Misija i ciljevi

MISIJA TURISTIKE DESTINACIJE

Misija destinacije ograniena je: atraktivnim,komunikativnim i receptivnim imbenicima zadovoljenje potranje je mogue ostvariti ako se utvrde prednosti u odnosu na konkurentske destinacije. kljuni problem je : koliko neka destinacija ispunjava oekivana zadovoljstva u pruanju turistikih potreba u toj destinaciji.

 Kod utvrivanja misije turistike destinacije neophodno je: usvojiti pravila da se prolo iskustvo uvijek mora uzimati u obzir jer svaka destinacija ima svoj imid. sve promjene u okruenju destinacije gdje se posebno istie elja turista za kontaktom sa ouvanom prirodom, antropogenim vrijednostima, itd.

najvanije pravilo govori da misija mora poivati na onome to ini konkurentsku prednost. odabrati e se atraktivni resursi s kojima e destinacija imati konkurentsku prednost u odnosu na druge turistike destinacije. Misija turistike destinacije mora motivirati sve sudionike u stvaranju atraktivnog turistikog proizvoda. Misija mora poivati na realnosti, tj. na resursima i potencijalima sa kojima raspolae

 u destinaciji moraju postojati: dravni i paradravni organi, turistike zajednice subjekti pruanja turistikih usluga U definiranju misije turistike destinacije se moraju definirati mjesto i nastup na tritu, zatim trini segmenti koji su znaajni za destinaciju te definirati potrebe i zahtjeve turistike potranje. svi subjekti destinacije moraju sudjelovati u svim procesima organiziranja, planiranja, kontrole te marketinkim aktivnostima

 Primjer definiranja misije kroz 3 turistike destinacije: 1. Poveati zaposlenost stanovnitva i narodni dohodak po glavi stanovnika, poticanjem razvoja takvog turizma koji e donijeti najvie koristi destinaciji ali uz uvjet da se odri ravnotea izmeu turistikog razvoja i ouvanja prirodne sredine. 2. Ako se destinacija razvija - unaprijediti zapoljavanje stanovnitva kao temeljni cilj. 3. Ako je destinacija ve razvijena - promovirati destinaciju, zadravati postojee atraktivnosti i prirodne vrijednosti uz stalno poboljavanje kvalitete ponude.

 MISIJA HIPOTETSKE DESTINACIJE: - poveanje profitabilnosti kroz poticanje investiranja u nositelje turistike ponude - pruiti turistima zadovoljstvo kroz kvalitetu ponude - na tritu nastupati koritenjem elemenata marketing miksa - razvijati to bolju komunikaciju izmeu stvaratelja turistikog proizvoda

 Kod definiranja misije turistike destinacije postoje takozvani SMART principi:

R (relevant ili relevantan): primjenljiv u okruenju u kojem se turistika destinacija nalazi; T (time specific ili vremenski orjentisan): postizanje cilja u predvienom vremenskom intervalu.

 MISIJA U DESTINACIJI KOJA SE JAVLJA KAO NACIONALNI TERITORIJ: 1. Razvijati domai turizam 2. Poticati razvoj inozemnog turizma 3. Poticati inicijative privatnog sektora 4. Poticati investiranje u infrastrukturu i suprastrukturu turizma 5. Ouvati turistike vrijednosti 6. Odrati visok standard turistikih usluga 7. Unaprijediti stupanj zatite turista

CILJEVI TURISTIKE DESTINACIJE

Kod definiranja ciljeva, koristi se analiza okruenja, trita, resursa i konkurencije. Sagledavanje svih elemenata iz okruenja, bilo da se radi o ansama ili prijetnjama, polazna je toka za definiranje ciljeva turistike destinacije. Kod formuliranja ciljeva treba voditi rauna da oni osiguravaju opstanak destinacije na turistikom tritu te poveavanjem njezinog prestia na tritu

 Ciljevi mogu biti kratkoroni koji su najblii sadanjem trenutku, srednjoroni koji se odnose na razdoblje ne krae od godine dana niti due od pet godina te dugoroni koji se odnose na razdoblje due od pet godina.

 Temeljni ciljevi turistike destinacije su okrenuti postizanju ekonomskih efekata, poput: - privlaenja inozemnih investicija - poveanja prihoda od inozemnog turizma - poveavanje stope zaposlenosti kroz otvaranje novih radnih mjesta u destinaciji - poveavanje stope rasta turistike potronje - devizni priliv

ciljevi imaju i svrhu da se zadovolje socio kulturne potrebe te ekoloki aspekti, okrenuti su i postizanju: - uvanja kulturno - povijesnog nasljea i prirode - unapreenja svijesti o kulturnom identitetu - promjena u podruju demografije - unapreenja socijalnih uvjeta ivota u destinaciji

 Temeljni principi znaajni za razvoj turizma su: ekonomski rast uz minimalnu inflaciju, puna zaposlenost, paljiva upotreba prirodnih resursa, ouvanje kulturno - povijesne batine, zatita potroaa, podjednako oporezivanje, ekonomska podrka i poticanje malog gospodarstva, unapreenje meunarodne reputacije, uravnoteen razvoj prometnog sustava, itd.

 Za ostvarivanje ciljeva postoje ipak i ogranienja poput: - eksternih = npr. gospodarska recesija u emitivnoj zemlji, rat u emitivnoj destinaciji, itd. - internih = organizacijska inertnost, problemi s odgovarajuom kvalifikacijom radne snage, problemi s potroenim atraktivnim prostorom, itd.

 POSTOJE 4 TEMELJNA CILJA TURISTIKE DESTINACIJE: 1. Da turistika destinacija doprinese poveavanju ivotnog standarda ljudi kroz ekonomsku korist od turizma 2. Razvoj infrastrukture i rekreacijske ponude turistima 3. Osiguranje razvoja putem kapaciteta 4. Ustanoviti razvojni program koji je konzistentan s razvojem nacije ali i ljudi na konkretnom podruju

organizacija
razlike u organizaciji turistike testinacije prema kriterijima 1.Geografski prostor 2.Funkcije 3.Izvori financiranja 4.Stupanj kontrole od strane vlade

 Lokalne turistike oranizacije bave se marketingom aktivnosti na razini grada ili opine,ili lokaliteta u okviru grada. To prije svega znai koordinaciju djelovanja svih subjekata na lokalnom nivou koji su ukljueni u turistiki prometa radi zajednikog utvrivanja i implementacije marketing aktivnosti u cilju obogaivanja turistike ponude

 Regionalne turistike organizacije: utvruju marketing planove na regionalnom nivou, provode promociju turistike ponude regije,odnosno regionalne destinacije i rade na kreiranju novih i obogaivanju postojeih turistikih proizvoda.

Nacionalne turistike organizacije zaduene su za stvaranje pozitivnog imida destinacije na vanjskom tritu - na najznaajnijim emitivnim tritima.

A kad nastupi kriza

prepoznavanje krize turistikih kompanija se oituje se iz : Praznina u strategiji Praznina u prinosima Praznina u likvidnosti

Podaci za rano prepoznavanje krize dobijaju se iz:

Prodajnih pregovora Zakljuaka sa velikim klijentima Knjigovodstva Obrauna trokova Statistike usporedbe trenutnog i planiranog stanja.

 Osnovni kriterijumi utvrivanja da li je organizaciju, kompaniju ili sistem mogue sanirati: Potreba za saniranjem Mogunost sanacije Prihvaanje sanacije.

 Organizaciju je nemogue sanirati kada je: Cash flow je tri uzastopne godine negativan, Proizvod je toliko zastario da vie ne moe biti konkurentan na analiziranim tritima, Sanacija ne donosi dovoljan prinos, Nepodobnost za kreditno zaduenje, Nova vrijednost nakon sanacije nia je od vrijednosti koja se moe sada ostvariti.

 Osnove faze sanacionog managementa su: Prepoznavanje krize i poetak njenog savladavanja, Utvrivanje uzroka, Analiza i ocjena trenutne situacije, postavljanje ciljeva za savladavanje krize, Kreiranje strategije za savladavanje krize, Razrada mjera, provoenje mjera, Kontrola konsolidacije.

 Osnovne poslovne grupacije koje pokazuju interes za proces sanacije, a i potencijalni izvori kapitala neophodnog za sanaciju su: Dosadanji vlasnici-spaavanje vlastitog kapitala i zadravanje procesa poduzetnitva, Poslovni partneri,da bi spasio vlastite prihode,najee je rije o kanalima prodaje, Novi vlasnici u partnerstvu sa konsultantima,bankama fondovima,advokatima, Javne institucije.

 Osnovne mjere koje se provode kroz krizni ili sanacijski management su: Uplate dosadanjeg ili dosadanjih vlasnika, Prodaja imovine koja nije potrebna za poslovanje, Prodaja pa zakup imovine potrebne za poslovanje, Smanjenje obrtnih sredstava, Odlaganje obaveza, Pribavljanje dodatnog tueg kapitala, Pomo javnih institucija.

 Turizam u kriznim periodima funkcionira dvojako ili kao faktor pada aktivnosti na nivou turistike destinacije jer je luksuzna usluga iji je dohodovni elasticitet vei od jedan,a dohodak u krizi pada

ili kao podsticaj,jer se kod turistikih usluga u krizi prelazi na manje luksuzne destinacije

 Analiza konkurentnosti same destinacije podrazumijeva i i promociju vlastitih specifinosti koje e joj dati prednost u odnosu na konkurenciju javljaju se i odreene potekoe: nai adekvatne destinacije za usporedbu sa slinom strukturom gostiju, poloajem i veliinom; dobiti dovoljno informacija o konkurentskoj destinaciji; doi do odgovarajuih zakljuaka za svoju destinaciju.

 Benchmarking je dakle kontinuirani proces identifikacije, razumijevanja i prilagoavanja proizvoda i ostalih instrumenata marketinga u cilju poboljanja vlastitog poslovanja. Ovaj proces u sebi ukljuuje: usporedbu s najboljima ne ograniavajui se na istu regiju gdje se aktivnost odvija , Usporedba proizvodnih i drugih aktivnosti s ekvivalentnim aktivnostima drugih, Usporedba proizvoda i usluga sa proizvodima i uslugama konkurenata koji imaju najbolje rezultate, usporedba tehnikih rjeenja u cilju odabira najbolje opreme, Primjena najbolje definiranog poslovnog procesa, Planiranje buduih pravaca razvoja i aktivno prilagoavanje novim trendovima, Ispunjavanje i nadmaivanje potroakih oekivanja

 SWOT analiza omoguava najiri kontekst u kome e se djelovati radi unapreenja turizma i utvrivanja konkurentske prednosti.Posebna korist SWOT analize a) kapitalizirati pojave koje se oznaavaju kao ansa i iste ne prepuste konkurentima; b) utvrditi signale za probleme koji se mogu pojaviti c) reorganizirati marketing turistike industrije u odnosu na promjene i postojee take; d) kreirati odgovarajui marketing informacijski sistem radi kvalitetnih upravljakih odluka; e) unaprijediti imid kroz uvaavanje promjena