Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/vocne-vrste/jagoda/ekolosk...

Baza znanja

Katalog proizvoda

Download

O nama

Aktualno

Pretraga

Mapa stranica

Poetna

Baza znanja

Voarstvo

Vone vrste

Jagoda

Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

1 of 4

10.6.2013 10:04

Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/vocne-vrste/jagoda/ekolosk...

Ostali lanci
Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

Kako je ve prije spomenuto u uvodu, jagoda se moe uzgajati u veoma razliitim ekolokim sredinama od suptropa preko umjerene kontinentalne klime do june granice Arktika. U naim krajevima za uspjeno uzgajanje jagode vaniji su klimatski od zemljinih imbenika. Od klimatskih imbenika za jagodu su vani temperatura, voda i vlanost, svjetlost i vjetar. Temperatura Uz raspored oborina tijekom vegetacije, minimalne temperature su najvaniji imbenik o kojem treba voditi rauna kada odabiremo podruje za uzgoj jagoda. Poznato je da genotip vrste i sorata jagode te temperatura zraka i tla neposredno utjeu na metabolizam te ivotni i godinji ciklus biljke. Bez obzira to jagoda moe uspijevati u irokim temperaturnim granicama, mogue je uoiti znaajne razlike izmeu razliitih vrsta i sorata, razliite starosti i fiziolokih stanja biljke, razliitih organa i fenofaza u godinjem ciklusu jagode. To potvruje i injenica da je vrtna jagoda znatno osjetljivija prema niskim i vrlo visokim temperaturama od svojih roditelja, virdinijske i ileanske jagode. Optimalna temperatura za uzgoj jagoda je od 20 do 25 C u umjereno kontinentalnom klimatskom podruju. Niske temperature tijekom zime zapravo rijetko kad otete biljku jer jagoda podnosi kratkotrajne mrazove od -35 do -40 C kad je pod debelim snjenim pokrivaem. Najvee tete nastaju kad se tijekom zime javi golomrazica, tada biljka strada na -15 do -18 C te posebno ako su sadnice posaene kasno u jesen jer se ne mogu dobro ukorijeniti do zime. Takoer, znaajan utjecaj imaju kasni proljetni i rani jesenski mrazovi. Ako se sadnice jagode posade u jesen treba izabrati podruja u kojima je pojava ranih jesenskih mrazova rijetka. Nakon perioda toplog vremena biljka jagode moe stradati u proljee pri -5 do -7 C. Kasni proljetni mrazovi, pri temperaturi od -2 C, ee nanose tete, posebno u vrijeme cvatnje i na tek zametnutim plodovima koji su jo osjetljiviji od cvijeta jer pozebu na -1 C. Korijen jagode je takoer osjetljiv na mrazove te poinje smrzavati na -8 C. Starije lie jagode je neotporno na mraz dok mlado lie je otporno i uspjeno prezimljuje. Rast nadzemnih organa zapoinje pri temperaturi od 2 do 8 C, a korijena pri 7 do 8 C. Plodovi brzo rastu i sazrijevaju pri dnevnim temperaturama zraka veima od 16 C, a najbujniji rast rozete jagode i stvaranje vrijea je pri dnevnim temperaturama od 23 C. Osim niskih, tetno mogu djelovati i visoke temperature posebno u vrijeme cvatnje te zametanja, razvoja, zrenja i berbe plodova. tetno djelovanje se ne odraava direktno na biljkama ve indirektno intenzivnijim smanjenjem vlage tla i zraka. tetne posljedice izraenije su na manje pogodnim tlima za uzgoj jagoda kao to su pjeskovita, ljunkovita i teka glinena tla, dok na tlima s dosta humusa nisu toliko bitne. Taj ograniavajui imbenik uklanja se redovitom obradom tla i navodnjavanjem nasada.

Izbor poloaja za podizanje nasada jagode

Priprema tla za sadnju jagode

Izrada gredica za sadnju jagode

Izbor sadnog materijala jagode

Izbor podloga za jagodu

Izbor sorata jagode

Vrijeme i tehnika sadnje jagode

Sustavi uzgoja jagode

Odravanje nasada jagode

Gnojidba jagode

Navodnjavanje jagode

Berba jagode

Svjetlost Suneva svjetlost direktan je izvor energije za mnoge procese u biljci jagode, kao to je proces fotosinteze. Za procese disanja, transpiracije, apsorpcije, biosinteze bjelanevina i organskih kiselina, svjetlost predstavlja izvor topline, a takoer djeluje kao stimulans na rast, razvoj i razmnoavanje. Suneva svjetlost djeluje svojom kakvoom, sastavom i valnom duljinom, jainom, intenzitetom te trajanjem tijekom dana i noi. Bijela suneva svjetlost valne duljine od 390 do 760 nm potrebna je procesu fotosinteze, dok je ultraljubiasto zraenje tetno za biljku, a infracrveno zraenje osigurava toplinu biljci. U podrujima s velikim brojem sunanih dana i prohladnih noi vrtna jagoda najbolje uspijeva i raa kvalitetnim plodovima jer se u takvim uvjetima stvara velika koliina asimilata dok su gubici u procesu disanja tijekom noi mali. Duina dana i fotoperioda igra znaajnu ulogu u procesu stvaranja vrijea i cvjetnih pupova. Tako jednorodne sorte, koje su najzastupljenije u intenzivnim nasadima jagoda, su biljke kratkog dana pa diferencijacija cvjetnih pupova zapoinje sredinom rujna do kraja listopada kada dan traje 11 do 13 sati. Kako duljina dana raste od ekvatora (12 sati) prema polovima, iz toga slijedi da sorte junih podruja bolje uspijevaju u uvjetima kratkog dana, dok sorte sjevernih krajeva u uvjetima dugog dana.

Voda i vlanost Tijekom vegetacijskog perioda, velik utjecaj na prinos imaju koliina i raspored padalina te vlaga zraka i tla. Poto je jagoda zeljasta biljka koju karakterizira velika lisna povrina i plitak korijenov sustav, za normalan rast i plodonoenje potrebne su joj velike koliine vode tijekom cijele vegetacije, a posebno u vrijeme sazrijevanja plodova u

2 of 4

10.6.2013 10:04

Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/vocne-vrste/jagoda/ekolosk...

svibnja i lipnju. Stoga se preporuuje sadnja jagode u tlo koje sadri 75 do 80% punog vodnog kapaciteta. Nedostatak i viak vode u tlu imaju nepovoljan utjecaj na ivotne funkcije jagode, to se kasnije nepovoljno odraava na prinos i kvalitetu plodova. Nedostatak vode tetno djeluje na jagodu na nain da se korijenov sustav slabo razvija u povrinskom sloju tla, bujnost biljke se smanjuje, cvatnja traje krae, oplodnja je loija, prinos plodova se smanjuje, plodovi su sitniji, ranije sazrijevaju i loije su kvalitete te se usporava stvaranje vrijea i cvjetnih pupova. Takoer i broj generacija novog lia ovisi o vlanosti tla. Za vrijeme sua stvaraju se dvije do tri generacije lia, a kod optimalne vlanosti tla etiri generacije. Podruja s viom relativnom vlagom zraka tijekom ljeta, pogodna su za uzgoj jagoda uope, dok u podrujima s niskom vlagom zraka ljeti mogu uspijevati rane sorte jer e se razdoblje vruina javiti nakon berbe. Tako e vrlo rane i rane sorte jagoda manje patiti od sue nego kasne sorte. Vlaga tla je takoer bitna. Samo humusom bogata tla najbolje gospodare vodom pa e ista posluiti za siguran uzgoj jagoda. Vrlo vana je i kakvoa vode. Laboratorijska istraivanja kakvoe vode bi trebala pokazivati niske koliine natrija, klora i bora. Galletta i Himelrick (1990) navode da, ako voda za navodnjavanje sadri vie od 700 do 900 ppm ukupnih soli, potrebna je posebna panja pri apliciranju takve vode kako bi se sprijeilo akumuliranje soli do toksinih koncentracija.

Vjetar Najee se smatra nepovoljnim ekolokim imbenikom u uzgoju jagoda iz vie razloga. Jedan razlog jest da isuuje tlo i zrak pa time pojaava evaporaciju i transpiraciju, u vrijeme cvatnje uzrokuje isuivanje njuke tuka i time smanjuje intenzitet oplodnje, ometa let pela pa time i oplodnju, oteava zatitna prskanja jagoda te pojaava utjecaj golomrazice. Stoga nije poeljno saditi jagode na vjetrovite poloaje, ali ako su biljke ve posaene potrebno je postaviti vjetrobrane. Osim negativnog utjecaja, blagi povjetarac moe biti i koristan jer poboljava cirkulaciju zraka te na taj nain provjetrava nadzemne dijelove biljke oteavajui razvoj patogenim gljivicama i ostalim bolestima da se razviju.

Od zemljinih imbenika, najvanije je tlo od kojeg u velikoj mjeri ovisi i sam prinos. Tlo Vrtna jagoda moe se uzgajati na svim tipovima tala, ali s veim tj. manjim prinosom i kvalitetom. To joj omoguuje iliast korijen koji se razvija uglavnom u povrinskom sloju tla, na dubini od 15-ak cm. Vee prinose jagoda postie na ilovasto-pjeskovitom tlu, tipa ernozem, na tlu koje je strukturno, umjereno duboko (50 cm), drenirano, plodno s 3 do 5% humusa, slabo kisele do neutralne reakcije, pH 5,5 do 7,5 te dobro osigurano vodom. Ilovasto-pjeskovita tla sadre 50% praha i gline te 50% ukupnog pijeska. Stoga imaju povoljan vodozrani odnos i toplinski reim te se lako obrauju. Tla koja sadre vie od 60% praha i gline ili vie od 60% pijeska nisu dobra za intenzivan uzgoj jagoda. Glinena tla iz razloga jer su preteka, dugo zadravaju vodu, loeg su vodozranog odnosa, hladna su i teka za obradu, dok pjeskovita tla slabo zadravaju vodu koja se brzo ispire, a s njom i sva hraniva pa biljka ubrzo ostane gladna. Jagoda ne podnosi najbolje ni alkalna i karbonatna tla jer na njima obolijeva od ferokloroze (utice). Nadalje, tlo mora biti bez korova jer oni osim to oduzimaju hraniva i vodu jagodi, zasjenjuju biljke pa time potiu irenje zaraza, bolesti i tetnika.

Od orografskih imbenika najvaniji su nadmorska visina, nagib terena i ekspozicija. Nadmorska visina Pri izboru poloaja potrebno je voditi rauna o lokalnim uvjetima. Vrtna jagoda uspjeno se uzgaja do 700 m nadmorske visine. Poveanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura zraka pa se skrauje i vegetacijski period jagode. Na blago nagnutim, junim poloajima koji su zaklonjeni od snanih i hladnih vjetrova mogue je uzgajati jagode i na neto vioj nadmorskoj visini od 700 metara.

Nagib terena Jagoda, to se tie nagiba terena, dobro uspijeva na blagim nagibima, od 2 do 5 stupnjeva. Na takvim nagibima nema zadravanja suvine vlage i hladnog zraka, dok je erozija svedena na najmanju mjeru. Smatra se da jagodu nije opravdano uzgajati na terenima s nagibom veim od 8 stupnjeva.

Ekspozicija

3 of 4

10.6.2013 10:04

Ekoloki uvjeti za uzgoj jagode

http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/vocne-vrste/jagoda/ekolosk...

Ekspozicija utjee na osvijetljenost, temperaturu i vlagu mjesta, a time i na kretanje vegetacije i zrenje plodova. Poznato je da na junim poloajima jagoda sazrijeva 10 dana ranije nego na sjevernim jer su oni topliji i primaju vie suneve svjetlosti. Poto je na junim, jugoistonim i jugozapadnim ekspozicijama sua intenzivnija, za uzgoj u obzir dolaze samo rane sorte. Srednje kasne i kasne sorte treba uzgajati na sjevernim padinama gdje je ublaen utjecaj ljetne sue. Srednje rane sorte dobro uspijevaju na sjeveroistonim i sjeverozapadnim padinama. Kod ravnih terena, izbor sorata je laki, a ovisi o klimi odreenog podruja. Zatvorene doline u kojima dolazi do zadravanja hladnog zraka treba izbjegavati.

Pinova d.o.o. Bana Josipa Jelaia 22c 40000 Hrvatska +385 (0)40 499 425 pinova@pinova.hr .
Web development i hosting: softwise.hr / ictmedia.hr

Povratak na vrh Mapa stranica Pretraga

Baza znanja Katalog proizvoda Vijesti O nama

4 of 4

10.6.2013 10:04