JAVNE FINANCIJE - 1.

kolokvij

JAVNE FINANCIJE
- skripta za I. kolokvij - literatura: Roller: Fiskalna politika u turizmu (str. 1 !".#

- ako je rije$ o %inan&iranju aktivnosti o' op(e) (javno)# 'ru*tveno) interesa )ovorimo o javnim financijama+ a )ovorimo li o %inan&iranju poslovni, su-jekata+ ta'a )ovorimo o poslovnim financijama. ka' )ovorimo o %inan&ijama ponajprije mislimo na rukovanje nov&em i na aktivnosti oko nov&a (pla(anje o-veza+ poreza+ 'oprinosa+ kre'itiranje+ tro*enje+ pu*tanje nov&a u opti&aj...# - javne financije pre'met prou$avanja su javno po'ru$je )ospo'arstva+ javna 'o-ra+ javni pri,o'i i ras,o'i (%iskalni sustav#+ %iskalna politika i %iskalna te,nika - fiskalni sustav svi o-li&i %iskalno) za,va(anja (porezi+ 'oprinosi i 'r.#+ svi o-li&i javni, ('r/avni, i sl.# pri,o'a i ras,o'a kao i svi propisi kojima se ta materija ure0uje. mo/e se po'ijeliti na nekoliko po'sustava (porezni+ &arinski+ sustav 'oprinosa za so&ijalno osi)uranje+ sustav pristoj-i-taksa+ sustav ostali, 'avanja te sustav 'ona&ija+ kon&esija i 'ru)i, pri,o'a# - porezni sustav pojavljuje se kao osnova )ospo'arstveno) sustava svake zemlje. pri,o'i koji se skupljaju na temelju porezno) za,va(anja )lavni su pri,o'i za %inan&iranje javni, potre-a svake zemlje. on $esto uklju$uje zapravo i &arine+ pristoj-e+ 'oprinose te se navo'i i izje'na$ava sa &jelokupnim %iskalnim sustavom - fiskalni federalizam o'nos izme0u nositelja %iskalne vlasti unutar %iskalno) sustava. - ako &entralna vlast osi)urava sve ili 'io pri,o'a lokalnim vlastima+ )ovorimo o doznakama i potporama. a ako lokalne vlasti osi)uravaju pri,o'e &entralnoj vlasti )ovorimo o doprinosima - podjela fiskalnih funcija fiskalni suverenitet pravo na uvo0enje %iskalne o-veze i pravo na pri,o'e o' uve'ene %iskalne o-veze - nadlenost za javne rashode %inan&iranje o're0eni, javni, potre-a - podjela upravne nadlenosti fiskalne administracije - fiskalna politika smi*ljeno kori*tenje %iskalni, mjera i instrumenata ra'i ostvarivanja &iljeva ekonomski, i 'ru)i, politika. pre'met prou$avanja su javni pri,o'i i ras,o'i i &ijeli javni 'io )ospo'arstva (javna 'o-ra+ javna po'uze(a i ustanove# - fiskalna tehnika pomo(na znanstvena 'is&iplina %inan&ijske znanosti. na$in or)aniziranja i o-avljanja ra'a u %iskalnim poslovima ('io %iskalno) sustava# te sastavni 'io %iskalne politike. %iskalni elementi i mjere su o'a-rani elementi %iskalne te,nike primjenom elemenata %iskalne te,nike u )ospo'arstvenom /ivotu neke zemlje posti/emo u$inke %iskalno)

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij sustava i %iskalne politike. pristupa se s 1mikro2 aspekta 'ok %inan&ijska znanost pristupa s 1makro2 aspekta - fiskalna mjera $ine ju o're0eni %iskalni elementi koji su o'a-rani za postizanje za'ani, &iljeva - fiskalni elementi elementi %iskalne te,nike. elementi o')ovaraju(i, elemenata %iskalni, o-veza+ javni, ras,o'a i 'r. - harmonizacija fiskalnih sustava - me0uso-no uskla0ivanje 'vaju %iskalni, sustava ili 'ijelova to) sustava. posti/e se smanjenjem -roja %iskalni, o-lika+ smanjenjem spe&i%i$nosti u %iskalnom za,va(anju te uje'na$avanjem i uni%i&iranjem 'ru)i, elemenata %iskalno) za,va(anja - za,vati koji 'ovo'e 'o ,armoniza&ije: *irenje %iskalne osnovi&e. sni/avanje %iskalni, stopa. uje'na$avanje %iskalno) za,va(anja (tretmana# o're0eni, izvora pri,o'a. suz-ijanje zakonite i nezakonite %iskalne evazije (iz-je)avanje pla(anja poreza# usavr*avanjem %iskalni, propisa i po-olj*anjem ra'a %iskalne a'ministra&ije. sre0ivanje %iskalni, razlika me0u razli$itim %iskalnim je'ini&ama i razli$itim razninama pri,o'a. iz-or izme0u %iskalni, olak*i&a+ %iskalni, oslo-o0enja i nov$ani, trans%era. uvo0enje minimalni, i maksimalni, %iskalni, olak*i&a (o'-itaka o' %iskalne osnovi&e# za vi*e skupine pri,o'a te propisivanje novi, %iskalni, o-lika i uki'anja stari, - ekonomska politika 'ijeli se na %iskalnu politiku+ monetarno-kre'itnu+ 'eviznu+ politiku tr/i*ta i &ijena+ vanjskotr)ovinsku te politiku poslovanja )ospo'arstveni, su-jekata - fiskalni poslovi " )lavne skupine poslova koji su nu/ni za: a# donoenje propisa o porezima+ 'oprinosima i 'ru)im o-vezama $ijom se realiza&ijom osi)uravaju %iskalni pri,o'i (za prora$un+ %on'ove i 'ru)e korisnike sre'stava# kojima se %inan&iraju javne potre-e u postoje(em sustavu %inan&iranja. tre-a ispitati opse) %iskalno) za,va(anja ovisno o %iskalnim potre-ama+ utvr'iti )lo-alnu svotu sre'stava potre-ni, za %inan&iranje poje'ini, namjena %inan&iranja te utvr'iti izvore %iskalni, pri,o'a o'nosno osnovi&e %iskalni, o-veza -# provedbom propisa kojima su utvr0ene nave'ene o-veze i na$in %ormiranja+ raspo'jele i kori*tenja sre'stava ostvareni, realiza&ijom ti, o-veza - fiskalna obveza kompleksna %inan&ijska institu&ija koja izaziva niz u$inaka. $ine ju niz o'a-rani, elemenata+ a to su naj$e*(e: izvor %iskalni, pri,o'a+ pre'met %iskalne o-veze+ %iskalni su-jekt (o-veznik#+ osnovi&a %iskalne o-veze+ stope (%iskalna tari%a# te o're'-e o stvaranju o'nosno prestanku %iskalne o-veze+ naplati+ kontroli+ kaznama i sl. - izvori fiskalnih prihoda onaj %on' %inan&ijski, sre'stava koji pripa'aju %iskalnom o-vezniku i iz koje) pla(a %iskalnu o-vezu. porezna o-veza se pla(a iz pri,o'a neovisno ra'i li se o pri,o'u o' pro*lo)+ sa'a*nje) ili -u'u(e) raz-o-lja - prihod fiskalnog obveznika (destinatara) z-roj ekonomski, 'o-ara koje ostvaruje o-avljanjem 'jelatnosti u o're0enom vremenskom raz-o-lju. o-i$no se promatra u -ruto i neto iznosu. - bruto prihod osim novonastale vrije'nosti uklju$uje i tro*kove koji su -ili u$injeni 'a -i se on ostvario.

"

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - neto prihod novonastala vrije'nost u o're0enom o-ra$unskom raz'o-lju. izra$unava se tako 'a se o' -ruto pri,o'a o'-iju tro*kovi koji su -ili nu/ni za nje)ovo ostvarenje - dohodak z-roj neto pri,o'a %iskalno) o-veznika ('estinatara# u o're0enom o-ra$unskom raz'o-lju (naj$e*(e )o'inu 'ana# - imovina kao izvor %iskalno) pri,o'a ne mo/e -iti trajnije) karaktera ve( i'e na pro'aju ili prelazi u vlasni*tvo 'r/ave - predmet fiskalne obveze (fiskalni objekt) svaka ona $injeni&a koja onome koji uvo'i %iskalnu o-vezu (pr.javna vlast# 'aje povo'a 'a je uve'e - fiskalni obveznik (fiskalni subjekt pasivni) svaka %izi$ka ili pravna oso-a koju %iskalni propis o-vezuje 'a plati o're0enu %iskalnu o-vezu. ovisno o %iskalnoj o-vezi razlikujemo porezni o-veznik+ o-veznik 'oprinosa+ pristoj-e+ &arine+ nakna'e i sl. - osnovica fiskalne obveze je'an o' najva/niji, elemenata za utvr0ivanje %iskalne o-veze. - osnovica po vrijednosti (a' valorem# utvr0uje se prema pro&ijenjenoj ili stvarnoj vrije'nosti 'o,otka+ proizvo'a+ 'o-ra ili neko) 'ru)o) pre'meta %iskalne o-veze. 'ijele se na stvarne (*to to$nije %iskalno za,va(anje# i pau*alne (pri utvr0ivanju se ne uzimaju svi elementi njena o're0enja ne)o se o're0ivanje ra'i samo na osnovi va/niji, elemenata %iskalno) pre'meta. mo/e -iti jedinstvena ili sumarna katarstarski pri,o'# - osnovica po koliini u-raja se u spe&i%i$ne osnovi&e. o're0ena mjernim je'ini&ama pa mo/e -iti izra/ena u koma'ima+ litrama+ tonama+ ,ektarima i sl. - metode utvrivanja fiskalne osnovice automatska ili indicijarna metoda koristi u utvr0ivanju %iskalne osnovi&e lako uo$ljivim $injeni&ama (vanjski iz)le'#. osnova je in'i&ija 'a te $injeni&e o'ra/avanju %iskalnu sposo-nost o-veznika - metoda utvrivanja tonosti fiskalne prijave u slu$aju ka' slu/-e %iskalne a'ministra&ije u pret,o'onom skra(enom postupku utvr'e 'a je %iskalna prijava to$na. provo'i se ra'i u-rzanja postupka razreza o-veza - metoda utvrivanja tonosti poslovnih knjiga koristi se 'a -i se utvr'ilo je li %iskalni o-veznik pravilno i to$no vo'io poslovne knji)e - metoda organiziranja prikupljanja podataka stvaranje i or)aniziranje evi'en&ije o poslovnom prometu %iskalni, o-veznika. vrlo skupa - metoda prijave tree osobe isplatitelji pri,o'a se o-vezuju na 'ostavu po'ataka %iskalnim slu/-ama (izvje*(e i kopije ra$una+ vo0enje porezni, karti&a i sl.# te nji,ovu 'ostavu poreznim i 'ru)im slu/-ama - metoda fiskalne kontrole primjenjuje se ka' iz 'ru)i, izvora ne mo/e 'o(i 'o relevantni, po'ataka za utvr0ivanje %iskalne osnovi&e. utvr0uju se $injeni&e u poslovnim prostorijama %iskalni, o-veznika+ uzimaju se izjave poje'ini, oso-a+ pre)le'ava se knji)ovo'stvena evi'en&ija i sl. - metoda usporeivanja ili parifikacije koristi se ka' se u postupku pre)le'a poslovni, knji)a i utvr0ivanja to$nosti %iskalne prijave utvr'e nepravilnosti. poslovni promet o-veznika uspore0uje se s onim o-veznikom koji je iste ili sli$ne struke+ sli$nim opse)om poslovanja ili posluje po' istim uvjetima - stope fiskalnih obveza je'an o' najzna$ajni, elemenata %iskalno) utvr0ivanja %iskalne o-veze. ozna$ava o'nos izme0u %iskalne o-veze i %iskalne osnovi&e. ka'a je osnovi&a 3

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij izra/ena u nov$anim je'ini&ama stope se izra/avaju u postotnom iznosu+ a ako u je'ini&ama mjere on'a u nov$anim je'ini&ama - sustav reparticije stope %iskalni, o-veza nemaju ve(e zna$enje. %iskus o're'i svoje potre-e i taj iznos po'ijeli s raspolo/ivim %iskalnim osnovi&ama+ tako 'a svaki o-veznik 'o-ije u razmjeru onoliko o-veza koliko u ukupnoj masi osnovi&a iznosi nje)ova osnovi&a - kvotitetni sustav - omo)u(uje primjenu razli$iti, sustava stopa i osnovi&a+ prave'niji - vrste stopa: - stalne stope one koje se ne mijenjaju -ez o-zira na visinu %iskalne osnovi&e. je'instvena stopa za o're0enu osnovi&u (neovisno o vrije'nosti osnovi&e#. - stope u stalnom iznosu - ka' je osnovi&a iskazana je'ini&ama mjere (34 nov$ani, je'ini&i po litri#. - razmjerne (propor&ionalne stope# - iskazane u postotnom omjeru i ne mijenjaju se ovisno o visini %iskalne osnovi&e - promjenjive stope pre'stavljaju sustav stopa (ljestvi&a+ %ormula i sl.#. - ovisno o rastu osnovi&e postoje rastu(e (pro)resivne# i opa'aju(e ('e)resivne# stope koje se 'ijele na: u-rzano rastu(e+ je'noliko rastu(e+ usporeno rastu(e+ u-rzano opa'aju(e+ je'noliko opa'aju(e te usporeno opa'aju(e - ako se primjenjuju rastu(e (pro)resivne# stope+ %iskalna o-veza po vi*oj stopi ne mo/e -iti ve(a o' %iskalne o-veze po naj-li/oj ni/oj stopi uve(anja za razliku %iskalne osnovi&e z-o) koje -i se primjenjivala vi*a %iskalna stopa - mo)u se iskazati pomo(u %ormule (o-lik krivulje %unk&ije# ili ljestvi&e stopa (stupnjevita krivulja# - prema na$inu iskazivanja razlikujemo stope u apsolutnom iznosu ili postotnom iznosu koje se javljaju kao rastu(e ili pa'aju(e stope s pri-itim ili o'-itim stavkama - ovisno o vrsti osnovi&e razlikujemo stope prema je'ini&i mjere (specifine stope# i stope prema vrije'nosti (ad valorem# - 'a -i se uklonili ne'osta&i skokovite ljestvi&e stopa kao i ne'osta&i prikriveno) rasta stopa u praksi se uz o'-itnu stavku e)zisten&ijalno) minimuma ili neko) 'ru)o) ve(e) ili manje) iznosa primjenjuje tzv. ljestvica lomljenog rasta stopa - naziva se i tran*irana+ klize(a skala ili skala ra*$lanjeno) rasta stopa. karakteristika je *to se po vi*oj stopi oporezuje samo razlika preko )ornje )rani&e iz pret,o'no) razre'a (tran*e# - fiskalna osloboenja - pre'stavljaju one o're'-e u o're0ivanju neke %ikalne o-veze koje po' o're0enim uvjetima u skla'u s usvojenom %iskalnom politikom o're0uju 'a li se o're0eni pre'met %iskalne o-veze ili o're0ena kate)orija %iskalni, o-veznika oslo-a0aju o' pla(anja %iskalne o-veze - predmetna fiskalna osloboenja - ona oslo-o0enja za koja je neovisno o oso-i %iskalno) o-veznika o're0eno 'a se na o're0eni %iskalni pre'met ne uvo'i %iskalna o-veza (e)zisten&ijalni minimum+ kamate na *te'nju# - osobna fiskalna osloboenja - o'nose se na o're0ene kate)orije o-veznika %izi$ki, ili pravni, oso-a. $itava je'na 'jelatnost mo/e -iti oslo-o0ena %iskalne o-veze (o're0ene ustanove+ pre'stavni&i me0unaro'ni, or)aniza&ija i sl.#. oslo-o0enje mo/e -iti privremeno) ili trajno) karaktera - fiskalne olakice - pre'stavljaju uvjetno oslo-o0enje+ a naj$e*(a su " o-lika: kao odbitak od osnovice i kao odbitak od razrezane fiskalne obveze. tu spa'aju primjeri&e o'-ijanje tro*kova za *kolovanje+ smanjenje %iskalni, o-veza u prvim )o'inama poslovanja+ priznavanje kamata na kre'ite za na-avku stana i sl.. mo/e -iti utvr0ena u apsolutnom ili postotnom iznosu

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij

- nadograivanje fiskalne obveze - javlja se u onim slu$ajevima ka'a isti %iskalni o-veznik snosi o' isto) pre'meta %iskalne o-veze istovrsnu %iskalnu o-vezu o' razli$iti, nositelja %iskalne vlasti+ ali me0uso-no ,ijera,ijski povezani,. o-i$no se javlja u %e'eralno ure0enim %iskalnim sustavima. primjer ko' poreza na 'o,o'ak+ )'je se osim poreza pla(a i prirez."1!678386.'o& - ciljevi fiksalnog zahvaanja - na osnovi nji, se o'a-ire o')ovaraju(a %iskalna te,nika (%iskalne mjere#. 'ijele se na fiskalne i nefiskalne (prema vrsti politike kojoj pripa'ajuso&ijalni+ ekonomski+ razvojni+ 'emo)ra%ski i 'r.# - na ela fiksalnog zahvaanja - skup pravila koji, se tre-a 'r/ati %iskalna a'ministra&ija o'nosno pre'la)atelj %iskalno) propisa pri iz)ra'nji %iskalno) sustava z-o) osi)uravanja uvjeta za uspje*no postizanje i provo0enje &iljeva %iskalne politike - naelo izdanosti (dovoljnosti - za,tjevi koji se postavljaju uvo0enjem %iskalne o-veze+ a o'nose se na iz'a*nost pri,o'a o' uvo0enja o're0ene o-veze. stupanj iz'a*nosti pre'stavlja %iskalni prinos (ran'man# - naelo ekonominosti (racionalnosti - o'nosi se na tro*kove u-iranja sre'stava na ime %iskalni, o-veza (tro*kove %iskalne a'ministra&ije# - naelo potivanja granice fiskalnog zahvaanja - va/no je 'a se %iskalni, za,va(anjem ne u)rozi uo-i$ajena stopa rasta. prekora(ene se oprav'ava u ratnim uvjetima - naelo izbjegavanja dvostrukog fiskalnog zahvaanja - potre-no uskla0ivanje propisa+ sporazuma i 'ono*enje unilateralni, mjera za iz-je)avanje 'vostruko) oporezivanja. 'o 'vostruko) oporezivanja 'olazi ka'a %iskalnu o-vezu utvr0uju " ili vi*e nositelja %iskalne vlasti me0uso-no neovisni (/upanije+ op(ine#+ ka' se ra'i o istom pre'metu %iskalne o-veze i istovrsnoj %iskalnoj o-vezi+ ka'a se ra'i o istom %iskalno) o-vezniku+ ka'a o-veznik snosi ve(i %iskalni teret i ka'a se ra'i o %iskalnom za,va(anju u istom vremenskom raz'o-lju - naelo snoenja fiskalnog tereta u ovisnosti o ekonomskoj snazi fiskalnog obveznika - ostvaruje se uvo0enjem %iskalni, olak*i&a i ljestvi&a rastu(i, stopa ko' %iskalni, o-veza ko' koji, je pre'met %iskalne o-veze 'o,o'ak (pri,o'# - naelo elastinosti (prilagodljivosti fiskalnog zahvaanja - mo)u(nost %iskalno) sustava 'a se *to -r/e i uspje*nije prila)o'i potre-ama koje izazivaju promjene u visini 'r/avni, ras,o'a - fiskalni oblici - prema vrsti 'ijelimo i, na poreze+ 'oprinose+ &arine+ pristoj-e+ para%iksalna 'avanja i sl.. - neposredni i posredni fiskalni oblici - kriterij je u tome 'a li ko' ti, %iskalni, o-lika %iskalni o-veznik snosi sam %inan&ijski teret (neposre'no# ili )a snosi posre'no kroz potro*nju ro-e i uslu)a - fiskalni oblici u novcu i naturi - natura sve vi*e zastarjela+ ko' nas je takav o-lik -ila ra'na o-veza ko' samo'oprinosa - redoviti i izvanredni fiskalni oblici - za razlikovanje oni, %iskalni, o-lika koji su uve'eni za %inan&iranje uo-i$ajeni, (re'oviti,# potre-a o' oni, koji se uvo'e z-o) izvanre'ovni, okolnosti (ratovi+ elementarne nepo)o'e+ )osporastvena kriza i sl.# - subjektivni i objektivni fiskalni oblici - prema kriteriju na *to se o'nosi %iskalna o-veza. su-jektni oni ko' koji, je oso-a najva/nija za utvr0ivanje %iskalne o-veze+ a o-jektni oni ko' koji, je -itan o-jekt (pre'met# %iskalne o-veze - osnovni i posebni oblici - u %e'eralnom sustavu. nositelj vi*e (&entralne# %iskalne vlasti o-i$no je nositelj osnovno) %iskalno, o-lika+ a nositelj ni/e (lokalne# %iskalne vlasti+ nositelj je pose-no) %iskalno) o-lika

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - opi i namjenski fiskalni oblici - po'jela nastala na osnovi po'jele pri,o'a skupljeni, na ime ti, %iskalni, o-veza. ako se neka %iskalna o-veza uvo'i ra'i %inan&iranja o're0ene potre-e (pr. o-nova zemlje# takav o-lik je namjenski. op(i slu/e za %inan&iranje javni, potre-a )'je se pri,o'i nastali, nji,ovim u-iranjem koriste kao pri,o' prora$una+ o'nosno %on'a op(e namjene (pr. Fon' z'ravstveno) osi)uranja# - porezi - karakteristike: prisila+ 'avanje -ez protunakna'e+ preraspo'jela na&ionalno) 'o,otka te uvo'i se ra'i %inan&iranja javni, potre-a - teorije o opravdanosti ubiranja poreza - 'a -i se umanjio otpor o-veznika - teorija sile - pravo ja$e) (ima pravo u-irati o' sla-ije)# - teorija u)ovora - sre'nji vijek+ u)ovor izme0u vla'ara i porezni, o-veznika (slo-o'ni, )ra0ana# - teorija &ijene - 16. i 18.st.+ porezi se stavljaju u tr/i*ni o'nos (&ijena za uslu)e koje 'r/ava $ini poreznim o-vezni&ima# - teorija osi)uranja - 'r/ava pru/a )ra0anima uslu)u materijalne i oso-ne si)urnosti (:ontes;uieu# - teorija u/ivanja - 'r/ava i njezine institu&ije omo)u(uju )ra0anima nesmetano u/ivanje u kori*tenju svoje imovine i 'o,otku koje) stje$u. 'r/ava pritom pru/a razli$ite uslu)e: javno) re'a mira+ pravne si)urnosti+ kulturno-prosvjetne uslu)e i sl.. onaj koji ima vi*e+ vi*e i u/iva - or)anska teorija - prva polovi&a 1!.st.. 'r/ava je priro'na 'ru*tvena institu&ija koja je potre-na 'a -i se o'r/ala e)zisten&ija 'ru*tva i zato tre-a iz'r/avati 'r/avu (pomo(u poreza#. 'r/ava je )lavni 1or)an2 'ru*tva koji 'jeluje u interesu svako) poje'in&a (Al-ert <&,a%%le# - teorija repro'uk&ije poreza - =orenz %on <tein. porezna sna)a tre-a 'a stvori porez+ porez 'r/avnu upravu+ a 'r/avna uprava sa svoje strane poreznu sna)u - teorija op(e nakna'e - A'ol% >a)ner. visinu porezni, o-veza o're0uju 'r/avne potre-e. porez pre'stavlja op(u nakna'u za uslu)e 'r/avne vlasti (po'mirenje op(i, &iljeva 'r/ave# - porez na dohodak fizi kih osoba - %iskalni o-lik po' kojim o-u,va(amo o-veznike)ra0ane koji ostvaruju pri,o' samostalnim o-avljanjem )ospo'arske i 'ru)e 'jelatnosti (o-rtni*tvo+ mala privre'a#+ poljoprivre'ne 'jelatnosti (%armeri# i slo-o'nom pro%esijom. tu se $esto u-rajaju i pri,o'i o' imovine (iznajmljivanje i u)o*(avanje# i kapitala ('ivi'en'e+ kamate na *te'nju i 'r.# tim su porezom o-i$no o-u,va(eni svi pri,o'i o'nosno 'o,o&i porezno) o-veznika u o're0enom raz'o-lju (naj$e*(e 1 )o'ina#. prvi put uve'en u En)leskoj 16!8. za vo0enje rata protiv Napoleona+ <A? 1871.+ Austro-@)arska 18!7. - porezi po odbitku - svaka vrsta poreza koju o-ustavlja isplatitelj (o-i$no jama& porezne o-veze# pri isplati poje'ina$no) 'o,otka o'nosno pri,o'a - cedularni porezi - porezi (par&ijalni# kojima se za,va(aju poje'ini (par&ijalni# pri,o'i o'nosno 'o,o&i porezno) o-veznika (pr. porez iz pri,o'a o' o-avljanja poljoprivre'ne 'jelatnosti# - porez na dobit - porez na 'o-it pravni, oso-a (po'uze(a+ 'ru)i, tvrtki i pravni, oso-a# nastao iz poreza na 'o,o'ak %izi$ki, oso-a i potre-e 'a se pose-no utvr0uje 'o,o'ak pravni, oso-a poput 'ru*tva+ u'ru)a i zakla'a. 'a -i iz-je)li pla(anje visoki, %iskalni, o-veza mno)i po'uzetni&i otvaraju o%%-s,ore tvrtke (tvrtke za poslovanje u poreznim uto$i*tima# primjeri&e

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij u =i-eriji+ <ej*elima+ Aon) Bon)u+ Izraelu+ Ca,amima+ Bajmanskom Dto$ju+ @ru)vaju+ Cipru+ Ei-raltaru+ =uFem-ur)u+ :alti ili Gvi&arskoj - porezi na promet - pla(a se u pro&esu prometa. pre'met (o-jekt# oporezivanja je proizvo' u prometu+ a teret poreza na promet u pravilu snosi krajnji potro*a$ oporezovano) proizvo'a. osim proizvo'a oporezuju se i nakna'e za o-avljanje uslu)e te promet nekretnina i prava. - svefazni porez na promet - 'olazi 'o oporezivanja prometa proizvo'a u svim prometnim %azama o' proizvo'nje 'o krajnje potro*nje. oporezuje se uvijek -ruto pro'ajna &ijena proizvo'a u prometu. 'olazi 'o kumuliranja poreza jer porez iz pret,o'ne %aze prometa ulazi u poreznu osnovi&u u slije'e(oj %azi (lavinski ili kaska'ni porez na promet# - viefazni porez na promet - u %iskalnim propisima se 'e%inira o're0eni -roj %aza+ a o'nosi se o-i$no na oporezivanje u 'vije ili vi*e %aza (pr. %aza pro'aje na veliko i %aza pro'aje na malo# - porez na dodanu vrijednost - u inozemstvu VAH-value a'' taF+ HVA ili IVA. ko' nas uve'en umjesto poreze na promet u %azi pro'aje na malo. karakteristika je 'a poreznu osnovi&u $ini 'o'ana vrije'nost u poje'inoj %azi prometno) &iklusa (ka'a se oporezuje u svim %azama je sve%azni porez na 'o'anu vrije'nost+ ako samo u nekim--arem " on'a je vi*e%azni porez na 'o'anu vrije'nost#. mo/e se je'nostavno vratiti pri izvozu+ a pri uvozu se pla(a kao i na svaki 'ru)i proizvo' - porez na promet u proizvodnji - vrste je'no%azno) poreza na promet ko' koje) porez na promet pla(a proizvo0a$ ka' pro'aje svoje proizvo'e (-ilo tr)ovina na veliko+ malo ili krajnjem potro*a$u# - porez na promet u trgovini na veliko - vrsta je'no%azno) poreza na promet koji se pla(a u %azi pro'aje tr)ov&u na malo+ o'nosno krajnjem potro*a$u - porez na promet u trgovini na malo - je'no%azni porez na promet koji se pla(a u poslje'njoj %azi prometno) &iklusa+ tj. ka' se proizvo' pro'aje krajnjem potro*a$u. tro*arinski porezi (ak&ize# - pose-no oporezivanje o're0eni, proizvo'a koji su pre'met ja$e) oporezivanja poput na%te+ alko,olni, pi(a+ &i)areta+ kave+ *e(era+ luskuzni, proizvo'a sl. - porez na imovinu - pre'met oporezivanja je imovina porezno) o-veznika. mo/e -iti &jelokupna imovina ili samo poje'ini 'ijelove te imovine (z)ra'e+ strojevi+ zemlji*te i 'r.#. osnovi&a je naj$e*(e vrije'nost imovine 'o koje se 'olazi pro&jenom ili se utvr0uje prometna vrije'nost u trenutku nastanka porezne osnovi&e. stope mo)u -iti stalne (u postotku# i rastu(e. po'vrste su porez na z)ra'e+ ku(e za o'mor i o'marali*ta+ porez na motorna vozila+ porez na plovila i 'r. - porez na prihod od imovine - pre'met oporezivanja je pri,o' koji je porezni o-veznik ostvario iznajmljivanjem+ o'nosno 'avanjem u zakup imovine. po'vrsta je porez na pri,o' o' z)ra'a i porez na pri,o' o' iz'avanja zemlje u zakup - porez na nasljedstva i porez na darove - naslije0e i primanje 'ara je stje&anje imovine -ez ra'a tako 'a u mno)im zemljama taj porez ima vrlo visoke stope $ija je visina o-i$no vezana za krvno sro'stvo. mo)u se propisivati i razna oslo-o0enja ako se imovina /eli ostaviti ili 'ati u 'ru)u namjenu (,umanitarne+ kulturne ili so&ijalne svr,e# - porezi na igre na sreu - naj$e*(e se oporezuje 'o-itak o' i)ara na sre(u+ a mo/e se zase-no oporezivati+ o'nosno 'avati u kon&esiju prire0ivanje i)ara na sre(u (i)ra$ni&e+ automat klu-ovi i 'r.#. ako osnovi&a ('o-itak o' i)ara# nije u nov$anom o-liku+ vrije'nost 'o-itka se pro&jenjuje

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - ekoloki porezi - 1zeleni2 porezi. uvo'e se po'uzetni&ima koji svojom 'jelatno*(u za)a0uju okolinu+ o'nosno porezi koji oporezuju promet oni, proizvo'a $ija proizvo'nja (nji,ovi otpa&i# one$i*(uju okolinu#. mo)u -iti uve'eni kao i op(a o-veza ra'i prikupljanja sre'stava kojima (e se sanirati one$i*(enja i sl. - crkveni porezi - oni porezi koji se pla(aju na temelju zakona. slu/-ene vjerske institu&ije uvo'e svojim $lanovima pla(anje poreza ra'i %inan&iranja svoje 'jelatnosti. naj$e*(i o-lik je u o-liku prireza ('opunska vrsta poreza na 'o,o'ak#. osnovi&a je utvr0ena o-veza poreza na 'o,o'ak ili poreza na imovinu. o-veza to) poreza prestaje istupanjem iz &rkve+ a u poje'inim &rkvama taj porez pla(aju svi )ra0ani - porez na rashode - oporezivanje svi, ras,o'a+ o'nosno tro*kova koje u$ini poje'ina&+ a ne nje)ov 'o,o'ak. osnovi&u $ine ras,o'i (tro*kovi# s time 'a je propisano niz oslo-o0enja. stope mo)u -iti 'i%eren&irane+ 'ok se pro)resivne stope ve/u za o-veznike s ve(im pri,o'ima (tro*kovima# - carine - o-lik %iskalno) za,va(anja 'r/ave koji se napla(uje pri prelasku ro-e preko 'r/avne )rani&e+ o'nosno &arinske )rani&e+ a pla(a ju vlasnik (uvoznik# ro-e u 'oma(oj valuti. osnovi&a je vrije'nost ro-e ili neki 'ru)i element (je'ini&a mjere i sl.# ako je to &arinskim propisom pose-no o're0eno - prema prav&u kretanja ro-e &arine 'ijelimo na uvozne (naj$e*(e+ napla(uju se prilikom uvoza#+ izvozne (izuzetno rijetko+ ka' se /eli sprije$iti izvoz strate*ki, sirovina i sl.# i tranzitne (pla(aju se pri prijelazu preko teritorija neke zemlje+ ne pla(aju se o' 1!"1.# - prema &iljevima uvo0enja 'ijelimo i, na fiskalne ('r/ava uvo'i iz %inan&ijski, razlo)a-zara'a#+ zatitne (ekonomske. ra'i ostvarivanja &iljeva za*tite 'oma(e) )ospo'arstva i osi)uravanja o're0eni, &iljeva ekonomske politike#+ antidampinke (za proizvo'e koji se uvoze po izuzetno niskim-'ampin) &ijenama#+ represivne (uvo'e se kao protumjera na mjere 'ru)e 'r/ave#+ prefencijalne (&arine ko' koji, je utvr0ena ni/a &arinska stopa o' uo-i$ajene# - carinska unija - &arinski savez je prva %aza u stvaranju &arinske unije koja je je'inistveno &arinsko po'ru$je 'vije ili vi*e 'r/ava na kojem su o)rani$ene+ sni/ene ili ukinute unutra*nje &arinske -arijere. temelji se na -ilateralnom ili multilateralnom me0unaro'nom u)ovoru me0u 'r/avama $lani&ama unije. posao oko uskla0ivanja &arina o're0uje <vjetska tr)ovinska or)aniza&ija (>HD# - pristojbe (takse) - iznos nov&a koji se pla(a kao ekvivalent za u$injenu uslu)u. uslu)e $ine 'r/avna a'ministra&ija ili 'ru)a tijela %izi$kim ili pravnim oso-ama. o-i$no se pla(aju kupnjom pristoj-eni, (takseni,# maraka koje emitira nositelj %iskalne vlasti. oso-na oslo-o0enja se propisuju ra'i so&ijalni, razlo)a (niski pri,o'i i sl.#+ a pre'metna su vezana za ra'nje koje su o' interesa 'a se o-avljaju (pr. prijava i o'java pre-ivali*ta#. klasi%i&iramo iz prema su-jektu koji 'onosi propise (repu-li$ke+ /upanijske+ komunalne+ &rkvene i sl.#+ prema slu/-ama koje o-avljaju uslu)e ('r/avne+ &arinske+ su'ske+ katastarske+ &rkvene...#+ prema na$inu pla(anja (izravne-u )otovu nov&u. neizravne-putem pristoj-eni, marki&a# te prema pre'metu %iskalno) za,va(anja (pr. -oravi*ne pristoj-e# - parafiskaliteti ili parafiskalna davanja - %iskalni o-li&i koji imaju iste karakteristike kao i poje'ini %iskaliteti+ s tim 'a pri,o'i skupljeni na ime ti, o-veza nisu pri,o' prora$una ve( o're0enom %on'a+ institu&ije ili uplatno) ra$una namijenjeni, za %inan&iranje o're0eni, javni, ('ru*tveni,# potre-a. ko' nas prije postojao samodoprinos - &este+ vrti(i+ -olni&e i ostali o-jekti neposre'no) interesa iz)ra0eni time

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij

- doprinosi - %iskalni o-li&i pomo(u koji, se prikupljaju sre'stva za %inan&iranje o're0eni, javni, potre-a (ras,o'a#. to su naj$e*(e spominjani para%iskaliteti. primjer je 'oprinos za so&ijalno osi)uranje (miminalna mirovina+ nakna'a za nezaposlenost i z'ravstvena za*tita# koju pla(aju i 'jelatni&i i poslo'avatelji - javni zajmovi - o-lik prikupljanja sre'stava za %ina&iranje o're0eni, potre-a (za'u/ivanje 'r/ave i u/i, teritorijalni, je'ini&a emisijom o-vezni&a#. o-i$no slu/e osi)uranju izvanre'ni, pri,o'a 'r/ave. 'r/ava emitira o-vezni&e javno) zajma sa svr,om za'u/ivanja ko' )ra0ana+ -anaka i 'ru)i, pravni, su-jekta+ me0unaro'ni, %inan&ijski, or)aniza&ija ili $ak 'r/ava - prema kriteriju teritorijalnosti! unutra*nji - unutar 'r/ave. vanjski- 'r/ava sklapa s me0unoro'nom %inan&ijskom or)aniza&ijom ili 'ru)om 'r/avom - prema nainu uvoenja! prisilni - propisuje se o-veznik+ visina zajma i sl. (o-lik oporezivanja+ u pravilu su unutra*nji#. patriotski - prilikom uvo0enja se apelira na patriotsku svijest stanovni*tva (uvo'i se kao sre'stvo pomo(i 'omovini. s malim kamatama ili -eskamatni+ uvo'e se o-i$no nakon rata+ o-nove in%rastrukture ili )ospo'arstva# te 'o-rovoljni - ve(ina+ ve(a kamatna stopa o' tr/i*ne (stimulirani poreznim olak*i&ama ili 'ru)im po)o'nostima# - prema subjektu koji emitira javni zajam: u/e i *ire javne vlasti - prema duini otplate! kratkoro$ni - rok 'o 3 )o'ine (lete(i - pose-na vrsta+ 'o kraja teku(e prora$unske )o'ine#. sre'njoro$ni: 'o 14 )o'ina. 'u)oro$ni: vi*e o' 14 )o'ina i raspisani na na$elu vje$ne rente - poslovi emisije javnog zajma - spa'a u re'ovite poslove. 3 na$ina ustroja: javni upis (javni poziv+ mjesto i rok nje)ova upisa#+ posre'stvom -anaka (-r/a i skuplja za 'r/avu+ -anke otkupljuju sve o-vezni&e ali i kasnije razlikom u &ijeni ostvaruju 'o-it# te pro'aja o-vezni&a putem -urze (uo-i$ajan postupak+ u E@-euro o-vezni&e+ Japanu samuraj o-vezni&e# - poslovi otplate javnog zajma - spa'a u re'ovite poslove. o-i$no se ispla(uje u je'nakim )o'i*njim iznosima kuponima koji 'ospijevaju 'o o're0eno) 'atuma. otpla(uju se iz prora$una ili preko pose-ni, %on'ova za tu namjenu - poslovni konverzije zajmova - spa'a u izvanre'ne poslove. mo/e -iti prisilna ili 'o-rovoljna. prisilna je ona ko' koje 'r/ava je'nostranom o'lukom o-avlja konverziju tako *to smanjuje kamatu+ )lavni&u+ pro'u/ava rok otplate ili mijenja neke 'ru)e uvjete iz javno) zajma. 'o-rovoljna se o-avlja u)ovorom me0u oso-ama koje su zaklju$ile zajam - ostali izvori javnih prihoda - prihodi od javne imovine - pri,o'i o' javno) poljoprivre'no) zemlji*ta koje se 'aje u zakup+ pri,o'i o' *uma+ eksploata&ija ru'nika+ konsi%ika&ija imovine+ pri,o' o' pro'aje javne imovine i po'uze(a+ 'ivi'ente javni, po'uze(a+ pri,o' o' lutrije i i)ara na sre(u+ kamata na posu0ena sre'stva+ pri,o'i o' javni, ustanova+ 'ona&ija+ kazni+ )lo-a+ pomo(i iz inozemstva i 'r. - javni rashodi - tro*enje javni, pri,o'i $ini javne ras,o'e (ras,o'i nu/ni za pokri(e javni, potre-a#. uvijek se iskazuju u nov&u+ a slu/e %inan&iranju javni, potre-a - za ope javne usluge - uprava i a'ministra&ija+ servis vla'e+ pre'sje'nika 'r/ave+ 'iploma&ija i inozemni poslovi+ temeljna istra/ivanja+ trans%eri lokalnoj upravi - za obranu - vojna+ &ivilna za*tita+ strana pomo(+ istra/ivanje i razvoj o-rane - za javni red i sigurnost - uslu)e poli&ije+ vatro)as&i+ su'stvo+ zatvori+ istra/ivanje razvoja javno) re'a

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - za gospodarske poslove - op(i ekonomski+ tr)ovinski poslovi+ poljoprivre'a+ *umarstvo+ lov i ri-olov+ )orivo i ener)ija+ proizvo'nja+ transport+ komunika&ije+ turizam+ istra/ivanje - za zatitu okolia - upravljanje otpa'om+ smanjenje za)a0enja+ -iolo*ke raznolikosti+ istra/ivanje - za stambene i komunalne pogodnosti - razvoj stano)ra'nje+ sna-'jevanje vo'om+ osvjetljenje+ istra/ivanje - za zdravlje - me'i&inski proizvo'i+ sre'stva i oprema+ uslu)e -olni&a+ istra/ivanje - za rekreaciju" kulturu i religiju - kulture i rekrea&ijske uslu)e+ ra'io+ televizija+ reli)ija+ istra/ivanje - za obrazovanje - pre'*kolsko+ osnovno*kolsko i sre'njo*kolsko+ visoka u$ili*ta+ ostala o-razovanja i istra/ivanje za socijalnu skrb - -olesni+ nemo(ni+ stari+ o-itelji+ nezaposleni+ 'je&a+ pose-ni so&ijalni iz'a&i te istra/ivanje - redoviti i izvanredni rashodi - re'oviti ako se pojavljuju svake )o'ine+ ako ne on'a izvare'ni - rashodi prema subjektu troenja - vezana na pravnu oso-u (su-jekt# koji $ini javne ras,o'e. primjer: vojska+ 'iploma&ija+ poli&ija+ so&ijalna skr-+ o-razovanje+ z'ravstvo... - rashodi prema objektu troenja - za iz)ra'nju &esta+ *kolstva+ z'ravstvo+ turizam. po'vrsta i, 'ijeli na oso-ne (mirovine+ invali'nine# i materijalne (oprema+ ure'ski materijal...# - ostale klasifikacije! prema %uk&ionalnosti: funkcionalni" investicijski i proizvodni (po kriteriju pri'onose li na&ionalnom 'o,otku ili ne# i transferni (ne pri'onose rastu na&. 'o,otka - granica javnih rashoda - krajnja )rani&a je ona razina (iznos# 'o o're0eno) raz'o-lja ko' koje) se javlja tzv. 1nulti2 )ospo'arski rast - prora un (bud!et) - plan pri,o'a i ras,o'a javnopravni, tijela za o're0eno vremensko raz'o-lje (naj$e*(e )o'ina 'ana#. )lavni o-lik %inan&iranja ras,o'a suvremeni, 'r/ava - prora$unska na$ela: naelo potpunosti - potre-a 'a se u prora$un unesu svi pri,o'i i ras,o'i 'r/avne ili 'ru)o) javnopravno) su-jekta o $ijem se prora$unu ra'i. -ruto prora$un 'o'aje se pri,o'ima i tro*kovi u-iranja ti, pri,o'a. neto prora$un - pri,o'i -ez tro*kova - naelo jedinstva - svi pri,o'i i ras,o'i prika/u u je'nom je'instvenom aktu - naelo preglednosti - zasniva se na te,ni&i prikazivanja pri,o'a i ras,o'a po skupinama tzv. razre'ima po razli$itim kriterijima - naelo tonosti (realnosti - maksimalno mo)u(e pro&ijeniti svaku stavku prora$una 'a ne 'o0e 'o veliki, o'stupanja o' planirano) - naelo specijalizacije - izvr*na tijela vlasti mo)u koristiti sre'stva u o'o-renom prora$unu u utvr0enom iznosu za to$no utvr0ene namjene i u o're0enom roku (kratko raz'o-lje# - naelo javnosti - prora$un pre'stavlja javni akt. javnost se izvje*tava u svim %azama prora$una (o' 'ono*enja+ izvr*enja pa 'o zavr*no) ra$una# - naelo jednogodinjosti - prora$uni se 'onose za raz'o-lje o' )o'ine 'ana. prora$unska )o'ina se ne mora poklapati sa kalen'arskom (<A? 1.5.+ VC 1.6.# - izvrenje prorauna - provo'i )a %iskalna a'ministra&ija. skr- oko izvr*enja vo'i se u " 'ijela: prvi se o'nosi na pravo'o-no planiranim pri,o'ima+ a 'ru)i $ini %inan&iranje o're0eni, potre-a prema utvr0enoj 'inami&i ras,o'a. o-i$no je re)ulirano pose-nim propisima. nare'-o'av&i - tijela %iskalne a'ministra&ije za'u/ena za izvr*avanje prora$una (resorni %inan&ijski ministri+ 'irektori-iz'aju nalo)e na teret sre'stva prora$una+ au korist korisnika prora$unski, sre'stava#. ra$unopola)a$i - oso-e u tijelima %iskalne a'ministra&ije

14

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij koje imaju pravo raspola)anja 'ra/vnim sre'stvima i imovinom (provo'e nalo)e nare'-o'ava&a# - zavrni obraun prorauna - akt (instrument# kojim se utvr0uje je li prora$un izvr*en onako kako je planiran. posti/e se osi)uranje nakna'ne kontrole izvr*enja prora$una. rok za izra'u zavr*no) o-ra$una prora$una o-i$no je o)rani$en (ko' ve(ine zemalja o' 5 'o ! mjese&i# - fondovi - o-li&i %inan&iranja javni, potre-a. u pravilu su to nov$ani %on'ovi. njime u pravilu upravlja pose-no tijelo koje je osnovano provo'iti &iljeve ra'i koji, je osnovan. %inan&iranje o're0eni, potre-a po$inje tek ka'a se prikupe sre'stva osim ako se ne ra'i o stalnim %on'ovima koji imaju stalne pri,o'e. za razliku o' prora$una+ sre'stva koja nisu iskori*tena u je'noj )o'ini+ o-i$no se mo)u koristiti i 'ru)e )o'ine. ra&ionalnost tro*enja sre'stava %on'a je po' na'zorom stru$njaka za o're0eno po'ru$je (%on' za za*titu povijesni, spomenikaupravljuju ar,eolozi i ostali stru$nja&i#. pri,o'i %on'ova osim na 'o-rovoljnoj osnovi+ prikupljaju se i putem sre'stava o' pla(anja razni, para%ikaliteta ili se osi)uravaju u prora$unu i sl.. ko' nas najpoznatiji %on'ovi z'ravstveno) i mirovinsko) osi)uranja - financijski planovi - o-i$no pre'stavljaju na$in %inan&iranja za raz'o-lje 'u/e o' )o'ine 'ana. ka'a se tra/i osi)uranje sre'stava za sre'njoro$ne i 'u)oro$ne investi&ije ti planovi se usvajaju kao prioritetni te se pri izra'i teku(i, prora$una planiraju i sre'stva usvojena u %inan&ijskim planovima. ra'e se naj$e*(e za raz'o-lja kra(a o' 9 )o'ina

11