Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Prediplomski sveuilini studij Biotehnologija i istraivanje lijekova Broj predmeta: BIL 105 Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr ECTS bodovi: 8 Nastavno optereenje/sati: 90 sati (30 P + 30 S + 30 V) Termin odravanja kolegija: 17.3.-25.4.2014. Voditeljica kolegija: Doc.dr.sc. Mladenka Malenica Staver e-mail: mladenkams@biotech.uniri.hr Suradnici: Azemina Ilijazi, med.lab.ing. e-mail: aeminovic@biotech.uniri.hr Asistenti: Sanja Devi Pavli, dipl.san.ing. e-mail: sanja.devic@uniri.hr eljka Peruri, mag.nutr. e-mail: zpersuric@cmnzt.uniri.hr

OPIS PREDMETA Kolegij obuhvaa teorijske aspekte nastave u obliku predavanja i seminara na kojima e se studenta nauiti osnovama ope kemije i stehiometrijskog raunanja, a kroz laboratorijske vjebe ovladati e osnovnim laboratorijskim tehnikama. Ciljevi i oekivani ishodi predmeta (razvijanje opih i specifinih kompetencija) Ope kompetencije koje e se razvijati na predmetu: A1, A2, A3, A5, B1, B5, C1, C2, C3, C4 (izvor: Tablica opih vjetina http://www.biotech.uniri.hr/hr/studiji/dokumenti.html) Specifine kompetencije: Primjena utvrenih pojmova iz podruja ope kemije i stehiometrije s naglaskom na onim dijelovima koji su nuni za praenje i aktivno sudjelovanje u nastavi iz analitike, anorganske, fizikalne, organske kemije i biokemije, te ovladavanje osnovnim tehnikama za rad u laboratoriju. Nakon zavrenog programa predmeta studenti e biti sposobni: - objasniti grau atoma i poloaj u periodnom sustavu elemenata; - objasniti svojstva elemenata na temelju elektronske grade; - razlikovati vrste veza u spojevima i na temelju toga predvidjeti njihova kemijska svojstva; - razlikovati iste tvari, homogene i heterogene smjese; - objasniti svojstva tvari ovisno o agregatnom stanju; - razlikovati i objasniti vrste kemijskih reakcija i kemijsku reaktivnost; - razlikovati imbenike koji utjeu na brzinu kemijskih reakcija; - razjasniti kemijsku kinetiku pomou teorije sudara, teorije prijelaznog stanja, kinetikomolekularne teorije; - razlikovati i objasniti unutranju energiju, entalpiju, slobodnu energiju i entropiju; - objasniti ravnoteu u plinskom stanju, heterogenu ravnoteu, ravnoteu u otopinama elektrolita i elektrokemijsku ravnoteu; - razlikovati procese u galvanskom lanku i elektrolitskoj eliji; - rjeavati numerike zadatke iz podruja koja su teoretski obraena; - rukovati kemikalijama na siguran nain; - prireivati otopine; - kritino razmiljati o eksperimentima provedenim u laboratoriju. Korelativnost i korespondnost predmeta Program je korespondentan sa zapadnoeuropskim i amerikim programima sveuilinih studija.

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Sadraj kolegija Predavanja P1 P2 Uvodno predavanje Graa atoma: podjela, svojstva i razdvajanje tvari, zakoni kemijskog spajanja po masi, razvoj teorija grae atoma (katodna cijev, otkrie naboja elektrona, Rutherford, linijski spektri, Planckova kvantna teorija, fotoelektrini efekt), Bohrov model, kvantni brojevi, elektronska konfiguracija elemenata, atomske orbitale, periodni sustav, periodinost svojstava elemenata. Intramolekularne (unutarmolekularne) kemijske veze: ionska veza (energija kristalizacije, entalpijski dijagram nastajanja NaCl-a, svojstva kristala), kovalentna veza (nastajanje H-H veze, polarnost molekule, modeli kemijske veze elektronska teorija valencije, formalni naboj, VSEPR-teorija, teorija valentne veze, teorija molekulskih orbitala, i veza, hibridizacija, rezonancija), koordinativna veza, metalna veza (teorija veze, svojstva metala). Intermolekularne (meumolekulske) kemijske veze: dipol-dipol privlaenja, Van der Waalsova privlaenja, Londonove disperzijske sile (dipol-inducirani dipol privlaenja), ion-dipolna privlaenja, vodikova veza, hidrofobna veza, svojstva tekuina, plinova i krutina temeljena na intermolelularnim vezama. Plinsko stanje: svojstva plinova, Boyle-Mariotteov zakon, Gay-Lussacov zakon, Charlesov zakon, Avogadrov zakon, smjese plinova, Daltonov zakon parcijalnih tlakova, kinetiko-molekularna teorija plinova, neidealni plinovi. Kapljevito stanje i otopine: svojstva kapljevina, fazni dijagrami (CO2 i voda), otopine, veze u otopinama, ionske otopine, energija hidratacije, topljivost, Henryev zakon, koligativna svojstva, koloidne otopine. vrsto stanje: kristalni i amorfni oblici, kristalni sustavi, svojstva kristala, izomorfizam i polimorfizam, alotropske modifikacije, koordinacijski broj, ionska, kovalentna, molekulska i metalna kristalna reetka, kristalografija. Kemijske reakcije: redoks reakcije, nastajanje i raspad kompleksa, protolitike reakcije, reakcije taloenja i otapanja, reakcijie disocijacije i asocijacije. Termokemija: sustav i okolina, specifini toplinski kapocitet, eksperimentalno odreivanje topline, prvi, drugi i trei zakon termodinamike, entalpija i entropija, Hessov zakon, energija veze, Gibbsova energija. Kemijska kinetika: brzina reakcije, imbenici koji utjeu na brzinu kemijske reakcije, mjerenje brzine kemijske reakcije, vrste kemijskih reakcija, konstante brzina reakcije, red kemijske reakcije, energija aktivacije, Arrhenius-ova jednadba, kataliza. Plinska i heterogena ravnotea: dinamika ravnotea, zakon o djelovanju masa, ravnotea u plinskom stanju, Le Chtellierov princip, utjecaj katalizatora na ravnoteu, heterogena ravnotea, ravnotea u otopinama kompleksa. Kiselo-bazna ravnotea u otopinama kiselina i baza: teorije koje opisuju kiseline i baze, ionski produkt vode, disocijacija kiselina i baza, konjugiranje kiseline i baze, pH, Ostwald-ov zakon razrijeenja, jakost kiselina i baza, ravnotee u otopinama kiselina i baza, oksikiseline, karboksilne kiseline, Lewisove kiseline i baze. Kiselo-bazna ravnotea u otopinama soli i pufera: nastajanje soli, hidroliza soli, pH otopine razliitih soli (soli jake baze i jake kiseline, jake baze i slabe kiseline, slabe baze i jake kiseline i slabe baze i slabe kiseline) , ravnotea (efekt zajednikog iona), puferi, Henderson-Hasselbachova jednadba, kapacitet pufera, puferski sutavi u organizmu. Redoks-ravnotea: oksidacijski brojevi, redoks reakcije, standardni redukcijski potencijal, standardna vodikova elektroda, galvanski lanci, potencijal lanka, Gibbsova energija u galvanskom lanku, Nernstova jednadba, elektroliza, ireverzibilni i reverzibilni izvori elektrine energije, korozija. Ukupno sati Naslov Sati 1 2

P3

P4

P5

P6

P7

P8

P9

P10

P11

P12

P13

P14

30
2

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Seminar
S1 S2 S3

Naslov
Nomenklatura: kemijski simboli i formule, medunarodni sustav jedinica, relativne atomske i molekulske mase, pisanje naziva anorganskih spojeva. Elektronska konfiguracija: pisanje elektronske konfiguracije atoma i iona. Intramolekularne (unutarmolekularne) kemijske veze: crtanje strukture spojeva pomou Lewisovih simbola, izraunavanje formalnog naboja, prepoznavanje kemijskih veza u molekuli, oktet i odstupanje od okteta, crtanje rezonantnih struktura. Hibridizacija, polarnost i intermolekularne (meumolekulske) kemijske veze: crtanje orbitala, hibridizacije i prostorne orijentiranosti kovalentne veze, prepoznavanje jaine dipolnog momenta i polarnosti u molekuli, predvianje vrste meumolekulskih sila. Stehiometrijski odnosi: izraunavanje masenog udjela pojedinih elemenata u spoju, brojnosti jedinki, empirijskih formula, izraunavanje razliitih parametara na osnovu kemijske reakcije, izraunavanje masenog udjela, volumnog udjela, mnoinskog udjela, masene koncentracije, mnoinske koncentracije i molaliteta. Stehiometrijski odnosi u otopinama: izraunavanje pripreme otopine soli, izraunavanje razrjeivanja kiselina i baza na temelju mase ili mnoine, postotno preraunavanje otopina. Plinski zakoni, koligativna svojstva: preraunavanje prema Raultovom, Daltonovom, Henryevom zakonu i jednadbi idealnog plina, izraunavanje osmotskog tlaka, povienja vrelita i snienja ledita. Termokemija i termodinamika: izraunavanje standardne Gibbsove energije, entalpije, entropije, topline, energije i konstante za kemijske reakcije, Kemijska kinetika: pisanje izraza za brzinu kemijske reakcije, izraunavanje srednje brzine reakcije, grafiko izraunavanje reda reakcije, koeficijenta brzine kemijske reakcije, vremena poluraspada i energije aktivacije. Plinska i heterogena ravnotea, produkt topljivosti: izraunavanje konstante ravnotee u plinskoj i heterogenoj ravnotei, izraunavanje topljivosti i uvjeta taloenja. Ravnotea u otopinama kiselina i baza: izraunavanje koncentracije H+ i OH- iona, pH otopine, konstante disocijacije kiselina i baza (slabe i jake), ionskog produkta vode, stupnja ionizacije. Ravnotea u otopinama soli i pufera: izraunavanje pH otopina, koncentracije H+ i OH- iona, konstante hidrolize i stupnja hidrolize otopina razliitih soli, izraunavanje pH pufera, pripreme pufera i promjena koje se dogaaju uslijed dodatka jakih kiselina ili baza u puferski sustav. Redoks jednadbe: odreivanje oksidacijskih brojeva, rjeavanje redoks jednadbi u kiselom i lunatom mediju. Elektrokemija: izraunavanje standardnog potencijala galvanskog lanka, standardne Gibbsove energije i konstante ravnotee galvanskog lanka, prepoznavanje uvjeta spontanih i nespontanih reakcija u galvanskom lanku, izraunavanje utjecaja koncentracije iona u galvanskom lanku na potencijal primjenjujui Nernstovu jednadbu, izraunavanje parametara elektrolize. Ukupno sati

Sati
1 2 2

S4

S5

S6

S7

S8 S9

2 2

S10

S11

S12

S13 S14

2 3

30

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Vjeba V1 V2 V3 V4 V5 Naslov/sadraj Laboratorijski pribor: crtanje laboratorijskog posua, rukovanje Bunsenovim plamenikom, zagrijavanje epruvete. Laboratorijski postupci: vaganje (izrada laica), pipetiranje uz pomo propipete, pipetiranje uz pomo automatske pipete, priprema otopina. Postupci rastavljanja istih tvari iz smjesa (1. dio): savladavanje tehnika filtracije, vakuum filtracije, destilacije, ekstrakcije. Postupci rastavljanja istih tvari iz smjesa (2. dio): savladavanje tehnika papirne krune kromatografije i razdvajanja viekomponentnih smjesi. Molarni volumen plinova: izraunavanje molarnog volumena plinova kisika i vodika na temelju parametara izmjerenih tijekom kemijske reakcije (kisik u reakciji vodikovog peroksida i kvasca, a vodik u reakciji magnezija i klorovodine kiseline) Entalpija otapanja soli i entalpija neutralizacije: izraunavanje molarne entalpije otrapanja soli i neutralizacije preraunavanjem iz grafikog prikaza temperaturnih promjena tijekom reakcije i toplinskog kapaciteta. Elektroliti: izraunavanje molarne provodnosti elektrolita na temelju izmjerene vodljivosti i koncentracije pripremljene otopine elektrolita, te grupiranje u jake i slabe elektrolite na osnovu dobivenih rezultata. Ravnotea kemijske reakcije: objanjavanje promjena koje se deavaju pod utjecajem vanjskih imbenika na ravnotene sustave, Le Chtellierov princip. Kinetika kemijske reakcije: prikazivanje utjecaja temperature, promjene koncentracije reaktanta i prisutnost katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Puferi: izraunavanje komponenti za pripremu pufera na primjeru acetatnog i fosfatnog pufera i priprema pufera Kapacitet puferi: odreivanje puferskog kapaciteta prema kiselini i bazi. Sati 2 3 3 3 2

V6

V7

V8 V9 V10 V11 V12

3 3 2 2

Elektrokemija: upoznavanje sa elektrokemijskim procesima prireujui galvanske 3 lanke i mjerenjem potencijala lanka, te sagledavanje nespontanih elektrokemijskih reakcija u primjeru elektrolitikog razlaganja vode. 30 Ukupno sati Pristup uenju i prouavanju u predmetu Koristei navedenu literaturu od studenta/studentice se oekuje priprema te aktivno sudjelovanje u nastavi. Preduvijeti za praenje kolegija Gradivo kolegija Opa kemija se nadovezuje na program prvog i drugog razreda gimnazije pa se preporua studentima repeticija navedenog gradiva. Studenti na prvom predavanju piu inicijalni test iz programa prvog i drugog razreda gimnazije s ciljem provjere ulaznih kompetencija. Na temelju rezultata studenti se razvrstavaju u timove za segment timskog rada na kolegiju. Nain izvoenja nastave Nastava se odvija u turnusu od 17.3.-25.4.2014. u obliku predavanja, eksperimentalnih vjebi i seminara sa raunskim zadatcima. Predvieno vrijeme trajanja nastave je ukupno 6 tjedana. Obveze studenata/studentica Studenti su duni redovito izvravati obveze koje se odnose na pohaanje nastave, laboratorijski rad i kontinuiranu provjeru znanja. Vrednovanje obveza studenata/studentica Tijekom kolegija Opa kemija student/studentica moe ukupno prikupiti 100 bodova prema tablici 1. Kriterij ocjenjivanja sukladan je kriterijima preddiplomskog studija: A (5) 80-100%, B (4) 70-79,99%, C (3) 60 69,99%, D (2) 50 59,99%, E (2) 40 49,99%, F i FX (1). Kontinuirana provjera znanja svih segmenata nastave i aktivnost ine 70% maksimalnih bodova a zavrni ispit 30%. Prisustvovanje nastavi je obvezno, opravdani izostanci mogu iznositi najvie 30% nastave (predavanja i seminari) a sve laboratorijske vjebe su obvezne, te nije predviena njihova nadoknada. Ako student izostane sa vie od 30% bilo opravdano ili neopravdano ne moe nastaviti praenje kolegija Opa kemija, odnosno gubi mogunost izlaska na zavrni ispit. Time je skupio nula bodova i ocijenjen ocjenom F (1).
4

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Bodovi za aktivnost dodjeljuju se za: primjenu steenog teorijskog znanja u savladavanju problemskih primjera, aktivnosti u projektima, prezentaciju odabrane teme (izlaganje od maksimalno 10 minuta). Bodovi za timski rad dobivaju se na osnovu efikasnog rijeavanja stehiometrijskih zadataka na seminarima u manjim grupama (timovima sa voditeljem tima). Laboratorijski rad boduje se pripremljenost, samostalnost, tonost i pridravanje zadanih vremenskih rokova tijekom izrade laboratorijskih vjebi i predaje izvjea. Na kolegiju ima 12 vjebi svaka vjeba nosi 2 boda. Pripremljenost za izvoenje vjebi se propituje ili u pisanom obliku ili usmenim propitivanjem. Ukoliko se utvrdi nepripremljenost studenta za izvoenje vjebi dozvoljava mu se izvoenje vjebe uz nadzor demonstratora/asistenta ali mu se oduzimaju bodovi koje moe ostvariti za navedenu vjebu (1 bod, a 1 bod moe ostvariti iz izvjea vjebi). Studenti koji nisu poloili Zatitu na radu nee moi pristupiti laboratorijskim vjebama. Tijekom nastave provoditi e se kontinuirana provjera znanja iz: stehiometrije na kojoj e studenti moi prikupiti najvie 24 bodova i teorije na kojoj je mogue ostvariti maksimalno 15 bodova. U istom terminu testa student e dobiti teorijske zadatke koje rjeava ukupno 30 minuta i stehiometriju koju rjeava 60 minuta. Poloeni pismeni ispiti iz seminara, predavanja i vjebi vrijede za tekuu akademsku godinu. Zavrni ispit pridonosi najvie 30 bodova, polae se usmeno a prag prolaznosti je 50%. Kolegij Opa kemija ima 4 zavrna ispitna roka od kojih student moe izai na 3 ispitna roka. Prvi ispitni rok je unutar turnusa, drugi 15 dana nakon turnusa, trei u ljetnim mjesecima a etvrti u rujnu. Ukoliko student ne uspije u 3 roka poloiti zavrni ispit upisuje ponovo kolegij i plaa trokove upisa po broju ECTS-a. Ukoliko student ne prikupi dovoljne bodove tijekom provoenja kontinuirane provjere znanja (40 %) nee moi izai na zavrni ispit u 1. roku. Studentima se omoguava popravak testova u kojima su ostvarili manje od 40% u terminu 15 dana nakon obavljene ukupne nastave kolegija, u 7. mjesecu ili u 9. mjesecu tekue godine. Popravak ukljuuje maksimalno 1 test iz stehiometrije i 1 test iz teorije a student ima pravo jedan put popravljati test. Ocjena testa na popravku je srednja vrijednost bodova testa prije i poslije popravka. Ukoliko student nakon gore navedenih popravaka ostvari ukupno 3039,99% ocjene u kontinuiranom dijelu ocjenjuje se ocjenom FX (nedovoljan) ima pravo izlaska na jedan popravni ispit iz cjelokupnog gradiva (ili dijela gradiva u dogovoru sa nastavnikom) na kojem moe ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovno upisati predmet. Literatura: 1. I. Filipovi i S. Lipanovi: Opa i anorganska kemija, I. dio, VIII. izdanje, kolska knjiga Zagreb, 1991. 2. Interna skripta za vjebe, akademska godina 2012/2013. 3. Giacometti, J., Zbirka zadataka iz kemije za studente medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Medicinski fakultet u Rijeci, 2009. Dostupno 30 komada u knjnici na kampusu! 4. Petreski, A. i B. Sever: Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz ope kemije, Profil international Zagreb, 1995. Izborna literatura: 1. R.H. Petrucci, F.G. Herring, J.D. Madura, C. Bissonnette: General Chemistry - Principles and Modern Applications, 10th edition, Pearson Canada Inc., Toronto, Ontario, 2010. 2. M. Silberberg: Chemistry - The Molecular Nature of Matter and Change, 3rd edition, McGraw Hill: Boston, 2003. 3. B. Averill and P. Eldredge: Chemistry Principles, Paterns, and Applications, Pearson Education Inc., San Francisco, 2007. 4. J. McMurry and R.C. Fay: Chemistry, 3rd edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, 2001. 5. T.L. Brown, H.E. LeMay, Jr., B.E. Bursten and C.J. Murphy: Chemistry: The Central Science, 10th edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, 2005. Literatura za repeticiju: 1. Gimnazijski udbenici za 1. i 2. razred 2. D. Nthig Hus i M. Mazalin Zlonoga: Kemija na dravnoj mature, kolska knjiga Zagreb, 2010. 3. B. Domjanovi, A. Habu, M. Herak, S. Liber, J. Novak, Lj. Petri, B. Sever, D. Strievi, V. Tomai i B. Zdjelarevi: Kemija prirunik za pripremu ispita na dravnoj mature, Profil International Zagreb, 2012.

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Tablica 1. Potrebne aktivnosti i bodovanja kolegija BIL105 Opa kemija Vrsta Ishodi uenja Specifina Metoda aktivnosti aktivnost procjenjivanja studenta Seminari - izraunati raunske - objektivna 3 testa zadatke iz podruja provjera znanja - stehiometrija: ope kemije provodi se 1. S1-S4 raunskim 2. S5- S10 zadatcima 3. S11-S14

Bodovanje

Uku pno 70

- primijeniti steeno - objektivno znanje iz pojmova mjerenje znanja ope kemije u provodi se problemskim zadacima zadatcima viestrukog izbora i zadatcima na nadopunjavanje Laboratorijski - samostalno postupati u skladu rad postavljanje sa usvojenim eksperimenata znanjem iz zatite prema zadanom na radu protokolu pripremiti otopine, sigurno i djelotvorno rukovati uzorcima, provesti laboratorijski pokus prema protokolu, prikazati i diskutirati rezultate analize Aktivnost i timski - primjenu rad steenog teorijskog znanja u savladavanju problemskih primjera na predavanjima, aktivnosti u projektima, prezentacija odabrane teme - efikasno rijeavanje stehiometrijskih zadataka na seminarima Zavrni ispit Pismeno i usmeno Teorijsko gradivo

Ukupno 24 Svaki test sadri maksimalno 8 boda (4-5 zadataka); Potrebno je minimalno rijeiti 40% sveukupnih testova ili skupiti 9,6 bodova Ukupno 15 3 testa - teorijsko gradivo s Svaki test sadri 5 predavanja i vjebi: bodova. Potrebno je 1. P2-P5 minimalno rijeiti 2. P6-P11,V1-V4 40% ukupnih 3. P12-P14,V5-V12 teorijskih testova ili skupiti 6 bodova pripremljenost i samostalno izvoenje vjebi, zavretak vjebe i tonost rezultata u zadanom vremenu tonost izvjea i predaja u zadanom roku Ukupno 24 Svaka vjeba maksimalno 2 boda, 12 vjebi maksimalno 24 bodova. Minimalni potrebni broj bodova iz kategorije je 40% ili 9,6 boda Ukupno 7 Aktivnost 3 Timski rad 4

- evidencija studenata koji su aktivni u odgovaranju na postavljene teoretske problemske zadatke, pripremljenost prezentacije, sudjelovanje na projektima - evidencija tonog rijeavanja tekuih zadataka na seminarima Zavrni ispit ukljuuje sve sadraje ope kemije (predavanja, seminari i vjebe)

30

30

Sveukupno
6

100

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU Kanjenja studenta, ometanje i konzumacija jela i pia tijekom nastave se ne toleriraju. Studenti moraju iskljuiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave. Na laboratorijskim vjebama studenti se moraju pridravati sigurnosnih mjera zatite na radu, te je zabranjeno unoenje hrane i pia u laboratorij. Za rad u laboratoriju potrebno je nositi zatitnu odjeu (bijela kuta sa dugim rukavima i duinom do ispod kukova), zatitne naoale, zatitne rukavice (nitrilne), duge hlae od tvreg materijala i zatvorenu obuu inae e biti udaljeni iz laboratorija. Studenti/studentice sa dugom kosom moraju prije izvoenja laboratorijske vjebe zavezati kosu. Pored toga je potrebno donesti olovku, biljenicu, kalkulator, krpu, protokol za vjebu i izvjea koja se predaju isti dan nakon odraenih vjebi (do 15 sati). Za seminare i predavanja potrebno je nositi biljenicu, kalkulator, periodni, olovku/kemijsku. Pismeni radovi UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA Studentima se omoguava nadoknaditi ECTS bodove pisanjem seminarskog rada (samo u sluaju opravdanog izostanaka). Seminarski rad predaje se u pisanom obliku, a pie se u obliku ESEJA prema nie navedenim uputama. NASLOV rada moe biti prijevod zaprimljenog znanstvenog lanka ili ga student moe slobodnije kreirati, no u tom sluaju treba biti kratak i jasan, iz njega mora biti vidljiva problematika rada. Treba izbjegavati kratice i strane rijei ako postoje hrvatske istoznanice. Imena vrsta pisati korektno kosim slovima (italic), a uz ime vrste navesti i ime autora koji je tu vrstu prvi odredio. Format: A4 (210x297 mm). Korice: ispisuje se naziv sveuilita, fakulteta i odsjeka, ime i prezime studenta, s mjer, naslov rada, vrsta rada (Seminarski rad), mjesto i godina (Prilog 1). SADRAJ je kazalo pojedinih naslova s navoenjem stranica. Preporuuje se decimalna numeracija poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1 1.2 ). Numeracija stranica zapoinje na stranici UVODA rada; numeriraju se sve stranice, tj. kako stranice s tekstom, tako i stranice sa slikama (grafikoni, sheme, fotografije) i tablicama, ukoliko ve nisu uklopljeni u tekst. UVOD ukratko sadri osnovne podatke o tematici seminarskog rada. RAZRADA tematike seminarskog rada sadri definicije, jednadbe, slike, grafikone potrebne za razradu tematike. ZAKLJUAK ukratko se navodi na osnovu obraene tematike. LITERATURA sadri popis svih izvornika tj. znanstvenih radova, monografija, zbornika ili drugih izvora koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora biti zastupljen u popisu literature i obratno. Literaturni podaci moraju sadravati: imena autora, godinu objavljivanja rada, naslov rada, naziv asopisa, broj volumena i stranice koje rad obuhvaa. Bibliografske reference se navode abecednim redom uzevi u obzir poetno slovo prezimena prvoga autora. Interpunkcija u popisu literature mora biti ujednaena.

Po "Harwardskome" sustavu u tekstu rada navodi se prezime autora te godina u kojoj je rad objavljen, na primjer: (Stearns 1992). Kada su dva autora, treba navesti oba, npr.: (Cerny i Herbert 1999), a ako je vie autora, navodi se prvi autor te dopisuje i suradnici (Borer i sur. 1989). Ako su imena autora dio reenice, u zagradu se pie samo godina npr. Gaines i Elbrchter (1987) su utvrdili da ... PRIMJERI CITIRANJA Rad u asopisu (odabrani nain citiranja mora se sustavno koristiti kroz cijelo poglavlje): Borer R.A., Lehner C.F., Eppenberger H.M., Nigg E.A. (1989): Major nucleolar proteins shuttle between nucleus and cytoplasm. Cell 56: 379-390. ili Borer R.A., Lehner C.F., Eppenberger H.M., Nigg E.A. 1989. Major nucleolar proteins shuttle between nucleus and cytoplasm. Cell 56, 379-390. Cerny, M., Herbert, P.D.N. (1999): Intercontinental allozyme differentiation among four holartik Daphnia species. Limnol. Oceanogr. 44: 1381-1387. Knjiga: Stearns S.C. (1992): The evolution of life histories. Oxford University Press, Oxford.
7

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Poglavlje u knjizi: Gaines G., Elbrchter M. (1987): Heterotrophic nutrition. U: Taylor, F.J.R. (ur.) The biology of the dinoflagellates. Oxford, Blackwell Scientific Publications, str. 224-268. Ukoliko su u radu uporabljene kratice, na posebnoj stranici treba navesti njihov popis i objanjenje. Takva stranica treba biti smjetena prije Uvoda na poetku rada. Prilog 1.
Sveuilite u Rijeci Odjel za biotehnologiju

Ime i prezime Naslov rada Seminarski rad

Rijeka, 200-. godina

Akademska estitost Podrazumjeva se da e nastavnik potivati Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci, a studenti Etiki kodeks za studente/studentice Sveuilita u Rijeci. Kontaktiranje sa nastavnicima Kontakt e se ostvarivati preko sustava MudRi (materijali za nastavu, ocjene, rezultati testova, promjene u nastavi i sl.), e-mail porukama, i na konzultacijama poslije nastave. E-learning ili sustav za udaljeno uenje Sustavu MudRi pristupa se na sljedecoj adresi: http://mudri.uniri.hr/ Za prijavu je potreban elektroniki identitet iz sustava AAI@EduHr odnosno prvo slovo imena.prezime@student.uniri.hr Lozinka: ona koju ste dobili za ulazak na mail ifru kolegija daje nastavnik na poetku nastave. Ukoliko se student/ica nikada ne spoje na MudRi i ne prijave se u sustav nije mogue ostvariti kontakt i osigurati dostupnost materijala za predavanja. Predavanja i seminari se odravaju u zgradi Sveuilinih odjela, Radmile Mateji 2, prema rasporedu uionica u Tablici 2. Rezervacije prostorija je mogue vidjeti i na stranicama http://prostorije.uniri.hr/ nakon to se odabere ustanova (Odjel za biotehnologiju rezervacije pod Opa kemija). Eksperimentalne vjebe se odravaju prema terminima u Tablici 2. u Praktikumima na 2. katu Odjela za biotehnologiju. Dodatni raspored za vjebe e se naknadno objaviti pojedinano za svakog studenta

Opa kemija Detaljni izvedbeni plan

Tablica 2. Raspored nastave za kolegij Opa kemija u akademskoj 2012/2013.
Datum 17.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 24.3. 25.3. 26.3. 27.3. 28.3. 31.3. 1.4. 2.4. 3.4. 4.4. 7.4. 8.4. 9.4. 10.4. 11.4. 14.4. 15.4. 16.4. 17.4. 18.4. 22.4. 24.4. 25.4. Vrijeme odravanja 8.30 9.30 9.45 - 10.30 8.30 - 10.00 10.15 - 11.00 8.30 - 10.45 11.00 - 12.30 8.30 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 10.00 10.15 - 11.45 8.30 - 10.00 10.15 11.00 8.30 - 10.30 8.30 - 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 11.00 8.30 - 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 10.00 10.15 - 12.00 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 - 10.45 11.00 - 12.30 8.30 - 13.00 8.30 10.00 10.15 12.00 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 11.00 8.30 - 10.45 11.00 - 12.30 8.30 - 10.45 11.00 - 11.45 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 - 13.00 12.00 - 15.00 8.30 10.30 8.30 - 12.00 8.30 - 12.00 Uionica/ laboratorij 030 030 030 030 030 030 030 030 030 030 030 030 030 Praktikum 1-3 268, 269 Praktikum 1-3 268, 269 030 030 030 Praktikum 1-3 268, 269 Praktikum 1-3 268, 269 030 030 030 Praktikum 1-3 268, 269 Praktikum 1-3 268, 269 030 268 268 Dogaaj Ulazni kolokvij P1 P2 S1 P3 S2 P4 S3 S4 P5 P6 Konzultacije Test 1 (P2-P5, S1-S4) S5 P7 S6 S7 P8 P9 S8 P10 S9 P11 S10 Vjebe 1, 2 Izvjea vjebi Vjebe 3, 4 Izvjea vjebi P12 Konzultacije Test 2 (P6-P11, V1-V4, S5-S10) S11 P13 Vjebe 5, 6 Izvjea vjebi Vjebe 7, 8 Izvjea vjebi S12 P14 S13 S14 Konzultacije test 3 Vjebe 9, 10 Izvjea vjebi Vjebe 11, 12 Izvjea vjebi Test 3 (P12-P14, V5-V12, S11-S14) Zavrni 1. rok Zavrni 1. rok Nastavnik/suradnik M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi Doc.dr.sc. M. Malenica Staver Doc.dr.sc. M. Malenica Staver Doc.dr.sc. M. Malenica Staver M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi Doc.dr.sc. M. Malenica Staver Doc.dr.sc. M. Malenica Staver Doc.dr.sc. M. Malenica Staver M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi M. Malenica Staver/ S. Devi Pavli/. Peruri/A. Ilijazi S. Devi Pavli, dipl.ing. Doc.dr.sc. M. Malenica Staver Doc.dr.sc. M. Malenica Staver