u cijeloj Hrvatskoj, zabiljeen je i na udaljenim otocima Lastovu i Visu. Vrsta je izrazita selica (migracije od preko 1300 km). Prstenovanjem je zakljueno da su sjeverne populacije u Hrvatskoj zajednike s onima iz Slovenije, Austrije, Maarske, eke i Slovake. U naim piljama jo nisu pronaeni mladi. Nedavno je kod Opuzena pronaena prva zimska kolonija u Hrvatskoj. Ekologija: Poglavito piljska vrsta, ali je naena i u rudnicima te naputenim podrumima. esto mijenja sklonita, i ljeti i zimi. Kolonije se povremeno pri migraciji zadravaju i na tavanima kua i krovitima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad uma i polja.
Rev. 2 288
Juni potkovnjak (Rhinolophus euryale) Kategorija ugroenosti: VU (rizina) Uzroci ugroenosti: U Europi je zabiljeen velik pad brojnosti u drugoj polovici prologa stoljea, a glavni su razlozi bili uznemiravanje prstenovanjem, piljarenjem i intenzivna uporaba organoklornih pesticida. U Hrvatskoj je brojnost i rasprostranjenost bitno manja od primjerice velikog potkovnjaka, pa je i ugroenost razmjerno vea. Pretpostavljeni pad broja kolonija i brojnosti vrste u Hrvatskoj indiciraju nalazi subfosilnih ostataka u piljama na obali i otocima, gdje vie nisu potvrene ni ljetne niti zimske kolonije. Rasprostranjenost: Juni potkovnjak ima sredozemnu rasprostranjenost, od panjolske, Maroka i Tunisa do Turkmenije i Irana, a najsjevernije u Slovakoj. U Hrvatskoj je rasprostranjen uz jadransku obalu, u Lici, na Kordunu i na junim padinama Medvednice. Pronaen je i na veim otocima: Cresu, Krku, Rabu, Hvaru i Brau. Ekologija: Ovom imiu odgovaraju livade s grmljem, grmolika vegetacija ibljaka, gariga i uma s niskom pokrovnou drvea. Plijen su mu noni leptiri i drugi kukci. Kolonije su mu u piljama, ljeti tvori zajednike kolonije s velikim potkovnjakom, riim imiem i dugokrilim prnjakom. Dvije ljetne kolonije zabiljeene u Hrvatskoj vee su od 800 jedinki, dok su zimske kolonije poznate u hladnijim jamama i piljama, samostalne ili s velikim potkovnjakom. U Hrvatskoj dosad nisu pronaene u veem broju. Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) Kategorija ugroenosti: NT (potencijalno ugroena vrsta) Uzroci ugroenosti: Klimatske promjene, upotrebe insekticida te uznemiravanja kolonija u piljama i gubitak sklonita u potkrovljima. Stanje populacije u Hrvatskoj jo je nepoznato, no nije opaen zamjetan trend pada brojnosti u poznatim kolonijama. Rasprostranjenost: Umjereno i mediteransko palearktiko podruje od Engleske do Japana, sjeverozapadna Afrika. Pronaen je u itavoj Hrvatskoj, ei je u mediteranskom podruju i na otocima. Procjenjuje se da u Hrvatskoj sada ima oko 35 tisua jedinki. Poznato je desetak ljetnih kolonija (prosjeno po 150 jedinki) i nekoliko zimskih (prosjeno po 400 jedinki). Ekologija: est u nizinskom i brdskom pojasu, u podrujima s listopadnim umarcima, panjacima, ali i garizima i makijom. Lovi vee kornjae i none leptire na livadama, grmlju, rubovima uma i umskim istinama. Ljetne kolonije su mu na tavanima i u piljama, a zimi najee mijenja lokacije u istoj pilji. Zabiljeene su migracije ljetnih i zimskih kolonija udaljene do 180 km, prosjeno 20 do 30 km.
Rev. 2 289
4.10.3. Opis utjecaja zahvata na ekoloku mreu Prema predvienom zahvatu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, razmjetaj terena, objekata i pristupnih puteva planiran je na platou Sra, gdje se na podruju zahvata nalaze dva podruja Nacionalne ekoloke mree vana za divlje svojte i stanine tipove: HR2000493 Sr - Dubrave i HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca. Kao mogue utjecaje na podruja ekoloke mree i na ciljeve ouvanja koji se nalaze izvan granica zahvata moe se navesti sljedee: mogue oneienje Omble uslijed prekomjerne i neadekvatne primjene hraniva i sredstava za zatitu bilja mogue toksino djelovanje sredstava za zatitu bilja na vodene organizme prekomjerna potronja vode iz Omble mogui utjecaj na druge zajednice iz razreda Thero-Brachypodietalia koji se nalaze na platou Sra Naime, jugozapadni dio predjela Sra izgrauju vapnenci i dolomiti, koji su presjeeni s vie poprenih rasjeda pruanja SI-J. Takoer, sjeveroistoni dio Sra izgraen od paleocenskih glinovitih vapnenaca, koji su slabije vodopropusni u odnosu prema spomenutim vapnencima i dolomitima june strane. Navedeno se prvenstveno odnosi na mogui utjecaj oneienja Omble, koja predstavlja izvorite pitke vode za grad Dubrovnik i stanite je endemskih vrsta. Sukladno navedenom, zbog geoloke i hidrogeoloke grae Sra odnosno hidrogeolokih odnosa, podzemne vode s podruja Sra nisu u kontaktu s Omblom to je vidljivo i iz slike 4.30. koja prikazuje pojednostavljenu kartu za ire podruje na kojem su vidljive granice susjednih slivova i njihove vododijelnice u odnosu na prostor Sra te smjerovi teenja kao i podruja ekoloke mree. Na lokaciji zahvata nalaze se dva podruja ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca i HR2000493 Sr Dubrave. Izvan zahvata, ali takoer na Sru nalaze se podruja ekoloke mree HR2000813 Sr i HR2000138 pilja kod Dubrovnika. S obzirom da se sve etiri podruja ekoloke mree nalaze na nadmorskim visinama 100 300 m.n.m. nisu pod utjecajem podzemnih voda koje se nalaze priblino na razini mora. Na irem podruju, oko 2 km sjeverno od lokacije zahvata nalaze se tri vana podruja za divlje svojte i stanine tipove: HR2001010 Ombla, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav. Sva tri podruja se nalaze na podruju sliva izvora rijeke Omble i nisu pod utjecajem podzemnih voda sa prostora Sra. Sukladno navedenom moe se zakljuiti da se na irem podruju ne oekuje utjecaj podzemnih voda na podruja ekoloke mree. Uz ove prirodne geoloke karakteristike Sra, takoer i dizajnom samog golf igralita te pravilnim odravanjem, mogunost oneienja podruja ekoloke mree svedena je ispod razine znaajnosti. Ugraeni drenani sustav i sustav povrinske odvodnje sprijeit e eventualno procjeivanje u podzemne vode putem kojih bi sredstva za zatitu bilja mogla dospjeti u more i imati utjecaj na morske organizme. Provoenjem Integrated pest
Rev. 2 290
managementa (IPM) koji se temelji na minimalnoj primjeni zatitnih sredstava i na koritenju, prvenstveno, biolokih i biotehnikih sredstva za zatitu bilja koja se koriste u ekolokoj proizvodnji i nemaju, ili imaju neznatan, utjecaj na ostale organizme, mogunost prekomjerne primjene neadekvatnih sredstava za zatitu bilja bit e sprijeena. S obzirom na sve navedeno moe se zakljuiti da u sluaju da doe do oneienja podzemnih voda na podruju Sra, to ne bi imalo utjecaja na istou vode Omble kao i na ivot endemske podzemne faune na lokalitetima HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav i HR2001010 Ombla.
Rev. 2
291
HR2000186 HR2001010 HR2000187
HR2000081 HR2000493 HR2000813
HR2000138
Slika 4.30. Pojednostavljena karta ireg podruja s pretpostavljenim smjerovima teenja
Rev. 2 292
Takoer s obzirom na potronju vode, odnosno potrebu zahvata za vodom, podruje ekoloke mree HR2001010 Ombla predstavlja jedino izvorite vode za sustav opskrbe vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. Ovaj izvor ima minimalnu izdanost 4 m3/s (Trnini 2011.), to je dovoljno za podmirenje svih sagledivih potreba i vodoopskrbnog sustava grada Dubrovnika i analiziranih potreba portsko rekreacijskog centra na Sru. Naime, ukupne maksimalne bruto potrebe za vodom razmatranog podruja su 78 l/s dok su sadanje registrirane maksimalne dnevne potrebe vodoopskrbnog sustava Dubrovnika oko 300 l/s. Iz navedenog se moe zakljuiti kako podruje ekoloke mree HR2001010 Ombla, kao vodni resurs, nee biti ugroeno realizacijom ovog zahvata. Na platou Sra tijekom terenskog obilaska evidentirane su zajednice iz razreda TheroBrachypodietalia kao to su: zasjenjeni travnjak prosuljastog evara (As. Oryzopsetum miliaceae H-i. (1956) 1958) (u naselju Bosanka), travnjak djetelina i kamenjarske kostrike (As. Trifolio-Brachypodietum rupestris) (oko naselja Bosanka), travnjak ute ptije noge i mijeg brka (As. Ornithopodi-Vulpietum H-i. 1960) (polje Bosanka), travnjak trbuaste gnjidae i raice (As. Gastridio-Brachypodietum retusi H-i. 1963) (arkovica-Rajevii, u okolici zahvata). Navedene zajednice iako nisu oznaene kao lokaliteti ekoloke mree pripadaju ugroenom i rijetkom tipu stanita: C.3.6. Kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te o mjerama za ouvanje staninih tipova (''Narodne novine'', br. 7/06, 119/09) te je potrebno razmotriti i mogue utjecaje na navedene biljne zajednice. Predmetni lokaliteti nalaze se u naselju i oko naselja Bosanka, na polju Bosanka i izvan granica zahvata (arkovica). Naselje Bosanka i polje Bosanka nisu dio ovog zahvata. Takoer polje Bosanka e se ouvati kao vrijedno poljoprivredno zemljite, to znai da e se zadrati postojei uvjeti stanita. Eventualno ugroavanje cjelovitosti stanita moe se dogoditi tijekom izvoenja radova, uslijed ne zadravanja radova unutar granica zahvata, prilikom rada teke mehanizacije. Navedeno e se sprijeiti pridravanjem propisanih mjera zatite te su mogui utjecaji na travnjake ispod razine znaajnosti. Uzimajui u obzir udaljenost od predmetne lokacije, geoloke i hidrogeoloke karakteristike Sra, predmetni zahvat svojim fizikim obiljejima i tehnologijom koja e se primjenjivati nee utjecati na cjelovitost podruja ekoloke mree kao ni na divlje svojte i stanine tipove koji su istaknuti kao ciljevi ouvanja podruja Nacionalne ekoloke mree, a koji se nalaze izvan granica zahvata: HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla. S obzirom na navedeno u daljnjem tekstu e se razmatrati samo podruja i ciljevi ouvanja ekoloke mree (podruja ekoloke mree: HR2000493 Sr Dubrave i HR2000081 - Mala
Rev. 2 293
pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, ciljevi ouvanja: E.3.5.1. uma i ikara medunca i bjelograba, H.1. Krake pilje i jame i endemine svojte) za koje su utvreni mogui samostalni utjecaji zahvata na njih. 4.10.3.1. Mogui izravni, neizravni, privremeni, trajni utjecaji zahvata na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree Mogu je izravni utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 Sr-Dubrave. Naime izgradnjom golf-terena s pripadajuom infrastrukturom, doi e do smanjenja povrine predmetnog podruja kako je prikazano na slici 4.31. Od ukupne povrine zahvata koja iznosi 310 ha, 124,82 ha e ostati pod autohtonom vegetacijom.
Slika 4.31. Prikaz zaposjednutosti podruja ekoloke mree Sr-Dubrave
Rev. 2 294
Uslijed zaposjedanja prikazanih povrina dolazi do fragmentacije stanita to predstavlja trajni utjecaj na cjelovitost podruja Sr Dubrave. Takoer je mogu izravni utjecaj i na stanini tip ume i ikare medunca i bjelograba koji predstavlja cilj ouvanja podruja ekoloke mree Sr Dubrave (HR2000493). Izgradnjom predmetnog zahvata doi e do smanjenja povrine pod navedenom umom i ikarom medunca i bjelograba, odnosno do gubitka jedinki na zaposjednutim dijelovima stanita to e predstavljati trajni utjecaj na ovaj cilj ouvanja podruja ekoloke mree. Fitocenolokim istraivanjem predmetnog podruja ekoloke mree utvreno je trenutno stanje ume i ikare medunca i bjelograba. Rezultati istraivanja su pokazali da su na lokalitetima koji se nalaze u sredinjem dijelu Dubrave (podruje Dugi doci Mievci Badanj), ume florno i fizionomski dobro razvijene te e na tom podruju, izmeu golf polja, manji dio ume ostati netaknut i sauvan u ukupnoj povrini od 22,68 ha (slika 4.31.). Na ostalim dijelovima posebice od sredinjeg dijela Dubrave prema jugoistoku i istoku, ume su sve slabije razvijene i prelaze u ikaru koju naposljetku zamjenjuje alepski bor i kamenjar. Navedenim ouvanjem dobro razvijenih podruja ume i ikare medunca i bjelograba sauvati e se najvrjedniji dio tog cilja ouvanja, a ujedno i podruja ekoloke mree koje je znaajno stradalo u poaru 2007.g., kada je bilo opoareno oko 60% podruja ekoloke mree Sr Dubrave. Lokalitet je najvie ugroen umskim poarima te e se primjenom mjera zatite od poara taj najvrjedniji dio podruja zatiti i ouvati od daljnjih poara. Moe se zakljuiti da je pozitivan utjecaj zahvata, u smislu ouvanja od poara podruja ekoloke mree Sr Dubrave i cilja ouvanja, tj. ume i ikare medunca i bjelograba, puno zanaajniji za ouvanje podruja ekoloke mree od zaposjedanja podruja i fragmentacije stanita, te se izravni i trajni utjecaj zahvata moe smatrati ispod razine znaajnosti prihvatljivim za podruje ekoloke mree Sr Dubrave i cilj ouvanja: ume i ikare medunca i bjelograba. U drugim djelovima Hrvatske uma i ikara medunca i bjelograba predstavlja klimazonalnu umsku zajednicu submediteranske zone priobalnoga pojasa sjevernoga Hrvatskog primorja, veega dijela Istre izgraenoga od vapnenca, k Velebitu izloenih strana sjevernojadranskih otoka te sjevernoga dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije to predstavlja veliku rasprostranjenost ovog tipa stanita na podruju Republike Hrvatske. Vrste koje e se koristiti prilikom zatravnjenja golf polja (Poa anua, Festuca ovina i Agrostis palustris) pripadaju autohtonoj flori Hrvatske, ime su izbjegnuti mogui negativni utjecaji irenja alohtonih vrsta na podruje ekoloke mree Sr - Dubrave. Kao to je prije opisano, toan lokalitet podruja ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca nije utvren na terenu. Naime pronaen je jedan speleoloki objekt oko 80 m IJI od zadanih koordinata, ali nije potvren jer u njemu nije pronaena vrsta pua (Vitrea zilchi) za koju, Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, prema literaturnim podacima, predstavlja tipski lokalitet. Takoer je uoeno jo nekoliko jama to potvruje injenicu da se radi o izuzetno okrenom podruju i prisutnim rasjedima, te je mogue da e se speleolokim rekognosciranjem terena prije izvoenja zemljanih radova, iskopa zemlje i kamenja naii i na druge speleoloke objekte (jame, pilje, ponore i sl.) na koje bi izgradnja golf terena mogla imati izravni utjecaj. Na utvrene lokalitete mogu je izravni, privremeni utjecaj zahvata u fazi izvoenja radova na terenu u sluaju da se oni ne odvijaju iskljuivo u zoni izvoenja graevinskih radova. Tijekom radova, budui se radi o okrenom podruju, te se oekuju nailasci na speleoloke objekte, ukoliko bude potrebno provoditi miniranje, isto je potrebno svesti na minimalnu mjeru, a kao zamjenu radove obavljati drugim graevinskim rjeenjima (buenje i ruenje stijena specijaliziranim graevinskim strojnim pneumatskim ekiem).
Rev. 2 295
Na cilj ouvanja stanini tip H.1. 8310 Krake pilje i jame koji je istaknut za tokasti lokalitet HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca takoer moe doi do izravnog, privremenog utjecaja zahvata u fazi izvoenja radova na terenu u sluaju da se oni ne odvijaju iskljuivo u zoni izvoenja graevinskih radova. Mogui utjecaj na endemine svojte teko je utvrditi s obzirom da vrsta Vitrea zilchi nije utvrena na lokalitetu, ali se moe pretpostaviti da bi utjecaji uslijed nepridravanja uvjeta gradnje takoer mogli biti izravni i privremeni. Tijekom koritenja zahvata mogui utjecaj na ciljeve ouvanja ekoloke mree moe se pojaviti uslijed neadekvatne osvijetljenosti cijelog podruja zahvata te tako izazvati svjetlosno oneienje koje ima negativan utjecaj kako na biljke tako i na ivotinje. Navedeno je detaljno opisano u poglavlju Utjecaj na floru i faunu. 4.10.3.2. Mogui kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojeim i planiranim zahvatima na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree Razmatrani skupni utjecaji na podrujima ekoloke mree iz perspektive planiranog zahvata i drugih postojeih i planiranih projekata opisani su u poglavlju 3.3. Analiza odnosa zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima te prema zatienim i podrujima ekoloke mree. 4.10.3.3. Vjerojatnost, trajanje i uestalost moguih pojedinanih i kumulativnih utjecaja zahvata na cjelovitost podruja ekoloke mree Pojedinani utjecaji na cjelovitost podruja ekoloke mree mogui su, kako je prethodno i opisano, u odnosu na HR2000493 Sr-Dubrave i HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca koji se nalaze unutar granica zahvata. Na podruju ekoloke mree Sr - Dubrave doi e do pojave stalnog i dugoronog utjecaja koji se odnosi na smanjenje povrine tog podruja ekoloke mree. Na pretpostavljenom lokalitetu ekoloke mree Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, mogu je kratkoroan i privremen utjecaj zahvata na cjelovitost lokaliteta, samo ukoliko se prilikom izgradnje radovi ne odvijaju iskljuivo u zoni izvoenja graevinskih radova. Ne predviaju se skupni utjecaji na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 SrDubrave i HR2000081 Mala pilja izmeu dubrovnika i Komolca koji se nalaze unutar zahvata kao ni skupni utjecaji na podruja ekoloke mree izvan granica zahvata. 4.10.3.4. Vjerojatnost, trajanje i uestalost moguih pojedinanih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve ouvanja ekoloke mree Pojedinani utjecaji na ciljeve ouvanja mogui su, u odnosu na tipove stanita: uma i ikara medunca i bjelograba i krakih pilja i jama te u odnosu na endemine svojte. Pojava stalnog i dugoronog utjecaja zahvata manifestirati e se na umi i ikari medunca i bjelograba. Naime na dijelovima podruja zahvata gdje se planira gradnja, doi e do gubitka jedinki kao i do fragmentacije stanita. Na cilj ouvanja stanini tip krake pilje i jame mogu je kratkoroan, privremen utjecaj zahvata u fazi izvoenja radova na terenu, samo u sluaju da se oni ne odvijaju iskljuivo u zoni izvoenja graevinskih radova.
Rev. 2 296
Mogui utjecaj na endemine svojte teko je utvrditi s obzirom da vrsta Vitrea zilchi nije utvrena na lokalitetu, ali se moe pretpostaviti da bi utjecaji uslijed nepridravanja uvjeta gradnje takoer mogli biti kratkoroni i privremeni. Ne predviaju se kumulativni utjecaji na ciljeve ouvanja: umu i ikaru medunca i bjelograba, krake pilji i jame i na endemine svojte koji se nalaze unutar zahvata kao ni kumulativni utjecaji na ciljeve ouvanja podruja ekoloke mree izvan granica zahvata. 4.10.3.5. Veliina i podruje pojedinanih i kumulativnih utjecaja zahvata na cjelovitost podruja ekoloke mree Veliina zahvata iznosi 310 ha za portsko rekreacijski centar s golf igralitem. Podruje i veliina (intenzitet) pojedinanih utjecaja zahvata na cjelovitost podruja ekoloke mree, lokalizirani su unutar granice zahvata. Najvee podruje utjecaja e biti unutar lokacije zahvata na mjestima gdje je predviena izgradnja objekata koja iznosi 3% od povrine zahvata kao i na mjestima izgradnje golf polja. Na podruju ekoloke mree Sr - Dubrave doi e do pojave umjerenog utjecaja zahvata uslijed smanjenja povrine, dok e podruje zahvata biti lokalizirano samo na mjesto nastanka utjecaja. Na pretpostavljenom lokalitetu ekoloke mree Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, mogua je pojava umjerenog utjecaja na cjelovitost podruja samo u sluaju ne pridravanja mjera zatite i u tom sluaju e utjecaj biti lokaliziran samo na mjestu nastanka i umjerenog intenziteta. Kao to je prethodno navedeno ne predviaju se skupni utjecaji na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 Sr-Dubrave i HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca koji se nalaze unutar zahvata kao ni skupni utjecaji na podruja ekoloke mree izvan granica zahvata. 4.10.3.6. Veliina i podruje pojedinanih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve ouvanja ekoloke mree Veliina i podruje pojedinanih utjecaja zahvata ogranieni su na podruje zahvata. Na podruju ume i ikare medunca i bjelograba doi e do pojave umjerenog negativnog utjecaja zahvata uslijed fragmentacije stanita i gubitka jedinki na podruju predvienom za izgradnju. Navedeni utjecaj biti e lokaliziran iskljuivo na mjesto nastanka unutar zahvata. Na cilj ouvanja stanini tip krake pilje i jame takoer je mogu umjeren utjecaj koji je ogranien na mjesto nastanka, ali iskljuivo ukoliko se ne bude pridravalo mjera zatite prilikom gradnje. Za endemine svojte moe se pretpostaviti da bi utjecaji uslijed nepridravanja uvjeta gradnje takoer mogli biti umjereni i ogranieni na mjesto nastanka. Sukladno prije navedenom ne predviaju se kumulativni utjecaji na ciljeve ouvanja: umu i ikaru medunca i bjelograba, krake pilje i jame i na endemine svojte koji se nalaze unutar zahvata kao ni kumulativni utjecaji na ciljeve ouvanja podruja ekoloke mree izvan granica zahvata.
Rev. 2 297
4.10.3.7. Procjena znaaja utjecaja zahvata na ekoloku mreu Temeljem dosadanje analize samostalnih utjecaja zahvata i kumulativnih utjecaja na podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree koji su obuhvaali: vjerojatnost, usmjerenost (izravan/neizravan), trajnost (privremeni/trajni), uestalost, veliinu i podruje utjecaja, provedena je procjena znaaja utjecaja zahvata na ekoloku mreu. Znaaj utjecaja izgradnje i kortenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree procijenjen je prema skali prikazanoj u Tablici 4.21. (prema P.Roth: ''Guideline Impact Assessment Pursuant Art.6.3 of the Directive 92/43/EEC). Tablica 4.28. Skala za procjenu stupnja utjecaja zahvata
Numerika vrijednost Karakteristika utjecaja Opis Znaajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj na stanita ili populacije ili na njihov znatan dio; znaajne promjene ekolokih uvjeta stanita ili vrsta, znaajan utjecaj na stanita ili na prirodni razvoj vrsta. Ovakav utjecaj je neprihvatljiv jer se ne moe izbjei niti smanjiti zbog toga to proizlazi iz osnovnih postavki projekta zbog kojih se projekt ne moe promijeniti Ogranien/ umjereno negativan utjecaj koji nije znaajan Umjereno zabrinjavajui utjecaj na stanita ili populacije; umjerena promjena ekolokih uvjeta stanita ili vrsta; marginalni utjecaj na stanita ili na prirodni razvoj vrsta. Mogua je eliminacija ili umanjenje ovakvog utjecaja primjenom predloenih mjera ublaavanja. Projekt nema utjecaj, koji bi se mogao dokazati, tj. utjecaj je zanemariv Umjereno povoljan utjecaj na stanita ili populacije; umjereno poboljanje ekolokih uvjeta stanita ili vrsta; umjereno povoljan utjecaj na stanita ili na prirodni razvoj vrsta. Znaajno povoljan utjecaj na stanita ili populacije; znaajno poboljanje ekolokih uvjeta stanita ili vrsta; znaajno povoljan utjecaj na stanita ili na prirodni razvoj vrsta.
-2
Znaajno negativan utjecaj
-1
Umjereno negativan utjecaj
0 1 2
Bez utjecaja Umjereno pozitivan utjecaj Znaajno pozitivan utjecaj
Tablica 4.29. Pregled samostalnih utjecaja zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree i procjena njihova znaaja
Numerika vrijednost utjecaja Ekoloka mrea Priprema / graenje Koritenje Opis Mjere ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree i mjere zatite okolia Mjere zatite tijekom pripreme i graenja pod rednim brojevima: 7, 10, 15, 36, 41, 42, 44. Mjere zatite tijekom koritenja pod rednim brojevima: 612, 28-31.
Cjelovitost podruja ekoloke mree
HR2000493 Sr Dubrave
-1
Tijekom izvoenja radova pojavit e se umjereno negativan utjecaj u vidu smanjenja i fragmentacije povrine podruja ekoloke mree. Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Tijekom koritenja utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu navedenih mjera zatite
Rev. 2 298
Mjere zatite tijekom pripreme i graenja pod rednim brojevima:7, 10, 15, 36, 41, 42, 44. Mjere zatite tijekom koritenja pod rednim brojevima: 612,22,23,25,26, 2831.
Cilj ouvanja
uma i ikara medunca i bjelograba
-1
Tijekom graenja predmetnog zahvata doi e do smanjenja povrine pod umom i ikarom medunca i bjelograba, odnosno do gubitka jedinki na zaposjednutim dijelovima stanita to e predstavljati umjereni negativni utjecaj na ovaj cilj ouvanja koji e se umanjiti primjenom predloenih mjera ublaavanja. Tijekom koritenja zahvata doi e do umjerenog pozitivnog utjecaja usljed primjene mjera zatite od poara jer je ovaj cilj ouvanja prvenstveno ugroen umskim poarima. Tijekom izvoenja radova mogua je pojava umjerenog negativnog utjecaja u vidu oteenja samog lokaliteta. Navedeni umjereno negativni utjecaj e se eliminirati provoenjem predloene mjere ublaavanja (speleoloko rekognosciranje prije izvoenja radova). Tijekom koritenja utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu navedenih mjera zatite
HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika
-1
Mjere zatite tijekom pripreme i graenja pod rednim brojevima: 15, 17, 20, 21, 24, 34, 35, 39, 40, 43 Mjere zatite tijekom koritenja pod rednim brojevima: 612, 28-31. Mjere zatite tijekom pripreme i graenja pod rednim brojevima: 15, 17, 20, 21, 24, 30, 31, 34, 35 39, 40, 43 Mjere zatite tijekom koritenja pod rednim brojevima: 612, 20, 21, 23, 24, 26, 28-31, 32. Mjere zatite tijekom pripreme i graenja pod rednim brojevima: 15, 17, 20, 21, 24, 30, 31, 34, 35 39, 40, 43 Mjere zatite tijekom koritenja pod rednim brojevima: 612, 20, 21, 23, 24, 26, 28-31, 32.
Krake pilje i jame
-1
Mogu je nepovoljan utjecaj tijekom izvoenja radova na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Tijekom koritenja utjecaj na cilj ouvanja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu navedenih mjera zatite
Cilj ouvanja Mogu je nepovoljan utjecaj tijekom izvoenja radova na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Tijekom koritenja utjecaj na cilj ouvanja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu navedenih mjera zatite
Endemine svojte
-1
4.10.3.8. Analiza moguih utjecaja drugih pogodnih mogunosti (varijantnih rjeenja) zahvata na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree U poglavlju 2. Varijantna rjeenja zahvata, razmatrano je jo jedno varijantno rjeenje (Varijanta 1) za koje se u donjoj tablici daje procjena znaaja za ekoloku mreu.
Rev. 2 299
Tablica 4.30. Pregled samostalnih utjecaja Varijante 1 na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree i procjena njihova znaaja
Numerika vrijednost utjecaja Ekoloka mrea Priprema / graenje Opis Koritenje Tijekom izvoenja radova pojavit e se znaajno negativan utjecaj u vidu smanjenja i fragmentacije povrine podruja ekoloke mree s obzirom na brojnost i razmjeatj objekata unutar granice zahvata. Tijekom koritenja utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu mjera zatite. Tijekom graenja predmetnog zahvata doi e do smanjenja povrine pod umom i ikarom medunca i bjelograba, odnosno do gubitka jedinki na zaposjednutim dijelovima stanita to e predstavljati znaajno negativni utjecaj na ovaj cilj ouvanja s obzirom na brojnost i razmjeatj objekata unutar granice zahvata. Tijekom koritenja zahvata doi e do umjerenog pozitivnog utjecaja usljed primjene mjera zatite od poara jer je ovaj cilj ouvanja prvenstveno ugroen umskim poarima. Tijekom izvoenja radova mogua je pojava umjerenog negativnog utjecaja u vidu oteenja samog lokaliteta jer su graevinski objekti i prometnica planirani u neposrednoj blizini. Navedeni umjereno negativni utjecaj e se eliminirati provoenjem predloene mjere ublaavanja (speleoloko rekognosciranje prije izvoenja radova). Tijekom koritenja utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu mjera zatite Mogu je nepovoljan utjecaj na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Tijekom koritenja utjecaj na cilj ouvanja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu mjera zatite. Cilj ouvanja Mogu je nepovoljan utjecaj na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Tijekom koritenja utjecaj na cilj ouvanja ekoloke mree biti e zanemariv uz primjenu mjera zatite.
HR2000493 Sr Dubrave
-2
Cilj ouvanja
uma i ikara medunca i bjelograba
-2
HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika
-1
Krake pilje i jame
-1
Endemine svojte
-1
Rev. 2 300
Zbog velike rasprenosti izgradnje u Varijanti 1 dolo bi do znaajnog negativnog utjecaja na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree ime navedena varijanta nije prihvatljiva za ekoloku mreu. 4.10.4. Zakljuci 4.10.4.1. Konana ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu Zakljuci Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ekoloku mreu prikazani su kako slijedi: Unutar granica zhvata nalaze se dva podruja ekoloke mree vana za divlje svojte i stanine tipove: o HR2000493 Sr Dubrave o HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca. Od podruja ekoloke mree vanih podruja za divlje svojte i stanine tipove, u obuhvatu od 4 km od zahvata nalazi se deset podruja: o HR2000138 pilja kod Dubrovnika oko 1,5 km juno, o HR2000813 Sr oko 500 m jugozapadno, o HR2000186 Vilina pilja oko 2,5 km sjeverno, o HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav oko 2,5 km sjeverno, HR2001010 Ombla oko 2,5 km sjeverno, o HR4000017 Lokrum oko 2 km juno, o HR3000168 Lokrum I oko 2 km juno, o HR3000169 Lokrum II - oko 2 km juno, o HR3000387 Mrtvo more (pilja) oko 2 km juno i o HR3000388 Sumporna pilja u Mokoici oko 3,5 km sjeverozapadno. Lokalitet ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca nije potvren obilaskom terena. Najblie dobivenim koordinatama (oko 80 m IJI) utvren je speleoloki objekt u kojem nije pronaena vrsta pua Vitrea zilchi za koju predmetno podruje ekoloke mree predstavlja tipski lokalitet. Prije izvoenja radova provesti e se speleoloko rekognosciranje kako bi se sa sigurnou utvrdio navedeni lokalitet. Tijekom obilaska okolnog terena osim spomenutog speleolokog objekta za koji se pretpostavlja da je Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca pronaeno je jo nekoliko jama to potvruje injenicu da se radi o izuzetno okrenom podruju i prisutnim rasjedima, te je mogue da e se detaljnijim pregledom terena prije izvoenja zemljanih radova, iskopa zemlje i kamenja naii i na druge speleoloke objekte (jame, pilje, ponore i sl.)
Rev. 2 301
Zahvat e imati umjereno negativan utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 Sr Dubrave, lokaliziran na podruje nastanka unutar granica zahvata, koji e se oitovati kroz smanjenje podruja ekoloke mree na mjestima na kojima je planirana izgradnja objekata i golf polja. Zahvat e imati umjereno negativan utjecaj na cilj ouvanja stanini tip E.3.5.1. umu i ikaru medunca i bjelograba, lokaliziran na podruje nastanka unutar granica zahvata, koji e se oitovati kroz fragmentaciju stanita i gubitak jedinki na dijelovima na kojima je planirana izgradnja objekata i golf polja. Na lokalitetima koji se nalaze u sredinjem dijelu Dubrave (podruje Dugi doci Mievci Badanj), ume medunca i bjelograba su florno i fizionomski dobro razvijene te e na tom podruju, izmeu golf polja, uma ostati netaknuta i sauvana. Na ostalim dijelovima, posebice od sredinjeg dijela Dubrave prema jugoistoku i istoku, ume su sve slabije razvijene i prelaze u ikaru, koju naposljetku zamjenjuje alepski bor i kamenjar. Provoenjem mjera zatite od poara ouvati e se navedeni dijelovi ume i kare medunca i bjelograba. U drugim djelovima Hrvatske uma i ikara medunca i bjelograba predstavlja klimazonalnu umsku zajednicu submediteranske zone priobalnoga pojasa sjevernoga Hrvatskog primorja, veega dijela Istre izgraenoga od vapnenca, k Velebitu izloenih strana sjevernojadranskih otoka te sjevernoga dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije to predstavlja veliku rasprostranjenost ovog tipa stanita na podruju Republike Hrvatske. Tijekom izvoenja radova mogua je pojava umjerenog negativnog utjecaja u vidu oteenja lokaliteta HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca u sluaju da se prilikom izvoenja radova isti ne odvijaju iskljuivo u zoni graenja. Na ciljeve ouvanja: stanini tip H.1. 8310 Krake pilje i jame i endemine svojte mogu je nepovoljan utjecaj na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Uzimajui u obzir udaljenost od predmetne lokacije, geoloke i hidrogeoloke karakteristike Sra, predmetni zahvat svojim fizikim obiljejima i tehnologijom koja e se primjenjivati nee utjecati na cjelovitost podruja ekoloke mree koji se nalaze izvan granica zahvata (HR2000138 pilja kod Dubrovnika, HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla, HR4000017 Lokrum, HR3000168 Lokrum I, HR3000169 Lokrum II, HR3000387 Mrtvo more (pilja) i HR3000388 Sumporna pilja u Mokoici) kao ni na njihove ciljeve ouvanja (uma i ikara medunca i bjelograba, krake pilje i jame, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, strmci mediteranskih obala obrasli endeminim vrstama Limonium spp., grebenjaa savitljive mriice, karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, zajednica gorostasne aike i kalabrijske pogaine, ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom, mjeovita uma alepskog bora i crnike, naselja posidonije, koraligenska biocenoza, grebeni, morske pilje, endemine svojte, dugokrili prnjak, juni potkovnjak, veliki potkovnjak, ovjeja ribica, popovska gaovica i Pretnerova piljska kozica).
Rev. 2 302
Planirani zahvat izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem nee djelovati na podruja ekoloke mree i njihove ciljeve ouvanja u sinergiji s drugim postojeim i planiranim zahvatima (odlagalite otpada ''Grabovica'', magistralni plinovod Ploe-Dubrovnik DN 1000/75, HE Ombla, razvojni projekt Transjadranskog vodovoda, turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug i regionalni vodovod za opskrbu vodom jadranskih otoka iz hidrocentrala uz obalu), odnosno njegov doprinos skupnom utjecaju na podruja ekoloke mree nee biti znaajan zbog toga to su samostalni utjecaji planiranog zahvata uglavnom zanemarivi, tj. prihvatljivi, ili su lokalnog i/ili prolaznog karaktera. Zbog velike rasprenosti izgradnje u Varijanti 1 dolo bi do znaajnog negativnog utjecaja na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree ime navedena varijanta nije prihvatljiva za ekoloku mreu. Sukladno navedenim zakljucima Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ekoloku mreu, moe se donijeti konana ocjena kojom je zahvat prihvatljiv za ekoloku mreu, tj. uz primjenu predloenih mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata, koje su propisane ovom Glavnom ocjenom, kao i mjera zatite propisanih ovom Studijom utjecaja na okoli, utjecaj zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree, je prihvatljiv. Mjerama predloenim u poglavlju 5.1., toki Mjere ublaavanja tetnih posljedica zahvata na ekoloku mreu kao i u drugim tokama (Mjere zatite tla, voda, flore i faune) e se izbjei i/ili ublaiti prepoznati tetni utjecaji zahvata do stupnja kada nee imati znaajnih posljedica na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree, odnosno do stupnja kada izvedba ovog zahvata nee biti uzrokom znaajnih nepovoljnih promjena stanja podruja ekoloke mree.
Rev. 2 303
5. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA
5.1. Opis predloenih mjera zatite okolia za sprjeavanje, ograniavanje ili ublaavanje negativnih utjecaja zahvata na okoli mjere ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree i prijedlog plana provedbe mjera zatite okolia
Izgradnja i koritenje nekog zahvata povezana je s njegovim vie ili manje izraenim moguim utjecajem na okoli. Ovisno o procjeni tog utjecaja i moguih posljedica, treba osigurati i redovito provoditi mjere zatite. U cilju smanjenja utjecaja na najmanju moguu mjeru treba primijeniti tehnike mjere zatite, organizacijske mjere, zakonske propise, standarde i normative i to kod definiranja koncepcijskih rjeenja, projektiranja, kod izvedbe radova, koritenja zahvata, odravanja i kontrole. 5.1.1. Mjere zatite okolia tijekom pripreme i graenja Ope mjere zatite tijekom projektiranja i pripreme zahvata 1. Kroz dokumente prostornog ureenja osigurati zatitu krajobraza: - Kao sastavni dio Urbanistikog plana ureenja (UPU-a), obvezna mjera je: a) Izvriti detaljno usmjerenu valorizaciju krajobraznog prostora b) Izraditi Plan ureenja krajobraza. Detaljnu usmjerenu valorizaciju krajobraznog prostora obraditi oko osjetljivijih zona koje su nareenom valorizacijom utvrene, s ciljem da se u okvirima datih graevinskih zona sauvaju, revitaliziraju i integriraju vrijednije krajobrazne strukture kao nosioci krajobrazno ekolokih, percepcijskih, kulturnih i drugih krajobraznih vrijednosti. U odnosu na veliinu utvrene vrijednosti krajobrazne datosti i ocjene mogunosti njene integracije ili supstitucije novom vrijednou iste i vie razine, uvrstiti kao mjere u Plan krajobraznog ureenja i provedbene odredbe. Planom ureenja krajobraza, kako kartografski tako i tekstualno, obvezno je dati osnovne smjernice krajobraznog ureenja, sanacije i integracije s vidika krajobraznoekolokog, percepcijskog, kulturnog, rekreacijskog sustava prostornih vrijednosti kao uvjete ureenja prostora za projekt krajobrazne arhitekture u fazi ishoenja akata za gradnju. - Tijekom izrade i donoenja Urbanistikog plana ureenja (UPU-a) izvriti dodatna mjerenja vizualne izloenosti graevina te dislocirati ili smanjiti katnost (visina vijenca 4 m) svim onim objektima koji su potencijalno vidljivi iz grada Dubrovnika (Lokrum) to se posebno odnosi na zonu gradnje pod brojem 8. Odnosno u ''Odredbe za provoenje'' uvrstiti: ''Prije ishoenja zakonski propisanih odobrenja za graenje, potrebno je izvriti dodatna precizna mjerenja vizualne izloenosti graevina iz grada Dubrovnika (Lovrijenac, gradske zidine, Pile) i s otoka Lokruma. U odnosu na moguu vidljivost po potrebi uvjetovati oblikovanje krovita (zakoen / ravan) i / ili smanjiti katnost''.
Rev. 2 304
2. U fazi projektiranja uzeti u obzir najvei intenzitet i jakost potresa na dubrovakom podruju. 3. U fazi projektiranja portsko rekreacijskog centra uzeti u obzir uvjete za izgradnju u zoni magistralnog plinovoda Ploe-Dubrovnik DN 1000/75 bar koji prolazi uz sjeveroistonu i istonu granicu portsko rekreacijskog centra. 4. Prije poetka izgradnje zahvata, osigurati vodonepropusnu zatitu hidrotehnikog tunela, zatititi oblogu tunela, sanirati dovodni vodoopskrbni kanal i zacijeviti tunel u skladu s odabranim tehniko-tehnolokim rjeenjem od strane Vodovod Dubrovnik d.o.o. 5. Predvidjeti u projektnoj dokumentaciji za ishoenje potrebnih dozvola faznost izgradnje zahvata pri emu je prvo potrebno izgraditi golf igralite, a nakon toga graevine turistikog smjeataja golf resorta (vile u golfu). 6. Jezera u golfu projektirati na volumen dostatan za minimalno sedmodnevno zadravanje vode potrebne za navodnjavanje golf igralita uzimajui u obzir i bioloki minimum koji treba odravati u jezerima. 7. Projekt krajobraznog ureenja (krajobrazno arhitektonski projekt) mora biti sastavni dio projektne dokumentacije za ishoenje akata za gradnju. Projekt krajobraznog ureenja po svim njegovim fazama projektne razrade (idejni, glavni i izvedbeni projekt) i faznosti izgradnje izrauje ovlateni krajobrazni arhitekt. U projektu se moraju primijeniti sljedee mjere: Primijeniti uvjete ureenja krajobraza iz UPU-a. Izraditi detaljan snimak i vrednovanje markantnih skupina i solitera stablaica, vrijednijih umskih rubova, suhozidova i potpornih zidova te drugih kulturnih i prirodnih datosti zbog njihovog integriranja u cjelovito rjeenje. Zatita i integracija znaajnijih prirodnih reljefnih datosti te reljefno oblikovanje i harmoniziranje spojeva prirodnog reljefa s novim reljefom uz koritenje materijala iz iskopa u razliitim frakcijama. Zatita i sanacija posebnih dominantnih suhozidova i njihove integracije u sustav igre golfa, ekoloke koridore, ureenje kulturnih obrazaca krajobraznog prostora i sl. Koristiti domae i udomaene vrste biljaka. Dio vegetacijskog pokrova koji se uva i uzgojno usmjerava prema spontanom prirodnom razvoju treba karakterizirati mozainost i slojevitost od suvislo obraslih i sloenih te zrelih umskih sastojina domaih i udomaenih vrsta s njihovim prijelazima do gariga, prirodnih travnjaka i kamenjare. Kod veih i vie ouvanih dijelova prostora, umski e sustavi biti preputeni prirodnoj sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama obnove za bri rast i razvoj, naroito poarita, u smjeru zrelih klimaksnih umskih sastojina te slici prirodnosti i ''divljine''. Stvarati ekoloke koridore, vorove i zelene poveznice s ouvanim prirodnim sustavim u blioj okolini. U predjelu ujezerenih povrina stvarati ciljane sloene vegetacijske strukture u funkciji stvaranja biodiverziteta i kao nie za razliite tipove faune.
Rev. 2 305
U dijelovima kulturnih i kultiviranih povrina, ueg i ireg okolia graevina integrirati karakteristike mediteranskog tradicionalnog krajobraza te uz ostalo koristiti domae i udomaene vrsta voaka i drugih stablaica i grmlja. Spreavanje pojave erozije, bujica i posljedice poveanih oborinskih voda primjenom krajobrazne tehnike ''zelene infrastrukture'' sa skladnim integriranjem u ureenje i oblikovanje krajobraza. Oblikovanje vodenih povrina s naglaskom na tradicionalne karakteristike s obzidanim vodenim rubovima. Vizualnu izloenost pojedinih grupa graevina ublaiti i/ili zakriti zelenim zavjesama stablaica i grmlja u prednjem planu prema osjetljivim izloenim pogledima, posebice voditi panju na poaritu ispred grupe prizemnih vila V4 iznad arkovice. Vizualne kvalitete i karakter ureenog krajobraznog prostora golf igralita trebaju reflektirati kulturnu i prirodnu dimenziju te njihove prijelaze i kontraste s referencama na kulturni krajobraz ireg dubrovakog prostora.
8. U fazi pripreme i projektiranja predvidjeti primjenu obnovljivih izvora energije u vidu energije sunevog zraenja, koritenjem fotonaponskih elija na graevinama na kojima ne postoje arhitektonsko-graevinska ogranienja. Mjere zatite tijekom projektiranja i pripreme zahvata propisane su sukladno lancima 5., 76., 106., 191., 192. i 232. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), sukladno Zakonu o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08, 124/09, 49/11), Zakonu o hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (Narodne novine, br. 152/08) te Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Urbanistiki plan ureenja, Odredbe za provoenje(Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 ). Mjere zatite tla 9. Skladititi i koristiti na propisan nain graevinski materijal, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije koje se koriste tijekom pripreme i gradnje zahvata. 10. Graevinske zemljane radove, krenje niskog raslinja, grmlja, iblja i sjeenje stabala s kresanjem granja i vaenjem panjeva izvoditi prema pravilima struke, po etapama u cilju smanjenja mehanikog troenja tla (erozije), a ostatak povrina koje ostaju u prirodnoj sukcesiji izuzeti od bilo kakvih graevinskih aktivnosti. 11. Odrediti mjesto unutar granice zahvata i iskljuivo na tom mjestu privremeno odlagati iskop tj. zemlju (humus) i kamen. 12. Kamen iz iskopa koristiti za oblikovanje povrina golf igralita, kao graevni materijal, a humusni sloj koristiti za potrebe krajobraznog ureenja unutar lokacije zahvata. 13. Nakon dovrenja izgradnje odreene graevine, pristupiti krajobraznom ureenju u skladu s projektom krajobraznog ureenja radi sprjeavanja odnoenja materijala s povrine terena (erozije) poveanja stabilnosti tla 14. Ne obavljati nikakve aktivnosti na osobito vrijednoj poljoprivrednoj povrini sjeverno od naselja Bosanka (polje Bosanka).
Rev. 2 306
15. Definirati putove kretanja teke mehanizacije kako ne bi dolo do dodatnog devastiranja tla u podruju koje nije predvieno za izgradnju. 16. Onemoguiti pretakanje goriva, zamjene ulja i maziva, mijenjanje i dolijevanje motornih i hidraulikih ulja kao i izmjenu akumulatora na graevinskim strojevima i vozilima na nezatienim povrinama, odnosno isto provoditi na za tu namjenu ureenim vodonepropusnim povrinama s osiguranim mjerama zatite od prolijevanja (vodonepropusna tankvana, sredstva za upijanje i dr.). Mjere zatite tla propisane su sukladno lanku 253., Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Zakona o kemikalijama (Narodne novine, br. 150/05, 63/07, 53/08, 49/11) i lanku 3. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili koritenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne ili fizike osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (Narodne novine, br. 68/07). Mjere zatite voda 17. Izgraditi vodonepropusni razdjelni sustav odvodnje za sanitarne i oborinske otpadne vode s prometnih povrina s konanom dispozicijom u jezera u golfu. 18. Izgraditi ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda s takvim stupnjem proiavanja prema ukupnom kapacitetu i hidraulikom optereenju koji e omoguiti ponovnu uporabu tih voda za navodnjavanje golf igralita (mehaniko proiavanje + proiavanje na membranskom biolokom (MBR) ureaju + dezinfekcija klorom). 19. U sustavu oborinske odvodnje s prometnih povrina ugraditi separatore ulja i masti s talonicama. 20. Izgraditi povrinski i drenani sustav odvodnje procjednih voda ispod povrina tee, green i pjeanih bunkera golf igralita, te ih odvoditi u umjetna jezera u golfu 21. Fairway povrine golf igralita izvesti s povrinskim sustavom odvodnje te ih usmjeravati prema umjetnim jezerima u golfu. 22. Oborinsku odvodnju s krovova graevina predvidjeti s prikupljanjem u zasebne spremnike radi koritenja za navodnjavanje zelenih povrina okunica, i/ili uputanjem u sustav oborinske odvodnje prometnih povrina. 23. Ugraditi mastolovce za proiavanje otpadnih voda ugostiteljskih objekata (kuhinje hotel, restorani i dr.). 24. Umjetna jezera u golfu izvesti vodonepropusno, kapaciteta akumulacije kojim se osigurava minimalno sedmodnevno zadravanje vode za navodnjavanje golf igralita ukljuujui i bioloki minimum koji treba odravati u jezerima, a kojim se sprjeava eutrofikacija, te redovito kontrolirati kakvou vode u retencijama. Mjere zatite voda propisane su sukladno lancima 40., 43., 61., 62., 63., 67., i 94. i 96. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11) i lanku 3. i 4. Pravilnika o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Narodne novine, br. 03/11)
Rev. 2 307
Mjere zatite zraka 25. Redovito kontrolirati i odravati radne strojeve i mehanizaciju. 26. Izbjegavati izvoenja radova iskopa, utovara i prijevoza zemljanog materijala izvan lokacije zahvata na konano zbrinjavanje, tijekom jaih strujanja zraka (vjetar). 27. U sluaju prijevoza izrazito suhog prakastog zemljanog materijala, koji bi tijekom prijevoza stvarao prainu, potrebno je prethodno materijal ovlaiti ili prekrivati, te prskati teren na podruju izvoenja graevinskih radova s ciljem sprjeavanja pronosa praine u okoli. 28. Izvesti graevine na sustavu odvodnje na nain da se sprijei anaerobna razgradnja otpadne vode i izlaz zraka iz sustava. 29. Ugraditi biofiltere na crpnim stanicama sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Mjere zatite zraka su propisane sukladno lancima (Narodne novine, br.130/11). Mjere zatite od buke 30. Tijekom pripreme i gradnje zahvata doputena je ekvivalentna razina buke u iznosu 70 dB(A) u razdoblju od 08.00 do 18.00 h, dok nou razina buke ne smije prekoraiti 40 dB(A). 31. Koristiti mehanizaciju sa niskom izvorom buke koja je prola tehniki pregled i testiranje na buku. 32. Kretanje mehanizacije provoditi prema prethodno izraenom planu prometovanja kako bi se smanjio utjecaj buke na stanovnitvo naselja Bosanka. 33. Izgraditi ureaj za proiavanje otpadnih voda unutar zatvorenog objekta te po potrebi predvidjeti i mogunost oblaganja unutarnjih povrina zidova materijalima za upijanje zvuka to treba razmotriti tijekom izrade tehnike dokumentacije vie razine (glavni i izvedbeni projekt). Mjere zatite od buke propisane su sukladno lancima 3. i 5. Zakona o zatiti od buke (Narodne novine, br. 30/09) i lanku 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04). Mjere zatite flore i faune 34. Radove iskopa organizirati prema rezultatima speleolokog rekognosciranja radi izbjegavanja oteivanja eventualno utvrenih speleolokih objekata. 35. Miniranje provoditi iskljuivo kada radove iskopa nije mogue obaviti graevinskim strojevima i u skladu s rezultatima speleolokog rekognosciranja. 36. Za krajobrazno ureenje koristiti autohtone biljne vrste. 35. i 37. Zakona o zatiti zraka
Rev. 2 308
37. Uklanjanje stabala provesti u razdoblju prije gnijeenja ptica ili nakon to mladi odlete iz gnijezda (jesen i zima). 38. Za zatitu flore i faune tijekom pripreme i graenja primjenjivati mjere zatite pod rednim brojevima: 7, 10, 15, 17, 20, 21, 24, 30, 31 i 44. Mjere zatite flore i faune propisane su sukladno lancima 35., 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (''Narodne novine'', br. 70/05, 139/08 i 57/11). Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree 39. Provesti speleoloko rekognosciranje terena prije poetka radova koje treba sadravati: o Analizu svih dostupnih postojeih podataka o evidentiranim speleolokim objektima na predmetnom podruju, s naglaskom na prostor gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca. Ukoliko podaci o postojeim lokalitetima ne postoje, obilazak lokaliteta napraviti tijekom speleolokog pregleda radi utvrivanja smjera pruanja objekata. o Speleoloki pregled itavog podruja na kojem se planira izvoenje radova u svrhu utvrivanja prisutnosti speleolokih objekata i njihovih oblika u irini predvienog radnog pojasa 50 m od podruja izvoenja zemljanih radova. Na podruju gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca speleolokim rekognosciranjem treba obuhvatiti ire podruje (100 m od podruja izvoenja zemljanih radova). o Prijedlog odgovarajuih mjera zatite i speleoloko-biospeleolokog monitoringa objekata koji bi mogli biti pod utjecajem izgradnje zahvata temeljem rezultata speleolokog pregleda i analize postojeih podataka. Mjere zatite trebaju ukljuiti i prijedlog izmijetanja objekata koji se grade radi umanjenja rizika izgradnje za znaajna podzemna stanita. o Podatke dobivene speleolokim rekognosciranjem i izvjetaj o provedenom istraivanju dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite prirode (Uprava za zatitu prirode MZOIP) i Dravnom zavodu za zatitu prirode kao strunom tijelu. 40. Na podruju gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, zabranjuje se koritenje eksploziva odnosno obavljanje miniranja. 41. Sprijeiti nepotrebna oteivanja stabla, kronji i korjenovih sustava drvenastih biljaka u okviru prirodne vegetacije ume medunca i bjelograba, osobito u podruju dobre razvijenosti ume (Dugi doci Mievci Badanj) 42. U sluaju jaih grupa stabala izvriti odabir najboljih stabala medunca prorjeivanjem. 43. Organizirati smjetaj objekata i zelenih povrina na nain da se ne mijenjaju stanini uvjeti u Maloj pilji izmeu Dubrovnika i Komolca (HR2000081), njenom nadzemlju i neposrednoj blizini Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree propisan je sukladno lancima 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (''Narodne novine'', br. 70/05, 139/08 i 57/11) i smjernicama za mjere zatite iz Uredbe o proglaenju ekoloke mree (''Narodne novine'', br. 109/07).
Rev. 2 309
Mjere zatite krajobraza 44. Zatititi vrijednije grupe i solitere stablaica uz objekte i uz prometnice a na dohvatu moguih oteenja od mehanizacije i rada ljudi, ianom ogradom vis. 1 m na udaljenosti od 1 m od debla stablaica (sve prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji). 45. Osigurati protupoarne mjere na gradilitu, a granjevinu i ostali otpadni i zapaljivi materijal pravovremeno odstranjivati. 46. U zoni graevinske aktivnosti i u blizini gradilita graevina visokogradnje te koridora prometne i ostale infrastrukture, radi zatite znaajnijih reljefnih datosti od oteenja, poput suhozidova, terasa, lokve i sl. treba obiljeiti, ograditi, potom sanirati i dijelom obnoviti te integrirati u sustav krajobraznog ureenja (sve prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji). 47. Koristiti dio materijala iz iskopa za reljefno oblikovanje terena, ostatak zbrinuti od strane ovlatene pravne osobe; 48. Nadzor nad izvedbom krajobraznog ureenja mora imati ovlateni krajobrazni arhitekt Mjere zatite krajobraza propisane su sukladno lanku 83. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), lancima 1. i 8. Zakona o zatiti od poara (Narodne novine, br. 92/10) i lanku 182. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12). Mjere zatite kulturno-povijesne batine 49. Obvezna je zatita i konzervacija zateenih povijesnih graevinskih struktura s prethodnim arheolokim i konzervatorskim istraivanjima lokaliteta. 50. Za sve zatitne i druge radove kulturno-povijesnih elemenata ishoditi odobrenje od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. 51. Prije definiranja programa sadraja, fortifikacije dokumentirati i obnoviti prema konzervatorskim smjernicama. 52. Revitalizaciju tvrave Fort Imperial na Sru provesti prema konzervatorskoj dokumentaciji koju je potrebno izraditi s arhitektonskom snimkom postojeeg stanja izraenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara te provesti konzervatorske istrane radove neophodne za kvalitetnu obnovu i realizaciju. 53. Provesti rekonstrukciju i prezentaciju Streljakog poligona Bosanka u cjelini prema smjernicama nadlenog Konzervatorskog odjela. 54. Sanirati ouvane zidove utvrde Strinjera. 55. Provesti arheoloka i konzervatorska istraivanja fortifikacijskog lokaliteta Gradac te izraditi projekt obnove. U navedena istraivanja i projekt obnove ukljuiti i lokalitet Gradac Mali. 56. Provesti zatitna arheoloka istraivanja, dokumentiranja i konzervaciju prapovijesnih gomila (Gomila i Gomila vie Dolia).
Rev. 2 310
57. Obvezan je nadzor arheologa prilikom izvoenja zemljanih radova unutar zahvata. U sluaju nailaska na nova arheoloka nalazita tijekom izvoenja zemljanih radova unutar zahvata, prekinuti radove te obavijestiti nadleni Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji e odrediti smjernice i daljnje aktivnosti na tim lokalitetima. Mjere zatite kulturno-povijesne batine propisane su sukladno lancima 17., 20., 44., 45. i 62. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03 Ispravak, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12). Mjere postupanja s otpadom 58. Otpad nastao tijekom pripreme i izgradnje prikupljati odvojeno ovisno o vrsti i svojstvima te ga predati ovlatenoj osobi za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. Mjere postupanja s otpadom propisane su sukladno lancima 20., 26., 27. i 28. Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i lanku 6. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05, 39/09).
5.1.2. Mjere zatite okolia tijekom koritenja zahvata Mjere zatite tla 1. Osigurati odravanje funkcije i kakvoe tla primjereno stanitu i sprjeavanjem erozijskih aktivnosti. Mjere zatite tla propisane su sukladno lanku 123. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), te lanku 1. Zakona o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12). Mjere zatite voda 2. Sanitarne otpadne vode proiavati na vlastitom ureaju za proiavanje do potrebne kakvoe za navodnjavanje golf igralita: pH = 6-9, BPK5 <10 mg/l, mutnoa <2 NTU, bez fekalnih koliforma i patogena, slobodni klor 1-2 mg/l. 3. Proiene sanitarne vode isputati u akumulacijski bazen (V=5.000 m3) i odvoditi do umjetnog jezera u golfu uz prethodnu dozvolu operatera ureaja za proiavanje i dokaza o postignutoj gore propisanoj kakvoi te ih koristiti za navodnjavanje golf igralita. 4. Ne smije se nedovoljno proiena sanitarna otpadna voda (naroito s aspekta mikrobiolokog oneienja i s nedovoljnom koncentracijom rezidualnog klora) koristiti za navodnjavanje, ve se treba prihvatiti u akumulaciji i vraati na ponovnu obradu, koliko to bude doputao kapacitet ureaja za proiavanje ili zbrinuti odvozom na komunalni ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Dubrovnika.
Rev. 2 311
5. Redovito odravati ureaje za proiavanje otpadnih voda (mastolovac, separatori ulja i masti, ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda) i crpne stanice prema uputama proizvoaa. 6. Redovito odravati i ispitivati sustave odvodnje sanitarnih i oneienih oborinskih voda na vodonepropusnost. 7. Uspostaviti sustav integriranog pristupa tretiranju tetnika (IPM-Integrated Pest Management sustav) koji odreuje pravilno odravanje travnjaka i primjenu redovitih mjera odravanja prema kojima se koliine sredstava za zatitu bilja na golf igralitu svode na minimum. 8. Koristiti registrirana sredstva za zatitu bilja u RH (fungicidi, herbicidi i insekticidi) koja mogu suzbiti tetoine, okoliu su prihvatljiva tj. imaju odlina eko-toksikoloka svojstva, koriste se u ekolokoj proizvodnji i primjenjiva su u krakim podrujima. 9. Sredstva za zatitu bilja primjenjivati na golf igralitu u strogo kontroliranim koliinama i lokalno (samo na mjestima pojave tetnika). 10. Izraditi i pridravati se Plana gnojidbe golf polja s racionalnom i kontroliranom primjenom sredstava za prihranu travnjaka, s preporukom koritenja sporo djelujuih hraniva koja imaju manji utjecaj na okoli. 11. Koristiti u to veoj mjeri otkos za gnojidbu rough i fairway povrina golf igralita. 12. Redovito voditi evidenciju o vrstama i koliini utroka sredstava za zatitu bilja i hraniva. Mjere zatite voda propisane su sukladno lancima 40., 43., 62., 63., 67., 68., 75., 77., 94. i 96. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), lancima 8. i 30. Zakona o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) i Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08). Mjere zatite zraka 13. Koristiti golf vozila na elektrini pogon. 14. Za rad kotlovnica koristiti plinska goriva (UNP, prirodni plin). 15. Opremiti kotlovnicu sa low-NOx plamenicima kako bi emisije NOx u zrak bile to nie. 16. Koristiti fotonaponske sustave kao samostalne jedinice po pojedinim graevinama za pretvaranje energije sunevog zraenja u elektrinu ili toplinsku energiju, sukladno prethodno izraenoj projektnoj dokumentaciji. 17. Preko biofiltera proiavati otpadni zrak unutar objekta ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda.. 18. Dodavati sredstva za neutraliziranje neugodnih mirisa na bakterijsko-enzimnoj bazi u sluaju pojave neugodnih mirisa na bilo kojem dijelu sustava odvodnje i/ili ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. 19. Skladititi otpad iz mehanike obrade i otpadni mulj u zatvorenim spremnicima unutar objekta ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, a otpadni mulj u roku od najvie 3 dana odvesti s lokacije ureaja za proiavanje na daljnje zbrinjavanje na najblii komunalni ureaj s izvedenom obradom otpadnog mulja.
Rev. 2 312
Mjere zatite zraka propisane su sukladno lancima 35., 36. i 37. Zakona o zatiti zraka (Narodne novine, br. 130/11) i lanku 111. Uredbe o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12) i lanku 3. i 4. Pravilnika o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Narodne novine, br. 03/11) Mjere zatite od buke 20. Najvea doputena razina vanjske buke na granici zahvata prema naselju ne smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A). Mjere zatite od buke propisane su sukladno lancima 3. i 5. Zakona o zatiti od buke (Narodne novine, br. 30/09) i lanku 5. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04). Mjere zatite flore i faune 21. Osigurati odravanje hidroizolacije za zatitu podzemne faune, 22. Prilikom dosijavanja travnjaka koristiti autohtone vrste trava, 23. Koristiti sredstva za zatitu bilja bez, s niskim ili umjerenim potencijalom bioakumulacije 24. Ukoliko se za smanjenje brojnosti komaraca budu koristile insektivorne riblje vrste introdukciju provoditi neinvazivnim vrstama u skladu sa zakonskim propisima 25. Provoditi sanaciju i po potrebi uklanjanje starog ili oboljelog drvea na povrinama pod autohtonim zelenilom, u rekreacijskom parku i na kultiviranim dijelovima zahvata. 26. Za javnu rasvjetu koristiti zasjenjene svjetiljke u svrhu zatite flore i faune od utjecaja svjetlosnog oneienja 27. U svrhu zatite flore i faune tijekom koritenja zahvata takoer primjenjivati mjere zatite pod rednim brojevima od 6 do 12, 20 i 28-31. Mjere zatite flore i faune propisane su sukladno lancima 85.,86. i 91. Zakona o zatiti prirode (''Narodne novine'', br. 70/05, 139/08 i 57/11) i Pravilnikom o nainu izrade i provoenju studije o procjeni rizika uvoenja, ponovnog uvoenja i uzgoja divljih svojti (''Narodne novine'', br. 35/08). Mjere zatite uma od poara 28. Provoditi sve mjere umskog reda u cilju smanjenja opasnosti i spreavanja teta od poara unutar podruja zahvata, na povrinama koje e ostati obrasle umskom vegetacijom, kao i na zelenim povrinama. 29. Zabraniti bilo kakvo paljenje otvorenog plamena unutar podruja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem ukljuujui i eventualno spaljivanje korova i biljnog otpada, te
Rev. 2 313
postaviti znakove upozorenja, zabrane loenja vatre i zabrane odlaganja otpada na svim prometnim pravcima. 30. Redovito odravati protupoarne prosjeke kako bi se u sluaju izbijanja poara sprijeilo njegovo irenje i omoguio pristup gasiteljima. 31. Redovito donositi i provoditi godinje planove zatite uma od poara s pripadajuim kartama u skladu s vaeom zakonskom regulativom. Mjere zatite uma od poara propisane su sukladno lanku 20. Zakona o umama (''Narodne novine'', br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12) i Pravilniku o zatiti uma od poara (''Narodne novine'', br. 26/03). Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree tijekom koritenja 32. Ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u podruju Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca. Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree propisan je sukladno lancima 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11) i smjernicama za mjere zatite iz Uredbe o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 109/07). Mjere zatite krajobraza 33. Nakon krajobraznog ureenja prostora izraditi program za odravanje svih njegovih dijelova kako kulturnih i kultiviranih tako i doprirodnih i prirodnih s obuhvatom cjelovitog prostora. 34. Prve tri godine nakon izvedbe, nadzor nad odravanjem provoditi od strane ovlatenog krajobraznog arhitekta. Mjere zatite krajobraza propisane su sukladno lanku 83. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11). Mjere zatite kulturno - povijesne batine 35. Kontrolirati i odravati kulturno-povijesnu batinu na lokaciji zahvata i u kontaktnoj zoni. 36. U suradnji s nadlenim muzejskim ustanovama i konzervatorskim odjelom, sustavno educirati osoblje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem za odravanje arheolokih lokaliteta i etnografske batine u obuhvatu zahvata. 37. Urediti sve pristupe povijesnim graevinama i uiniti ih javno dostupnim. Uz primjeren program zatite i obnove adaptirati i prezentirati postojee povijesne lokalitete.
Rev. 2 314
38. Osmisliti program sadraja i komunikacija kojim e se sve kulturno-povijesne graevine na platou Sra povezati u cjelinu. Predvienim sustavom javnih parkova uz granicu obuhvata zahvata uspostaviti pjeake i vizualne veze tvrava, kao i tititi prostor od neposredne izgradnje u blizini zatienih graevina. Mjere zatite kulturno-povijesne batine propisane su sukladno lancima 6., 7 i 56. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03 Ispravak, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12). Mjere postupanja s otpadom i nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi 39. Odvojeno prikupljati neopasni otpad uz izdvajanje korisnih komponenti te ga zbrinjavati od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 40. Odvojeno prikupljati i skladititi nastali opasni otpad i zbrinjavati ga od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 41. Korisiti otkos travnatih povrina golf igralita za prihranjivanje travnjaka dijelova golf igralita (fairway, rough). 42. Zbrinjavati zeleni otpad od konje ostalih hortikulturnih povrina od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 43. Prikupljati gnojovku u okviru jahakog centra u vodonepropusni spremnik i nakon 6 mjeseci skladitenja koristiti u poljoprivredi izvan lokacije zahvata. 44. Izraditi Plan gospodarenja otpadom za vie od 150 t neopasnog otpada i/ili vie od 200 kg oapsnog otpada za razdoblje od 4 godine. 45. Viak mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda svaka 2-3 dana (ali ne vie od 3 dana) otpremati s lokacije na daljnje zbrinjavanje na jedan od komunalnih ureaja za proiavanje. Konano zbrinjavanje mulja rijeiti u skladu s vaeim zakonskim propisima u okviru postupka ishoenja Vodopravne dozvole. 46. Viak mulja ne smije se koristiti za gnojidbu golf igralita krajobrazno ureenih povrina i poljoprivrednih povrina. Mjere postupanja s otpadom propisane su sukladno lancima 12., 25. i 26. Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), lanku 10. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08) i lanku 69. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11). 5.1.3. Mjere za sprjeavanje i ublaavanje posljedica moguih akcidentnih situacija 47. Izraditi Operativni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda te postupati sukladno navedenom planu. 48. Predvidjeti sustav mjera za zatitu graevina i uma od poara.
Rev. 2 315
49. U sluaju iznenadnog zagaenja, koji se smatra elementarnom nepogodom, obavijestiti nadleni tab civilne zatite, te provoditi interventne mjere. 50. Vitalne dijelove ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda izvesti dvostruko (radni i priuvni dio opreme), a to se odnosi na pumpe i puhala za zrak. 51. U sluaju kratkotrajnog kvara ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda za prihvat neproiene vode koristiti retencijski bazen, koji ima kapacitet prihvata maksimalnog dotoka u trajanju od oko 2 dana. Stoga isti tijekom redovitog rada ureaja treba odravati s minimalnom razinom vode 52. Svi objekti ureaja za proiavanje sanitarne otpadne vode moraju imati sigurnosni preljev na vrhu prema retencijskom bazenu tako da se onemogui plavljenje lokacije neproienom vodom. 53. U sluaju izvanrednog oneienja voda potrebno je postupiti u skladu s pravilima i napucima Glavnog centra za provedbu Dravnog plana mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda. Mjere za sprjeavanje i ublaavanje posljedica moguih akcidentnih situacija propisane su sukladno lancima 72., 94. i 95. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), lanku 38. Zakona o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12), te u skladu s Dravnom planu mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda (Narodne novine, br. 5/11).
5.1.4. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja zahvata 1. Odravati sustav sanitarne i oborinske odvodnje, te ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Mjere zatite propisane su sukladno lancima 24., 26., 68. i 69. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11).
5.1.5. Prijedlog plana provedbe mjera zatite okolia Nositelj zahvata obvezuje se usvojiti i provoditi predloene mjere zatite okolia i ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree. Propisane mjere zatite tijekom koritenja zahvata obavezno je provesti i/ili implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rjeenjima o uvjetima graenja i koritenja zahvata (lokacijska i graevinska dozvola/e). Implementacija mjera zatite okolia provjerit e se u postupku izdavanja graevinske i uporabne dozvole/a, a njihovo provoenje e nadzirati nadleno tijelo inspekcijskim nadzorom. U sluaju da se mjere zatite okolia ne provode, nadleno tijelo moe poduzeti zakonske korake zbog nepotivanja uvjeta iz rjeenja, prema postupku propisanom kod izdavanja rjeenja za zahvat.
Rev. 2 316
5.2.
Prijedlog programa praenja stanja okolia i prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia
Temeljem prepoznavanja moguih utjecaja na okoli portsko rekreacijskog centra gdje dominira golf igralite, predvia se uspostavljanje programa praenja stanja okolia u cilju pravovremenog uoavanja eventualnih promjena kakvoe okolia, te kao oblik uinkovitosti primjenjenih mjera zatite. 5.2.1. Prijedlog programa praenja stanja okolia i ekoloke mree Praenje stanja ouvanosti ekoloke mree 1. Provoditi program praenja stanja ouvanosti prirode, odnosno ekoloke mree koji treba obuhvatiti praenje i ocjenu staninog tipa ume i ikare medunca i bjelograba, tj., podruja ekoloke mree HR2000493 Sr Dubrave i HR2000081 Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca. S monitoringom zapoeti tijekom gradnje (u proljetnoj i jesenskoj sezoni) i nastaviti jo pet godina tijekom koritenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. 2. Provoditi stalni biospeleoloki nadzor na podruju Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca, a izvjetaj o nadzoru dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode te Dravnom zavodu za zatitu prirode. Program praenja kulturno-povijesne batine 3. Prije izrade Idejnog i Glavnog projekta zahvata provesti konzervatorske istrane radove fortifikacijske tvrave Fort Imperial, arheoloka istraivanja nekadanje crkve sv. Sra i kule-osmatranice, arheoloka i konzervatorska istraivanja fortifikacijskog lokaliteta Gradac i Mali Gradac te zatitna arheoloka istraivanja prapovijesnih gomila (Gomila i Gomila vie Dolia). 4. Istraiti i zatiti ostale graevine fortifikacijskog sustava na platou koji do sada nisu evidentirani kao kulturna dobra, a sastavni su dio kulturno-povijesnog i vojnograditeljskog nasljea prostora Sra. Program praenja kakvoe sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda Sanitarne otpadne vode 5. Na ulazu u ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda u skladu s Vodopravnom dozvolom provoditi ispitivanja kakvoe sanitarne otpadne vode na sljedee pokazatelje emisija u vode:
Pokazatelji 1. pH vrijednost 2. Temperatura, C 3. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 4. BPK5, mgO2/l
Rev. 2 317
5. 6. 7. 8. 9. 10.
KPKCr, mgO2/l Ukupni duik, mg/l Nitrati Ukupni fosfor, mg/l Mineralna ulja, mg/l Ukupna ulja i masnoe, mg/l
6. Na izlazu iz ureaju za proiavanje otpadnih vopda, iz akumulacijskog bazena prije uputanja u umjetno jezero, ispitivati kakvou i protok proienih sanitarnih otpadnih voda u skladu s Vodopravnom dozvolom na pokazatelje:
Pokazatelji 1. pH vrijednost 2. Temperatura, C 3. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 4. BPK5, mgO2/l 5. KPKCr,mgO2/l 6. Ukupni duik, mg/l 7. Ukupni fosfor, mg/l 8. Mutnoa, NTU 9. Slobodni klor 10. Fekalni koliformi
Uestalost ispitivanja kakvoe proiene sanitarne otpadne vode je sljedea: mutnoa kontinuirano, slobodni klor kontinuirano, fekalni koliformi jednom dnevno, KPK, BPK5, pH, Puk, Nuk, suspendirane tvari jednom tjedno.
7. Na izlazu iz separatora ulja prije disponiranja u jezera u golfu provoditi ispitivanja kakvoe i protoka proiene oborinske vode na pokazatelje odreene Vodopravnom dozvolom:
Pokazatelji 1. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 2. Mineralna ulja, mg/l
Program praenja kakvoe vode u umjetnim jezerima 8. Vodu u akumulacijskom bazenu ispitivati povremeno, 4 puta godinje na pokazatelje definirane Vodopravnom dozvolom. Kako se radi o vodama od navodnjavanja povrina odravanih sredstvima za zatitu bilja (pesticidi) i hranjivim tvarima (nutrijenti), pokazatelji oneienja se odnose na sadraj pesticidnih tvari te sadraj amonijaka, nitrata, nitrita, TKN i fosfata. 9. Redovito voditi evidenciju o koliini vode utroene za navodnjavanje golf igralita.
Rev. 2 318
Praenje emisija u zrak 10. Kotlovnica(e) za proizvodnju tople vode i za grijanje prostorija koristiti e plinsko gorivo (tekui naftni plin, LPG) visoke kakvoe. Nakon putanja u rad kotlovnice potrebno je izvriti mjerenje emisija u zrak na parametre ugljikov monoksid i okside duika izraeno kao NO2. 11. Na osnovi prvog mjerenja te ovisno o instaliranoj toplinskoj snazi kotlovnic(a)e odrediti uestalost praenjem emisija u zrak Praenje nastanka otpada 12. Voditi oevidnik nastanku i tijeku svih vrsta otpada koje nastaju na lokaciji na ONTO obrascu. Ispitivanje kakvoe tla 13. Provoditi svakodnevni pregled vlanosti tla, pojave bolesti trave i pojave tetoina na golf igralitu na tee i green povrinama od strane strunog radnog osoblja golf igralita. 14. Profil i kompaktnost tla je potrebno provjeravati jedanput mjeseno. Kakvoa odvodnjenog mulja 15. Pratiti kakvou vika mulja na parametre i s uestalosti koju odredi operater komunalnog ureaja za proiavanje otpadnih voda na koji e se mulj odvesti na obradu. Kakvoa gnojovke 16. Prilikom odvoza s lokacije pratiti kakvou gnojovke na maseni udio N, P2O5 i K2O . Praenje utroka hraniva i sredstava za zatitu bilja 17. Voditi stalnu evidenciju o koliinama i vrstama utroenih hraniva i sredstava za zatitu bilja. Praenje stanja okolia i ouvanosti prirode/ekoloke mree propisano je u skladu s lancima 120. i 121. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07), lankom 66. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), lancima 65. i 68. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 87/10), Uredbom o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12) i Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08).
Rev. 2 319
5.2.2. Prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia Propisani program praenja stanja okolia obvezno je implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rjeenjima o uvjetima graenja i koritenja zahvata (lokacijska i graevinska dozvola/e). Redovito provoenje i uzimanje uzoraka u svrhu praenja stanja okolia nadzirat e inspekcijske slube nadlenog tijela. Rezultati praenja stanja okolia e se dostavljati nadlenom tijelu.
5.3.
Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoli
Studijom su analizirani podaci o lokaciji zahvata i podaci o okoliu zahvata uz ukljuivanje svih sastavnica okolia i drutvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su mogui utjecaj zahvata na okoli, provedeno je njihovo vrednovanje kroz trajanje, uestalost i izravnost na temelju kojih je ocijenjen utjecaj zahvata kao pozitivan ili negativan. Nakon provedenog vrednovanja predloene su mjere zatite i program i plan praenja stanja okolia. Sukladno provedenoj analizi moe se zakljuiti da je zahvat izgradnje i koritenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia.
Rev. 2 320
6. SAETAK STUDIJE
6.1. Opis zahvata
U sredinjem dijelu visoravni Sr (plato Sra) na podruju Grada Dubrovnika u Dubrovakoneretvanskoj upaniji planirana je izgradnja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem (RC) ukupne povrine 310 ha koji obuhvaa dvije prostorno funkcionalne cjeline: Golf igralite s turistikim smjetajem (golf resort) predstavlja cjelinu golfskih igralita s turistikim smjetajem i ostalim prateim sadrajima, a obuhvaa: 2 golf igralita 18+9 rupa (214,07 ha), golf vjebalite (4,18 ha) s prateim sadrajima neophodnim za funkcioniranje golfa kao to su: klupska kua 18 polja (0,07 ha), klupska kua 9 polja (0,06 ha), servis u golfu (0,09 ha), vile u golfu (kue za odmor) (26,49 ha), hotel u golfu (1 ha), ugostiteljstvo 1 (0,03 ha), ugostiteljstvo 2 (0,23 ha) i pripadajua infrastruktura. Povrina golf resorta obuhvaa 250,01 ha. Rekreacijski park sa portskim centrom Rekreacijski park sa portskim centrom, ukupne povrine 59,99 ha, svojim smjetajem uokviruje cjelinu golf resorta i sadrava: od dvije podcjeline: Rekreacijski park, povrine ukupne 58,22 ha koji obuhvaa: jahaki centar (0,33 ha), rekreacijski park (55,70 ha), povijesne fortifikacije (0,87 ha), amfiteatar (1,32 ha) i portski centar, povrine 1,77 ha koji obuhvaa: portsku dvoranu (0,51 ha) i otvorena portska igralita (1,26 ha).
Kod oblikovanja izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja sportske namjene, lankom 52 stavkom 4 Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) propisano je da najmanje 60 % povrine tog graevinskog podruja treba biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10 % povrine sportskih terena i sadraja. Za ukupni zahvat portsko rekreacijskog centra s golf igralitem povrine 310 ha, planirano je 204,22 ha (65,9 %) povrine pod parkovnim nasadima i prirodnim zelenilom, a 105,78 ha (34,1%) pod portskim terenima i sadrajima. Od toga je planirano 9,3 ha (3%) pod zatvorenim i natkrivenim sadrajima. Od ukupne povrine portsko rekreacijskog centra funkcionalna cjelina golf resort zauzima 250,01 ha, od ega je planirano 154,15 ha (61,6 %) povrine pod parkovnim nasadima i prirodnim zelenilom, a 95,86 ha (38,4%) pod portskim terenima i sadrajima. Od toga je planirano 8,56 ha (3,4%) pod zatvorenim i natkrivenim sadrajima. Funkcionalna cjelina rekreacijskog parka sa porstskim centrom zauzima 59,99 ha, od ega je planirano 50,07 ha (83,4 %) povrine pod parkovnim nasadima i prirodnim zelenilom, a 9,92 ha (16,6%) pod portskim terenima i sadrajima. Od toga je planirano 0,74 ha (1,26%) pod zatvorenim i natkrivenim sadrajima. 6.1.1. Golf resort Igralita za golf Planirana su dva golf igralita, od 18 i 9 polja, ukupne povrine polja za igranje od 51, 52 ha. Golf igralite obuhvaa elemente za igranje: tee, green, fairway i rough povrine te pjeane bunkere. Golf igralite od 18 polja je ukupne povrine polja za igranje 43,9 ha i smjeta se u pravcu istok zapad platoa Sra, ukupne duine 6.617,52 m. Golf igralita od 9 polja je
Rev. 2 321
ukupne povrine 7,62 ha, i smjeta se istono od tvrave Fort Imperial prema centralnom dijelu platoa, ukupne duine 1.519,73 m. Polja golf igralita izvode se sa povrinskim i drenanim sustavom (tee, green i pjeani bunkeri), a fairway povrine sa povrinskom odvodnjom. Za ureenje i odravanje golf igralita planirane su autohtone biljne vrste trava (Agrostis palustris, Poa pratensis, Festuca ovina). Meuprostor izmeu polja golf igralita na kojima se u pravilu ne odvija golf igra se zadrava uglavnom u prirodnoj vegetaciji (124,51 ha). Golf vjebalite Golf vjebalite, predstavlja posebno ureenu i prilagoenu povrinu za vjebanje igranja golfa, povrine 4,18 ha. Za ureenje i odravanje golf vjebalita planirane su iste vrste trava (Agrostis palustris, Poa pratensis). Jezera u funkciji golf igralita Unutar golf igralita predviena su tri jezera u funkciju skladitenja i akumuliranja rezervi vode za navodnjavanje golf igralita. Ukupna povrina sva tri jezera iznosi 3,78 ha. Dno i pokosi umjetnih jezera izvode se vodonepropusno. Dubina jezera je najmanje 3 m. Zona klupskih kua Planirane su dvije klupske kue, po jedna za svako golf igralite. Namjenjene su posjetiteljima golf igralita (lanovima i gostima), sa svim potrebnim ugostiteljskim i prateim sadrajima. Ukupna tlocrtna povrina za smjetaj klupske kue 18 polja iznosi 667 m2, a najvea tlocrtna povrina zatvorene graevine iznosi 200 m2, maksimalne visine 4 m (Po+P(S)), dok ukupna tlocrtna povrina za smjetaj klupske kue 9 polja iznosi 625 m2, najvea tlocrtna povrina zatvorene graevine od 187,5 m2, maksimalne visine 4 m (Po+P(S)). Servisi u golfu Zahvat u prostoru namijenjen gradnji servisnih sadraja za odravanje golf igralita (skladitenje opreme i garae, smjetaj i servisiranje golf vozila, skladite pijeska i humusa, skladite hraniva i sredstava za zatitu bilja, uredski prostori). Ukupna tlocrtna povrina za smjetaj graevine iznosi 8.456 m2, a najvea tlocrtna povrina zatvorene graevine iznosi 253,5 m2, maksimalne visine 8 m (Po+P(S)+1). Smjeten je istono od glavne obodne prometnice i od igralita je odvojen glavnom obodnom prometnicom. Vile u golfu (kue za odmor) Unutar podruja golf resorta planirane su graevine turistikog smjetaja odnosno vila (kua za odmor). Najvei doputeni kapacitet graevina turistikog smjetaja, iznosi 1050 kreveta, a maksimalan broj vila iznosi 240. Planirani su koncentrirani oblici turistikog smjetaja, u 8 grupiranih oblika (zona). Ukupna povrina za smjetaj vila u golfu iznosi 26,5 ha, najvea tlocrtna povrina svih zatvorenih i natkrivenih graevina svih grupiranih oblika razmjetaja (zona) iznosi 7,9 ha. Vile (kue za odmor) su planirane kao samostojee graevine uklopljene u zelenilo. Najvea doputena visina gradnje vila iznosi 4 m (Po+S(P)) za zone br. 7 i 8, te 8 m (Po+S(P) +1) za zone grupiranosti br. 1, 5 i 6 i 10 m (Po+S(P)+2) za zone br. 2, 3 i 4. Do svake zone graevina turistikog smjetaja planirana je prilazna prometnica odreenog profila, te ostala pripadajua infrastrukturom (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije). Predviena su po 2 parkiralina mjesta po vili.
Rev. 2 322
Hotel u golfu Planiran je hotel visoke kategorije (5 zvjezdica), smjeten zapadno od tvrave Imperial. Najvei doputeni broj kreveta iznosi 150. Ukupna povrina za smjetaj hotela iznosi 10.000 m2, a najvea tlocrtna povrina zatvorene graevine iznosi 3.000 m2. Hotel je planiran s 5 etaa (Po(S)+P+3), najvee doputene visine 13 m. Okoli hotela se krajobrazno ureuje parkovnim zelenilom. Planiran je smjetaj prometa u mirovanju. Graevine za ugostiteljstvo Planirane su dvije ugostiteljske graevine koje obuhvaaju ugostiteljske sadraje. Ugostiteljski objekt 1 je ukupne tlocrtne povrine za smjetaj graevine od 1.000 m2, najvee tlocrtne povrine zatvorene graevine od 300 m2, maksimalne visine 4 m (Po+P(S)). Ugostiteljski objekt 2 je ukupne tlocrtne povrine za smjetaj graevine od 2.609 m2, najvee tlocrtne povrine zatvorene graevine od 782,7 m2, maksimalne visine 8 m (Po+P(S)+1). 6.1.2. Rekreacijski park sa portskim centrom Ova prostorno funkcionalna cjelina je javno dostupni, cjeloviti, obodni prostor rekreacijskog parka kojemu se pripajaju umske i ostale zelene povrine, sustav fortifikacija, jahaki i portski centar. Obuhvaa dvije podcjeline: a) rekreacijski park, povrine 58,22 ha, koji se satsoji od rekreacijskog parka, amfiteatra, jahakog centra i tvrava i b) portskog centra, povrine 1,77 ha, koji obuhvaa portsku dvoranu i otvorena portska igralita. a)Rekreacijski park Rekreacijski park Rekreacijski park obuhvaa zonu parkova i etalita ''Dubrovaki zeleni prsten'' obuhvata 55,70 ha (bez objekata i tvrava) i predstavlja kontinuirani obodni rekreacijski i parkovni presten javnog karaktera. Obuhvaa zonu parkova i etalita (park izletnika, etalite pod Gajom, etalite arkovica, park Gloac, etalite Bosanka, park jahanja, park skulptura, etalite Ravnice). Obuhvaa trim staze za etnje, tranje, rolanje, biciklistike staze, zasebne jahake staze, poune staze, povrine za djeja igralita, vidikovce, povrine za rekreaciju i zabavu. Pristup parku je planiran preko est organiziranih ulaza s parkiralinim prostorima od ukupno 250 otvorenih parkirnih mjesta i 50 garanih parkirnih mjesta za osobne automobile i 18 parkirnih mjesta za autobuse. Amfiteatar Amfiteatar je planiran sjeveroistono od tvrave Imperial uz glavnu prometnicu. Obuhvaa ureenje suvremeno oblikovanog kulturnog centra s galerijama, muzejima, komercijalnim i ugostiteljskim sadrajima i ljetnom pozornicom u obliku amfiteatra u zelenilu prilagoenog nagibu terena koji se nastavlja u suvremeno oblikovani park skulptura. Ukupna povrina za smjetaj graevine je 13.196 m2, maksimalne tlocrtne povrine zatvorene i natkrivene graevine od 3958,8 m2. Najvea doputena visina graevine je 13 m. Jahaki centar Jahaki centar planiran je u sredinjem dijelu podruja, sjeverno od glavne prometnice i zajedno s parkom jahanja i jahakim stazama ini jedinstvenu rekreacijsku ponudu. Jahaki centar obuhvaa otvoreni prostor za trening te talu za konje (40 grla) s pripadajuim sadrajima (boksevi za konje, zatvoreno jahalite tj. trening centar, otvoreni tereni za trening, klupske prostorije i sl.). Ukupna povrina za smjetaj graevine iznosi 3.300 m2, a najvea
Rev. 2 323
tlocrtna povrina zatvorene graevine iznosi 990 m2. Graevina je planirana s 3 etae (Po+P(S)+1), najvee doputene visine 8 m. Jahaki centar se ograuje visokom i sigurnom ogradom. Tvrave Tvrave Fort Imperijal i Strinjera kao dio jedinstvenog fortifikacijskog krajolika platoa Sra i jedinstvenog rekreacijskog parka se rekonstruiraju i dobivaju novu, preteito kulturnu namjenu, sukladno konzervatorskim uvjetima. b) portski centar portska dvorana portska dvorana predviena je u istonom dijelu granice zahvata s veinom dvoranskih portova. Dvorana je planirana kao trodijelna, polivalentna s veinom dvoranskih portova (koarka, rukomet, odbojka, mal nogomet, badminton, tenis, borilaki portovi i sl.), maksimalnog kapaciteta 500 sjedeih mjesta s prateim sadrajima, garderobama, sanitarijama, tuevima i sl. Ukupna povrina za smjetaj graevine iznosi 5.100 m2, a najvea tlocrtna povrina zatvorene graevine iznosi 1.530 m2, najvee doputene visine graevine od 15 m. Promet u mirovanju je organiziran uz ulaz u portski centar. Otvorena portska igralita Otvorena portska igralita planirana su na 1,26 ha povrine, neposredno uz portsku dvoranu. Od portskih igralita planirana su dva otvorena terena za mali nogomet, vie otvorenih igralita za male portove (koarku, rukomet, odbojku, badminton i sl.), 4 otvorena tenis terena, boalita i sl. Povrina prometa u mirovanju predviena je neposredno uz planirani ulaz u portski centar. 6.1.3. Infrastrukturni sustavi Infrastruktura se planira izgraditi, urediti i opremiti prema najsuvremenijim tehnikim, tehnolokim i ekolokim standardima. Vodoopskrba Sustav vodoopskrbe obuhvaa: sustav vodoopskrbe za sanitarne potrebe, sustav za navodnjavanje zelenih povrina (golf igralita i hortikulturnih povrina odnosno okolia objekata) i sustava protupoarne zatite (hidrantska mrea). Ukupna potreba za vodom portsko rekreacijskog centra s golf igralitem kao i izvori vode za sanitarne potrebe i navodnjavanje su u tablici. Tablica 6.1. Potrebe za vodom i izvori vode sanitarne potrebe i navodnjavanje
Potreba za vodom Koritenje vode l/s Sanitarne potrebe Navodnjavanje zelenih povrina okunica Navodnjavanje golf igralita UKUPNO 5 15 24,1 44,1 m3/dan 420,8 1.302 2.084,2 3807 Uee u ukupnim potrebama (%) 11,3 34 54,7 100 Izvori vode za sanitarne potrebe i navodnjavanje Proiena rijeka Oborinska sanitarna Ombla voda voda -
Rev. 2 324
Sustav za gaenje poara na cjelokupnom prostoru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem osigurava se hidrantskom mreom i dovoljnim brojem hidranata to e se procijeniti analizama poarne ugroenosti na razini izrade vie tehnike dokumentacije. Odvodnja Na podruju obuhvata zahvata na Sru otpadne vode e se prikupljati razdjelnim sustavom odvodnje i odvoditi do predvienih prijemnika. Razdjelni sustav odvodnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem obuhvaa: odvodnju sanitarnih otpadnih voda graevina, odvodnju oborinskih voda prometnih povrina, odvodnju polja golf igralita (drenana odvodnja i povrinska odvodnja polja za golf). Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda portsko rekreacijskog centra obuhvaa kolektorsku mreu i crpne stanice za podruja gdje nije mogue ostvariti gravitacijsku odvodnju. Sanitarne otpadne vode se proiavaju na vlastitom ureaju za proiavanje naprednog stupnja proiavanja, a proiena voda se koristi za navodnjavanje golf igralita. Sustav odvodnje oborinskih voda zahvata na Sru obuhvaa odvodnju istih oborinskih voda s krovova objekata, oborinskih voda s prometnih i parkirnih povrina i voda s povrina golf terena. iste oborinske vode prikupljene sa krovova objekata i povrina oko objekata se planiraju koristiti za zalijevanje zelenila okunica. Te vode se prikupljaju u spremnike za vodu iz kojih e se koristiti za navodnjavanje zelenila okunica. Sustav oborinske odvodnje s prometnih i parkirnih povrina obuhvaa odvodnju voda s navedenih povrina te putem separatora ulja i masti s talonicom nakon proiavanja uputa u umjetna jezera golf igralita s koritenjem za navodnjavanje polja golf igralita. Sustav odvodnje zelenih povrina golf igralita obuhvaa dva razdjelna podsustava: podsustav povrinske i drenane odvodnje tee i green povrina te pjeanih bunkera i podsustav povrinske odvodnje fairway povrina golf igralita. Drenani sustav golf igralita obuhvaa mreu podzemnih perforiranih cijevi koje se ugrauju ispod tee i green povrina i pjeanih bunkera te sustava koji prikupljenu vodu putem perforiranih cijevi s tih povrina odvodi u umjetna jezera koja se koristi za navodnjavanje golf polja. Povrinska odvodnja na fairway povrinama golf igralita slui za odvodnju oborinskih voda. Vode koje otjeu slobodnom povrinom fairway-a (ovisno od oblika i konfiguracije samog golf terena) se odvode u umjetna jezera povrinskim otjecanjem ili odvode u nie dijelove golf terena s procjeivanjem u drenani sustav i dalje u umjetna jezera. Golf polja oblikovana su tako da je omogueno prikupljanje vode za vrijeme kinih razdoblja s pripadajuih travnatih povrina bilo da se radi o infiltriranoj vodi u tlo ili povrinskom otjecanju. Prometna mrea Prometna mrea RC s golf igralitem na Sru obuhvaa cestovnu povezanost predmetnog obuhvata zahvata sa irom prometnom mreom izvan podruja zahvata, kao i izgradnju prometne mree unutar obuhvata zahvata kako bi se ostvarila prometna komunikacija sa svim predvienim objektima. Sve prometnice unutar zahvata RC s golf igralitem su nerazvrstane i obuhvaaju: glavnu prometnicu, ukupne duine 5,1 km (5,1 ha) koja je javno dostupna, sabirnu prometnicu, ukupne duine 3,19 km (3,2 ha) takoer javno dostupnu i prilazne
Rev. 2 325
prometnice, ukupne duine 4,6 km (4,6 ha) preteno privatnog karaktera. Promet u mirovanju osiguran je preko 6 glavnih ulaza u funkcionalnu cjelinu Rekreacijski park sa portskim centrom, ukupnog kapaciteta parkiralita od 250 PM za osobne automobile i 18 PM za autobuse. Za funkcionalnu cjelinu Golf resort planirana su tri glavna ulaza s osiguranje prometa u mirovanju kroz ukupno 200 PM za osobne automobile. Unutar obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem planirano je osiguranje pjeakog i biciklistikog prometa, kao i jahakih staza. Elektroopskrba i javna rasvjeta Osigurani su potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potroaa i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica. Izgradit e se nova transformatorska stanica Sr 110/10(20) kV s prikljunim DV/KB 2110 kV vodom. TS 110/20(10) kV Sr predviena je kao podzemna graevina smjetena u horizontalni tunel duljine oko 67 m ukopan u zapadnu liticu usjeka ceste D8, na lokaciji pjeakog puta od magistralne ceste za naselje Bosanka. Takoer e se izgraditi 10/(20)kV srednjenaponska mrea koja ide iz transformatorske stanice Sr 110/10(20) kV prema naselju Bosanka i platou Sra. 6.1.4. Uporaba i odravanje golf igralita Redovite mjere odravanja i zatite travnjaka golf igralita obuhvaaju konju trave, prihranu travnjaka, kultiviranje travnjaka aerifikaciju, kontrolu i uklanjanje sloja odumrle trave (filca), navodnjavanje i kontrolu navodnjavanja i primjenu sredstava za zatitu bilja. Prihrana travnjaka na golf terenima jedna je od najznaajnijih agrokemijskih mjera koja izravno utjee na formiranje, kvalitetu i odravanje travnjaka. U cilju ouvanja okolia, koliine, vrste i nain primjene hraniva treba prilagoditi zahtjevima biljne vrste, elementu golf terena, fizikalno-kemijskim karakteristikama uzgojnog supstrata, stupnju iskoristivosti hraniva, tehnikom rjeenju terena i klimatskim prilikama. Procjena godinje potronja hraniva na green-u iznositi: 180-220 kg/ha/god duika, 80-100 kg/ha/god P2O5 i 120-150 kg/ha/god K2O. Za tee povrine procjena potronje iznosi 100-150 kg/ha/god duika, 60-100 kg/ha/god P2O5 i 100-120 kg/ha/god K2O. Za fairway povrine apliciraju se najmanje koliine hraniva i to: 60-100 kg/ha/god duika, 40-60 kg/ha/god P2O5 i 60-80 kg/ha/god K2O. Pravilnim odravanjem travnjaka i primjenom redovitih mjera odravanja, koliina sredstava za zatitu bilja se svodi na minimum, a to se na golf igralitima uspostavlja sustavom integriranog pristupa tretiranju tetnika (Integreted Pest Management IPM) i obuhvaa skup mjera kojima se kontroliraju bolesti i tetnici travnjaka. Primjena sredstva za zatitu bilja bazirana su na koritenju u ekolokoj poljoprivredi, registrirana su u RH i primjenjiva na krkim podrujima. Procjena koliina sredstava za zatitu bilja na golf igralitu na Sru je: insekticidi 0,3-2 l/ha (ovisno o odabranom insekticidu), herbicidi 2,2 l/ha i fungicidi 1 l/ha. 6.1.5. Faznost i dinamika izgradnje Prostorno funkcionalna cjelina Golf resort se planira realizirati u 4 faze od kojih se u 1. fazi realizira najprije golf igralite od 9 polja s pripadajuim objektima u golfu (klupska kua i servis u golfu) te zatim dio vila i hotel. U drugoj fazi se realizira golf igralite sa klupskom kuom te zatim dio vila, a u 3. i 4. fazi preostali dio vila u golfu. Prostorno funkcionalna
Rev. 2 326
cjelina Rekreacijski park sa portskim centrom planira se izgraditi u prvoj fazi, tijekom realizacije prve faze izgradnje golf resorta. Izgradnju pojedinih faza prostorno funkcionalnih cjelina prati i izgradnja prometne infrastrukture i pratee komunalne infrastrukture. 6.2. Obrazloenje razloga odabira varijante zahvata
Analizirane varijante zahvata temeljene su na prostorno planskim postavkama dokumenata prostornog ureenja. Analizom i vrednovanjem dva varijantna rjeenja zahvata prema kategorijama vrednovanja (prostorno funkcionalne cjeline, organizacija portskih i rekreacijskih sadraja, izgraenost podruja, karakter izgradnje, karakter portsko rekreacijskih sadraja, optereenost prostora novom infrastrukturom, javna parkiralita i garana mjesta, odnos prema krajobraznim vrijednostima podruja te odnos prema kulturnoj batini), valorizacijom je ocijenjena kao najpovoljnija varijanta zahvata Varijanta 2, za koju je provedena cjelovita ocjena utjecaja na okoli i predloene mjere zatite okolia s programom praenja stanja okolia. 6.3. Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okoliu
Zahvat izgradnje portsko-rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru, usklaen je s Prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije 06/03, 3/05, 3/06 i 7/10), Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, 7/05, 6/07 i 10/07), te Generalnim urbanistikim planom Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, 10/05 i 10/07). portsko rekreacijski centar s golf igralitem smjeten je na prirodnoj zaravni gorskog hrbata Sr u neposrednom zaleu Dubrovnika i predstavlja ujedno sjeverni okvir gradskog podruja. Gorski hrbat Sra koji tvori sjevernu granicu Grada Dubrovnika, predstavlja geomorfoloki, izolirano uzvienje koje razdvaja obalnu zona od estuarija Rijeke dubrovake na sjeveru i Vrh rijeke na istoku. Podruje Sra, odnosno predviena lokacija za tehnike zahvate, izgraena je od bankovitih vapnenaca i dolomita u izmjeni zatim od izmjene ploastih vapnenaca i dolomita, te paleocenskih glinovitih vapnenaca, koji po izgledu podsjeaju na dolomite i laporce. Te stijene generalno ine jedinstvenu cjelinu opasanu sa sjeverne i istone strane eocenskooligocenskim fliom i kvartarnim tvorevinama. Svi znaajniji izvori na podruju Dubrovnika, a koji su vani za vodosnabdjevanje stanovnitva (Ombla, Slaven, Duboka Ljuta u uvali Rombinson kod Plata, Zavrlje iznad Mlina, Smoljanovac i dr.) pripadaju slivovima Omble i upe i hrane se vodama iz karbonatnog zalea te na njihovu izdanost nemaju nikakvog utjecaja vode s podruja Sra. S gledita primarne namjene (biljna proizvodnja) tla na lokaciji zahvata, izuzev polja Bosanke, nepogodna su za poljoprivrednu biljnu proizvodnju i vrlo su ogranieno pogodna za umarstvo. Nisu pogodna za podizanje ekonomskih uma, odnosno uma koje mogu same sebe izdravati. Najvee ogranienje proizvodnom potencijalu tala ine velika stjenovitost terena te njegova plitkoa i skeletnost.
Rev. 2 327
Najvee povrine u zoni predvienog zahvata zauzimaju vazdazeleno-listopadne ume esvine i duba, makije esvine i crnoga jasena, garizi utilovke i primorskog vrijesa, te kamenjari s kaduljom. Na samoj planiranoj lokaciji zahvata nisu registrirane zatiene prirodne vrijednosti prema Zakonu o zatiti prirode (Natrodne novine, br. 70/05, 139/08, 57/11), a takoer nisu prisutna ni podruja prirode evidentirana za zatitu. Na podruju zahvata nalaze se dva podruja ekoloke mree: HR2000493 Sr Dubrave i HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca. Podruje platoa obiluje graditeljskom batinom, a unutar granice zahvata na kojem je planirana izgradnja RC s golf igralitem i u kontaktnoj zoni evidentirani su objekti povijesno-kulturne batine: Tvrava Imperial, Streljaki poligon na Bosanki, Utvrda Strinjera, Kri na Sru, Lokalitet crkve sv. Sra na Sru, Gradac, Mali Gradac, Gomila i Gomila vie Dolia. 6.4. Opis utjecaja zahvata na okoli
6.4.1. Pregled utjecaja na okoli tijekom graenja zahvata Utjecaj na tlo Tijekom izvoenja zemljanih i graevinskih radova mogua je pojava utjecaja na tlo uslijed uklanjanja pedolokog pokrivaa tj. skidanjem humusnog sloja tla debljine oko 20 cm, iskapanjem zemljanog i kamenitog materijala te neadekvatnim skladitenjem materijala tijekom izvedbe zahvata (boje, lakovi) . Uklanjanje humusnog sloja moe dovesti do smanjene stabilosti terena ime se utjee i na brzinu infiltracije oborinske vode u podzemlje te na stvaranje povrinskih tokova s veom brzinom otjecanja. Naime, padine Sra su kamenite i ogoljene tj. povrinski sloj je vrlo malo stabiliziran biljkama i zelenilom. Golf igralita (polja i jezera) pozicionirana su uglavnom na najniem, sredinjem dijelu platoa unutar podruja zahvata, u prirodnim zaravnima. Budui da je taj dio podruja relativno ravan, zatravljen i prekriven umom, utjecaj erozije tj. troenje i ispiranje tla je u granicama koje nee dovesti do naruavanja stabilnosti tla. Nadalje, tijekom radova iskopa treba paziti da ne doe do potkopavanja ili oteenja projektom predvienih pokosa uslijed ega bi moglo doi do klizanja i odrona. Sve zemljane i druge povrine terena koje su na bilo koji nain degradirane otpadnim materijalom kao posljedicom izvoenja radova, potrebno je dovesti u prvobitno stanje urednosti. Iskop (kameni i zemljani materijal) upotrijebit e se na loakciji zahvata za nasipavanje odnosno za reljefno oblikovanje prostora i ureenje zelenih povrina. Ukupne koliine iskopa procjenjene su orijentacijski izmeu 560.000-680.000 m3, a biti e tono utvrene po izradi dokumentacije vie razine. Tada e biti poznato dali e i u kojoj mjeri biti vika iskopa koji e se na osnovu provedenih ispitivanja prema Zakonu u rudarstvu tretirati kao mineralna sirovina odnosno kao graevinski otpad. Ukoliko e se viak iskopa tretirati kao mineralna sirovina (temeljem provedenih ispitivanja), Grad Dubrovnik na lokaciji tehnolokog bloka na Osojniku ukupne povrine 80.000 m2 ima osiguran prostor za privremeno odlaganje mineralnih sirovina, te se sukladno potrebama Grada ovaj prostor moe dodatno proiriti. Ukoliko e se viak iskopa tretirati kao graevinski
Rev. 2 328
otpad s istim e se postupati sukladno Planu gospodarenja otpadom Grada Dubrovnika te odvoziti na za obradu inertnog graevnog otpada na lokaciji Industrijska zona Pobreje odnosno na lokaciju odlagalita komunalnog otpada Grabovica - nakon izgradnje upanijskog centra za gospodarenje otpadom te u sami CGO Luino razdolje'' po njegovoj izgradnji (ovisno o terminu realizacije zahvata). Prilikom manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku graenja, zakapanjem neiskoritenih opasnih materijala, njihove ambalae i koritenjem materijala koji se u kontaktu s tlom otapaju i procjeivanju u podzemnu vodu, mogua je njihova infiltracija u tlo i podzemlje. Pravilnom i dobrom organizacijom gradilita, izvoenjem graevinskih radova prema pravilima struke, a sukladno prethodno izraenom Planu izvoenja radova koji je u skladu s planom graenja i ostalom projektnom dokumentacijom, uz primjenu vaeih zakonskih propisa, mehanika troenja i odronjavanja tla, podrivanja, ispiranja te oneienja tla i podzemlja su malo vjerojatna tj. mogui negativni utjecaji na tlo e se izbjei odnosno bit e zanemarivi. Utjecaj na vode Na lokaciji zahvata (plato Sra) nema povrinskih vodenih tokova, budui da se radi o krkom terenu. Meutim, posebnu panju je potrebno posvetiti tijekom izvedbe zahvata u podruju gdje je smjeten magistralni vodoopskrbni cjevovod (hidrotehniki tunel), kako se isti ne bi otetio. Od ukupne duine hidrotehnikog tunela (3 km) isti se nalazi u duini od oko 1310 m unutar granice RC s golf igralitem. Na podruju iznad trase hidrotehnikog tunela planirana su polja br. 1, 3 i 4 golf igralita od 18 rupa, koja e iznad tunela prolaziti u duini od 67 m (polje br. R1-18-01), 72 m (polje br. R1-18-03) i 22 m (polje br. R1-18-04). Provedbom navedenih mjera osiguranja hidrotehnikog tunela koji su od strane nadlenog isporuitelja vodnih usluga postavljeni kao obveza prije poetka bilo kakve izgradnje na platou Sra (zatita obloge tunela, sanacija dovodnog vodoopskrbnog kanala i zacjevljenje tunela), praktino se iskljuuje mogunost bilo kakvog utjecaja na tunel i kakvou vode kojom se kroz isti vod opskrbljuje Grad Dubrovnik. Neodgovarajuim rjeenjem odvodnje i zbrinjavanja sanitarno-potronih (fekalnih) voda s gradilita tijekom graenja mogu se ugroziti podzemne vode i zdravlje zaposlenih ljudi, to se rjeava osiguranjem sanitarno-tehnikih uvjeta za boravak ljudi na lokaciji zahvata tijekom graenja. Utjecaj na zrak Uslijed manipulacije vozilima i uporabe graevinskih strojeva i mehanizacije, zrak na i u neposrednoj blizini okolia lokacije izvoenja radova se u odreenoj mjeri oneiuje lebdeim esticama, te ispunim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva uglavnom dizela. Takve emisije su fugitivnog tipa i ograniene na ue podruje te radni dio dana. Pored navedenog na gradilitu te pristupnom putu do gradilita dolaziti e do praenja uslijed kretanja vozila i graevinske mehanizacije, a to je vezano za radove iskopa tla, ravnanja zemljita, prijevoza iskopanog tla i sl. Poveano stvaranje praine noene vjetrom moe uzrokovati oneienje atmosfere u okolici gradilita i to u smjeru strujanja zraka (smjer vjetra). Za vrijeme kada nema strujanja zraka, praenje koje eventualno nastaje iskljuivo je
Rev. 2 329
vezano za lokaciju izvoenja graevinskih radova. Tijekom vjetrovita perioda uzimajui u obzir dominantnost vjetrova (preteito iz smjera sjeveroistoka i jugoistoka), moe se oekivati pronos estica praine u navedenim smjerovima strujanja zraka. Pojava oneienja atmosfere praenjem poglavito radova iskopa i ispunim plinovima od rada graevinske mehanizacije tijekom izvoenja graevinskih radova biti e lokalnog i povremenog karaktera i nee imati tetnog utjecaja na okoli, te se smatra prihvatljivim. Utjecaj buke Radom klasine graditeljske mehanizacije, prisutne su emisije buke. Poveanje razine buke javlja se od prometovanja graditeljskih vozila (kamioni i dr.) od koritenja teke graevinske mehanizacije (bageri, rovokopai, hidrauliki ekii i druga graevinska oprema), kao i od klasine poljoprivredne mehanizacije (traktori s odgovarajuim prikljucima) za pripremu golf igralita. Pojave su neminovne, privremenog karaktera i imaju kratkotrajan utjecaj, dominantan na samoj lokaciji zahvata i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoli. Utjecaj od poviene razine buke tijekom graevinskih radova na stanovnitvo naselja Bosanka e biti tijekom izvoenja graditeljskih radova u neposrednoj blizini naselja, a najznaajniji e biti od prometovanja koje e se odvijati za potrebe gradnje. Osim navedenog, buka e imati utjecaja i na faunu prisutnu na i u neposrednom okoliu izvedbe graditeljskih radova, koja e u sluaju poveane razine buke potraiti mirnija stanita. U fazi izgradnje, vjerojatnost pojave tetnih utjecaja buke bitno se smanjuje pravilnom organizacijom gradilita (prema posebnom projektu), pridravanjem propisanih mjera i standarda, te stalnom kontrolom odgovornih nadlenih slubi. Utjecaj od svjetlosnog oneienja U sklopu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem predvieno je da se kolnike, pjeake i parkiraline povrine osvijetle javnom rasvjetom. Golf igralita nee biti osvjetljena. Tijekom pripreme zahvata potrebno je voditi rauna da se predvidi rasvjeta sa odgovarajuim dizajnom rasvjetnih tijela te da se izvri pravilna montaa rasvjetnih tijela kako u upotrebi ne bi dolazilo do ''rasipanja'' svjetla izvan zona koje se ele osvijetliti. Na ovaj nain izbjei e se pojava svjetlosnog oneienja, a time i utjecaji koji mogu proizai, a koji se na predmetnoj lokaciji prije svega mogu vezati uz ekosustav. Utjecaj na floru i faunu Izravan utjecaj na floru i vegetaciju tijekom izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem rezultirat e smanjenjem i fragmentacijom povrina uma i makije medunca i bjelograba, te uma i makija esvine i crnoga jasena. Od ukupne povrine zahvata koja iznosi 310 ha, pod autohtonom vegetacijom e ostati 124,82 ha. Veina biljnih zajednica openito je dobro rasprostranjena u istom podruju, izvan utjecaja predloenog zahvata. Zbog toga, kao i zbog prostorno ogranienog utjecaja zahvata, izgradnja i koritenje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem nee imati utjecaja na rasprostranjenje tih zajednica u Hrvatskoj. S obzirom na bioloko-ekoloke znaajke biljnih vrsta (razmnoavanje, konja, nisu invazivne vrste u Hrvatskoj, i dr.) koje su predviene za zatravljivanje golf terena (Agrostis palustris, Poa pratensis i Festuca ovina), nije za oekivati njihovo irenje u okolno podruje izvan golf terena.
Rev. 2 330
Kako se predmetna zona gradi po etapama, graevinska zona e u jednom trenutku zauzeti nekoliko desetina hektara zemljinog podruja, te e utjecaj biti ogranienog karaktera. Na onim podrujima gdje e biti nuno miniranje ono e se planirati u vrijeme kada e najmanje smetati najblioj okolici. Uz predviene mjere zatite i uz uobiajene postupke dobre inenjerske prakse pri graenju utjecaji ovoga tipa se mogu ocijeniti prihvatljivim za faunu u neposrednoj okolici. Utjecaj na kulturno-povijesnu batinu Jedan od osnovnih ciljeva kojih se treba pridravati jest ouvanje svih postojeih povijesnih struktura, naroito evidentiranih i zatienih dobara kako prilikom radova ne bi dolo do njihovog oteivanja. Stoga je s obzirom na postojee lokacije graditeljske batine unutar granice zahvata, potrebno primijeniti mjere zatite graevina fortifikacijskog krajolika (tvrava Fort Imperial, utvrda Strinjera), kao i arheolokih lokaliteta Gradac i Mali Gradac, te Gomila i Gomila vie Dolia, sukladno konzervatorskim smjernicama predloenim u Konzervatorskoj dokumentaciji. Takoer je graevine fortifikacijskog krajolika, meu kojima uz evidentirana kulturna dobra spadaju i ostala obrambena zdanja na platou Sra, potrebno je sustavno istraiti i valorizirati. Utjecaj otpada Tijekom izvoenja radova nastajati e otpad na gradilitu (graevinski otpad, ambalani otpad, drveni otpad, komunalni otpad i dr.) za koji je potrebno osigurati odgovarajue prikupljanje i privremeno skladitenje (posude i/ili kontejnere) prije konanog zbrinjavanja izvan lokacije zahvata. Sve aktivnosti vezano za gospodarenje otpadom na gradilitu provodi se u skladu sa Zakonom o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) te prateim propisima. Osiguranjem odvojenog prikupljanja otpada, kako ne bi dolo do mijeanja tvari, od kojih neke mogu biti i potencijalno opasne po okoli i ovjeka (boje, lakovi, razrijeivai, ulja, druge kemikalije) i pravovremenim zbrinjavanjem sprjeava se negativan utjecaj na okoli. Mjesto privremenog sakupljanja otpada definira se Planom izvoenja radova. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo tijekom pripreme i graenja zahvata obuhvaa pripremne radnje, izgradnju, ureenje, opremanje svih sadraja i prodaju nekretnina RC. Utjecaj e bti pozitivan jer e predmetne aktivnosti rezultirati u poveanju prihoda prorauna Grada Dubrovnik i RH. Oekivani izvori prihoda prorauna Grada Dubrovnika su: komunalni doprinos, vodni doprinos, prikljuak struje i vode, uporabne dozvole, porez na promet nekretninama, a izvori prihoda RH su: PDV na isporuenu robu, obavljene usluge, povezane naknade i prodaju nekretnina i porez na promet nekretninama. 6.4.2. Pregled utjecaja na okoli tijekom koritenja zahvata Utjecaj na tlo Tijekom uporabe i koritenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem, utjecaj erozije se smanjuje na najmanju moguu mjeru koritenjem povrinskog i drenanog sustava odvodnje golf terena, adekvatnom izvedbom sustava oborinske odvodnje, pravilno izvedenim nagibima
Rev. 2 331
pokosa i padova terena, odravanjem travnjaka golf igralita kako uslijed povrinskog otjecanja oborinske vode i veih brzina ne bi dolo do ispiranja zasaenog biljnog pokrova i zatravljene povrine, sadnjom, uzgojem i odravanjem autohtonog drvea, raslinja i grmolikog bilja te zatravljenjem povrina. Utjecaj na vode Koritenjem razdjelnog i vodonepropusnog sustava odvodnje optimalno se rjeava problematika gospodarenja otpadnim vodama predmetnog zahvata, pri emu se onemoguavaju negativni utjecaji na vode, naroito podzemne vode, budui da na platou Sra nema povrinskih tokova vode. Odabranim nainom proiavanja na vlastitom ureaju, tj. odabirom i usvajanjem membranske tehnologije (MBR) proiavanja s dezinfekcijom omoguava se postizanje potrebne kakvoe proiene vode prema kriterijima amerike agencije EPA za uporabu za navodnjavanje polja golf igralita. Takoer se omoguava i zalijevanje parkovnih povrina prema istim kriterijima. Oborinske otpadne vode prometnih i parkirnih povrina obrauju se preko separatora ulja i masti s talonicom, nakon ega se odvode u umjetna jezera u golfu. Ovakvim zbrinjavanjem, njihov utjecaj na podzemne vode je zanemariv. Sustav odvodnje golf igralita obuhvaen je kroz izgradnju sustava drenae povrina golf igralita s odvodnjom u vodonepropusna umjetna jezera u golfu. Osim drenanih voda, u umjetna jezera se odvode i vode od povrinske odvodnje golf igralita. Na taj se nain omoguava koritenje tih voda za navodnjavanje golf igralita (zatvoreni ciklus) budui da se voda za navodnjavanje golf igralita koristi iz umjetnih jezera. Time se smanjuje i koliina potrebne vode za navodnjavanje golf igralita koja se zahvaa iz prirodnih resursa (rijeka Ombla). Aktivnosti vezane za odravanje golf igralita nee imati utjecaja na izvorite vode Ombla (uslijed eventualnog procjeivanja u podzemlje), budui da je podruje Sra hidrogeoloki izolirano od priljevnog podruja izvora Omble, zbog nepropusnih naslaga flia koja predstavlja barijeru izmeu sliva izvorita Omble i Sra. Na golf igralitu e se primjenjivati sporo djelujua hraniva koja pokazuju znatno nie gubitke prema konvencionalnim hranivima (zanemarivo ispiranje, mali gubici denitrifikacijom i volatizacijom). Kod folijarne primjene hraniva na green i tee dijelovima, prilikom aplikacija, koristiti e se male koliine hraniva koje biljka najveim dijelom moe asimilirati. Koliine hranjivih tvari, odnosno plan prihrane za racionalno koritenje hraniva, odrediti e se na temelju folijarne analize i analize tla koje se provode na godinjoj bazi. Time se sprjeava prekomjerno prihranjivanje koje moe izazvati opasnost od procjeivanja u podzemne vode. Primjenom sustava integriranog pristupa tretiranju tetnika na travnjacima (Integrated pest management sustava), preferira se koritenje minimalnih koliina sredstava za zatitu bilja, iskljuivo lokalno, tj. na mjestu pojave oboljenja i tek kada se prijee prag tolerancije na prisutnost korova, tetoina i patogena. Primjenjivat e se sredstva niske mobilnosti, visoke adsorpcije i niske perzistentnosti podlonih mikrobnoj razgradnji. Redovita konja takoer smanjuje mogunost razvoja korova, to utjee na minimiziranje primjene herbicida. Primjenjivat e se iskljuivo sredstva koja se koriste u ekolokoj poljoprivredi, a koja nemaju
Rev. 2 332
negativan utjecaj na okoli. Sredstva za zatitu bilja koja e se primjenjivati moraju biti pogodna za primjenu na krkim podrujima, te biti na slubenom popisu aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH. Koritenjem opisanih hraniva i sredstava za zatitu bilja prema IPM programu kao i primjenom mjera redovitog odravanja travnjaka golf igralita portsko rekreacijskog centra utjecaj na vode (i tlo) je prihvatljiv. Utjecaj na zrak Za potrebe zagrijavanja u prostorima koji zahtijevaju grijanje u zimskim uvjetima kao to su hoteli, klupske kue i sl. predviena je kotlovnica(e) za potrebe grijanja i pripremu tople vode. Posljedica izgaranja plinskog goriva u kotlovima su dimni plinovi koji se putem dimnjaka stacionarnog izvora isputaju u atmosferu. U koliko su parametri plamenika dobro podeeni, dimni plinovi su takve kakvoe da su u granicama zakonskih dozvoljenih vrijednosti za stacionarne izvore emisija, te nee negativno utjecati na stanje okolia. Utjecaj od prometa tijekom koritenja zahvata promatra se s aspekta utjecaja na kakvou zraka kao posljedice rada motora s unutarnjim sagorjevanjem. Obzirom da se u najveoj mjeri koriste automobili novije generacije koji koriste goriva sa sadrajem sumpora do 10 ppm, emisije oneiujuih tvari sumpornog dioksida i duikovih oksida su izrazito niske. Obzirom na navedeno, moe se zakljuiti kako e tijekom rada zahvata utjecaj prometa na kakvou zraka biti zanemariv. Na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda na platou Sra mogua je pojava neugodnih mirisa. Na dijelovima ureaja kao to su sita, bioaeracijski bazeni, spremnik mulja, spiralna presa za uguivanje mulja, pojava neugodnih mirisa je mogua iskljuivo u sluaju neadekvatnog voenja procesa odnosno nedostatne aeracije. Smjetajem svih dijelova ureaja u graevinu s instaliranim sustavom za proiavanje zraka (biofilter) s prisilnom ventilacijom provodi se kontrola emisija neugodnih mirisa te je utjecaj na kakvou zraka od rada ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda zanemariv. Utjecaj buke Tijekom koritenja planiranog zahvata ne oekuje se poveana razina buke. Na golf igralitu koristiti e se vozila za golf na elektrini pogon, koja ne proizvode buku. Crpne stanice su betonski objekti u kojima su smjetene crpke, pa su emisije buke od rada crpki zanemarive. Ureaj za proiavanje otpadnih voda je takav da su svi dijelovi postrojenja koji mogu uzrokovati povienu razinu buke (crpke, kompresori i dr.) zvuno izolirani i smjeteni u zatvorenim (betonskim) objektima, ime je buka od rada ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda kontrolirana, a emisija buke prihvatljiva. Utjecaj od svjetlosnog oneienja Ugradnjom i koritenjem zasjenjenih svjetiljki, na javnim povrinama, prometnicama i portskom centru unutar portsko rekreacijskog centra sprijeit e se utjecaj svjetlosnog oneienja na okolnu floru, faunu i stanovnitvo naselja Bosanka, ali i na nonu vizuru grada Dubrovnika.
Rev. 2 333
Utjecaj na floru i faunu Prilikom odravanja travnjaka golf igralita koristit e se po potrebi zatitna sredstva za kontrolu korova, tetoina i patogena. Navedena sredstva e se primjenjivati lokalno u sluaju pojave oboljenja, korova ili tetoina. Provoenjem Integrated pest managementa (IPM) koji se temelji na minimalnoj primjeni zatitnih sredstava i na koritenju, prvenstveno, biolokih i biotehnikih sredstva za zatitu bilja koja se koriste u ekolokoj proizvodnji i nemaju, ili imaju neznatan, utjecaj na ostale organizme, mogunost prekomjerne primjene neadekvatnih sredstava za zatitu bilja biti e sprijeena. Takoer ugraeni drenani sustav i sustav povrinske odvodnje sprijeit e eventualno procjeivanje u podzemne vode putem kojih bi sredstva mogla dospjeti u more i imati utjecaj na morske organizme. Mogui utjecaj na floru i faunu moe se pojaviti uslijed neadekvatne osvijetljenosti cijelog podruja zahvata te tako izazvati svjetlosno oneienje koje ima negativan utjecaj kako na biljke tako i na ivotinje. S obzirom da je idejnim rjeenjem planirano koritenje svjetiljki s manjom potronjom energije i odgovarajuim svjetlosnim uinkom, a u mjerama zatite i propisano koritenje zasjenjenih svjetiljki, negativan utjecaj svjetlosnog oneienja na floru i faunu biti e prihvatljiv. Prilikom odravanja travnjaka i za suzbijanje komaraca po potrebi e se koristiti sredstva za zatitu bilja koja se mogu bioakumulirati u ivim organizmima. Kako bi se takav utjecaj u potpunosti izbjegao prilikom odabira sredstava za zatitu bilja, izmeu ostalog, vodilo se i rauna o bioakumulacijskom potencijalu tih sredstava te su odabrana sredstva koja ili nemaju sposobnost bioakumulacije, kao to su insekticidi Bacillus turingensis kurstaki i israelensis, ili imaju mali do umjeren potencijal bioakumulacije, koji uz prije opisane karakteristike (pogodni za primjenu na krkim podrujima), zatim predvieni nain koritenja (po potrebi i lokalno) i godinje koliine (prosjeno od 1,73 l/ha) nee uzrokovati pojavu bioakumulacije u ivim organizmima. Utjecaj na opekorisne funkcije uma i ugroenost uma od poara Samom injenicom gubitka dijela umske povrine umanjit e se i opekorisne funkcije uma promatranog prostora u apsolutnom iznosu. Ipak, vrednovanjem trenutnih opekorisnih funkcija uma i projekcijom stanja u vrijeme koritenja zahvata treba uoiti da je na zahvatom umanjenoj umskoj povrini ukupna ocjena opekorisnih funkcija vea. Vrednovanjem trenutne ugroenosti uma od poara i projekcijom stanja u vrijeme koritenja zahvata moe se uoiti da je ukupna ocjena ugroenosti od poara zadrana na istom stupnju ugroenosti prije izvoenja i koritenja zahvata. Moe se oekivati da e povean broj posjetitelja, objekata i sadraja poveati antropogene imbenike rizika od nastajanja umskog poara. Meutim poveani broj ljudi koji e raditi i posjeivati ovaj prostor tokom koritenja opisanog zahvata ujedno e doprinijeti i mjerama zatite zelenih povrina i umskog pokrova od poara ureenjem, ienjem i odnoenjem suhog materijala, te organizacijskom spremnou i tehnikom osposobljenou za gaenje to do sada nije bio sluaj. Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarske djelatnosti Utjecaj na lokalnu zajednicu i gospodarstvo tijekom koritenja zahvata je pozitivan i obuhvaa kontinuirane financijske prihode od kojeg grad i upanija mogu imati znatne ekonomske ali i ire drutvene koristi. Izvori prihoda za Grad Dubrovnik su: porez i prirez na dohodak, porez na imovinu (kue za odmor), komunalni doprinos, komunalna naknada. Izvori
Rev. 2 334
prihoda za RH je PDV. Javna poduzea kao i TZG/Grad Dubrovnik e takoer imati izvore prihoda. Osim poveanja prihoda Grada Dubrovnika od poreza, naknada, doprinosa i dr., uslijediti e i porast zaposlenosti lokalnog stanovnitva, produenje turistike sezone na 8-9 mjeseci godinje, to e implicirati poveanje broja noenja, poveanje potronje, poveanje direktnih prihoda Grada Dubrovnika od golfa. Oekuje se i poveanje popunjenosti postojeih hotelskih smjetajnih kapaciteta u Dubrovniku, te s tim u vezi i ukupnih direktnih prihoda od turizma. Osim financijskih prihoda javiti e se i ekonomski uinci RC na turizam i ukupno gospodarstvo Dubrovnika i DN. Utjecaj na kulturno-povijesnu batinu Tijekom koritenja zahvata utjecaj na kulturno-povijesnu batinu biti e pozitivan. Postojei kulturno-povijesni lokaliteti i graevine unutar granice zahvata i u kontaktnoj zoni biti e ureeni i odravani prema projektu konzervacije i prezentacije. Eventualno novo otkriveni arheoloki lokaliteti e takoer biti zatieni i konzervirani prema projektu konzervacije i prezentacije tijekom graenja zahvata, pa e tijekom koritenja zahvata biti prisutan iskljuivo pozitivan utjecaj na okoli. Utjecaj otpada i nusproizvoda ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi Tijekom koritenja zahvata nastajati e neopasni i opasni otpad s obzirom na veliinu i kompleksnost zahvata. Postupanje s nastalim otpadom definira se Planom gospodarenja otpadom koji e se izraditi za potrebe rada zahvata. Navedeno se odnosi na zasebno sakupljanje pojedinih vrsta otpada, a za komunalni otpad uspostavu sustava odvojenog sakupljanja korisnih komponenti komunalnog otpada. Tijekom koritenja golf igralita kao i odravanja ostalih hortikulturnih povrina, nastajati e zeleni otpad od konje travnjaka za koji se predvi ostavljanje otkosa na povrinama golf igralita (rough i fairway) kao hranjivi materijal za prihranjivanje travnjaka, pri emu se smanjuje uporaba istih hraniva na tim povrinama. Mulj iz biolokog dijela ureaja nakon odvodnjavanja na spiralnoj presi se zbrinjava u skladu s zahtjevima propisa i ishoenoj Vodopravnoj dozvoli. Gnojovka iz jahakog centra prikuplja se u zatvorenom, vodonepropusnom spremniku i nakon 6 mjeseci skladitenja se koristi u poljoprivredi kao korisna sirovina, izvan lokacije RC s golf igralitem.
Utjecaj na krajobraz
Izbor sustava krajobraznih vrijednosti za daljnji valorizacijski postupak i procjenu utjecaja je proiziao iz ocjene vanosti ove tematike u prostornim planovima vieg reda Dubrovako Neretvanske upanije i grada Dubrovnika, s vidika njihove osjetljivosti. Iz sadraja potencijalno vrijednih sustava krajobraznog prostora Sra, koji bi teoretski bio nepregledno opsean, izabrani su slijedei: 1. S percepcijskog vidika: vizualna eksponiranost, identitet i vizualne kvalitete, 2. S ekolokog vidika: kvaliteta vegetacije I krajobrazno-ekoloka raznolikost
Rev. 2 335
Krajobrazne vrijednosti nemaju izvanvremensku dimenziju one su vezane na sadanje generacije i njihove potrebe i interese. Analiza osjetljivosti prostora po pitanju moguih utjecaja daje sliku prostora s vidika krajobrazno-ekolokih i percepcijskih potencijala koji prikazuju sliku vrijednosti odnosno osjetljivosti na planirani zahvat te mogunosti ouvanja i njihove integracije u nova rjeenja. S vidika vizualno izloenih objekata i osjetljivosti prostora, odredbama za provoenje GUP-a grada Dubrovnika dato je eksplicitno obrazloenje uvjeta ureenja prostora: podruje se ureuje tako da ni jedna graevina ne narui prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada. Primijenjene su dvije metode analize vidljivosti terena s graevinama (1. Presjeci terena i 2. Digitalna simulacija izloenosti prostora.). Nakon prve podrobnije analize izvreni su pomaci zone za graenje; vile V3 (izmeu tvrave Imperial i naselja Bosanka) maknute su vie u pozadinu dok su vile V4 (600 m u pozadini Bosanke i arkovice) maknute u zonu manje vidljivosti, te im je smanjena visina na nivo prizemlja (4 m visine). Nakon drugog analitikog postupka smanjena je katnost i za vile V3 na nivo prizemlja. Presjek kroz teren s planiranim objektom na odabranoj lokaciji je najefikasniji instrument koji daje jasnu sliku dimenzije vizualne izloenosti konkretnog objekt, tako je presjecima nedvojbeno utvreno da se ovim korekturama planirani objekti nee vidjeti s obalne strane grada Dubrovnika. Naime, smanjenje visine zgrada V3 i V4 povoljno utjee na vidljivost jer su sada na presjecima znaajnije nie od linije koja predstavlja granicu vidljivosti. No, zbog blage nagnutosti ireg platoa iza Bosanke i arkovice, digitalna simulacija reljefa (bez vegetacije) ukazuje na moguu osjetljivost tog prostora pa se zbog opreznosti daju posebne mjere zatite u daljnjem postupku prije ishoenja zakonski propisanih odobrenja za graenje. Uzimajui u obzir, sve lokacijske pomake i smanjenje visina graevina te propisane mjere opreza, nedvojbeno se moe konstatirati da graevine na Sru nee naruiti prirodni krajobraz Sra prema uem gradskom podruju i da nee biti vidljive s obalne strane grada. Vizualne kvalitete su na Sru analizirane u kontekstu scenerijskog potencijala krajobraznog prostora. Poto su golf igralita oblikovana nalik parkovima krajobraznog stila (poput otoka Brijuni ili pak Maksimira), svaka kvalitetnija graa predstavlja prostornu vrijednost i resurs u ureenju golf igralita i svih drugih dijelova budueg prostora. Sve se kulturne datosti u odnosu na ljestvicu njihove vanosti kao prostorni potencijal, iznimno uvaju, obnavljaju te harmonino integriraju u golf igralite. Isto se tako sve prirodne datosti i pojave koje su znaajne u strukturi slike krajolika, uvaju i integriraju u nova rjeenja. Krajobraz e imati dvije dominantne slike: Bogat kulturni i kultivirani krajolik oko svih graevina i u neposrednom okoliu polja golfa, preteito na sjeverozapadnom dijelu te sa slikom ouvane prirodnosti u jugoistonom dijelu prostora sa svim scenerijskim prijelazima izmeu ove dvije dominantne slike. Vegetacija je vaan initelj ekoloke raznolikosti, pokazatelj kompleksnosti i bogatstva veza u ekosustavu, bitna je u strukturiranju stanita za faunu i vana u gradnji slike prostora. Izvrena je valorizacija vegetacijskog sustava i planirano je ouvanje vrjednijih dijelova vegetacijskih struktura i njihovo integriranje u nova rjeenja koje e karakterizirati mozainost i slojevitost, od suvislo obraslih i sloenih te zrelih umskih sastojina domaih i udomaenih vrsta do njihovih prijelaza te s kulturnim i kultiviranim obrascima parkova do veih travnih ploha i
Rev. 2 336
prijelaza do kamenjare. Racionalno gospodarenje prirodnim i ureenim krajobraznim povrinama u itavom prostoru obuhvata, osigurati e bolje uvjete rasta i razvoja vegetacijskih formacija to e stimulirati bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog pokrova. Dominantni, zreliji i ravnomjernije rasporeeni sustavi stablaica i grmlja u smjeni s travnim pokrivaem do manjih mozainih ploha kamenjare prostirat e se u itavom prostoru obuhvata. Krajobrazno-ekoloka raznolikost, njeno bogatstvo, zavisi o krajobrazno-ekolokom naelu po kojem ralanjeno rasporeene i meusobno isprepletene krajobrazne strukture stvaraju u prostoru veu sloenosti bolje mogunosti preivljavanja biolokim vrstama. S razvojem svih sadraja zahvata, sloenost krajobraznog ekosustava biti e vea s boljim uvjetima rasta i razvoja temeljne umske zajednice (usmjerena i djelomina revitalizacija biljnog pokrova i njegovog stanita) s razvojem bogatijih produktivnih procesa, progresivnog razvoja s veom slojevitou, dobnim skupinama i dimenzijama. U podruju obuhvata stvoriti e se vea raznolikost i bogatije veze izmeu karika ekosustava, bogatiji biotski initelji, snaniji produktivni procesi te bolja i sloenija produkcija biomase. Razvit e se sloeniji splet kulturnih struktura s prirodnim to razvija bogatiju krajobrazno-ekoloku grau od one koja danas postoji u prostoru. 6.4.3. Pregled utjecaja na okoli nakon prestanka koritenja zahvata Ne oekuje se prestanak koritenja zahvata, osim eventualno povrina golf igralita. Povrine golf igralita se u tom sluaju mogu prenamijeniti u parkovno rekreacijsku namjenu. Ostaje u funkciji ureaj za proiavanje sanitranih otpadnih voda koji je potrebno odravati. 6.4.4. Utjecaj na okoli u sluaju akcidentnih situacija Kao i na svakom prostoru golf igralita tako i na prostoru portsko rekreacijskog centra s golf igralitem ne oekuju se akcidentni sluajevi znaajnijih dimenzija. Temeljeno na iskustvenim spoznajama, primjenom najkvalitetnijih inenjerskih standarda kod projektiranja i izgradnje golf igralita i turistikih objekata, provedbom kontrole izvedenog i izgraenog, primjenom ispravnih operativnih i sigurnosnih postupaka, a sve pod vodstvom iskusnog i odgovornog managementa golf igralita, rizik od nastanka akcidentne situacije je mali te se ocjenjuje prihvatljivim. 6.4.5. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu Sukladno Miljenu Uprave za zatitu prirode u Glavnoj ocjeni su detaljno opisana podruja ekoloke mree koja se nalaze unutar zahvata (HR2000493 Sr Dubrave, HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca) i podruja izvan zahvata za koja se, prema Miljenju, nisu sa sigurnou mogli iskljuiti negativni utjecaji zahvata (HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla). U nastavku su navedeni zakljuci Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ekoloku mreu: Lokalitet ekoloke mree HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca nije potvren obilaskom terena. Najblie dobivenim koordinatama od strane DZZP-a (oko 80 m IJI) utvren je speleoloki objekt u kojem nije pronaena vrsta pua Vitrea zilchi za koju predmetno podruje ekoloke mree predstavlja tipski lokalitet. Prije
Rev. 2 337
izvoenja radova provesti e se speleoloko rekognosciranje kako bi se sa sigurnou utvrdio navedeni lokalitet. Tijekom obilaska terena pronaeno je nekoliko jama to potvruje injenicu da se radi o izuzetno okrenom podruju i prisutnim rasjedima, te je mogue da e se speleolokim rekognosciranjem terena prije izvoenja zemljanih radova, iskopa zemlje i kamenja naii i na druge speleoloke objekte (jame, pilje, ponore i sl.) Na lokalitetima koji se nalaze u sredinjem dijelu Dubrave (podruje Dugi doci Mievci Badanj), ume medunca i bjelograba su florno i fizionomski dobro razvijene te e na tom podruju, izmeu golf polja, uma ostati netaknuta i sauvana. Na ostalim dijelovima, posebice od sredinjeg dijela Dubrave prema jugoistoku i istoku, ume su sve slabije razvijene i prelaze u ikaru, koju naposljetku zamjenjuje alepski bor i kamenjar. U drugim dijelovima Hrvatske uma i ikara medunca i bjelograba predstavlja klimazonalnu umsku zajednicu submediteranske zone priobalnoga pojasa sjevernoga Hrvatskog primorja, veega dijela Istre izgraenoga od vapnenca, k Velebitu izloenih strana sjevernojadranskih otoka te sjevernoga dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije to predstavlja veliku rasprostranjenost ovog tipa stanita na podruju Republike Hrvatske. Provoenjem mjera zatite od poara ouvati e se navedeni dijelovi ume i kare medunca i bjelograba. Zahvat e imati umjereno negativan utjecaj na cjelovitost podruja ekoloke mree HR2000493 Sr Dubrave, lokaliziran na podruje nastanka unutar granica zahvata, koji e se oitovati kroz smanjenje podruja ekoloke mree na mjestima na kojima je planirana izgradnja objekata i golf polja. Zahvat e imati umjereno negativan utjecaj na cilj ouvanja stanini tip E.3.5.1. umu i ikaru medunca i bjelograba, lokaliziran na podruje nastanka unutar granica zahvata, koji e se oitovati kroz fragmentaciju stanita i gubitak jedinki na dijelovima na kojima je planirana izgradnja objekata i golf polja. Tijekom izvoenja radova mogua je pojava umjerenog negativnog utjecaja u vidu oteenja lokaliteta HR2000081 Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca u sluaju da se prilikom izvoenja radova isti ne odvijaju iskljuivo u zoni graenja. Na ciljeve ouvanja: stanini tip H.1. 8310 Krake pilje i jame i endemine svojte mogu je nepovoljan utjecaj na podzemna stanita i faunu ovog podruja ekoloke mree (uznemiravanje, promjena staninih uvjeta). Pridravanjem predloenih mjera ublaavanja tetnih utjecaja, utjecaj nije znaajno negativan. Uzimajui u obzir udaljenost od predmetne lokacije, geoloke i hidrogeoloke karakteristike Sra, predmetni zahvat svojim fizikim obiljejima i tehnologijom koja e se primjenjivati nee utjecati na cjelovitost podruja ekoloke mree koji se nalaze izvan granica zahvata (HR2000138 pilja kod Dubrovnika, HR2000813 Sr, HR2000186 Vilina pilja, HR2000187 Vilina pilja Ombla izvor sustav, HR2001010 Ombla, HR4000017 Lokrum, HR3000168 Lokrum I, HR3000169 Lokrum II, HR3000387 Mrtvo more (pilja) i HR3000388 Sumporna pilja u Mokoici) kao ni na njihove ciljeve ouvanja (uma i ikara medunca i bjelograba, krake pilje i jame, eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, strmci mediteranskih obala obrasli endeminim vrstama Limonium spp., grebenjaa savitljive mriice, karbonatne stijene
Rev. 2 338
s hazmofitskom vegetacijom, zajednica gorostasne aike i kalabrijske pogaine, ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom, mjeovita uma alepskog bora i crnike, naselja posidonije, koraligenska biocenoza, grebeni, morske pilje, endemine svojte, dugokrili prnjak, juni potkovnjak, veliki potkovnjak, ovjeja ribica, popovska gaovica i Pretnerova piljska kozica). Planirani zahvat izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem nee djelovati na podruja ekoloke mree i njihove ciljeve ouvanja u sinergiji s drugim postojeim i planiranim zahvatima (odlagalite otpada ''Grabovica'', magistralni plinovod Ploe-Dubrovnik DN 1000/75, HE Ombla, razvojni projekt Transjadranskog vodovoda, turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug i regionalni vodovod za opskrbu vodom jadranskih otoka iz hidrocentrala uz obalu), odnosno njegov doprinos skupnom utjecaju na podruja ekoloke mree nee biti znaajan zbog toga to su samostalni utjecaji planiranog zahvata uglavnom zanemarivi, tj. prihvatljivi, ili su lokalnog i/ili prolaznog karaktera. Sukladno navedenim zakljucima Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na ekoloku mreu, moe se donijeti konana ocjena kojom je zahvat prihvatljiv za ekoloku mreu, tj. uz primjenu predloenih mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata, koje su propisane Glavnom ocjenom, utjecaj zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree, je prihvatljiv. Predloenim mjerama ublaavanja e se izbjei i/ili ublaiti prepoznati tetni utjecaji zahvata do stupnja kada nee imati znaajnih posljedica na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mrea, odnosno do stupnja kada izvedba ovog zahvata nee biti uzrokom znaajnih nepovoljnih promjena stanja podruja ekoloke mree. 6.5. Prijedlog mjera zatite okolia
6.5.1. Mjere zatite okolia tijekom graenja Ope mjere zatite tijekom projektiranja i pripreme zahvata 1. Kroz dokumente prostornog ureenja osigurati zatitu krajobraza: - Kao sastavni dio Urbanistikog plana ureenja (UPU-a), obvezna mjera je: c) Izvriti detaljno usmjerenu valorizaciju krajobraznog prostora d) Izraditi Plan ureenja krajobraza. Detaljnu usmjerenu valorizaciju krajobraznog prostora obraditi oko osjetljivijih zona koje su nareenom valorizacijom utvrene, s ciljem da se u okvirima datih graevinskih zona sauvaju, revitaliziraju i integriraju vrijednije krajobrazne strukture kao nosioci krajobrazno ekolokih, percepcijskih, kulturnih i drugih krajobraznih vrijednosti. U odnosu na veliinu utvrene vrijednosti krajobrazne datosti i ocjene mogunosti njene integracije ili supstitucije novom vrijednou iste i vie razine, uvrstiti kao mjere u Plan krajobraznog ureenja i provedbene odredbe. Plan ureenja krajobraza kako kartografski tako i tekstualno obvezno dati osnovne smjernice krajobraznog ureenja, sanacije i integracije s vidika krajobraznoekolokog, percepcijskog, kulturnog, rekreacijskog sustava prostornih vrijednosti kao uvjeti ureenja prostora za projekt krajobrazne arhitekture u fazi ishoenja akata za gradnju.
Rev. 2 339
- Tijekom izrade i donoenja Urbanistikog plana ureenja (UPU-a) izvriti dodatna mjerenja vizualne izloenosti graevina te dislocirati ili smanjiti katnost (visina vijenca 4 m) svim onim objektima koji su potencijalno vidljivi iz grada Dubrovnika (Lokrum) to se posebno odnosi na zonu gradnje pod brojem 8. Odnosno u ''Odredbe za provoenje'' uvrstiti: ''Prije ishoenja zakonski propisanih odobrenja za graenje, potrebno je izvriti dodatna precizna mjerenja vizualne izloenosti graevina iz grada Dubrovnika (Lovrijenac, gradske zidine, Pile) i s otoka Lokruma. U odnosu na moguu vidljivost po potrebi uvjetovati oblikovanje krovita (zakoen / ravan) i / ili smanjiti katnost''. 2. U fazi projektiranja uzeti u obzir najvei intenzitet i jakost potresa na dubrovakom podruju. 3. U fazi projektiranja portsko rekreacijskog centra uzeti u obzir uvjete za izgradnju u zoni magistralnog plinovoda Ploe-Dubrovnik DN 1000/75 bar koji prolazi uz sjeveroistonu i istonu granicu portsko rekreacijskog centra. 4. Prije poetka izgradnje zahvata, osigurati vodonepropusnu zatitu hidrotehnikog tunela, zatititi oblogu tunela, sanirati dovodni vodoopskrbni kanal i zacijeviti tunel u skladu s odabranim tehniko-tehnolokim rjeenjem od strane Vodovod Dubrovnik d.o.o. 5. Predvidjeti u projektnoj dokumentaciji za ishoenje potrebnih dozvola faznost izgradnje zahvata pri emu je prvo potrebno izgraditi golf igralite, a nakon toga graevine turistikog smjeataja golf resorta (vile u golfu). 6. Jezera u golfu projektirati na volumen dostatan za minimalno sedmodnevno zadravanje vode potrebne za navodnjavanje golf igralita uzimajui u obzir i bioloki minimum koji treba odravati u jezerima. 7. Projekt krajobraznog ureenja (krajobrazno arhitektonski projekt) mora biti sastavni dio projektne dokumentacije za ishoenje akata za gradnju. Projekt krajobraznog ureenja po svim njegovim fazama projektne razrade (idejni, glavni i izvedbeni projekt) i faznosti izgradnje izrauje ovlateni krajobrazni arhitekt. U projektu se moraju primijeniti sljedee mjere: Primijeniti uvjete ureenja krajobraza iz UPU-a. Izraditi detaljan snimak i vrednovanje markantnih skupina i solitera stablaica, vrijednijih umskih rubova, suhozidova i potpornih zidova te drugih kulturnih i prirodnih datosti zbog njihovog integriranja u cjelovito rjeenje. Zatita i integracija znaajnijih prirodnih reljefnih datosti te reljefno oblikovanje i harmoniziranje spojeva prirodnog reljefa s novim reljefom uz koritenje materijala iz iskopa u razliitim frakcijama. Zatita i sanacija posebnih dominantnih suhozidova i njihove integracije u sustav igre golfa, ekoloke koridore, ureenje kulturnih obrazaca krajobraznog prostora i sl. Koristiti domae i udomaene vrste biljaka. Dio vegetacijskog pokrova koji se uva i uzgojno usmjerava prema spontanom prirodnom razvoju treba karakterizirati mozainost i slojevitost od suvislo obraslih i sloenih te zrelih umskih sastojina domaih i udomaenih vrsta s njihovim prijelazima do gariga, prirodnih travnjaka i kamenjare. Kod veih i vie ouvanih dijelova prostora, umski e sustavi biti preputeni prirodnoj sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama obnove za bri rast i razvoj,
Rev. 2 340
naroito poarita, u smjeru zrelih klimaksnih umskih sastojina te slici prirodnosti i ''divljine''. Stvarati ekoloke koridore, vorove i zelene poveznice s ouvanim prirodnim sustavim u blioj okolini. U predjelu ujezerenih povrina stvarati ciljane sloene vegetacijske strukture u funkciji stvaranja biodiverziteta i kao nie za razliite tipove faune. U dijelovima kulturnih i kultiviranih povrina, ueg i ireg okolia graevina integrirati karakteristike mediteranskog tradicionalnog krajobraza te uz ostalo koristiti domae i udomaene vrsta voaka i drugih stablaica i grmlja. Spreavanje pojave erozije, bujica i posljedice poveanih oborinskih voda primjenom krajobrazne tehnike ''zelene infrastrukture'' sa skladnim integriranjem u ureenje i oblikovanje krajobraza. Oblikovanje vodenih povrina s naglaskom na tradicionalne karakteristike s obzidanim vodenim rubovima. Vizualnu izloenost pojedinih grupa graevina ublaiti i/ili zakriti zelenim zavjesama stablaica i grmlja u prednjem planu prema osjetljivim izloenim pogledima, posebice voditi panju na poaritu ispred grupe prizemnih vila V4 iznad arkovice. Vizualne kvalitete i karakter ureenog krajobraznog prostora golf igralita trebaju reflektirati kulturnu i prirodnu dimenziju te njihove prijelaze i kontraste s referencama na kulturni krajobraz ireg dubrovakog prostora.
8. U fazi pripreme i projektiranja predvidjeti primjenu obnovljivih izvora energije u vidu energije sunevog zraenja, koritenjem fotonaponskih elija na graevinama na kojima ne postoje arhitektonsko-graevinska ogranienja. Mjere zatite tijekom projektiranja i pripreme zahvata propisane su sukladno lancima 5., 76., 106., 191., 192. i 232. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), sukladno Zakonu o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08, 124/09, 49/11), Zakonu o hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (Narodne novine, br. 152/08) te Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Urbanistiki plan ureenja, Odredbe za provoenje(Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 ). Mjere zatite tla 9. Skladititi i koristiti na propisan nain graevinski materijal, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije koje se koriste tijekom pripreme i gradnje zahvata. 10. Graevinske zemljane radove, krenje niskog raslinja, grmlja, iblja i sjeenje stabala s kresanjem granja i vaenjem panjeva izvoditi prema pravilima struke, po etapama u cilju smanjenja mehanikog troenja tla (erozije), a ostatak povrina koje ostaju u prirodnoj sukcesiji izuzeti od bilo kakvih graevinskih aktivnosti. 11. Odrediti mjesto unutar granice zahvata i iskljuivo na tom mjestu privremeno odlagati iskop tj. zemlju (humus) i kamen. 12. Kamen iz iskopa koristiti za oblikovanje povrina golf igralita, kao graevni materijal, a humusni sloj koristiti za potrebe krajobraznog ureenja unutar lokacije zahvata.
Rev. 2 341
13. Nakon dovrenja izgradnje odreene graevine, pristupiti krajobraznom ureenju u skladu s projektom krajobraznog ureenja radi sprjeavanja odnoenja materijala s povrine terena (erozije) poveanja stabilnosti tla 14. Ne obavljati nikakve aktivnosti na osobito vrijednoj poljoprivrednoj povrini sjeverno od naselja Bosanka (polje Bosanka). 15. Definirati putove kretanja teke mehanizacije kako ne bi dolo do dodatnog devastiranja tla u podruju koje nije predvieno za izgradnju. 16. Onemoguiti pretakanje goriva, zamjene ulja i maziva, mijenjanje i dolijevanje motornih i hidraulikih ulja kao i izmjenu akumulatora na graevinskim strojevima i vozilima na nezatienim povrinama, odnosno isto provoditi na za tu namjenu ureenim vodonepropusnim povrinama s osiguranim mjerama zatite od prolijevanja (vodonepropusna tankvana, sredstva za upijanje i dr.). Mjere zatite tla propisane su sukladno lanku 253., Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Zakona o kemikalijama (Narodne novine, br. 150/05, 63/07, 53/08, 49/11) i lanku 3. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili koritenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne ili fizike osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (Narodne novine, br. 68/07). Mjere zatite voda 17. Izgraditi vodonepropusni razdjelni sustav odvodnje za sanitarne i oborinske otpadne vode s prometnih povrina s konanom dispozicijom u jezera u golfu. 18. Izgraditi ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda s takvim stupnjem proiavanja prema ukupnom kapacitetu i hidraulikom optereenju koji e omoguiti ponovnu uporabu tih voda za navodnjavanje golf igralita (mehaniko proiavanje + proiavanje na membranskom biolokom (MBR) ureaju + dezinfekcija klorom). 19. U sustavu oborinske odvodnje s prometnih povrina ugraditi separatore ulja i masti s talonicama. 20. Izgraditi povrinski i drenani sustav odvodnje procjednih voda ispod povrina tee, green i pjeanih bunkera golf igralita, te ih odvoditi u umjetna jezera u golfu. 21. Fairway povrine golf igralita izvesti s povrinskim sustavom odvodnje te ih usmjeravati prema umjetnim jezerima u golfu. 22. Oborinsku odvodnju s krovova graevina predvidjeti s prikupljanjem u zasebne spremnike radi koritenja za navodnjavanje zelenih povrina okunica, i/ili uputanjem u sustav oborinske odvodnje prometnih povrina. 23. Ugraditi mastolovce za proiavanje otpadnih voda ugostiteljskih objekata (kuhinje hotel, restorani i dr.). 24. Umjetna jezera u golfu izvesti vodonepropusno, kapaciteta akumulacije kojim se osigurava minimalno sedmodnevno zadravanje vode za navodnjavanje golf igralita ukljuujui i bioloki minimum koji treba odravati u jezerima, a kojim se sprjeava eutrofikacija, te redovito kontrolirati kakvou vode u retencijama.
Rev. 2 342
Mjere zatite voda propisane su sukladno lancima 40., 43., 61., 62., 63., 67., i 94. i 96. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11) i lanku 3. i 4. Pravilnika o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Narodne novine, br. 03/11) Mjere zatite zraka 25. Redovito kontrolirati i odravati radne strojeve i mehanizaciju. 26. Izbjegavati izvoenja radova iskopa, utovara i prijevoza zemljanog materijala izvan lokacije zahvata na konano zbrinjavanje, tijekom jaih strujanja zraka (vjetar). 27. U sluaju prijevoza izrazito suhog prakastog zemljanog materijala, koji bi tijekom prijevoza stvarao prainu, potrebno je prethodno materijal ovlaiti ili prekrivati, te prskati teren na podruju izvoenja graevinskih radova s ciljem sprjeavanja pronosa praine u okoli. 28. Izvesti graevine na sustavu odvodnje na nain da se sprijei anaerobna razgradnja otpadne vode i izlaz zraka iz sustava. 29. Ugraditi biofiltere na crpnim stanicama sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Mjere zatite zraka su propisane sukladno lancima (Narodne novine, br.130/11). Mjere zatite od buke 30. Tijekom pripreme i gradnje zahvata doputena je ekvivalentna razina buke u iznosu 70 dB(A) u razdoblju od 08.00 do 18.00 h, dok nou razina buke ne smije prekoraiti 40 dB(A). 31. Koristiti mehanizaciju sa niskom izvorom buke koja je prola tehniki pregled i testiranje na buku. 32. Kretanje mehanizacije provoditi prema prethodno izraenom planu prometovanja kako bi se smanjio utjecaj buke na stanovnitvo naselja Bosanka. 33. Izgraditi ureaj za proiavanje otpadnih voda unutar zatvorenog objekta te po potrebi predvidjeti i mogunost oblaganja unutarnjih povrina zidova materijalima za upijanje zvuka to treba razmotriti tijekom izrade tehnike dokumentacije vie razine (glavni i izvedbeni projekt). Mjere zatite od buke propisane su sukladno lancima 3. i 5. Zakona o zatiti od buke (Narodne novine, br. 30/09) i lanku 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04). Mjere zatite flore i faune 34. Radove iskopa organizirati prema rezultatima speleolokog rekognosciranja radi izbjegavanja oteivanja eventualno utvrenih speleolokih objekata. 35. Miniranje provoditi iskljuivo kada radove iskopa nije mogue obaviti graevinskim strojevima i u skladu s rezultatima speleolokog rekognosciranja. 35. i 37. Zakona o zatiti zraka
Rev. 2 343
36. Za krajobrazno ureenje koristiti autohtone biljne vrste. 37. Uklanjanje stabala provesti u razdoblju prije gnijeenja ptica ili nakon to mladi odlete iz gnijezda (jesen i zima). 38. Za zatitu flore i faune tijekom pripreme i graenja primjenjivati mjere zatite pod rednim brojevima: 7, 9, 14, 16, 19, 20, 23, 29, 30 i 41. Mjere zatite flore i faune propisane su sukladno lancima 35., 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11). Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree 39. Provesti speleoloko rekognosciranje terena prije poetka radova koje treba sadravati: o Analizu svih dostupnih postojeih podataka o evidentiranim speleolokim objektima na predmetnom podruju, s naglaskom na prostor gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca. Ukoliko podaci o postojeim lokalitetima ne postoje, obilazak lokaliteta napraviti tijekom speleolokog pregleda radi utvrivanja smjera pruanja objekata. o Speleoloki pregled itavog podruja na kojem se planira izvoenje radova u svrhu utvrivanja prisutnosti speleolokih objekata i njihovih oblika u irini predvienog radnog pojasa 50 m od podruja izvoenja zemljanih radova. Na podruju gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca biospeleolokim rekognosciranjem treba obuhvatiti ire podruje (100 m od podruja izvoenja zemljanih radova). o Prijedlog odgovarajuih mjera zatite i speleoloko-biospeleolokog monitoringa objekata koji bi mogli biti pod utjecajem izgradnje zahvata temeljem rezultata speleolokog pregleda i analize postojeih podataka. Mjere zatite trebaju ukljuiti i prijedlog izmijetanja objekata koji se grade radi umanjenja rizika izgradnje za znaajna podzemna stanita. o Podatke dobivene speleolokim rekognosciranjem i izvjetaj o provedenom istraivanju dostaviti sredinjem tijelu dravne upravne nadlenom za poslove zatite prirode (Uprava za zatitu prirode MZOIP) i Dravnom zavodu za zatitu prirode kao strunom tijelu. 40. Na podruju gdje se nalazi HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca, zabranjuje se koritenje eksploziva odnosno obavljanje miniranja. 41. Sprijeiti nepotrebna oteivanja stabla, kronji i korjenovih sustava drvenastih biljaka u okviru prirodne vegetacije ume medunca i bjelograba, osobito u podruju dobre razvijenosti ume (Dugi doci Mievci Badanj) 42. U sluaju jaih grupa stabala izvriti odabir najboljih stabala medunca prorjeivanjem. 43. Organizirati smjetaj objekata i zelenih povrina na nain da se ne mijenjaju stanini uvjeti u Maloj pilji izmeu Dubrovnika i Komolca (HR2000081), njenom nadzemlju i neposrednoj blizini
Rev. 2 344
Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree propisan je sukladno lancima 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11) i smjernicama za mjere zatite iz Uredbe o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 109/07). Mjere zatite krajobraza 44. Zatititi vrijednije grupe i solitere stablaica uz objekte i uz prometnice a na dohvatu moguih oteenja od mehanizacije i rada ljudi, ianom ogradom vis. 1 m na udaljenosti od 1 m od debla stablaica (sve prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji). 45. Osigurati protupoarne mjere na gradilitu, a granjevinu i ostali otpadni i zapaljivi materijal pravovremeno odstranjivati. 46. U zoni graevinske aktivnosti i u blizini gradilita graevina visokogradnje te koridora prometne i ostale infrastrukture, radi zatite znaajnijih reljefnih datosti od oteenja, poput suhozidova, terasa, lokve i sl. treba obiljeiti, ograditi, potom sanirati i dijelom obnoviti te integrirati u sustav krajobraznog ureenja (sve prema izvedbenoj projektnoj dokumentaciji). 47. Koristiti dio materijala iz iskopa za reljefno oblikovanje terena, ostatak zbrinuti od strane ovlatene pravne osobe; 48. Nadzor nad izvedbom krajobraznog ureenja mora imati ovlateni krajobrazni arhitekt Mjere zatite krajobraza propisane su sukladno lanku 83. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), lancima 1. i 8. Zakona o zatiti od poara (Narodne novine, br. 92/10) i lanku 182. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12). Mjere zatite kulturno-povijesne batine 49. Obvezna je zatita i konzervacija zateenih povijesnih graevinskih struktura s prethodnim arheolokim i konzervatorskim istraivanjima lokaliteta. 50. Za sve zatitne i druge radove kulturno-povijesnih elemenata ishoditi odobrenje od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. 51. Prije definiranja programa sadraja, fortifikacije dokumentirati i obnoviti prema konzervatorskim smjernicama. 52. Revitalizaciju tvrave Fort Imperial na Sru provesti prema konzervatorskoj dokumentaciji koju je potrebno izraditi s arhitektonskom snimkom postojeeg stanja izraenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara te provesti konzervatorske istrane radove neophodne za kvalitetnu obnovu i realizaciju. 53. Provesti rekonstrukciju i prezentaciju Streljakog poligona Bosanka u cjelini prema smjernicama nadlenog Konzervatorskog odjela. 54. Sanirati ouvane zidove utvrde Strinjera. 55. Provesti arheoloka i konzervatorska istraivanja fortifikacijskog lokaliteta Gradac te izraditi projekt obnove. U navedena istraivanja i projekt obnove ukljuiti i lokalitet Gradac Mali.
Rev. 2 345
56. Provesti zatitna arheoloka istraivanja, dokumentiranja i konzervaciju prapovijesnih gomila (Gomila i Gomila vie Dolia). 57. Obavezan je nadzor arheologa prilikom izvoenja zemljanih radova unutar zahvata. U sluaju nailaska na nova arheoloka nalazita tijekom izvoenja zemljanih radova unutar zahvata, prekinuti radove te obavijestiti nadleni Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji e odrediti smjernice i daljnje aktivnosti na tim lokalitetima. Mjere zatite kulturno-povijesne batine propisane su sukladno lancima 17., 20., 44., 45. i 62. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03 Ispravak, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12). Mjere postupanja s otpadom 58. Otpad nastao tijekom pripreme i izgradnje prikupljati odvojeno ovisno o vrsti i svojstvima te ga predati ovlatenoj osobi za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. Mjere postupanja s otpadom propisane su sukladno lancima 20., 26., 27. i 28. Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i lanku 6. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05, 39/09). 6.5.2. Mjere zatite okolia tijekom koritenja zahvata Mjere zatite tla 1. Osigurati odravanje funkcije i kakvoe tla primjereno stanitu i sprjeavanjem erozijskih aktivnosti. Mjere zatite tla propisane su sukladno lanku 123. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), te lanku 1. Zakona o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12). Mjere zatite voda 2. Sanitarne otpadne vode proiavati na vlastitom ureaju za proiavanje do potrebne kakvoe za navodnjavanje golf igralita: pH = 6-9, BPK5 <10 mg/l, mutnoa <2 NTU, bez fekalnih koliforma i patogena, slobodni klor 1-2 mg/l. 3. Proiene sanitarne vode isputati u akumulacijski bazen (V=5.000 m3) i odvoditi do umjetnog jezera u golfu uz prethodnu dozvolu operatera ureaja za proiavanje i dokaza o postignutoj gore propisanoj kakvoi te ih koristiti za navodnjavanje golf igralita. 4. Ne smije se nedovoljno proiena sanitarna otpadna voda (naroito s aspekta mikrobiolokog oneienja i s nedovoljnom koncentracijom rezidualnog klora) koristiti za navodnjavanje, ve se treba prihvatiti u akumulaciji i vraati na ponovnu obradu, koliko to bude doputao kapacitet ureaja za proiavanje ili zbrinuti odvozom na komunalni ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Dubrovnika.
Rev. 2 346
5. Redovito odravati ureaje za proiavanje otpadnih voda (mastolovac, separatori ulja i masti, ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda) i crpne stanice prema uputama proizvoaa. 6. Redovito odravati i ispitivati sustave odvodnje sanitarnih i oneienih oborinskih voda na vodonepropusnost. 7. Uspostaviti sustav integriranog pristupa tretiranju tetnika (IPM-Integrated Pest Management sustav) koji odreuje pravilno odravanje travnjaka i primjenu redovitih mjera odravanja prema kojima se koliine sredstava za zatitu bilja na golf igralitu svode na minimum. 8. Koristiti registrirana sredstva za zatitu bilja u RH (fungicidi, herbicidi i insekticidi) koja mogu suzbiti tetoine, okoliu su prihvatljiva tj. imaju odlina eko-toksikoloka svojstva, koriste se u ekolokoj proizvodnji i primjenjiva su u krakim podrujima. 9. Sredstva za zatitu bilja primjenjivati na golf igralitu u strogo kontroliranim koliinama i lokalno (samo na mjestima pojave tetnika). 10. Izraditi i pridravati se Plana gnojidbe golf polja s racionalnom i kontroliranom primjenom sredstava za prihranu travnjaka, s preporukom koritenja sporo djelujuih hraniva koja imaju manji utjecaj na okoli. 11. Koristiti u to veoj mjeri otkos za gnojidbu rough i fairway povrina golf igralita. 12. Redovito voditi evidenciju o vrstama i koliini utroka sredstava za zatitu bilja i hraniva. Mjere zatite voda propisane su sukladno lancima 40., 43., 62., 63., 67., 68., 75., 77., 94. i 96. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), lancima 8. i 30. Zakona o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) i Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08). Mjere zatite zraka 13. Koristiti golf vozila na elektrini pogon. 14. Za rad kotlovnica koristiti plinska goriva (UNP, prirodni plin). 15. Opremiti kotlovnicu sa low-NOx plamenicima kako bi emisije NOx u zrak bile to nie. 16. Koristiti fotonaponske sustave kao samostalne jedinice po pojedinim graevinama za pretvaranje energije sunevog zraenja u elektrinu ili toplinsku energiju, sukladno prethodno izraenoj projektnoj dokumentaciji. 17. Preko biofiltera proiavati otpadni zrak unutar objekta ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda.. 18. Dodavati sredstva za neutraliziranje neugodnih mirisa na bakterijsko-enzimnoj bazi u sluaju pojave neugodnih mirisa na bilo kojem dijelu sustava odvodnje i/ili ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. 19. Skladititi otpad iz mehanike obrade i otpadni mulj u zatvorenim spremnicima unutar objekta ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, a otpadni mulj u roku od najvie 3 dana odvesti s lokacije ureaja za proiavanje na daljnje zbrinjavanje na najblii komunalni ureaj s izvedenom obradom otpadnog mulja.
Rev. 2 347
Mjere zatite zraka propisane su sukladno lancima 35., 36. i 37. Zakona o zatiti zraka (Narodne novine, br. 130/11) i lanku 111. Uredbe o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12) i lanku 3. i 4. Pravilnika o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Narodne novine, br. 03/11) Mjere zatite od buke 20. Najvea doputena razina vanjske buke na granici zahvata prema naselju ne smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A). Mjere zatite od buke propisane su sukladno lancima 3. i 5. Zakona o zatiti od buke (Narodne novine, br. 30/09) i lanku 5. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04). Mjere zatite flore i faune 21. Osigurati odravanje hidroizolacije za zatitu podzemne faune, 22. Prilikom dosijavanja travnjaka koristiti autohtone vrste trava, 23. Koristiti sredstva za zatitu bilja bez, s niskim ili umjerenim potencijalom bioakumulacije 24. Ukoliko se za smanjenje brojnosti komaraca budu koristile insektivorne riblje vrste introdukciju provoditi neinvazivnim vrstama u skladu sa zakonskim propisima 25. Provoditi sanaciju i po potrebi uklanjanje starog ili oboljelog drvea na povrinama pod autohtonim zelenilom, u rekreacijskom parku i na kultiviranim dijelovima zahvata. 26. Za javnu rasvjetu koristiti zasjenjene svjetiljke u svrhu zatite flore i faune od utjecaja svjetlosnog oneienja 27. U svrhu zatite flore i faune tijekom koritenja zahvata takoer primjenjivati mjere zatite pod rednim brojevima od 6 do 12, 19 i 27-33. Mjere zatite flore i faune propisane su sukladno lancima 85.,86. i 91. Zakona o zatiti prirode (''Narodne novine'', br. 70/05, 139/08 i 57/11) i Pravilnikom o nainu izrade i provoenju studije o procjeni rizika uvoenja, ponovnog uvoenja i uzgoja divljih svojti (''Narodne novine'', br. 35/08). Mjere zatite uma od poara 28. Provoditi sve mjere umskog reda u cilju smanjenja opasnosti i spreavanja teta od poara unutar podruja zahvata, na povrinama koje e ostati obrasle umskom vegetacijom, kao i na zelenim povrinama. 29. Zabraniti bilo kakvo paljenje otvorenog plamena unutar podruja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem ukljuujui i eventualno spaljivanje korova i biljnog otpada, te postaviti znakove upozorenja, zabrane loenja vatre i zabrane odlaganja otpada na svim prometnim pravcima. 30. Redovito odravati protupoarne prosjeke kako bi se u sluaju izbijanja poara sprijeilo njegovo irenje i omoguio pristup gasiteljima.
Rev. 2 348
31. Redovito donositi i provoditi godinje planove zatite uma od poara s pripadajuim kartama u skladu s vaeom zakonskom regulativom. Mjere zatite uma od poara propisane su sukladno lanku 20. Zakona o umama (''Narodne novine'', br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12) i Pravilniku o zatiti uma od poara (''Narodne novine'', br. 26/03). Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree tijekom koritenja 32. Ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u podruju Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca Prijedlog mjera ublaavanja tetnih posljedica zahvata na cjelovitost podruja i ciljeve ouvanja ekoloke mree propisan je sukladno lancima 85. i 86. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11) i smjernicama za mjere zatite iz Uredbe o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 109/07). Mjere zatite krajobraza 33. Nakon krajobraznog ureenja prostora izraditi program za odravanje svih njegovih dijelova kako kulturnih i kultiviranih tako i doprirodnih i prirodnih s obuhvatom cjelovitog prostora. 34. Prve tri godine nakon izvedbe, nadzor nad odravanjem provoditi od strane ovlatenog krajobraznog arhitekta. Mjere zatite krajobraza propisane su sukladno lanku 83. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11). Mjere zatite kulturno - povijesne batine 35. Kontrolirati i odravati kulturno-povijesnu batinu na lokaciji zahvata i u kontaktnoj zoni. 36. U suradnji s nadlenim muzejskim ustanovama i konzervatorskim odjelom, sustavno educirati osoblje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem za odravanje arheolokih lokaliteta i etnografske batine u obuhvatu zahvata. 37. Urediti sve pristupe povijesnim graevinama i uiniti ih javno dostupnim. Uz primjeren program zatite i obnove adaptirati i prezentirati postojee povijesne lokalitete. 38. Osmisliti program sadraja i komunikacija kojim e se sve kulturno-povijesne graevine na platou Sra povezati u cjelinu. Predvienim sustavom javnih parkova uz granicu obuhvata zahvata uspostaviti pjeake i vizualne veze tvrava, kao i tititi prostor od neposredne izgradnje u blizini zatienih graevina. Mjere zatite kulturno-povijesne batine propisane su sukladno lancima 6., 7 i 56. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03 Ispravak, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12).
Rev. 2 349
Mjere postupanja s otpadom i nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi 39. Odvojeno prikupljati neopasni otpad uz izdvajanje korisnih komponenti te ga zbrinjavati od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 40. Odvojeno prikupljati i skladititi nastali opasni otpad i zbrinjavati ga od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 41. Korisiti otkos travnatih povrina golf igralita za prihranjivanje travnjaka dijelova golf igralita (fairway, rough). 42. Zbrinjavati zeleni otpad od konje ostalih hortikulturnih povrina od strane ovlatene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada. 43. Prikupljati gnojovku u okviru jahakog centra u vodonepropusni spremnik i nakon 6 mjeseci skladitenja koristiti u poljoprivredi izvan lokacije zahvata. 44. Izraditi Plan gospodarenja otpadom za vie od 150 t neopasnog otpada i/ili vie od 200 kg oapsnog otpada za razdoblje od 4 godine. 45. Viak mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda svaka 2-3 dana (ali ne vie od 3 dana) otpremati s lokacije na daljnje zbrinjavanje na jedan od komunalnih ureaja za proiavanje. Konano zbrinjavanje mulja rijeiti u skladu s vaeim zakonskim propisima u okviru postupka ishoenja Vodopravne dozvole. 46. Viak mulja ne smije se koristiti za gnojidbu golf igralita krajobrazno ureenih povrina i poljoprivrednih povrina. Mjere postupanja s otpadom propisane su sukladno lancima 12., 25. i 26. Zakona o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), lanku 10. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08) i lanku 69. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11). 6.5.3. Mjere za sprjeavanje i ublaavanje posljedica moguih akcidentnih situacija 47. Izraditi Operativni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda te postupati sukladno navedenom planu. 48. Predvidjeti sustav mjera za zatitu graevina i uma od poara. 49. U sluaju iznenadnog zagaenja, koji se smatra elementarnom nepogodom, obavijestiti nadleni tab civilne zatite, te provoditi interventne mjere . 50. Vitalne dijelove ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda izvesti dvostruko (radni i priuvni dio opreme), a to se odnosi na pumpe i puhala za zrak. 51. U sluaju kratkotrajnog kvara ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda za prihvat neproiene vode koristiti retencijski bazen, koji ima kapacitet prihvata maksimalnog dotoka u trajanju od oko 2 dana. Stoga isti tijekom redovitog rada ureaja treba odravati s minimalnom razinom vode 52. Svi objekti ureaja za proiavanje sanitarne otpadne vode moraju imati sigurnosni preljev na vrhu prema retencijskom bazenu tako da se onemogui plavljenje lokacije neproienom vodom.
Rev. 2 350
53. U sluaju izvanrednog oneienja voda potrebno je postupiti u skladu s pravilima i napucima Glavnog centra za provedbu Dravnog plana mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda. Mjere za sprjeavanje i ublaavanje posljedica moguih akcidentnih situacija propisane su sukladno lancima 72., 94. i 95. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11), lanku 38. Zakona o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12), te u skladu s Dravnom planu mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda (Narodne novine, br. 5/11). 6.5.4.Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja zahvata 1. Odravati sustav sanitarne i oborinske odvodnje, te ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Mjere zatite propisane su sukladno lancima 24., 26., 68. i 69. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11). 6.5.5. Prijedlog plana provedbe mjera zatite okolia Nositelj zahvata obvezuje se usvojiti i provoditi predloene mjere zatite okolia i ublaavanja utjecaja na ciljeve ouvanja ekoloke mree. Propisane mjere zatite tijekom koritenja zahvata obavezno je provesti i/ili implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rjeenjima o uvjetima graenja i koritenja zahvata (lokacijska i graevinska dozvola/e). Implementacija mjera zatite okolia provjerit e se u postupku izdavanja graevinske i uporabne dozvole/a, a njihovo provoenje e nadzirati nadleno tijelo inspekcijskim nadzorom. U sluaju da se mjere zatite okolia ne provode, nadleno tijelo moe poduzeti zakonske korake zbog nepotivanja uvjeta iz rjeenja, prema postupku propisanom kod izdavanja rjeenja za zahvat. 6.6. Prijedlog programa praenja stanja okolia i prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia Praenje stanja ouvanosti ekoloke mree 1. Provoditi program praenja stanja ouvanosti prirode, odnosno ekoloke mree koji treba obuhvatiti praenje i ocjenu staninog tipa ume i ikare medunca i bjelograba, tj., podruja ekoloke mree HR2000493 Sr Dubrave i HR2000081 Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca. S monitoringom zapoeti tijekom gradnje (u proljetnoj i jesenskoj sezoni) i nastaviti jo pet godina tijekom koritenja portsko rekreacijskog centra s golf igralitem. 2. Provoditi stalni biospeleoloki nadzor na podruju Male pilje izmeu Dubrovnika i Komolca, a izvjetaj o nadzoru dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu prirode te Dravnom zavodu za zatitu prirode.
Rev. 2 351
Program praenja kulturno-povijesne batine 3. Prije izrade Idejnog i Glavnog projekta zahvata provesti konzervatorske istrane radove fortifikacijske tvrave Fort Imperial, arheoloka istraivanja nekadanje crkve sv. Sra i kule-osmatranice, arheoloka i konzervatorska istraivanja fortifikacijskog lokaliteta Gradac i Mali Gradac te zatitna arheoloka istraivanja prapovijesnih gomila (Gomila i Gomila vie Dolia). 4. Istraiti i zatiti ostale graevine fortifikacijskog sustava na platou koji do sada nisu evidentirani kao kulturna dobra, a sastavni su dio kulturno-povijesnog i vojnograditeljskog nasljea prostora Sra. Program praenja kakvoe sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda Sanitarne otpadne vode 5. Na ulazu u ureaj za proiavanje sanitarnih otpadnih voda u skladu s Vodopravnom dozvolom provoditi ispitivanja kakvoe sanitarne otpadne vode na sljedee pokazatelje emisija u vode:
Pokazatelji 11. pH vrijednost 12. Temperatura, C 13. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 14. BPK5, mgO2/l 15. KPKCr, mgO2/l 16. Ukupni duik, mg/l 17. Nitrati 18. Ukupni fosfor, mg/l 19. Mineralna ulja, mg/l 20. Ukupna ulja i masnoe, mg/l
6. Na izlazu iz ureaju za proiavanje otpadnih vopda, iz akumulacijskog bazena prije uputanja u umjetno jezero, ispitivati kakvou i protok proienih sanitarnih otpadnih voda u skladu s Vodopravnom dozvolom na pokazatelje:
Pokazatelji 11. pH vrijednost 12. Temperatura, C 13. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 14. BPK5, mgO2/l 15. KPKCr,mgO2/l 16. Ukupni duik, mg/l 17. Ukupni fosfor, mg/l 18. Mutnoa, NTU 19. Slobodni klor 20. Fekalni koliformi
Uestalost ispitivanja kakvoe proiene sanitarne otpadne vode je sljedea: mutnoa kontinuirano,
Rev. 2 352
slobodni klor kontinuirano, fekalni koliformi jednom dnevno, KPK, BPK5, pH, Puk, Nuk, suspendirane tvari jednom tjedno.
7. Na izlazu iz separatora ulja prije disponiranja u jezera u golfu provoditi ispitivanja kakvoe i protoka proiene oborinske vode na pokazatelje odreene Vodopravnom dozvolom:
Pokazatelji 1. Ukupna suspendirana tvar, mg/l 2. Mineralna ulja, mg/l
Program praenja kakvoe vode u umjetnim jezerima 8. Vodu u akumulacijskom bazenu ispitivati povremeno, 4 puta godinje na pokazatelje definirane Vodopravnom dozvolom. Kako se radi o vodama od navodnjavanja povrina odravanih sredstvima za zatitu bilja (pesticidi) i hranjivim tvarima (nutrijenti), pokazatelji oneienja se odnose na sadraj pesticidnih tvari te sadraj amonijaka, nitrata, nitrita, TKN i fosfata. 9. Redovito voditi evidenciju o koliini vode utroene za navodnjavanje golf igralita. Praenje emisija u zrak 10. Kotlovnica(e) za proizvodnju tople vode i za grijanje prostorija koristiti e plinsko gorivo (tekui naftni plin, LPG) visoke kakvoe. Nakon putanja u rad kotlovnice potrebno je izvriti mjerenje emisija u zrak na parametre ugljikov monoksid i okside duika izraeno kao NO2. 11. Na osnovi prvog mjerenja te ovisno o instaliranoj toplinskoj snazi kotlovnic(a)e odrediti uestalost praenjem emisija u zrak Praenje nastanka otpada 12. Voditi oevidnik nastanku i tijeku svih vrsta otpada koje nastaju na lokaciji na ONTO obrascu. Ispitivanje kakvoe tla 13. Provoditi svakodnevni pregled vlanosti tla, pojave bolesti trave i pojave tetoina na golf igralitu na tee i green povrinama od strane strunog radnog osoblja golf igralita 14. Profil i kompaktnost tla je potrebno provjeravati jedanput mjeseno. Kakvoa odvodnjenog mulja 15. Pratiti kakvou vika mulja na parametre i s uestalosti koju odredi operater komunalnog ureaja za proiavanje otpadnih voda na koji e se mulj odvesti na obradu.
Rev. 2 353
Kakvoa gnojovke 16. Prilikom odvoza s lokacije pratiti kakvou gnojovke na maseni udio N, P2O5 i K2O . Praenje utroka hraniva i sredstava za zatitu bilja 17. Voditi stalnu evidenciju o koliinama i vrstama utroenih hraniva i sredstava za zatitu bilja. Praenje stanja okolia i ouvanosti prirode/ekoloke mree propisano je u skladu s lancima 120. i 121. Zakona o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07), lankom 66. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), lancima 65. i 68. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 54/09, 153/09), Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 87/10), Uredbom o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12) i Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08). Prijedlog plana provedbe praenja stanja okolia Propisani program praenja stanja okolia obvezno je implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rjeenjima o uvjetima graenja i koritenja zahvata (lokacijska i graevinska dozvola/e). Redovito provoenje i uzimanje uzoraka u svrhu praenja stanja okolia nadzirat e inspekcijske slube nadlenog tijela. Rezultati praenja stanja okolia e se dostavljati nadlenom tijelu.
Rev. 2 354
7. NAZNAKE BILO KAKVIH POTEKOA

Tijekom izrade Studije, nije bilo znaajnih potekoa. Na raspolaganju je bila tehnika dokumentacija (Idejno rjeenje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem; bazirano na projektu Greg Norman Golf Course Design za arhitektonski dizajn golf igralita i golf vjebalita i Masterplanu portsko rekreacijskog centra s golf igralitem WATG i OBM International.) na temelju koje su se, prema tehnolokim obiljejima zahvata i prema ostalim dostupnim podacima, mogli procijeniti utjecaji na pripadajue sastavnice okolia, te predloiti mjere zatite okolia i program praenja stanja okolia za planirani zahvat.
Rev. 2 355
8. POPIS LITERATURE
Idejno rjeenje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem; Urbos d.o.o., 2012. Golf Park Dubrovnik, Golf Course Plans; Greg Norman Golf Course Design, May 2010. Golf Park Dubrovnik, Project Manual; Greg Norman Golf Course Design, May 2010. Osnovni parametri za izradu Studije utjecaja na okoli ''portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka Sjever i Bosanka Jug, Razvoj Golf d.o.o., svibanj 2009. Analiza vidljivosti iz pravca Starog Grada-3D model terena, za potrebe izrade UPU portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka Sjever i Bosanka Jug (2010.) Mirko undov (2004): Geomorfologija Dubrovakog primorja i geoekoloko vrednovanje reljefa; Zagreb J. Martinovi (2000): Tla u Hrvatskoj J. Martinovi (1985): Tuma Osnovne pedoloke karte list Dubrovnik 4, Tisak: Vojnogeografski institut, Beograd J. Martinovi (2003): Gospodarenje umskim tlima u Hrvatskoj Antoli B (1986): Epiphytic flora on leaves of Posidonia oceanica (L.) Delile from the area of Dubrovnik (South Adriatic). Acta Adriatica 27(1-2): 37-49. Antoli B (1986a): Epifitska flora na rizomima morske cvjetnjae Posidonia oceanica (L.) Delile na podruju Dubrovnika (Juni Jadran). Biosistematika 12(1): 1-14. Antolovi J, Frkovi A, Grubei M, Holcer D, Vukovi M, Flajman E, Grgurev M, Hamidovi D, Pavlini I, Tadi Z, Tvrtkovi, N (2006) Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Republika Hrvatska, Zagreb, 95. Antunes, F. (2000) Algarve: The tourism chain and the new management of the territory. International Journal of Contemporary Hospitality Management, 12(7), 431-433. AGUA (2005.): Aquifer Guardians in Urban Areas, Protecting the Edwards Aquifer, Vulnerability, contamination, effects of development, and inadequacy of engineered controls, August 22, 2005 REV, San Antonio, Texas 78212 Appleyard, S.J. (1995.): The impact of urban development on recharge and groundwater quality in coastal aquifer near Perth, Western Australia: Hydrogeology Journal, Vol. 3, No2, 65-75. Appleyard, S.J., Davidson, W.A., Commander, D.P. (1999.): The effects of urban development on utilisation of groundwater resources in Perth, Western Australia. In: Chilton J. (ed) groundwater in the urban environment selected city profiles. Balkema, 97 104. Baris, R. D., Cohen, S. Z., Barnes N. L., Lam, J., Ma, Q. (2010.): Review Quantitative Analysis Of Over 20 Years Of Golf Course Monitoring Studies, Urban Pesticides Risk Assessment and Management, Environmental Toxicology and Chemistry, Vol. 29, No. 6, pp. 12241236, 2010 SETAC
Rev. 2 356
Bakran-Petricioli, T. (2007.): Morska stanita - inventarizacija i praenje stanja, DZZP, Zagreb Bartoluci, M. (2002) The Development of Golf in Croatian Tourism. U V. Stipeti (ur), Zbornik radova: 16th Biennial International Congress Hotel and Tourism 2002, Human Capital, Culture and Quality in Tourism and Hospitality Industry, Opatija (23.26.10.2002.), 505-519. Opatija: Fakultet za turistiki i hotelski menadment. Bartoluci, M. (2007) Turizam i sport - razvojni aspekti. Zagreb: kolska knjiga. Bedek J, Gottstein Matoec S, Jali B, Ozimec R, tamol V (2006): Katalog tipskih piljskih lokaliteta faune Hrvatske. Natura Croatica. Vol. 15, Suppl. 1, str. 1-154. Bira, V., (1973.): Vegetacija Sra i okolice Dubrovake rijeke. Acta Bot. Croat. 32, 135170. Bojani, L. i dr. (1984): Hidrogeoloka studija podruja Metkovi-Dubrovnik-Konavle. Geoloki zavod Zagreb: OOUR za inenjersku geologiju, hidrogeologiju, petrologiju i mineralne sirovine, Zagreb Boievi S (1999): Tajna ispod vrha Golubova kamena iznad krkog izvora Omble kod Dubrovnika. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, God. 8; broj 81, str.8-11. Brbora V.: Dubrovaki vodovod Campbell, M. (2003) Enciklopedija golfa. Zagreb: Znanje. Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske Cvijanovi, D. (1981): Seizminost podruja SR Hrvatske. Disertacija, PMF, Sveuilita u Zagrebu Cvijanovi, D., Breka, Z.(1989): Seismic hazard analysis on the teritory of Yugoslavia. Proceedings oft he 4th International Symposium on the Analysis of Seismicity abd Seismic Risk, Bechyne Castle, Czechoslavakie, Sept. 4-9. Den Hartog, C., 2003. Phytosociological classification of seagrass communities. Phytocoenologia 33, 203-229. Domac, R. (1994): Flora Hrvatske prirunik za odreivanje bilja, kolska knjiga, Zagreb. Donaldson, J., Kazmierski, B., Marcouiller, D. W. (2011) Local economic impacts of golfing: A case study of the Luck Golf Course in Polk County, Wisconsin. Extension Report 11-01, Department of Urban and Regional Planning. Madison, WI: University of Wisconsin - Extension. Fletcher, J. R. (1992) An assessment of the importance and performance of park impact fees in funding park and recreation infrastructure. Journal of Park and Recreation Administration, 10(3), 75-87. FDEP - Florida Department of Environmental Protection (1995.): Best Management Practices For Golf Course Maintenance, Florida Department of Environmental Protection Agricultural Source and Water Well Management Section, May, 1995, pp. 18. Foster, S.S.D., Morris, B.L., Chilton, P.J. (1999.): Groundwater in urban development a review of linkages and concerns. Gottstein Matoec S (ed.) Bakran-Petricioli T, Bedek J, Bukovec D, Buzjak S, Franievi M, Jali B, Kerovec M, Kleteki E, Kralj J, Krui P, Kuini M, Kuhta M, Matoec N,
Rev. 2 357
Ozimec R, Raa T, tamol V, Ternjej I, Tvrtkovi N (2002) An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): 1 112. Gottstein, S. (2010.): Prirunik za odreivanje podzemnih stanita u Hrvatskoj prema Direktivi o stanitima EU, DZZP, Zagreb Grupa autora (2011.): DDD trajna edukacija. Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca. Koruni d.o.o., Zagreb Hammitt, W., Bixler, R. D., Noe, F. P. (1996) Going beyond importance performance analysis to analyse the observance-influence of park impacts. Journal of Park and Recreation Administration, 14 (1), 45-65. Heimovi, S., 1981. Biljni pokrov otoka Lokruma te koljeva Bobare i Mrkana s posebnim obzirom na dinamiku vegetacije. Magistarski rad. PMF, Sveuilite u Zagrebu. 193 pp. Herrid, P., Marcouiller, D., Prey, J. (2003) Standardizing county-level recreation supply components: A precursor to the Wisconsin SCORP, 2005. Madison, WI: University of Wisconsin - Extension . Hopkins, J.D.: Golf Course Pest Control - Training Manual, University of Arkansas Horwath HTL (2011) Strategija razvoja turizma Dubrovako-neretvanske upanije: trina i situacijska analiza - izvjetaj. Hurdzan, M. J. (1996) Golf course architecture - design, construction and restoration. Chelsea, MI: Sleeping Bear Press. Hutchinson, J., Lai, F., Wang, Y. (2009) Understanding the relationships of quality, value, equity, and behavioral intentions among golf travelers. Tourism Management (30), 298308. IZT (2006) TOMAS - Brodska kruna putovanja 2006: Stavovi i potronja turista na brodskim krunim putovanjima. Zagreb: Institut za turizam. IZT (2010) TOMAS Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj. Zagreb. Institut za turizam. IZT (2012) Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (u izradi). Objavljeni dijelovi izvjetaji. Zagreb: Institut za turizam. Jali B, Cukrov M, Jali V, Bilandija H (2007) pilje Sumporae kod Dubrovnika. Speleolog. asopis za speleologiju. Glasilo Speleolokog odsjeka HPD eljezniar i Speleolokog kluba eljezniar. Zagreb, 60-67. Janev Hutinec B, Kleteki E, Lazar B, Podnar Lei M, Skeji J, Tadi Z, Tvrtkovi N, (2006) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Republika Hrvatska, Zagreb, 95. Jasprica, N., 2010. http://hirc.botanic.hr/fcd Jasprica, N., Kovai, S., manuscript. Vegetacija otoka Lokruma. Jeremi, Z., Jurakovi, L., Tomi, Z. (2009) Golf turizam u Istri: SWOT analiza. U S. Mari i Z. Lonari (ur) Zbornik radova 44. hrvatskog i 4. meunarodnog simpozija agronoma, Osijek: Poljoprivredni fakultet, Osijek, 188-192. Klas Z (1949): Izvjetaj o sastavu vegetacije sumpornog vrela Mokoice kod Dubrovnika. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 55, str. 145-148.
Rev. 2 358
Kleteki, E., Jalzi, B., Raa, T. (1996): Distribution of the Olm (Proteus anguinus,LAUR.) in Croatia. Mmoires de Biospologie, Tome XXIII (50): 227-231, Moulis. Konzervatorska dokumentacija-Urbanistiki plan ureenja platoa Sra; Arheo Plan d.o.o., Dubrovnik 2007. Kovai D, Holcer D (1994) Prilog poznavanju faune imia (Chiroptera, Mammalia) june Dalmacije. Prirodoslovno istraivanje biokovskog podruja. Makarska HED Zagreb. Krmar S, Majer J, Mikuska J, Durbei P (1996) Index of the Tabanidae (Diptera) in Croatia. Fauna Croatica XXV/1, Natura Croatica, 5, Suppl. 1: 1-25. Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igralita, RH, Savjet prostornog ureenja drave, 2010. Krytufek B, Tvrtkovi N (1988) Insectivores and rodents of the central Dinaric karst of Yugoslavia. Scopolia 15: 1-59. Krytufek B, Tvrtkovi N (1990a) Range expansion by Dalmatian jackal population in the 20th century (Canis aureus Linnaeus, 1758). Folia zoologica 39: 291-296. Krytufek B, Tvrtkovi N (1990b): Variability and identity of the jackals (Canis aureus) of Dalmatia. Annales Naturhistorische Museum Wien. 91(B): 7-25. Kuini M, Bregovi A (1996) A Contribution to the knowledge of faunal and zoogeographical characteristics of Noctuids (Insecta, Lepidoptera, Noctuidae) in the northwestern Croatia. Natura Croatica 5(4): 265-291. Luka G (1998): List of Croatin Birds. Spatial and temporal distribution. Fauna Croatica. Suppl. Nat. Croat. 3, (vol. 7), p. 1 160. Lerner, D.N. (2002.): Identifyng and quantifyng urban recharge: a review. Hydrogeology Journal, Vol. 10, No1, pp. 143-152. Malez M (1970): Peine na podruju izmeu Popova polja i Dubrovnika, Kr Jugoslavije. Izdavaki zavod Jugoslavenske akademije, Zagreb, str. 56-58. Markovi,B. (1966): Osnovna geoloka karta list Dubrovnik. Zavod za geol.geof.istr. Beograd 1996. Knjinica Geol.Paleontolokog zavoda Sveuilita u Zagrebu Markovi,B. (1966): Tuma za OGK list Dubrovnik. Zavod za geol.geof.istr. Beograd 1996. Knjinica Geol.Paleontolokog zavoda Sveuilita u Zagrebu Markovi S (2002) Hrvatske mineralne sirovine. Zavod za geologiju, Zagreb, str. 1-544. Marcouiller, D. W., Prey, J., Scott, I. (2009) The regional supply of outdoor recreation resources: Demonstrating the use of location quotients as a management tool. Journal of Parks and Recreation Administration, 27(4) 92-107. Marcouiller, D. W., Olson, E., Prey, J. (2002) State parks and their gateway communities: Development and recreation planning issues in Wisconsin. Madison, WI: Cooperative Extension Publishing. Markwick, M. C. (2000) Golf tourism development, stakeholders, differing discourses and alternative agendas: the case of Malta: Tourism management, 21(5), 515-524. McGuire, R.K. (1976): EQRISK, Evalution of Earthquake Risk to Site, US Department of Interior Geological Survey, Open-file REport 76-97 Metcalfe, C.D.; Beddows, P.A.; Bouchot, G.G.; Metcalfe, T.L.; Li, H.; Van Lavieren, H. (2011.): Contaminants in the coastal karst aquifer system along the Caribbean coast of the Yucatan Peninsula, Mexico, Environmental Pollution, 159 (2011.), pp 991997
Rev. 2 359
Milanovi, P. (1977): Hidrogeologija karstne izdani Omble. Geoloki glasnik 22, Sarajevo Ministarstvo turizma RH (2003) Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. Mladinov L (1975) Istraivanje faune sovica (Lepidoptera, Noctuidae) u junoj Dalmaciji (II). Inventarizacija - biljna karantena. sv.3/2. Rep. sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo SR Hrvatske, Zagreb. 27-38. Mladinov L, Kuini (1993) Preliminarni podaci za faunu sovica (Lepidoptera, Noctuidae) planine Biokovo (Hrvatska). Acta Biokovica 6: 33-45. Moira Hanikson (1999): Landscape and Visual Impact Assessment, Handbook of Environmental Impact Assessment (Volume 1, Environmental impact assessment: Process, methods and potential), Edit by Judithb Petts, Centre of Environmental Research and training - The University of Birmingham, Natevi, Lj & Petrovi,V. (1964-65.): Osnovna geoloka karta list Trebinje. Institut za geoloka istraivanja Sarajevo 1964-65. Knjinica Geol.Paleontolokog zavoda Sveuilita u Zagrebu Natevi, Lj & Petrovi,V. (1964-65.): Tuma za OGK list Trebinje. Institut za geoloka istraivanja Sarajevo 1964-65. Knjinica Geol.Paleontolokog zavoda Sveuilita u Zagrebu National School of Golf & Italian Golf Federation (2000.): Guidelines for the environment friendly maintenace of Italian golf courses Nikoli, T., Topi, J., Vukovi, N., ur., 2010. Botaniki vana podruja Hrvatske. Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu i kolska knjiga d.o.o, Zagreb. Nikoli, T., Topi, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, str. 693. North, L.A. (2007.): Application and Refinement of the Karst Disturbance Index in West Central, Florida University of South Florida (USF), Graduate School Theses for the degree of Master of Science, pp. 157 Olui, M. (1999): Konana studija o utjecaju na okoli za sanaciju i zatvaranje odlagalita komunalnog otpada Grabavica, Fond strune dokumentacije GEOSAT-a, Zagreb. Olui,M., Romandi,S. & Cvijanovi, D. (2004): Model oft he seismotectonic activity int he wider area of Dubrovnik based on satelite dana and geophysical survey. New Strategies for REmote Sensiing, Olui (ed.)Millpress, Rotterdam, 557-565 Ozimec R (2004) List of Croatian pseudoscorpion fauna (Arachnida, Pseudoscorpiones). Natura Croatica 13(4): 381 394. Pavlini I., akovi M. 2010: Znanstvena analiza dvanaest vrsta imia s Dodatka II Direktive o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore za potrebe prijedloga potencijalnih Natura 2000 podruja za imie. Pavlini I. Istraivanja imia na potencijalnoj lokaciji vjetroelektrana Konavoska brda, Dubrovnik 2011. Petar, S. (1995) Uvod u golf. Zagreb: Marabu. Petar, S. (1994) Gradnja golf terena kao dio obnove i razvoja Hrvatske. U Z. Winkler (ur) Zbornik izlaganja: Meunarodni okrugli stol Priobalje i podmorje Jadrana realna ansa
Rev. 2 360
za hrvatski turizam. Zagreb - Rijeka: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveni savjet za pomorstvo. Petar, S. (1995) Golf and the high class tourism in Croatia. U T. P. Kombol (ur) Zbornik radova: Hrvatska u europskom turizmu - Drugi znanstveni i struni skup Hrvatski turizam 1995. Opatija, (15.-17.11.1995.), 260-266. Opatija: Hotelijerski fakultet. Petar, S. (2010) Razvoj turizma izgradnjom golf igralita. Acta turistica nova, 4(1), 55-80. Petrick, J. F. (2002). An examination of golf vacationers' novelty. Annals of Tourism Research, 29(2) , 384-400. Petrick, J. F. & Backman, S. J. (2002a) An examination of the construct of the perceived value for the prediction of golf travelers' intentions to revisit. Journal of Travel Research, 41(1), 38-45. Petrick, J. F. & Backman, S. J. (2002b) An examination of the determinants of golf travelers' satisfaction. Journal of Travel Research, 40(3), 252-258. Pomykalo, D. (2002) Uvod u golf. Zagreb: Boje vremena. Poudyal, N. C., Hodges, D. G., Cordell, H. K. (2008) The role of natural resource amenities in attracting retirees: Implications for economic growth policy. Ecological Economics, 68(1-2), 240-248. Pretner E (1973) Koleopteroloka fauna peina i jama Hrvatske. Carsus Jugoslaviae.8(6): 101-239. Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zoologijski zavod (2008): Fauna imia u Vilinoj spilji iznad izvora Omble, Zagreb Radovi D, Kralj J, Tuti V, ikovi D (2003) Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Zagreb, 179. Rivas-Martnez, S., 1993. Bases para una nueva clasificacin Bioclimtica de la Tierra. Folia Botanica Matritensis 10, 1-23. Rivas-Martnez, S., 1997. Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, I. Itinera Geobotanica 10, 5-148. Rivas-Martnez, S., 2005. Notions on dynamic-catenal phytosociology as a basis of landscape science. Plant Biosystems 139, 135 144. Rivas-Martnez, S., Snchez-Mata, D., Costa, M., (1999.): North American boreal and western temperate vegetation (Syntaxonomical synopsis of the potential natural plant communities of North America, II). Itinera Geobotanica 12, 5-316. Rivas-Martnez, S., Daz, T.E., Fernndez-Gonzlez, F., Izco, J., Loidi, J., Lous, M., Penas, A., (2002.): Vascular plant communities of Spain and Portugal addenda to the syntaxonomical checklist of 2001. Itinera Geobotanica 15 (1-2), 5-922. Rivas-Martnez, S., Penas, A., Daz, T.E., 2004a. Biogeographic Map of Europe. Cartographic Service. University of Len, Spain. Rivas-Martnez, S., Penas, A., Daz, T.E., (2004.): Bioclimatic Map of Europe, Bioclimates. Cartographic Service. University of Len, Spain. Roth, P.: Guideline Impact Assessment Pursuant Art.6.3 of the Directive 92/43/EEC
Rev. 2 361
Rucner D (1998) Ptice hrvatske obale Jadrana. Hrvatski prirodoslovni muzej, Ministarstvo razvitka i obnove. Zagreb, pp. 312. Ruchner D, Ruchner R (1995) Beitrag zur Kenntnis einiger Arthropoden (Scorpiones, Pseudoscorpiones, Araneae, Acari, Diplopoda und Chilopoda) in den Waldassoziationen Kroatiens. Natura Croatica, 4(4): 185-225. Rucner R (1965) Odnos mediteranske vegetacije i mediteranskih elemenata ornitofaune na Balkanskom poluotoku. Larus, 16-18: 79-105. Rucner Z (1994) Beitrag zur Entomofauna einiger Waldassoziationen Kroatiens.Natura Croatica, 3(1): 1-22. Samardija, N. (1998.): Travnjaci sportski, parkovni, ukrasni, Zrinjevac d.d., Zagreb Sari, B. (2012): Utjecaj projekta Golf park Dubrovnik na lokalnu ekonomiju Grada Dubrovnika - neobjavljena studija, Dubrovnik: Effect d.o.o. Soi, L., Juras, Z., Soi, K., Puorro, A., Paliaga, M. (2007): Golf i okoli: stanje i razvojne mogunosti (http://issuu.com/crogolf/golf_i_okolis_-_strucni_rad) Schtt, H (2000): Die hhlenmollusken der Ombla-quelle (The subterranean molluscs of the Ombla spring). Natura Croatica, Vol. 9 (3), 283-215. Shaffer, R., Deller, S., Marcouiller D. (2006) Rethinking Community Economic Development. Economic Development Quarterly, 20(1), 59-74. Shani, A., Wang, Y., Hutchinson, J., Lai, F. (2010) Applying expenditure-based segementation on special-interest tourists: The case of golf travelers. Journal of Travel Research, 49(3), 337-350. Studija sustava vodoopskrbe i navodnjavanja, prikupljanja i obrade oborinskih i drenanih voda kompleksa golf igralita na podruju Sra (Dubrovnik); IGH d.d, Hidrokonzalt d.o.o., In-Aqua d.o.o., svibanj 2009. mit, K. (2012): Studija vizualnih utjecaja Grada Dubrovnika pan, A., Poar-Domac A., Antoli B., Belamari J. (1989) Bentos litoralnog podruja otoka Lokruma. Otok Lokrum. Zbornik radova (ur. Metrov M). Ekoloke monografije, Knjiga 1. Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb, 329-360. ubi, N. (1995) Golf: novi pokreta turistikog razvoja. Ugostiteljstvo i turizam, 43, 812. Tassiopoulos, D. & Haydam, N. (2008) Golf tourist in South Africa: A demand-side study of niche market in sports tourism. Journal of Travel Research, 29(5),870-882. Topi, J. i Vukeli, J. (2009.): Prirunik za odreivanje kopnenih stanita u Hrvatskoj prema Direktivi o stanitima EU, DZZP, Zagreb Tribe, J. (1999) Economics of leisure and tourism. Oxford, UK: Butterworth-Heinemann. Trinajsti, I. (1995.): Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Annales Forestales 20, 37-66. Trinajsti, I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija umarskih znanosti, Zagreb.
Rev. 2 362
Tuar, B. (2006.): Odvodnja oborinskih voda na drugi nain, Seminar Odvodnja otpadnih i oborinskih voda uvjet odrivog razvoja, Zbornik radova, Drutvo graevinskih inenjera, Zagreb 20. 22. Oujka, 2006., pp. 113-126. Tutman I (1980): Sastav i dinamika mjeovitih populacija ptica dubrovakog podruja. Doktorska disertacija, PMF Sarajevo, pp. 550. UNDP/UNESCO (1974): Survey oft he Seismicity oft he Balcan region. Catalogue of Earthquake, Skopje URBING (2009) Struna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovako-neretvanske upanije s naglaskom na turizam: neobjavljeni zavrni izvjetaj. Zagreb: Urbing d.o.o. Urumovi, K., Mayer, D. (2002.): Urbana hidrogeologija, Urbana hidrologija, Okrugli stol, Hrvatsko hidroloko drutvo, Hrvatske vode, EKO Katelanski zaljev, Vodovod i kanalizacija, Split. Zbornik radova, Split 25 i 26, travnja, 2002., pp. 45 59. U.S. Environmental Protection Agency (EPA): Guidelines for Water Reuse EPA/625/R04/108 Vlada RH (1999) Program razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma. World Travel & Tourism Council (2003) The Algarve: The impact of travel & tourism on jobs and the economy. London: World Travel & Tourism Council. Vukadinovi, V. i Lonari, Z. (1997.): Ishrana bilja, Sveuilite J.J.Strossmayera, Poljoprivredni fakultet Osijek Vukeli, J. i sur. (2008): umska stanita i umske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb Struna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovako-neretvanske upanije za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije; Urbing d.o.o., veljaa 2009. Program zatite okolia Dubrovako-neretvanske upanije; APO d.o.o., travanj 2010. Program zatite okolia Grada Dubrovnika (od 2012. do 2015. godine Nacrt; APO d.o.o., rujan 2011. Izvjee o kakvoi mora na morskim plaama Dubrovako-neretvanske upanije u 2011. godini; Zavod za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije, listopad 2011. Nacionalno izvjee o kakvoi mora na plaama hrvatskog Jadrana u 2009. godini; MZOPUg, prosinac 2009.
9. POPIS PROPISA
Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07) Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08, 57/11) Zakon o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12) Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
Rev. 2 363
Zakon o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11) Zakon o zatiti zraka (Narodne novine, br. 130/11) Zakon o gnojivima i poboljivaima tla (Narodne novine, br. 163/03, 40/07) Zakon o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05, 124/10) Zakon o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 75/05, 25/09, 55/11) Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine, br. 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11, 63/11) Zakon o otpadu (Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) Zakon o lovstvu (Narodne novine, br. 145/05, 75/09) Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151703, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12) Zakon o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09) Zakon o potvrivanju Konvencije o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bernska konvencija) (Narodne novine, br. 06/00) Zakon o zatiti od buke (Narodne novine, br. 30/09) Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, br. 92/10) Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (Narodne novine, br. 114/11) Zakon o izvlatenju (Narodne novine, br. 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12) Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 26/07, 132/06, 73/08, 25/12) Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (Narodne novine, br. 118/09) Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine, br. 7/06 i 119/09) Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, br. 99/09) Pravilnik o ureivanju uma (Narodne novine, br. 111/06, 141/08) Pravilnik o uvanju uma (Narodne novine, br. 121/06, 25/11) Pravilnik o utvrivanju naknade za prenesena i ograniena prava na umi i umskom zemljitu (Narodne novine, br. 105/09, 98/11) Pravilnik o lovostaju (Narodne novine, br. 67/10, 87/10)
Pravilnik o zatiti uma od poara (Narodne novine, br. 26/03)
Rev. 2 364
Pravilnik o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (Narodne novine, br. 40/06, 92/08) Pravilnik o obliku, sadraju u nainu voenja registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 89/11) Uredba o postupanju s vikom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvoenja graevinskih radova (Narodne novine, br. 109/11) Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 87/10)
Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, br. 66/11) Pravilnik o obraunavanju naknade za zatitu voda (Narodne novine, br. 83/10) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine, br. 78/10) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Narodne novine, br. 47/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 23/07, 111/07) Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (Narodne novine, br. 117/07) Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 23/07, 111/07) Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (Narodne novine, br. 38/08) Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (Narodne novine, br. 38/08) Pravilnik o praenju kakvoe zraka (Narodne novine, br. 155/05) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04) Pravilnik o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za meunarodni transport (Slubeni list SFRJ br. 26/85) Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja (Narodne novine, br. 32/10) Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za zatitu bilja na veliko i malo, te o nainu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji uvaju i izdaju sredstva za zatitu bilja (Narodne novine, br. 40/96, 96/98, 155/04, 8/06, 146/08) Pravilnik o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici sredstava za zatitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (Narodne novine, br. 135/08, 73/10) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, br. 64/08, 67/09) Uredba o standardu kakvoe voda (Narodne novine, br. 89/10) Uredba o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 109/07)
Uredba o visini naknade za zatitu voda (Narodne novine, br. 82/10)
Rev. 2 365
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, br. 50/05, 39/09) Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (Narodne novine, br. 133/05) Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku (Narodne novine, br. 117/12) Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12) Uredba o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (Narodne novine, br. 4/02) Uredba o odreivanju podruja i naseljenih podruja prema kategorijama kakvoe zraka (Narodne novine, br. 68/08) Uredba o kakvoi mora za kupanje (Narodne novine, br. 73/08) Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (Narodne novine, br. 61/08) Program mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (Narodne novine, br. 43/02) Popis aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH (Narodne novine, br. 27/11) Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zatiti morskog okolia (Narodne novine, br. 136/11)
Dokumenti prostornog ureenja Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 7/05 i 6/07) Generalni urbanistiki plan grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 10/05 i 10/07)
Rev. 2 366
10. DODATNI PODACI I INFORMACIJE

10.1. Trokovi izgradnje zahvata
Trokovnik ulaganja Cjelokupni zahvat je opisan u poglavlju 1., a ovdje iznosimo opis trokova izgradnje. Iznos cjelokupne investicije procjenjuje se na 8,47 mlrd kuna, a njezina izvedba planira se ostvariti u razdoblju od kraja 2013. do sredine 2019. g. U nastavku (tablica 10.1.) prikazuje se planirani trokovnik (struktura ulaganja) za sve objekte i sadraje RC, ukljuujui i infrastrukturu (iznosi su podloni odstupanjima). Tablica 10.1. Struktura ulaganja u RC (procjena)
r.br. 1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Namjena ulaganja Zemljite Otkup Najam i pravo graenja Komunalni doprinos, prikljuci, naknade, dozvole i sl. Golf tereni s pripadajuim sadrajima Kue za odmor (240) Apartmani (400) Boutique hotel sa 120 soba (5*) Golf hotel s 250 soba (5*) Obnova tvrava i zidina Shopping (trgovaki) centar Konjiki klub Linearni park RC Infrastruktura (vodoopskrba, zatita od oborinskih voda, sustav za napajanje vodom, ekoloki sustavi, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije, prometnice, i dr.) Ostala ulaganja (projektna dokumentacija, konzalting, nadzor, administrativni i sl. trokovi, pojedini segmenti eko-sustava, nepredvieni trokovi) UKUPNO Ukupno u kunama 1.049.559.400 592.500.000 247.500.000 209.559.400 242.169.000 4.398.167.800 864.000.000 287.229.000 530.416.500 75.274.500 94.728.900 22.021.500 108.831.000 32.510.400 530.143.500 237.482.900 8.472.534.400 Udjel u % 12,4 7,0 2,9 2,5 2,8 51,9 10,2 3,4 6,3 0,9 1,1 0,3 1,3 0,4 6,3 2,7 100,0
Izvor: Sari (2012); Razvoj Golf d.o.o.
Ukupna ulaganja u smjetajni dio RC-a 6.079.813.300 kuna.
(tabl. 10.1., r.br. 3-6) procjenjuju se na
U financiranju trokova izgradnje infrastrukture (tabl. 10.1., r.br. 12.) RC e sudjelovati s 411.178.300 kuna, odnosno 77,55%, a preostalih 118.965.200 kuna (22.45%) sufinancirat e Grad Dubrovnik iz ostvarenog komunalnog doprinosa koji se namjenski mora utroiti za komunalnu infrastrukturu na podruju na kojemu je ostvaren (RC).
Rev. 2 367
10.2. Modeli upravljanja resortom

Danas postoji znaajan broj kompanija koje upravljaju turistikim i golf resortima. Menadment kompanije upravljaju resortima kroz ugovore o upravljanju sklopljene s investitorima. Ukoliko resortom upravlja investitor, postoji mogunost da menadment kompanije tada pruaju usluge podrke i edukacije osoblja. Neke od najpoznatijih kompanija za upravljanje golf resortima su International Golf and Resort Management, Troon Golf, ClubCorp, Bluestar Resort & Golf, Benchmark Hospitality International, i dr.). Slijedei svjetski poznatu i uspjenu praksu, RC poslove upravljanja golf resortom planira povjeriti profesionaliziranim tvrtkama. Cilj i svrha ovakvog naina upravljanja je osigurati vlasnicima i korisnicima resorta jedinstveni standard upravljanja/proizvoda, vrhunske uvjete za boravak unutar resorta, uz prihvatljive trokove. Glavne aktivnosti u upravljanju golf resortom moemo podijeliti na: Upravljanje smjetajnim objektima Upravljanje golf igralitem Upravljanje ugostiteljskim sadrajima Upravljanje ostalim zajednikim prostorima i objektima Marketing i prodaja
Upravljanje smjetajnim objektima odnosi se na odravanje rezidencijalnih objekata, brigu o komunalnim uslugama i osobnim eljama i potrebama vlasnika i korisnika. Odrava se i isti unutranjost i okoli te osiguravaju usluge kuepazitelja, kuhara, kunih pomonica i(li) sobarica. Nadalje, vlasnicima i korisnicima se nude i ostale usluge poput opskrbe namirnicama, cateringa, praonice rublja, uvanja djece, odravanje vozila, najam el. vozila i bicikala, usluge prijevoza i sl. Management kompanija upravlja i hotelima unutar resorta, a hotelska infrastruktura se koristi i za pruanje dodatnih usluga i sadraja korisnicima rezidencijalnih objekata. Upravljanje golf igralitem dijeli se na: - Aktivnosti vezane za pripremu terena za igru: svakodnevna konja i zalijevanje trave te odravanje vodene i pjeane povrine. Redoviti servis potrebne mehanizacije. - Aktivnosti vezane za igru: odnose se uglavnom na administraciju i naplatu koritenja igralita, vjebalita ili opreme. Tu valja dodati i aktivnosti golf akademije, odnosno uitelja golfa. Posebna panja se pridaje golf kui koja osim ugostiteljskog dijela ima recepciju, svlaionice, trgovinu golf opremom, a esto i wellness sadraje. Upravljanje ugostiteljskim sadrajima danas postaje sve vie bitno. Gostima se nastoji pruiti irok raspon ugostiteljskih usluga. Objedinjeno upravljanje ugostiteljskim objektima omoguava optimalno koritenje postojeih resursa i smanjenje trokova nabave. Upravljanje ostalim zajednikim prostorima i objektima odnosi se na odravanje ostale zajednike infrastrukture, uma, parkova i upravljanje ostalim sportskim objektima. To podrazumijeva angaman tehnikog osoblja na poslovima odravanja i sigurnosti.
Rev. 2 368
Upravljanje prodajom i marketingom radi se na razini resorta jer se na taj nain postie maksimalni sinergijski uinak upravljanja na razliitim razinama, zatim jedinstveni standard svih segmenata rada resorta, prepoznatljive komunikacijske konstante, kao i ukupni stil komuniciranja resorta prema javnosti. Treba napomenuti da postoji praksa prema kojoj svaki dio resorta prodaju i marketing moe raditi i individualno. Ove aktivnosti se planiraju i provode u suradnji s turistikim zajednicama, tour-operatorima i golf udruenjima. Upravljanje golf resortom na naprijed navedeni nain doprinosi postizanju jedinstvenog standarda upravljanja/proizvoda/usluge to vodi do preduvjeta za stvaranje prepoznatljivog i povoljnog identiteta, jakog brenda i uspjenog pozicioniranja na tritu. S druge strane, ovakav nain upravljanja onemoguuje neusklaenost u prostoru/proizvodu/usluzi, glede bilo kojeg segmenta sadranog u sklopu RC-a, od kua za odmor do sportskih i kulturnih objekata. RC je javnog, a ne klupskog karaktera (poput npr. country/golf klubova u SAD-u) te na taj nain zadovoljava i socioloki segment, tj. unutar jo uvijek dominantnih drutvenih vrijednosti u Hrvatskoj, RC ne iritira javnost svojim ekskluzivitetom nego je dostupan ukupnoj javnosti. Golf igralite s 9 rupa bit e dostupan svima, bez obzira na stupanj poznavanja igre golfa, a golf igralite s 18 rupa, kao natjecateljski teren, bit e dostupan osobama koje posjeduju traeni stupanj poznavanja igre koji je vidljiv na lanskoj iskaznici. Svi ostali sadraji (ugostiteljski, kulturni, portski i ostali) dostupni su ukupnoj javnosti. Drutvena odgovornost Nastojanje investitora da se poslovanje RC-a pozitivno odrazi na svakodnevni ivot grada i njegovih graana ukazuje na praksu drutveno odgovornog upravljanja RC-om, ve od inicijalne (idejne) faze provedbe projekta. Naime, pored osnovnih i uobiajenih prateih (komercijalnih) sadraja golf resorta, RC stvara velik broj dodatnih sadraja koji e biti dio javnog prostora i kao takvi dostupni svima (npr. biciklistike staze, konjike staze, etnice, djeji park, park skulptura, memorijalni park, piknik zona za obitelji i ostali portskorekreacijski sadraji, ugostiteljski i kulturni sadraji, obnavljanje kulturne batine - tvrave Imperial, Strinjera, amfiteatar, itd.). Vaan doprinos drutvenoj zajednici ogleda se i u razminiravanju podruja Sra, koje je ukljueno u proces izgradnje RC-a.
10.3. portsko rekreacijski centar s golf igralitem i razvojna strategija turizma Hrvatske i Dubrovako-neretvanske upanije
Iz Zakljuka Vlade RH od 6. studenoga 2003. godine:
''Program razvitka golfa se, u okviru razvojne politike i strategije hrvatskog turizma kao bitnom elementu cjelokupne gospodarske politike, ocjenjuje i potvruje kao nuan, vaan i prioritetan.''
Rev. 2 369
''Program razvitka golfa, odnosno izgradnje golf igralita od vanosti je za Republiku Hrvatsku i ima karakter i smisao inicijalnog i poticajnog programa i jednog neprekinutog razvojnog procesa kojim se Hrvatska, kao turistika zemlja, treba trino dokazati i kao kvalitetna mediteranska i europska golf destinacija.'' Takoer, Glavni plan i strategija razvoja turizma RH, u izradi (IZT 2012), unutar osnovne grupe turistikog proizvoda ''avanturizam i sport'' predvia razvoj golf turizma. U Izvjetaju 11 (str. 61): Mjere i projekti za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma, pod: Mjera/projekt 3.12. ''Akcijski plan razvoja golf ponude'' navodi se: ''Za intenziviranje turistike potronje i znaajnije produljenje turistike aktivnosti na pred i posezoni, Hrvatskoj su prijeko potrebni specini sadraji turistike ponude na temelju kojih e biti mogue ponuditi nova turistika iskustva te privui odreene trine nie. U tom kontekstu, posebno valja naglasiti potrebu uspostave primjerene golf ponude. Kako je, sukladno postojeim prostornim planovima, gotovo svaka hrvatska upanija, kroz rezervaciju prostora, autonomno iskazala potrebu za izgradnjom odreenog broja golf igralita,u cilju utvrivanja razvojnih prioriteta i ekasnog usmjeravanja razvojnog procesa u skladu s mogunostima dravnog prorauna i stvarnim potrebama pojedinih turistikih makroregija, potrebno je na nacionalnoj razini denirati prioritete i stvoriti preduvjete za sustavan i trokovno racionalan pristup razvoju golf turizma u Hrvatskoj. U razdoblju do 2020. godine to podrazumijeva izgradnju 25 do 35 novih suvremenih golf igralita s prateom ponudom organiziranih u nekoliko regionalno rasporeenih grozdova. Uz detaljnu analizu potreba, Akcijski plan razvoja golf ponude mora sadravati i prijedlog konkretnih, zemljino-knjino ''istih'' lokaliteta za izgradnju odgovarajuih sadraja ponude, koncept najbolje uporabe izabranih lokaliteta, prijedlog poslovnoupravljakog modela te procjenu trine i nancijske isplativosti po lokalitetu. Budui da se radi o potencijalno znaajnom proizvodu koji se jo uvijek nalazi u inicijalnoj fazi razvoja, posebnu panju valja posvetiti deniranju prikladnog sustava skalnih, nancijskih i drugih oblika poticaja. Nadalje se navode oekivani uinci provedbe projekta razvoja golfa: - Ponuda novih turistikih doivljaja, - Znatno unapreeni desnacijski lanac vrijednosti, - Znatno produljenje turistike aktivnosti u pred i posezoni, - Vea potronja po danu boravka, - Vee zadovoljstvo boravkom.''
Podruje RC-a je od 2003. g. ukljueno u Prostorni plan DN, a od 2005.g. u Prostorni plan ureenja Grada Dubrovnika i Generalni urbanistiki plan Grada Dubrovnika, a prema kojim dokumentima je na lokaciji Dubrovnik - Sr mogue izgraditi portsko rekreacijski centar s golf terenima i prateim sadrajima, s gustoom izgraenosti od 10%. Struna ekpertiza gospodarskog razvitka DN, s naglaskom na turizam, koju je za DN izradio URBING d.o.o., uzevi u obzir prostorni i drutveni potencijal podruja, ustanovila je da je podruje Sra jedno od najpovoljnijih podruja za daljni razvoj turizma/gospodarstva s izrazito povoljnim razvojnim potencijalom (URBING 2009).
Rev. 2 370
Na temeljima navedenog zakljuka Vlade RH, preporuka Instituta za turizam, prostornoplanskih dokumenata DN, kao i strune ekspertize tvrtke URBING d.o.o., RC s pripadajuim sadrajima na poziciji Sra pokazuje se kao optimalna lokacija za izgradnju golf resorta. Osim to se sadraji RC-a i njihove povrine u potpunosti uklapaju u prostorni plan DN, oni do najvieg stupnja uvaavaju prirodnu, kulturno-povijesnu i tradicijsku batinu Dubrovnika i DN. Takoer, uz potpuno uvaavanje odredbi vaeeg Generalnog urbanistikog plana i potivanje najstroih ekolokih standarda, arhitektonski (estetski) doprinos RC-a odrazit e se pozitivno na identitet Dubrovnika (s aspekta urbaniteta). Naime, proteklih desetljea urbana i ukupna autentinost podruja izvan zidina staroga grada znatno je naruena neprimjerenom i nekontroliranom gradnjom, kao i neplanskim i neprimjerenim koritenjem prostora.

Suo SRDJ Knjiga

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Suo SRDJ Knjiga

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAZASTITU OKOLISA d.o.o.

SRNjemadke 10, 10020 Zagreb

ECOINA zaza titu okoli5a d.o.o. Direktor:

Zagreb, studeni 2012.

Nositelj zallata'. lzradival studije: Voditelj studije:

Razvoj Golf d.o.o. ECOINA d.o.o. Sonja Burela, dipl.ing.

Mirko Budi5a, dipl.ing.kem.tehn.

Iva Pedek,dipl.ing. grad.

Kolja Mikulic, dipl.ing.stroj.

BlaZenka Vulinovii, dipl.oec.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

4.10. Poglavlje u Studiji:

Konzultant: Dr.sc. Miroslav Katalini

Poglavlje u Studiji: 1.5., 4.1., 4.2., 5.1.1., 5.1.2.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

POPIS PRILOGA KNJIGE II:

Prilog 8. Prilog 9. Prilog 10.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Prilog 13. Prilog 14.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Slika 1.2. Kontaktno podruje RC-a s golf igralitem

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Opis funkcionalnih cjelina

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Rekreacijski park sa portskim centrom

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Slika 1.5. Karakteristian prikaza elemenata polja golf igralita

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Razlika nivoa vode

Kompaktirana ispuna Sloj sidrenja Debljina nadsloja min. 0,6 m

Razina visoke vode Kontrolna razina srednje (normalne) vode

3,7 m Podina (plato)

PROFIL JEZERA / DETALJ HIDROIZOLACIJE

Slika 1.6. Profil jezera u funkciji golf igralita s detaljem hidroizolaije

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

Klupska kua od 18 polja Klupska kua od 9 polja

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM

20.194 15.524 21.456 70.512 11.806 87.062 16.410 21.969 264.933

80 65 100 305 60 380 30 30 1050

0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 -

0,6 0,8 0,8 0,8 0,6 0,6 0,3 0,6 -

Po+P(S)+1 Po+P(S)+2 Po+P(S)+2 Po+P(S)+2 Po+P(S)+1 Po+P(S)+1 Po+P(S) Po+P(S) -

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM