Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Uvod u pedagogiju Prof.dr.sc. Dijana Vican Prof. Matilda Kara ati! "ri!

UENJE ODGOJ I OBRAZOVANJE KAO PROCES

Studentice# $ucia Metrovi!

%vana &it'o

Zadar( )*.travnja +*),.

SADRAJ:
).UVOD......................................................................................................................................, +.OD-O. % O"/0ZOV01.2....................................................................................................3 +.).Sustav odgoja i o4razovanja.............................................................................................3 +.).).Odrednice sustava odgoja i o4razovanja....................................................................5 +.+.Odgojno djelovanje u odnosu pre a sredini.....................................................................6 ,.U721.2.................................................................................................................................)* ,.).1aini 8o4lici uenja9......................................................................................................)) ,.).).Uenje 'lasini ,.).+.Uenje operantni ,.).,.Uenje po uvjetovanje ...............................................................................)) 8instru entalni 9 uvjetovanje ...............................................)+

odelu 8uenje oponaanje ( uenje pro atranje 9............................), 8'ognitivno uenje9.........................................................................),

,.).:.Uenje uvido

,.+.Pa !enje.........................................................................................................................): ,.,.Proces uenja u o4razovanju...........................................................................................)3 ,.:.Uenje uenja..................................................................................................................)5 ,.3.Podruja uenja...............................................................................................................)6 ,.3.).Kognitivno i psi;o otorno uenje 8o4razovanje9...................................................)6 ,.3.+.0fe'tivno uenje 8odgoj9.........................................................................................)< ,.5.Do=ivotno uenje............................................................................................................)> :.2?0P2 OD-O.1O@O"/0ZOV1OP/OA2S0# 0/?%KU$0A%.0 10S?0VO-

P/OA2S0.................................................................................................................................)> :.).Dogovor..........................................................................................................................+* :.+./ealizacija.......................................................................................................................+* :.+.).Organizacija procesa................................................................................................+* :.+.+.%zvoBenje procesa.....................................................................................................+) :.,.2valuacija........................................................................................................................++ +

3.Z0K$.U70K........................................................................................................................+, 5.$%?2/0?U/0.......................................................................................................................+:

1. UVOD
7ovje' je stvarala'o 4i!e. Po're!u ga =elje( potre4e( za isli( ideje vodilje. Ka'o 4i radio( djelovao( stvarao( preo4ra=avao svijet( privlani; vrijednosni; eta( on ne 4i ora u to e nalaziti s isao( i ati viziju ostvarenja( ogao stvarati ni ljuds'i djelovati. %deje( svr;e i ideali ljuds'i 4i!i a. cilju 'oje u se te=i i odreBeni ljuds'a jedin'a vidjeti ne'i cilj( svr;u( ne'u vrijednost. "ez ti; idejni; vizija( o4e!avaju!i; postignu!a( potiu( vode( us jeravaju( ine ljude stvarala'i

Odgoj je svjesna( svr;ovita( plans'i organizirana djelatnost. 1a jera je 4itno o4ilje=je odgojnog procesa 'oji je uvije' organiziran pre a ne'o zada!a a 'oje se ostvaraju. Odgoj s;va!a o 'ao eBuljuds'i odnos u 'oje

zadovoljava svoje osnovne potre4e( uz istovre eno pri;va!anje odreBeni; op!eljuds'i; drutveni; nor i. Odgoj ta'o i a i svoj individualni aspe't( 'oji se ostvaruje egzistencijalni ( drutveni usvajanje i dalji razvijanje i ;u anisti'i odgoje . O4razovanje s;va!a o 'ao zadovoljavanje spoznajni;( do=ivljajni; i psi;o otorni; interesa pojedinaca a'tivni odreBeni; 'ulturni; i civilizacijs'i; postignu!a. -lavni je cilj ui. Odgoj i o4razovanje su us'o vezani( i ia'o ne znae i o4razuje o i o4razuju!i i odgaja o. odgoja o ogu!iti odgajani'u da sa

isto( o4ino jedan 4ez drugog ne idu. Odgajaju!i s;va!anje pre a 'oje

Sva'i je odgoj( 4ez o4zira gdje se ostvaruje( i sa oodgoj( sa ooo4razovanje. Postoji su odgoj i o4razovanje dva aspe'ta istog procesa. 1e a odgoja 4ez o=e i ati negativne posljedice. o4razovanja( a o4razovanje 4ez odgoja

Odojno@o4razovni proces je sustavno organizirana zajedni'a a'tivnost uitelja i ueni'a na ostvarenju zadata'a odgoja i o4razovanja. 7ine ga ljudi( oni su osnovni po'retai( nositelji i realizatori procesa. ?o su uitelji( uenici i roditelji. Odgojno@o4razovni proces postoji z4og ueni'a. ?o je lado ljuds'o 4i!e 'oje i a potre4u da raste i razvija se( a oni i razdo4lju. Ueni'a nit'o ne anga= ano . Ueni' sa o=e neto nauiti( on to zna i osje!a svoje interese i tre4aju 4iti podr'a i po o! u to o=e nauiti sa o sa ( vlastiti potre4e( ije

je zadovoljavanju us jeren odgojno@o4razovni proces. ?o ne znai da ueni'u

nije potre4na po o! stariji;. ?u va=nu ulogu i a uitelj. On je voditelj i organizator procesa. 1jegova uloga u odnosu pre a ueni'u je po alo apsurdna i svodi se na to da se4e uini nepotre4ni . Ka'o se dijete razvija i raste ta po o! je sve , anje potre4na( a uiteljeva uloga

je zavrena a'o se ueni' osa ostalio. Uloga roditelja je naglaenija to su uenici

laBi.

Danas roditelji na vrlo razliite naine i sa i sudjeluju u pripre i i realizaciji o@o procesa( to 'od nji;ove djece stvara odreBenu e ocionalnu sigurnost( a odgojno@o4razovni proces ini 4ogatiji i dina iniji . Oni svoji zapa=anji a i pri jed4a a ogu znatno utjecati i na vrednovanje procesa jer i aju jasan uvid u uina' pojedini; o4li'a odgojno@o4razovnog djelovanja. %pa'( ne tre4a i; s;va!ati 'ao 'u!ne nastavni'e 'oji i aju zadata' dodatno CdrilatiD djecu( nego i aju svoju specifinu roditeljs'u fun'ciju i proces tre4a prilagoditi ta'o da ne re eti nor alan o4iteljs'i =ivot. Ailj i zadatci odgoja i o4razovanja ostvaruju se odgovaraju!i sadr=aji a i a'tivnosti a. Sadr=aji se vie odnose na ostvarivanje drutveni; zadata'a( a a'tivnosti na ostvarenje individualnog aspe'ta odgojno@o4razovnog zadata'a. ?a se pitanja rjeavanju odgojno@o4razovni odnosno va=niji progra o . Pod progra o se podrazu ijeva do'u ent u 'oje su naznaeni odgojno@o4razovni ciljevi( odreBeni 4roj i'rojedinica( napo ene o realizaciji( 'riteriji a

uvjeti a 'oje tre4a osigurati za realizaciju 8 at. opre a( prostori za

a'tivnosti ueni'a i uitelja( strunost uitelja i sl.9. Sadr=aji 'oji su po odreBeni slo=eni ta'o da uitelji ogu la'e izraditi svoje godinje(

iza4rani za ne'i stupanj 'olovanja( odnosno za odreBeni nastavni pred et( rasporeBeni su i jesene i tjedne progra e i te od jednostavnog ' organizirati ostvarivanje predviBeni; nastavni; ciljeva. Pri rasporeBivanju ti; sadr=aja o4ino se potuju osnovna dida'ti'a pravila o postupnosti# od 4li=eg ' dalje slo=enije . Pravo na odgoj i o4razovanje jedno je od najva=niji; priroBeni; prava ovje'a. O to e ovisi puni razvoj pojedinca i njegov utjecaj na drutvo. De o'rats'a dr=ava pojavljuje se 'ao ja ac zatite prava na odgoj i o4razovanje. 1a ni=i o4vezni i 4esplatni 'olovanje razina a 'olovanja ona to osigurava razina a pristupano!u i ladi; narataja za sve ueni'e( a na vii

otvoreno!u 'olovanja u s'ladu s interesi a i sposo4nosti a ueni'a. E'ola je institucija od oso4itog drutvenog znaenja. 1joj je povjeren zadata' odgoj i o4razovanje u s'ladu s te eljni drutveni vrednota a i potre4a a drutvenog razvoja. E'ola je( stoga(

istovre eno i sredstvo drutvenog sa oouvanja i i 4eni' drutvene pro jene. /azredna nastava te elj je osnovno'ols'og odgoja i o4razovanja i cjelo'upnog 'ols'og sustava. Sastavni dio uenja u razrednoj nastavi je razu ijevanje i pri;va!anje prava i odgovornosti 'oji za dijete proizlaze iz ueni'e uloge. U razdo4lju od svoje 5.F6. do )*.F)). godine( djeca

ne ue sa o te;ni'e itanja( pisanja i raunanja( nego se postupno uvode u sustav spoznaja o ovje'u( drutvu i prirodi te razvijaju spoznajne( oralne i socijalne vjetine 'oje su pretpostav'a za nji;ovo daljnje 'olovanje i nji;ov oso4ni razvoj. 1arav ti; sadr=aja i nain na 'oji se oni pouavaju i ue utjecat !e na o4li'ovanje ueni'ova svjetonazora i njegovo ponaanje pre a se4i( drugi a i zajednici u 'ojoj =ivi.

2. ODGOJ I OBRAZOVANJE
Pod odgoje se najop!enitije isli na cjelo'upni proces razvoja ovje'a 'ao ljuds'og odgoja 'ao

4i!a odnosno proces razvoja ovje'ove oso4nosti)( ali i jedan od znaajni;( nu=no ne i presudni;( socijalni; i 4eni'a razvoja oso4nosti. U svezi sa s;va!anje Poja socijalnog i 4eni'a razvoja oso4nosti razli'uje se intencionalni+ od fun'cionalnog, odgoja. o4razovanje je vieznaan. O4razovanje je povijesna( drutvena 'tegorija 'oja je u aterijalni; do4ara( stupnje nogi razvoja znanosti i ze lja a ne postoji 'oja u njega ugraBuje razne ciljeve. U izravnoj vezi s potre4a a proizvodnje te;ni'e i s ideologijo

pose4an naziv za o4razovanje( ve! se zajedno s odgoje sva'o

odreBuje 'ao CeducationD. ?a'o

pri jerice O. /e4oul odreBuje edu'aciju 'ao s'up procesa i postupa'a 'oji o ogu!uju djetetu pristup 'ulturi( a 'ultura je ono po e u se ovje' razli'uje od =ivotinje. Osnovna su znaenja poj a o4razovanje# o4razovanje 'ao drutvena djelatnost( institucija( o4razovanje 'ao proces( o4razovanje 'ao sadr=aj i o4razovanje 'ao rezultat. 8Mijatovi!( )>>>.9

2.1. Sustav o !o"a # o$%a&ova'"a

CSustavo organizaciju( odgoja i o4razovanja s atra o sve one ele ente 8sredstva( sadr=aj( etode rada i o4li'e evaluacije( opre u i uitelje9 'oji na izravan i neizravan

nain( dina i'i i vre ens'i unaprijed poznato( djeluju pre a ostvarivanju svr;e i zada!a u o'viru 'ols'og sustava i svi; njegovi; o4li'a na postvarivanju odgoja( o4razovanja i izo4raz4e ladog narataja na raznoli'i razina a.D 8Mijatovi!( )>>>.( str. +>,9

) +

Oso4nost G 'ara'ter( oralni 'ara'ter %ntencionalni odgoj je socijalna djelatnost( otivirana i legiti irana na jero po aganja( u4rzavanja i unaprjeBivanja ovje'ovog razvoja. , Hun'cionalni odgoj o4u;va!a i one socijalne djelatnosti 'oje nisu po'retane pedago'o na jero ( 'ao i sve one socijalne odnose i dogaBaje 'oji utjeu na for iranje ovje'a.

CE'ols'i

sustavo D u

pedagogijs'oj pra'si s atra o Cop!i

nacrto

regularni;

o4li'a( razina i nji;ove

eBuso4ne povezanosti( za'one( propise( odlu'e i ured4e te nor e i

standarde 'oji a se u cijelosti regulira djelovanje 'olaD( pri e u uzi a o cjelo'upnost i eBuso4ne odnose iz eBu raznoli'i; seg enata odgoja( o4razovanja i izo4raz4e te du=inu trajanja( o4vezatnost ili dragovoljnost po;aBanja( op!e i pose4ne preduvjete ulas'a i izlas'a( s jerove i vrste( raznoli'e ispite i zavrne ispite( nastavne planove( odnos op!eg i pose4nog( teorije i pra'se( pose4no s jerove i ogu!nosti za s'upine ili dijelove lade generacije itd. Valjano organiziran 'ols'i sustav uveli'e pridonosi socijaliziranju. Socijaliziranje i 'ols'i sustav odnose se jadno na drugo# 'ols'i sustav je uzdu= CurastaoD u drutvene potre4e za socijaliziranje . On je ute eljen u tu svr;u( s puno novca i u stalnoj raspri drutveni; s'upina 8od sindi'alni; udruga pre'o inistarstava( do uiteljs'i; udruga9. O4razovni sustav o=da posljeda' razliiti; tipova o4darenosti( je( da'a'o( rezultat ;istorijs'og razvoja( a ne

'ada se uvije' iznova uje u nativisti'oj teoriji o o4darenosti. 8-udjons( )>>:.9

2.1.1.

O %( '#)( sustava o !o"a # o$%a&ova'"a

o=e o is'azati 'ao niz eBuso4no aterijalne i

?e eljne odrednice sustava odgoja i o4razovanja zadano cilju( a u osnovi i;

povezani;( uvjetovani; i zavisni; ele enata 'oji svrsi;odno djeluju pre a unaprijed o=e o podjeliti u etiri s'upine# a9 te;ni'e( financijs'e pretpostav'e( 49 progra s'e i sadr=ajne pretpostav'e( c9 'adrovs'e pretpostav'e( d9 regulacijs'e( 'ontrolne i us jeravaju!e pretpostav'e. a)Tehnike, materijalne i financijske pretpostavke. Za djelovanje sustava odgoja i o4razovanja su potre4ni 4rojni uvjeti( a prije svega sa pravo( tradiciju( opre u 'ojo specijalizirani 'ols'i sustav 'ojeg tvore za'oni i la4oratoriji a( 'a4ineti a( sredstvi a( nogo4rojni i raunali a 'ao i drugi cjelo'upna legislativa u'ljuuju!i i propisani pedago'i standard( zgrade( uionice( 'ols'o raspola=u 'ole u svoji dvorana a( pro etni opre o uionica a( ports'i

ureBaji a od grijanja do rasvjete( ele'troni'o sredstvi a. Oigledno je da se sve to

o=e ostvariti uz ulaganje financijs'i; sredstava( a 'ad jesene i godinje financijs'e i aterijalne

se sve to ostvari( onda je za a'tivno djelovanje cjelo'upnog sustava potre4no osigurati financijs'a sredstva na razini dnevne( tjedne( potronje. b)Programske i sadrajne pretpostavke tvore onaj dio sustava 'oji je unaprijed utvrBen( o4li'ovan( provjeren i 'onstruiran i osigurava sva ona izni no slo=ena i us'laBena i 5

eBuso4no povezana sadr=ajna odreBenja 'oja slu=e za izvoBenje odgojno@o4razovnog procesa u regularni ( izvannastavni sadr=ajni i izvan'ols'i o4lici a. Pod progra s'i i ili pretpostav'a a prije svega podrazu ijeva o nastavni plan i progra

suvre eniju i precizniju for u ta'vi; do'u enata 'oje naziva o 'uri'ulu . 1astavni plan je slu=4eni do'u ent 'oji za pojedini stupanj 'olovanja odreBuje godine trajanja 'olovanja( 4roj nastavni; sati tije'o radnog tjedna( 4roj( vrstu i naziv podruja ili pred eta i njegovu 4roju propisani; sati razliiti; o4li'a 8teorijs'og( pra'tinog( ili drugog naina rada9( op!e zada!e te vrste noge druge o4veze ueni'a( 'ole i uitelja 'ao to su( tjednu zastupljenost u u'upno 'olovanja( pose4ne zada!e te strogoj proceduralnoj i

proizvodnog( la4oratorijs'og( terens'og

pri jerice( u'upni 4roj do a!i; i 'ols'i; zada!a. %zrada 'uri'ulu a podreBuje se vrlo etodologijs'oj operaciji 'oja is'ljuuje sva'o i proviziranje i etodi'i i vre ens'i i jeri ola'ava uiteljev posao i ini ga pouzdaniji su4je'tiviza ( 'od 'ojeg je postupa' pedago'i( psi;ologijs'i( unaprijed pro iljen i u znatnoj precizniji s gledita op!e svr;e i definirani; zada!a. osposo4ljavanja( izo4raz4e i usavravanja uitelja na raznovrsni podruji a tj. pred eti a. ?u jo spadaju i strune slu=4e 'oje u jesto 'oordinacije ti s'og rada( svi; podata'a

c)Kadrovske pretpostavke djelovanja sustava odgoja i o4razovanja odnose se na raznovrsna pitanja razina a i u o sustavno nogi

suvre enoj 'oli predstavljaju sve znaajnije 'oordinaciju rada s roditelji a ueni'a i

pra!enju i sposo4nosti a ueni'a( pri arnu u se'undarnu valorizaciju rada( notvo drugi; zada!a.

d)Regulacijske, kontrolne i usmjeravaju e pretpostavke odnose se na sva nogo4rojna pitanja 'oja djeluju ispred sustava odgoja i o4razovanja u nje u ili na'on njega( ali i 4rojne servisne( prate!e( po o!ne( logisti'e( strune i znanstvene podr'e 'oje osiguravaju pravodo4no( uin'ovito i 'valitetno djelovanje i stalno po4oljanje tog djelovanja.

2.2. O !o"'o "(*ova'"( u o 'osu +%(,a s%( #'#

CSva'a sredina i a svoje prednosti i ogranienja u for iranju linosti odgajani'a( po o!i i od o!i u'upno )>>*.( str. ++>9 podizanju ovje'a( a o=e

ogu!e je da jedna sredina C'o penziraD

ono to je propustila druga( ia'o ta 'o penzacija ni'ad ne!e 4iti potpuna.D 8Mali!@Mu=i!(

!bitelj. U o4itelji se 'riju

nogi odgovori za odgajani'ovo ponaanje( za uspje;e i ali svijet djeteta( sasvi dovoljan za njegovu o! socijalnog

pro aaje u odgoju. O4itelj je prvi

socijalnog 'o uniciranja i prilino dugo dijete ne!e osje!ati potre4u za irenje

iljea. U o4itelji dijete stjee prva socijalna is'ustva( postaje svjesno se4e i svoga CjaD( tu Cispro4avaD svoj status( oslu'uje rea'ciju na svoje ponaanje( redovito nailazi na razu ijevanje( s;va!anje( po o!( zatitu( sigurnost i na prvo jestu lju4av 'oja je prirodan u se u svijest odnos u toj sredini i 'oja uvr!uje vezu iz eBu djeteta( roditelja i drugi; lanova o4itelji. Dijete =ivi u o4itelji u vrije e 'ad je najvie podlo=no utjecaji a( 'ada urezuju do=ivljaji iz o4iteljs'og =ivota 'ao trajan C irazD njegove linosti. U o4itelji poinje i socijalno Cnau'ovanjeD djeteta. ?u ono stjee prva is'ustva o pi;va!anju ili od4ijanju vlastiti; postupa'a( upoznaje =ivotne te'o!e i naine na 'oje i; o4itelj rjeava( oponaa postup'e roditelja( 4ra!e( sestara i ostali; lanova o4itelji( provjerava svoje solidarnosti( generacijs'o o4iteljs'i jesto( razvija osje!aj eBuso4nog po aganja( podr=avanja i dr. O4itelj je uvar tradicije. U susretu lanova o4itelji u'rtavaju se ele enti prolog( onog to je prisutno( se =ivi i onog to 4i tre4alo 4iti( to dolazi. Sve je to sadr=ano u

to je odraz vre ena u 'oje

a 4icija a( =elja a i planovi a. vrti!i a. ?o su specijalizirane odgojno@o4razovne ogu organizirati 'ao radne ili osnovne ogu djelovati i u sastavu osnovni; vrti!u te elji se jedni

"jeji vrti . Drutveno organiziran odgoj djeteta pred'ols'e do4i od tre!e do este godine =ivota provodi se u djeji organizacije za odgoj djece pred'ols'e do4i 'oji se organizacije udru=enog rada pred'ols'og odgoja( a

'ola ili drugi; organizacija udru=enog rada 'oje ispunjavaju uvjete odgoja djeteta pred'ols'e do4i. COrganizacija i sadr=aj odgojnog rada u djeje dijelo dijelo na pose4nosti a psi;i'og i fizi'og razvoja djeteta pred'ols'e do4i( a drugi izvodi iz drutveno pro'la irani; ciljeva i odgojni; ideala naeg sa oupravnog ora vrti!u je a'tivnost djeteta 8igra( rad i uenje9. jesto plans'og i siste ats'og odgoja

socijalisti'og drutva.D 8Mali!@Mu=i!( )>>*.( str. +:*9 ?e eljno naelo od 'ojeg polaziti organizacija odgojnog rada u djeje #kola. E'ola je stara odgojna institucija. Ona je

i o4razovanja. Oso4itost odgojnog djelovanja 'ole dolazi do izra=aja u cjelo'upnoj organizaciji 'ols'og =ivota i rada# u organizaciji i rasporedu nastave i izvannastavni; o4li'a rada( slo4odni u'ljuenosti u a'tivnosti a( izvan'ols'i anifestacije a'tivnosti a( sadr=aju rada struni; organa 'ole( organizacije i dnevnog reda i od ora( is;rani( organiziranoj re'reaciji ueni'a( jesne i ire drutvene zajednice( suradnji s roditelji a( ureBenju prostori a za nastavu( ostali odgoju i dr. prostora i o'olia 'ole( opre i uionica( specijalizirani

o4lici a izvannastavnog i izvan'ols'og rada( igra a( tjelesno <

"jeje i omladinske organi$acije. Suvre ena drutva stvorila su i nove

ogu!nosti

djejeg i o ladins'og organiziranja( a potre4a djece da pripadaju organizaciji( da ureBuju eBuso4ne odnose( da utjeu na sadr=aj rada svoji; organizacija( ispunjuju slo4odno vrije e vlastiti sadr=aji a( ideja a i interesi a( sve je izra=enija. Danas djeje i o ladins'e ladi; za zajedni'i organizirani ogu postati i va=an odgojni inilac us jerenog organizacije predstavljaju istins'u potre4u djelovanje ( a 'roz to ove organizacije odgojnog utjecanja na ili pod izravni najve!i pose4ni potre4ni dijelo ujecaje i 4rigo

lade. 1ajve!i 4roj djeji; i o ladins'i; organizacija nastaje u 'oli 'ole. /azliiti o4lici izvan'ols'i; a'tivnosti provode se

'roz rad djeji; i o ladins'i; organizacija. je pose4no organizirana ustanova za s jetaj i odgoj djece i o ladine s odgojnog rada( 'oji ovisi i na jeni do a i sastavu njegovi; ti!eni'a. odgojnog rada( raspola=e s za s jetaj( =ivot i rad odgajani'a u do u( i a pose4no osposo4ljeno i u utvrBivanju progra a rada sudjeluju

"omovi. Do progra o prostoro

?o je odgojno ustanova 'oja donosi svoj pose4an progra struno oso4lje G odgajatelje( a u upravljanju do o

i sa i odgajanici( ovisno o do4i( sposo4nosti a i interesi a. Ovisno o vrsti do a( do4i odgajani'a( o4iteljs'e( 'ols'e i druge situacije( utvrBuju se progra i odgojnog rada i Cre=i D do a. 8Mali!@Mu=i!( )>>*.9 %pecijalne &kole. Specijalne 'ole su na ijenjene odgoju djece i o ladine sa s etnja a u razvoju 'ad su te s etnje ta'o izra=ene da one ogu!avaju u'ljuivanje odgajani'a u redovne 'ole s ostalo organizacijs'i djeco i o ladino . U svoji osnovni rjeenji a specijalne se 'ole ne razli'uju od redovni; 'ola# postoje

odjeljenja( razredi( nastavni planovi i progra i( nastava i drugi o4lici odgojno@o4razovnog rada( nastavnici i drugi specijalisti 'oji izvode nastavu ili druge progra s'e sadr=aje. /azli'a je u iz4oru sadr=aja( veliini odjeljenja( viso'o i za;tjeva pre a odgajani'u( specijalni djece. !rgani$acija odgoja i obra$ovanja odraslih. %ntegriranost odgoja i o4razovanja odrasli; u siste odgoje odgoja i o4razovanja oituje se i u postojanju jedinstvenog siste a radni; odrasli;. Osi redovnog 'ols'og siste a ili pose4no organizirani; ostali; o4li'a o4razovanja. ?o su uzeji( 'lu4ovi( radio( televizija( novine i organizacija odgoja i o4razovanja i drugi; odgojno@o4razovni; institucija 'oje se 4ave i i o4razovanje 'ola za odrasle( danas ve! postoji razgranat siste 'azalita( 'nji=nice( 'ulturno@u jetni'a drutva( stupnju individualizacije odgojni; postupa'a etods'og rada ovisno o vrsti i stupnju ove o4lici a

razvojne o etenosti djeteta te postojanju specijalizirani; strunja'a 'oji se 4ave odgoje

asopisi( razliita struna udru=enja( sports'e organizacije i dr. 1ji;ova djelatnost pridonosi >

op!e

drutveno

i 'ulturno

razvoju( a uveli'e

o=e pridonijeti o4li'ovanju linosti i vre enu vrlo ili druge

zadovoljavanju njezini; potre4a i s'lonosti. !dgoj u slobodnom vremenu. Odgojne vrijednosti a'tivnosti u slo4odno organizirane o4li'e odgoja i rada. Ovo se vrije e intele'tualni i drugi razvoj linosti. %z4oro vre ena( u'ljuivanje su veli'e( nerijet'o i ve!e od na jerni; i Cciljani;D utjecaja 'roz 'ols'i siste sadr=aja( organizacijo

o=e upotrije4iti za fizi'i( zdravstveni( provoBenja slo4odnog oralni; i drutvu.

u drutveno organizirane o4li'e provoBenja slo4odnog vre ena(

ogu!e je znaajno utjecati na jaanje i razvoj svi; fizi'i;( intele'tualni;( estets'i; potencijala ovje'a( zatititi ga od negativni; utjecaja 'oji djeluju u sva'o %zvor sadr=aja slo4odnog vre ena ovisit !e o do4i odgajani'a( 'oji u je na ijenjen.

jestu gdje se o4avlja i cilju

-. UENJE
.edan od 4itni; i 4eni'a razvoja linosti je psi;i'a a'tivnost oso4e( tj. uenje. Ono dovodi do raz jerno trajni; pro jena su4je'ta 'oje su rezultat vlastiti; spoznajni; i uvstveni; procesa. Uenje se ne raz jerno trajna ora nu=no oitovati u pro jeni ponaanja( ono je iljenja i ogu!nost novog ponaanja 'ao rezultat vlastite psi;i'e a'tivnosti. ogu!a ni 4ez

Ui se po o!u te eljni; 'ognitivni; i uvstveni; procesa# percipiranja( do=ivljavanja uvstva. Uenje 'ao raz jerno trajna pro jena oso4e nije dugoronog pa !enja. Uenje nije jedinstvena psi;olo'a pojava. S o4ziro situacije( tj. uvjeti u 'oji a se ono odvija tije'o

da se razli'uju i sadr=aji uenja i tipovi a

evolucije je razvijeno vie razliiti; o4li'a

uenja pri'ladni; za uenje odreBeni; vrsta ponaanja i za uenje u odreBeni repertoaro ponaanja pa ga

situacija. 7ovje'( 'ao najrazvijenije =ivo 4i!e( najsla4ije je opre ljen naslijeBeni ora nauiti( z4og ega je uenje najva=nije za njegov opstana'. ogla Ka'o 4i se razu jeli procesi o4razovanja i odgajanja( 'ao organiziranog uenja te 8spoznajni;9 i uvstveno@ otivativni; 8'onativni;9 svojstava ovje'a. Uenje ljudi( s o4ziro podijeliti na slijede!e o4li'e# Uenje 'lasini uvjetovanje )* na 4itna zajedni'a svojstva uenja G operacionalno se o=e

unapreBivati nji;ova efi'asnost( nu=no je opisati osnovne o4li'e uenja za uenje 'ognitivni;

 Osi

Uenje instru entalni dis'ri inacijs'o uenje9 Uenje po

ili operantni

uvjetovanje

8u'ljuuju!i serijalno i

odelu ili opservacijs'o uenje ili 'ognitivno uenje ale

Uenje uvido

ti; o4li'a postoje jo dva operativno odreBena o4li'a uenja. ?o su uenje serija i

uenje razli'a. O4a su specifini o4lici instru entalnog uenja pa i; z4og nji;ove pri jene u o4razovanju i odgoju ne!e o pose4no raz atrati.

Svi se o4lici uenja o4janjavaju po o!u dvije teorije uenja# asocijativne teorije uenja i 'ognitivne teorije uenja. Unutar asocijativne teorije uenja One nastoje o4jasniti uenje 'lasini odnose o=e se razli'ovati teorija dodira i teorija pot'repljenja. i instru entalni uvjetovanje .

Pre a 'ognitivnoj teoriji uenja su4je't ne ui vezu iz eBu podra=aja i rea'cije nego eBu podra=aji a. 8Pastulovi!( )>>>.9

-.1. Na.#'# /o$*#)# u.('"a0

-.1.1. U.('"( 1*as#.'#, uv"(tova'"(,
uvjetovanje ot'rio je )>*5. godine rus'i fiziolog %van Petrovi Pavlov sastoji se u to e da ne'i podra=aj( 'oji prirodno( da se

Uenje 'lasini

istra=ivaju!i nasljeBene refle'se slinjenja pasa. Proces uenja 'lasini sa uvjetovanje po se4i( ne izaziva odreBenu rea'ciju( poinje tu rea'ciju izazivati pod uvjeto

dovoljno esto pojaci u paru( tj. zajedno ili neto prije podra=aja 'oji tu rea'ciju prirodno( tj. 4ezuvjetno izaziva. Osi uenja uvjetovanog reagiranja naslijeBeni fiziolo'i uroBeni rea'cija a( 'lasini se ogu uvjetovanje o=e nauiti uvjetno reagirati i drugi odgovori a. 0 to su

naslijeBene uvstvene rea'cije poput stra;a. 7uvstveni osje!aji 8lju4av( r=nja9 te

8e ocionalni 9 uvjetovanje

se uiti uvstva vezana uz specifine o4je'te( oso4e i situacije( 'ao tu su stra;ovi i razliiti otivativna 8'onativna9 svojstva u 'oji; je prisutna uvstvena uvjetovanje razvija o oralne sastavnica 8vrijednosti( stavovi( interesi i navi'e9. 7uvstveno uvjetovanje i a znaajnu ulogu u odgoju ljudi jer upravo na te elju uenja 'lasini vrijednosti te stavove i navi'e( tj. oralnu svijest.

))

Klasino uvstveno uvjetovanje znaajno je za pra'su odgoja djece( Klasino uvjetovanje danas se uspjeno 'oristi ne sa o pri na jerno )>>>.9

ladi; i odrasli;. uenju 'onativni;

svojstava( nego i pri oduavanju od nepo=eljnog ponaanja 84e;avior terapija9. 8Pastulovi!(

-.1.2.

U.('"( o+(%a't'#, /#'st%u,('ta*'#,0 uv"(tova'"(,

je uvjetovanju organiza ne pasivan. On ui refle'sno odgovarati na podra=aje

Pri 'lasino

'oji dolaze iz o'oline( a da prito razvijeniji organiza uvjetovana njegovi Uenje operantni

na nju a'tivno ne djeluje. "ez vlastitog djelovanja

o=e zadovoljiti svoje potre4e. Z4og toga su4je't ne e'a podra=aje

iz o'oline ne 4i li na nji; reagirao( nego reagira na stanja svojega organiz a 'oja su potre4a a. On a'tivno tra=i ;ranu( vodu( se'sualnog partnera( drutvo i uvjetovanje ot'rio je 'raje prolog stolje!a uveni a eri'i psi;olog sl. ?a'vo se ponaanje naziva operantni ( jer nji e jedin'a djeluje 8operira9 u svojoj o'olini. 2dIard $ee ?;orndi'e( po'usi a na =ivotinja a. On je ot'rio da su4je't ui novo ponaanje na osnovi posljedica 'oje ono za njega i a. Ova'av nain uenja ?;orndi'e je nazvao uenje po o!u po'uaja i pogrea'a. 1a te elju rezultata svoji; po'usa ?;orndi'e je za'onu se pove!ava vjerojatnost ponovnog sroio svoj uveni za'on efe'ata. Pre a to

pojavljivanja ponaanja 'oje dovodi do po=eljni; posljedica( a s anjuje se vjerojatnost ponovnog pojavljivanja 'oje ne dovodi do po=eljni; posljedica ili dovodi do nepo=eljni; posljedica. ?i e je ?;orndi'e polo=io te elje za daljnja istra=ivanja djelovanja nagrada i 'azni na ponaanje. "i;eviorist "urr;us Hrederic S'inner je potvrdio 'a'o se na ljuds'o ponaanje izuzetno efi'asno djelovati po o!u posljedica ponaanje. On uvodi poja Pot'repljenje o=e 4iti pozitivno i negativno. o=e pot'repljenja 'ao

one posljedice ponaanja 'oje pove!avaju vjerojatnost njegovog ponovnog pojavljivanja. 1egativno po'repljenje se sastoji u u'lanjanju ne'og neugodnog podra=aja na'on ponaanja do' se 'azna sastoji u zadavanju negativnog podra=aja na'on ponaanja. Pozitivno pot'repljenje donosi ugodu neposredno do' negativno pot'repljenje donosu ugodu posredno ta'o to s anjuje neugodu. % jedno i drugo pot'repljivanje dovodi do porasta estine pot'repljenog ponaanja do' 'azna vodi s anjenju estine pojavljivanja 'a=njenog ponaanja. )+

1agrada( odnosno 'azna( je s'u4je'tivna 'ategorija( pa ono to za ne'og znai nagradu drugo e o=e 4iti 'azna. Z4og toga( nagraBivanje i 'a=njavanje u odgoju tre4a 4iti nagrada i 'azna nego i nji;ovi doziranje . individualizirano ne sa o vrsto

-.1.-.

U.('"( +o ,o (*u /u.('"( o+o'a2a'"(,3 u.('"( +%o,at%a'"(,0

uvjetovanje 8uenje etodo vlastite 'o=e9 u'ljuuje i

Uenje instru entalni negativne posljedice 'oje

pogre'e na 'oji a ne ui 8ui se na uspjesi a9 i( ' to e( z4og nji; se gu4i vrije e i trpe ogu 4iti ne sa o 4olne nego pone'ad i 'o4ne. Mnogo 4r=i i odelu. ?o nije uenje na osnovi vlastitog( nego na odelu i a tri sastavnice# CjeftinijiD nain uenja je uenje po te elju tuBeg is'ustva. Uenje po +. Pa ti ono to percipira( ,. %zvodi zapa !eno 'ad je za to 'o petencije 'ojo se otiviran. odela je stjecanje 'ognitivne i psi;o otorne se ta'oBer ue -lavni razlog za uenje oponaanje

). Su4je't pro atra ponaanje druge oso4e 8 odela9(

ogu la'e zadovoljiti razliite potre4e. Oponaanje

vrijednosti( stavovi i navi'e i e se oso4a osposo4ljava za odluivanje u razliiti situacija a. Z4og va=nosti oponaanja za pre=ivljavanje( ne a ni'a've vanjs'e potre4e. Oponaanje se ue sve vrste ponaanja# ver4alno( psi;o otorno i uvstveno. Prito odela ponavljanje 4ez odeliranje ili o4li'ovanje 8pot'repljivanje ponaanja odeliranje 8opisivanje ne'og ponaanja rijei a( 4ez razli'uje o tri razine uenja oponaanje # i itacija 8oponaanje razu ijevanja to to ponaanje znai9( slinog =eljeno ponaanju9( ver4alno po'azivanja tog ponaanja u=ivo9. Uenje oponaanje ( ute eljeno na oe'ivanju odreBeni; posljedica ne'og ponaanja( naziva se uenje pro atranje ili opservacijs'o uenje. 8Pastulovi!( )>>>.9 o=e se pretpostaviti da je s'lonost oponaanju genets'i uvjetovana te da je to razlog oitovanja i itativni; rea'cija 'ad za to

-.1.4.

U.('"( uv# o, /1o!'#t#v'o u.('"(0

),

Uenje uvido

ili 'ognitivno uenje naziva se i inteligentni iljenje. Uenje uvido spoznajni

uenje

jer u nje u

prevladavaju vii 'ognitivni procesi tj. uenja( te=ite je na jednostavniji 8zna'a9. Uenje uvido Uenje uvido podjedna'o

se razli'uje od ostali; o4li'a

procesi a G opa=anju i pa !enju 'oji ne

u'ljuuju slo=enu o4radu infor acija. Uvid je ot'rivanje odnosa iz eBu dva ili vie si 4ola je 4r=e( trajnije( i a ve!u transfernu vrijednost znanja( vie doprinosi podruji a uenja( tj. i u o4razovanju i u odgoju( ali ne u do inira u uenju intele'tualni; vjetina i 'ognitivni; razvoju 'ristalizirane inteligencije. sudjeluje u svi jeri. Uenje uvido

strategija. Uvidi u uenju psi;o otorni; vjetina u4rzavaju uenje i s anjuju pogrene rea'cije( ali se vjetine ne ogu nauiti 4ez oponaanja i poznavanja rezultata( odnosno i oponaanje . Stoga o4razovanost nije pot'repljivanja. 7uvstvena sastavnica( 'oja je najva=nija( i po 'ojoj se sadr=aj odgoja razli'uje od o4razovanja( la'e se ui uvjetovanje ja stvo po=eljne odgojenosti. 8Pastulovi!( )>>>.9

-.2. Pa,5('"(
Pa !enje je proces usvajanja( zadr=avanja i 'oritenja infor acija. ?aj se proces te elji na sposo4nosti pa !enja. Sposo4nost pa !enja identificirana je fa'tors'o analizo 'ao jedna od pri arni; sposo4nosti. ?a'oBer je utvrBeno postojanje veli'i; individualni; razli'a u razvijenosti sposo4nosti zapa !ivanja. Definicija uenja 'ao raz jerno trajne pro jene individue( u'ljuuje poja 'oje su uenje usvojene. dugoronog pa !enja 4ez ega pro jena ne o=e postati trajna. Uenje i a fun'ciju usvajanja infor acija( a pa !enje i a fun'ciju zadr=avanja infor acija Ailj o4razovanja i odgoja je nauiti( odnosno trajno zapa titi infor acije( 'a'o 4i se ogle upotrije4iti u situacija a 'oje to 4udu za;tijevale. Procesiranje infor acija sastoji se u nji;ovu pri anju iz o'oline( preraBivanju 8'odiranju9( po;ranjivanju pa vra!anju u sje!anje i pri jeni u razliiti situacija a. Ka'o 4i se trajno zapa tile( infor acije prolaze 'roz tri s'ladita pa !enja 8tri faze9# senzorno( 'rat'orono i dugorono pa !enje. %nfor acije prelaze iz 'rat'oronog u dugorono pa !enje ne sa o nji;ovo s anjivanja )>>>.9 o4rado nego i ponavljanje . Za4oravljanje je proces pa !enju. 8Pastulovi!( ogu!nosti pronala=enja infor acija u dugorono

):

-.-. P%o)(s u.('"a u o$%a&ova'"u

Uenje u o4razovanju razli'uje se od neorganiziranog uenja po specifinoj 'onte'stualiziranosti s o4ziro na ciljeve uenja 'oji se nastoje posti!i( oda4rane sadr=aje i pretpostavlja pri jenu istra=ivanji a pa !enja i uenja. otivativne znaaj'e 'oje znanju i steeni nain pouavanja. Da'a'o( uspjeno reguliranje uenja o4razovanje za'onitosti ot'riveni; psi;olo'i

S isleno uenje je a'tivno( 'onstru'tivno( 'u ulativno( sa oreguliraju!e i us jereno ' cilju. Poetno stanje su4je'ta u'ljuuje njegove 'ognitivne i odreBuju potencijal ueni'a. Kognitivni potencijal ueni'a u o4razovanju ovisi o postoje!e intele'tualni pri jenu u rjeavanju pro4le a( 4itna je stru'turiranost postoje!eg znanja. Konativni potencijal ueni'a odnosi se na uvstvena stanja 'oja su va=na za us jerenost i trajnost a'tivnosti uenja te za 'ognitivni stil u podruju uenja. Konativni potencijal u veli'oj jeri odreBuje pozornost pri uenju. Kognitivni stil se odnosi na 'ara'teristian nain rjeavanja intele'tualni; zadata'a. $judi se razli'uju po to e jesu li refle'sivniji ili i pulzivniji( interpretiraju li podat'e zavisno o situaciji u 'ojoj se nalaze ili nezavisno o 'onte'stu( apstra'tno ili 'on'retno iljenju i dr. Stil uenja djeluje na procese uenja( odnosno na njegove rezultate. Proces uenja se definira 'ao proces 'onstruiranja 8ot'rivanja9 odnosa. Ot'riveni odnosi tije'o uenja postaju sve slo=eniji. Postoje etiri vrste procesa uenja# de'larativno znanje9 +. Proceduralno uenje 8'ontruiranje odnosa iz eBu jednostavni; odnosa( sastavljaju se slo=enije vjetine9 ,. Uenje indu'tivni iljenje 8sastoji se u ot'rivanju pravila i naela9 sposo4nosti a uenja i nji;ovi :. Meta'ognitivni proces uenja 8znanje o vlastiti ). 0socijativno uenje 8odr=ava te eljni potencijal uenja( ui se znanje o injenica a G vjetina a. Za 4rzinu i s islenost uenja( te pronala=enje nauenoga i

ogranienji a te vjetina a to o ogu!uju stjecanje znanja i vjetina9 /ezultati uenja su pro jene u stru'turi znanja to su posljedica ne'og procesa uenja. 8Pastulovi!( )>>>.9

)3

-.4. U.('"( u.('"a

Strategija uenja se oituje u nainu ueni'ovog donoenja odlu'a o procesu vlastitog uenja. Odlu'e se donose radi pove!anja uin'ovitosti tog procesa. Strategija uenja slu=i 4olje upravljanju vlastiti uenje . Da 4i strategija uenja 4ila uin'ovita( ueni' tre4a raspolagati ovi podruji a znanja#

Znanje o se4i 'ao ueni'u Znanje o zadaci a to i; tre4a savladati Znanje o postoje!i znanja Predznanje o podruju uenja Znanje o sadanje i 4udu!e 'onte'stu u 'oje steeno znanje o=e 4iti 'orisno strategija a i vjetina a stjecanja( integriranja i pri jene novog

Stjecanje strategija i vjetina uenja je razvojni proces u tri faze# ). Meta'ognicija Meta'ognicija jest znanje pojedinca o 'ognitivni o=e naj'orisnije ra4iti. Upravljanje proceso eta'ognitivno procesi a i naini a 'a'o se to znanje uenja najvie ovisi upravo o osnovno'ols'og o4razovanja.

znanju. Meta'ognicija se razvija tije'o

Sastoji se od tri faze# faze svjesnosti( faze

otrenja i faze sa oregulacije.

+. Vjetine uenja 8a'ade s'e sposo4nosti9 0'ade s'e sposo4nosti se stjeu u srednjoj 'oli i na sveuilitu. Vjetine uenja su s'up naueni; 'o petencija 'oje pove!avaju uspjenost uenja pojedini; tipova sadr=aja. Vjetinu uenja ini prije svega vjetina itanja( 'oja u'ljuuje 4rzo i tono itanje i razu ijevanje proitanog. "itan vid vjetine uenja jest upravljanje vre eno uenja. Vjetina e;ani'og uenja 8uenja Cnapa etD9 va=na je zato to se znatan dio srednjo'ols'og uenja sastoji u uenju nepovezani; infor acija 'oje ne ine logi'e cjeline. Vjetina uenja u'ljuuje i ispravno oda4ranoj etodi uenja pri 'ojoj se isli na podjelu u'upnog sadr=aja u anje cjeline i nji;ovo 'o 4iniranje 8povezivanje9 tije'o uenju i e se posti=e ve!i stupanj o4rade infor acija. ,. Kognitivni stilovi u uenju uenja. 2la4orativne strategije su iljenja u

najslo=enije vjetine uenja. One se sastoje od to efi'asnije upora4e procesa

)5

Kognitivni stilovi u uenju se nazivaju jo i stilovi uenja. /azvijaju se tije'o to djeluju i strategije i vjetine. 8Pastulovi!( )>>>.9

odraslosti.

Kognitivni stilovi odra=avaju uroBene oso4ine linosti( djeluju na nain uenja jedna'o 'ao

-.6. Po %u."a u.('"a

Sadr=aji uenja( odnosno dugoronog pa !enja su 'ognitivni( psi;o otorni i afe'tivni. Kognitivni su sadr=aji razliite vrste znanja( psi;o otorni su vjetine u 'oji a prevladava otorna sastavnica( do' su afe'tivni sadr=aji ona uvstvena@ otivativna svojstva 'oja se ue# vrijednosti( stavovi( navi'e i interesi. Podjela sadr=aja uenja na 'ognitivno( psi;o otorno i afe'tivno je va=na jer se uvjeti i naini uspjenog uenja pojedini; sadr=aja razli'uju. 8Pastulovi!( )>>>.9 eBuso4no

-.6.1.

Ko!'#t#v'o # +s#7o,oto%'o u.('"( /o$%a&ova'"(0

O4razovanje je organizirano 'ognitivno i psi;o otorno uenje. Kognitivno se uenje sastoji u uenju razliiti; vrsta znanja 'oja je potre4no 'lasificirati ta'o da ola'avaju nji;ovu operacionalizaciju u o4li'u ciljeva uenja. Ailjevi uenja su prvi ele ent 'uri'ulu s'og sustava iz 'ojeg se izvode odgovaraju!i progra i( pri'ladni postupci pouavanja i uenja te postupci vrednovanja. Eiro'o je pri;va!ena podjela znanja na ver4alne infor acije( intele'tualne vjetine i 'ognitivne strategije( odnosno de'larativno i proceduralno znanje te eta'ognitivno znanje. islitiD u ne'o podruju znanja( to je glavni cilj o4razovanja( znai usvojiti odela 'oritenja za uspjeno rjeavanje pro4le a i otorni; vjetina sadr=i tri C1auiti

fond najva=niji; ver4alni; infor acija 8de'larativno znanje9 ali i te;ni'a ili tog znanja 8proceduralno znanje9 jer je to znanje uvjeto proizvodnju novog znanja. Psi;o otorno uenje je uenje psi;o otorni; vjetina. Uenje 8Pastulovi!( )>>>.9

osnovne faze# 'ognitivnu fazu( fazu povezivanja i fazu auto ats'og odvijanja vjetine.

)6

-.6.2.

A8(1t#v'o u.('"( /o !o"0

otivativna svojstva 'oja nisu uroBena. ?o su# vrijednosti otivacijs'u snagu na ljuds'o

Sadr=aj afe'tivnog uenja su

8interesi9( stavovi i navi'e. C%stins'o o4razovanje i a veli'u

ponaanje i djelovanje. Ono je racionalna osnova odgoja( a odgoj je vrijednosna orijentacija o4razovanja. 8...9 0 o4razovanje 'ao pu'a su a znanja( 4ez pro=i anja odgojni vrijednosti a( 4ez uva=avanja oralni;( estets'i; i drugi; izrazito ljuds'i; 'riterija( ne a izgraBivanju njegove odgojne vrijednosti( ne ople enjuje ovje'a i ne slu=i stvarno pojedinog otivativnog svojstva te o opti alni

linosti.D 8Poli!( +**+.9 Za uspjean je odgoj potre4no voditi rauna o razli'a a u stru'turi naini a uenja pojedine njegove sastavnice. Sva nauena otivativna svojstva sadr=e tri sastavnice# spoznajnu( uvstvenu i postizanju va=ni; ciljeva( odnosno zadovoljavanju ogli do4ro fun'cionirati u zadovoljavanju potre4a( sve

voljnu 8ponaajnu9 sastavnicu. Stavovi slu=e uin'ovitije univerzalni; otiva. CDa 4i stavovi sastavnice stavova

oraju 4iti do4ro us'laBene.D 8Pastulovi!( )>>>.( str. ,**9

Za'onitosti uenja vrijednosti( stavova i navi'a o4janjavaju zato je 'ola vie o4razovna nego odgojna organizacija. Drutvo organizira 'olovanje u prvo redu z4og o4razovanja. E'ola i a veli'e odgojne zada!e( ali a'o se analiziraju progra i edu'acije odo4reni od prosvjetne vlasti( vidi se da je glavni cilj stjecanje znanja i vjetina. MeBu ciljevi a uenja z4og toga prevladava vie 'ognitivni; od afe'tivni; ciljeva. O4razovni upravljati nego odgojni jer se vrijednosti i stavovi ne ueni'a. MeBu razliiti je proceso la'e ogu o4je'tivno ispitati. E'ola ne otivativni; nositelji a socijalizacije postoji ogu neutralizirati eBu

raspola=e s dovoljno pot'repljivaa 'oji a 4i proizvodila uvstvenu sastavnicu svojstava i ta'o upravljala odgoje uin'e 'ole. Pluraliza te' na vii osnovni je pluraliza stupnjevi ve!e jedinstvo o4razovni; nego odgojni; utjecaja. %zvan'ols'i initelji o4razovanja. /azli'e u svjetonazori a

iljenja u sustavu de'larativnog i proceduralnog znanja izrazit je ogu 4iti prisutne ve!

nositelji a socijalizacije 'ao to su o4itelj i 'ola. Eto je do4 odgajani'a via( ve!i odgojni; utjecaja pa je uin'e 'ols'og odgoja i nena jerno socijalizacijo

ogu!e neutralizirati. Odgoj odrasli; je ote=an i zato jer je la'e uiti nove stavove nego ijenjati ve! usvojene. Odgojna snaga 'ole ipa' nije zane ariva jer 'ola djeluje o4razovanje na 'ognitivnu sastavnicu vrijednosti i stavova( a ova ipa' djeluje na uvstvenu. 8Pastulovi!( )>>>.9 )<

-.9. Do:#vot'o u.('"(

O4razovanje postupno zauzi a sve va=nije uloga 'ao a'tivne sile u o4razovanja oderni jesto u ljuds'o =ivotu 'a'o jaa njegova

drutvi a. "rze pro jene 'oje se dogaBaju u svijetu tra=e

da se znanje trajno osuvre enjuje( a istodo4no postoji tendencija produljenja poetnog lade=i. Kra!i radni vije'( 'ra!e radno vrije e i dulji oe'ivani =ivotni vije' ijenja. 1a svi je podruji a sve vie ogu!nosti za poslije u irovljenja ta'oBer pove!avaju 'oliinu vre ena 'oja stoji na raspolaganju za druge a'tivnosti. % o4razovanje se 4rzo uenje izvan 'ole( a 'valifi'acije uz iu pred postav'a a o razvijanju 'o petencije i prilagodljivosti. Vrije e za uenje sada je itav =ivot( a sva'o podruje znanja zadire i o4oga!uje druga. Do=ivotno je uenje trajni proces 'oji sva'o ljuds'o 4i!e iri i prilagoBuje svoja ora o ogu!iti ljudi a da znanja i u ije!a( sposo4nosti prosuBivanja i djelovanja. Ono zajednici. Ono o4jedinjuje nefor alno s for alni sposo4nosti usvajanje razvoj o4razovanja za +).stolje!e( )>><.9

postanu svjesni se4e i svojeg o'olia( te da ispune svoju drutvenu ulogu na poslu i u iroj uenje ( te razvita' priroBeni; novi; u ije!a. 8%zvje!e U12SAO@u MeBunarodnog povjerenstva za

4. E;APE ODGOJNO<OBRAZOVNOG PROCESA: AR;IKU=ACIJA NAS;AVOG PROCESA

"udu!i da je odgojno@o4razovni proces s;va!en 'ao zajedni'a a'tivnost njegovi; sudioni'a( a ne sa o 'ao a'tivnost u 'ojoj se ueni' pripre a( vje=4a i odgovara( tada su njegove osnovne etape# dogovor( realizacija i evaluacija.

)>

4.1. Do!ovo%
Dogovor je prva etapa 'ojo Sadr=aji i a'tivnosti su dijelo poinje odgojno@o4razovni proces. Dogovara se to !e se etode i postupci9. odreBeni progra o ali se oni u etapi dogovaranja

raditi 8sadr=aj i a'tivnosti9 i 'a'o !e se to uraditi 8o4lici( strategije(

'on'retiziraju i preo4li'uju u s'ladu s interesi a i potre4a a sudioni'a odgojno@o4razovnog procesa. 1a'on definiranja sadr=aja i a'tivnosti( dogovara se nain realizacije( npr. ;o!e li se raditi zajedni'i( u s'upina a( individualno( 'oji !e se nastavni izvori upotrije4iti i sl. Zajedni'e a'tivnosti na razini odjeljenja planira i pripre a nastavni' u suradnji s uenici a 8ili# tre4ao 4iJ9. /azli'uje o sljede!e vrste planiranja# godinje( jeseno( tjedno i dnevno.

4.2. R(a*#&a)#"a
2tapa realizacije je sredinja etapa odgojno@o4razovnog procesa. Ona i vre ens'i traje najdu=e i u njoj se ostvaruju odgojno@o4razovni zadaci. U ovoj etapi razli'uje o# organizaciju i izvoBenje.

4.2.1.

O%!a'#&a)#"a +%o)(sa
i dnevno arti'ulacijo .

Organizacija se ostvaruje godinjo ( tjedno

-odinja arti'ulacija se o4ino ostvaruje na razini 'ole tzv. kalendarom &kole gdje se stru'turiraju oni o4lici odgoja i o4razovana 'oji se ne provode sva'i tjedan 8npr. izleti( e's'urzije( 'ola u prirodi( prired4e( s otre( sports'a ta' ienja i sl.9 i 'oje tre4a us'laditi s oni a'tivnosti a 'oje se odvijaju sva'i dan. 1a razini odjeljenja godinjo se arti'ulacijo arti'ulacijo osigurava vrije e za e's'urzije( izlete( dru=enje s roditelji a i sl. -odinjo pojedine a'tivnosti. Za tjednu arti'ulaciju postoje razliita organizacijs'a rjeenja. U tradicionalni 'ola a( 'oje rade po pred etno@satno sati. /asporedo sustavu( tjedna arti'ulacija odreBuje se rasporedo odjeljenju. U ve!i 'ola vrlo je sati se predviBa 'oje !e pred ete uenici ne'og odjeljenja i ati u odreBeno

planira se i odgovaraju!i prostor 8la4oratoriji( struna pra'sa i sl.9 ali i financijs'a podr'a za

vrije e 8nastavni sat9 te 'oji !e nastavni' 4iti u 'oje

slo=ena izrada rasporeda sati. U pred etnoj nastavi gdje je prisutan pred etno@satni sustav gotovo je ne ogu!e zadovoljiti navedene uvjete 8pedago'e( organizacijes'e9 stoga se uvode +*

D4lo'@satiK 8>*

inuta9( pogodno za

anja istra=ivanja( proje'te( terens'u nastavu i sl.( ali i

tzv. Dfle'si4ilni rasporedK 'oji o ogu!uje da sva'i nastavni' u tjednu stru'turira svoje vrije e pre a potre4a a sadr=aja i a'tivnosti 'oje realizira. /ealizacija ta'vog o4li'a nastavnog rada za;tjeva odreBivanje osnovne vre ens'e jedinice( u dogovoru s ostali nastavnici a. .edan od o4li'a odstupanja od pred etno@satnog sustava jest integrirani tjedan 'oji je najla'e izvediv u odjeljenju 'oje vodi jedan ili dva nastavni'a. /ad je organiziran ta'o da uenici rade na oni a'tivnosti a 8s'upne iFili individualne9 'oje su planirane za taj ogu! je i u vii razredi a ali za;tjeva do4ru 8'orelacijs'i( interdisciplinarni pristup9( psi;ofizi'i sposo4nosti a ali i tjedan. ?a'av integrirani o4li' rada 8tjedni9 vre ens'o i prostorno

organizaciju svi; nastavni'a( pose4no u sadr=ajno

aspe'tu. Pri to e tre4a voditi rauna da u ta've o4li'e rada 4udu o=e 4iti organiziran u o4li'u integriranog dana

podjedna'o u'ljueni svi uenici( vode!i rauna nji;ovi interesi a. Sa odgojno@o4razovni proces sati a( a ili po pred eti a i nastavni rasporedo

ogu!e su i razliite 'o 4inacije ti; dvaju pristupa. ogu!nost da uitelj

0'o se radi o pred etno@satno

sustavu( onda je dnevna arti'ulacija ve! odreBena tjedni

sati( a uitelju je preputena arti'ulacija sata. Postoji ogu!e.

razredne nastave pro ijeni slijed pred eta ili i; spoji( to u pred etnoj nastavi uiteljuFnastavni'u nije u potpunosti

4.2.2.
Osi

I&vo>('"( +%o)(sa
organizacije( za etapu realizacije je va=no i sa o izvoBenje odgojno@o4razovnog specifini za;tjevi a( 4udu!i da se tije'o ovog procesa istovre eno procesu tada ga s;va!a o

procesa sa svoji

odvijaju i odgoj i o4razovanje. 0'o je rije o prete=no o4razovno

'ao jedinstvo spoznajnoga( do=ivljajnog i psi;o otornog aspe'ta jer se o4razovanje podjedna'o odnosi na tri aspe'ta linosti. Dru'ije je a'o uenici sluaju glaz4u( itaju ne'o 'nji=evno djelo ili sli'aju. % prito dijela( o fil u i fil s'o ogu poneto nauiti o vrsti s'lad4e( o autoru 'nji=evnog ogu ovladati i ne'i otori'i radnja a ali nainu izra=avanja(

s isao ti; a'tivnosti je u razvoju senzi4iliteta za u jetnost( u osjetljivosti za ljepotu( to se ne posti=e is'ljuivo racionalni da u u jetni'o pute . Zato je ovdje do inantan do=ivljajni aspe't. ?o znai podruju postoji jedinstvo do=ivljajnoga( spoznajnog i psi;o otornog

aspe'ta( ali je do inantan do=ivljajni aspe't( a o4razovni proces se izvodi pre a za'onitosti a do=ivljajnoga procesa. Da'le( do' je o4razovanje o'renuto zadovoljavanju

+)

spo$najnih( doivljajnih i psihomotornih interesa ovje'a( odgoj je o'renut zadovoljenju osnovni; ljuds'i; potre4a# socijalnih i samoaktuali$iraju i aspe'ata.

4.-. Eva*ua)#"a
/ije DevaluacijaK u strunu ter inologiju preuzeta je iz francus'og i engles'og jezi'a u 'oji a znai DodreBivanje vrijednosti( ocjenjivanje( procjenaK. Ka'o odgojno@o4razovni proces polazi od potre4e realizacije odreBeni; ciljeva to se oe'uje i ocjenjivanje( odnosno procjena valjanosti te realizacije. ?a've procjene polaze od unaprijed postavljeni; ciljeva i to jedna'o ;u anisti'i;( egzistencijalni; i socijalni;( zati U vezi s procjeno ciljeva 'oji se odnose na 'ognitivni( afe'tivni i psi;o otori'i razvoj te realizaciju individualni; i drutveni; ciljeva. ostvarenosti ti; ciljeva razli'uje o# unutarnju i vanjs'u evaluaciju. Unutarnja evaluacija podrazu ijeva pra!enje( ocjenjivanje i voBenje( odnosno pedago'o us jeravanje. Odvija se uz 4rojne pedago'o@psi;olo'e i dida'ti'e situacije i 4itno utjee na razredno@nastavno ozraje. Pra!anje i ocjenjivanje odnose se na spoznajni( do=ivljajni i psi;o otorni aspe't o4razovanja( odnosno na 4iolo'i( socijalni i sa oa'tualiziraju!i aspe't odgoja. Pra!enje ueni'a nastoji se ola'ati 'on'retizacijo operacionalizacijo i odgojni; i o4razovni; zadata'a. Operacionalizirati znai zadat'e

for ulirati ta'o da is'azuju operacije 'oje !e uenici uspjeno izvoditit na'on zavrenog pedago'o@dida'ti'og procesa ili sa o njegova dijela. Kon'retizirati znai izlo=iti i; u for i razu ljivoj svi su4je'ti a odgojno@o4razovnog procesa tj. u for i 'oja o ogu!uje da se dva ili vie procjenjivaa la'o slo=e o to e jesu li ti ciljevi ostvareni ili nisu. Vanjs'a evaluacija odnosi se na ocjene su4je'ata izvan 'ole o vrijednosti ne'e vrste 'ola ili jedne 'ole. ?a'va evaluacija o ogu!uje da se utvrdi 'oli'o ne'a 'ola ili stupanj 'olovanja pridonose ostvarivanju oe'ivanja drutva( odnosno 'a'o se ostvaruju egzistencijalni( socijalni i ;u anisti'i ciljevi odgoja ili pa' individualni i drutveni ciljevi odgoja. Sustavno organizirani ispitivanje i pra!enje nastoji se utvrditi 'a've su ogu!nosti pri jene nauenog ponaanja u =ivotnoj i radnoj pra'si.

++

6. ZAK=JUAK
Odgojno@o4razovni proces odvija se u odreBeno utjee. ?aj se utjecaj oituje drutveno@e'ono s'i njega proistjee( u socijalni drutveno o'ru=enju 'oje na njega jesto stanovanja9 i

odnosi a i sustavu vrijednosti 'oji iz

grupa a u 'oji a djeca =ive 8o4itelj(

nji;ovoj 'ulturnoj razini( ali i u razvoju znanosti( u jetnosti i te;nologije. ?aj se utjecaj is'azuje ponajprije na progra u 'oji ine odgojni i o4razovni zadaci( sadr=aji i a'tivnosti. On je polazite odgojno@o4razovnog procesa. Da 4i se ostvarile na jere progra a( potre4na je zajedni'a a'tivnost nastavni'a 8uitelja( odgajatelja( voditelja9 i ueni'a 8odgajani'a( polazni'a9( 'oja prolaze 'roz odreBene etape. 2tape se odvijaju su'cesivno u odreBeno vre ens'o intervalu 'roz 'oji; se istovre eno odvijaju i odgoj i o4razovanje. -otovo da i ne a a'tivnosti i sadr=aja 'oji istovre eno i ne odgajaju i ne o4razuju. Pone'ad !e 4iti vie naglaena odgojna( a pone'ad o4razovna strana nastavnog procesa to !e utjecati na o4li'ovanje pojedini; etapa( odnosno iz4or strategija i socijalni; o4li'a rada u nastavi. Za o4razovanje su va=na pretpostav'a o4razovna e'ologija i individualne i drutvene pro jene( 'oje vie ili ediji( a za odgoj( ozraje i 'valiteta 'o uni'acije. /ezultat odgojno@o4razovnog procesa su odreBene anje odstupaju od postavljeni; zadata'a.

+,

9. =I;ERA;URA
Knjige# ). -udjons( Ler4ert( Pedagogija# te eljna znanja( )>>:.( Zagre4# 2DUA0 +. %zvje!e U12SAO@u MeBunarodnog povjerenstva za razvoj o4razovanja za +).stolje!e( U721.2# 4lago u na a( )>><.( Zagre4# 2DUA0 ,. Mali!( Mu=i!( Pedagogija( )>>*.( Zagre4# E'ols'a 'njiga :. Mijatovi!( 0ntun( Osnove suvre ene pedagogije( )>>>.( Zagre4# Lrvats'i pedago'o@ 'nji=evni z4or 3. Pastulovi!( 1i'ola( 2du'ologija# integrativna znanost o sustavu cjelo=ivotnog o4razovanja i odgoja( )>>>.( Zagre4# Zna en %nternet stranice# ). Poli!( Milan( Odnos odgoja i o4razovanja( +**+.( ;ttp#FFIII.radionicapolic.;rFfilozofijaFHOprirucni'Ffi)<r.;t

+: