Professional Documents
Culture Documents
BIL105 Syllabus Opa Kemija 2014 2
BIL105 Syllabus Opa Kemija 2014 2
Prediplomski sveuilini studij Biotehnologija i istraivanje lijekova Broj predmeta: BIL 105 Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr ECTS bodovi: 8 Nastavno optereenje/sati: 90 sati (30 P + 30 S + 30 V) Termin odravanja kolegija: 17.3.-25.4.2014. Voditeljica kolegija: Doc.dr.sc. Mladenka Malenica Staver e-mail: mladenkams@biotech.uniri.hr Suradnici: Azemina Ilijazi, med.lab.ing. e-mail: aeminovic@biotech.uniri.hr Asistenti: Sanja Devi Pavli, dipl.san.ing. e-mail: sanja.devic@uniri.hr eljka Peruri, mag.nutr. e-mail: zpersuric@cmnzt.uniri.hr
OPIS PREDMETA Kolegij obuhvaa teorijske aspekte nastave u obliku predavanja i seminara na kojima e se studenta nauiti osnovama ope kemije i stehiometrijskog raunanja, a kroz laboratorijske vjebe ovladati e osnovnim laboratorijskim tehnikama. Ciljevi i oekivani ishodi predmeta (razvijanje opih i specifinih kompetencija) Ope kompetencije koje e se razvijati na predmetu: A1, A2, A3, A5, B1, B5, C1, C2, C3, C4 (izvor: Tablica opih vjetina http://www.biotech.uniri.hr/hr/studiji/dokumenti.html) Specifine kompetencije: Primjena utvrenih pojmova iz podruja ope kemije i stehiometrije s naglaskom na onim dijelovima koji su nuni za praenje i aktivno sudjelovanje u nastavi iz analitike, anorganske, fizikalne, organske kemije i biokemije, te ovladavanje osnovnim tehnikama za rad u laboratoriju. Nakon zavrenog programa predmeta studenti e biti sposobni: - objasniti grau atoma i poloaj u periodnom sustavu elemenata; - objasniti svojstva elemenata na temelju elektronske grade; - razlikovati vrste veza u spojevima i na temelju toga predvidjeti njihova kemijska svojstva; - razlikovati iste tvari, homogene i heterogene smjese; - objasniti svojstva tvari ovisno o agregatnom stanju; - razlikovati i objasniti vrste kemijskih reakcija i kemijsku reaktivnost; - razlikovati imbenike koji utjeu na brzinu kemijskih reakcija; - razjasniti kemijsku kinetiku pomou teorije sudara, teorije prijelaznog stanja, kinetikomolekularne teorije; - razlikovati i objasniti unutranju energiju, entalpiju, slobodnu energiju i entropiju; - objasniti ravnoteu u plinskom stanju, heterogenu ravnoteu, ravnoteu u otopinama elektrolita i elektrokemijsku ravnoteu; - razlikovati procese u galvanskom lanku i elektrolitskoj eliji; - rjeavati numerike zadatke iz podruja koja su teoretski obraena; - rukovati kemikalijama na siguran nain; - prireivati otopine; - kritino razmiljati o eksperimentima provedenim u laboratoriju. Korelativnost i korespondnost predmeta Program je korespondentan sa zapadnoeuropskim i amerikim programima sveuilinih studija.
P3
P4
P5
P6
P7
P8
P9
P10
P11
P12
P13
P14
30
2
Naslov
Nomenklatura: kemijski simboli i formule, medunarodni sustav jedinica, relativne atomske i molekulske mase, pisanje naziva anorganskih spojeva. Elektronska konfiguracija: pisanje elektronske konfiguracije atoma i iona. Intramolekularne (unutarmolekularne) kemijske veze: crtanje strukture spojeva pomou Lewisovih simbola, izraunavanje formalnog naboja, prepoznavanje kemijskih veza u molekuli, oktet i odstupanje od okteta, crtanje rezonantnih struktura. Hibridizacija, polarnost i intermolekularne (meumolekulske) kemijske veze: crtanje orbitala, hibridizacije i prostorne orijentiranosti kovalentne veze, prepoznavanje jaine dipolnog momenta i polarnosti u molekuli, predvianje vrste meumolekulskih sila. Stehiometrijski odnosi: izraunavanje masenog udjela pojedinih elemenata u spoju, brojnosti jedinki, empirijskih formula, izraunavanje razliitih parametara na osnovu kemijske reakcije, izraunavanje masenog udjela, volumnog udjela, mnoinskog udjela, masene koncentracije, mnoinske koncentracije i molaliteta. Stehiometrijski odnosi u otopinama: izraunavanje pripreme otopine soli, izraunavanje razrjeivanja kiselina i baza na temelju mase ili mnoine, postotno preraunavanje otopina. Plinski zakoni, koligativna svojstva: preraunavanje prema Raultovom, Daltonovom, Henryevom zakonu i jednadbi idealnog plina, izraunavanje osmotskog tlaka, povienja vrelita i snienja ledita. Termokemija i termodinamika: izraunavanje standardne Gibbsove energije, entalpije, entropije, topline, energije i konstante za kemijske reakcije, Kemijska kinetika: pisanje izraza za brzinu kemijske reakcije, izraunavanje srednje brzine reakcije, grafiko izraunavanje reda reakcije, koeficijenta brzine kemijske reakcije, vremena poluraspada i energije aktivacije. Plinska i heterogena ravnotea, produkt topljivosti: izraunavanje konstante ravnotee u plinskoj i heterogenoj ravnotei, izraunavanje topljivosti i uvjeta taloenja. Ravnotea u otopinama kiselina i baza: izraunavanje koncentracije H+ i OH- iona, pH otopine, konstante disocijacije kiselina i baza (slabe i jake), ionskog produkta vode, stupnja ionizacije. Ravnotea u otopinama soli i pufera: izraunavanje pH otopina, koncentracije H+ i OH- iona, konstante hidrolize i stupnja hidrolize otopina razliitih soli, izraunavanje pH pufera, pripreme pufera i promjena koje se dogaaju uslijed dodatka jakih kiselina ili baza u puferski sustav. Redoks jednadbe: odreivanje oksidacijskih brojeva, rjeavanje redoks jednadbi u kiselom i lunatom mediju. Elektrokemija: izraunavanje standardnog potencijala galvanskog lanka, standardne Gibbsove energije i konstante ravnotee galvanskog lanka, prepoznavanje uvjeta spontanih i nespontanih reakcija u galvanskom lanku, izraunavanje utjecaja koncentracije iona u galvanskom lanku na potencijal primjenjujui Nernstovu jednadbu, izraunavanje parametara elektrolize. Ukupno sati
Sati
1 2 2
S4
S5
S6
S7
S8 S9
2 2
S10
S11
S12
S13 S14
2 3
30
V6
V7
3 3 2 2
Elektrokemija: upoznavanje sa elektrokemijskim procesima prireujui galvanske 3 lanke i mjerenjem potencijala lanka, te sagledavanje nespontanih elektrokemijskih reakcija u primjeru elektrolitikog razlaganja vode. 30 Ukupno sati Pristup uenju i prouavanju u predmetu Koristei navedenu literaturu od studenta/studentice se oekuje priprema te aktivno sudjelovanje u nastavi. Preduvijeti za praenje kolegija Gradivo kolegija Opa kemija se nadovezuje na program prvog i drugog razreda gimnazije pa se preporua studentima repeticija navedenog gradiva. Studenti na prvom predavanju piu inicijalni test iz programa prvog i drugog razreda gimnazije s ciljem provjere ulaznih kompetencija. Na temelju rezultata studenti se razvrstavaju u timove za segment timskog rada na kolegiju. Nain izvoenja nastave Nastava se odvija u turnusu od 17.3.-25.4.2014. u obliku predavanja, eksperimentalnih vjebi i seminara sa raunskim zadatcima. Predvieno vrijeme trajanja nastave je ukupno 6 tjedana. Obveze studenata/studentica Studenti su duni redovito izvravati obveze koje se odnose na pohaanje nastave, laboratorijski rad i kontinuiranu provjeru znanja. Vrednovanje obveza studenata/studentica Tijekom kolegija Opa kemija student/studentica moe ukupno prikupiti 100 bodova prema tablici 1. Kriterij ocjenjivanja sukladan je kriterijima preddiplomskog studija: A (5) 80-100%, B (4) 70-79,99%, C (3) 60 69,99%, D (2) 50 59,99%, E (2) 40 49,99%, F i FX (1). Kontinuirana provjera znanja svih segmenata nastave i aktivnost ine 70% maksimalnih bodova a zavrni ispit 30%. Prisustvovanje nastavi je obvezno, opravdani izostanci mogu iznositi najvie 30% nastave (predavanja i seminari) a sve laboratorijske vjebe su obvezne, te nije predviena njihova nadoknada. Ako student izostane sa vie od 30% bilo opravdano ili neopravdano ne moe nastaviti praenje kolegija Opa kemija, odnosno gubi mogunost izlaska na zavrni ispit. Time je skupio nula bodova i ocijenjen ocjenom F (1).
4
Bodovanje
Uku pno 70
- primijeniti steeno - objektivno znanje iz pojmova mjerenje znanja ope kemije u provodi se problemskim zadacima zadatcima viestrukog izbora i zadatcima na nadopunjavanje Laboratorijski - samostalno postupati u skladu rad postavljanje sa usvojenim eksperimenata znanjem iz zatite prema zadanom na radu protokolu pripremiti otopine, sigurno i djelotvorno rukovati uzorcima, provesti laboratorijski pokus prema protokolu, prikazati i diskutirati rezultate analize Aktivnost i timski - primjenu rad steenog teorijskog znanja u savladavanju problemskih primjera na predavanjima, aktivnosti u projektima, prezentacija odabrane teme - efikasno rijeavanje stehiometrijskih zadataka na seminarima Zavrni ispit Pismeno i usmeno Teorijsko gradivo
Ukupno 24 Svaki test sadri maksimalno 8 boda (4-5 zadataka); Potrebno je minimalno rijeiti 40% sveukupnih testova ili skupiti 9,6 bodova Ukupno 15 3 testa - teorijsko gradivo s Svaki test sadri 5 predavanja i vjebi: bodova. Potrebno je 1. P2-P5 minimalno rijeiti 2. P6-P11,V1-V4 40% ukupnih 3. P12-P14,V5-V12 teorijskih testova ili skupiti 6 bodova pripremljenost i samostalno izvoenje vjebi, zavretak vjebe i tonost rezultata u zadanom vremenu tonost izvjea i predaja u zadanom roku Ukupno 24 Svaka vjeba maksimalno 2 boda, 12 vjebi maksimalno 24 bodova. Minimalni potrebni broj bodova iz kategorije je 40% ili 9,6 boda Ukupno 7 Aktivnost 3 Timski rad 4
- evidencija studenata koji su aktivni u odgovaranju na postavljene teoretske problemske zadatke, pripremljenost prezentacije, sudjelovanje na projektima - evidencija tonog rijeavanja tekuih zadataka na seminarima Zavrni ispit ukljuuje sve sadraje ope kemije (predavanja, seminari i vjebe)
30
30
Sveukupno
6
100
Po "Harwardskome" sustavu u tekstu rada navodi se prezime autora te godina u kojoj je rad objavljen, na primjer: (Stearns 1992). Kada su dva autora, treba navesti oba, npr.: (Cerny i Herbert 1999), a ako je vie autora, navodi se prvi autor te dopisuje i suradnici (Borer i sur. 1989). Ako su imena autora dio reenice, u zagradu se pie samo godina npr. Gaines i Elbrchter (1987) su utvrdili da ... PRIMJERI CITIRANJA Rad u asopisu (odabrani nain citiranja mora se sustavno koristiti kroz cijelo poglavlje): Borer R.A., Lehner C.F., Eppenberger H.M., Nigg E.A. (1989): Major nucleolar proteins shuttle between nucleus and cytoplasm. Cell 56: 379-390. ili Borer R.A., Lehner C.F., Eppenberger H.M., Nigg E.A. 1989. Major nucleolar proteins shuttle between nucleus and cytoplasm. Cell 56, 379-390. Cerny, M., Herbert, P.D.N. (1999): Intercontinental allozyme differentiation among four holartik Daphnia species. Limnol. Oceanogr. 44: 1381-1387. Knjiga: Stearns S.C. (1992): The evolution of life histories. Oxford University Press, Oxford.
7
Akademska estitost Podrazumjeva se da e nastavnik potivati Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci, a studenti Etiki kodeks za studente/studentice Sveuilita u Rijeci. Kontaktiranje sa nastavnicima Kontakt e se ostvarivati preko sustava MudRi (materijali za nastavu, ocjene, rezultati testova, promjene u nastavi i sl.), e-mail porukama, i na konzultacijama poslije nastave. E-learning ili sustav za udaljeno uenje Sustavu MudRi pristupa se na sljedecoj adresi: http://mudri.uniri.hr/ Za prijavu je potreban elektroniki identitet iz sustava AAI@EduHr odnosno prvo slovo imena.prezime@student.uniri.hr Lozinka: ona koju ste dobili za ulazak na mail ifru kolegija daje nastavnik na poetku nastave. Ukoliko se student/ica nikada ne spoje na MudRi i ne prijave se u sustav nije mogue ostvariti kontakt i osigurati dostupnost materijala za predavanja. Predavanja i seminari se odravaju u zgradi Sveuilinih odjela, Radmile Mateji 2, prema rasporedu uionica u Tablici 2. Rezervacije prostorija je mogue vidjeti i na stranicama http://prostorije.uniri.hr/ nakon to se odabere ustanova (Odjel za biotehnologiju rezervacije pod Opa kemija). Eksperimentalne vjebe se odravaju prema terminima u Tablici 2. u Praktikumima na 2. katu Odjela za biotehnologiju. Dodatni raspored za vjebe e se naknadno objaviti pojedinano za svakog studenta