1. STA JE OLIGOTURIZAM ?

Razvoj turizma se moze podijeliti u tri karakteristicne faze, koji su u vremenskom pogledu razgranicene prvim i drugim svjetskim ratom. prva se faza razvoja turizma moze oznaciti kao faza oligoturizma, jer je broj redovitih sudionika u turistickim migracijama u tom dugom razdoblju bio malen, svodeci se gotovo samo na pripadnike burzoaske klase. u ovoj prvoj fazi je turizam bio liksuz s naglasenim karakterom, i elementima sa izrazitim potrosnje koji su sebi mogli priustiti samo pripadnici bogate burzoaske klase. takav po socijalnom sastavu monostrukturni turizam ,bio je u ovoj fazi i oligocentrican, odnosno koncentriran u mali broj velikih , luksuzno, jednolicno, uredenih turistickih sredista, po istom urbanistickom obrascu. 2. U KOJEM POVJESNOM PERIODU SE RAZVIO SE RAZVIO OLIGOTURIZAM. Za vrijeme vladavine burzoaske klase,burzoaska revolucija. 3. STA JE POLITURIZAM Druga faza turizma koja se vremenski poklapa sa medjuratnim razojem je bila faza politurizma,u kojoj se broj aktivnih korisnika turisticke dokolice znatno povecao u odnosu na predhodnu fazu.u ovoj je fazi provodjenje odmora na turisticki nacin pocelo ulaziti u obicaje i navike sirih drustvenih slojeva urbanog stanovnistva. 4. FAZA POLITURIZMA JE KARAKTERIATICNA ZA 19 STOL NE 5. KAKO SE ZOVE TURIZAM KOJI SE RAZVIO IZMEDJU 1918 I 1941 GOD. Politurizam 6. U KOLIKO SE FAZA MOZE PODJELITI RAZVOJ TURIZMA Razvoj turizma se moze podijelitiu tri karaktersitcne faze koje su u vremenskom pogledu razgranicene prvim i drugim svejtskim ratom 7. KAKO NAZIVAMO FAZU TURIZMA U KOJOJ SU KONZUMENTI BILI ISKLJUCIVO PRIPADNICI BURZOASKE KLASE. To je faza oligoturizma 8. KADA POCINJE FAZA POLITURIZMA Vrmenski se poklapa sa razdobljem izmedju dva svjetska rata.

9. STA JE KARAKTERISTIKA PALEOTURIZMA Paleoturizam- turizam privilegiranih slojeva.mnogobrojni autori smatraju da se prvim svjetskim ratom zavrsava pocetna turisticka epohapaleoturizam.teoreticari smatraju da se karakteristicne paleourizma ogledaju protezu donekle i u razdoblju podlje prvog svjetskog rata sve do svjetske gospodarske krize,pogotovo u smislu zadiranja u prostor i njegovo angaziranje 10. STA JE KARAKTERISTICNO ZA FAZU POLITURIZMA Najznacajniju promjenu u razvoju turizma u ovom razdoblju predstvalja konverzija zimske klimatskeu ljetnu kupalisnusezonu.Ta je konverzija sezona ujedno najodlucnija prekretnica i jedna od najvecih mutacija u cjelokupnom dosadasnjem razvoju turizma sa dalekosneznim posljedicama.Ovu fazu posebno karakteriziraju: -postupno ukljucivanje pripadnika razlicitih socioekonosmkih kategorija u turisticke migracije.u ovom periodu je zapoceo proces umnozavanja broja hotela i njihova diferenciranja u vise kategorija prema kamforu i cijenama ,te znatno skracivanje prosjecenog trajanja odmora. 11 .U KOJOJ FAZI RAZVOJ TURIZMA DOLAZI DO A KONVERZIJA ZIMSKE KLIMATSKEU LJETNU KUPALISNUSEZONU. politurizam 12. KAD NASTUPA FAZA MASOVNOG TURIZMA? Nastupa poslije 2 svjetskog rata, a temelji se uglavnom na atraktivnosti mora i morske obale te velikih skijalista. 13. TA SU KARAKTERISTIKE MASOVNOG TURIZMA? Osnovno obiljeje turizmaa. masovni (grupni turizam); b. organizacija putovanja-unaprijed isplanirani, vrsti paket aranmani; c. priprema za putovanje u domicilu-minimalne ili nikakve-nepoznavanje jezika; d. cilj putovanja-3s destinacije (sunce, pjesak, more); e. broj i vrsta putovanja tjekom godine (jedan glavni odmor u godini); f. motivi putovanja-odmor, kupanje, sunanje; g. razdoblje kada su u godini putuje (iskljuivo u pici sezone); h. koritena prevozna sredstva (iskljuivo brza prevozna sredstva); i. nain provoenja odmora (miran, pasivan, udoban); j. odnos prema destinaciji ponaanje na odmoru (nadmonost u odnosu na lokalno stanovnitvo, nemaran odnos prema zatiti okolia); k. dodatne aktivnosti- kupovina, suvenir;. l. vrste smjetaja-veliki gigantski hoteli (neboderi); m. zahtjevi na odmoruunificirani paket-aranman zadovoljstva;

14. U KOM PERIODU GODINE JE NAJINTENZIVNIJA KONCENTRACIJA TURISTIKOG PROMETA I ZA KOJU FAZU RAVOJA TURIZMA JE KARAKTERISTINA? Koncentracija turistickog prometa je naintenzivnija u ljetnim periodu, a karakteristicna je za period masovnog razvoja turizma. 15. DA LI POSTOJI SUTINSKA VEZA IZMEU PUTOVANJA U PROLOSTI I PUTOVANJA STO INI SAVREMENI TURIZAM? a. ako postoji navedite argumente; b. ako ne postoji navedite argumente. Razni autori ulotili su mnogo truda u sabiranje I sistematizaciju inace poznate ali veoma razasute faktografije o putovanjima u proslim epohama. Oni time nisu dokazali niti su mogli dokazati da je savremeni turizam rezultat neke revolucije vec su se izgubili u dugoj I promjenjivoj historiji putovanja od homerskih vremena do 19.st. Zakljukac je da izmedju putovanja u proslosti I putovanja u savremenom turizmu ne postoji sustinska veza. Historicari turizma u pravilu zavrsavaju prikaz njegovog razvoja pojavom prometnih sredstava na parni pogon koja su omogucila sigurna, brza, cesta, udobna, jeftina I duga putovanja I time prerastanje dotadasnjeg rudimentarnog I individualnog turizma u moderni, organizirani I masovni turizam 19. I 20. st. S tim u vezi mozemo zakljuciti da osnovni argument koji povlaci razliku izmedju putovanja u proslosti I putovanja u savremenom turimu cini pojava savremenih prevoznih sredstava. 16. TURIZAM JE EPIFENOMEN(SPOREDNA POJAVA)NAVESTI UZROKE OVE POJAVE? Pojava I razvoj turizma u tijesnoj su uzrocnoj vezi sa svim dubokim I brzim promjenama I popratnim pojavama sto ih je tehnicka revolucija izazvala I jos izaziva u svim podrucjima zivota. Turizam je zapravi epifenom svih tih pojava I promjena, a brzo omasovljenje turistickog prometa I brojne unutrasnje I vanjske preobrazbe turizma u uskoj su dijalektickoj vezi sa svim pozitivnim I negativnim pojavama sto prate nagli razvoj nase tehnicke civilizacije. 17. KAKO SE PO VEBLENU ZOVE BUROASKA KLASA KOJA JE KARAKTERISTINA ZA PRVU FAZU RAZVOJA TURIZMA? Hedonisticka dokolica oduvijek je bila povlastica, vanjska oznaka socijalne superiornosti I glavni princip zivotnog ponasanja vodecih klasa tako da im se prema veblenu moze dati zajednicki naziv klase dokolicara 18. KAKAV JE FUNKCIONALNI I OBLIKOVNI KONCEPT PRVIH TURISTIKIH SREDITA? U prvoj fazi razvoja turizma-oligoturizma sudionici turistikih migracija su bili pripadnici buroaske klase. Oni su redovito dokoliarili na ladanju, zimi na moru I ljeti u toplicama I planinskim mjestima. S tim u vezi moemo zakljuiti

da su se prva turistika sredita javljala na pomenutim mjestima. Oligocentrini turizam koji je u ovoj fazi bio monostrukturni bio je koncentrisan u mali broj turistikih sredita. Ona su bila graena po istom urbanistikom obrascu I funkcionalno su bila predodreena da zadovolje potrebe obogaenog buroaskog naina ivota. Sva ova mala mjesta su bila jednolino I veoma luksuzno ureena na nain da prikau ukupno bogatstvo I nadmo buroaske klase. 19. KADA I U KOJOJ ZEMLJI SE JAVLJAJU PRVI ORGANIZIRANI OBLICI TURIZMA? Prvi organizovani oblici turizma javljaju se u Engleskoj. U ovo vrijeme stasao je izraziti tip engleskog putnika dokoliara. Prema njihovim potrebama navikama, zahtjevima kao I finansijskim mogunostima ne samo da su graene nego su I nazivani hoteli. Uz specifino primjenu instrumenata turistikog poslovanja otac organiziranih putovanja Thomas Cook organizira 1841. godine prvo skupno putovanje eljeznicom. Na osnovu kolektivne karte za pripadnike apstinentskog pokreta. 1845. godine organizuje prva zabavna putovanja za bogatu publiku sa kompletnom turistikom uslugom koju jami posebnim dokumentom kuponom (Coupons-Cook).1857. osniva u Londonu prvu putniku agenciju koja danas nosi njegovo ime i jedna je od najveih komercijalnih organizacija za turistiko posredovanje na svijetu. 1867. organizira putovanja u povodu svjetskih izlobi i svetih i povjesnih mjesta. 1872. organizuje prvo putovanje po svijetu. 20. U KOJOJ FAZI RAZVOJA TURIZMA SE BIH UKLJUUJE U TURISTIKU PONUDU? 21. KOJE VRSTE TURISTIKO-UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZA SMJETAJ SU SAGRAENE U SARAJEVU KRAJM 20 STOLJEA? 22. TA JE OSNOVNA KARAKTERISTIKA OLIGOTURIZMA? Prva faza-turizam bio liksuz sa naglaenim karakterom I elementima izrazite potronje koju su sebi mogli priutiti pripadnici bogate buroaske klase. Ova faza razvoja turizma moze se oznaciti kao faza oligoturzma jer je broj redovnih sudionika u turistickim migracijama u tom dugom razdoblju bio malen, svodeci se gotovo samo na pripadnike burzoaske klase koji su se naglona razne nacine bogatili u tijeku prve industrijske revolucije. 23. PO KAKVOM URBANISTIKOM OBRASCU SU GRAENA TURISTIKA MJESTA U PERIODU OLIGOTURIZMA? U prvoj fazi je redovito dugo dokolicarenje na ladanju zimi na moru i ljeti u tolplicama i planinskim kjestima postalo sastavni dio burzoaskong nacina zivota, tipicna manifestacija svesne rasipnicke burzoaske potrosnje i privilegiji sto ga je

nova burzoaska klasa dugo vremena cuvala samo za sebe. Takav po socijalnom sastavu monostrukturni turizam bio je u prvoj fazi oligocentrian, odnosno koncentriran u mali broj velikih luksuzno i jednolino ureenih turistikih sredita po istom urbanistikom obrascu. 24. KAKAV JE PO SVOM OLIGOTURIZAM? - monostrukturan.....................da - polistrukturan.........................ne - masovan.................................ne SOCIJALNOM SASTAVU

36. KADA TURIZAM POSTAJE CIKLINA- MASOVNAMIGRACIJSKA POJAVA? - Nakon Drugog svjetskog rata! 37. TA SU, PREMA SOCIOLOZIMA TURIZMA, UZROCI NAGLOG RAZVOJA TURIZMA XXSTOLJEA? Uzroci naglog razvoja turizma XX stoljea, prema sociolozima turizma, su uzroci koji se mogu posmatrati kroz tri grupe: geografski (urbanizacija) tehniki (razvoj prometnih sredstava) socijalni (blagostanje i slobodno vrijeme) 38. KOJE SU OSNOVNE RAZLIKE IZMEU MASOVNOG TURIZMA (TURIZMA GOMILA) I NOVOG TURIZMA? Osnovne razlike izmeu masovnog i novog turizma (prema Svjetskoj turistikoj organizaciji WTO, u Manili 1980.) su: masovni turizam bio je baziran na ekonomskim i materijalnim aspektima turizma; teilo se ostvarenju to boljeg profita; nudio je stereotipne proizvode (paket- ture zasnovane na suncu, moru i pijesku, gdje su vodii promovirali, a turisti bili pasivni promatrai i konzumatori; ovaj vid turizma je uveliko vrio ekspolataciju najatraktivnijih regija

a) b) c)

sa druge strane, novi turizam je bazirana na prepoznavanju vanosti kompleksa faktora (politikih, socijalnih, ekonomskih, kulturnih, obrazovnih, kvaliteta ivota...) sa naglaskom na nematerijalnim aspektima turizma; pojedinac odreuje putovanje, aktivno uestvuje u odmoru i putovanju, prima informacije i uz to se obrazuje;

atraktivne regije se pretvaraju u rezervate; konzervacijske aktivnosti; spaavanje prirode i sl.

39. TA SU MANE MASOVNOG TURIZMA? - mane masovnog turizma su: pojava turistike monostrukture promjena u postojeoj vlasnikoj strukturi podruja neprimjeren rast cijena zemljita niska individualna rentabilnost turistike graevine ugroena flora smanjenje kvalitete kopnenih i morskih voda lokalno zagaenje zraka i optereenje bukom neprimjerena transformacija turistikih mjesta i regija arhitektonsko vizuelno zagaenje negativni socio-kulturni uticaji

40. TERMIN TVRDI(HARD) TURIZAM JE KARAKTERISTIKA MASOVNOG ILI NOVOG TURIZMA? - Termin je karakteristika masovnog turizma. 41. U TA SE POEO TRANSFORMIRATI TURIZAM IZ SVOJE TVRDE (HARD) FAZE U POSLJEDNJA DVA DESETLJEA XX STOLJEA? - tvrdi turizam se poeo transformirati u meki (soft) oblik, humaniji i vie okrenut pojedincu. 42. TA JE KARAKTERISTIKA NOVOG TURIZMA? - to je turizam po mjeri ovjeka, to zazire od masovnosti, glomaznih hotela spavaonica, krcatih prometnica, plaa i restorana, a tei individualizmu, spontanosti doivljaja i kreativnosti odmora. - osnovna karakteristika je to to je humaniji, za razliku od masivnog turizma, vie je okrenut pojedincu; pojedinac odreuje putovanje, kako ga provesti(ivjeti), svoje aktivnosti na tom putovanju (avanture, hobi, uivanje i sl.); - vea je pozornostna za zatitu okolia; 43. KOJI EPITET SE VEE ZA TERMIN NOVI TURIZAM? - to je epitet meki (soft) koji oznaava jedan humaniji odnos u novom turizmu, okrenut pojedincu.

44. KOJE PROMJENE SU IZVRILE JAK UTICAJ NA TURIZAM XX STOLJEA? - To su ekonomske, politike, tehniko- tehnoloke, komunikacijske, ekoloko-prostorne i socio- ekonomske promjene.

45. DA LI PERIOD MASOVNOG TURIZMA MOEMO NAZVATI DEMOKRATSKIM TURIZMOM? - DA!-zbog broja sudionika i zato se i zove masovni 46. SA FUNKCIONALNOG STAJALITA MASOVNI TURIZAM JE: a) odmorino-rekreacijski 47.TURISTIA PONUDA PERIODA ''MASOVNOG'' TURIZMA PRIMARNO JE BAZIRANA NA KLIMATSKIM TURISTIKIM ATRAKCIJAMA? DA ILI NE DA-Turistika ponuda se primarno temelji klimatskim,maritimnim (kupanje i sportovi na vodi) i planinskim(skijanje) turistikim atrakcijama. 48.KAKVA VRSTA IZGRADNJE JE OBILJEILA FAZU ''MASOVNOG''TURIZMA? Za vrijeme faze ''masovnog'' turizma izgrauju se turistika sredita koja su primala desetine, pa i stotine hiljada posjetitelja.Grade se uniformarani tipovi hotela-gigantski neboderi, a osnovni motiv je kapacitet.Arhitektura,hortikultura i urbanizam, osim vrlo rijetkih izuzetaka, u estetskom i komfornom smislu preslike su novih stambenih etvrti kakve su se u to doba gradile u Evropi. 49.U KOJIM KLIMATSKIM ZONAMA JE , KAO POSLJEDICA ''MASOVNOG'' TURIZMA, NAJUOLJIVIJA IZGRADNJA TURISTIKIH MEGASTRUKTURA? Kao posljedica ''masovnog'' turizma, primarni turistiki prostori postaju maritimne i planinske turistike zone i regije, jer je osnovni cilj odmora za vrijeme ''masovnog'' turizma bio kupanje, sunanje, skijanje... 50.NAVEDITE NEGATIVNE UTICAJE IZGRADNJE TURISTIKIH MEGASTRUKTURA NA PRIMARNI TURISTIKI PROSTOR? Negativni uticaji na primarni turistiki prostor su veliki.Izraavaju se kroz unitavanje primarne turistike atraktivnosti, naruavanje ekoloke i socio-

kulturne ravnotee, unitavanje prirodne i kulturne batine i promjena kulturnog krajolika. 51.SA FUNKCIONALNOG STAJALITA, TA NOVO NUDI ''NOVI''(SOFT) TURIZAM? Sa funkcionalnog stanovita, ''novi'' (soft) turizam nudi veliki broj razliitih vrsta turizma: zdravstveni, odmorini, sportsko-rekreacijski, avanturistiki(pustolovni), eko-turizam, prometni, kulturni, edukacijski, vjerski, zabavni, hedonistiki, poslovni i prigodni. 52.KAKO SE PROFILIRA TURISTIKA PONUDA ''NOVOG'' TURIZMA? Turistika ponuda se u svakoj destinaciji profilira u prepoznatljiv vieslojan i kompleksan turistiki proizvod utemeljen na cjelokupnoj atrakcijskoj osnovi turistike destinacije i znaajnim elementima odreenog prostora. 53.NA KOJI NAELIMA SE, PREMA PREPORUKAMA ''NOVOG'' TURIZMA, USKLAUJU INTERVENCIJE U PROSTORU ? Intervencije u prostoru usklauju se sa naelima odrivog razvoja turizma.Razvoj ''novog'' turizma najdirektnije je vezan uz koncept odrivog razvoja (engl.sustainable tourism) i uz koncept prihvatnog kapaciteta prostora(engl.carrying capacity). 54.KOJI KRITERIJ SE SVE VIE NAPUTA KOD PLANIRANJA RAZVOJA ''NOVOG'' TURIZMA? Kod planiranja razvoja turizma sve se vie naputa kriterij fizikog(prihvatnog) kapaciteta prostora i afirmira se kriterij ekolokog kapaciteta prostora, a u novije vrijeme, tamo gdje je to ekonomski mogue i opravdano, i kriterij kapaciteta prostora sa gledita kvalitete turistikog doivljaja. 55.KOJI KRITERIJ SE SVE VIE PRIHVATA KOD PLANIRANJA ''NOVOG'' TURIZMA? Pri planiranju i projektiranju turistikih graevina i okolia sve se vea panja posveuje estetskom znaaju konkretnog rjeenja(postmoderna, regionalni elementi na tragu tradicijske arhitekture, restitucija, vrhunska internacionalna arhitektura).

56. KOJI KRITERIJ SE SVE VIE PRIHVATA KOD PLANIRANJA RAZVOJA NOVOG TURIZMA? - Kod novog turizma, koji je po mjeri ovjeka, zazire se od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaa i restorana a tei se individualizmu, spontanosti doivljaja i kreativnosti odmora. Trend se, dakle, izjednaava sa autentinim iskustvom, kontaktima sa lokalnim stanovnitvom, uivanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini na selu ili planini uz sportsku rekreaciju. 57. TA JE OBJEKTIVNA KULTURA U FORMIRANJU TURISTIKE PONUDE? Na poveanje udjela objektivne kulture u globalnoj turistikoj ponudi svijeta posebno utie jos i to to se neprestano otkrivaju i turistima ine pristupanim prije nepoznati i izolirani kulturni spomenici i objekti i to se turizmu otvaraju zemlje izvan prostorne sfere klasine kulture. Za to orginalnost, raznolikost i obilje takvih objekata kulture odreuju snagu spontane turistike privlanosti i poveava vrijednosti cjelokupne turistike ponude svake zemlje i svakog mjesta. 58. KAKVA JE ULOGA SUBJEKTIVNE KULTURE U FORMIRANJU TURISTIKE POTRANJE? U sferi subjektivne kulture nastali su prvi motivi i stalno su nastali novi poticaji za turistika putovanja u pravom smislu. Od stupnja razvijenosti subjektivne kulture i kulturne svijesti zavisi snaga i diferencijacija svih turistikih motiva i intenzitet turistikih gibanja 59. TA JE KARAKTERISTINO ZA NAJATRAKTIVNIJE RECEPTIVNE TURISTIKE ZEMLJE DANAS? Uglavnom sve receptivne turistike zemlje najprije su se poele razvijati i do danas dostigle najvii stupanj turistikog razvoja (one zemlje koje su bogate kulturnom batinom i recentnim tekovinama kulture). 60. KOJE TRI FUNKCIJE IMA SLOBODNO VRIJEME KOJE JE DANAS NA RASPOLAGANJU POTENCIJALNOM TURISTI? - Tri funkcije slobodnog vremena koje su na raspolaganju potencijalnom turisti su: oputanje, razonoda i razvoj. Oputanje je oslobaanje ovjeka od umora, tiina, farnijente, neka nedelja ujutro kad nemamo nekog odreenog cilja. Razonoda je promjena, traenje mjesta gdje bi mata mogla uzeti slobodan tok, osloboenje od dosade.

Razvoj predstavlja oslobaanje ovjeka od automatizma i konformizma svakodnevnih aktivnosti. 61. PO PROGNOZAMA SOCIOLOGA DRUGE POLOVINE XX STOLJEA RAZVOJ DRUTVA IDE KA: 62. DA LI JE SLOBODNO VRIJEME: a. sloboda od neega b. sloboda za neto - Otpor protiv heteronomije u slobodno vrijeme imae uspjeha samo ako se pojava slobodnog vremena ne bude shvaala u smislu slobode od neega nego i u pozitivnom smislu sloboda za neto. 63. D LI SMATRATE DA JE, U SFERI ARHITEKTURE, NEOPHODNO ISTRAIVATI I OTKRIVATI NOVE PROSTORNE STRUKTURE I SADRAJE NAMJENJENE SLOBODNOM VREMENU? 64. TA OZNAAVA TERMIN SELEKTIVNI TURIZAM? - Selektivni turizam jedan je od naziva skupine onih vrsta turizama ije su znaajke u opreci sa znaajkama masovnog turizma. Individualni turizam ustraje tek na jednoj znaajki selektivnog turizma (individualne odluke). 65. TA JE TURIZAM DOGAAJA (ENGL. EVENT)? - Turizam dogaaja predstavlja posjete manifestacijama kulturnog, zabavnog, znanstvenog, strunog, sportskog i drugog znaaja. 66. NAVEDITE DOGAAJE KOJI, PO VAEM MILJENJU, MOGU U BIH POTAKNUTI TURIZAM DOGAAJA. 67. TA JE IMANENTNO SELEKTIVNOM TURIZMU? - Masovni turizam predstavlja oblik turizma koji je imanentan selektivnom turizmu jer su individualne odluke turista u organizaciji ove vrste turizma potpuno zanemareni. 68. DA LI SE ZA SELEKTIVNE VRSTE TURIZMA MOE REI DA SU TO I EKOLOKE VRSTE TURIZMA? - Podvodni turizam kao i foto safari, koji spadaju u eko-turizam, predstavljaju jednu vrstu selektivnog turizma gdje je individualna odluka o izbori atrakcije. Dakle selektivne vrste turizma su u velikoj mjeri i ekoloke vrste turizma.

69. KOJA SU DVA OSNOVNA ELEMENTA KOJA INE TURISTIKU PONUDU? - Dva osnovna elementa koja ine turistiku ponudu su turistika atrakcija i turistika dostupnost. 70. BEZ EGA, IZMEU OSTALOG, NE BI BILO TURIZMA? - Veina istraivaa slae se u tome da su potencijalne i realne turistike atrakcije temeljni resursi na kojima se razvio turizam. Turistike atrakcije predstavljaju krajolik kojeg treba vidjeti, aktivnosti u kojima valja sudjelovati i doivljaji koji se pamte. 71. BEZ EGA NE BI BILO TURISTIKIH ATRAKCIJA? - Turistikih atrakcija ne bi bilo bez stanovnitva i kulture (lokalna kultura, subkultura, plasiranje zanimljivosti, graditeljska batina, kulturna batina i prirodna batina). Bit turistikih atrakcija odreena je turistikim potrebama, motivima i aktivnostima. Sve turistike atrakcije snano su prostorno obiljeene bez obzira da li su same dio prostora ili je njihova pojavnost strogo prostorno odreena. 72. IME JE, POSEBNO U FAZI NOVOG TURIZMA, DEFINIRANA VRSTA TURIZMA? Vrsta turizma se odreuje na osnovu temeljnog turistikog resursa svake turistike destinacije a to je turistika atrakcija, a koja odreuje i uvjetuje ponudu turistike destinacije te razvoj turizma uopte. 73. NAVEDITE ETIRI OSNOVNE VRSTE TURIZMA. - Maritivni (otoki, ''club Mediterranee'', nautiki, naturistiki) - Kontinentalni - Gradski (bolniki, studijski, sportski) - Ubikvitetni (Tranzitni, arheoloki, spomeniki) 74. TA JE INSENTIV (ENGL. INCENTIVE) TURIZAM? - Incentive turizam posebna je vrsta turizma temeljena na putovanjima kojima velike kompanije (osobito Amerike) daruju neke svoje zaposlenike i suradnike. Objektivnom kulturom moe se smatrati gotovo cjelokupni direktni i indirektni i primarni i sekundarni uticaj turizma na razvoj i obogaivanje sfere subjektivne kulture.

Novi prostorne strukture i sadraji namijenjeni slobodnom vremenu dovee do razonode u ovjekovoj psihi i tako pozitivno uticati na njegovu linost. Nove prostorne strukture i sadraji razbe dosadu kod veine ..... 4 vrste turizma: individualni, selektivni, masovni i novi turizam. Veina istraivaa slae se u tome da su potencijalne i realne turistike atrakcije temeljni resursi na kojima se razvio turizam. Turistike atrakcije predstavljaju krajolik kojeg treba vidjeti, aktivnosti u kojima valja sudjelovati i doivljaji koji se pamte. Razvoj novog turizma, na tragu odrivog razvoja, ovisi o cjelovitoj identifikaciji, vrednovanju i zatiti svih potencijalnih i realnih turistikih atrakcija, u postojeoj ili potencijalnoj turistikoj destinaciji. Turistikih atrakcija ne bi bilo bez stanovnitva i kulture (lokalna kultura, subkultura, plasiranje zanimljivosti, graditeljska batina, kulturna batina i prirodna batina). Bit turistikih atrakcija odreena je turistikim potrebama, motivima i aktivnostima. Sve turistike atrakcije snano su prostorno obiljeene bez obzira da li su same dio prostora ili je njihova pojavnost strogo prostorno odreena. Dva osnovna elementa koja ine turistiku ponudu su turistika atrakcija i turistika dostupnost.