PROBLEM ISHRANE STANOVNITVA U SVIJETU

Seminarski rad iz modula

Humana ishrana

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
1

Uvod
Problematika poljoprivredne proizvodnje, posebno ljudske hrane, jedan je od najveih svjetskih problema. Statistike biljee vrto lavi porast svjetske populacije s osobito na la!enim trendom u nerazvijenim zemljama svijeta, koje su ujedno najslabiji proizvo"a#i hrane. $ svijetu postoji ina#e neravnomjeran odnos u proizvodnji hrane, pa bi se savremeni svijet mo ao ubrzo nai pred problemom kako to rije!iti. %rana postaje o rani#eni resurs potreban za #ovjekovu e zistenciju. %istorija je pokazala da je #ovjekov um na znanstvenim osnovama uvijek uspio zasko#iti svjetske probleme. &alja o#ekivati da e to biti slu#aj i sa hranom. 'eiskori!teni resursi zemlje u svijetu, na osnovi suvremene tehnike i a ronomije bit e privedeni eksploataciji, a postoje mno i izvori hrane koji u visokom nivou mo u nahraniti dana!nju znatno brojniju svjetsku populaciju u budunosti. (nanstveni napredak hemije, biolo ije, a ronomije i dr. si urno e omo uiti nastanak novih izvora hrane o kojima danas i ne razmi!ljamo. Budunost nosi prosperitet, ali i neke ne ativne tendencije )za a"ivanje okoli!a, npr.* povezane s poljodjelstvom i sa proizvodnjom hrane. +o postaje prioritetnim zadatkom, da opstanak #ovje#anstva ne bi do!ao u pitanje.

Hrana posta ! ri !da" r!surs

-anas se oko dvije treine ljudi u svijetu ne hrani ni pravilno niti dovoljno, a njihovo munjevito poveavanje predstavlja ozbiljan problem u budunosti, i ne samo sa stajali!ta ivotno a prostora, ne o i prehrane. +ako se odine ,./.. o#ekuje porast svjetske populacije na 1. milijardi ljudi, pa e se pojaviti problem ishrane na lo rastue broja ljudi, a to zbo speci0i#nosti poljoprivredne proizvodnje i prakti#no neo rani#ene industrijske tehni#ko1 tehnolo!ke mo unosti proizvodnje hrane ipak moe dovesti do nesta!ice ovo a vitalno a resursa, i to u svjetskim razmjerima. &e su danas lo!a i nedovoljna ishrana, odnosno lad i umiranje od ladi, ra!irena pojava koja ima o romne razmjere u svijetu, a pojavljuje se kao jedan od najozbiljnijih i najteih problema s kojima se suo#avaju, kako nerazvijene, tako i srednje i visokorazvijene zemlje. +aj problem postaje to tei, zato !to u nerazvijenim zemljama biljeimo i biljeit emo sve veu demo ra0sku eksploziju, pa se u uvjetima pada dohotka i 0izi#ke nesta!ice hrane, moraju o#ekivati veliki problemi. 'edostatak dovoljnih koli#ina hrane ima za posljedicu lad i lo!u strukturu kvalitete prehrane, a to se danas smatra najveim svjetskim problemom. Primjetan je proces iscrpljivanja svjetskih rezervi hrane pa se aktualiziraju pitanja poput2 kako stvoriti hranu za sve vei broj ljudi na zemlji3 %oe li za to biti dovoljni dosada!nji poznati i raspoloivi resursi3 Postoje li dru e mo unosti u proizvodnji hrane, zahvaljujui suvremenoj znanosti3 'evolju u svim tim pitanjima #ini poznati zakon o opadajuim prinosima. 4n se naj#e!e vee uz poznato ime Roberta +homasa 5althusa i uz nje ovu knji u, kratko nazvanu 67sej o populaciji, kojom je, osobito u zaklju#cima, utjecao i na 8harlesa -arwina. Promatrajui ameri#ku populaciju svo a vremena, 5althus uo#ava jednu zanimljivu #injenicu, a to je udvostru#ivanje ameri#ko pu#anstva svakih ,/ odina. 9z to se primjera izvodi zaklju#ak da se populacija poveava eometrijskom pro resijom koja, kao !to znamo, iz leda ovako2 1, ,, :, ;, 1<, =,, <:, 1,;, ,/<, /1,, 1.,:, 1..:;./>< itd. -a je to priblino to#no pokazuje i sljedei ra0ikon2

Porast Svjetske populacicije u razdoblju od godine 1650 do 2000 (Priblini podaci

Promatramo li vrto lavi porast populacije u ?merici, ali i u svijetu, doi emo do zaklju#ka da je porast populacije, zapravo, varijabilni 0aktor u odnosu na 0iksnu veli#inu povr!ine zemaljske ku le. -ru im rije#ima2 proizlazi kao da se zemaljska ku la smanjuje, a znamo da u 0izi#kom smislu to nije to#no. 'a osnovi zakona o opadajuim prinosima dolazi do porasta proizvodnje hrane, ali ona zaostaje za potrebama i prohtjevima bujajue rasta populacije. -odu!e, 5althus o tome 0enomenu ovori kao o mo uoj tendenciji, jer uzima u obzir i 0aktore koji imaju suprotno djelovanje, odnosno koji tu tendenciju sputavaju a to su2 ratovi, masovne epidemije poput ku e, i napredak medicine i mo unosti za uspostavljanje kontrole ra"anja. @riti#ari 5althusovo pristupa populacijskom problemu isti#u da je on u svojim analizama zanemario posljedice industrijske revolucije koja je dovela i do to a da krivulja proizvodnih mo unosti iskazuje relevantno pobolj!anje ivotno a standarda. 9zravna je posljedica porasta ivotno a standarda, osobito kod urbane populacije, smanjivanje broja djece, a tome su potpomo li i medicinski 0aktori. Bez obzira na kriti#ke osvrte na 5althusove spoznaje, o#ito je da se nje ove osnovne postavke ipak potvr"uju u pojedinim dijelovima svijeta. $zmemo li u obzir posljednjih 1>. odina, primijetit emo da je u tome razdoblju u 7uropi povean broj stanovni!tva za =,< puta. 9stovremeno se na podru#ju dvaju ameri#kih kontinenata stanovni!tvo povealo za vi!e od l< puta, a to je zacijelo posljedica snanih imi racijskih procesa na ameri#kome tlu. 9pak, zabrinjavajui su istovremeni podaci za podru#ja kao !to su zemlje ?zije, 4ceanije i ?0rike, dje je u isto vrijeme do!lo do poveanja stanovni!tva za vi!e od =1 puta. +o su upravo podru#ja koja u posljednjim desetljeima biljee smanjenje prehrambenih mo unosti, a istovremeno su to i dijelovi svijeta kojih ukupan ekonomski razvitak osjetno kasni za ostalim razvijenim dijelovima svijeta. Bitno je uo#iti da postoji zna#ajna me"uovisnost izme"u razine ekonomske razvijenosti, populacije zemlje i ivotno a standarda. (emlje koje imaju vi!i ivotni standard u pravilu biljee sporu stopu porasta stanovni!tva, a nerijetko imaju i ne ativnu stopu, kao !to je to slu#aj s visokorazvijenim zemljama. 'o, u podru#jima nerazvijeno dijela svijeta stanovni!tvo se poveava vrto lavom brzinom. +o su istovremeno i dijelovi svijeta u kojima postoji nesta!ica ekonomskih dobara, dje industrija nije razvijena i dje je poljodjelska industrija, u lavnom, primitivna. Porodice su ovdje brojne, bar zbo dva razlo a2 1 bitno je imati brojno potomstvo! jer je vjerovatnost da "e djeca preivjeti zbog niskog ivotnog standarda i ponajprije zbog nesta#ice $rane! relativno mala! % porodice se uglavnom pre$ranjuju s mr#ave zemlje koju obra&uju primitivnim oru&ima za #to je potrebno mnogo radne snage'

Proi#vodn a hran! u svi !tu i pro$%!mati"a &%adi

Smanjivanje proizvodnje hrane po stanovniku rezultat je, kako opadanja porasta ukupne proizvodnje hrane, tako i sve bre poveanja svjetske populacije. 4sim to a, sve su vee razlike u proizvodnji, potro!nji i u raspodjeli poljoprivrednih proizvoda u razvijenim i u nerazvijenim zemljama, pa je i jaz izme"u njih sve vei. Proizvodnja hrane po stanovniku u svijetu veoma je neravnomjerno raspore"ena. Porast proizvodnje hrane po stanovniku razvijenim je zemljama znatno vei od isto a u nerazvijenim zemljama. 9sto je tako porast ukupne proizvodnje hrane u nerazvijenim zemljama nedovoljan po kvantiteti i po kvaliteti i ne moe pratiti brz porast nacionalnih populacija.&elike su razlike u opskrbljenosti prehrambenim proizvodima, odnosno u kvantiteti i kvaliteti ishrane me"u pojedinim podru#jima u svijetu. (animljivo je kako se podjela zemalja po opskrbljenosti hranom podudara s podjelom na ekonomski nerazvijene i razvijene zemlje. Prema koli#inama kalorija koje dnevno tro!i populacija pojedino podru#ja )re ije* ili pojedinih zemalja u svijetu i prema kvaliteti ishrane, izdvajaju se tri skupine zemalja . Prvu skupinu #ine visokorazvijene zemlje sjeverne ?merike, sjeverne, srednje, dijelom isto#ne i posebno zapadne 7urope, Aapan, ?ustralija i 'ovi (eland i ?r entina, i sve zemlje svijeta u kojima se dnevno tro!i =.... i vi!e kalorija p.c. i #ija struktura ishrane daje mo unost optimalno kori!tenja umnih i 0izi#kih sposobnosti #ovjeka )oko =;B svjetske populacije*. +e zemlje imaju veoma nizak prirodni prira!taj populacije, ali i veoma razvijenu, visokomehaniziranu poljoprivrednu proizvodnju i veoma visoke prinose po jedinici obradive povr!ine. 'e samo da nemaju problem ladi, ne o su i najzna#ajniji izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svjetsko tri!te. -ru a skupina zemalja )oko 1,B svjetske populacije* one su zemlje u kojima je potro!nja od ,./.. do =.... kalorija p.c. dnevno, odnosno zemlje u kojima je vei problem pobolj!anja strukture ishrane, ne o koli#ina upotrebljenih kalorija. +o su, npr., Rusija, veina zemalja srednje i june 7urope, Brazil, $ru vaj i dr. $ veini tih zemalja prirodni su 0aktori relativno povoljni za a rosto#arske djelatnosti, ali je stupanj razvijenosti proizvodnih sna a jo! uvijek nedovoljan. 4sim to a je u veini tih zemalja prirodni prira!taj znatno vei u odnosu na kate oriju visokorazvijenih zemalja, manji je nacionalni prihod, znatno je nii opi i individualni standard, a zna#ajniji su i problemi u or anizaciji a rarne proizvodnje )velika usitnjenost zemlji!ta, mala upotreba mehanizacije i umjetnih nojiva...*. +reu skupinu zemalja )oko <.B svjetske populacije* predstavljaju ona podru#ja i zemlje, dje je pojava ladi osnovni problem i svakodnevna prijetnja. +o su zemlje koje karakterizira najvea stopa prirodno prira!taja, to su prostori s najniim stupnjem razvitka proizvodnih sna a. +o su zemlje u kojima je poljoprivredna proizvodnja na najniem stupnju obrade, u lavnom samoopskrbna proizvodnja pa #ak i skuplja#ka privreda, pa se moe zaklju#iti da razvijene zemlje svijeta, koje nastanjuje ne!to vi!e od jedne #etvrtine svjetske populacije i kojima pripada vi!e od tri #etvrtine svjetsko dohotka, raspolau s vi!e od polovine od ukupne koli#ine ivotnih namirnica u svijetu, a nerazvijenim zemljama koje broje oko tri #etvrtine svjetske populacije pripada manje od jedne #etvrtine prihoda, tj. nepuna jedna polovina raspoloivih namirnica u svijetu.

'%ad u Svi !tu ( )in !ni)no stan !

$ ?0rici, ?ziji i Catinskoj ?merici, oko /.. milijuna ljudi ivi u, kako to svjetska banka naziva, potpunom siroma!tvu. Svake odine 1/ miliona djece u svijetu umire od ladi. (a cijenu jedne raketne bombe bi oko 1/.. ladne djece mo lo jesti svakodnevno u razdoblju od / odina. +ijekom D.1ih je u svijetu od ladi umrlo vi!e od 1.. miliona djece. +ih 1.. miliona smrtnih slu#ajeva se mo lo sprije#iti za cijenu od samo 1. radarski nevidljivih minobaca#a ili za vrijednost koju sve svjetske vojske zajedno potro!e u , dana. Prema statistici svjetske zdravstvene or anizacije jedna treina svijeta je uhranjena, jedna treina pothranjena, a jedna treina svijeta skapava od ladi. Samo indijski potkontinent sadri /.B ladno , svjetsko pu#anstva, ?0rika i ostatak ?zije sadri oko :.B, a Catinska ?merika i ostatak svijeta sadre 1.B ladno svjetsko stanovni!tva. = bilijuna ljudi u svijetu se bori da preivi sa samo dva dolara na dan. $ S?-1u rasa i hrana imaju veze jedno s dru im. :<B ?0roameri#ke djece u S?-1u je pothranjeno i :.B Catinoameri#ke djece u S?-1u je tako"er pothranjeno, a ta je #injenica jo! stra!nija ako se to usporedi sa samo 1<B pothranjene bjela#ke djece u S?-. Aedno od dvanaestero djece u S?- ide ladno u krevet, svake noi. Polovica od sve djece ispod / odina u junoj ?ziji i Podsaharskoj ?0rici je pothranjeno. 1DD>. je =.. ... ivota mladih ljudi spa!eno u zemljama u razvoju, dodavanjem vitamina ? u hranu. 4ko 1;= milijuna djece u svijetu ima mno o manju teinu od normalne. Sve hi ijensko1prehrambene potrebe cijelo svijeta ko!tale bi samo 1,= bilion dolara, toliko 7uropljani i stanovnici S?-1a potro!e odi!nje na par0eme. 4tkad ste po#eli #itati ovaj post u svijetu je od ladi umrlo barem 1.. ljudi. -a bi se u budue stanovni!tvo nahranilo, poljoprivrednici e do ,./.. morati proizvoditi milijardu tona itarica vi!e, = milijarde umjesto ,,1 milijarde danas. -o ,./.. odine svijet e morati proizvoditi >. posto vi!e hrane kako bi nahranio novih ,,= milijardi ljudi kojih e tada, prema $'1ovim predvi"anjima, biti D,1 milijardu, ocijenila je svjetska or anizacija za hranu )E?4*. FE?4 je oprezno optimisti#an o potencijalu svijeta da nahrani stanovni!tvo do ,./..F, rekao je %a0ez Ghanem, zamjenik eneralno direktora E?41a, prenijela je a encija ?EP. 4r anizacija sa sjedi!tem u Rimu sazvala je za 1,. i 1=. listopada Eorum stru#njaka koji trebaju razmotriti strate ije za budunost. Predvi"a se da e do ,./.. broj stanovnika sa sada!njih <,; milijardi narasti na D,1 milijardi, preteito u zemljama u razvoju, !to je velik porast u odnosu na sada!nju brojku. 'ajvei rast stru#njaci predvi"aju u subsaharskoj ?0rici i to 1.; posto, odnosno D1. milijuna ljudi. 'ajslabiji rast bio bi u isto#noj i ju oisto#noj ?ziji2 11 posto ili ,,; milijuna ljudi. -a bi se to budue stanovni!tvo nahranilo, poljoprivrednici e do ,./.. morati proizvoditi milijardu tona itarica vi!e, = milijarde umjesto ,,1 milijarde danas. Proizvodnja mesa morat e porasti vi!e od ,.. milijuna tona i dosei :>. milijuna tona, navodi E?4. Rast e i potranja za bio orivom, ovisno napose o cijeni ener ije i politikama pojedinih vlada. Proizvodnja hrane poveat e kroz D.1postotno poveanje prinosa. 'o za veu proizvodnju hrane trebat e poveati obradive povr!ine za 1,. milijuna hektara u zemljama u razvoju, napose u subsaharskoj ?0rici i Catinskoj ?merici. $ svijetu ima dovoljno zemlje da se prehrani budue stanovni!tvo, no velik dio te budue obradive zemlje neupotrebljiv je zbo hemijskih i 0izi#kih zapreka, endemskih bolesti, nepostojanja in0rastrukture i dru ih te!koa. Globalni izvori svjee vode dostatni su, ali nisu ravnomjerno raspore"eni, isti#e E?4. <

Ra*iona%na ishrana
Racionalna ishrana ljudi danas je prioritet u svijetu. Bez obzira na napore koji se ulau na prevazilaenju problema nedostatka hrane i pobolj!anja nje ovo kvaliteta jo! uvijek preko ;.. miliona u svijetu laduje i blizu dvije milijarde ljudi osjea nedostatak jedno ili vi!e nutrienata u svom obroku. +o za posljedicu ima razli#ite poremeaje u or anizmu. (bo nedostatka joda sve #e!e se javlja mentalna retardiranost novoro"enih beba, a zbo nedostatka vitamina ? u obroku majke mno a djeca se ra"aju slijepa. Posljedica nedostatka nekih nutrienata u obroku mo u biti katastro0alneH u svijetu je jo! uvijek velika smrtnost djece mla"e od / odina. Problemom ishrane stanovni!tva bave se stru#njaci razli#itih pro0ila2 tehnolozi, a ronomi, sto#ari, veterinari, biolozi, ljekari, 0armaceuti, ekonomisti, pravnici i mno i dru i. Svi oni se nazivaju jednim imenom nutricionisti. Rje!avanjem problema ishrane bavi se disciplina poznata kao 'auka i ishrani, koja u nekim slu#ajevima nosi i dru e nazive )'utritivna vrijednost namirnica, Biolo!ka vrijednost namirnica, Bromatolo ija i sl.*. Savremena nauka o ishrani je stara oko ,.. odina. -anas se kroz nauku o ishrani prou#ava uticaj na#ina ishrane i vrste namirnica na razvoj i zdravstveno stanje or anizma, odnosno na nje ovu 0unkcionalnu i vitalnu sposobnost. Prou#avaju se uzroci mno ih bolesti koje nastaju usljed nedovoljene ili preobilne ishrane i s tim u vezi potrebe or anizma u ener etskim, radivnim i za!titnim materijama pod razli#itim uslovima ivota i rada. 'auka o ishrani prou#ava nutritivnu vrijednost namirnica i uslove pod kojima se one proizvode, prera"uju, skladi!te ili upotrebljavaju pored to a, izu#ava se uticaj razli#itih kontaminenata )hemijsko , biolo!ko , 0izi#ko , radiolo!ko porijekla i sl.*. Pravilna ishrana je osnovni preduslov da se neka bolest ne pojavi, odnosno ona je preduslov da se neka bolest lak!e lije#i kada se pojavi. Racionalna ishrana garantuje pravovremeno snadbjevanje organizma vitaminima! mikroelementima i drugim regulatornim materijama neop$odnim za regulisanje procesa potrebni$ za normalno odvijanje ivotni$ (unkcija' Racionalna ishrana za$tijeva odre&eni reim is$rane! tj'raspodjelu $rane u toku dana! pridravanje optimalne temperature $rane i sl' Racionalnom ishranom omogu"i "e se potpuno zadovoljenje (iziolo#ki$ potreba organizma! maksimalna radna sposobnost )ovjeka!sa)uva"e se visoka aktivnost u toku dugog ivota! radost! dobro raspoloenje itd'

$ or anizmu odraslo #ovjeka postoji ravnotea izme"u materija koje se unose u nje a, procesa metabolizma i procesa izbacivanja proizvoda raz radnje une!enih materija. (a svaku materiju koja se unosi u or anizam postoje stro o odre"ene zakonitosti promjena i prometa. -ue naru!avanje ove ravnotee bilo sintezom novih materija ili nepravilnom raz radnjom une!enih materija dovodi do odre"enih bolesti2 ojaznost, arterioskleroza, taloenje soli i sl.

>

&eliki zna#aj za o#uvanje lijepe 0i ure, dobro raspoloenja i visoke radne sposobnosti ima 0izi#ka kultura. Bavljenje 0iskulturom je potrebno za ljude svih uzrasta i svih zanimanja. Eizi#ka aktivnost vraa u #ovjeka elju za radom. -a bi bili zdravi ljudi treba da se bave sportom, 0izi#kom rekreacijom, da vi!e hodaju pje!ke, plivaju i da se aktivno odmaraju. Gimnastiku treba raditi svaki dan. Eiskultura pomae o#uvanju dobro apetita i uravnoteenju prometa materija bez o rani#enja u ishrani i bez dijete. 'auka sve vi!e upoznaje zakone prometa materija u or anizmu i nalazi na#ine da se njime upravlja. Aedan od tih na#ina jeste racionalna ishrana. 7ner ija u or anizmu se osloba"a kao rezultat procesa oksidacije u ljenih hidrata, masti i dijelom proteina. 4va jedinjenja najveim dijelom se oksidi!u do u ljendioksida i vode, a ener ija koja se pri tom osloba"a vee se na jedinjenja bo ata 0os0orom )adenozintri0os0at, ?+P*. 7ner ija vezana za ?+P kasnije se koristi za normalno odvijanje 0iziolo!kih 0unkcija i rada or anizma. Potrebe u ener iji pojedinih ljudi su razli#ite, a zavise prije sve a od individualnih karakteristika or anizma )pol, starost, masa, brzina metabolizma, 0izi#ka naprezanja, psihi#ke aktivnosti u toku rada i odmaranja, bavljenje sportom i sl.*. Pored to a, na utro!ak ener ije u or anizmu uti#u i neki eo ra0ski i klimatski 0aktori, posebno temperatura vazduha. 4dre"enu koli#inu ener ije or anizam tro!i i u toku mirovanja i sna. +a ener ija je potrebna za odravanje bazalno metabolizma. 4 svim 0aktorima koji uti#u na koli#inu ener ije potrebne or anizmu, na#inu obezbje"enja ener ije i problemima nedovoljne ili prevelike koli#ine ener ije bie vi!e rije#i kasnije.

+ara"t!risti"! sna$d !van a stanovini,tva hranom

Pretpostavlja se da se #ovjek na (emlji pojavio prije oko , miliona odina. -u o je prira!taj stanovni!tva bio ,B na hiljadu odina, odnosno .,..,B odi!nje. $ prvi 1< vjekova na!e ere porast stanovni!tva je bio .,1B odi!nje, da bi u posljednje vrijeme dosti ao vrijednost od ,B. $ zadnjih sto odina do!lo je demo ra0ske ekspolozije )prira!taj stanovni!tva se poveao na blizu =B*. 'a po#etku na!e ere na (emlji je bilo samo ,.. miliona ljudi. @roz sljedeih 1. vjekova broj stanovnika se poveao na milijardu )1;=. odine*. -a bi se broj stanovnika poveao za jo! jednu milijardu trebalo je da protekne jo! 1.. odina )1D=. odine*, a za samo trideset narednih odina )1D<. odine* do!lo se do = milijarde stanovnika. 'a : milijarde broj stanovnika se poveao za sljedeih 1/ odina )1D>< odine*. 'a (emlji trenutno ima vi!e /,; milijardi stanovnika. -o demo ra0ske ekspolozije je do!lo, prije sve a, zbo na lo poveanja broja stanovnika u nerazvijenim zemljama ),,, I :,.B odi!nje*. +ako brzo poveanje broja stanovnika u svijetu nije adekvatno pratilo poveanje proizvodnje hrane. (bo to a je nivo ishrane stanovni!tva u ovom trenutku nezedovoljavajui kako koli#inski tako i u kvalitetu. Prema podacima E?4 oko ;.. miliona ljudi u svijetu, naji!e u zemljama u razvoju )ili ,.B njihove ukupne populacije* jo! nema dovoljno hrane za zadovoljavanje osnovnih dnevnih potreba. 4 roman problem predstavlja veliki broj neuhranjene djece mla"e od / odina. &i!e od , milijarde stanovnika na (emlji )najvi!e djece, ena i starijih osoba* osjea nedostatak jedno ili vise mikronutrienta. @ao posljedica nedostatka joda )A* javlja se mentalna retardiranost novoro"enih beba, zbo nedostatka vitamina ? mno a djeca se ra"aju slijepa. &eliki broj ena i djece su malokrvni zbo nedostatka eljeza u ishrani. Posljedice nedostataka odre"enih sastojaka hrane mo u biti katastro0alneH jo! uvijek je visoka smrtnost djece.

R !,avan ! pro$%!ma "o%i)in! hran! v!#an ! #a ot"%an an ! n!dostat"a !n!r&i ! u ishrani

Potrebe #ovjeka u ener iji zavise od posla koji on obavlja, od starosti, pola, klimatskih i dru ih uslova, tako da prosje#na potreba u ener iji razlikuje od re iona do re iona. @ao prosje#na potreba u ener iji uzima se vrijednost od 1,/.. kA na danH za #ovjeka koji se bavi umnim radom to je ener ija od D<.. kA na dan, za #ovjeka koji obavlja srednje naporan 0izi#ki rad ener ija od 1,/.. kA na dan ili za #ovjeka koji obavlja tei 0izi#ki rad ener ija od 1<>.. kA na dan. $ razvijenimzemljama prosje#ni unos ener ije prelazi 1,/.. kA na dan tj. ljudi unose ener iju u malom suvi!ku. Suvi!ak ener ije une!ene kroz hranu rezultira u poveanoj masi i ojaznosti posljedica #e a je pojava cijelo niza bolesti, smanjenje radne sposobnosti i skraenje prosje#no vijeka ivljenja. 'asuprot tome, u nerazvijenim zemljama potrebe u ener iji se ispunjavaju samo <.B i dnevni unos po #ovjeku prosje#no ne prelazi D... kA. 'a ovaj na#in se, u nerazvijenim zemljama, posebno u njihovim najsiroma!nijim slojevima, javlja veliki de0icit u ener iji. 9stovremeno se, u razvijenim zemljama javlja potreba da se ener etska vrijednost hrane snizi i da se razradi plan racionalne ishrane kako bi se smanjila tjelesna masa ljudi. Podaci E?4 )Eood and ? riculture 4r anization* pokazuju da je u ranim 1D<.1tim odinama 1,< milijardi stanovnika )/.B svjetske populacije ivjelo u zemljama sa vrlo malom potrosnjom hrane po lavi stanovnika )ispod ;;.. kA J dan*. $ 1DD.1tim odinama stanje se donekle popravilo i u ovom periodu sve a :1. miliona stanovnika )ili ;B od svjetske populacije* ivi u zemljama sa tako niskom potro!njom hrane. @ao parametar za mjerenje uhranjenosti stanovni!tva u svjetskim standardima koristi se ener ija bazalno metabolizma i to tako da se minimum dnevnih potreba ra#una kao ener ija potrebna za zadovoljavanje bazalno metabolizma uveana 1,// puta. 4sobe koje dnevno u or anizam unose koli#inu ener ije manju od ove smatraju se neuhranjenim. $ periodu izme"u 1D<D1>1 oine oko D.. miliona ljudi u zemljama u razvoju)=/B od njihove ukupne populacije*je bilo svrstano u tu kate oriju. $ 1D;;1D. odini taj odnos je pao na ,.B )ali je jos uvjek veliki broj ljudi1 ;.. miliona stanovnika hronicno neuhranjen, jer je broj stanovnika u zemljama u razvoju za posmatranih ,. odina porastao sa ,,< na :,: milijarde*. $ periodu 1DD.1D, odina proizvodnja hrane u svijetu je iznosila 11=;; kAJdanH stanovni!tvou zemljama u razvoju je mo lo dobiti sve a 1./11 kAJdan, a stanovnistvo u razvijenim zemljama #ak 1:.,< kAJdan. &eina razvijenih zemalja je imala snadbjevenost hranom po lavi stanovni!tva od oko 1,<...kA )1D<11<= *, odnosno 1:... jAJdan )1DD.1D, od.* . Posebno je izraen problem neuhranjenosti djece mla"e od / odina. Samo nekoliko zemalja u razvoju svom stanovni!tvu moe obezbjediti hranu u koli#ini iznad 1./..kAJdan.$ ovim zemljama ivi sve a 1.. miliona ljudi , ili oko / B njihove populacije. 'ajvei broj stanovnika nerazvijenih zemalja ivi u zemljama koje mo u obezbjediti hranu u koli#ini ispod ;>.. kAJdan. 4vdje se ubrajaju i = najvee zemlje u razvoju2 @ina, 9ndija i 9ndonezija.

1.

*abela 1' +roni)na neu$ranjenost u zemljama u razvoju (,zvor- ./0 1116a

R!&ion

'odinaP!riod 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1. 1D<D1>1 1D>D1;1 1DD.1D, ,.1.

U"upna popu%a*i a .mi%ion/ ,<; =/> /.. ;>: 1>; ,== =1> /1= 11:> 1=D= 1<</ ,.>. >11 ;D, 11=; 1<1> ,>D =/: ::= /D= 1.:/ 1.:1 ;/< ,.> 1:. 1:: ,/;= =,,; :.<: /<<;

Pros !)no uno,!n ! !n!r&i ! ."J/ >/>; >/<1 >/:/ ><<, ></= >/;> ><D/ >;=; ><== >;;; ;.=: >=D; >:<1 >/11 ><>: ><>D >><= >;=; >D<= >/>.

Li*a sa na ni0im unosom B od ukupne Broj lica populacije )milioni* =; :1 := =. ,> 1, 1, 1. :1 ,> 1< < == =: ,, 1, 1D 1: 1/ > =D == ,= ,/ 1: 1= 1.= 1:; ,1/ ,<: :; ,> => /= :>/ =>; ,<; 1,= ,=; =.= ,// ,.. /= :; <: :. >/, >;= <D< 1<< 1,= 1:: D1> D./ ;=D <;.

A1ri"a u0no od Sahar!

B%is"i isto" i s !v!rna A1ri"a Isto)na A#i a

Ju0na A#i a

Latins"a Am!ri"a i +ari$i

E"onoms"! &rup! sa nis"im prihodima E"onoms"! &rup! sa sr!dn im i viso"im prihodom U+UPNO

><>; ><>D >>,. >;/.

=/ ,; ,1 1,

Pod navedenim predpostavkama hroni#na pothranjenost moe pasti na 1.B i manje u tri re iona sa boljom situacijom )isto#na ?zija, Catinska ?merika i @aribi bliski istok i sjeverna ?0rika*. 4dre"en napredak e biti u zemljama june ?zije, ali jo! ujek e biti u roeno najmanje ,.. miliona ljudi. %roni#na neuhranjenost e i dalje biti prisutna u zemljama ?0rike sa =.B stanovni!tva )oko ,</ miliona ljudi*

11

*abela 2' Podaci o broju djece mla&e od 5 godina koja zbog slabe is$rane imaju odre&eni$ problema u razvoju (,zvor2 ./0! 1116a

Region/Ekonomska grupacija

Smanjenje teine )B* milion R!&ion

Zaostali u razvoju )B* milion

Nedovoljna teina )B* milion

A1ri"a u0no od Sahar! B%is"i isto" i s !v!rna A1ri"a Ju0na A#i a Isto)na i u&oisto)na A#i a Latins"a Am!ri"a

>,. ;,; 1>,1 /,, ,,<

<,1 :,: ,<,< D,: 1,/

=;,; =,,: /D,/ ==,= ,,,>

==,> 1<,. D,,> /D,; 1,,>

=.,, ,/,= /;,= ,=,< 1,,.

,<,, 1,,/ D.,> :,,/ <,>

E"onomsa" &rupa*i a 2!m% ! sa nis"im prihodom 2!m% ! sa sr!dn im i viso"im prihodom U+UPNO /,< D,1 ;,. :>,D ,;,> :.,> :.,; ,1/,, ,,,. ==,D =1,, 1>;,; 1.,= :.,. :/,, 1>:,: =;,, 1:>,<

@roz ishranu ljud su u pro!losti morali obezbjediti dovoljno ener ije za obavljanje te!kih 0izi#kih poslova. 'akon industriske revolucije, a posebnih /. odina poveao se broj ljudi koji se bavi intelektualnim radom. $ njihovoj ishrani se pojavio vi!ak ener ije, !to je danas veliki problem s obzirom na navike da se i dalje hrane velikom koli#inom odre"ene hrane.

Pro$%!mi ishran! sa asp!"ta "va%it!ta hran! su pov!#ani sa n!dostat"om

1,

punovri !dnih prot!ina

4vaj problem je prisutan u ,J= #ove#anstva (emlje, a posebno je izraeno u nerazvijenim zemljma ?zije, ?0rike i Catinske ?merike. $ ovim zemljama problem kvaliteta hrane vei je #ak od problema nedovoljne koli#ine hrane. 'ekvalitetna ishrana u zna#ajnoj mjeri je uslovljena upotrebom u ishrani nepotpunih biljnih proteina i njihovom neizbalansirano!u u po ledu nekih aminokiselina. 4d ,. aminokiselina koje sadre proteini, njih ;1D su nezamjenjive, tj or anizam ih ne moe sintentizovati ve ih mora dobiti u obroku. 'ezamjenjive aminokiseline, #iji je sadraj u proteinima minimalan u odnosu na potrbu za radnju novih proteina, odre"uje stepen iskori!tenja dru ih aiminokiselina u or anizmu, tj biolo!ku vrijednost proteina. Kivotinjski proteini u po ledu aminokiselinsko sastava u najveoj mjeri zadovoljavaju potrebe or anizma u nezemjenjivim aminokiselinama. Aedan od ciljeva sto#arstva jeste da se iz biljnih proteina, koji ulaze u sto#nu hranu, dobiju punovrijedni ivotinjski proteini, koji se koriste u ishrani ljudi.

+abela =. E?4 projekcija snadbjevenosti stanovni!tva hranom i udio neuhranjeno stanovni!tva, po re ionima )9zvor2 E?4, 1DD<a*

Snad$ !v!nost stanovni,tva hranom ."J-dan po &%avi stanovni"a/ R!&ion

Hroni)na n!uhran !nost

1D;;1D.

,.1.

B odpopulacije 1D;;1 D. ,.1.

Broj osoba )milion* 1D;;1D. ,.1.

Svi !t Ra#vi !n! #!m% ! 2!m% ! u ra#vo u A1ri"a u0no od Sahar! B%is"i isto" i S !v!rna A1ri"a Isto)na A#i a Ju0na A#i a Latins"a Am!ri"a i +ari$i

11,;. 1:,.. 1.=,. ;>>. 1,/;. 1.;<. D=.. 11,:.

11D/. 11/.. 11:.. D.>. 1=.:. 1,>.. 1.,:. 1,==.

,. => ; 1< ,: 1=

11 =, < : 1, <

>;1 1>/ ,: ,/; ,</ /D

<=> ,D< ,D >> 1D/ :.

-nevna potreba #ovjeka za proteinima je ;.11.. , od to a /. proteina ivotinjsko porijekla. $ tabeli :. dati su podaci o prosje#noj dnevnoj potro!nji proteina u svijetu. 1=

Prosje#na dnevna potro!nja proteina u razvijenim zemljama od ovara potrebama. Potebno je ukazati na neravnomjernost potro!nje skupih proteinskih proizvoda ivotinjsko porijekla me"u ljudima sa razli#itim primanjima, a tasko"er i na razli#itu proizvodnju proteina u razli#itim zemljama svijeta )+abela /*. Sli#na situacija je i sa potro!njom ulja i masti )+abela <*. Potro!nja u nerazvijenim zemljama je nia od minimalnih potreba. (bo smanjene ener etske vrijednosti hrane, u uslovima ovako na#ina ishrane, jedan dio proteina se tro!i na obezbje"enje ener ije or anizmu.
*abela 3' Potro#nja u nekim regionima i ekonomskim grupacijama (,zvor! ./0! 1116%a god

U"upno prot!ina .&-&%avi stanovni,tva-dan/ R!&ion-E"onoms"a &rupa*i a Ra#vi !n! #!m% ! 2!m% ! u ra#vo u 2!n% ! sa na man im prihodom 2!m% ! sa nis"im prihodom Svi !t 1D<D1>1 D/ /= /, /1 </ 1D>D1;1 DD /> /1 /= <; 1DD.1D, 1., <, /. /D >1

*abela 5' Potro#nja proteina u nekim razvijem i nerazvijenim zemljama zemljama svijeta prema podacima ./0

Po"a#at!% Razvijene zemlje2 $kupna potro!nja proteina $dio proteina ivotinjsko porijekla 'erazvijene zemlje2 $kupna potro!nja proteina2 $dio proteina ivotinjsko porijekla

U"opno prot!ina .&-&%avi stanovni"a na dan/ 1D<111D<= 1D>/ 1D;/ ;/.< :/.= /:.; 1..D ;D.: /..< <1.= 1=.D D,.: /:.< <>.1 1>./

*abela 6' Potro#nja masti i ulja u nekim regionima i ekonomskim grupacijama (,zvor! ./0! 1116a

R!&ion-E"onoms"a &rupa*i a Ra#vi !n! #!m% ! 2!m% ! u ra#vo u 2!m% ! sa na man im prihodom 2!m% ! sa nis"im prihodom Svi !t

U"upno masti i u% a .&-&%avistanovni,tva-dan 1D<D1>1 1D>11;1 1DD.1D, 1.; 11; 1,/ == :. /1 =1 =1 =, ,; =: :/ // <1 <D

'edostatak proteina odraava se na 0izi#ko stanje or anizma, na smanjenu mo unost koncentrisanja, sprije#ava vee umno naprezanje, mo unost da or anizam izdri visok ritam 1:

rada, dovodi do ranije ubitka pamenja, sniava otpornost or anizma na zarazne bolesti itd. 4vo je vrlo vaan 0aktor produktivnosti rada i zdravlja stanovni!tva, njihovo stvarala#ko i ekonomsko potenciala. 'edostatak proteina u ishrani moe se posmatrati kao bolest odraslo stanovni!tnva koja se bez ozbiljnih posljedica moe ukoniti ako se u ishrani pre"e na racionalnu i izbalansiranu ishranu. 'edostatak poteina u ishrani vrlo se ozbljno odraava na razvoj djece kod kojih postoji bitna poteba za proteinima. 'edostatak proteina dovodi do nepoeljnih posljedica. $ nerazvijenim zemljama broj djece koji do #etvrte odine u ishrani ne dobijaju potrebnu koli#inu proteina je oko /.B. 'edostatak proteina dovodi do visoke smrtnosti djece )preko / miliona djece odi!nje* i ne ativno uti#e na mentalni razvoj djece, sposobnost u#enja i vladanja djece. 'edostatak proteina u ishrani ne donosi samo !tetu sada!njoj eneraciji ne o i buduim pokoljenjima o rani#avajui mo unost kori!tenja ljudskih resursa, posebno u nerazvijenim zemljama. Problem nedostatka proteina se mani0estuje u ekonomskim razli#ito razvijenim zemljama. 'edostatak proteina u razvijenim zemljama, kao i nedostatak ener ije prisutan je u ishrani stanovni!tva sa niskim dohotkom. 4vaj sloj stanovni!tva nije umo unosti da nabavi dovoljnu koli#inu proteina ivotinjsko porijekla i dijetetskih proizvoda )proizvodi sa poveanim sadrajem proteina, a snienom ener etskom vrijedno!u*. $ nerazvijenim zeljama vi!e od <.B stanovni!tva pati zbo nedostatka proteina u ishrani. Razlika u potrebi za hranom izme"u razvijenih i nerazvijenih zemalja se ne smanjuje ne o naprotiv brzo raste i ne postoji mo onost da se u skoroj budunosti ova razlika smanji. -a bi se bar donekle ublaila nesta!ica hrane u nerazvijenim zemljama vi!e or anizcija u svijetu pomae pro ram razvoja proizvodnje hrane )E?4, Svjetski pro ram hrane, 4orld .ood Programme, Svjetska banka itd*. Saradnja razvijeno i nerazvijeno dijela svijeta moe se vidjeti na sledeim primjeru. Pomo zemljama ?0rike koje se nalaze juno od Sahare u periodu 1D;;11DD<. odine samo preko Sovjetsko pro rama hrane iznosio je =< miliona tona razli#itih namjernica, samo u toku 1DD=. odine isporu#eno je < miliona tona. Putem Svjetsko pro rama hrane pomo stie i u zemlje Catinske ?merike, 9sto#ne i june ?zije, blisko istoka i sjeverne ?0rike, pa #ak i u zemlje koje su nastale raspadom sovjetsko Saveza, )Aermenija, ?zerbejdan, Gruzija, +adikistan* i zemlje koje su nastale raspadom SERA )dija ram ,*.

Slika >. Raspodjela pomoi koju je Svetski pro ram hrane uputio zemljama u razvoju tokom 1DD<. odine )9zvor2 Svjetski pro ram hrane, 1DD<1D;*

1/

Slika 5' 6dio donatora u obezbje&ivanju pomo"i zemljama u razvoju (,zvor- Svjetski program $rane! 1116%15

'a Prvoj me"unarodnoj kon0erenciji o ishrani odranoj 1DD,. odine u Rimu, u or anizaciji E?4 ).ood and /griculture 0rganization* i L%4 )4orld +ealt$ 0rganization*, na kojoj je bilo prisutno 1/D zemalja, 1< re ionalnih or anizacija, 11 me"uvladinih i 1:: nevladinih or anizacija, usvojena je Svjedska deklaracija o ishrani i plan aktivnosti za ishranu )4orld 7eclaracion on 8utrition and Plan o( /ction (or 8utrition *. Su!tina -eklaracije jeste u tome da napretku #ovje#anstva treba da prethodi pobolj!anje sada!nje situacije u oblasti ishrane stanovni!tva. 4vaj stav mora biti prisutan u centru ekonomskih i socialnih mjera koje preuzimaju vlade svih zemalja u svijetu. Plan i aktivnosti za ishranu predstavljaju vodi# za politike ishrane stanovni!tva. 4n je dat kroz D tema. E?4 je dao speci0i#ne preporuke za pobolj!anje bezbjednosti ishrane u domainstvu i za bolji kvalitet u bezbjednost i uop!te. $ Planu su dati prjedlozi kako treba pripremiti planove obezbje"enje de0icitarnih mikronutriteta, plan orazovanja stru#njaka i potro!a#a putem masovnih medija in0ormisanja na kraju predloen je jednostavan ali e0ikasan monitorin sistem za odre"ivanje e0ikasnosti razli#itih 0aza u aktivnostima za pobolj!anje ishrane. Svjedska deklaracija i plan aktivnosti za ishranu )4orld 7eclaracion on 8utrition and Plan o( /ction (or 8utrition * imaju uop!ten pristup za rije!avanje problema ishrane stanovni!tva na (emlji. 'a osnovu postavki izne!enih u -eklaraciji i Planu aktivnosti vlade pojednih zemalja treba da sa#ine 'acionalne planove i predloe aktivnosti za pobolj!anje ishrane svo stanovni!tva. Pomo u realizaciji ovih aktivnosti vladi mo u pruiti razli#ite nevladine or anizacije, privatni sektor,me"unarodne or anizacije,a encije za razvoj i sli#no. Plan mora da sadri od ovarajue ciljeve, da identi0ikuje prioritete,da predloi vrijeme za aktivnosti, da ukae na tehni#ka i 0inansiska sredstva potrebna za razvoj i da dokumenta koja to re uli!u. Politika i razvojni pro rami, koji podravaju ravoj #ovje#anstva treba da omo ue ishranu i dobro zdravlje za sada!nju i naredne eneracije. &anu ulo u u tome imaju poljoprivredna i prehrambena industija, posebno na realizaciji pro rama koji se odnose na bezbjednost ishrane i za!titu prirodnih resursa.

1<

9z -eklaracije i plana aktivnosti treba posebno izdvojiti nekoliko teza, koje teba da poslue kao priru#nik za izradu nacionalnih pro rama2 34 U)initi sv! napor! da s! !%imini,u( nedostatak $rane i smrtnost ljudi vezan za nedostatak $rane gladovanje i bolesti prouzrokovane gladovanjem i nedostatak joda (9 i vitamina / 54 U)initi sv! napor! da s! r!du"u u( gladovanje i rasprostiranje $ron)ne gladi! neu$ranjenost! posebno djece! ena i stari$ osoba! nedostatak ostali$ mikronutirienata! uklju)uju"i i eljezo (.e ! zarazne i nezarazne bolesti! koje su vezane sa is$ranom! socialne i druge prepreke ka optimalnom dojenje beba i nedovoljna $igijena u procesu proizvodnje $rane i kvarenja $rane (uklju)uju"i vodu za pi"e kao posljedicu toga
3. Posebno dati ciljeve do kojih treba doi (do 2000. godine) kako bi se smanjila smrtnost djece:

Smanjiti neu$ranjenost djece mla&e od pet godina na polovinu iz 1110' godine! Smanjjiti procenat djece (ispod 10: koja se ra&aju sa manjom tjelesnom masom (ispod 1!5 kg ! ;edukovati nedostatak eljeza i anemije kod ena na 1<= iz 1110' godine! >itno smanjiti nedostatak joda! >ito smanjti nedostatak vitamina / i posljedice koje nastaju zbog njegovog nedostatka u is$rani (uklju)uju"i sljepilo ! Stvoriti uslove da sve ene doje djecu najmanje 3%6 mjeseci! a uz dopunsku is$ranu da dojenje produe do druge godine! ?iriti znanje i pruati pomo"ni servis za pove"anje proizvodnje $rane i kvalitetne is$rane u doma"instvima! ;egulisati monitoring sistem za pra"enje is$rane djece

1>

'a Svjetskom samitu o ishrani 1DD<. odine u Rimu usvojeni su Rimska deklaracija o bezbjednosti hrane u svijetu i Plan aktivnosti );ome 7eclaration on 4orld .ood Securit@ and 4orld .ood Summit Plan o( /ction*. 9shrani se pridodaje sve vei zna#aj ne samo u nau#nim i stru#nim kru ovima ne o i me"u laicima. @ako bi re ulisali ovu problematiku u $S? su usvojeni od ovarajui standardi. Savezna &lada $S? je na prijedlo ?kademije nauka ) 8ational /cadem@ o( Scince*, njeno 8ational ;esearc$ Aouncil%a i @omiteta za ishranu i zdravlje (Aommitte on 7iet and +ealt$ usvojila je tabelu koja sadri prijedlo dnevnih dopu!tenja ( Recommended Dietary Allo ances! RDA" za najvanije sastojke hrane i ener iju. R-? su bazirani na brojnim nau#nim saznanjima, koje je prikupio 4dbor za hranu i ishranu (.ood and 8utrition >oard ' Propisane su R-? za ener iju, proteine, 11 vitamina i > mineralnih materija. Preko :. nacionalnih me"unarodnih or anizacija objavilo je standarde sli#ne R-?. 4r anizacija za hranu i poljoprivredu $' )E?4* i Svjedske zdravstvene or anizacije )L%4* dale su svoje standarde ishrane, koje su mno e nacionalne or anizacije podrale i primjenjuju ih u planiranju ishrane stanovni!tva u svojoj dravi. 'a temelju nau#nih saznanja postojei propisi se mijenjaju i stalno dopunjuju.

1;

Osnovni pro$%!mi po% oprivr!dn! proi#vodn ! u svi !tu

4snovni je problem savremeno #ovje#anstva problem nedostatne prehrane veliko a dijela svjetske populacije, i to po kvantitetu i kvalitetu. 4n namee traenje od ovora na ova pitanja2 # za$to nema dovoljno %rane& # koji kompleks pro'lema uvjetuje takvo stanje& # kakve su znanstvene! ekonomske i agrote%ni(ke mogu)nosti na raspola# ganju dana$njem u svr%u rje$avanja osnovnoga pro'lema& # $to nam donosi 'udu)nost& 4d ovori na ta pitanja nisu jednostavni ali su mo ui. Eiksna veli#ina obradivo a tla nebitno se ili sporo poveava, pa postoji problem o rani#enosti dano resursa nasuprot sverastuim potrebama za hranom. Pored to a, na 0iksni 0aktor zemlja budua e potencijalna ula anja rezultirati sve manjim dodatnim prinosom, sve do ta#ke bez ikakvo dodatno prinosa. 'o na tu se problematiku nadovezuju i dru i ve postojei problemi. 4snovni je problem mno ih dijelova svijeta, zemalja i re ija visoki udio a rarne populacije u ukupnoj strukturi nacionalne populacije. +aj problem dominira u nerazvijenim zemljama. $vjetovan je nerazvijeno!u industrije i malom potranjom za radnicima. ? rarna prenaseljenost posljedica je sporo privredno razvitka i nepovoljne privredne strukture )zbo sporo razvoja industrije*.&rijedi pravilo2 !to je zemlja na niem stupnju razvijenosti, to je udio poljoprivrede u strukturi bruto domae a proizvoda vei. @ona#an je rezultat te #injenice krajnje nepovoljan. 'ajvei se dio bruto domae a proizvoda tro!i za demo ra0ske investicije, ponajprije za odranje olo ivota, a stanoviti se izvozni vi!kovi po ba atelnoj cijeni razmjenjuju u svijetu za skupe industrijske proizvode i tehnolo iju.+ako da se tu radi o razvitku nerazvitku. 9stovremeno se visokokumulirajua a rarna prenaseljenost, kao posljedica snano prirodno prira!taja, rje!ava zapo!ljavanjem u poljoprivredi)i do D.B*. +o rezultira smanjenjem prosje#ne povr!ine po poljoprivrednim djelatniku, smanjenjem koli#ine poljoprivrednih proizvoda ali i dohotka po stanovniku. $sporedno s tim procesom odvija se proces siroma!enja poljoprivredne populacije, kao posljedica smanjivanja posjeda, upotrebe primitivne tehnolo ije obrade tla, skromne akumulacije. +o rezultira niskom proizvodno!u uvjetovanom prevelikom upotrebom ljudske i sto#ne sna e za rad u poljoprivredi, zatim nedostatkom kapitala, izostajanjem primjene suvremenih a romomskih metoda i sl. Glavna bitka vodi se samo za koju !aku hrane, a i ona je #esto nedostatna i problemati#ne kvalitete )dominacija u ljikohidratne hrane*. $ visokorazvijenim zemljama poljoprivredom se bavi relativno manji broj ljudi pa zato na jedno poljoprivrednika dolazi vea a rarna povr!ina i pritom se zemlji!te koncentrira u vee i ekonomi#ne posjede koji se mo u pro0itabilno obra"ivati. &eliki, dobro or aniziran posjed uz primjenu savremene tehnike i tehnolo ije, i savremenih a ronomskih metoda moe biti pro0itabilan i moe se uklju#iti u komercijalnu proizvodnju za tri!te. Primjena u visokorazvijenim zemljama znanstvenih rezultata u kemiji, u biolo iji, u tehnici rezultirala je velikim poveanjem proizvodnje osobito itarica i kukuruza, pa se #ak i tipi#ne 1D

a rarno1sirovinske zemlje pojavljuju kao njihovi uvoznici. 'o intenzivna je proizvodnja hrane, uz primjenu raznih hemijskih supstanci, dovela do novo problema do za a"ivanja okoli!a. Poljoprivreda postaje tako"er opasan za a"iva# okoli!a, osobito u novije vrijeme, kada na lasak vi!e nije samo na proizvodnji zdrave hrane, ve se proizvodi enetski modi0icirana hrana, a proizvodnja visokih prinosa zahtijeva primjenu mno ih za prirodu !tetnih tvari. Razvitkom novo a, intenzivno , a rohemijsko , industrijsko poljodjelstva po#inju se koristiti pesticidi, umjetna nojiva i razne kemikalije i sredstva za za!titu biljaka od bolesti i !teto#ina. +akvo je poljoprivredstvo karakteristi#no za velike proizvodne 0arme, no istovremeno je postalo snaan za a"iva# okoli!a, ali je osim to a potrebno napomenuti da na kvalitetu poljoprivredne proizvodnje s visokim prinosima u razvijenim zemljama utje#u brojni za a"iva#i, pa konzumenti nerjetko uivaju hranu za a"enu or anskim tvarima )za a"eni zrak, voda, tlo*. Svijet danas optereuju i zemlje u kojima veliki postotak populacije ovisi o poljoprivredi, a imaju relativno najmanje povr!ine poljoprivredno zemlji!ta po poljodjelatniku. 9stvremeno je 0iksni zemlji!ni 0ond po stanovniku s vremenom sve manji zbo demo ra0ske eksplozije. 9zmjenom struktura nekih povr!ina moe se postii pobolj!anje, i to primjenom postupaka hidromelioracije i a romelioracije zemlji!ta. &elika podru#ja zemlji!no a tla pod barama, trstikama, ili pustinjama koja trenutno ne od ovarajua za poljodjelsku proizvodnju mo u se kultivirati ure"ivanjem, isu!ivanjem ili natapanjem, pa privesti koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. ?nalize su pokazale da bi se zemlji!ni obradivi 0ond mo ao poveati za ,.B1=.B, !to nije zanemariv postotak.Razvijeni je svijet takve prostore ve kultivrao. +akvi se prostori nalaze mahom u nerazvijenome svijetu. 5a koliko bi njihovo kultiviranje bilo dobrodo!lo, zbo demo ra0ske eksplozije i ope nesta!ice hrane, ono zahtijeva velike investicije, koje ove zemlje sebi ne mo u dopustiti. Procjenjuje se da se isu!ivanjem ili natapanjem poljoprivredna proizvodnja moe poveati jo! za oko ,.B1=.B, ali taj proces ne moe ii brzo, jer se takve mo unosti preteito nalaze u nerazvijenim zemljama, a sve to zahtijeva izuzetno velike investicije.

,.

'a sljedeoj slici ukratko su uz poljoprivredu, prikazani lavni za a"iva#i ivotne sredine i njihovi izvori2

Blavni zaga&iva)i ivotne sredine i nji$ovi izvori

,1

2a"% u)a"
%rana, kao jedan od problema budunosti bila je, i jo! uvijek jest, predmet istraivanja mno ih. &ezano uz problem hrane kao o rani#eno a izvora, savremena nauka prua mno a rje!enja koja su plod svestranih znanstvenih istraivanja. +akva se istraivanja provode danas svuda u svijetu i sve #e!e imaju za cilj rje!avanje mno obrojnih problema ishrane rastue #ovje#anstva. Ponajprije se ta istraivanja odnose na mo unosti poveanja kapaciteta dosada!njih izvora hrane, raznih kultiviranih biljaka i ivotinja. Razvitkom enetike, znanosti o oplemenjivanju i selekciji, biljne i animalne 0iziolo ije, pobolj!avanjem a rotehni#kih i dru ih sli#nih mjera, usavr!avanjem tehnolo ije prerade hrane, razvitkom kibernetike itd. posti nuto je poveanje koli#ina klasi#ne hrane biljno i ivotinjsko porijekla. Provode se i brojna krianja, da bi se dobile nove sorte i rase s poveanom proizvodno!u. 4d ovarajuim uz ojem u skladu sa znanstvenim dosti nuima, na podru#ju biljne i ivotinjske 0iziolo ije i biohemije, postiu se znatno vei prinosi kultivirano bilja i ivotinja. $savr!avaju se i metode ulova i eksploatacije jestivih or anizama u prirodnim stani!tima, posebice onih koji ive u kopnenim vodama i u moru. @ombinovanjem razvoja naucnih i tehni#kih dosti nua razvijaju se i posebna podru#ja istraivanja, poput biolo ije ribarstva i sl. Posebna se pozornost obraa i racionalnijem iskori!tavanju divlja#i i dru ih jestivih ivotinja i biljaka na njihovim prirodnim stani!tima. Sve to uzrokuje omilanje sve vee koli#ine hrane i namirnica. Pored to a, trae se i dru i izvori or anske hrane iz biljaka i ivotinja koji nisu klasi#ni izvori hrane. 'a osnovi provedenih istraivanja utvr"eno je da postoji jo! veoma veliki broj biljaka koje sadre znatne koli#ine hranjivih tvari, a nisu kori!tene u konvencionalnoj prehrani. +ako, npr., kod nas postoje mno e samonikle mediteranske biljke i autohtone ivotinje iz na!ih primorskih krajeva koji sadre znatne koli#ine hranidbenih tvari i mo u posluiti kao hrana. Sve to ovori da postoje jo! velike i nedovoljno iskori!tene hranidbene rezerve kojima se nije obraala posebna panja, a koje mo u od ovarajuim uz ojem i upotrebom postati nov vaan izvor hrane za #ovjeka. $ostalom, i dosada!nji oblici biljaka kultivirani u svrhu dobivanja hrane vode svoje porijeklo iz samoniklih biljaka. Pravilnim kori!tenjem, uz ojem i preradom mo u se dobiti nove velike koli#ine hrane i namirnica. Posebno su neistraeni izvori hrane vodeni biotopi u kopnenim vodama i umoru. +u se provode ispitivanja najpovoljnije razvitka 0otosintetskih biljaka, koje su jedine sposobne iz anor anskih komponenata proizvesti or anske tvari, a to zna#i i hranu. 'astoje se pronai od ovarajua tehnolo!ka rje!enja za masovniji uz oj takvih planktonskih primarnih producenata u slatkim vodama. +akva se hrana ve u odre"enoj mjeri eksploatira kao sto#na hrana ali se nastoji upotrijebiti i kao ljudska hrana. Posebno su zna#ajne velike neiskori!tene koli#ine hrane u moru. -anas se samo neznatan postotak te hrane iskori!tava, i to najvi!e ribolovom, iako u moru postoje velike koli#ine morskih ivotinja i biljaka koje bi se mo le upotrijebiti kao ljudska hrana. $ tu svrhu bo ate i vodee u znanosti zemlje svijeta, sa S?- na #elu, posjeduju posebne istraiva#ke brodove koji ispituju or ansku produkciju u morima, za koju je utvr"eno da raste od ekvatora prema polovima, a opada od obalnih podru#ja prema pu#ini. +akva su saznanja pridonijela otkrivanju novih podru#ja s otovo neiscrpnim izvorima hrane, npr. zapadna obala ?0rike, obala @ali0ornije, neka podru#ja u sjevernom ?tlantiku i mno a dru a.

,,

5no e su se zemlje u znatnoj mjeri ve okrenule prema moru kao svom lavnom izvoru hrane. +o se prije sve a odnosi na mno oljudne zemlje na -alekom 9stoku ) Aapan, @ina i dr.*. Aapan i @ina najvei su potro!a#i riba i dru ih morskih ivotinja, uklju#ujui i bentonske morske al e. +ako se u Aapanu razvila industrija konzervi od morskih al i. 'aj#e!e se upotrebljavaju sme"e al e koje sadre mno o polisaharida, vitamina i dru ih hranjivih sastojaka. Pripremaju se kao varivo, a uz ajaju se i na podvodnim plantaama. Sme"e al e izbacuje plima na obalu i to u velikim koli#inama, pa mo u biti dobar izvor hrane. -anas, se one kao hrana, osim u jako naseljenim podru#jima dalekoisto#nih zemalja, malo koriste. 9 9talija je tako"er poznata po velikom iskori!tavanju takvih al i. Pored morsko ribolova, +alijani se obilato koriste i dru im izvorima hrane iz mora, poput pueva, pla!tenjaka, jeinaca, morskih !koljka!a, velikih i malih rakova i sl. -anas se sve vi!e ovori o mikrobnoj proizvodnji hrane. $'7S84 i E?4 smatraju mikrobiolo iju osnovnom podlo om za buduu proizvodnju hrane. &eliki broj mikroba moe neke tvari pretvarati u korisnu hranu. +ako se, u prvi mah, neprikladne tvari za ishranu, pa #ak i otrovne, mo u uz postojanje mikroor anizama petvoriti u hranu. 4#ekuje se da e u budunosti proizvodnja hrane uz pomo mikroba izmijeniti #ovjekovu prehranu, i to kako kvalitatetom, tako i kvantitetom. Sintetska proizvodnja hrane jo! je jedan od izvora hrane u budunosti. 4na je jo! u povoljnija, ali se razvojem molekularne biolo ije,biohemije,0iziolo ije i dru ih prirodnih znanosti ostvaruj sve vee mo unosti laboratorijske sinteze hranidbenih or anskih tvari iz anor anskih komponenata.

,=

Lit!ratura
CProblematika proizvodnje $rane i glad u svijetuD I @ova#evi, B. C,zvori $rane u budu"nostiD I Pavleti, (. CSvjetska privreda i me&unarodni ekonomski odnosiD I Sharma, @.S. http2JJwww.0ao.or J http2JJwww.who.intJenJ http2JJwww.0uture0ood.or J lobalbene0itsJhun erMhr.php http2JJwww.monitor.hrJclanciJ0ao1zeli1iskorijeniti1 lad1u1svijetu1ali1ne1kaze1ni1kako1ni1 kadJ,<:=DJ http2JJwww.openmontene ro.euJ,.11J.=J.:Jkapitalizam1hrana1neka1jedu1smeceJ

,:

Sadr0a

$vod..........................................................................................................................................., %rana postaje rijedak resurs........................................................................................................= Proizvodnja hrane u svijetu i problematika ladi......................................................................./ Glad u Svijetu 2 #injeni#no stanje...............................................................................................< Racionalna ishrana......................................................................................................................> @arakteristike snabdjevanja stanovini!tva hranom.....................................................................D Rje!avanje problema koli#ine hrane vezan je za otklanjanje nedostatka ener ije u ishrani.....1. Problemi ishrane sa aspekta kvaliteta hrane su povezani sa nedostatkom punovrijednih proteina.....................................................................................................................................1= 4snovni problemi poljoprivredne proizvodnje u svijetu..........................................................1D (aklju#ak..................................................................................................................................,, Citeratura..................................................................................................................................,:

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

,/