MARIJIN

TRSAT
Nad Gradon, na groti, sidro i lanterna:
ruka u neveri, Ti si nan spasenje.
Vavik za nas moli milost svoga Sina,
Tvoj Kvarner blii se u bronci od zvona:
Salve Regina!
Crkva Blaene Djevice Marije na Trsatu
Biblioteka
TURIZAM I BATINA
Broj 70
ISBN 978-953-215-549-5
Urednitvo
Ana Ivelja-Dalmatin
Mato Njavro
Maja Periin
Iva Vranje
Marija Vranje
Glavni urednik
Mato Njavro
Odgovorna urednica
Ana Ivelja-Dalmatin
Nakladnici
Turistika naklada d.o.o., Zagreb
Franjevaki samostan na Trsatu
Za nakladnike
Marija Vranje
fra Lucije Jagec
Copyright by Turistika naklada d.o.o., Zagreb
Fotoliti
O_TISAK, Zagreb
Tisak
PRINTERA, Zagreb
Tekst
MARIJAN BRADANOVI
fra EMANUEL HOKO
Fotograje
Petar Fabijan, Foto Luigi, Opatija, Renco Kosinoi
Arhiv franjevakog samostana na Trsatu
Zagreb, 2009.
MARIJIN
TRSAT
Reljef Gospe Trsatske u kapeli svijea
4
MARIJIN TRSAT
Dragi posjetitelji
Marijina Trsata!
Raduje me veliki broj privat-
nih i organiziranih hodoaa u
Trsatsko svetite. Znam da lju de
ne treba puno nagovarati da kre-
nu na hodoae Gospi Trsatskoj.
Naa Rijeka nadbiskupija ima
takoer svoje posebno hodoae
u ovo Svetite. Ono je naj vee du-
hovno sredite u naem gradu i
Nadbi skupiji. Veliko je, ne samo
po broju hodoasnika, nego po-
glavito po duhovnosti koja se u
njemu doivljava i iz njega iri. To
je izvorna marijanska duhovnost,
proeta franjevakom jednostav-
nou, evaneoskom humanou
i tankoutnou. U budunosti
e postojati sve vea tenja za
Trsat sa Svetitem Gospe Trsatske, najstarijim hrvatskim marijanskim
svetitem
5
mno go toga dogodilo i utkalo u
povijest ovoga kraja, zapravo u
povijest Crkve i Domovine. Ne
bi trebalo zaboraviti nita od
onoga to se znaajno na Trsatu
zbilo. Ipak je najvrjednije danas
razumjeti tradiciju o povezano-
sti Trsata s Nazaretom jer iz te
predaje slijedi povezanost sva-
kog posjetitelja Marijina Trsata,
napose hodoasnika, i sa svetom
nazaretskom obitelji Isusa, Mari-
je i Josipa. Tu obitelj, s njezinom
odanou Bogu i meusobnom
ljubavi njezinih lanova, Crkva
stavlja za uzor kranskim obite-
ljima. U ovoj rijekoj crkvenoj
pokrajini, tj. metropoliji, vano
je nama, biskupima do pastorala
obi telji, a poetak te inicijative
zbio se upravo na Trsatu, u li-
stopadu 2001. godine za vrije-
me metropolijskog hodoaa s
naglaskom na obi teljskoj tema-
tici. To znai da su biskupi ove
metropolije prepoznali Trsatsko
svetite kao obi teljsko svetite i
da ga kao takvoga nastoje vrjed-
novati. Nadati se je da e to u
budunosti biti jo naglaenije,
pri emu uprava Svetita moe
svojim prijedlozima i programi-
ma puno pomoi. Pozdravljam
i podravam sve napore da se
kranska poruka prenosi i iri
modernim sredstvima priopa-
vanja. Suvremena Crkva mnogo
na tome inzistira, stoga sam sre-
tan to se Trsatsko svetite eli
doslovnim ivljenjem evanelja
prema prim jeru sv. Franje, to
e ukljuivati i sve veu potrebu
za oazama mira i osvjeenja ka-
kvo je Trsatsko svetite. Vjernici,
a i oni koji se moda takvima
ne smatraju, upravo tako danas
doivljavaju ovo Svetite, stoga
rado ovamo dola ze i vraaju se
osvjeeni, radosni i smireni.
Duga je povijest Trsatskog
svetita, sedam stoljea. U toj
dugoj prolosti na Trsatu se
6
ee pogledati i obnoviti svoje
dojmove. Posjetiteljima Trsatskog
svetita od srca elim da i za naj-
kraega boravka doive Boji dar
nove nade, smisla i vjere.
Dok razgledavaju crkvu, ka-
pelu zavjetnih darova, klaustar,
a moda i unutranjost samosta-
na, neka se pred njihovim oima
okreu stranice povijesti i promi-
u djela koja izazivaju osjeaj lje-
pote i divljenja. Ipak, elim svima
da istodobno doive istinu da je
Trsat oaza mira i osvjeenja.
Ivan Devi,
rijeki nadbiskup
predstaviti ovom novom mono-
grajom, najprije na hrvatskom
jezi ku, a zatim i na stranim jezi-
cima. Doista je oprav dano da se
na taj nain priblii mnogobroj-
nim posjeti teljima sadraj Trsat-
skog svetita, njegova povi jest,
kulturna bogatstva, a napose
njegova duhovnost.
Drugim rijeima, ovu mono-
graju vidim u slubi Svetita,
njegovih sadraja i programa, te
je u tome smislu smatram prijeko
potrebnom. Preporuujem je po-
sjetiteljima Trsata da se Svetitem
kreu s njome u ruci, ali i da im
ostane kao uspomena u koju mogu
Impozantni glavni oltar Trsatskog svetita
7
SVETITE BLAENE DJEVICE MARIJE,
GOSPE TRSATSKE
M
arijin Trsat je osobit povijesni,
vjerski, kul turni i graditeljski
najpopularnije svetite pomoraca
Kvarnerskog zaljeva i duhovno
sredite zapadne Hrvatske. Iako
ima i svoju predfranjevaku po-
vijest, koju je teko precizno ra-
zluiti od legende, bitno ga je obli-
kovalo stoljetno sluenje franjeva-
ca koji su ga obiljeili izvornom
snagom franjevake pobonosti,
bliske irokom puku. Trsatski fra-
njevaki samostan naj poznatiji je
u zapadnoj Hrvatskoj. Ne plijeni
pozornost savrenstvom primjene
i ouvanou graditeljskih oznaka
vremena u kojemu je nastao, ve
ostvare nom povijesnom zadaom.
Kopija trsatske ikone Bogorodice s djetetom, XVIII. st., samostanska
riznica
sklop koji ine Svetite Gospe
Trsatske i franjevaki samostan,
boravite uvar tog Svetita. Na-
ravno, jezgra je tog sklopa Sveti-
te Majke Boje i ono daje Mari-
jinu Trsatu snagu privlaljivosti u
prolosti i danas. Ono je obiteljsko
svetite, jer su mu poeci vezani
uz tradiciju o boravku Marijine
kuice na Trsatu (1291. 1294.)
prije dolaska u Loreto. Zato je ta-
koer i Loreto sestrinsko sve tite,
i s pravom nosi naslov HRVAT-
SKI NAZARET. Ve odavno je i
8
Svetite Maj ke Boje na Trsatu,
kao gradi teljsko ostvarenje unutar
grada Rijeke, ne spa da meu naj-
ljepa sauvana crkvena zdanja,
jer su neka i zamiljena kao kon-
kurencija trsatskom graditeljskom
sklopu, ali ih slavom sve nadaleko
zasjenjuje. Prije opisa Trsatskog
svetita potreb no je ponoviti zapi-
se o njegovim poecima. Valjda
nema po naim otocima obitelji
u kojoj se ne spominje Svetite
Gospe Trsatske. Odakle i u emu
je privlanost Trsata? Aneo je to
rekao u pozdravu Mariji nazvavi
je milosti puna, to znai: puna
Boga, blizu Boga, ispunjena Bo-
jom moi. Drugim rijeima, u Ma-
rijinoj blizini doivljavamo Boju
blizinu, jer je ona bliska i Bogu
i nama. Ona nam, stoga, pomae
da po njoj postajemo bliski Bogu
pa su njezina svetita mjesta Bo-
je blizine, mjesta gdje se ta Boja
blizina oituje. Zato u Marijinim
svetitima, i ovdje na Trsatu, do-
ivljavamo sigurnost da je Bog taj
koji je s nama, da on vodi nau
povijest, na ivot, na narod, da
je on oslonac svega to se zbiva pa
u njemu imamo sigurnost.
Kardinal Josip Bozani,
zagrebaki nadbiskup
Majka Boja Loretska
Blagoslov Pastoralnog centra
9
POKUAJ POVIJESNE REKONSTRUKCIJE
POETAKA TRSATSKOG SVETITA
D
esetoga svibnja 1291. go-
dine, prema legendi je, na
iz kue nae Gospe, nalazimo
znakovite 1294. godine na popi-
su miraza Margerite Angeli, keri
epirskog despota Nicefora, kad
se udavala za Filipa II. Anuvin-
ca (DAnjou, lat. De Angelis to
Ilustracija iz glasovitog
Glavinieva djela Historia
Tersattana iz XVII. st.
zaravni na kojoj se danas nalazi
fra njevaki samostan, osvanula
Nazaretska kuica, ona u kojoj
je ivjela Blaena Djevica Mari-
ja, prema tome i ona u kojoj se
odigrao in Navjetenja i utjelov-
ljenja Kristova. Na Trsat su je iz
Nazareta prenijeli aneli. Ovdje je
ostala do 10. prosinca 1294. godi-
ne, kad je aneli prenijee u Lore-
to, pokraj Ancone, gdje se i danas
nalazi. Racionalna interpretacija
legende nudi nam sloenu priu
koja je u segmentima i znanst veno
provjerena. Nazaretska kuica ve
je u apostolsko doba bila pretvo-
rena u Svetite koje je porueno
u vrijeme arapske invazi je, no
obnavljaju ga kriari u XIII. sto-
ljeu. U doba Kriarskih ratova
bio je rairen obiaj evakuacije
(zlobnici bi za neke sluajeve
kori stili i drugi pojam) relikvija iz
Svete zemlje. Meu kriarima su
u tome prednjaili redovnici, oso-
bito znameniti ratniki red vite-
zova-templara, hrvatski nazivanih
bojacima. U srednjovjekovnoj
se interpretaciji redovnici koji
posredu ju u spaavanju relikvija
esto poistovjeuju s anelima.
Takoer, upravo je 1291. godine
pala Accra, posljednje kriarsko
uporite u Svetoj zemlji. Relikvi-
ju svete kue, tj. sveto kamenje
10
Interes je naih feudalaca u pot-
pori Anuvincima ograniavanje
naglog rasta mletakog utjecaja,
a takav rasplet odgovara i Rimu.
Frankopani, feudalni gospodari
regije, bili su saveznici Anuvi-
naca u borbi za hrvatsko-ugarsko
prijestolje. Uloga Frankopana bila
je, bez sumnje, kljuna u gene-
zi i daljnjoj popularizaciji kulta
Trsatske Gospe. Vjerojatno su
imali udjela i u akcijama koje su
prethodile pojavi kulta na Trsatu,
a koje jo nisu preciznije razja-
njene. Najsigurniju komunikaciju
Levanta i Europe predstavljao je
pomorski put koji je vodio upravo
uzdu razvedene, za plovidbu po-
godne, istone obale Jadrana. An-
cona, pokraj koje se nalazi Loreto,
bila je glavna papinska luka, ali i
jed na od najznaajnijih luka u vezi
izmeu dviju oba la Jadrana. Tamo
je postojala i hrvatska dijaspo ra,
osobito osnaena u XV. stoljeu
priljevom iz bjeglica pred turskim
osvajanjima. Napokon, arheolo-
ka istraivanja na Bogorodiinoj
kui u Loretu potvrdila su indicije
o preseljenju i kriarima.
opet podsjea na anele). Anu-
vinci, napuljski vladari, upravo u
to vrijeme obilato daruju, hrvatske
krajeve, ne bi li zadobili prevlast
u borbi za ugarsko-hrvatsko prije-
stolje. Osobito su im privlana
primorska mjesta, kao mostobran
prema unutranjosti, sklonijoj
konkurentskim Arpadoviima.
Aneli donose Nazaretsku kuicu na Trsat, ilustracija iz Historie
Tersattane
Ilustracija Gospe Trsatske iz
Historie Tersattane
11
PROELJE CRKVE I SAMOSTANA
N
a dananjoj se crkvi isprepli-
u mnogi stilovi i povijesna
diciji. Isti ugoaj prua povieni
zabat proelja valovitih linija. U
proelje zvonika majstor je vje-
to ugradio jedan stari prozor
ukraen no izraenim kasnogo-
tikim ukrasnim motivom ueta.
Aktualni klasicistiki stil nazire
se tek u ralambi proelja pila-
strima s kompozitnim kapitelima.
Plitki vegetabilni ornament nije
modeliran, ve urezan u buci.
Simetrino se proteui na ulaz u
samostan, proelje varljivo suge-
rira trobrodnost unutranjosti. Za
pobone ulaze u sjevernu lau i
samostan iskoriteni su stari por-
tali iz XVII. stoljea. Oni, pak
Crkva Gospe Trsatske, sklad razliitih stilova i povijesnih razdoblja
razdoblja. Proelje je osebujna
mjeavina kronoloke slojevito-
sti, stilskih kanjenja, ugledanja
na slavnu prolost te, za nae
krajeve karakteristinog, ted-
ljivog pristupa obnovama. Naj-
ispravnije ga je okarakterizirati
bidermajerskim, jer vjerno odra-
ava duh tog razdoblja armacije
nacionalne svijesti i graanskog
ukusa. Izvedeno je prilikom po-
sljednjeg produenja crkve 1824.
godine. Zvonik je, mjesni gradi-
telj Jakov Matkovi, tad izgradio
u jo uvijek ivoj baroknoj tra-
12
zbog stilskog ka-
njenja odiu visoko-
renesansno-maniri-
stikim ugoajem.
Nadvratnik desnog
pobonog portala
ureen je propetim
lavovima koji lome
kruh, jednim od gr-
bova Frankopana, fe-
se javlja na nekoliko
mjesta u ukrasu pro-
elja, zapravo je pri-
kaz izvornoga grba
Frankopana. Tako je
bidermajerska obno-
va Trsatskog sveti-
ta, ba kao i ona
oblinjeg katela, u
nacionalnim okviri-
udalnih gospodara Trsata, osniva-
a i najveih donatora samostana.
Motiv estokrake zvijezde, koji
ma vrlo rani primjer izraavanja
buenja nacionalne svijesti kroz
graditeljstvo.
Bidermajersko proelje crkve Gospe Trsatske
Franjevaki grb
Zabat desnog pobonog portala
13
K
ao nosai dananjeg pjeva-
lita, ispod kojeg se ulazi
UNUTRANJOST
CRKVE
XV. stoljea. Tada je knez Martin
Frankopan dozvolom pape Niko-
le V. poeo graditi novu crkvu i
samostan, te 1453. godine doveo
franjevce iz Bosne, takozvane
Bosanske vikarije. Martinova cr-
kva bila je tipina kasnogotika
jednobrodna (dvoranska) crkva s
pravokutnim svetitem.
Njezini su preostaci i unu-
tranjost danas sauvani u niim
dijelovima zia Svetita i crkve,
na dijelu junog zida povezanog
s klaustrom. Izvorni se juni zid
Raskona unutranjost trsatske bazilike
u crkvu, sekundarno su u prvoj
polovici XIX. stoljea iskoriteni
gotiki stupovi. Nakon ulaska u
crkvu iznenaujue se nailazi na
samo dvije lae, prvotnu i lijevu,
nastalu baroknim objedinjava-
njem nekadanjih pobonih kape-
la. Iako su Frankopani, feudalni
gospodari Trsata, prvu crkvu na
tom mjestu vjerojatno izgradili
ve krajem XIII. stoljea, najra-
niji dijelovi dananje potjeu iz
14
podignuo barun Franjo
ikulini od Podsuseda
i Stubice, carski savjet-
nik i naslovni biskup
grada Skoplja. On je i
sahranjen podno oltara,
o emu svjedoi natpis
iznad kapitela nasuprot-
nog zidanog stupca. Pr-
votni oltar ve je 1725.
godine zamijenjen da-
nanjim. Pobone su
oltarske skulpture sv.
Paskala i sv. Bernardi-
nija Sijenskog iz istog
vremena. Rezbarene su
u drvu, a obradom imi-
tiraju skupi mramor.
Slika Stigmatizacija
sv. Franje izraena je
1891. godine, a izvor-
na se pala ovog oltara
uva u samostanu.
protezao od svetita do oltara sv.
Nikole, najblieg ulazu u crkvu.
S druge strane, preostaci neka-
danjeg sjevernog zida skriveni
su u masivnim, zidanim stupo-
vima koji glavnu lau odvajaju
od pobone. Zanimljivo je da su
prilikom barokizacije u XVII.
stoljeu Frankopani franjevcima
naloili suzdranost, kako adap-
tacija ne bi naruila izvornost
Svetita.
1
Oltar sv. Franje Asikog
prvi je u nizu oltara sjeverne (lije-
ve) lae. Prvobitni je oltar na tom
mjestu poetkom XVIII. stoljea
2
Kapela sv. Ane. Prvotnu
je kapelu na ovom mjestu, kao
obiteljsku grobnicu, 1624. go-
dine dao izgraditi barun Stjepan
della Rovere, tadanji feudalni
upravitelj Rijeke. Sauvani nat-
pis na ploi izmeu oltara sv.
Ane i prvotnog oltara sv. Franje
svjedoi o tom pothvatu. Da su
barun i lanovi njegove obitelji
tu pokopani potvruje natpis na
ploi podno oltara i onaj njemu
nasuprot, ugraen u zidani stup
koji dijeli glavnu od pobone
lae. Kapela je ve dvadesetak
godina nakon izgradnje inkorpo-
Oltar sv. Franje Asikog
15
rirana u jedinstvenu,
lijevu crkvenu lau.
Od izvornog je olta-
ra kapele sauvana
slika Bogorodice i
sv. Ane s lanovima
obitelji della Rove-
re i njihovim sveci-
ma zatitnicima: Sv.
Stjepan je barunov
zatitnik, Sv. Ana je
baruniina zatitni-
ca, a Sv. Ferdinand i
Sv. Fridrik zatitnici
su barunovih sinova.
Podno nogu darivate-
lja je klju grada Ri-
jeke. Autor je oltarske
slike Giovanni Pietro
Telesphoro de Pomis,
Talijan koji je radio u
Grazu, na dvoru nad-
vojvode Ferdinanda.
Taj se tipini izdanak talijan-
skog humanizma, osim slika-
njem, bavio arhitekturom i me-
daljarstvom. U slikarstvu je bio
sljedbenik mletakih manirista.
itavo stoljee nakon nastanka,
de Pomisova je slika uklopljena
u sadanji drvorezbareni oltar. Na
bonim postoljima oltara, pokraj
tordiranih stupova, u punoj su
skulpturi prikazani Sv. Ivan Ka-
pistran i Sv. Bernardin.
3
Kapela sv. Petra apo-
stola. Izvornu je kapelu na tom
mjestu 1531. godine dao izgraditi
jedan od veih darivatelja samo-
stana, hrvatski vojskovoa Petar
Krui. I ona je, poput prethodne,
prilikom barokizacije provedene
u prvoj polovici XVII. stoljea,
ugraena u jedinstvenu lijevu po-
bonu lau. Drvorezbareni oltar
sa slikom Krist predaje kljueve
sv. Petru i predelom s prikazom
Dua u istilitu potjee iz 1723.
godine. Pobone skulpture, kao
na vjetru razigranih nabora dra-
perije, predstavljaju Sv. Pavla
apostola i Sv. Jeronima. Oltar je
podignut donacijom Petra de De-
nara, carskog upravitelja bakarske
luke i savjetnika dvorske komore
Oltar sv. Ane
16
u Grazu. Lijevo i
desno u podnoju ol-
tara danas se nalaze
grobne ploe Nikole
VI. Frankopana Tr-
akog umrlog 1523.
godine i njegove su-
pruge Elizabete Pe-
tuhi de Gerse umrle
1513. godine. Vege-
tabilni ukras i dupini
u obrubu Nikolina
epitafa izrazito su
renesansnih karakte-
ristika.
U grobnoj kripti
podno oltara sahra-
njeno je nekoliko
senjsko-modrukih
biskupa (Smoljano-
vi, Mariani, Aga-
ti), to jasno govori
o vanosti Trsatskog
svetita u toj Bisku-
piji. U kripti kapele sv. Petra na-
vodno je poloena i glava Petra
Kruia o emu govori ugovor
njegove sestre Jelene koja je na-
kon njegove pogibije pod Klisom
otkupila njegovu glavu, isplativ-
i Turcima stotinu dukata.
4
Kapela sv. Antuna Pa-
dovanskog. Dograena je poput
apside pobonom brodu 1691.
godine iz zaklade Franje Franku-
lina, potkapetana bakarske luke i
grobnikog katela, koji je dona-
cijom osigurao povlateni ukop
za svoju obitelj. Postojei mra-
Oltar sv. Petra apostola
Nadgrobna ploa krkog kneza
Nikole VI. Frankopana
17
morni oltar postav-
ljen je 1761. godine.
Oltarska pala pripi-
sana je Christop-
horu Taschi, mle-
taki odgojenom sli-
karu, rodom iz Ber-
gama, koji poet-
kom XVIII. stoljea
djeluje u naim kra-
jevima i to s obje
strane mletako-hab-
sburke granice.
Osobito je bio
popularan meu fra-
njevcima od Trsata
do Karlobaga.
Istie se slikama
velikog formata koje
je radio za trsatski
samostan i krku ka-
tedralu.
Natpis na nad-
grobnoj ploi svje-
telja Trsatskog sveti-
ta i proiritelja sa-
mostana, fra Franje
Glavinia i trsatskog
slikara fra Serana
Schna.
Na njih danas,
podsjeaju reljefni
likovi koje je 1989.
godine izradio rije-
ki kipar Zvonimir
Kamenar.
doi da su u kripti kapele stolje-
ima pokapani trsatski franjevci,
pa su tu i posmrtni ostaci obnovi-
5
Mramorni oltar sv. Mi-
hovila nalazi se u glavnoj lai,
lijevo od trijumfalnog luka Sve-
Kapela sv. Antuna Padovanskog
Fra Franjo Glavini i fra Seran Schn,
obnovitelji Trsatskog svetita
18
tita. Ovaj prvorazredni kame-
noklesarski rad izveden je poet-
kom XVIII. stoljea, sredstvima
koja je oporuno ostavio senjski
biskup Sebastijan Glavini. Viso-
ko zanatsko umijee ogleda se u
vjetom komponiranju razliitih
vrsta jednobojnog i viebojnog
mramora. Osobito je lijep minija-
turni prikaz sv. Mihovila koji ubi-
ja Sotonu u sredinjem medaljonu
na predoltarniku (antependiju).
Palu s arkanelima Mihovilom,
Gabrijelom, Rafaelom, malim To-
bijom i pripadnicima aneoskih
hijerarhija s presvetim Trojstvom
na vrhu, 1631. godine naslikao je
vicarac Seran Schn. Taj sli-
kar-franjevac na Trsat dolazi oko
1630. godine, na poziv, gotovo
odmah nakon velikog poara koji
je poharao samostan. Boravei ov-
dje vie od desetljea, samostanu
ostavlja veliki slikarski opus. Nje-
gove je slike lako prepoznati po
gracilnim, maniristiki izduenim
likovima svijetle puti i prozra-
noj draperiji halja. S posebnom
je panjom slikar prikazao lik sv.
Mihovila, zatitnika fra Mihovila
Kumara, tadanjeg provincijala
franjevake provincije Bosne -
Hrvatske i zaetnika grandiozne
obnove samostana.
6
Kasnogotiki trijumfalni
luk najznaajniji je ostatak arhi-
tektonske plastike iz doba izgrad-
nje franjevake crkve i samostana
u drugoj polovici XV. stoljea.
Veliku palu Navjetenja u luneti
iznad trijumfalnog luka, tekom
je venecijanskom paletom 1714.
godine naslikao Christophor
Tascha. U uobiajenu scenu Na-
vjetenja inventivno je uklopljen
prizor prijenosa Svete kuice.
Kao donator je, natpisom na po-
sebnoj slici ispod Navjetenja,
zabiljeen barun Franjo Ignacije
Androcha. Kovanu reetku koja
zatvara svetite 1707. godine
donirao je senjski biskup Martin
Brajkovi. Reetka je raskono
ukraena lisnatim ornamentom i
gurama anela apliciranim na
podlogu u formi punica. Smatra
se jednim od najboljih djela te
vrste u cjelokupnom hrvatskom
baroku.
7
Crkva je stoljeima slo-
vila kao najpovlatenije mo-
gue mjesto ukopa u regiji. Za
Frankopane je, naravno, bila
rezervirana grobna kripta ispod
podnice samog svetita. Ne treba
zaboraviti da je to i mjesto pr-
vobitne, predfranjevake crkve
i same Bogorodiine kue, u
vrijeme dok se ta relikvija, pre-
ma predaji, nalazila na Trsatu.
Grobna je ploa vrlo izlizana,
pa je danas prekrivena sagom
da se zatiti ono to je ostalo od
reljefa i natpisa. Ondje izvorno,
od druge polovice XV. stoljea,
poivaju utemeljitelj samostana,
Martin Frankopan sa suprugom
Dorotejom i njihov neak Bartol.
19
Trijumfalni luk svetita s oltarom sv. Mihovila s lijeve i oltarom
sv. Katarine s desne strane
20
pana, jedna od dviju
najveih u hrvatskoj
feudalnoj povijesti,
dugo je nakon izu-
miranja golicala ma-
tu hrvatskog puka.
Tako je uz podze-
mlje Svetita vezana
mjesna legenda o u-
desnom zlatnom ko-
nju sv. Martina, od
kojeg franjevci pre-
ma potrebi uzimaju
dio, koji zatim opet
naraste. Sredinom
XX. stoljea svetite
je poploano zelen-
kastim mramorom i
ukraeno ciklusom
slika (Prijenos Sve-
te kuice, Sveano
krunjenje lika Bl.
Dj. Marije 8. rujna,
1715. godine, Zavjet
Petra Kruia, Knez
Nikola Frankopan
alje izaslanstvo u
Nazaret, Zdravo Zvi-
jezdo mora). Izradio
Ukop Bartola memoriran je nat-
pisom, dok je brani par prika-
zan u reljefu. Podno suprunika
je tit sa estokrakom zvijezdom,
stariji grb Frankopana. Ovdje
je u bronanom sarkofagu bio
sahranjen i Nikola IX. Franko-
pan koji je umro 1647. godine
u Beu, a jedno je vrijeme bio
hrvatski ban. Dinastija Franko-
ih je zagrebaki slikar Vladimir
Kirin. Prozore svetita i cijele
crkve ukrasio je svojim vitraji-
ma 1993. i 1994. godine splitski
slikar Josip Botteri Dini. Goti-
ka vrata na desnom zidu svetita
vode prema sakristiji.
8
Monumentalni mramor-
ni glavni oltar Svetitu je 1692.
godine darovao brat tadanjeg
Raspelo na kovanoj reetki koja zatvara ulaz
u svetite
21
gvardijana, zagrebaki sudac Ivan
Uzolin. Pripisuje se radionici go-
rikog majstora Giovannija Paca-
ssija. U sreditu oltara je kopija
znamenitog triptiha Gospe Trsat-
ske, iji se original danas uva
u samostanskoj riznici (vidjeti u
daljnjem tekstu). Slika je ovjena-
na zavjetnim darovima. U pobo-
nim su niama pune skulpture sv.
Franje i sv. Ivana. Arhitektonskom
i guralnom plastikom osobito je
bogato ralanjena atika oltara.
Rasko pojaava uporaba razno-
Kovana reetka iz 1707. godine, jedinstveno djelo hrvatske barokne
umjetnosti
22
23
^ udotvorna slika Majke
Milosti, dar pape Urbana V.
Trsatskom svetitu
' Glavni oltar bazilike sa slikom
Majke Milosti
= Stigmatizacija sv. Franje na
vratnici svetohranita
24
bojnog mramora i mramornih
inkrustacija. Umecima mramora
izvedeni su i mali guralni prikazi
Stigmatizacije sv. Franje na vrat-
nici svetohranita i Bogorodice s
Kristom na antependiju. Dva luna
prolaza s drvenim oslikanim vrat-
nicama omoguuju ophod uokolo
oltara. Prostor iza oltara sluio je
za odlaganje zavjetnih darova.
9
Dananji mramorni, inkru-
stirani oltar sv. Katarine, desno
od trijumfalnog luka (gledano od
glavnih vrata), podignut je u XVII.
Prijenos Svete kuice, slika u svetitu
25
stoljeu. Bio je trei u
nizu na tom mjestu,
nakon svoga gotikog
i ranobaroknog pret-
hodnika. Donirala ga
je Ana Sorsiana roe-
na Petrekovi, kako je
zabiljeeno na natpisu
na oltarskoj predeli.
Oltar gorikih majsto-
ra samo se u detaljima
razlikuje od nasuprot-
nog oltara sv. Mihovi-
la. Ba kao i kod nje-
ga, sredinja je pala s
prikazom sv. Katarine
s muenicama znatno
ranijeg postanka, a
naslikao ju je takoer fra Seran
Schn.
Aleksandrijska muenica pri-
kazana je i na predoltarniku teh-
nikom inkrustacije.
10
U ophodu slijedi drvo-
rezbareni polikromirani oltar
Sv. Ivana Nepomuka na ju-
nom zidu glavne lae. Svetac je
prikazan unutar baldahina koji
pridravaju anelii. Okruen
je skulpturama franjevakih sve-
taca; Sv. Franje Solanskog i Sv.
Petra Alkantarskog sa strana i Sv.
Paskala na oltarskoj atici. Oltar
je posveen 1727. godine. Poput
ostalih drvorezbarenih oltara u
crkvi izradila ga je franjevaka
Vitraj u svetitu
Oltar sv. Katarine, pala sv. Katarine s
muenicima
26
Oltar sv. Ivana Nepomuka
27
11
Propovjedaonicu je, tako-
er, poput prethodnog, a i slje-
deeg oltara izvela ista radionica
1726. godine. Koara je petero-
kutnog oblika. Rubovi punih
stranica naglaeni su balustrima.
U sredinjoj kartui parapeta
izveden je Marijin monogram.
Kompoziciju kruni baldahin s
punom skulpturom anela koji
pue u trublju. Vratnica koja
vodi do hodnika na samostan-
skom katu reljefno je ukraena,
radionica kranjskog (slovenskog)
podrijetla i junotirolskih utjeca-
ja. Trsatski su franjevci u XVIII.
stoljeu i upravno bili vezani za
Kranjsku. Radionica je ostavila
znaajan broj djela na Trsatu,
boravei ovdje dvadesetih godi-
na XVIII. stoljea. U skladu s
ondanjom modom ovi su oltari
bili drvorezbareni i bojeni tako
da imitiraju ukras viestruko
skupljih mramornih, inkrustira-
nih oltara.
Propovjedaonica iz 1726. godine i Krini put, detalj
28
Unutranjost crkve Blaene Djevice Marije, Gospe Trsatske
29
30
a sredinji je motiv Kri-
stov monogram.
12
Oltar sv. Niko-
le. Zatitnik pomoraca u
ovoj se crkvi astio ve
poetkom XVI. stoljea.
U prvoj polovici XVII.
stoljea oltar je obnov-
ljen, a iz 1631. godine je
pala sv. Nikole sa zago-
vornicima, djelo fra Se-
rana Schna. Na knjizi
koju dri svetac sauvao
se originalni slikarev
potpis. Sv. Bonaventu-
ra prikazan je u reljefu
atike oltara kako sjedi
na oblaku. Na lijevom
pobonom postolju puna
je skulptura jednog sveca
Oltar sv. Nikole, zatitnika pomoraca
Unutranjost crkve Gospe Trsatske
31
Veliki klaustar Franjevakog samostana na Trsatu
Impresivni krini svodovi Velikog klaustra
32
da nikad nije bio dio samostanske
klauzure, ve je zamiljen i kori-
ten kao otvoreni dio samostana,
mjesto gdje su se hodoasnici
mogli odmoriti, okrijepiti i utaiti
e. Masivni obukani zidani stu-
povi i krini svodovi, daju opi
dojam kontinentalnog baroka.
Cilindrino krunite vodospreme
(terne) poput ostale kamene
arhitektonske plastike iz tog raz-
doblja na Trsatu, ima karakteristi-
ke maniristikog oblikovanja.
Poslije obnove nakon poara
1629. godine, klaustar je nizom
fresaka, s prikazima iz Bogorodi-
ina ivota, ukrasio Seran Schn.
Izvorne, vrlo oteene freske, ne-
stale su u dvjema pretjeranim re-
stauracijama u XIX. i XX. stoljeu.
Sauvani su ipak autorovi motivi i
biskupa, dok je na desnom prika-
zan Sv. Antun Padovanski.
Krini put na ziu crkve, na-
slikan fresko tehnikom ezdese-
tih godina XX. stoljea, djelo je
Varadinca Ivana Reeka. Klupe
za puk u glavnoj lai su iz 1886.
godine, a ispovjedaonice iz 1981.
godine. U obilazak samostana
moe se krenuti kroz mala vrata
na junom crkvenom zidu koja se
nalaze izmeu propovjedaonice i
oltara sv. Nikole.
13
Veliki klaustar. U nje-
ga se moe ui na zasebni ulaz
pokraj crkvenog proelja ili kroz
pobona vrata koja vode iz same
crkve.
Dovren je u razdoblju zama-
ne barokizacije potkraj prve polo-
vice XVII. stoljea. Zanimljivo je
Freska u Velikom klaustru
33
meuodnos likova. Ciklus poinje
Navjetenjem Marijina roenja,
pokraj vanjskog ulaza u predvorje
sakristije. Du klaustra stie se do
prolaza koji vodi do malenog dvo-
rita u kojemu je nedavno ureena
kapela u obliku trijema s prosto-
rom za paljenje svijea. Iz ovog se
dvorita ulazi u kapelu zavjetnih
darova, nezaobilazno odredite u
samostanskom sklopu.
14
Kapela zavjetnih darova
jedini je iz temelja (relativno)
novi dio samostanskog komplek-
sa, a graena je poetkom XX.
stoljea.
U njoj su u rasponu od drvo-
rezbarene skulpture preko srebr-
nine i drugih zavjetnih darova,
naivnog slikarstva koje narativno
opisuje konkretan dogaaj, za-
vjetnih prikaza brodova u oluji,
goblena, odbaenih taka i slinih
pomagala, prezentirana svjedo-
anstva o udesnim izbavljenjima
i ozdravljenjima prema zagovoru
Majke Boje Trsatske. Osobito
su dojmljivi prikazi iz smrtnih
pogibelji udom spaene djece.
Darovi vjerno odraavaju snagu
i meunarodno znaenje Marijina
svetita na Trsatu. Izloci se stalno
mijenjaju i nadopunjuju novim da-
rovima. Kapelom dominira vrsna
gotika skulptura Gospe Slunjske
iz XV. stoljea. Gospu su franjevci
krajem XVI. stoljea pred Turci-
Predvorje Velikog klaustra
Kapela svijea.
34
ma sklonili najprije u Senj, pa ubr-
zo na Trsat. Stoljeima se uvala
u samom svetitu trsatske crkve.
Sve do druge polovice XX. stolje-
a veina je zavjetnih darova bila
izloena na ziu same crkve.
15
Kapela sv. Franje Asi-
kog. Ova je kapela zamiljena i
izvedena 1647. godine, dakle u
sklopu cjelovitog i grandioznog
graditeljskog pothvata krajem
prve polovice XVII. stoljea.
Donirao ju je Matija Rakamari.
Smjetena je u uglu Velikog kla-
ustra, tik do prolaza koji vodi u
dvorite, pred Kapelom zavjetnih
darova. Sadanji barokni oltarski
retabl izraen 1724. godine, djelo
je franjevake, drvorezbarske ra-
dionice koja je u to doba djelovala
na Trsatu. Sredinji reljefni prikaz
Stigmatizacije sv. Franje uokviren
je bogatim drvorezbarenim okvi-
rom. Za tu je kapelu ciklus Kri-
nog puta naslikao Bakranin Nenad
Petronio. Krilom Velikog klaustra
slijedi prodavaonica uspomena,
krunica i svijea te vratarnica unu-
tarnjih samostanskih prostora koja
je ujedno i informativni punkt. U
kutu je ulaz u unutarnji prostor
samostanske klauzure. Dalje se
moe jugozapadnim krilom prema
predvorju i izlazu iz samostana.
16
Predvorje Velikog klau-
stra (izlaz) ukraeno je skulptu-
rom Bogorodice i jedinom sau-
vanom izvornom, Schnovom
Kapela zavjetnih darova
35
freskom iz prve polovi-
ce XVII. stoljea. Scena
u luneti pod svodom,
iznad ulaza u klaustar,
prikazuje Bogorodicu
kao Nebesku kraljicu s
Isusom u krilu. Uz Bo-
gorodicu su prikazani
Sv. Franjo i Sv. Miho-
vil. Freska je sluajno
pronaena ispod buke
u vrijeme obnove samo-
stana ezdesetih godina
XX. stoljea. Iz pred-
vorja se izlazi u perivoj
ispred crkvenog proe-
lja. Okoli samostana,
Krini put, Marijin pe-
rivoj, Pastoralni centar
Predvorje Velikog klaustra sa
sauvanom freskom S. Schna
Kapela sv. Franje Asikog iz 1647. godine
36
Slika Gospe Trsatske spaena iz poara u Klanjcu
Bogato ukraen sakristijski ormar
37
Aula Ivana Pavla II., Trsatske
stube, trsatska Gradina i druge
zanimljivosti koje se mogu obi-
laziti na Trsatu opisane su kasni-
je u tekstu.
17
Sakristija se nalazi uza
svetite, a njezino predvorje na
mjestu stare sakristije u kojoj
su smjetena dva robusna orma-
ra za liturgijsko ruho i posue.
Datirani su natpisima u 1661. i
1678. godinu. Kasniji ima ki-
enije metalne okove, dok je
stariji, drvorezbarski bogatije
ukraen, ukladama baroknih for-
mi i ornamentiranim lezenama.
Raskonim intarzijama istiu se
sakristijski ormar za uvanje po-
kaznica i ormari za popis svetih
misa iz XVIII. stoljea. Kameni
umivaonik u sakristiji svojim
je stilskim karakteristikama ka-
snogotiki rad (glavice stupia,
prolirana greda, Kristov mo-
nogram klesan goticom, trilobni
svretak ukraen zupcima). Plit-
ko uklesana datacija (1668. god.)
naknadno je dodana, a vjerojatno
biljei vrijeme njegove ugrad-
be u staru sakristiju. U novu je
sakristiju premjeten sredinom
XX. stoljea.
Ormari za popis svetih misa iz
XVIII. st.
Detalj kamenog umivaonika u
sakristiji
Sakristijski ormar za uvanje
pokaznica
38
Barokni zvonik crkve Gospe Trsatske
39
M
ali klaustar nalazi se unutar
tzv. Samostanske klauzure,
FRANJEVAKI SAMOSTAN
U SLUBI TRSATSKOG SVETITA
intimnijim ugoajem od onog iz
Velikog klaustra, koji praktino
od same izgradnje i nije bio dio
samostanske klauzure. Neobu-
kani stupovi zidani od kamenih
klesanaca Malom klaustru daju
odreenu mediteransku notu.
Ljetna blagovaonica je jo
jedna od samostanskih umjet-
nikih galerija. Posebno je doj-
mljivo da ova velika prostorija
i danas ivi u punoj, izvornoj
funkciji, premda su njezino zie
i strop potpuno prekriveni vrijed-
nim zidnim i stropnim slikama.
Mali klaustar Franjevakog samostana
tj. prostora gdje borave redovni-
ci, predani svom osobitom nainu
ivota i zauzeti odgajanjem mla-
dia koji upravo na Trsatu provo-
de prvu godinu svog redovnikog
ivota, obavljaju tzv. novicijat.
Stoga se u taj dio samostana za-
lazi u vrijeme kad se ne remeti
dnevni red franjevaca. Mali kla-
ustar ima malenu povrinu vo-
dospreme, znatno su ui rasponi
lukova i krinih svodova, pa uku-
pne dimenzije hodnika rezultiraju
40
Oslikani strop Ljetne blagovaonice
41
Ljetna blagovaonica, riznica vrijednih umjetnikih slika
42
Govornica za itae i mramorni umivaonik
43
Franjevci su najprije naruili ve-
liko platno s prikazom Mistine
veere sv. Obitelji koje je fra
Seran Schn izveo 1640. godi-
ne, odmah nakon dovrenja ovog
dijela samostana. Neuobiajeni
ikonografski prikaz (redovnike
su se blagovaonice inae kon-
vencionalno ukraavale Posljed-
njom veerom) razradio je prema
naputku tadanjeg samostanskog
gvardijana Franje Glavinia. Cje-
lokupni preostali ures blagovao-
nice ostvaren je prema pomno
razraenom ikonografskom pro-
gramu u zadivljujue kratkom
razdoblju poetkom XVIII. sto-
ljea. Na zidu nasuprot velikog
platna s prikazom Mistine ve-
ere, u nekoliko vrsta mramora
i mramornih umetaka izveden je
monumentalni umivaonik s go-
vornicom za itae. Mramornu
os dopunjuje bujni akantov ukras
sa strana i vjeto izvedeni drveni
nosai za runike. Cjelovita kon-
strukcija poput raskonog ba-
roknog oltara zauzima vei dio
zidne stijene. Na trbuastom pa-
rapetu govornice inkrustacijom je
u toplim bojama izraen simbol
franjevakog reda. Na drvenim
vratnicama govornice naslikana
je Bogorodica s djetetom. Rad
se pripisuje Christophoru Taschi.
Preostali dio zia iznad pobonih
vrata ispunjavaju platna s prika-
zom habsburkog grba sa titom
na kojemu su inicijali cara Leo-
polda I. i frankopanskog grba s
natpisom posveenom osnivau
samostana, Martinu. Autor tih i
svih ostalih platna na ziu bla-
govaonice takoer je Tascha. Na
uzdunom zidu prema unutra-
njosti samostana izveo je velika
platna prigodne tematike, u-
desno umnaanje kruha i Kiu
Frankopanski grb, rad
Christophora Tasche
Sv. Bonaventura, ulje na platnu,
rad Christophora Tasche
44
mane. Zanimljivo je usporediti dva
slikarska naina koja su obiljeila
razdoblje barokizacije samostana,
teatralni Taschu i lirski Schna.
Izmeu prozora suprotnog zida
Tascha je postavio ulja na plat-
nu s prikazom Sv. Ljudevita, Sv.
Bonaventure i Sv. Franje. Sredi-
nja velika stropna slika takoer
je Taschino ulje na platnu kao i
dvije njoj pobone slike. Glav-
na prikazuje Bezgrjenu Djevi-
cu kojoj se klanjaju Sv. Franjo
Asiki i Sv. Antun Padovanski.
Manje prikazuju patrijarhe: Ja-
kovljev san u Betelu i Mojsija
pred goruim grmom. Slike su
smjetene unutar medaljona i
uokvirene tabulatom, drvenom i
oslikanom stropnicom. Tabulat je
1703. godine oslikao Josip Bene-
dikt Stemberger. I drugi su dije-
lovi samostana u znatnoj mjeri
sauvali barokni ugoaj.
Zimska blagovaonica ma-
nja je i vrlo jednostavno ureena
prostorija. Njome dominira jedno
barokno drvorezbareno raspelo
iz prve polovice XVIII. stoljea.
Zimska blagovaonica u kojoj dominira barokno drvorezbareno Raspelo
Fra Franjo Glavini, povjesniar,
pisac i teolog
Stolovi i klupe visokih naslona
u kontrastu su s bjelinom zia i
svodova. Otmjeniji je dio inven-
tara barokni umivaonik od crnog
mramora. Sv. Pavao apostol, ulje
na platnu veeg formata s kraja
XIX. stoljea, rad je uenika be-
ke akademije A. Robleka koji je,
poput mnogih drugih to su ukra-
avali samostan, bio redovnik. Tu
je i portret sluge Bojeg, kardinala
i padovanskog biskupa G. Barba-
diga koji je prilikom hodoaa
Gospi Trsatskoj 1709. godine do-
nio njegov neak, veronski biskup
Ivan Franjo Barbadigo, inicijator
krunjenja Bogorodiina i Isuso-
va lika s trsatskog triptiha 1715.
godine. Osobito je neobina tzv.
Crna Bogorodica, Schnova slika
koja dokumentira izgled glavnog
oltara crkve u prvoj polovici XVII.
stoljea, dakle prije gradnje glav-
nog mramornog oltara. U zimskoj
je blagovaonici i Schnov portret
Crna Bogorodica
Hodnik iznad Velikog klaustra, galerija umjetnina
46
fra Franje Glavinia, povjesnia-
ra, pisca i teologa, samostansko-
ga gvardijana i voditelja obnove
samostana potkraj prve polovice
XVII. stoljea. Pokraj gvardijana
naslikani su mitra i pastoral, zna-
kovi biskupske asti koju je odbio.
Iznad klaustra, u obodnom hod-
niku starog dijela samostana, iz
kojeg se ulazi u franjevake sobe,
nalazi se jo jedna galerija umjet-
nina. Mnoga, od ovdje izloenih
djela bila su i izvorno namijenje-
na za ovaj prostor. Meu njima
se istiu barokna ulja na platnu
s prikazima franjevakih svetaca
nastala tridesetih godina XVIII.
stoljea. Naslikao ih je Valentin
Metzinger, Lotarinanin udoma-
en u Ljubljani. Mnogobrojna
djela ovog plodnog slikara sau-
vana su u Sloveniji i Hrvatskoj.
Meu novijim donacijama istie
se jedan crte znamenitog naiv-
nog umjetnika Ivana Lackovia
Croate koji je Trsatsko svetite i
njegove hodoasnike prikazao na
svoj specini, podravski nain.
Izloeno je i nekoliko modela
brodova od vrsnih brodomodelar-
skih radova, do onih nevjetih, ali
ne manje dojmljivih, poput Viri-
busa Unitisa, komandnog broda
Austrougarske ratne mornarice iz
Prvog svjetskog rata.
Pokraj barokne drvorezbarene
skulpture Bezgreno Zaete, iz
samostanskog hodnika ulazi se u
Riznicu koja uva bogatstvo za-
vjetnih darova.
U njoj se u posebnim mikro-
klimatskim uvjetima prvenstveno
uva ikona koju je, prema tradi-
ciji, Hrvatima 1367. godine da-
rovao papa Urban V. zatekavi ih
na hodoau u Loretu neutjene
zbog gubitka kuice. Ikona je ve
u to vrijeme slovila kao udotvor-
na jer ju je, vjerovalo se, naslikao
sam Sv. Luka. Suvremena stil-
ska analiza ovaj triptih pripisuje
sjevernojadranskom, preciznije
mletakom kulturnom krugu prve
polovice XIV. stoljea. Gotiki
stilski elementi jasno su izraeni,
a grka slova rezultat su tada uo-
biajenih konvencija u prikazima
udotvornih ikona. Ikonografska
analiza likova bonih stranica
triptiha upuuje na Frankopane
koji su vjerojatno nabavili ikonu.
Zasebno su danas izloene zlatne
krune kojima su Bogorodica i mali
Isus trsatskog poliptiha, na inici-
jativu biskupa Verone Barbadiga,
sveano okrunjeni 1715. godine.
Izrada kruna nancirana je iz za-
klade Aleksandra Sforze, kanoni-
ka vatikanske bazilike sv. Petra.
Treba naglasiti da je ovo bio prvi
takav sluaj krunjenja Bogorodi-
ina lika izvan podruja Italije. U
prvoj sobi Riznice nalazi se kopija
trsatske ikone Bogorodice s djete-
tom iz XVIII. stoljea.
Tu su takoer i donirani da-
rovi najuglednijih habsburkih
vladara: svijenjak Leopolda I.,
dvoglavi zlatni orao optoen dra-
guljima Karla V. i misno ruho
47
Kopija trsatske ikone Bogorodice s djetetom sa zlatnim krunama
48
od zelenog baruna koji je da-
rovala Marija Terezija (franjevci
njeguju tradiciju da ga je carica
vlastoruno i izvezla). Ljepotom
plijeni visokorenesansna srebrna
skulptura Bogorodice s djetetom
iz 1597. godine. Ona je zavjetni
dar, za ozdravljenje Sigismun-
da Erddyja, sina bana Tome
Erddyja i njegove supruge Ane
Marije Ungnad. Pod Bogorodi-
inim nogama, nije samo Mari-
jin biblijski znak, ve je on tada
imao i dodatno simbolino zna-
enje pobjede nad Turcima. Ban
Toma bio je slavljen diljem Euro-
pe, zbog kljunog poraza koji je
1593. godine Turcima nanio kod
Siska. Na visokom podnoju skul-
pture iskucani su grbovi i posvet-
jari, kalei s pliticama, pacikali,
procesuali i drugi liturgijski pred-
meti. U Riznici je prikazan samo
jedan dio ovog blaga, uglavnom
onaj povezan uz poznate daro-
vatelje. Znaajno mjesto pripada
jedinom poznatom sauvanom
primjerku molitvenika Raj Due.
Molitvenik tiskan 1560. godine
u Padovi nastao je na podruju
Pokuplja, tadanje frankopanske
dravine, pa je stoga jedan od naj-
starijih poznatih primjeraka knji-
ge tiskane na hrvatskom jeziku na
podruju kontinentalne Hrvatske.
Priredio ga je sveenik Niko-
la Dei, a pripadao je Katarini
Frankopan, supruzi Nikole Zrin-
skoga Sigetskoga. Ovdje se uva
sveani rukopis Historie Tersat-
ni natpis zahvalnih
roditelja. Skulptura
se pripisuje nekoj od
augsburkih zlatar-
skih radionica.
Jedan neobini
monik s natpisi-
ma na bosanici dar
je srpske despoti-
ce Barbare, roene
Frankopan, neakinje
osnivaa samostana.
Preostalo srebro ma-
hom je podrijetlom
iz mletakih i ju-
nonjemakih radio-
nica. Tu su gotiki,
renesansni, barokni
i klasicistiki relikvi-
Kuna kapela
49
tane, glasovitog djela o povije-
sti samostana koji je napisao fra
Franjo Glavini, a tu su i listine
pape Nikole V. iz 1453. godine i
Martina Frankopana iz 1468. go-
dine. U unutarnjoj kunoj kapeli
zgrade novicijata, kao pozadina
oltaru, postavljena je slika na
drvu u bogatom drvorezbarenom
okviru akantova lia. To kvali-
tetno djelo pripisuje se Seranu
Schnu, a prikazuje Bogorodicu
koja doji Isusa a uz nju su Ivan
Krstitelj i Sv. Elizabeta.
Samostan ima bogatu knjini-
cu i arhiv jer su u njemu franjev-
ci vodili lozofsku i bogoslovnu
kolu. Znatan dio knjiga i ruko-
pisne grae stradao je u poaru
samostana 1629. godine. Suvre-
menik poara gvardijan Franjo
Glavini spominje vane ruko-
pise i rijetke knjige iz razliitih
krajeva Europe stradale u poaru.
Ne smije se zaboraviti da su se
u samostan slijevale mnoge fra-
njevake dragocjenosti iz Bosne
i dijelova Hrvatske koje su zau-
zeli Turci. Nakon te katastrofe u
samostanu vie nije zabiljeeno
takvih teta. Danas se osim doku-
menata i samostanskih knjige tu
uvaju i glazbene arhivalije. Sa-
mostanska knjinica ima 17 inku-
nabula, knjiga tiskanih do 1500.
godine. Jedna od njih napisana je
na hrvatskom jeziku, a objavljena
je u Veneciji 1495. godine. Rije
je o poznatom evanelistaru fra
Bernardina Splianina.
Procesija Krinog puta
' Ciborij, pozlaeno srebro,
venecijanski rad iz XVIII. st.
^ Relikvijar Barbare Frankopan,
domai majstor, XV. XVI. st
Pokaznica, pozlaeno srebro,
XVIII. st.
u Kri s janjetom, srebro
- Kri Pacikal, lijevano srebro
Riznica
51
^ Kale, pozlaeno srebro,
tehnika iskucavanja, XVII. st.
Kale biskupa Aleksandra
Ignacija Mikulia, XVII. st.
= Srebrni kip Madone s Isusom,
zavjetni dar kneza Tome
Erddyja (1597.)
- Zavjetna kruna senjskih
uskoka iz 1615. godine
^ Privjesak cara Karla V.,
nepoznati draguljar, 1536.
godine
52
' Pokaznica
^ Relikvijar grofa Porcia,
Venecija, 1636. godine
Unikatni molitvenik Raj
Due iz 1560. g. pripadao je
Katarini Frankopan
- Evanelistar fra Bernardina
Splianina iz 1495. g. napisan
na hrvatskom jeziku, tiskan
latinicom
53
Misnica, dar carice Marije
Terezije, zeleni barun izvezen
srebrom
Dragocjeni zavjetni darovi
udotvorna ikona Gospe Trsatske uva se u samostanskoj riznici
-
Knjinica
Papinsko pismo o proglaenju
Gospine crkve manjom
bazilikom
'
Papinsko pismo o osnutku
bratovtine Gospe Trsatske
Historia Tersattana, glasovito
djelo o povijesti samostana
55
Marijin perivoj i
Kalvarija
Samostan je ugodno obilaziti
i izvana, Marijinim perivojem
koji je nedavno ureen. Stari
dio perivoja ispred crkvenog
proelja formiran je u XIX. sto-
ljeu. Produi li se njime prema
jugozapadu brzo se nailazi na
posljednje dvije kapele Trsat-
skih stuba. Ostale se kapele niu
podno ceste kojom se prilazi
Trsatu, no o Trsatskim stubama,
DIJELOVI TRSATSKOG SVETITA POD
VEDRIM NEBOM
kao cjelovitom urbanistiko-ar-
hitektonskom kompleksu, iscr-
pnije u zasebnom poglavlju koje
slijedi. Novoureeni dio perivoja
okruuje samostanski kompleks
s istoka, na podruju nekadanjih
vinograda. Taj veliki pothvat
izveden je u doba gvardijana fra
Serana Sabola u posljednjem
desetljeu XX. stoljea.
Tu se za blagdana odravaju
euharistijska slavlja. Zbog po-
voljne konguracije terena ovaj
prostor slovi i kao najbolja ljetna
Marijin perivoj
56
pozornica u gradu Rijeci. Dalje
prema istoku, u sklopu samostan-
ske okunice nedavno je ureeno
vee odmorite s klupama i sto-
lovima za hodoasnike. Na brdu
Fortica iznad Marijina perivoja i
samostana ureen je Krini put.
Tu neko ogoljenu uzvisinu
franjevci su poumili u posljed-
njih stotinjak godina. Sjevero-
istono iza samostana i danas je
netaknuto sauvan Dolac sa zi-
danim podzidima vrtnih parcela
na kojima se uzgaja povre. Ovaj
Dolac s povrtnjakom spominje se i
u drevnoj legendi o dolasku kuice
na Trsat. Uz njega je vezana jo
jedna zanimljiva epizoda iz ivota
samostana. Znameniti secesijski
arhitekt, Slovenac Joe Plenik,
pred Prvi svjetski rat
zamislio je proirenje
crkve tako da se iznad
ove krke vrtae izve-
de novo svetite s ku-
polom po uzoru na
baziliku sv. Petra u
Rimu. Plenikova za-
misao obnove bila je
ak i suzdranija od
drugih koje su se u
to doba pojavile. Re-
alizaciju je ipak zau-
Svetite majke Boje na Trsatu,
crkva i franjevaki samostan
Postaja Krinog puta
Krini put, vrijeme molitve i razmiljanja
57
stavio austrougarski prijestolona-
sljednik Franjo Ferdinand koji je
kao veliki ljubitelj starina procije-
nio da bi ona naruila spomeniko
znaenje Trsatskog svetita.
Stube Petra Kruia
Izgled ovog vjerskog i urbani-
stiko-arhitektonskog spomenika
rezultat je stoljetnih dogradnji i
popravaka. Stube poinju iz sre-
dita Suaka, dijela grada Rijeke
poloenog uz lijevu obalu Rjeine.
Prema tradiciji ih je 1531. godine,
na trasi ve postojeeg zavjetnog
puta prema samostanu, zapoeo
graditi hrvatski vojskovoa Petar
Krui. Zavjetna kapela koju je
dao podignuti smjetena je ve
na samoj zaravni nadomak franje-
vake crkve. Posveena je sv. Ni-
koli, zatitniku pomoraca, jer je
Krui u stalnom ratovanju protiv
Turaka esto putovao morem. Do
nje se iz perivoja pred crkvenim
proeljem dolazi pjeakim pu-
tom poploanim krilom.
Na proelju je kapele, na vrhu
iljastog kasnogotikog luka, gla-
goljskim pismom uklesana 1531.
godina. Neto dalje nalazi se pro-
hodni trijem u formi slavoluka.
Na natpisu unutar trijema za-
biljeen je veliki doprinos koji
je dovrenju Trsatskih stuba u
prvoj polovici XVIII. stoljea
dao vojvoda tajerske, Koruke
i Kranjske, te zapovjednik Bri-
nja, Franjo Gabrijel Aichelberg.
Podno kapele hodoasniki put
Krini put
58
Danas ih ima vie od pet stotina,
a puka predaja hoe da im se
broja ne zna.
Poetak stuba na Suaku na-
glaen je baroknom kapelom u
formi slavoluka. Na teak hodo-
asniki uspon ondje poziva reljef
Tjeiteljice alosnih, Bogorodice s
djetetom u naruju. Smjeten je u
nii atike, uokvirene baroknim vo-
lutama. Strmim se usponom niu
je presjeen cestom, no im se
ona prijee, stubama se nesmeta-
no moe sputati sve do njihova
ishodita. Tradicionalno ih je, na-
ravno, prijei u obrnutom smjeru,
uspinjui se prema samostanu.
jo dvije kapele,
zavjeti uglednika.
Poseban je doiv-
ljaj prijei Trsatske
stube u procesiji na
Velu Gospu. Drev-
na zavjetna tradi-
cija svladavanja
stuba na koljeni-
ma, zna se i danas
prakticirati prili-
kom hodoaa.
Kapela Tjeiteljice alosnih na
poetku Trsatskih stuba
Kapela sv. Nikole, zavjetna kapela
Petra Kruia na Trsatskim
stubama
Aichelbergov trijem na Trsatskim stubama
59
Sredite Trsata
Preko puta ulaza u crkvu Gos-
pe Trsatske krajem XIX. stoljea
izgraena je zgrada Hrvatske i-
taonice na Trsatu. Projektirao ju
je u oblicima kasnog historicizma
domai graditelj Mate Glavan. i-
taonice su u to doba funkcionirale
kao polivalentni kulturni centri
hrvatskog preporodnog pokreta i
sjedita razliitih drutava.
Frankopanski trg pokraj cr-
kvenog zaelja urbano je sredite
TRSAT, MJESTO I GRADINA
Trsata. U daljnji obilazak valja
poi Ulicom Petra Zrinskog koja
vodi prema katelu, trsatskoj
Gradini, na sjeverozapadu.
Putem promiu karakteristi-
ne puke katnice graene u XIX.
stoljeu. Naselje se spominje u
Vinodolskom zakonu iz 1288.
godine, kao dio sustava od 9 vi-
nodolskih opina s razvijenom
autonomijom. Vea kua izraziti-
jih graanskih obiljeja, na kraju
ulice, pripadala je grofovskoj obi-
Srednjovjekovna Trsatska gradina
60
Trsat - mjesto, gradina, upna crkva sv. Jurja i Svetite Gospe Trsatske
61
telji Nugent, posljednjim gospo-
darima katela. Njoj nasuprot je
barokni upni stan sa sauvanim
tragovima ranijih graditeljskih
faza.
Trsatska gradina, katel
iznad kanjona Rjeine
Srednjovjekovnim katelom
uglavnom su gospodarili Fran-
kopani, hrvatska vlastela podrije-
tlom s otoka Krka. Zbog turske,
ali i mletake prijetnje, utvrde
katela ojaane su krajem XVI.
stoljea. U katelu su se, zbog
straha od turskih provala, u po-
sebno ureenoj riznici uvale
samostanske dragocjenosti. Na-
puten je nakon velikog potresa
sredinom XVIII. stoljea. U pr-
voj polovici XIX. stoljea katel
je za svoje posljednje poivalite
odabrao, i u romantinom klasici-
stiko-bidermajerskom duhu ob-
novio austrijski vojskovoa i grof
Laval Nugent, koji je podrijetlom
bio iz Irske. Njegova je obitelj
imala znaajnu ulogu u formira-
nju hrvatskog pokreta narodnog
preporoda. Podno katela nalazi
se drevna, viekratno pregraiva-
na crkva sv. Jurja, koja je stoljei-
ma bila, a i danas je, upna crkva
Trsata. S katela se prua pogled
na rijeke etvrti na uzvisinama,
Kalvariju i Kozalu, zatim sua-
ki dio gradskog sredita s lijeve
strane Rjeine, dio sredita same
Rijeke, gradske luke, dakako i
itav Kvarner, liburnijsku Istru
na zapadu, otoke Cres na jugu i
Krk na jugoistoku. Na sjeveru se
vide ostaci nekadanjih mlinova u
kanjonu Rjeine.
Pristup Svetitu Blaene
Djevice Marije, Gospe
Trsatske
Ako ste ve u Rijeci, Trsat je
dobro uoljiv s Jelaieva trga,
Fiumare, Wenzelove i Ribarske
ulice, dakle cijele obale Mrtvog
kanala (najuoljiviji je katel koji
se nalazi u blizini samostana).
Svetite bi bilo najbolje pohodi-
ti na tradicionalni hodoasniki
nain, Trsatskim stubama. One
polaze iz suakog dijela sredita
grada. Ako niste spremni na vrlo
naporan uspon na Trsat iz Rijeke,
moete i gradskim autobusnim
linijama 1 i 1a (Cindrieva - Ku-
miieva - Mihanovieva ul. - et.
J. Rakovca). Racionalno je Trsat
pohoditi javnim prometom, a za-
tim se Trsatskim stubama pjeice
spustiti u Rijeku. Trsatu se vozi-
lom moe prii i sa zaobilaznice,
preko istonog ulaza u grad (Ri-
jeka istok Kajak Ul. T. Stri-
ia Mihanovieva ul. et. J.
Rakovca), izbjegavajui prometnu
guvu gradskog sredita.
Na Velu Gospu 15. kolovoza
Trsat je zatvoren za promet vo-
zilima.
62
Trsatsko svetite - Hrvatski Nazaret, mjesto okupljanja mnogobrojnih
hodoasnika, tovatelja Gospe Trsatske
63
U
Trsatsko svetite intenzivno
se hodoastilo i prije nego ga
HODOASNIKI IVOT U MARIJINU
TRSATU
stube, omoguio je pristup Mariji-
nu Trsatu onima koji su dolazili s
mora (glavna luka Rijeke tada se
nalazila upravo na uu Rjeine,
podno Trsata).
Ve 700 godina na Trsat
hodoaste Tvoji pobonici
sa Trsata, grada Rijeke i
okolice, Istre,
Kvarnerskih otoka i Primorja,
Gorani i Podgorani, itelji Like
i Krbave,
cijele Lijepe nae domovine
Hrvatske i susjedne Slovenije.
S ovim si narodom dijelila
svaku sreu i nesreu,
svaki poraz i pobjedu.
Kroz duga stoljea Ti si uvijek bila
Utjeha alosnih, Utoite grenika.
Anton Tamarut (1932. - 2000.),
rijeko-senjski nadbiskup
Gospe Trsatske kako
to dokazuje neprekid-
na privlanost kojom
to mjesto utjee na
narode raznih kralje-
vina i prekomorskih
krajeva koji u javnim
procesijama i pojedi-
nanim manjim sku-
pinama dolaze da to
potvrde na razliite
naine. Kad je 1531.
godine Petar Krui
dao izgraditi Trsatske
Kristovi vjernici u Trsatskom svetitu
u XV. stoljeu preuzimaju franjev-
ci, jer je papa Martin V. odobrio
da modruki pomoni biskup Bla
1420. godine preuzme brigu o tom
Svetitu, a godinu dana prije tr-
satskim je hodoasnicima udijelio
osobite oproste. Isti papa doputa
Martinu Frankopanu da franjev-
cima povjeri brigu o Trsatskom
svetitu, crkvi Majke Boje, zato
to Kristovi vjernici onih strana
gaje poseban osjeaj pobonosti
zbog razliitih udesa to ih je u
prolom vremenu uinio svemo-
gui Bog zbog zalaganja predra-
ge Djevice Marije. Broj trsatskih
hodoasnika je porastao jo u XIV.
stoljeu nakon to je u Svetitu
1367. godine postavljena i slika
64
Glavini 1647. godine na-
glaava da su upravo Trsatske
stube uvjetovale nov nain to-
vanja Gospe Trsatske: I da
ne izostavim sjeanje na jednu
pobonost, velim da se mogu
vidjeti osobe razliitih stalea
kako se esto, kleei na golim
koljenima, uspinju onim stubi-
tem koje poinje na podnoju
brijega, a svrava na njegovu
vrhu. Glavini koji je desetlje-
ima boravio na Trsatu svjedoi
nam da se onamo stjee sav kr-
anski puk ne samo iz oblinjih
krajeva nego i iz dalekih alpskih
predjela i drugih vrlo udaljenih
zemalja, natjeui se meusob-
no u zahvalnosti za primljene
milosti. Hodoasnici se po-
bono mole i zavjetuju, traei
uslianja od one Djevice koja
je jedinome vjenom Potomku,
Vrhovnome Vladaru, bila i slu-
kinja i majka (Historia Tersa-
ttana, 1989., str. 77., 99., 130.).
Najvei zamah je Marijin Trsat
doivio nakon to je 1715. go-
dine bila okrunjena slika Gospe
Trsatske. Tada je papa Klement
XII. trsatskim hodoasnicima
udijelio povlasticu pohoda se-
dam oltara rimske bazilike sv.
Petra s istim oprostima. Ipak
su kasnije povijesne mijene
uvjetovale i zalete i zamiranja
Slavljenje Svete mise na otvorenom u Marijinu perivoju
65
u svibnju za blagdan
Gospe Trsatske (10.
svibnja, kad se slavi
dolazak Nazaretske
kuice na Trsat), Maj-
in dan, Hodoae
pomoraca, Karlovako
hodoae, u lipnju ho-
doae iz Grobintine,
u srpnju hodoae No-
vog Zagreba, zatim u
kolovozu blagdan Veli-
ke Gospe (15. kolovo-
za), hodoae vjerni-
ka iz zalea Ba karskog
zaljeva, Bis triko ho-
doae, u rujnu Mala
Gospa (8. rujna), hodo-
ae Istrana, sveope
zagrebako hodoae,
u listopadu hodoa-
hodoaenja na Trsat. To se
osobito oitovalo kad je Rjei-
na kao granica odijelila Trsat od
Rijeke, Istre, nekih kvarnerskih
otoka i dijela Slovenije.
Takoer i u prvim desetljei-
ma nakon Drugog svjetskog rata,
kad je hodoaenje nailazilo na
ideoloke prepreke tada uspo-
stavljenog politikog sustava.
Hodoasnike povlastice po-
sebno su proirili pape Pio IX.
i Pio XI. koji je trsatsku crkvu
1930. godine poastio naslovom
manje bazilike (basilica minor).
Od slubenih hodoaa u nae
doba treba istaknuti ono franje-
vake mladei u travnju, zatim
e Krke biskupije i Rijeke
nadbiskupije krajem listopada.
Posebno je dojmljiva sredinja
svetkovina Velike Gospe. Trsat
je tad zatvoren za promet pa ga
vjerniko mnotvo preplavljuje
dolazei sa svih strana. Svetko-
vinu prati tradicionalni sajam i
mnogobrojne popratne priredbe.
Subotama pak kroz cijelo ljeto
dolaze hodoasnici iz sredinjeg
dijela gornje Hrvatske. Svoju
pobonost hodoasnici iskazuju
u obrednom ophodu oko olta-
ra Gospe Trsatske. Mnogi se u
meditaciji i molitvi zadravaju u
crkvi i kapeli zavjetnih darova
cijeli dan.
Procesija na blagdan Velike Gospe
66
V
rijeme brzo tee, ali pamtimo
da je od 5. do 9. lipnja 2003.
PAPA IVAN PAVAO II. NA TRSATU
telj u Hrvatskoj, ali nije odustao
od gesla kojim je doekan da je
obitelj budunost Crkve i naro-
da! Svoje dobre elje i ljubav
prema naem narodu pretoio je
u usklik: Budite narod nade!
Tog duhovskog blagdanskog po-
slije podneva stigao je i na Trsat
i tako potvrdio svoju pouku da je
Trsatsko svetite spomen-mjesto
Svete obitelji i zatitniko Sve-
tite hrvatskih kranskih obite-
lji. Bio je svjestan svoje bolesti
i starake iznemoglosti pa je
uskliknuo na Trsatu: Molite se
Sveti Otac moli pred udotvornom slikom Majke Milosti
papa Ivan Pavao II. trei put bio u
Hrvatskoj. Rijeka je bila domain
njegova pohoda, a iz nje je traio
put do Dubrovnika, Osijeka i Za-
dra. Potkraj svojih rijekih dana
posve se predao gradu domainu.
No iz koje je bljesnuo dan 8. lip-
nja, na rijekoj Delti mnotvo je
vjernika u molitvi i pjesmi ekalo
taj dan Duhova. Zatim je na Delti
prijepodne papa slavio misu i hra-
bro analizirao drutvene i druge
uvjete u kojima ivi danas obi-
67
za mene dok sam iv i kad budem
mrtav! Vrativi se u Rim jed-
nostavno je oznaio svoj pohod
Trsatu kao potvrdu da bude i on
u dugom nizu trsatskih hodoa-
snika pa se i nazvao trsatskim
hodoasnikom.
Papa Ivan Pavao II., 8. lipnja
2003. godine pohodio je Svetite
Majke Boje na Trsatu, pomolio
se pred slikom Gospe Trsatske,
predvodio zajedniku molitvu
okupljenih franjevaca i Svetitu
poklonio osobitu sveanu krunicu
kao spomen na svoje hodoae.
Iako nije mnogo govorio na Trsa-
tu, jasno je naznaio da Trsatsko
svetite smatra trajnim nadahnu-
em za obiteljski pastoral jer je
ono Hrvatski Nazaret, Svetite
Svete Obitelji. Upravo zato je
on hodoastio na Trsat i to e
ga stalno povezivati s Trsatskim
svetitem.
Trebao je papa Ivan Pavao II.
doi na Trsat jo 1991. godine
kad su ga u vremenu priprave
za proslavu 700. obljetnice Tr-
satskog svetita pozvali biskupi
Rijeke metropolije, u dogovoru
s predsjednikom tadanje Biskup-
ske konferencije, kardinalom Fra-
njom Kuhariem. Politika situ-
acija je u bivoj Jugoslaviji tada
bila takva da se Papa nije mogao
odazvati pozivu. Nije pohodio Tr-
Sveti Otac u crkvi Majke Boje Trsatske
68
sat ni za prva svoja dva pohoda
Hrvatskoj 1994. i 1998. godine;
dogodilo se to sada kad je Rijeka
bila njegov domain, a Dubrov-
nik, Osijek, akovo i Zadar dalj-
nja odredita njegova putovanja.
Na Trsat i Trsatsko svetite
Majke Boje papu su podsjeala
njegova hodoaa u Loreto koji
je pohodio nekoliko puta i poznaje
povijest tamonjeg svetita, a ona
je neobjanjiva bez Trsata. Loreto
i Trsat su, naime, povezani istom
tradicijom o prijenosu kue Bla-
ene Djevice Marije od Nazareta,
preko Trsata do Loreta. Loretska
hodoaa nisu Papi dopustila da
zaboravi Trsat. Naprotiv, ini se
da su pojaavala njegovu elju da
hodoasti i u to Marijino svetite,
u Hrvatski Nazaret.
Stoga je bilo razumljivo da je
na rijekoj Delti poeo svoju pro-
povijed rijeima kojima je elio
oznaiti da je blizu Trsata: Nala-
zimo se podno brijega na kojemu
lei Trsatsko svetite S mukom
je tek u treem pokuaju izrekao
tu za njega teku rije trsatsko,
a okupljeni su ga nagradili dugim
pljeskom. Tim rijeima nije samo
oznaio lokaciju rijeke Delte ve
je to bio uvod da okupljenima
uputi svoju poruku o obitelji i kod
toga naglasi da je Trsatsko sveti-
te trajni spomen na ivot Svete
Obitelji u Nazaretu.
Sveta Obitelj je trajni
ideal kranskim obi-
teljima jer su lano-
vi Svete nazaretske
obitelji ostavili ideal
obiteljskog ivota na
koji trsatske hodoa-
snike uvijek podsjea
Trsatsko svetite. Ra-
zumljivo je stoga da
je Papa i sam elio
doi na Trsat, to je
jasno rekao u svojoj
prvoj opoj audijen-
ciji nakon povratka
s treeg pohoda iz
Hrvatske u Rim, na-
glasivi da je posjetio
Trsat kao hodoasnik
jer potuje to Svetite
Papa Ivan Pavao II. pohodio je 2003. godine
Trsatsko svetite
69
mu je upravio rijei sveanog po-
zdrava i predao kao dar Raj due
(1560.) Katarine Frankopanske i
faksimil-izdanje povijesti Trsat-
skog svetita Historia Tersattana,
objavljena prvotno godine 1647.,
autora fra Franje Glavinia. To su
dva najstarija spisa o Trsatskom
svetitu; drugi je povijest Sveti-
ta, a prvi je osobito svjedoan-
stvo da je Trsatsko svetite bilo
iritelj marijanske misli i bogate
duhovnosti i pobonosti. Papa
zbog mnogobrojnih obveza vje-
rojatno nije proitao te knjige,
ali je zato s oitim zanimanjem
primio u ruke Litanije Gospe
Trsatske iz Raja due koje su za
ovu zgodu prevedene na njegov
materinski jezik pa je opravdano
pretpostaviti da ih je molio i tako
obnavljao uspomene na svoje
hodoae na Trsat. Kad je Papa
doao pred oltar Gospe Trsatske,
zatraio je da se klecalo pomakne
koje uva uspomenu da se, prema
pobonoj predaji, na Trsatu za-
ustavila sveta Nazaretska kua
prije nego e doi u Loreto.
Papa je na Trsat stigao na
blagdan Duhova poslije podne.
Doekalo ga je mnotvo na trgu
pred crkvom i na prostoru za
slavljenje misa na otvorenom u
Marijinu perivoju. Da on baci
pogled na Marijin perivoj, mjesto
velikih liturgijskih proslava i ho-
doasnikih okupljanja, a i zato
da ga okupljeni bolje vide, Papin
automobil je proao polukrunom
stazom ispred Svetita. Na ulazu
u Svetite su ga srdano pozdra-
vili tadanji pokrajinski franje-
vaki starjeina, provincijal fra
Lucije Jagec i gvardijan i uvar
Svetita fra Matija Koren; danas
je fra Lucije uvar Svetita.
Dok je prolazio crkvom, gvar-
dijan mu je ukratko iznio povijest
Trsatskog svetita, a pred oltarom
Spomenik Svetom Ocu pred Trsatskim svetitem
70
do samog Gospina oltara i onda
kleknuo na to klecalo pred likom
Gospe Trsatske. Udubio se u tihu
molitvu i predano promatrao sli-
ku. Dopustio je da ga impresio-
nira slika Gospe Trsatske. Zatim
je predvodio pripravljenu zajed-
niku molitvu, a potom izrekao
svoje tumaenje prastare slike
Gospe Trsatske.
Budui da je Papa u donjim
poljima poliptiha opazio apostol-
ske likove i lik akona, moda Sv.
Stjepana Prvomuenika, namet-
nula mu se misao da lik Gospe
Trsatske zapravo oznai kao lik
Majke Crkve. Stoga uz ostale
naslove koje je prolost vezala
uz lik Gospe Trsatske, nakon tih
Papinih rijei, treba u Trsatskom
svetitu naglaavati upravo Mari-
jino dostojanstvo Majke Crkve.
Uinio je Papa jo jednu hodoa-
sniku gestu. Darovao je, naime,
Svetitu krunicu i taj dar popra-
tio rijeima: Molite za mene dok
sam iv, a i kad budem umro!
Bio je, dakle, molitelj i predvod-
nik zajednike molitve prisutnih,
ali je i s povjerenjem zatraio mo-
litvu drugih za samoga sebe, kako
iva tako i mrtva.
Ne smije se preutjeti da se
ovim svojim hodoaem papa
Ivan Pavao II. ukljuio u prosla-
vu 550. godinjice franjevakog
sluenja Svetitu Trsatske Gos-
pe. U svom pozdravnom govo-
ru trsatski je gvardijan skromno
spomenuo da franjevci slue u
Svetitu pet i pol stoljea. Zbog
tog dugovjenog sluenja Majci
Bojoj Trsatskoj, Papa je oito
htio nagraditi prisutne franjevce
i uinio je to na jednostavan, ali
oinski nain.
Dopustio je da mu pristupe svi
nazoni franjevci; bilo ih je pede-
setak. Primio je sve prisutne fra-
njevce kao da prima kakve crkve-
ne ili drutvene dostojanstvenike,
ne obazirui se ni na njihovu dob
niti na njihove slube. Bio je to
oit znak da priznaje i odobrava
pet i pol stoljetno sluenje bez-
brojnih franjevaca u Trsatskom
svetitu i da eli mlade franjev-
ce, a oni su bili veina nazonih
u tom sveanom pozdravljanju,
ohrabriti da nastave sluenje svo-
jih predaka.
Nakon posjeta Svetog Oca
Trsatskom svetitu i ono se na-
lo meu mnogobrojnim marijan-
skim svetitima koja je posjetio
ovaj Papa. Zato sada ima i novu
zadau: treba radost i zadovolj-
stvo zbog tog posjeta pretoiti
u elan to e oivotvoriti ini-
cijative koje je za svog posjeta
naznaio Ivan Pavao II. Istina,
bit e odsada Trsatsko svetite
privlanije hodoasnicima jer e
mnogi eljeti slijediti Papu kao
trsatskog hodoasnika. To nije
sve. Na Trsatu valja nasljedovati
i Papu molitelja, ali i Papu koji
je izriito rekao u svom govoru
71
na generalnoj audijenciji nakon
povratka iz Hrvatske da stavlja
kranske obitelji u Hrvatskoj i
u svijetu pod posebnu zatitu
svete Nazaretske obitelji.
Dakle, Trsatsko svetite kao
Hrvatski Nazaret treba svjesno
i organizirano prihvatiti zadau
promicanja pastorala obitelji, i to
ne samo govorom ve i odgovara-
juim ureenjem svoje sveukupne
pastoralne ponude. Danas to ne
mogu vie trsatski franjevci sami;
potrebna im je pomo i vjernika
laika koji vole Trsatsko svetite.
Ako franjevci udrue svoje sile s
vjernicima laicima, Papino hodo-
ae na Trsat bit e poetak novog
razdoblja povijesti Trsatskog sve-
tita, a polazite je naznaio sam
papa Ivan Pavao II. svojim dola-
skom u Svetite Gospe Trsatske.
Svakako, Papa nije bio na Trsatu
zato da bi zatim otiao. Spomenik
pred Trsatskim svetitem pribraja
ga svakoj skupini trsatskih hodo-
asnika, a nedavno zavrena Aula
pape Ivana Pavla II. postaje pasto-
ralni centar gdje e trajno biti iva
njegova poruka, osobito ona koju
je navijestio za svoja tri boravka
u Hrvatskoj. Jo vie, prema nje-
govoj nauci ovaj pastoralni centar
Trsatskog svetita eli biti mjesto s
kojega e odjekivati socijalni nauk
pokojnog pape i stvarati novi lik
krana na naem prostoru, osjet-
ljivog za drutvene probleme i
spremna da ih rjeava s visokom
kranskom odgovornou.
Aula pape Ivana Pavla II. Pastoralni centar
Marijin Trsat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Svetite Blaene Djevice Marije, Gospe Trsatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Pokuaj povijesne rekonstrukcije poetaka Trsatskog svetita . . . . . . . . . 9
Proelje crkve i samostana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Unutranjost crkve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Franjevaki samostan u slubi Trsatskog svetita . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Dijelovi Trsatskog svetita pod vedrim nebom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Trsat, mjesto i gradina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Hodoasniki ivot u Marijinu Trsatu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Papa Ivan Pavao II. na Trsatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
KAZALO
Svetite Majke Boje Trsatske, Franjevaki samostan,
Frankopanski trg 12. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .tel. 051 / 45 29 00
Papa Ivan Pavao II,
rad kipara Ante Jurkia
TURISTIKE INFORMACIJE