SVEUILITE JURJA DOBRILE, PULA

ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM

DR. MIJO MIRKOVI , PULA

Istraivanje turistikog
trita
(seminar)

Kolegij: Marketing u turizmu

Mentor: Prof. dr. sc. D. Kriman Pavlovi
Smjer: Turizam

Pula, 2009.

1.1.UVOD................................................................................................................................ 1
1.1. UVOD......................................................................................................................... 1
1.2.PRIMJENA ISTRAIVANJA U GLAVNIM PODRUJIMA TURIZMA................................1
1.2. PRIMJENA ISTRAIVANJA U GLAVNIM PODRUJIMA TURIZMA..........................1
1.3. PODRUJA ISTRAIVANJA ZA POTREBE UGOSTITELJSTVA..............................2
1.3. PODRUJA ISTRAIVANJA ZA POTREBE UGOSTITELJSTVA..............................2
1.4. ISTRAIVANJA ZA POTREBE POSREDNIKA ..........................................................3
1.4. ISTRAIVANJA ZA POTREBE POSREDNIKA ..........................................................3
1.5. ISTRAIVANJA ZA POTREBE PRIJEVOZNIH PODUZEA......................................4
1.5. ISTRAIVANJA ZA POTREBE PRIJEVOZNIH PODUZEA......................................4
1.6. ISTRAIVANJE ZA POTREBE RAZVOJA ODRIVOG TURIZMA ............................5
1.6. ISTRAIVANJE ZA POTREBE RAZVOJA ODRIVOG TURIZMA ............................5
Turizam sa sobom nosi pozitivne i negativne strane, tako se esto provode istraivanja
za razvoj i upravljanje turizmom. Neki od pozitivnih uinaka turizma su da se otvaraju
radna mjesta, stimulira se osnivanje lokalnih turistikih poduzea, razvija se standard
lokalnog stanovnitva. Razni prihodi od poreza i pristojbi mogu biti koriteni za razvoj
infrastrukture a vjetine koje savladavaju zaposleni u turizmu utjecat e na razvoj ljudskih
resursa. Potie se unapreenje maloprodaje, rekreacijskih sadraja, podie se razina
ouvanosti okolia, podaje se vea pozornost zatiti kulturno povijenih spomenika i sl.
devastacija okolia, poveanje kriminala ili betonizacija obale negativne su posljedice koje
ovim istraivanjem saznajemo te ih se pokuava to efikasnije otkloniti.............................5
1.7.ISTRAIVANJA NA RAZINI SVIJETA...............................................................................5
1.7. ISTRAIVANJA NA RAZINI SVIJETA........................................................................5
1.8. SVIJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA...............................................................5
1.8. SVIJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA...............................................................5
1.9. PUBLIKACIJE WTO-a:...............................................................................................6
1.9. PUBLIKACIJE WTO-a:...............................................................................................6
1.10. PUBLIKACIJA: TOURISM HIGHLIGHTS..................................................................7
1.10. PUBLIKACIJA: TOURISM HIGHLIGHTS..................................................................7
1.10.1. TRENDOVI MEUNARODNIH DOLAZAKA I MEUNARODNIH PRIHODA U
2008 GODINI................................................................................................................... 7
1.10.2. SVRHE PUTOVANJA I NAINI PRIJEVOZA U 2008 ........................................8
1.10.3. DESTINACIJE SA NAJVEIM BROJEM MEUNARODNIH DOLAZAKA I
NAJVEIM PRIHODOM OD MEUNARODNOG TURIZMA...........................................9
1.10.4. PREDVIANJA ZA 2020 GODINU......................................................................9
1.11.ISTRAIVANJA NA RAZINI EUROPE..........................................................................10
1.11. ISTRAIVANJA NA RAZINI EUROPE....................................................................10
1.12. EUROBAROMETAR...............................................................................................10

1.12. EUROBAROMETAR...............................................................................................10
1.13. UDIO GRAANA EUROPSKE UNIJE KOJI SU PUTOVALI NA GODINJI ODMOR
.......................................................................................................................................... 11
1.13. UDIO GRAANA EUROPSKE UNIJE KOJI SU PUTOVALI NA GODINJI ODMOR
.......................................................................................................................................... 11
1.14. GLAVNA MOTIVACIJA ZA ODLAZAK NA GODINJI ODMOR U 2008.................12
1.14. GLAVNA MOTIVACIJA ZA ODLAZAK NA GODINJI ODMOR U 2008.................12
1.15. DESTINACIJE ZA ODMOR U 2008........................................................................12
1.15. DESTINACIJE ZA ODMOR U 2008........................................................................12
1.16. KORITENJE PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U 2008..............................................13
1.16. KORITENJE PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U 2008..............................................13
1.17. GLAVNI PERIODI ZA GODINJI ODMOR TOKOM 2008......................................13
1.17. GLAVNI PERIODI ZA GODINJI ODMOR TOKOM 2008......................................13
1.18.ISTRAIVANJA NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE.................................................14
1.18. ISTRAIVANJA NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE...........................................14
1.19. INSTITUT ZA TURIZAM I ISTRAIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ................15
1.19. INSTITUT ZA TURIZAM I ISTRAIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ................15
1.20. TRENDOVI TOMAS LJETO: od 1987. do 2007. godine.........................................15
1.20. TRENDOVI TOMAS LJETO: od 1987. do 2007. godine.........................................15
1.21. TRENDOVI TOMAS NAUTIKA od 2001. do 2007. godine......................................17
1.21. TRENDOVI TOMAS NAUTIKA od 2001. do 2007. godine......................................17
1.22. TRENDOVI TOMAS ZAGREB: od 1988. do 2008. godine......................................17
1.22. TRENDOVI TOMAS ZAGREB: od 1988. do 2008. godine......................................17
1.23. TOMAS TRANZIT 2005..........................................................................................18
1.23. TOMAS TRANZIT 2005..........................................................................................18
1.24. TOMAS MEUNARODNA BRODSKA KRUNA PUTOVANJA 2006.....................18
1.24. TOMAS MEUNARODNA BRODSKA KRUNA PUTOVANJA 2006.....................18
1.25. TOMAS NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE 2006...............................19
1.25. TOMAS NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE 2006...............................19
1.26. TOMAS KULTURNI TURIZAM 2008.......................................................................19
1.26. TOMAS KULTURNI TURIZAM 2008.......................................................................19
1.27. POSJET LUBENICAMA..........................................................................................19
1.27. POSJET LUBENICAMA..........................................................................................19
1.28.ZAKLJUAK.................................................................................................................20
1.28. ZAKLJUAK...........................................................................................................20
1.29. LITERATURA............................................................................................................... 21

1.29.

LITERATURA........................................................................................................ 21

1.30.PRILOG......................................................................................................................... 22
1.30. PRILOG..................................................................................................................22

1.1.

UVOD
Istraivanja ine vezu izmeu trita i poduzea i omoguuje komunikaciju iz smjera

trita prema poduzeu.1 Vodei se ovom definicijom i ciljevima naeg seminarskog rada
dolazimo do saznanja da je svrha istraivanja trita prikupljanje podataka i informacija koje
su neophodne za planiranje, organiziranje i kontrolu procesa poslovanja. Neophodnost
istraivanja trita ogleda se u tome to se rizik nikada u potpunosti ne moe eliminirati,
upravo zbog toga se prikupljanjem informacija smanjuje rizik prilikom donoenja poslovnih
odluka. Kao glavnim izvorom podataka posluile smo se internet stranicama turistikih
organizacija te udbenikom M. Marui i D. Prebeac.
Ovu smo temu odabrale jer nema povijesti i starih podataka, ve sadri najnovije
tendencije i kretanja u turizmu. Rad smo podijelile na nekoliko cjelina, prva daje podatke o
samom procesu i potrebama istraivanja, dok druga pokazuje istraivanja koja se provode na
razini svijeta, Europe i Republike Hrvatske.
Zastupamo hipotezu da nam istraivanja trita omoguuju donoenje kljunih odluka
na osnovi tonih i provjerenih podataka, dobivenih istraivanjem kao i rjeavanja problema i
prepreka na putu do poslovnog uspjeha.

1.2.

PRIMJENA ISTRAIVANJA U GLAVNIM PODRUJIMA TURIZMA

Maru M., Prebeac D.:Istraivanje turistikih trita, Adeco, Zagreb 2004, str. 5

Najvaniji pojam ovdje je segmentacija trita. Zadaa segmentacije je otkrivanje

skupine potroaa koji su slini po reakcijama na akcije koje namjerava provesti poduzee.
Varijable po kojima se trite moe segmentirati oekivana su korist od putovanja,
demografske osobine turista, socio ekonomska obiljeja, psihografskih osobina, motivi,
vjernost marki, osobnost turista i dr. Nakon provedene segmentacije poduzee e odrediti
ciljanu skupinu a potom mora odluiti koje mjesto eli zauzeti u odabranom trinom
segmentu tj. poduzee pozicionira svoj proizvod. Pozicionirati se moe na nekoliko naina,
primjerice prema obiljejima proizvoda, prema kategoriji potroaa, prema proizvodima
konkurencije i dr.

1.3.

PODRUJA ISTRAIVANJA ZA POTREBE UGOSTITELJSTVA

Ugostiteljska poduzea kao i drugi, moraju provoditi istraivanja. Istraivanja koja se

najee provode u praksi su:

istraivanje za potrebe lokacije (istrauju se procjene dolazaka

gostiju, analize postojee konkurencije i mogunost nove konkurencije na

odreenoj lokaciji),

istraivanja za potrebe segmentacije trita (segmentacija na

osnovi oekivanja gosta, prema duljini boravka, uestalost odlaenja u

restorane...),

istraivanja za potrebe odreivanja ciljnih skupina (najee

provoena istraivanja, utvrivanje determinanti na osnovu kojih gosti odabiru

hotel, kako stariji ljudi, poslovni putnici ili turisti gledaju na ureenje restorana
i sl.),

istraivanja za potrebe pozicioniranja ugostiteljskih poduzea

(istraivanja kako klijenti doivljavaju konkurenciju, kako turistike agencije

pozicioniraju hotele...),

istraivanja za potrebe usporeivanja s najboljim poduzeem u

istoj djelatnosti (tzv. benchmarkting, utvruju se obiljeja koja ine kvalitetu

2

hotela, definiraju se vlastiti standardi te se usporeuje s najboljim konkurentom

i razvija strateki akcijski plan za poboljanje usluga u hotelu),

istraivanja za potrebe upravljanja odnosima s gostima

(istraivanje zadovoljstva gostiju, procjena koji su stalni gosti, koje su usluge

najvanije pojedinim kategorijama gostiju, koji su profitabilni a koji
neprofitabilni gosti...)

istraivanja za potrebe internog marketinga (istraivanje

zadovoljstva zaposlenika, istraivanja za potrebe edukacije, motivacije ili

stimulacije),

1.4.

istraivanja za potrebe zatite okolia i

istraivanja za potrebe drugih ugostiteljskih poduzea.

ISTRAIVANJA ZA POTREBE POSREDNIKA

Posrednici se u organizaciji i prodaji turistikih usluga takoer moraju baviti

istraivanjima zbog utakmice na globalnom tritu i visoke konkurencije. Njihova najea
istraivanja su:

politika proizvoda i usluga (koje usluge razviti i ponuditi, koliko

razliitih usluga ponuditi i kada ih ponuditi na tritu),

politika cijena (istraivanja za potrebe formiranja cijena, za potrebe

strategije cijena, za potrebe promjena cijena i sl.),

politika komunikacija (istraivanja za potrebe stvaranja identiteta, za

potrebe oglaavanja, unapreenja potrebe, odnose s javnou, za potrebe sponzoriranja

ili za potrebe osobne prodaje),

politika distribucije (naini distribucije npr. klasini stacionarni,

telefonski, elektroniki, mobilni ili kuna prodaja),

istraivanja pritubi i reklamacija te pohvala,

3

analiza ponaanja potroaa (tko je ciljano trite, koji je predmet

kupnje, ciljevi kupovine, kada, kako i gdje se kupuje) i

1.5.

istraivanja konkurencije.

ISTRAIVANJA ZA POTREBE PRIJEVOZNIH PODUZEA

Najea istraivanja za potrebe prijevoznih poduzea, bilo eljeznikih, pomorskih ili

zranih su:

istraivanja za potrebe analize i prognoze imbenika (analiza

svjetskog i nacionalnog gospodarstva i prometa kao gospodarske djelatnosti),

istraivanje trinih potencijala pojedine destinacije ili linije

(procjena kretanja budue potranje za odreenu liniju npr. Pula Ljubljana,

izraunavaju se razne studije o isplativosti te linije),

istraivanja za potrebe trine segmentacije (podjela na

segmente poslovnih putovanja, turistikih putovanja ili osobnih putovanja,

prikupljaju se podaci o svakom pojedinom segmentu npr. platena sposobnost
putnika),

istraivanja za potrebe politike proizvoda ili usluga (istraivanja

za potrebe reda vonje ili letenja, usluge koje se koriste izvan prijevoznog
sredstva, motivi za odabir sredstva ili poduzea i dr.),

istraivanja za potrebe politike cijena,

istraivanja za potrebe promocije,

istraivanja sigurnosnih aspekata prometa (istraivanje o

utjecaju teroristikih napada, ratovanja, vremenske neprilike, ljudski faktor,

tehniko odravanje zrakoplova i sl.).

1.6.

ISTRAIVANJE ZA POTREBE RAZVOJA ODRIVOG TURIZMA

Turizam sa sobom nosi pozitivne i negativne strane, tako se esto provode istraivanja
za razvoj i upravljanje turizmom. Neki od pozitivnih uinaka turizma su da se otvaraju radna
mjesta, stimulira se osnivanje lokalnih turistikih poduzea, razvija se standard lokalnog
stanovnitva. Razni prihodi od poreza i pristojbi mogu biti koriteni za razvoj infrastrukture a
vjetine koje savladavaju zaposleni u turizmu utjecat e na razvoj ljudskih resursa. Potie se
unapreenje maloprodaje, rekreacijskih sadraja, podie se razina ouvanosti okolia, podaje
se vea pozornost zatiti kulturno povijenih spomenika i sl. devastacija okolia, poveanje
kriminala ili betonizacija obale negativne su posljedice koje ovim istraivanjem saznajemo te
ih se pokuava to efikasnije otkloniti.

1.7.

ISTRAIVANJA NA RAZINI SVIJETA

1.8.

SVIJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA

Svjetska turistika organizacija (UNWTO), sa sjeditem u Madridu u panjolskoj, je

agencija Ujedinjenih naroda koja se bavi pitanjima u vezi s turizmom. Ona sastavlja Svjetsku
turistiku ljestvicu. Svjetska turistika organizacija je znaajno globalno tijelo, koje se bavi
prikupljanjem i usporeivanjem statistikih podataka o meunarodnom turizmu. Ova
5

organizacija predstavlja javno tijelo sektora turizma, od veine zemalja u svijetu i omoguuje
im objavljivanje njihovih

podataka i usporedbe protoka i rasta turizma u svjetskim

razmjerima. Slubeni jezici UNWTO su arapski, engleski, francuski, ruski i panjolski.

Svjetska turistika organizacija igra vanu ulogu u promociji razvoja odgovornog,
odrivog i univerzalno pristupanog

turizma, obraajui posebnu pozornost na interese

zemalja u razvoju. Organizacija potie provedbu Globalnog Etikog kodeksa za turizam, s

ciljem osiguranja da zemlje lanice, turistike destinacije i tvrtke maksimiziraju pozitivne
gospodarske, drutvene i kulturne uinke turizma i potpuno ubiru svoje prednosti, a smanjuju
njihov negativni socijalni utjecaj i utjecaj na okoli.

UNWTO je predan Milenijskim

ciljevima razvoja Ujedinjenih naroda , u cilju smanjenja siromatva i poticanje odrivog

razvoja. Republika Hrvatska u ovoj je organizaciji od 1993. godine.
Ova organizacija dijeli svijet u nekoliko dijelova: Afrika, Amerika, Azija, Juna Azija,
Europa, Srednji Istok, Istona Azija i Pacifik. Podjela se moe vidjeti na sljedeem prikazu
kojeg smo izradile.
1.9.

PUBLIKACIJE WTO-a:

WTO izdaje razliite publikacije od kojih su neke:

1. Tourism Market Trends serija izvjetaja koja prikazuje meunarodne turistike
trendove u svijetu kao i u svakoj pojedinoj regiji, podregiji i zemlji. puni svezak se
sastoji od pregleda turistikih trendova u svijetu i u pet regionalnih pregleda
meunarodnog turizma u svakoj regiji posebno.
2. Tourism Indicators- sastoji se od etiri izvjetaja. Prvi je ulazni turizam (Inbound
tourism) koji analizira karakteristike, ponaanja i motiviranost potencijalnih i trenutnih
turista koji putuju u Srednji Istok i Sjevernoafrike zemlje, obuhvaa podatke od
vanosti za turizam za Srednji Istok i Sjevernoafrike zemlje, glavne trendove,
kratkorone perspektive i profil posjetitelja. Drugi je izlazni turizam (Outbound
tourism) koji se bazira na izlaznom turizmu za Koreju, Australiju, Japan, panjolsku,
Belgiju i Skandinaviju. Trei izvjetaj pokazuje kratkorone indikatore (Short term
indicatiors), izlazi tri puta godinje: Sijeanj, Lipanj i Listopad, te daje pregled
kratkoronih turistikih podataka iz odredinih zemalja i turistikog sektora (zrani
prijevoz, retrospektiva i prosperktivna evaluacija turistike izvedbe). Posljednji
izvjetaj su dugorone prognoze.
3. Turizam: 2020 Vizija, sastoji se od sedam izvjetaja, prvi je skupni izvjetaj pod
nazivom Globalna predvianja i profil trinih segmenata (Global Forecasts and
6

Profiles of Market Segments) i est regionalnih izvjetaja koji daju pregled kretanja
turizma za budunost, konkretno do 2020. godine.
4. Marketing i promocija (Marketing and promotion), provjerava naine na koje
turistike destinacije i WTO procjenjuju efektivnost njihovih promotorskih aktivnosti.
5. Turistiki proizvodi i segmenti (Tourism Products and Segments), sastoji se od etiri
izvjea, cilj mu je poveanje svijesti o pojedinom proizvodu ili segmentu: kultura i
turizam, sport, ekoturizam i krstarenja.
6. Tourism Highlights

1.10.

PUBLIKACIJA: TOURISM HIGHLIGHTS

UNWTO predstavlja saet pregled meunarodnog turizma u svijetu na temelju

rezultata u 2008 godini.
Knjiica nudi statistiku i analizu meunarodnih turistikih dolazaka, primici
meunarodnog turizma, pregled rezultata po regijama, glavne regionalne destinacije po
dolascima i primicima te rang vrhunskih turistikih destinacija po dolascima i odlascima ali i
potroake top liste.

1.10.1. TRENDOVI MEUNARODNIH DOLAZAKA I MEUNARODNIH

PRIHODA U 2008 GODINI

Dolasci meunarodnih turista dosegnuli su broj od 922, 000 000 u 2008, to je 18 000
000 vie nego u 2007 godini, koje predstavlja rast od 2 %.
Sve regije imale su pozitivan rast, osim Europe, koja je stagnirala u dolascima
(+0,3%), a za Srednji Istok se biljei najvei porast poveanja dolazaka od 18% vie nego
2007 godine, Afrika je porasla za 4%, Amerika za 3% i Azija i Pacifik 1%.

Meunarodni prihodi od turizma su porasli za 1,7 % na 944 milijarde US$ (642

milijarde eura), prihodi od meunarodnog prijevoza putnika su procijenjeni na 183 milijarde
US$, to predstavlja oko 30% svjetskog izvoza i 6% svjetskog uvoza robe i usluga.
Prikaz 1: Prihodi od turizma i dolasci turista od 1990-2008 (u svijetu)

Izvor: Tourism highlights, 2009 Editon, str. 3

1.10.2. SVRHE PUTOVANJA I NAINI PRIJEVOZA U 2008

Dokolica, odmor i rekreacija navode se kao razlozi za 50% meunarodnih turistikih

dolazaka (51%), 15% razlozi su putovanja zbog posla i u poslovne svrhe te 27% ljudi je
putovalo iz drugih razloga, kao to su posjeta roacima ili prijateljima. Malo vie od polovice
turista stiglo je na svoju destinaciju sa zranim prijevozom (52%), dok je ostatak putovao
cestom (auto, autobus) 38%, vlakom 3% ili brodom 6%

Prikaz 2: Naini prijevoza

Izvor: Torism higlights, 2009 edition, str. 3

1.10.3. DESTINACIJE SA NAJVEIM BROJEM MEUNARODNIH

DOLAZAKA I NAJVEIM PRIHODOM OD MEUNARODNOG
TURIZMA

Prva tri mjesta, da li u dolascima turista ili u prihodu, drale su tri drave, Francuska,
Ujedinjeni narodi i panjolska Francuska je nastavila voditi kao drava sa najveim brojem
meunarodnih turistikih dolazaka, ali je zauzela tree mjesto u prihodima. Amerika je imala
prvo mjesto u prihodima, meutim imala je drugo mjesto u dolascima turista. panjolska je
na treem mjestu po dolasku turista ali je zadrala svoje drugo mjesto kao zemlja u svijetu, i
prva u Europi, koja najvie zarauje od turizma.
Prikaz 3: Meunarodni dolasci turista i prihodi od turizma po zemljama od meunarodnog
turizma

Izvor: Tourism higlights, 2009 edition, str 6

1.10.4. PREDVIANJA ZA 2020 GODINU

Iako je razvoj turizma tijekom prolih par godina bio iregularan, za sada UNWTO je
zadrao svoju dugoronu prognozu. Iskustvo pokazuje da u kratkom roku, periodi breg rasta
( 1995,1996,2000 i 2004-2007) isprekidani su sa periodima sporog rasta (2001-2003,2008).
Dakle, aktualan tempo rasta bio je malo i bri nego to je to ,Vizija za 2020, predskazala je
godinji rast dolaska meunarodnih turista od 4,3 % (1995-2008), a u proraunatoj je bilo
4,1%.
UNWTOs Tourism 2020 Vision procjenjuje da se oekuju meunarodni dolasci od
preko 1,6 milijarde do 2020 godine.
Prikaz 4: Meunarodni dolasci turista, 1950-2020 godine

Izvor: Tourism higlights, 2009 Edition, str. 11

1.11.

ISTRAIVANJA NA RAZINI EUROPE

1.12.

EUROBAROMETAR

10

Eurobarometar anketama mjeri javno miljenje u svim dravama lanicama EU, kao i
u zemljama kandidatkinjama. Tako Europska komisija moe vidjeti to graani misle o
Europskoj uniji i jesu li ili nisu zadovoljni njenim funkcioniranjem. Istraivanja se provode
barem 2 puta godinje jo od 1973. godine u svakoj dravi lanici. Na internetu, na portalu
EU moe se vidjeti npr. kakvo je stajalite graana EU prema euru ili europskom Ustavnom
ugovoru. A kako je Europskoj komisiji vano da vidi kako graani EU, ona rezultate tih
istraivanja stalno prouava i uzima ih u obzir kada donosi nove odluke i zakone.
Eurobarometar (EB) je poseban istraivaki projekt meunacionalnog, komparativnog
drutvenog istraivanja, koje se provodi za potrebe Europske komisije. Pomou
Eurobarometra Komisija prati razvoj javnoga mnijenja o drutvenim i politikim pitanjima u
zemljama lanicama.
Ve od ranih 70-tih godina prologa stoljea provode se ispitivanja na
reprezentativnim uzorcima na nacionalnoj razini u svim zemljama lanicama Europske unije.
Ispitivanja se obavljaju dva puta godinje, svakog proljea i jeseni, a provode se simultano.
Svako se ispitivanje sastoji od otprilike 1000 intervjua, licem u lice, po zemlji lanici.
Eurobarometar provodi razliita istraivanja pa tako i istraivanja o kretanju turizma,
motivima turista, potronju, nain putovanja i sl.

1.13.

UDIO GRAANA EUROPSKE UNIJE KOJI SU PUTOVALI NA

GODINJI ODMOR

71% graana Europske Unije, izjavilo je da su putovali bar jednom tokom 2008
godine, dok 28% nije putovalo tijekom tog perioda. Od ispitanika koji nisu putovali u 2008
godini, njih 65% nisu putovali ni u proloj godini.

Prikaz 5: Udio EU stanovnika koji su putovali u 2008

11

Izvor: Survey on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report, str. 8

1.14.

GLAVNA MOTIVACIJA ZA ODLAZAK NA GODINJI ODMOR U 2008.

Odmor i rekreacija su navedeni kao glavni razlozi za odlazak na godinji odmor kod
vie od treine ispitanika. 20% navela je odmor na plai i 16% ispitanika izjavilo je da su
njihov glavni motiv bili socijalni razlozi npr. posjeta prijateljima ili roacima. Putovanja u
grad, kultura i religija te priroda, bili su navedeni kod manje ispitanika.
Prikaz 11.: Glavna motivacija za odlazak na godinji odmor u 2008.

Izvor: Surveya on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report, str. 17

1.15.

DESTINACIJE ZA ODMOR U 2008.

12

etiri od deset ljudi provelo je veinu svoga odmora u vlastitoj zemlji. Od turista koji
su putovali u inozemstvo, 31% putovalo je u zemlje Europske Unije, gdje su najposjeenije
drave bile panjolska (7%), Italija (5%) i Grka (3%). Druge popularne destincije izvan
Europske Unije bile su, Turska (3%) i Ujedinjeni Narodi i Hrvatska sa 2%.
Prikaz 6: Glavne destinacije u 2008

Izvor: Survey on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report, str.19

1.16.

KORITENJE PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U 2008.

Skoro polovica ljudi koji su ili na odmor, putovali su na svoje odredite automobilom
ili motociklom a ostali zrakoplovom. Manje od 1/10 turista su putovalo je autobusom, vlakom
i brodom.
Prikaz 7: Koritenje prijevoznih sredstava u 2008

Izvor: Survey on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report, str. 22

1.17.

GLAVNI PERIODI ZA GODINJI ODMOR TOKOM 2008.

13

Sedam od deset turista su krenuli na svoj godinji odmor u ljetnoj sezoni: lipanj i
srpanj su bili najpopularniji mjeseci.
Zemlje iz kojih su turisti najvie ili na godinji odmor u ovim mjesecima su:
Maarska, Portugal i Slovenija, Grka, Cipar , Italija i Litva, Republika eka, Rumunjska,
panjolska te Belgija.
Prikaz 8: Glavni periodi za odlazak na godinji odmor

Izvor: Survey on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report, str. 26

1.18.

ISTRAIVANJA NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE

14

1.19.

INSTITUT ZA TURIZAM I ISTRAIVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Institut za turizam u Republici Hrvatskoj provodi razliita primarna istraivanja.

Najpoznatija su trina istraivanja pod imenom TOMAS koja se provode jo od 1987.
godine, a obuhvaaju stavove i potronju turista u hrvatskim turistikim destinacijama za
vrijeme ljeta, na jedrenju, krunom putovanju, u tranzitu, posjeti gradovima ili nacionalnom
parku. Naziv Tomas potjee od jednog istraivanja provedenog u vicarskoj jo 1985 godine
pod nazivom TOuristicher MArtforschungssystem Schweiz (Turistiki marketinko
informacijski sustav vicarske), a on je danas kako u vicarskoj tako i u Hrvatskoj zadran
kao brend.
Tri najpoznatija Tomas istraivanja u Republici Hrvatskoj su TOMAS ljeto, Tomas
nautika i TOMAS Zagreb. Za ova istraivanja podaci se prikupljaju u vie vremenskih
razdoblja te se usporeuju tokom vremena.
Glavne skupine obiljeja u istraivanjima su:

sociodemografska obiljeja posjetitelja i turista,

glavna obiljeja putovanja koja ukljuuju motive, izvore

financiranja, lojalnost i sl.,

stavove o ponudi i stupanj zadovoljstva turistikom ponudom, te

ukupne trokove i trokove prema vrsti izdataka.

Najei instrument istraivanja je strukturirani upitnik, veina pitanja je

zatvorenog tipa, a tiskaju se na razliitim jezicima. Podaci se veinom prikupljaju
metodom intervjua. Uzorak je sluajan, dok je posebno definirana populacija za
svako od istraivanja posebno. Podaci se obrauju raunalno a potom se prenose i
objavljuju pri Institutu za turizam.

1.20.

TRENDOVI TOMAS LJETO: od 1987. do 2007. godine

15

Glavnina turistikog prometa u Hrvatskoj odvija se u ljetnim mjesecima zbog ega je

pokrenuto istraivanje pod nazivom: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj. Provodi se u
intervalima od dvije do tri godine a glavni ciljevi su dobivanja podataka o obiljejima
domae i inozemne potranje tj. otkrivanje novih trendova potranje. Istraivanje se provodilo
osobnim intervjuom, kod domaih i inozemnih gostiju na uzorku od 4915 ispitanika.
Anketiranje se provodilo u hotelima, kampovi, restoranima ili turistikim mjestima u sedam
primorskih upanija u razdoblju od lipnja do rujna 2007. Rezultati istraivanja TOMAS Ljeto
upuuju na trend kontinuirane dominacije turista srednje dobne skupine tj. Od 30 do 49
godina starosti, dominaciju dolazaka u pratnju obitelji te dominaciju lojalnih gostiju, vjernih
hrvatskoj ljetnoj, odmorinoj ponudi. Tek svaki peti gost dolazi prvi put. 2 Istraivanjem se
dolazi i do saznanja da se poveava udio obrazovanih gostiju, da se duljina godinjeg odmora
smanjuje na devet noenja dok se turisti bave sve vie aktivnou. Potronja gostiju raste, a
nezadovoljni su mogunostima za kulturom, zabavom ili kupnjom. Najvei potroai si
Britanci, Rusi i Francuzi a najvie troe u Dubrovako Neretvanskoj upaniji. Naini
prikupljanja informacija o destinaciji su razliiti, najee se prikupljaju putem medija (izuzev
interneta) i od prijatelja i rodbine. Ovim se istraivanjem ocjenjivalo i zadovoljstvo ponudom
koje je sadravalo trideset elemenata. Najzadovoljniji su prirodnim ljepotama, osobnom
sigurnou i gostoljubivou lokalnog stanovnitva, dok su nezadovoljni cestama prema
destinacijama i ponudom bilo kulturnih ili zabavnih manifestacija..

Prikaz 9: Aktivnosti turista u turistikom mjestu u razdoblju od 1997. do 2007. godine

Znanstvena edicija Instituta za turizam: TOMAS Trendovi, stavovi i potronja turista u Hrvatskoj,
Zagreb 2009, str. 11

16

Izvor.: Znanstvena edicija Instituta za turizam: TOMAS Trendovi, stavovi i potronja turista u Hrvatskoj,
Zagreb 2009, str. 33

1.21.

TRENDOVI TOMAS NAUTIKA od 2001. do 2007. godine

Istraivanje Tomas nautika bazira se na jahting turizmu koji je dominantan s obzirom

na sve popularniji kruzing turizam. Osim standardnih saznanja o dobi, spolu ili potronji
dolazi se do saznanja da su nautiari sve mlai i obrazovaniji, na plovilu je sve vie osoba
koje su aktivnije tj. obilaze restorane i bave se raznim aktivnostima na kopu ili moru.
Istraivanje pokazuje da je prosjena potronja nautiara dvostruko vea od ostalih turista.
Nezadovoljni su marinama i njihovom ponudom.

1.22.

TRENDOVI TOMAS ZAGREB: od 1988. do 2008. godine

17

Ovo istraivanje pokazuje obiljeja potranje svih segmenata turizma u gradu

Zagrebu. Istraivanje se provodilo pet puta, pokazuje nam rast smjetajne ponude u gradu.
Zagreb se nastoji pozicionirati za gradski odmor. Grad najee ima poslovne goste, meutim
pokuava dati gostima nova iskustva, kulturu i zabavu. Gosti najee dolaze u pratnji
partnera a najee ga posjeuju prvi put, krae borave i dolaze zrakoplovom. Najea
aktivnost je razgled grada, dok se muzeji loe posjeuju. Gosti su zadovoljni infrastrukturom i
osobnom sigurnou a manje zadovoljstvo pokazuju za ponudu suvenira, zabave i mogunosti
za kupnju.

1.23.

TOMAS TRANZIT 2005.

Najznaajnija vrsta prijevoza je cestovni i bitno utjee na cjelokupni dojam turistike

ponude tj. na cjelokupan doivljaj. Istraivanje se provodilo s obzirom na put do priobalnih ili
otokih mjesta. Gosti najee staju oko 35 minuta zbog toaleta, toenja goriva ili odmora od
vonje. Gosti nisu bili zadovoljni niti jednim elementom ponude pa ak ni istoom sanitarnih
vorova. Prosjeno, tijekom putovanja po cestama potroili su oko 20 eura po osobi i to na
gorivo, cestarine te hranu i pie. Ovo istraivanje trebalo bi poticati poboljanje ponude na
cestama.

1.24.

TOMAS MEUNARODNA BRODSKA KRUNA PUTOVANJA 2006.

Prema istraivanju ova su putovanja na Mediteranu jo u razvoju ime su se kruzing

putovanja u Hrvatskoj u posljednjim godinama gotovo udvostruila. Podaci su se prikupljali u
Dubrovniku, Zadru, Splitu i na Koruli, osobnim intervjuom. Prikupljeni podaci su osnovni
sociodemografski, podaci o trokovima boravka, stavovi o ponudi i konkurentnosti. 64%
posjetitelja dolazi prvi puta a najei su Talijani. Samostalno razgledavaju grad, zalaze u
kafe barove i restorane te ostavljaju oko 39 eura po osobi. Gosti nisu zadovoljni dostupnou
broura i organizacijom prometa u gradu.

18

1.25.

TOMAS NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE 2006.

Svaki zatieni krajolik veina ljudi eli posjetiti ime dolazi do posljedica za biljni i
ivotinjski svijet zbog ega je bitno stvoriti ravnoteu izmeu oekivanja gostiju i potreba
okoline. Ovo istraivanje pokazuje da su najei gosti srednje dobi, obrazovani su i vie
platene moi. Veinom su svi zainteresirani za prirodne ljepote, dok je samo njih 10 do 20%
pravih zaljubljenika u prirodu. Gosti potroe tijekom posjeta oko 20 eura. Veina posjetitelja,
ak 92% zadovoljna je posjetom parku, uslugama i cjelokupnom ponudom.

1.26.

TOMAS KULTURNI TURIZAM 2008.

Istraivanja kulturnog turizma prvo je cjelovito istraivanje posjetitelja kulturnih

atrakcija i dogaanja u Hrvatskoj. Jedan od ciljeva bio je utvrivanje profila posjetitelja,
karakteristike njihova putovanja, potronju i zadovoljstvo. Rezultati su pokazali da su gosti
uglavnom mlae ili srednje dobi, natprosjeno obrazovani i veoma dobrostojei. Veina ih je
zadovoljna

posjetom,

kvalitetom

programa,

mogunou

da

naue

nove

stvari,

profesionalnou osoblja i urednou. Gosti izraavaju nedostatke kod prometa i prometne

signalizacije te dostupnosti informacija. Veina posjetitelja dolazi s ciljem posjeta kulturnim
atrakcijama i dogaajima te troe oko 45 eura ako ostaju viednevno ili 28 eura ako su u
jednodnevnom posjetu.

1.27.

POSJET LUBENICAMA

Istraivanje je provedeno u zatienoj kulturno povijesnoj sredini na otoku Cresu

tijekom ljeta 2005 godine, na inicijativu udruge koja skrbi o prirodnoj i kulturnoj batini.
19

Lubenice se nalaze, zbog svoje ouvanosti u gotovo svim turistikim vodiima, zbog ega ih
turisti obilaze. Istraivala se mogunost poveanja ekonomskih koristi od posjeta lubenicama
te mogunosti povratka iseljenog stanovnitava. Spoznaje o posjetiteljima lubenica su
ograniene i zasnovane uglavnom na utiscima. Posjetitelji uglavnom dolaze na otok proetati,
popiti pie ili ruati. Provedeno je primarno istraivanje te se nastoji ulagati u prilazne ceste,
parkiralita te smjetaj. 200 do 300 dnevnih gostiju je mlae i srednje dobi, veina ih ciljano
dolazi i to u drutvu partnera ili obitelji.

1.28.

ZAKLJUAK

Turizam je jedna od stratekih odrednica hrvatskog gospodarstva. Globalizacijski

procesi i promjene na tritu uinili su ga vrlo zahtjevnim. Zahtjevi za osnovnim i dodatnim
sadrajima permanentno se razvijaju, zbog ega se javlja potreba za provoenjem istraivanja.
20

Nuno je prikupiti informacije o gostima i konkurenciji, ali i istovremeno utjecati na

stvaranje informacija o turistikoj ponudi. Upravo ta dva podruja posebno su vana u
turizmu i sutinska su pitanja marketinga: istraivanje trita da bi se ponudila oekivana ili
usluga bolja od oekivane, a s druge strane aktivnosti informiranja potroaa, od medijskog
oglaivanja, publiciteta, odnosa s javnou, razliitih promotivnih sredstava, do osobne
prodaje. Da bi se saznale preferencije turista, moraju se ee provoditi istraivanja jer su
svjetski trendovi sve podloniji promjenama.
U Republiku Hrvatsku dolazi sve vie visoko obrazovanih ljudi, bave se
mnogobrojnijim aktivnostima, dok nautiari izlaze iz svojih jahti, obilaze kafe barove i
restorane te ostavljaju sve veu koliinu novca. Gosti su nezadovoljni ponudom na putu do
destinacije, primjerice loim cestama, starim benzinskim crpkama i prljavim toaletima, dok ih
u destinaciji mui nedostatak zabave i loa ponuda suvenira.

1.29.

LITERATURA

1. http://www.iztzg.hr
2. http://www.unwto.org
21

3. Marui M., Prebeac D.: Istraivanje turistikih trita, Adeco, Zagreb 2004
4. Survey on the attitudes of Europeans towards tourism; Analitical report,
5. Turism highlights, 2009 edition, UNWTO
6. Znanstvena edicija Instituta za turizam: TOMAS Trendovi, stavovi i potronja
turista u Hrvatskoj, Zagreb 2009,

1.30.

PRILOG
Naziv istraivanja: TOMAS Brodska kruna putovanja 2006. Stavovi i potronja turista na brodskim krunim putovanjima
Voditelj: Sinia Horak
Naruitelj:
22

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH

Hrvatska turistika zajednica
TZ Dubrovako-Neretvanske upanije
TZ Grada Dubrovnika
TZ Grada Korule
TZ Splitsko-Dalmatinske upanije
TZ Zadarske upanije
TZ Grada Zadra
Luka uprava Zadar
Izvoa: Institut za turizam
Cilj istraivanja: Istraivanje Stavovi i potronja turista na brodskim
krunim putovanjima u Hrvatskoj predstavlja jedno od serije TOMAS istraivanja
koje Institut za turizam provodi kontinuirano od 1987. godine. Osnovni cilj
istraivanja TOMAS Brodska kruna putovanja 2006 je dobivanje pouzdanih i
aktualnih informacija o turistikoj potranji i potronji putnika na brodskim
cruising putovanjima, u destinacijama u Hrvatskoj, u 2006. godini. Podaci
prikupljeni istraivanjem omoguit e:
utvrivanje opsega i strukture turistike potronje putnika i lanova
posade na
brodskim krunim putovanjima u destinacijama uplovljavanja u Hrvatskoj,
utvrivanje glavnih prednosti i slabosti turistike ponude destinacija
uplovljavanja na
krunim putovanjima u Hrvatskoj te
ocjenu turistike ponude destinacije uplovljavanja u Hrvatskoj u odnosu
na druge
posjeene destinacije na krunim putovanjima.
Prostorni obuhvat: Dubrovnik, Korula, Split i Zadar
Vremenski obuhvat: lipanj-rujan 2006. godine
Metodologija istraivanja: Sadraj istraivanja obuhvaa osnovne
sociodemografske podatke o putnicima i lanovima posade na brodskim krunim
putovanjima, obiljeja boravka putnika i lanova posade u destinaciji
uplovljavanja/gradu i okolici, trokove boravka u destinaciji uplovljavanja,
stavove o turistikoj ponudi destinacije uplovljavanja koji ukljuuju 14 razliitih
elemenata turistike ponude grada i okolice te ocjenu konkurentnosti turistike
23

ponude destinacije uplovljavanja s drugim posjeenim destinacijama na brodskom

krunom putovanju. Istraivanje se provodi metodom osobnog intervjua na uzorku
od 1500 ispitanika u etiri luke. Dizajn i alokacija uzorka osiguravaju
reprezentativnost dobivenih rezultata na razini luke te na razini putnik/lan posade.
Radi se o stratificiranom sluajnom uzorku prema gradu, veliini broda mjerenoj
brojem putnika i gostu (putnik/posada).
SAETAK
TOMAS
Brodska kruna
putovanja 2006

Istraivanje stavova i potronje putnika i lanova

posade na brodskim krunim
putovanjima u Hrvatskoj u 2006. godini.
Provodi se prvi puta, a financijski ga podupiru
Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka RH, Hrvatska turistika zajednica,
Turistike zajednica
Dubrovako-neretvanske,

Splitsko-dalmatinske

Zadarske upanije, gradova

Ciljevi
istraivanja

Dubrovnika, Korule i Zadra te Luka uprava Zadar.

METODOLOGIJA
Prikupljanje pouzdanih i aktualnih informacija o
turistikoj potranji i potronji
putnika i lanova posade na brodskim krunim
putovanjima, u destinacijama u
Hrvatskoj.

Prostorni i

Postavljanje te testiranje metodologije istraivanja.

Dubrovnik, Korula, Split i Zadar.

vremenski

Lipanj - rujan 2006. godine.

obuhvat
Metode i

Osobni intervju s gostima na brodskim krunim

instrumenti

putovanjima, prije njihovog

istraivanja

povratka na brod.

Sadraj

Strukturirani upitnik, tiskan na pet stranih jezika.

Definiran je na temelju pregleda inozemnih iskustava

istraivanja

i osnovne metodologije
24

TOMAS istraivanja.
Sociodemografski profil gostiju na brodskim krunim
putovanjima, aktivnosti u
destinaciji, zadovoljstvo ponudom u destinaciji te
Populacija

potronja gostiju u destinaciji.

Svi gosti (putnici i lanovi posade) na meunarodnim
brodskim krunim
putovanjima koji su posjeivali Dubrovnik, Korulu,
Split i Zadar tijekom etiri

Uzorak

ljetna mjeseca 2006. godine.

1.340 putnika i 319 lanova posade.
Stratificirani sluajni uzorak prema gradu, veliini
broda mjerenoj brojem putnika
i gostu (putnik/posada).
Okvir za izbor uzorka planovi ticanja brodova na
krunim putovanjima za

Ponderiranje

odabrane etiri luke.

Rezultati su ponderirani ostvarenim prometom
putnika na brodskim krunim
putovanjima u etiri grada u razdoblju VI-IX 2006.,
prema veliini broda.
Osigurana je reprezentativnost uzorka na razini
grada, gosta (putnik/posada) i

Prikaz rezultata
istraivanja

veliine broda.
Rezultati istraivanja prikazuju se ukupno, na razini
pojedinog grada anketiranja,
prema veliini broda, posebno za putnike i posadu te
prema zemlji porijekla
putnika.
Posebno se, prema istoj strukturi, prikazuju i rezultati

istraivanja za Dubrovnik.
Sociodemografski
Najvie je Talijana (27%), kako meu putnicima tako
profil putnika i
lanova posade

i meu posadom. Slijede

gosti iz SAD-a (20%), panjolci (17%), Britanci (7%),
Francuzi (7%), Nijemci (3%) te
25

gosti iz ostalih europskih i izvaneuropskih zemalja.

Meu potonjima zastupljeniji
su lanovi posade.
Prosjena starost gostiju s kruzera je 42 godine, pri
emu su putnici stari 44
godine u prosjeku, a lanovi posade 31 godinu.
64% gostiju s kruzera u prvom je posjetu Hrvatskoj
(73% putnika i 9% lanova
posade).
Prosjena duljina boravka gostiju izvan broda u

Aktivnosti u
destinaciji

destinaciji iznosi 5 sati, putnika

5,3 sata, a posade 4 sata u prosjeku.
Gosti u destinaciji konzumiraju pie (80%) u
ugostiteljskim objektima, odlaze u
kupovinu (78%) te samostalno razgledavaju grad
(72%).
Od 30 do 50% gostiju konzumira hranu u
ugostiteljskim objektima (48%), odlazi
na organizirani izlet u okolicu i/ili organizirani razgled
grada (39%) te posjeuje
muzej ili izlobu (31%).
Svaki deseti gost vraa se na brod tijekom boravka u
destinaciji zbog odmora,

Zadovoljstvo
boravkom u
destinaciji

osvjeenja ili konzumiranja hrane i pia.

Gosti su izrazito zadovoljni sljedeim elementima
turistike ponude destinacije:
ukupnim

doivljajem

destinacije,

ponudom

organizacijom izleta u okolicu i

organiziranog

razgleda

grada,

gastronomskom

ponudom, ponudom suvenira,

strunou i znanjem jezika turistikih vodia,
mogunostima za kupnju i
osobnom sigurnou.
Neto manje zadovoljni gosti su bili ljubaznou
26

osoblja i gostoljubivou
lokalnog stanovnitva, ureenou grada i okolice te
kvalitetom turistike
signalizacije.
Srednji stupanj zadovoljstva gosti su iskazali za
dostupnost turistikih broura, a
izrazito nezadovoljstvo organizacijom prometa u
gradu.
Konkurentnost
hrvatskih kruzing
destinacijia

Oko 11% gostiju bilo je zadovoljnije ponudom u

nekoj drugoj destinaciji.
Gosti Dubrovnika u najveoj su mjeri kao
konkurentske destinacije Dubrovniku
navodili

Istanbul,

Veneciju

nekoliko

grkih

destinacija (Rodos, Mikonos, Krf,

Potronja
gostiju u
destinaciji

Atenu i Grku u cjelini).

Gosti su u destinaciji potroili u prosjeku oko 39 po
osobi, pri emu putnici 41 ,
a lanovi posade oko 29 po osobi.
Oko 5% gostiju ne troi u destinaciji nita, dok oko
4% gostiju troi vie od 100
po osobi.
Meu putnicima, najbolji potroai su gosti iz Velike
Britanije (51 ), SAD-a (49 ) i
Francuske (46 ).
Najmanje troi gost s kruzera u Koruli, 34 u
prosjeku po osobi, i gost
Dubrovnika, oko 37 , dok gost s kruzera u Splitu
potroi 71 , a u Zadru 82 .
Najvie su se kupovali suveniri, oko 62%, zatim
razglednice koje je kupio svaki
trei gost, odjevni predmeti koje je kupio svaki peti
gost, autohtona hrvatska pia
(16%), umjetniki predmeti (16%) te autohtoni
prehrambeni proizvodi (12%).
27

28