Ekstrovertni tip linosti Ekstrovertni tip linosti karakterie jedan spoljanji protok libida, interesovanje za ljude i stvari oko

sebe, odnos sa njima i zavisnost od njih. Kada je ovakav tip karakteristian kod nekoga, Jung nju ili njega opisuje kao ekstrovertan tip. Ovaj tip linosti je motivisan spoljnjim faktorima i mnogo utie na okolinu, drutven je i sigurno se osjeda u stranom okruenju. U svijetu su ona ili on u dobrim uslovima ak i onda kada se sa njim ne slau i tada umjesto povlaenja (to suprotni tip tei da uradi) , oni se radije prepiru ili raspravljaju, pokuavaju da to preinae saglasno svojim sopstvenim obrascima ili potrebama. Svaki od ova dva psiholoka tipa potcjenjuje onaj drugi, radije gleda njihove negativne a ne pozitivne osobine to vodi formiranju suprotnih ivotnih filozofija, konfliktnih psihologija, razliitih naina ivota i razliitim vrijednostima. (...) U pokuaju da ljudska bida podijeli u prepoznatljive psiholoke tipove Jung je imao posla sa psihologijom svjesnosti. Kada je neka osoba opisana kao jedna od ova dva tipa to znai da je njen uobiajeni stav u ponaanju jedan od ova dva. Jedan izbalansiran stav moe podjednako ukljuivati ekstrovertnost i introvertnost, mada se veoma esto deava da je jedan stav razvijen a drugi potisnut u nesvjesno. Niko u potpunosti ne ivi iskljuivo kao jedan ili drugi stav, ali se vremenom nesvjesni stav manifestuje na jedan inferioran nain. Na primjer, ovjek koji je normalno tih i povuen, tj. introvertan, moe pokazati znaajnu aktivnost i entuzijazam za neto to ga stvarno interesuje ali i dalje nede biti u dobrim odnosima sa svojom okolinomkao to je to neko ko je ekstrovertan. On de i dalje daskati o rijetkim pticama sa nekim ko se za to ni najmanje ne zanima ili de pokazivati kolekciju drevnih manuskripata gostu kojemu je to dosadno i koji uopte ne shvata to on pronalazi u takvim kojetarijama. Slabosti i kvaliteti Ekstrovertna zrela osoba je drutvena, upoznaje druge polunaine i interesuje se za neto ili za svata. Voli da organizuje skupove, grupe, zabave i obino je aktivna na opte zadovoljstvo. To je tip osobe koji uva na posao i drutveni ivot. Ekstrovertni intelektualci imaju sline kvalitete, najbolje rezultate daju radedi skupa sa drugima, poduavajudi ih ili im prenosedi svoja znanja na neki nain, a njihovi dobri odnosi sa svijetom pomau im da rade efikasnije. Ekstrovertni tip tei da bude optimista i entuzijast, ali se njihov entuzijazam uvijek ne zavri ba najbolje. Istina je da odnosi koje uspostave sa drugim ljudima esto budu raskinuti. Slabost ekstrovertnog tipa lei u tendenciji plitkosti i zavisnosti od drugih, njihovoj potrebi da ostave dobar utisak i ne uivaju nita vie nego bilo koji drugi posmatra. Ne vole da budu sami jer tada razmiljaju morbidno i to sa odsustvom samokritike to ih ini vie privlanim spoljanjem svijetu nego svojoj porodici ili neposrednom okruenju gdje mogu biti vidjeni bez maske. Poto su dobro prilagoeni u drutvu obino prihvataju moralne norme i dnevne konvencije, u prosuivanju tee komformistikom miljenju, drutvu su korisni i apsolutno neophodni za zajedniki ivot.

U drugoj ruci, introvertna zrela osoba u principu ne voli drutvo, a u velikim skupovima se osjeda usamljeno i izgubljeno. Osjetljivi su i plae se kominih situacija i esto su nesposobni da ue kako da

se ponaaju u drutvenim situacijama. Nespretni su, iskreni i ne govorljivi, skrupulozni, tanije reeno komino su uljudni. Tee visokoj svjesnosti, kritini su i uvaju svoje najbolje kvalitete za sebe i za mali broj ljudi koji im neto znai i zato su prirodno malo shvadeni. Svoje najbolje kvalitete mogu da pokau samo u "intimnom" okruenju, tee da stoje sa strane i zato su manje uspjeni nego njihove ekstrovertne kolege. Ne rasipaju energiju u pokuaju da impresioniraju druge niti je troe na drutvenim aktivnostima. esto posjeduju rijetka znanja ili razvijaju neki talenat iznad prosjenih standarda.

Introvertnim ljudima je najbolje kada su sami ili kada su u maloj intimnoj grupi, u konverzaciji daju prednost svom sopstvenom miljenju i ono im je znaajnije nego neko opteprihvadeno miljenje. Neko introvertan de ostaviti za kasnije da proita neku knjigu koja je popularna ili de umanjiti vrijednost neemu to je opte prihvadeno. Ova nezavisnost u rasuivanju i nedostatak konvencionalnosti mogu biti valorizovani ako ih oni ispravno shvate i koriste. U inat svom nedostatku drutvene hvale oni imaju odane i saosjedajne prijatelje.

Razmevanje, prilagodjavanje, brak i prijateljstvo Ova se dva tipa ljudi, na nesredu ne razumiju i tee da vide samo tue slabosti tako da su za ekstrovertni tip introvertni ljudi egoistini i neprilagoeni dok introvertni za ekstrovertne ljude misle da su povrni i neiskreni. Sasvim je jasno da razlike u stavovima mogu prouzrokovati nerazumijevanje i tekode na primjer u braku, to je jo udnije ovdje je prisutna tendencija oba tipa ljudi da se ene sa enama suprotnog tipa. Svako se potajno nada da de se nametnuti. Miran i zamiljen ovjek pronalazi ivahnu i praktinu enu koja uz to usklauje svoje drutvene aktivnosti sa poslom i profesionalnom karijerom, a stidljiva povuena ena privlai mua koji je veseo tako da eni stvara sigurnost dok ga eka da se vrati kudi. Sve to ide dobro dovoljno dugo dok se oni prilagoavaju raznim ivotnim potrebama: izgradnji porodice, uspostavljanju karijere ili pravljenju sigurne finansijske pozicije. Ako su na tom planu zadovoljni njihov brak je za spolja idealan, ali ako budu traili stvarno razumijevanje ili potpunije drugarstvo tekode de se pojaviti, svako de govoriti svojim jezikom... Ono to su vrijednosti za jednoga za drugoga su negacije vrijednosti. Oni postaju kritini za svako interesovanje ili nedostatak interesovanja onog drugog ili za njihove prijatelje. Jedno od njih dvoje pokuava ono drugo da gurne u aktivnost. Svako od njih osjeda nerazumijevanje onog drugog i nalazi razlog za samosaaljenje ili trai jo nekog od koga de imati neophodnu podrku i razumijevanje ili najmanje privid toga. Neprijatna se nit i dalje razvija i dva razliita tipa linosti poinju da budu ljuti na razliitosti onoga drugog. Ponekad de tolerancija i pokuaj prepoznavanja (razumijevanja) vrijednosti onog drugog biti most iznad ponora, najmanje za neko izvjesno vrijeme ali ako toga nema esto de biti prisutni otvoreni sukob i nasilje, ak iako, kako to Jung kae, to zadire i u krajnju intimnost. Stvarno rjeenje ovih problema lei u jednom udaljenom razvitku svake od linosti do ega u mnogim sluajevima jedino moe dodi uz potrebnu psiholoku pomod. (...) U pravljenju razlika izmeu ekstrovertnih i introvertnih linosti treba sagledati sve razlike izmeu njih. Introvertna linost se povlai nazad i oklijeva na jedan sasvim osoben nain, ali ne u maniru nekog drugog introverta. Ekstrovertna linost gradi svoj odnos sa svijetom koristedi intelekt, osjedanja, razum, percepcije i na kraju intuiciju. U borbi za opstanak svako koristi ono to Jung zove "njihova najrazvijenija funkcija".