9.

ALATI ZA IZVORNO OBLIKOVANJE - KALUPI

1. Uvod
Izvorno oblikovanje je prvo oblikovanje geometrijski odreenog vrstog tijela procesom trajnog povezivanja estica bezoblinog materijala,kao npr: rastaljeni metal, zrnca, prah, pasta, kaa,(sl.1). Postupci: lijevanje, preanje, sinteriranje (preanje i peenje) Materijali: metali i njihove legure, plastine mase (polimeri), papir Proizvodi (otpresci, odljevci): preteno su sloenog oblika i velikih koliina, mogu biti veliki i masivni, oblikuju se u jednom radnom hodu, zavrna obrada odvajanjem je relativno manjeg opsega Lijevanje je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni metal ulijeva u neku upljinu (kalup), hladi i skruuje u njoj te poprima njen oblik. Alati za lijevanje mogu biti: - pjeani kalupi za jednokratnu upotrebu (sl.2) i - metalni (kokile) za viekratnu upotrebu. Ulijevanje moe biti: - gravitacijsko pod djelovanjem sile tee (sl.2) ili - tlano pod povienim pritiskom radi boljeg popunjavanja kalupne upljine (sl.3). Preanje je oblikovanje proizvoda od zrnaca ili praha plastine mase (polimer) u zagrijanom stanju i pod povienim pritiskom u alatu (sl.4). Sinteriranje je oblikovanje proizvoda preanjem praha (vrsto stanje) pod visokim pritiskom u alatu i peenjem ispreanog proizvoda pri kojem dolazi do ovrsnua, zgunjavanja i smanjenja poroznosti, kao npr: rezne ploice tvrdog metala (sl.5)..

2. Kokile ili metalni kalupi

Kokile su metalni kalupi za viekratno gravitacijsko ulijevanje neeljeznih metala. U novije vrijeme ulijeva se i pod niskim pritiskom do 1 bara radi boljeg popunjavanja kalupa i dobivanja potrebne konture proizvoda (sl.1). Proizvodi lijevani u kokilama imaju dobru tonost mjera, glatku povrinu i finozrnatu strukturu. Lijevanje je ekonomino za izradu kompliciranih dijelova motora, vozila i alatnih strojeva u velikim koliinama (kuite reduktora, tijelo cilindra, blok motorasl.3). Kokile se sastoje od dvije kalupne ploe i jezgri za oblikovanje otvora u odljevku. Jezgre su vie izloene toplinskom i mehanikom optereenju pa se rade od legiranog elika za rad u toplom stanju, a kalupne ploe obino od sivog lijeva. Izvedbe kokila: - jednostavne s okvirnom stegom (sl.1a), klizne (sl.1b) ili zglobne s bravom (sl.1c) te sloene s mehaniki ili hidrauliki pokretanim elementima (sl.2). Osnove tehnolokog procesa: Izbjegavati otre prijelaze s tankih na deblje stijenke kao i tanke izdanke na proizvodu. Predvidjeti nagibe u smjeru otvaranja kokile i mogunost popunjavanja kalupa. Skruivanje treba biti od donjih i debljih dijelova prema gornjim dijelovima odljevka. Predvidjeti poloaj odljevka tako da se omogui njegovo izvlaenje bez oteenja povrine. Osnovni zadatak je pravilno rijeiti uljevni i naljevni sustav koji trebaju osigurati: - kontinuirani dotok taline u kalupnu upljinu - dovod mora biti miran bez vrtloenja i zahvaanja mjehuria zraka - brzina popunjavanja mora omoguiti istiskivanje zraka iz kalupa - pojila (naljevni sustav) i odzranike treba postaviti na najvie mjesto u kokili - pri ulijevanju Al-legura preporuuje se sljedei omjer povrina uljevka, razvodnika i ua: A uljevka : A razvodnika : A ua = 1 : 2 : 3 za manje i srednje odljevke i A uljevka : A razvodnika : A ua = 1 : 3 : 6 za vee odljevke - zagrijanost kokile odrava se brim radom ili pomou plinskih i elektrinih grijaa - radi bre kristalizacije mogu se ugraditi i rashladni kanali na rubovima - premazivanje kokile osigurava dobro odvajanje odljevka (pneumatski raspriva).
2

3. Alati za tlani lijev

3.1 Osnovni pojmovi i podjela Tlano lijevanje je postupak ulijevanja rastaljenog metala pod visokim pritiskom i velikom brzinom u metalni kalup te zavrnog preanja tijekom skruivanja (sl.1). Proizvodi (otpresci) su visoke tonosti mjera do 0,02 mm, glatke povrine ovisno o kvaliteti poliranja kalupa, dobre popunjenosti tankih stijenki i odline vanjske konture.Visokim pritiskom poveava se i vrstoa proizvoda. Nadalje, mogue je zalijevanje i stranih tijela u odljevak kao to su navojne ahure, svornjaci i slino (sl.2). Zbog velikih trokova izrade alata postupak je ekonomian za velike koliine proizvoda, kao npr: radijatori od Al-legure, kuite statora elektromotora, razni dijelovi automobila, odljevci ivaeg stroja). Materijali za tlano lijevanje su preteno neeljezne legure lakih i tekih metala (Al, Zn, Cu, Mg, Pb, Sn). Postupci tlanog lijevanja i pripadajui strojevi razlikuju se po temperaturi taljenja metala: a) tlani lijev s toplom komorom za metale s niim talitem do ~ 400o C (Pb,Sn,Zn), ali i Mg-legure s viim talitem oko 650o C zbog njihove kemijske pasivnosti prema eljezu (sl.1a). Naprava za ulijevanje je uronjena u kadu s talinom i sastavni je dio stroja. Pritisak za ulijevanje taline (30-250 bara) postie se klipom ili stlaenim zrakom. Povrine kalupa se predgrijavaju prije lijevanja da se sprijei hlaenje taline prije potpunog popunjavanja kalupa i da se sprijei toplinsko naprezanje kalupa. a) tlani lijev s hladnom komorom za metale s viim talitem, kao npr: legure aluminija s 700o C ili bakra s temperaturom ljevanja iznad 900o C (sl.1b). Metal se tali u posebnoj pei i pomou lice (runo ili mehanika ruka) unosi u hladnu komoru, odnosno u uljevni cilindar s tlanim klipom za ulijevanje. Temperatura kalupa za vrijeme rada je od 50 350o C ovisno o materijalu lijevanja. Odrava se pomou rashladne tekuine (voda, ulje) koja prolazi rashladnim kanalima i pogoni posebnim ureajem s grijaem i hladnjakom.

Strano tijelo u odljevku prije lijevanja treba fiksirati u kalupu i zatititi otvore na suprotnoj strani, kao npr: pri zalijevanju matice: slijepi provrt ili zatitna podloka (sl.2).
3

3.2 Tlani lijev s hladnom komorom uljevni cilindar

Ljevaju se svi ljevljivi metali, a posebno legure aluminija ili bakra s visokim talitem, iznad 400o C (sl.1). Ima pokuaja lijevanja i elinog lijeva. Komora s talinom ili uljevni cilindar je sastavni dio alata i nie temperature od taline pa se naziva hladna komora (sl.1). Strojevi se nazivaju pree, a proizvodi otpresci. Pe s talinom je odvojena cjelina tako da se potrebna masa taline zahvaa licom i ulijeva u cilindar. Posluivanje moe biti runo ili automatski s mehanikom rukom za posluivanje vie prea koje su postavljene oko jedne pei. Pree s alatima izvode se s vodoravnim uljevnim cilindrom (sl.1 i 2) ili okomitim. Kalupi se sastoje od nepomine ili uljevne strane, pomine ili izbacivake (sl.1) i jezgri za oblikovanje otvora u otpresku.

Faze rada tlanog lijeva (sl.1): zatvaranje pree i alata ulijevanje taline u cilindar sabijanje taline, strujanje u kalup i popunjavanje, zavrno sabijanje do skruivanja s poveanim pritiskom hlaenje alata, otpreska i uljevnog cilindra otvaranje pree i alata izbacivanje otpreska ienje i podmazivanje kalupa (prskalica)

Osnove prorauna alata za tlani lijev: Debljina stijenke otpreska treba biti to manja i ujednaena, po mogunosti do 5 mm, da se izbjegne vrtloenje i zarobljavanje zraka. Preporuuje se srednja debljina stijenke otpreska: ~ 1 mm za legure Pb, Sn i Zn; ~2 mm za legure Al, Mg i ~ 3 mm za legure Cu. Zbog mogueg smanjenja vrstoe, predvidjeti na otpresku rebra za ojaanje (sl.3).
4

Mjere kalupa treba poveati u odnosu na mjere otpreska zbog stezanja materijala po formuli: l1
% %

, gdje je s - stezanje materijala u %, l duina otpreska i l1 mjera na kalupu

Tlak na talinu za vrijeme sabijanja u kalup je 300-1000 bara (105 Pa), ovisno o materijalu i kvaliteti otpreska. Brzina sabijanja taline na uu u kalup je v=30-50 m/s, ovisno o pritisku i gustoi taline (vee brzine za tanje stijenke). Omjer brzine uljevanja za razliite materijale uz isti pritisak: Cu : Zn : Al : Mg = 1 : 1,1 : 1,8 : 2,2 Vrijeme punjenja kalupa se rauna po formuli: t = ,

gdje je m masa taline, Au povrina ua, p pritisak i - gustoa taline. Preporuuje se 0,01-0,20 (s), ovisno o vrsti i masi materijala te srednjoj debljini stijenke otpreska. Povrina presjeka ua uz poznato vrijeme punjenja: Au =

Debljina (visina) ua hu: 11,4 mm za AlSi; 1,22,5 za AlSiCu; 0,35 0,8 za ZnAl4 i 0,62 mm za MgAl8. irina ua se rauna po formuli: bu = Au / hu. Promjer i brzina tlanog klipa trebaju zadovoljiti sljedei uvjet: =

k,

gdje su d promjer, a vk brzina tlanog klipa. Presjek razvodnika u odnosu na ue: Aue : Arazvodnik = 1:5 do 1 : 8, a odnos visina: hue : hrazvodnik = 1:3 do 1:4. Sila otvaranja kalupa ovisi o projiciranoj povrini otpreska i uljevnog sustava na razdjelnu ravninu i pritisku ulijevanja: Fo = Aotpreska p1 Sila zatvaranja kalupa s faktorom sigurnosti: Fz = 1,25 o

Osnove konstrukcije alata za tlani lijev: Podjela alata: - Alati s jednim gnijezdom za lijevanje jednog otpreska s jednim radnim hodom tlanog klipa (sl.1). Izrauju se za velike i vrlo sloene proizvode. - Alati s vie gnijezda za istovremeno lijevanje vie manjih istih ili razliitih proizvoda.

Razdijelna ravnina alata: Alat se sastoji od dvije kalupne ploe (matrice) od kojih je jedna pomina zbog otvaranja alata i vaenja otpreska. Razdijelnu ravninu na otpresku odabrati tako da otpresak ostane u pominoj strani pri otvaranju alata. Time se olakava vaenje otpreska pomou izbacivakog sustava (sl.1 na prethodnoj stranici).

Uljevni sustav: Dovodi talinu kroz uljevak, razvodni kanal i ue u kalup.Treba ga oblikovati tako da bude to manji otpor i vrtloenje taline (sl.1 i 2). Moe biti: a) Direktno ulijevanje u kalup s usmjerivalom (razbijalom) taline ili bez njega (sl.1a). Obino se primjenjuje za pree s toplom komorom. Usmjerivalo je u obliku stoca radi boljeg razbijanja i usmjeravanja taline. Uljevak je takoer stoastog oblika zbog lakeg izvlaenja iz nepomine kalupne ploe prilikom otvaranja alata. b) Posredno ulijevanje u kalup preko razvodnika i ua (sl.1b i 2). Najee se primjenjuje kod prea s hladnom komorom kod kojih uljevak mora biti nii od razvodnika i ua u kalup. Time se spreava mogui ulaz taline u razvodnik i kalup bez pritiska tlanog klipa. Prednost dati centralnom ulijevanju s razbijalom radi to manjeg puta taline i spreavanja njenog nepoeljnog skretanja u kalupu. Ue povezuje dovodni kanal (razvodnik) s kalupom (sl.2). Promjenom poloaja ua mijenja se brzina i smjer ulijevanja taline. Presjek ua odreuje se prema volumenu i materijalu lijevanja. Dubina (visina) ua je izmeu 0,4-2,5 mm, a irina izmeu 4 i 24 mm. Smjer ulijevanja treba omoguiti popunjavanje kalupa i izlaz zraka. Nakon probe alata mogue je izbrusiti odzrane kanale na razdijelnoj ravnini kalupa dubine 0,1-0,15 mm i irine do 24 mm. Preljev je uglodano udubljenje na razdijelnoj ravnini uz sam rub kalupa (sl.2). Tankim uem povezano je s kalupom. Slui za prikupljanje i odstranjivanje prvog mlaza taline koja sadri zrak, okside i ostatke sredstva za podmazivanje kalupa.

Izbacivaki sustav: Slui za izbacivanje otpreska iz pomine kalupne ploe nakon otvaranja alata (sl.1). U podruju otpreska i razvodnika postavljaju se izbacivala koja se aktiviraju pomou izbacivake ploe pri kraju otvaranja alata i izbacuju otpresak. Jedan ili dva izbacivala imaju na elu, u dodiru s talinom,stepenicu s negativnim kutom (lastin rep) zbog izvlaenja uljevka iz nepomine kalupne ploe (sl.1 i 2).

Jezgre slue za oblikovanje otvora i udubljenja na otpresku koji se ne mogu dobiti samo s dvije kalupne ploe (sl.1 i 3). Nakon hlaenja otpreska prvo se izvlae bone jezgre, a zatim otvara alat. Pogon jezgri je pomou hidraulikog cilindra.

Materijal za izradu alata: Radni ili topli dijelovi alata u izravnom su dodiru s talinom i oblikuju proizvod ( kalupne ploematrice, jezgre i elementi uljevnog sustava). Izrauju se od alatnog elika za rad u toplom stanju 4751 (Utop Mo1) koji je otporan na poputanje, troenje, udarce, topli umor i koroziju. Tehnoloki proces izrade: - ulazna kontrola materijala : atest, tvrdoa, upljikavost;- gruba strojna obrada: vanjske mjere i oblik kalupa s dodatkom ;- arenje za smanjenje napetosti nakon grube obrade (600o C) ; strojna obrada: izrada oblika kalupa s dodatkom za zavrnu obradu;- kaljenje na tvrdou 50-55 HRC: polagano zagrijavanje i progrijavanje na 600o C, zagrijavanje i progrijavanje na 800o C, zagrijavanje i progrijavanje na 1030o C te hlaenje do 20o C na mirnom zraku za manje komade i struji zraka za vee (vrijeme progrijavanja ovisi o veliini debljini materijala);- poputanje na 42-44 HRC: odmah nakon ohlaivanja na 20o C komad prenijeti u pe za poputanje; obavezna dva poputanja; temperatura drugog poputanja je neto nia, a tvrdoa ipak pada; ovisno o tvrdoi nakon drugog poputanja i debljini komada temperature se kreu od 610-545o C. Vrijeme poputanja se kree od 1,5 do 6 sati, ovisno o debljini komada ili stijenke ( do 10 mm i vie, do 100 mm);- strojna obrada u tvrdom stanju na zavrnu mjeru: bruenje, elektroerozija, poliranje; proba alata i dotjerivanje: provjera mjera, funkcionalnosti, zatvaranja i dotjerivanje;- nitriranje u solnoj kupci (Tenifer postupak): Postupak nitriranja vrlo tankog sloja povrine alata kojim se dobije tvrda i vrlo otporna povrina na troenje i koroziju, a unutranjost ostaje relativno ilava ( na 570o C). Radne povrine alata izrade se na gotovu mjeru i poliraju prije nitriranja i sjaje nakon. Vano: Temperatura 2. poputanja mora biti via od temperature nitriranja da ne bi dolo do poputanja i promjene mjera ili oblika alata. Temperatura poputanja ne bi smije biti nia od 580o C.
7