Financijski Menadžment, Skripta Za 1. Kolokvij

Financijski menadment- skripta za 1.
kolokvij
1. POGLAVLJE
- stvaranje novih proizvodnih dobra ovisi o tednji, a tednja se sastoji u odgodi potronje stvorenih
korisnih dobra
- tednja predstavlja bitan imbenik akumulacije i odravanja proizvodnih dobara kao kapitala
- kapitalna cijena identificira se mjerenjem odnosno izraunavanjem vrijednosti novca, njegova
vrijednost poistovjeuje s psihikom rtvom koja proizlazi iz odgode potronje odnosno tednje
- naini plaanja:
o u polaznoj generaciji, u tzv. obinoj razmjeni ili vezanoj trgovini, robu ili uslugu plaalo se drugom
robom ili uslugom, a zatim i -posebno vrijednim stvarima kao to su zlato, srebro i slino.
o taj se nain plaanja postupno razvija pa nastaju kovanice (zlatnici, srebrnjaci i sl. s odre!enom
nominalnom vrijednou odnosno sa vrijednou novanih jedinica
o u iduoj etapi pojavljuju se bankovne note kao papirnate novanice odnosno kao papirni novac,
koje su uskoro zauzele dominantnu poziciju kao instrument plaanja" gotovinsko plaanje
o daljnji razvoj, u novoj generaciji, doveo je do tzv. dokumentarnih naina plaanja, kao to su
(depozitni#iralni novac:
a) ek
b) platni nalog
c) vauer
$ preduvjet takvom nainu plaanja su otvoreni rauni u bankama i drugim
financijskim institucijama$ osnovi platnoga naloga kao papirnoga dokumenta, prenose
se sredstva s rauna uplatioca na raun primaoca
Trasat je osoba koja treba isplatiti mjenicu nakon to ona dospije na naplatu !da bi trasat postao
mjeninim dunikom, nije dovoljno to njegovo ime stoji na mjenici, ve je treba i akceptirati"
Trasant je osoba koja izdaje mjenicu !da bi mjenica bila pravno valjana, trasant je mora vlastoruno
potpisati"
e!itent je osoba koju je izdatnik !trasant" mjenice ili eka oznaio na samoj ispravi kao prvog
korisnika, odnosno onoga kojem se ili po ijoj se naredbi ima isplatiti mjesena ili ekovna svota
"E#OV$
- #ekovi me!unarodnoga platnoga prometa mogu se razvrstati na:
a" bankarske
o mogu biti vueni od jedne banke na drugu, pa su, dakle, trasant i trasat - razliite banke
o ova se vrsta ekova moe podijeliti na:
- nostro-ekove: izdaju se u zemlji a plativi su u inozemstvu (trasant domaa, a trasat -
inozemna banka
- loro-ekove: izdaju ih inozemne banke, a (naplativi su u inozemstvu i u zemlji, zavisno
o tome da li su vueni na inozemnu ili na domau banku
b" p%tnike
o izdaju ih inozemne banke (%ank o& 'merica, (e) *ork+ ,irst -orporation, (e) *ork+ %arcla.s
%ank /nternational 0td., 0ondon+ 1eutsche %anke '2, ,rank&urt i druge ili poznate putnike
kompanije ('merican 34press -ompan., (e) *ork+ 5homas -ook and 6on 0imited, 0ondon i
druge
o !na"plativi su u inozemstvu
o najee ih koriste putnici i turisti pri putovanju iz jedne zemlje u drugu, jer su vrlo prikladni za
plaanje putnikih trokova
o vlasnik svaki putniki ek potpisuje 7 puta, 8. put kad ga kupuje u svojoj zemlji, a 7. put kad ga
unovuje u inozemstvu

c" e%ro&eko'e
o izdaju ih banke i kreditne ustanove kad njihovi korisnici kod njih otvore poseban raun i na taj
raun poloe novana sredstva kojima e pokrivati plaanja euro-ekom
1
Financijski menadment- skripta za 1. kolokvij
o korisnik euro-eka dri garantnu karticu kod sebe, a slui mu za sravnjivanje podataka iz
euro-eka i garantne kartice odnosno za dokazivanje identiteta, te za dokazivanje pokria
plaanja
d" nebankarske ili privatne ekove
o predstavljaju ekove na kojima trasanti nisu banke nego razne inozemne tvrtke, ustanove ili
fizike osobe
o trasati su banke- sigurnost naplate nije zajamena
o ove ekove banke u pravilu prihvaaju s rezervom ili s prethodnom provjerom ispravnosti i mogunosti naplate
o potvreni ili certificirani ekovi sadre vizu (potvrdu trasata da postoji pokrie eka i da e to pokrie biti
zadrano do isplate eka)
PLAT($ (ALOG (money order)
- predstavlja pismeni nalog trasatu da na teret trasanta treoj osobi odnosno remitentu isplati
odre$eni iznos novca.
- kao obrasci platnog naloga obino slue ekovi, potanske uputnice i razni virmanski platni
nalozi
- u grupu platnih naloga spadaju%
a) $nternational )one* Order
- predstavlja svojevrstan ek kod kojeg su transant i trasat ista banka a remitent-
fizika osoba
- ova se vrsta platnog naloga susree u poslovanju s angloamerikim zemljama
b) eko'i i+danja Tresa%rer o, t-e .nited /tates o, A!erica.
- namijenjeni su isplati mirovina ili invalidnina iseljenicima-povratnicima ili njihovim
obiteljima, a vuku ih institucije u &'(-a na dravnu blagajnu &'(-a

VA."E (voucher)
- predstavlja svojevrsnu pisanu poruku, propisanog oblika i izgleda, kojom se jami da e
plaanje biti izvreno u iznosu koji je na njemu (vaueru) upisan
- potvrda korisnika da je unaprijed uplatio nominalni iznos koji je na njemu upisan
- koristi se u turizmu za plaanje usluga ugovorenih aranmanom
- specifine vrste vauera bonovi za topli obrok (luncheon voucher) i poklon bon (gift voucher)
- pla0anje
a" kreditnom karticom pay after
b" elektroniko plaanje i ! pa* no1
c" plaanje smart karticom pay before
suvremena generacija naina plaanja svodi se na plaanje plastikom odnosno plastinim novcem
#reditno! kartico!
- platilac !dunik" koristi se kao zamjenom za gotovinu
- prilikom plaanja potpisuje kartini obrazac (slip) preuzima obvezu da e odgovarajuu svotu novca
platiti izdavaocu kartice !obino je to banka ili kreditna institucija), dok kreditor (obino je to ugovorni
dobavlja) stjee pravo da istu svotu zahtijeva od izdavaoca kartice
- najznaajnije bankarske kartice su 3uropa.-9aster-ard i :/6'
- tradicionalne nebankarske kartice su 'merican 34press i 1iners -lub
- plati kasnije (pa" after) kartice
)od elektronikog plaanja
- transakcije se na raunima u kreditnim institucijama provode i na temelju elektroniki
prijenosnih podataka !instrukcija", a ne samo na temelju papirnatog dokumenta, koji esto
ostaje na mjestu nastanka
*
- najee se razumijeva da se cijeli postupak plaanja odvija putem elektronikog sustava, tj.
iniciranjem, autorizacijom, prijenosom i izravnim zaduenjem odnosno odobrenjem rauna
- kad se plastina kartica rabi za iniciranje elektronikog prijenosa sredstava" plati sada kartice (pay
now) ili debitne kartice
- plaanje plastinom karticom vezano je na &izike ure!aje kojima se prijenos ostvaruje i to na:
- bankomate (AT ! Automate" Teller achine)
- posebne elektroniki trans&eme ure!aje koji, iz daleka ili na samome prodajnome
(kupovnome mjestu (#$% ! #oint of %ale), omoguuju imaocu plastine kartice da u kreditnoj
instituciji zadui svoj raun za iznos kupljene robe ili dobivene usluge
/!art2 c-ip2 cas- ili inteligentna kartica
- kartica u koju je ugra$en vrlo tanak ip s memorijom o pohranjenom novcu, i kao takva spada
u grupu kartica koje se nazivaju i plati prije kartice (pay before) ili pretplatne kartice
- u koritenju ove kartice nije potrebna elektronika veza s raunom njezinoga korisnika u kreditnoj
instituciji
+ovac rijetko kada predstavlja krajnju potrebu, #rajnj% potreb% predstavljaju ekonomska dobra i usluge,
kojima novac upravlja u procesu njihove razmjene.
Financiranje potronje evidentno je osobito u oblasti nabave dobara za osobne potrebe. 5a se dobra mogu
stei:
a" kapitalom iz vlastitih fondova namijenjenih za zadovoljenje takvih potreba
b" kapitalom posu$enim od drugih osoba, poduzea ili &inancijskih institucija
-roizvodni procesi koji produciraju proizvode za zadovoljavanje potreba potroaa predstavljaju
indirektnu proizvodnju, a osnovu sustava financiranja procesa proi&vo"nje pre"stavlja kapital' odnosno svaka
"ruga imovina koja je sposobna stvarati "o"atnu vrije"nost( ;na moe biti i& vlastitih fon"ova ili i& vanjskih
financijskih i&vora( <ato se moe rei da je kapital odre!ena nunost u procesu proizvodnje odnosno u procesu
pruanja usluga.
O POJ). 3$(A(4$J/#$ )E(A56)E(T
- obuhvaa iroko podruje ekonomskih aktivnosti posveenih kapitalu kao vrijednosti koja
stvara viak vrijednosti
- sloenica od dvije rijei+ rije financije (engleski finance' njemaki )inan&en' talijanski finan&e)
potjee od &rancuske rijei finance' to znai novana sredstva' odnosno novac, a rije menadment
dolazi od engleske rijei management to znai upravljanje
- financije se dijele u tri skupine i to%
a" ja'ne ,inancije obuhvaaju kapitalne &ondove i proraune, zajedno s poreznom
administracijom koja predstavlja produenu ruku vladinih tijela
b" !onetarne ,inancije obuhvaaju monetarno-kreditni sustav i monetarno-kreditnu
politiku
c" poslo'ne ,inancije/financijski menadment upravljanje kapitalom poduzea u cilju
njegove multiplikacije. (o, bez obzira na ovu podjelu, &inancije svoje izvorite uvijek imaju u
gospodarskim potrebama za robom i uslugama
Osno'ne ,inancijske akti'nosti, neophodne za uspjeno &inancijsko vo!enje poduzea, mogu se svrstati u etiri grupe
1. ,inancijsko planiranje (financial planning)
- sastoji se u procjenjivanju buduih neto novanih tokova odnosno u procjenjivanju
novanih primitaka i novanih izdataka
- planirati i ujednaavati novane izdatke za fiksnu i tekuu imovinu u skladu s
potrebama i financijskim mogunostima poduzea znai drati u ravnotei financijski
plan odnosno proraun !budget" kao osnovu uspjenog financijskog menedmenta
.
- (erealni opti!i+a!& zasnovan na pretpostavci kako e u zadnjem trenutku iskrsnuti neki bi&nis
(business) koji e rijeiti probleme! ne !o7e biti osno'o! +a %spjeno poslo'anje (kontinuirano
&inancijsko planiranje=
*. ,inanciranje (financing) podrazumijeva pribavljanje novanih sredstava, njihovo koritenje u
poslovanju i vraanje njihovim izvorima
.. ,inancijsk% anali+% (financial analysis) raunovodstvenih zapisa, ako se razumno primjenjuje,
omoguava &inancijskom menedmentu shvaanje prolih poslovnih ostvarenja i tekuih &inancijskih
prilika, primarno koristei novana mjerila i pokazatelje zasnovane na financijskim podacima
/. ,inancijsk% kontrol% (financial control)
- obuhvaa ispitivanje prolih i tekuih financijskih aktivnosti i novanih isplata, kako bi
se utvrdilo da li novani tokovi slijede financijski plan i da li se eventualne devijacije
razrjeavaju u skladu s dugoronim financijskim planom poduzea
- konstantno mijenjanje uvjeta poslovanja zahtijeva kontinuirani rebalans modi&iciranje i
auriranje prvobitno utvr!enog &inancijskog plana
- prilikom financijske kontrole esto se primjenjuje metoda #$% koja podrazumijeva nadzor nad veinom stavki
3inancijska strategija
- predstavlja izvrni dio dugorone financijske politike poduzea a i&ra*ava se kao stvaralako
usmjeravanje ka temeljnim &inancijskim ciljevima ' i to:
a. odre$ivanjem presudnih i vrlo znaajnih financijskih zadaa,
b. alokacijom izvora i imovine kroz prikladne strukture koje omoguavaju inicijativu ili
prilago$avanje financijskim situacijama (&inancijski manevar, &inancijska gimnastika
c. izborom puteva i postupaka &a posti&anje tih ciljeva (&inancijska taktika)
& tek kombinacijom s'i- !nabave, proizvodnje, prodaje, podruje financijskog menadmenta"
poslovnih odluka postie se maksimalna profitabilnost poduzea
-rilikom donoenja poslovnih odluka o pribavljanju novanih sredstava, financijski menedment
posebnu panju poklanja%
1. visini potrebnih novanih sredstava
*. dinamici pribavljanja novanih sredstava
.. dinamici vraanja novanih sredstava
/. moguim izvorima financiranja
0. uvjetima financiranja
1. stupnju financijskog rizika, te
2. najboljoj kombinaciji izvora financiranja
- tako$er obuhvaa i%
1. kontrol% %potrebe no'ani- sredsta'a podrazumijeva nadgledanje ulaganja u tekuu
imovinu i nadgledanje koritenja odnosno troenja postojeih novanih sredstava, sve u
cilju njihovog maksimalnog iskoritenja i spreavanja nenamjenskoga troenja
*. posebna se briga vodi o raspodjeli ostvarenoga neto dobitka poduzea' a ta se novana
sredstva, razmiljajui &inancijski, mogu iskoristiti za proirenje postojeih ili za otvaranje novih
poslova, za podmirenje vanjskih dugova, za isplatu dividendi, za otkup vrijednosnih papira i sl.
3inancijska sit%acija3financijska pozicija izraava sadanji i perspektivni financijski poloaj
poduzea na osnovi me$usobnog odnosa pozicija u okviru aktive i pasive, ali i odnosa izme$u
odgovarajuih pozicija ili grupa pozicija aktive i pasive
4emeljni ,inancijski !oti'i8 ostvarenje dobitka poduzea odnosno neto dobitka po dionici, uz to manji
financijski rizik, uz to manju neizvjesnost i u to kraem roku 9 d'a osno'na ,inancijska naela
1. prvo naelo zahtijeva maksimalno iskori+tenje kapitala' koji treba usmjeravati i kontrolirati tako "a
ostvaruje maksimalan priho" po je"inici ulo*enoga kapitala
*. dr%go naelo zahtijeva da i&nos neto "obitka po svakoj je"inici ostvarenog priho"a tako,er
treba biti maksimalan- ovisi i o kontroli novanih i&"ataka ukljuenih u stvaranje novanih!
primitaka po ulo*enoj novanoj je"inici(
/
)aksi!alan opseg no'ani- pri!itaka s !aksi!alni! dobitko!2 %+ !ini!alne no'ane i+datke,
ukazuje i na maksimalnu profitabilnost poslovne aktivnosti&
OGA($:A4$J/#$ O;L$4$ PO5.:E<A8
a" inokosna poduzea (sole proprietorship
b" partnerska poduzea (partnership
c" korporacije (corporation
$(O#O/(O PO5.:E<E !individualno vlasnitvo"
- predstavlja najjednostavniji oblik poduzea u kojem je jedna osoba ujedno i vlasnik poduzea.
- odgovornost za dugove poduzea u ovom obliku organiziranja je na osobi vlasnika koja za
poslove poduzea odgovara itavom svojom imovinom, ukljuujui i osobnu imovinu, koja nije
koritena u poslovanju
- vlasnik u ovom obliku poduzea nije jedini koji dijeli cjelokupni rizik poslovanja ! u pojedinim
sluajevima i kreditori te zaposleni radnici"
- zbog izbjegavanja dvostrukog oporezivanja !double ta5ation", oporezivanje se provodi strogo
samo jedanp%t, a prihod ovoga tipa poduzea tretira se kao osobni prihod vlasnika
- cjelokupni menedment u ovome tipu poduzea u rukama je vlasnika
- vlasnik sam provodi kontrolu svih dijelova poslovanja poduzea
- odluke o investicijama prvenstveno ovise o kapitalnim i kreditnim sposobnostima vlasnika,
odnosno njegovoj sposobnosti da u potpunosti i u roku ispuni preuzete obveze
- vlasnitvo nad imovinom poduzea ovisi o financijskom udjelu vlasnika i o kapitalu vjerovnika
angairanom za financiranje poslovanja poduzea
PAT(E/#A PO5.:E<A !ortaka poduzea"
- moe se organizirati kao%
1. op0e partnersko pod%+e0e (general partnership
o nastaje istim partnerskim sporazumom izme$u dviju ili vie osoba koje udruuju
odre$eni ulog u zajedniko poslovanje
o tim sporazumom odre$uju se prava i obveze pojedinih partnera odnosno ortaka, koje
proizlaze ili e proizlaziti iz poslovanja partnerskog poduzea
o kod istog partnerstva odgovornost za poslovanje poduzea podrazumijeva
neogranienu osobnu odgovornost partnera' koji su &aje"niki o"govorni &a ukupne obve&e po"u&ea
o vjerovnici' &a po"mirenje svojih "ospjelih potra*ivanja' mogu o"u&eti i osobnu imovinu bilo kojeg partnera
o s ob&irom na neogranienu osobnu o"govornost i na pravo &astupa!logino je "a trajanje partnerstva ovisi o
"irektnom vlasnikom ./012.
*. limitirano partnersko poduzee (limited partnership
- osniva se sporazumom izme$u partnera, a taj sporazum obuhvaa naznaku funkcije i
odgovornosti svakog pojedinanog partnera, ime poduzea, udio partnera u ostvarenom neto
dobitku ili gubitku, trajanje poduzea, uvjete povlaenja iz partnerskog odnosa i drugo&
- barem jedan od partnera u ovome tipu poduzea mora imati potpunu odgovornost (osobnu i
poslovnu), dok drugi partneri mogu odgovarati samo svojom uloenom poslovnom imovinom, a
nazivaju se razliito, npr& limitirani partneri (limited partners- nemaju pravo sudjelovati u
menadmentu poduzea, 'utljivi partneri (silent partners ili specijalni partneri (special partners
- karakterizira ga velika elastinost zbog kapitalnih ulaganja, a nedostatak predstavlja izraenije
nepovjerenje me!u partnerima u podruju stratekih poslovnih pitanja.
#OPOA4$JA
- dioniko dr%t'o#dioniko poduzee (u (#)-u joint stock company' stock corporation ili incorporate"'
odnosno skraeno - orp! ili "nc(' u 3ngleskoj company limite" by the shares)
- predstavlja zakonsku tvorevinu koju karakterizira svojevrsna nevidljivost vlasnitva i
kontinuiranost poslovanja
- moe se osnovati
1. trans,or!acijo! postoje0eg inokosnog poduzea u dioniko poduzee
*. trans,or!acijo! partnerskog poduzea u dioniko poduzee
.. organi+iranje! novog dionikog poduzea
0
- prilikom formiranja korporacije dolazi do udruivanja vee koliine inokosnoga kapitala koji se akumulira prodajom
emitiranih dionica
- kupovinom obinih "ionica investitori postaju legalnim suvlasnicima po"u&ea' a njihova vlasnika prava u
proporcionalnom su o"nosu s brojem "ionica koje posje"uju:
1" sudjelovanje u upravljanju poduzeem
*" sudjelovanje u distribuciji dividendi
." sudjelovanje u likvidacijskoj masi poduzea
- menedment korporacije moemo grupirati u tri razine i to:
1. 'r-o'ni !ened7!ent (top management)
o odgovoran je za ukupni poslovni uspjeh korporacije, a ine ga%
predsjednik upravnog odbora (boar" ehairman)'
predsjednik korporacije (presi"ent)'
lanovi upravnog odbora ! "irektori ("ireetors)'
potpredsjednici (vice!presi"ents)
glavni menederi (general managers)(
o cjelokupna poslovna djelatnost korporacije najee se odvija u okviru etiri sektora
istra*ivanje i ra&voj'
marketing,
operativa (u okviru operative obino se &ormiraju samostalne poslovne je"inice (strategic
business unit ! %3.) kojima rukovode glavni menederi
financije
ovim sektorima rukovode potpredsjednici koji mogu formirati odgovarajue oblike kolegijalni#
organa (board of management)

*. srednji !ened7!ent (mi""le management)
- predstavljaju odjelni menederi (department managers koji djeluju unutar samostalnih poslovnih jedinica i
odgovorni su za izvrenje poslovnih zadataka iz svog djelokruga rada
.. nad+orni !ened7!ent (supervisory management)(
o odgovoran je za neposredno izvrenje poslova dodijeljenih izvriteljima, a najee ga
ine nadglednici koji djeluju u proizvodnji (foreman) i administraciji (supervisor
E ograniena odgovornost dioniara predstavlja jedan od najkarakteristinijih atributa korporacije
E 6dgovornost lanova limitirana je iznosom njihovog ulaganja u dionice korporacije
E korporacija danas predstavlja najvi'i organizirani stupanj poslovnog udruivanja
E u korporacijskom poslovanju proces upravljanja odvojen o" vlasni+tva
E jedino dravni autoritet moe prekinuti kontinuitet poslovanja korporacije.
/topa prinosa od kapitala je godinji neto prinos na dolar investiranog kapitala7 to je 689#+9 broj ili
postotak na godinu
$ treasurer > novani tokovi+ controler - raunovodstvo
POGLAVLJE =
E mnogi imbenici utjeu na visinu potrebne poslovne imovine za poslovanje poduzea poslovne
organizacije, veliina poduzea, vrsta poslovanja, uvjeti poslovanja i sl&
F9+'+:9;&)9 <9=9) 9 +>&9?@<+6&4
- poto su bu"ui "oga,aji nesigurni' prije "ono+enja poslovne o"luke moramo prognozirati$ naga%ati i
procjenjivati +to e se "ogo"iti i pore" toga +to smo u o"re,enom trenutku "onijeli najracionalniju moguu
poslovnu o"luku
-
i+ik
- disper+ija 'jerojatnosti distrib%cije doga>aja2 ija je 'rijednost bila pred'i>ena
- mogunost odstupanja od oekivanog ishoda doga$aja, a u psiholokom kontekstu - kao faktor
iznenaenja u odnosu na oekivanje
- varijaciju prosjeno oekivane vrijednosti koja se pojavljuje sluajno! to je varijacija vea, to je i rizik vei
1
(esigurnost
- st%panj nedostatka po'jerenja u smislu ispravnosti procijenjene vjerojatnosti distribucije
- je uzrokovana,prvo, grekama u prognoziranju jednog ili vie imbenika koji su znaajni u
odre$ivanju budue vrijednosti varijable ili drugo, potpunim odsustvom prognoze
oeki'ana no'ana 'rijednost ? umnoak nepovoljni uvjeti A vjerojatnost njihova pojavljivanja
)O(TE 4ALO )ETO5A - pronalaenje priblinih rjeenja matematikih i fizikalnih problema
simulacijom sluajnih varijabli na nain da se za odre$eni problem postvai odgovarajui probni model
)etodo! procjenji'anja ni+a 'rijednosti, oekivana vrijednost investicije, te novanih primitaka ili
izdataka, procjenjuje se kao optimistina vrijednost odnosno kao mala mogunost da bude bolje, te
kao pesimistina vrijednost odnosno kao mala mogunost da bude gore.
:A#O($TO/T$ O"E#$VA($@ (OV"A($@ P$)$TA#A $L$ $:5ATA#A
- ? podruja veliine maksimalnog gubitka:
1. podruje pri#vatljivosti gubitka& je ono podruje u kojem je logina upotreba oekivanih novanih
primitaka i i&"ataka kriterij &a "ono+enje financijske o"luke
*. podruje neprihvatljivosti gubitka& je ono u kojem je najgori mogui gubitak tako velik da za
poduzee nikako nije logino da preuzme takvu vrst &inancijskog rizika, bez obzira na to koliko je
mala vjerojatnost njegova pojavljivanja, niti koliko je visok oekivani neto dobitak
.. podruje granine pri#vatljivosti gubitka& ra"i se o situaciji ka" mogui gubitak nije tako velik
"a bi alternativna mogunost bila potpuno iskljuena' o"nosno o situaciji ka" niti je"an gubitak
nije toliko malen "a bismo mogli primijeniti oekivanu vrije"nost be& logine procjene svih
potencijalnih poslje"ica i neo"re"ivih aspekata alternativnih mogunosti(
- za svako poduzee postoje ' podruja ostvarenja mogueg neto dobitka' ali esto s razliitim krajnjim
&inancijskim iznosima. 5o su:
1. podruje u kojem su kalkulacije oekivane vrijednosti u potpunosti relevantne kao kriterij
za donoenje poslovne odluke
*. podruje u kojem razmatranja oekivane vrijednosti nisu relevantna kao kriterij za dono'enje poslovne
odluke
.. podruje, izme$u prvih dvaju podruja, u kojem je nuan logian proraun svih
potencijalnih posljedica i neodredivih okolnosti koje okruuju alternativne mogunosti.
+>&9?@<+6&4 9 +>*+,)-.).-# /0/12/(3
- +eto dobitak i nepredvidiva okolnost- ovaj kriterij maksimizira minimalni neto dobitak te se naziva ma4imin
kriterij
- +epredvidiva okolnost i najvei neto dobitak & ovaj kriterij !aksi!i+ira !aksi!alni neto dobitak
te se naziva !aAi!aA kriterij
- ako mislimo da nismo ni dovoljno oprezni ni dovoljno pekulativni, nego negdje izme$u toga, u
ispitivanju uvjeta za donoenje odluke maksimizirat emo kriterij mjere, koristei spomenute omjere ma4imin i
ma4ima4 kriterij$ ma4im kriterij
- !ini!ali+ira !aksi!alni no'ani i+datak ? !ini!aA kriterij
- -ostotni odnos nepredvidive okolnosti i neto dobitka& ovaj kriterij minimizira minimalni novani
izdatak i naziva se minimin kriterij
- 'ko, u jo jednoj od moguih varijanata, smatramo da nismo ni oprezni hi 'pekulativni, nego negdje
izmeu toga, a ne elimo se opredijeliti na osnovi neto dobitka ve na osnovi novanih izdataka, u
2
izradi procjene minimizirat emo kriterij mjere, koristei sve omjere spomenutih minima4 i minimin
kriterija- ovu varijantu ispitivanja nazivamo minim kriterij
- oduzimanjem procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogunost i za svaku nepredvidivu
okolnost od maksimalno procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogunost i za svaku
nepredvidivu okolnost& o'% 'arijant% ispiti'anja na+i'a!o !ini!aA kriterij 7aljenja
-rocjene vjerojatnosti pojave nepredvidivih okolnosti ponekad se izra$uju i post festum, kad su logine
odluke ve donesene.
$:VO$ $)OV$(E
Financijske ulagae koji angairaju svoja novana sredstva za obavljanje poslovne aktivnosti poduzea
openito svrstavamo u dvije kategorije, a to su:
a. 'jero'nici
b. 'lasnici
- @ bilancu poduzea uneseni su podaci o tome tko je i koliki iznos kapitala angairao u poduzee
- +a lijevoj strani bilance odnosno u aktivi nalaze se podaci o imovini odnosno o oblicima u kojima je ta
imovina ukljuena u poslovni proces po"u&ea
- +a desnoj strani bilance odnosno u pasivi zabiljeeni su vjerovnici, odnosno kreditori i vlasnici, te
iznosi kapitala koje su oni angairali u poduzee
- 'ktiva ukazuje na nain koritenja imovine, a pasiva daje podatke o izvorima imovine
- Vjero'nici odobravaju poduzeu razne kredite, oekujui, u o"re,enim rokovima' povrat kre"itnog i&nosa
uveanog &a kamate(
- Vlasnici odnosno in'estitori su oni koji su u poduzee trajno uloili svoj kapital, motivirani ostvarenjem
pro&ita u budunosti.
VJEOV($4$
- na desnoj strani bilance evidentiraju se obveze poduzea prema vjerovnicima i to kao%
1. obveze prema dobavljaima
o stvorene na osnovi kupljene robe ili primljene usluge pre"stavljaju takav tip obve&a koje se
moraju platiti u ugovorenim o"nosno &akonskim rokovima
o ovakav nain prodaje proizvoda, roba i usluga na principu izdatoga rauna i
odgo$enoga plaanja, nazivamo trgovakim ili robnim kreditom
o a%n" pismeni &apis o i&nosu "uga i o kre"itnim uvjetima' a kreditni uvjeti obuhvaaju:
o period unutar kojeg se ispostavljeni raun mora podmiriti
o odre$ene popuste za prijevremeno plaanje, i tree$ visinu redovne i zatezne kamatne
stope
*. obveze prema izdatim mjenicama i ekovima
- ekova predstavljaju takav vid obveza koje su nastale tako da je poduzee svojim vjerovnicima
(&inancijskim institucijama, dobavljaima, radnicima, dioniarima i si. izdalo instrumente plaanja
radi osiguranja povrata kreditnih sredstava+ te su instrumente u ime poduzea potpisali jedan ili vie
vlasnika odnosno njihovi ovlateni predstavnici
.. akumulirane obveze
o ne predstavljaju definitivnu veliinu, ve obraunate obveze koje e dospjeti na
plaanje u nekom odre$enom roku
o podrazumijevaju akumulirane obveze prema radnicima, prema dravi !porezi,
doprinosi i druge pristojbe" i dr.
/. krediti pokazuje da je poduzee od vjerovnika primilo novana sredstva na odre$eni rok
i uz odre$ene kamate- hipotekarni kre"it > najee jedini nain da inokosna, partnerska
poduzea i male korupcije do!u do dugoronih kredita
B
0. obveznice
o pojavljuju se u uvjetima kad je potrebni iznos dugoronoga kredita tako velik da je
nuno njegovo pribavljanje od vie vjerovnika
o svaki vjerovnik od poduzea dobiva obveznice &a svoj "io potra*ivanja
o obve&nice koje i&"aje korporacija ra&liite su' a ra&likuju se prema: vrsti osiguranja povrata
kredita, prema karakteru naknade i prema nainu podmirenja obveza
VLA/($4$
o imaju jednak poloaj u smislu trajnosti svojih ulaganja, a podre$ene pozicije u odnosu na
svoje vjerovnike. Clasnici vjerovnici - na razliite rokove.
- vlasniki udjel se u inokosnom poduzeu' na pasivnoj strani bilance, obino biljei kao jedna
stavka, koja se sastoji od ukupno uloenoga kapitala vlasnika, uveanog za dobitak i
umanjenog za gubitke i za povueni kapital.
- u partnerskom poduzeu vlasniki se u"jeli tretiraju slino kao u inokosnom' osim +to se
stavka vlastitoga kapitala "ijeli na "va ili vi+e partnera
- kapital kojeg angairaju vlasnici korporacije karakteristino se pre"stavlja na pasivnoj strani
bilance' putem 4 rauna:
1. kao upisani kapital (&ormira se emisijom vrijednosnih papira odnosno
dionica
*. kao zadrani neto dobitak (predstavlja onaj dio ukupnog neto dobitka kojeg
poduzee ostavlja za unapre!enje svoga poslovanja i &a ra&voj)
.. te kao rezerva ili priuva (predstavljaju dio neto dobitka, a slue za pokrie
eventualnih gubitaka ili kao priuva za sluaj naroitih, predvi!enih ili
nepredvi!enih novanih izdataka- ako nije zakonska obveza &ormiranja
rezervi, vlasnici mogu samostalno odluiti o &ormiranju toga rauna
F9+'+:9;&)' 689D;>E;' -6D6E';' VJEOV($#A
)inancijski polo*aj vjerovnika mo*emo promatrati u o"nosu na:
1" ri+ik
& vjerovnici uivaju prednosti nad vlasnicima kapitala prilikom%
i. lik'idacije pod%+e0a- vjerovnici, u odnosu na vlasnike, imaju prvenstvo nad
imovinom poduzea
ii. po'rata kapitala
- varira od nekoliko dana do nekoliko desetaka godina, ali u sluaju
nepodmirenja duga u ugovorenome roku, vjerovnik moe aktivirati
primljene instrumente osiguranja povrata kre"ita o"nosno pokrenuti
su"ski postupak &a i&vr+enje ugovorenih uvjeta
- to je krai period povrata, manji su i rizik, neizvjesnost i
neodredivost, jer ostaje i manje vremena za pojavu eventualnih
nepredvi$enih doga$aja, koji bi mogli djelovati na solventnost
poduzea u smislu podmirenja dospjelih obveza.
iii. priliko! raspodjele neto dobitka
- vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podruju%
- ogranienosti
- veliine
- na podruju sigurnosti
*" neto dobitak Braspodjela)
& vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podruju%
i. ogranienosti F stopa povrata kapitala za vjerovnika je ograniena na
odre$eni iznos, dok je povrat vlasnikovog kapitala teoretski neogranien
ii. 'eliine stope povrata F vjerovnici oekuju niu stopu povrata kapitala
iii. na podruju sig%rnosti F vjerovnik je sigurniji za povrat nov. sredstava nego
vlasnik
." kontrol%
E bonitet poduzea 5 izraava vrijednost, pouzdanost, te poslovnu i kreditnu sposobnost poduzea+ ako postoji
visoki stupanj rizika ! nee odobriti kredit
F9+'+:9;&)' 689D;>E;' -6D6E';' VLA/($#A
)inancijski polo*aj vlasnika tako,er mo*emo promatrati u o"nosu na: rizik$ neto dobitak i kontrolu
G
1" ri+ik
& dioniko je drutvo povoljan oblik organizacije za investitore koji ele biti vlasnici, ali ne
ele riskirati i svoju osobnu imovinu
& likvidacija 5 re&ultat trajne insolventnosti po"u&ea i ne&ainteresiranosti vjerovnika &a "aljnje
poslovanje po"u&ea
& smatra se da je oko .HI svih amerikih likvidacija uzrokovano prijevarom
*" neto dobitak Braspodjela)
& neto dobitak namijenjen vlasnicima u izravnoj je zavisnosti o uspjenosti poslovanja
poduzea
." kontrol%
& vlasnici imaju potpunu kontrolu
& dioniari u veini prenose kontrolu na menadment korporacije koji odreuju ukupnu poslovnu
politiku dru'tva
& (ioniari donose odluke o%
1. prihvaanju godinjeg izvjetaja
*. biranju vrhovnog menedmenta korporacije
.. prodaji ili o hipoteci na svu ili na znatni dio imovine korporacije
/. prodaji il i spajanju korporacije
0. dobrovoljnoj likvidaciji korporacije te druge strateke odluke
koliko je dionica potrebno posjedo'ati da bi se izabrao jedan direktor:
!ukupan broj dionica3ukupan broj direktora J1"J1K broj potrebnih dionica
koliko je potrebno dionica +a i+bor bilo kojeg direktora
!ukupan broj dionica3ukupan broj direktoraJ1"A eljeni broj direktora J1
-<9)D'(+6&4 <'&-6(;121 67879A' /$37T9A 7 9$:T6$21
& tri tipine situacije sa stajalita raspodjele rizika, dobitka i kontrole:
a. vjerovnici na kratki rok
b. vjerovnici na dugi rok (hipotekarni vjerovnici > period dui od @ godina
c. vlasnici - opi partneri (uloiti u neko poduzee kao limitirani partner ili dobro stojee
poduzee kao djelomini vlasnik
PE5(O/T$ $ (E5O/TA4$ .POTE;E #E5$T($@ /E5/TAVA
)reditna sredstva angairana u poslovni proces poduzea imaju odre$ene%
a" prednosti (vlasnik-vjerovnik-imovina)
1. preuzimanjem kreditnih sredstava vlasnici zadravaju istu razinu kontrole
nad poduzeem
*. upotrebom kreditnih sredstava mogu se ostvariti i nii novani izdaci
.. kreditna su sredstva ponekad iskljuivi izvor kapitala
/. kreditna sredstva mogu osigurati bolju financijsku i poslovnu &leksibilnost
0. koritenjem kredita mogu se ostvariti i porezne utede
b" nedostatke
E primarni nedostatak upotrebe kreditnih sredstava predstavlja postojanje odre!enoga stupnja
rizika da vlasnici nee moi podmiriti potraivanja vjerovnika, odnosno da u roku "ospijea
(ska"ence) nee moi izvriti povrat glavnice i kamata
POGLAVLJE C
9=C6<9 F9+'+:9;&)9L 9+F6<M':9;'
;$LA(4A )'6 9=C6< F9+'+:9;&)9L 9+F6<M':9;'
financijskog menadera zanimaju prije svega sumarni financijski zapisi
bilanca !balance sheet" F koja se jo naziva bilanca stanja, kao jedan od temeljnih financijskih
izvjetaja koji na odre$eni dan prikazuje vrijednost imovine poduzea te prava vjerovnika i
vlasnika na tu imovinu, predstavlja izvjetaj o injenicama, a ne miljenje, ak i ako je
sastavljena uz najstrou primjenu raunovodstvenih naela i uz uspjeno poslovno
prosu$ivanje
imovinske vrijednosti iskazane su u akti'i,a obveze u pasi'i
akti'aDpasi'a9 'lastiti kapital
1H
vlastiti kapital predstavlja viak imovine nad obvezama
aktiva prikazuje u kojem se obliku koristi imovina, a pasiva nain financiranja imovine
za bilancu se moe rei da prikazuje financijski poloaj i poslovanje poduzea po zavretku
poslovnog dana u smislu kraja poslovne godine ili kraja nekog obraunskog ra&"oblja
sa*etak promjena u potra*ivanjima vlasnika je raun dobiti ili gubitka
temeljnim financijskim izvjetajima smatraju se i izvje'taj o promjenama u financijskom
poslovanju, te bilje'ke uz financijske izvje'taje
)6<9&+9:9 F9+'+:9;&)9L 9+F6<M':9;'
Financijski izvjetaji polaze od ? temeljne pretpostavke:
1. od same osnovice nastanka poslovnog doga$aja
*. od neogranienosti trajanja poslovanja
.. od dosljednosti
$ a cilj im je pruiti svrhovite obavijesti o &inancijskom poloaju, uspjenosti i o promjenama
u &inancijskom poloaju poduzea irokom krugu korisnika koji donose poslovne odluke
prikladni financijski izvjetaji

trebali bi pruiti relevantne informacije
1. menedmentu
*. vjerovnicima
.. vlasnicima
/. dravnim institucijama (+ zaposlenici i javnost)
)valitativna obiljeja koja informacije iz financijskih izvjetaja ine upotrebljivim za njihove
korisnike su%
1. ra+%!lji'ost& informacije iz financijskih izvjetaja moraju biti odmah razumljive
njihovim korisnicima za koje se s druge strane pretpostavlja da dovoljno znaju o
poslovnim i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu te da s dostatnom pozornou
takve informacije ele prouiti
*. 'a7nost! nalae da in&ormacije moraju biti dovoljno znaajne njihovim korisnicima pri
donoenju odluka, a znaajne su i vane ako utjeu na poslovne odluke korisnika pomaui im
da procijene prole, sadanje ili budue doga!aje odnosno da potvrde ili isprave svoje prole
procjene
.. po%+danost - pretpostavlja daje in&ormacija neutralna, nepristrana, objektivna, da
vjerodostojno odraava ono o emu govori i da ne sadri znaajnije pogreke
/. %sporedi'ost! podrazumijeva da in&ormacija izlae podatke, injenice i obavijesti
usporedive i mjerljive sa slinim podacima i injenicama u tom poduzeu, izvan poduzea ili u
irem okruenju.
:latno r%ko'anje (gol"en han"shake)! predstavlja vrlo dareljivu isplatu zaposlenima u situaciji kad ih treba
udobrovoljiti da odu iz poduzea ne pravei probleme, ak i ako nisu odradili vrijeme utanaeno ugovorom
M>+'(EM>+4
& motiviran maksimalnim ostvarenjem neto dobitka F postaje +atitniko! 'lasniko'e i!o'ine
& bilanca u sutini predstavlja periodini financijsko-imovinski dokument koji prua realne
informacije o likvidnosti i solventnosti poduzea
& glavna +ada0a ,in. !enad7!enta spreavanje insolventnosti i osiguranje dovoljno novanih
sredstava za podmirivanje dospjelih obveza poduzea
& uspjenost ili neuspjenost poduzea sagledava se financijskom analizom rauna dobiti i gubitka
& 6&+6C+9 :9D; -6(@=>N' kontinuirano poslovanje i ostvarivanje maksimalnog neto dobitka
odnosno minimalno mogueg gubitka, sve u interesu vlasnika
C;><6C+9:9
neki od uvjeta koje banka, prema duniku, ugra$uje u ugovor o kreditu odnose se%
1. na obvezu redovnog dostavljanja financijskih izvjetaja
*. na odravanje minimalne osnove vlastitoga kapitala
.. na odravanje odgovarajueg odnosa ukupnog financijskog zaduenja prema
vlastitom kapitalu
11
/. na odravanje odnosa fiksnih trokova prema prihodima poslovanja i sl.
u poetnom periodu mogue ugovoriti moratorij " odgoda otplate (moratorium' grace perio")' a za
kasnije razdoblje - linearnu ili progresivniju razinu otplate glavnice
kamatnu stopu se pak moe ugovoriti s odre$enom stopom progresije ili je vezati za razinu
ostvarenja dobitka prije oporezivanja
FRIZIRANJ ()indo) - dressing predstavlja primjenu razliitih raunovodstvenih metoda i
postupaka kako bi godinji &inancijski izvjetaj poduzea (njegov izlog djelovao to privlanije
kad je rije o raunu dobitka ili gubitka, obino se primjenjuju dvije metode &riziranja:
1. ubrzavanje prihoda
*. odga$anje rashoda
i metode friziranja bilance svode se na dvije osnove:
1. precjenjivanje imovine
*. potcjenjivanje obveza
Fiktivni dobitakD prividni pozitivni poslovni rezultat prouzrokovan precjenjivanjem stavaka
aktive !fiktivna aktiva" ili potcjenjivanjem stavaka pasive !fiktivna pasiva"
-otcjenjivanje stavaka aktive ili precjenjivanje stavaka pasive dovodi do iskazivanja prividnog
negativnog poslovnog rezultata odnosno do !iktivnog gubitka, a samim time i do stvaranja
latentnih rezervi, kao posljedice neiskazivanja st'arnog po+iti'nog poslo'nog re+%ltata %
ra%n% dobitka ili g%bitka
,ikti'na akti'a odnosna ,ikti'na pasi'a u &inancijskom argonu naziva se jo i praznom ili
'upljom aktivom odnosno praznom ili 'upljom pasivom
(<E'C+> 9+&494@:9;>
(ravne institucije mogu traiti financijske izvjetaje poduzea iz brojnih potreba, motiva i
razloga kao to su%
1. rebalans dr7a'noga prora%na koji e uvjetovati promjenu poreznih stopa na
ostvareni dobitak, promjenu stope poreza na promet odnosno poreza na dodatnu
vrijednost, uvo$enje akci+a B specijalni oblik pore+a koji! se opore+%je pro!et
sa!o jednog proi+'oda ili pak gr%pe isto'rsni-8 na,ta i na,tni deri'ati2 alko-olna
pi0a2 d%-anE)2 prele'!ana

Bposebna taksa koja se %'odi kako bi se i+jednaile
cijene %'o+ne s cijena!a do!a0e robe)
*. subvencioniranje ili nadgledanje poslovnog djelovanja odreenih javnih poduzea
.. financijske intervencije radi saniranja poslovanja nekog poduzea i sl.
+';C'E+9;' &C6;&4C' 89D'+:>
izra$uje se tako da olaka prouavanje likvidnosti i solventnosti poduzea
osnovni elementi bilance su: imovina, obveze, vlastiti kapital
$)OV$(A predstavlja resurs koji poduzee posjeduje i koristi kao rezultat prolih poslovnih doga$aja.
od nje se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi
npr. neka imovina moe se%
1. koristiti pojedinano ili u kombinaciji s drugom imovinom u proizvodnji roba koje e
poduzee prodati !zalihe, nekretnine, postrojenja, oprema", u pruanju usluga, te u
koritenju znanja "znati kako - kno#-ho#$ sadranog u razvoju, kadrovima i
patentima
*. razmijeniti za drugu imovinu kao to su novac, novani ekvivalenti, potraivanja i
utrivi vrijednosni papiri
.. koristiti za izmirenje obveza poduzea koje se pojavljuju kao novac i novani ekvivalenti
/. raspodijeliti vlasnicima poduzea, takoer u novcu ili u novanim ekvivalentima i sl&
1*
O;VE:E predstavljaju aktualne obligacije poduzea koje su proizile iz prolih poslovnih doga$aja i
za ije se namirenje oekuje odljev resursa poduzea koji utjelovljuju ekonomske korist
& obligacija poduzea da izda svoje vlasnike vrijednosne papire nije obveza, jer iz
izmirenja takve obligacije ne proizlazi odljev resursa poduzea koji utjelovljuju ekonomske
koristi
VLA/T$T$ #AP$TAL predstavlja ostatak imovine poduzea nakon odbitka svih njegovih obveza
& gla'nica se obino dijeli na razliite stavke ija priroda esto ovisi o pozitivnim zakonskim
propisima zemlje u kojoj je poduzee registrirano, ali i o djelatnosti samoga poduzea&
,inancijsk% i!o'in% ine sve bilanne i izvanbilanne stavke navedene u bilanci, iskazane u
novcu ili ugovornim pravima da se primi novac ili druga unoviva imovina
svaki ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina ili financijska obveza nekog subjekta
odnosno svako potraivanje ili vlasniki instr%!ent dr%gog s%bjekta2 predsta'ljaj% !inancijske
instru%ente
financijski se instrumenti mogu podijeliti na%
1. pri!arne
financijska imovina !novac7 ek, mjenica7 potraivanja za prodanu robu, usluge
itd.7 potraivanja od dunika za izdate novane kredite7 potraivanja u
obveznicama7 potraivanja iz financijskog lizinga7 potraivanja za upisani a
neuplaeni kapital"
financijske obveze !novani depoziti po vi$enju7 ek, mjenica7 obveze prema
vjerovnicima za kupljenu robu, usluge itd.7 obveze za novane kredite7 obveze za
izdate obveznice7 obveze iz financijskog lizinga7 kapital pozvan da se plati"
vlasniki instrumenti !obine i preferencijalne dionice"
*. sek%ndarne: garancije i akreditivi, s)ap, &inancijske izvedenice i sl.
PO4JE(A $)OV$(E
procjena vrijednosti poduzea nuna je, primjerice, i u sljedeim sluajevima%
kupoprodaja poduzea ili njegova dijela
integracija poduzea
prodaja vrijednosnih papira
kreditiranje poduzea
osiguranje imovine poduzea
zajedniko ulaganje s drugim poduzeem
razdvajanje poduzea
konverzija obveza prema vjerovnicima u dioniki kapital
iznajmljivanje poduzea
franizing
dodatna emisija dionica itd.
Procjenji'anje se moe obaviti po naelima:
knjigovodstvene vrijednosti !book value"
likvidacijske vrijednosti !liOuidation value"
trine vrijednosti !market value"
vrijednosti tekueg poslovanja !going-concern value"
a) knjigo'odst'ene 'rijednosti Bbook 'al%e)
predstavlja originalnu sada'nju vrijednost imovine koja se vodi u poslovnim knjigama poduzea
imovinu u poslovnim knjigama, radi objektivnog vrednovanja, treba voditi prema stvarnoj
nabavnoj vrijednosti
1.
u tro'kove nabavke imovine ukljuuju se kupovna cijena, carina i druge uvozne pristojbe, te porez na dodatnu
vrijednost i svi drugi izravni trokovi
mortizacija je sustavni raspored u novcu izraenih iznosa za koji se (iznos) sredstvo amortizira
tijekom njegova procijenjenoga vijeka trajanja
Cijek trajanja je
o razdoblje u kojem se oekuje da e sredstvo davati ekonomske
efekte ili
o broj proizvoda ili slinih jedinica koje korisnik oekuje od upotrebe
toga sredstva
u uvjetima znaajnog odstupanja knjigovodstvene od stvarne trine vrijednosti potrebno
je izvriti ponovnu procjenu vrijednosti imovine ili revalori&aciju
odre$ivanje vrijednosti zalihama obino se obavlja prema jednoj od metoda procjene
zali#a$ koja u datim poslovnim okolnostima prua mogunost za najobjektivnije iskazivanje &inancijskoga
rezultata
najpo+natije !etode procjene +ali-a s%8
1. %etoda prosjene nabavne cijene
vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se utroene koliine
obraunavaju i knjie po ukupnim prosjenim nabavnim cijenama po kojima
su ukupne koliine bile zaprimljene, a ukupne koliine u zavrnoj zalihi po
ukupnim prosjenim cijenama po kojima su bile zaprimljene
dinamina meto da procjene &aliha koja tei izbjegavanju ekstremnih
&inancijskih situacija koje bi proizile iz primjene niih povijesnih cijena materijala
*. %etoda FIF& "!irst in' !irst out %ethod$
podrazumijeva vrednovanje zaliha primjenom cijena prema
kronolokom redoslijedu prispijea sirovina, materijala i proizvoda
prema ovoj se metodi prve potroene koliine sirovina i materijala
obraunavaju i knjie po prvim odnosno tadanjim nabavnim cijenama, sve
dok se ta koliina ne potroi, a koliine u zavrnoj zalihi po prvim cijenama po
kojima su bile zaprimljene
.. %etoda (IF& "highest in' !irst out %ethod$
vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se prve potroene
koliine obraunavaju i knjie prema najviim cijenama po kojima su bile
zaprimljene, a koliine u zavrnim zalihama, prema prvim niim cijenama po
kojima su bile zaprimljene
/. %etoda )IF& *last in' !irst out %ethod$
utroene koliine zaliha obraunavaju i knjie po posljednjim ulaznim
cijenama, a koliine u zavrnoj zalihi, po prvim ulaznim cijenama
ova metoda najvie odgovara dinamikom shvaanju bilance, jer joj je
osnovni cilj to realnije iskazati tekue trokove. =ato ova metoda, uz
metodu L9F6, najbolje &a+tiuje supstancu po"u&ea
b) lik'idacijske 'rijednosti BliF%idation 'al%e)
predstavlja onu vrijednost koju vlasnik moe postii u sluaju prisilne prodaje imovine$
i kao takva predstavlja suprotnost stvarnoj ekonomskoj vrijednosti (intrinsic value)
imovine koja se eli postii
cijena je iz vie razloga, znatno nia o" stvarnih nabavnih cijena' ra&lo&i tomu:
1. pro"aja imovine se u takvim uvjetima naje+e mora i&vr+iti br&o
*. imovina koja se pro"aje obino je tehniko!tehnolo+ki &astarjela u o"nosu na
onu koja se toga trenutka nu"i na tr*i+tu
.. na tr*i+tu naje+e ima "ovoljno takve imovine koja se nu"i na pro"aju
/. u sluaju pro"aje specifine imovine' na tr*i+tu u pravilu ima malo
&ainteresiranih kupaca i sl(
ova se meto"a ipak primjenjuje:
1. ka" postoji nefunkcionalna imovina
1/
*. u sluaju &avr+etka cjelovitog poslovnog ciklusa' ka" po"u&ee *eli pro"ati
neprofitabilnu opremu (imovinu)' potpuno ili "jelomino' te
.. u sluaju prisilne pro"aje' spajanja ili likvi"acije po"u&ea
c) tr7ine 'rijednosti B!arket 'al%e)
predstavlja onu vrijednost imovine poduzea koja je odre%ena na osnovi trini#
cijena
omoguuje bolji uvid u realno stanje imovine po"u&ea
kod poduzea iji vrijednosni papiri kotiraju na burzama, trina vrijednost
ukupnoga poduzea moe se i dnevno pratiti i utvr$ivati na osnovi burzovnih
izvjetaja
u uvjetima visoke inflacije poduzea mogu vrijednost svoje imovine vezati uz teaj
neke vrste valute !hard currencP" uz zlato !zlatna klauzula", uz specijalna prava
vuenja !&pecial (raQings <ight - &(<" koja predstavljaju kompozitnu valutu
odnosno sloenu valutnu koaru, koja se sastoji od pet konvertibilnih valuta
!ameriki dolar, njemaka marka, japanski jen, engleska funta i francuski franak"
ili uz europsku novanu jedinicu !>uropean :urrencP @nit - >:@", koja predstavlja
kompozitnu valutu odnosno obraunsku valutu >uropske ekonomske zajednice
koju ine valute lanica >uropske ekonomske &aje"nice
+vrsta valuta predstavlja valutu koju ljudi ele posjedovati i u kojoj se rado naznauju
me$unarodne transakcije - valutna ili devizna klauzula7 vrijednost im je esto precijenjena
u odnosu na druge valute. +ajvrom valutom prvo se smatrala britanska funta, zatim -
ameriki dolar, vicarski franak, pa njemaka marka itd.
d) 'rijednosti tek%0eg poslo'anja Bgoing&concern 'al%e)
E ova je vrijednost najblia realnoj procjeni vrijednosti imovine poduzea
E nije bitno kolika je trina vrijednost imovine ve koliki su oekivani financijski efekti
poduzea koji e proizai iz poslovanja tom imovinom
E 8udui oekivani godinji dobitak poduzea mogue je utvrditi tako da se%
1. prvo, uzme prosjek ostvarenog dobitka u posljednje *-. godine
*. drugo, procijeni dobitak koji e se ostvariti u tekuoj godini,
.. tree, na osnovi dosadanjih poslovnih rezultata, procijeni iznos dobitka koji se
oekuje da e se ostvariti u budunosti i sl.
:ali-e se u maloprodajnim ili veleprodajnim poduzeima sastoje od roba predvi$enih za prodaju u
istom obliku u kojem su kupljene. 4o su zalihe trgovake robe. +asuprot tome, proizvodna drutva
imaju nekoliko vrsta zaliha% gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja i sirovine.
! 01#(.6.0#%.7# .8/-.2,
$!o'in% ili sredstva poduzea moemo klasificirati na:
1. Tek%0% i!o'in% (currentassets$ obrtna sredstva)
definira se kao imovina koja se jednokratnim ulaganjem troi u proizvodnom
procesu i koja se u periodu od jedne godine ponovo vraa u svoj prvobitni oblik%
1. novac i razliiti surogati novca
*. prijela&ni oblici novca u robu
.. &alihe sirovina' materijala i sitnog inventara
/. proi&vo"nja u toku i poluproi&vo"i
0. &alihe gotovih proi&vo"a i robe
1. prijela&ni oblici robe u novac
*. 3iksn% i!o'in% (fi(ed assets$ osnovna sredstva)
predstavlja imovinu koja svoju vrije"nost postupno prenosi na poslovne uinke' a u svoj se
prvobitni pojavni oblik vraa' u pravilu' u ra&"oblju "u*em o" je"ne go"ine:
1. osnivaka ulaganja u koja spadaju reijski trokovi poduzea u izgradnji, trokovi
studija i trokovi razvojnih istraivanja, trokovi izobrazbe kadrova na poetku
rada
10
*. patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i druga slina prava
.. goodQill
/. zemljite i ume
0. gra$evinski objekti
1. dugogodinji zasadi !vonjaci, vinogradi i slino"
2. osnovno stado
B. knjige, umjetnika djela' spomenici kulture
G. raunarski programi
1H. strojevi (postrojenja i oprema)
11. sre"stva (alati' pogonski i ure"ski inventar' namjetaj i transportni ure!aji,
1*. investicije u toku
1.. financijska imovina !participacije, ulaganja u vrijednosne papire, dati krediti,
depoziti i kaucije, obvezna dugorona ulaganja, otkup vlastitih dionica"
1/. potraivanja !predujmovi, prodaja na kredit i drugo".
priliko! klasi&ikacije imovine potrebno je osvrnuti se na:
'. razliku izme$u proizvodne i neproizvodne ! proizlazi potreba da se kod analize poslovnih rezultata
posebno ocjenjuje doprinos svake vrste te imovine ostvarenju prihoda iz redovnog poslovanja i iz izvanrednih
poslovnih aktivnosti poduzea
8. na razliku izme!u materijalne i nematerijalne imovine
izraz nematerijalna imovina ogranien je na
1. %t'rdi'% nematerijalnu imovinu
1.patenti
o vlasniku donose iskljuivo pravo na proizvodnju i prodaju ili na
neku kontrolu u primjeni pojedinih inovacija ili otkria u
odre$enome razdoblju
o nakon toga razdoblja, inovacija ili otkrie postaju javnim
posjedom koga mogu koristiti i ostali korisnici, bez plaanja bilo
kakvih nakna"a (royalty) za licencu
*.tantije!i
su stalni ili povremeni prihodi koji se stjeu na osnovi prava na
reproduciranje
vlasnik tantijema ima iskljuivo pravo na reproduciranje npr. svojih
knjievnih ili umjetnikih djela sve do svoje smrti, uveano za
pravo na prenoenje prava na reproduciranje na svoje
nasljednike, koji se tim pravom mogu koristiti izvjestan broj godina
nakon smrti prvobitnog vlasnika
..+atitni 7igo'i i trgo'aka i!ena
o koriste kao simboli i natpisi u identifikaciji vrste i oblika proizvoda,
predstavljaju vana vlasnika i imovinska prava jer reklama
snano utjee na reputaciju proizvoda i na kupevo povjerenje
/.troko'i osni'anja
o oni rashodi koji su nastali tijekom osnivanja poduzea !tj.
naknada za kreativnost, naknada za pravne poslove, naknada za
obavljanje raunovodstvenih poslova te za osnivanje i registraciju
drutva ..."
o iako se pretpostavlja da e ih pokriti profitabilni poslovi, tretiraju
se radije kao sredstvo nego kao smanjenje kapitala
0.%go'ori o naj!% i poboljanj%
1.,rani+e
11
sporazum kojim njezin davalac odobrava primaocu franize
iskljuivo pravo na prodaju odre$enih proizvoda ili usluga unutar
oznaenog zemljopisnog podruja
za uzvrat, primalac franize mora udovoljavati odre$enim
standardima koje zahtijeva davalac franize, te mora kupovati
robu samo od davaoca dozvole
davalac franize obino daje licencu primaocu franize uz
odre$enu naknadu koja se esto temelji na ukupnom prometu
zakupnika franize
*. ne%t vrdivu nematerijalnu imovinu good9ill! ra&liku i&me,u vrije"nosti gospo"arskog
subjekta kao cjeline i &broja vrije"nosti onih njegovih "ijelova koji se mogu
i"entificirati
! /$-,:,
predstavljaju potraivanja nad imovinom koja su proizila iz financiranja potreba &a tim
oblikom kapitala
predstavljaju dunost ili odgovornost da se na odre$eni nain u budunosti postupi ili
neto izvri
podmirenje tekue obveze obino ukljuuje ustupanje sredstava poduzea radi
udovoljavanja zahtjevu !potraivanju" druge strane, a moe se pojaviti npr.%
1. kao pla0anje no'ce! !iro-raun, otvoreni akreditiv, glavna blagajna, devizni
raun, devizna blagajna i si." ili kao pla0anje no'ani! ek'i'alenti!a !ekovi,
avalirane mjenice, komercijalni zapisi, blagajniki zapisi i si.", to je sluaj npr. s
podmirenjem obveza prema dobavljaima, kreditorima itd.,
*. kao prijenos dr%gi- sredsta'a
.. kao pruanje usluga drugim stranama' +to je sluaj npr( s obve&ama &a popravke u
garancijskom roku
/. kao +a!jena obligacije odnosno obveze nekom drugom obvezom, te
0. kao pret'orba obligacije u vlasniki kapital (glavnicu) i sl(
obve&e se mogu svrstati u:
a" tek%0e ob'e+e (current liabilities)
one obveze koje dospijevaju unutar perioda od jedne godine ili unutar
jednog poslovnog ciklusa, ako je on dulji o" go"ine "ana
Poslo'ni cikl%s - razdoblje od trenutka nabave robe pa do konane naplate
takve se obveze podmiruju koritenjem postojee tekue imovine ili
stvaranjem drugih kratkoronih obveza
u tekue obveze najee spadaju%
1. obveze nastale na osnovi preu&etih kredita i primljenih predujmova
*. obveze prema trgovcima odnosno dobavljaima
.. obveze nastale na osnovi izdatih mjenica i ekova
/. obveze prema dospjelom dijelu dugoronih obveza
0. obveze prema radnicima, porezima, doprinosima i drugim
pristojbama
b" d%gorone ob'e+e (long&term liabilities)
obveze koje dospijevaju nakon perioda od jedne godine i koje se ne
moraju podmiriti koritenjem kratkoronih sredstava, a najee
obuhvaaju%
1. srednjorone kredite koji su preuzeti na period do pet godina;
ovamo obino spadaju leasing i drugi oblici srednjoronog
financiranja
*. dugorone kredite koji su preuzeti na period dui od pet godina;
ovamo obino spadaju investicijski krediti, obveze u vezi s
emitiranim obveznicama i drugo
12
Akrediti' Blelter o,credit)
nalog kojim banka na zahtjev svog komitenta, na teret njegova potraivanja ili kredita koji
komitent ima kod nje, ovlauje svoju korespondentnu banku da za njen raun isplati
osobi oznaenoj na nalogu odre$enu svotu novca u cijelosti, djelomino ili u obrocima,
pod uvjetom da joj ta osoba u odre$enom roku preda odre$ene dokumente !dokumentarni
akreditiv" ili bez tog uvjeta !osobni akreditiv".
ako se akreditivom plaa %'o+ robe, tada je to nostro - na akreditiv, to je sluaj i onda
kada domaa banka !banka kupca, uvoznika" otvori akreditiv u korist stranoga komitenta
!prodavaoca, izvoznika"
ako se akreditivom naplauje i+'e+ena roba, tada je to loro F njihov akreditiv koji otvara
domaa ovlatena banka prema nalogu strane banke, na zahtjev njenog komitenta
!kupca, inozemnog uvoznika" u korist naeg komitenta !prodavaoca, domaeg izvoznika"
VLA/T$T$ #AP$TAL
& vlastiti' vlasniki kapital - glavnica - neto imovina (o9ner<s e=uit", e=uit", neth 9orth)
& predstavlja viak imovine nad obvezama ili dugovanjima odnosno vlasnikov dio ili njegovo pravo
potraivanja nad neto imovinom poduzea
& ne predstavlja dug poduzea prema vlasnicima, ve odgovarajui iznos vezane aktive koji, po
ispunjenju dunikih obveza, po pravilu treba preostati kako bi se mogao isplatiti vlasnicima
& vlastiti kapital kod korporacije predstavlja dioniki kapital odnosno dioniku ili vlasniku
glavnicu (stock!older"s e#uity) koja se dijeli na kapital koji je rezultat emisije obini- i
pre,erencijalni- dionica
& dioniki kapital pored uplata dioniara obuhvaa rezervna sredstva i zadrani dobitak
& oznaka rezervni s jedne strane pokazuje koliko se novanih sredstava iz neto dobitka nee raspodijeliti u
obliku dividendi, a s druge strane, ona ukazuje na poslovnu odluku vrhovnog menedmenta koji je odredio
koliki e se iznos neto dobitka smatrati trajnim &inancijskim ulaganjem u proces poslovanja poduzea
,R-N./A RAZ0RANI+NJA
& novane primitke i izdatke tekue poslovne godine, koji se odnose na iduu poslovnu godinu,
nazivamo tranzitornom aktivom odnosno tranzitornom pasivom
& novane primitke i izdatke budue poslovne godine, koji se odnose na tekuu poslovnu godinu,
nazivamo anticipativnom aktivom odnosno anticipativnom pasivom
& anticipati'ne po+icije predstavljaju unaprijed iskazana potraivanja ili obveze u bilanci kao
posljedica iskazanih prihoda i rashoda u raunu dobiti i gubitka, ija naplata odnosno isplata nije
jo dospjela u toku obraunskog razdoblja na koje se odnosi
& Pore+na bilanca predstavlja, na osnovi pozitivnih zakonskih propisa, na posebnom obrascu,
ispravljeni financijski rezultat iz rauna dobiti ili gubitka pomou pribrojnih i odbitnih stavaka, us
vrhu utvr$ivanja osnovice za oporezivanje poreznog obveznika
G. POGLAVLJE
A".( 5O;$T$ $L$ G.;$T#A A".( 5O;$T$ $L$ G.;$T#A #AO $:VO 3$(A(4$J/#$@ $(3O)A4$JA #AO $:VO 3$(A(4$J/#$@ $(3O)A4$JA
1232 ,eza s bilanco%
& ;ilanca se ograniava samo na financijske podatke i injenice koje postoje i vrijede odre$enog
trenutka.
o +eprikladna je za kontinuirano mjerenje poslovnih promjena i ocjenjivanje
profitabilnosti poslovanja poduzea.
& &ustavan pregled promjena odre$ene grupe ili vrste imovine, obveza prema izvosu imovine,
prihoda ili rashoda, iskazuje se na kontima kako bi se kod prvih moglo saznati njihovo stanje u
odre$enom trenutku, a kod drugih F njihov zbroj u odre$enom razdoblju.
1B
& #onta stanja #onta stanja predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici imovine odnosno
obveza prema izvorima imovine. )onta stanja svojim saldom izraavaju ono stanje imovine ili
obveze prema izvorima sredstava koje se unosi u bilancu.
& #onta %spje-a #onta %spje-a predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici prihoda i
rashoda i koji svojim prometom izraavaju one iznose to se unose u raun dobitka ili gubitka.
& &tandardna procedura oituje se u periodi$nom promatranju financijskog stanja poduzea, ali to
nije samo po sebi dovoljno, jer promjene nastaju i zme$u dva perioda sastavljanja bilance, a te su
promojene rezultat velikog broja razliitih poslovnih transakcija.
& )ratki formalni pregled poslovnih promjena ostvarenih u prihodima i rashodima odnosno u kapitalu
poduzea u odre$enom razdoblju, predstavlja ra%n dobiti ili g%bitaka "inco%e
state%ent$ koji se jo naziva ra%n pro,ita ili g%bitka2 i+'jetaj o dobitk% ili g%bitk% te bilanca
%spje-a.
>D>M>+49 <':@+' (68949 9 ?@894)'%
a" prihodi& poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja priljevom ili
povecanjem imovine ili smanjenjem obveza, to rezultira poveanjima glavnice, ali ne onih
koristi koje su proistekle iz uplata sudionika u glavnici
b" rashodi& smanjenje ekonomske koristi 7 smanjenje imovine ili nastanak obveza, ali ne
smanjenjem onih koristi koje su proistekle iz raspodjele sudionicima u glavnici
;ilanca izraava stanje imovine i njezinih izvora u odre$enom !o!ent%
rac%n dobiti ili g%bitka izraava st%panj %spjenosti poslovanja u odre>eno! period% !npr.koliko
se u promatranom razdoblju poveala ili smanjila masa kapitala poduzea, ali ne i njeno stanje prije i
nakon perioda".
&tavke novanih primitaka !npr.najamnina ili prodaja" poveavaju iznos vlastitog kapitala, a
stavke novanih izdataka obrnuto
&uma stavaka novanih primitaka umanjena za sumu stavaka novanih izdataka iskazat e
neto poveanje ili neto smanjenje vlastitog kapitala poduzea
stavke rauna dobitka ili gubitka imaju osobinu financijskog podsjetnika
trajnim smanjenjem stavaka imovine dolazi i do smanjenja vlstitog kapitala
pojedine poslovne promjene u imovini ne rezultiraju i simultanim promjenama u vlastitom
kapitalu
npr.roba prodana cijena kotanja tereti vlastiti kapital, a prilikom gotovinske isplate nadnica i
plaa !iznos za koji je novac u blagajni ili banci umanjen" postaje nov. izdatkom i tereti vlastiti
kapital poduzea
vlastiti kapital poduzea se poveava kada poslovne transakcije rezultiraju poveanjem
vrijednosti aktive
stavke pri!oda r$n%dobiti ili gubitka !prodaja proizvoda, roba i usluga, najamnine, dividende,
kamate..." samo su nazivi za izvrena poveanja u stavkama aktive, dok stavke ras!oda
!trokovi sirovina i materijala, prodana roba, nadnice i plae, amortizacija i renta, kamate..."
smanjuju aktivu.
1242 .vrha i znaenje rauna dobitka ili gubitka
-ravilno prosu$ivanje poslovanja nekog poduzea iziskuje poznavanje njegove sposobnosti da
svojom poslovnom aktivnou ostvaruje neto dobitak, a da bi se ostvario taj poslovni cilj menader
mora biti upoznat i s prolim poslovnim aktivnostima, a te informacije dobiva iz rauna dobiti ili gubitka.
<aun dobiti ili gubitka vaan je%
- vlasnicima 3 potencijalnim investitorima
- vjerovnicima
Vlasnici odnosno potencijalni in'estitori se, na osnovi prezentiranih informacija o
prolim poslovnim aktivnostima koje proizlaze iz rauna dobiti ili gubitka, primarno interesiraju o
buduoj poslovnoj vitalnosti poduzea, o oekivanom neto dobitku i sl.
1G
Vjero'nici trebaju fin.podatke iz r.dobiti ili gubitka radi utvr$ivanja novanih tokova poduzea
!utvr$uju veze me$u nov.tokovima i postojanosti poduzea u jednom duem razdoblju"
5r7a'ne instit%cije i sindikat radnika tako$er posebnu panju poklanjaju rn.dobiti i gubitka, te
profitabilnosti poduzea, odnosno poloaju poduzea u poslovnoj grupaciji kojoj pripada.
G.=.1. Proble! %t'r>i'anja periodine pro,itabilnosti
-rilikom financijskih transakcija treba jasno razlikovati kapotal od dobitka (profit, earnings, income,
surplus)%
)od svakog je ulaganja osnovna namjera investitora da uz odre$eni stupanj rizika, neizvjesnosti i
neodredivosti, ostvari maksimalno mogui neto dobitak i da sauva poetni kapital.
4ijekom poslovanja pak, cilj je da se kontinuiranim ostvarivanjem nov.primitaka potpuno pokrivaju
nov.izdaci to nastaje angairanjem imovine, uz istovremeni ostatak znatnog dobitka, odnosno da se
nakon podmirenja poreza na dobitak, ostvari znatan neto dobitak.
6snovna svrha rauna dobiti ili gubitka je u prikazivanju neto povrata angairanoga kapitala u
odre$enom intervalu, a uspjeh ili neuspjeh poslovne aktivnosti ovisi o suptilnom razlikovanju kapitala
od dobitka.
Tabela 18 bilanca pod%+e0a H na dan C1.1=...godine
')49C' -'&9C'
4ekua imovina 11.HHH 4ekue obveze B.HHH
Fi5na imovina 1H.HHH (ugorone obveze 0.HHH
'mortizacija *1.HHH Clastiti kapital B2.HHH
&adanja vrijednost fi5ne
imovine
.G.HHH
@)@-+' ')49C' 1HH.HHH @)@-+' -'&9C' 1HH.HHH
Tabela =8 rn.dobiti ili g%bitka pod%+e0a H na dan C1.1=...godine
-rihodi od prodaje
4rokovi prodane robe
GH.HHH
0H.HHH
8ruto dobitak
4rokovi prodaje 1.HHH
4rokovi uprave i administracije B.HHH
'mortizacija ..HHH
-oslovni trokovi
/H.HHH
12.HHH
-oslovni dobitak
4rokovi kamata
*..HHH
/.HHH
(obitak prije oporezivanja 1G.HHH
@ uvjetima nedovoljno ostvarenog neto dobitka, radi zadravanja Rpozitivnog miljenjaS o
emitiranim dionicama, poduzee moe na teret nov.sredstava amortizacije isplatiti dividende, ali bi
takvim isplatama uloeni kapital bio postupno vraan njihovim vlasnicima, a takav postupak
neadekvatne raspodjele akumuliranih nov.sredstava amortiziacije predstavljao bi svojevrsnu ti-%
lik'idacij% pod%+e0a
G.=.=. .t'r>i'anje konanog dobitka
+i jedan periodino utvr$eni dobitak ne moe spsolutno tvrditi kako je i konaan.
#onacni dobitak - odre$en je obraunavanjem i diskontiranjem svih financijskih efekata
tijekom perioda efektuiranja investiranog iznosa, odnosno njihovo svo$enje na sadanju vrijednost
(present value)%
*H
Financijski efekti- nov.primici i nov.izdaci, a njihova razlika izraena je isti% ili neto novani%
toko% "net cash !lo#$ odnosno isti% ili neto !inancijski% e!ekto%
.t'rditi ,inancijsk% e,ikasnost znaci u racunsku vezu dovesti diskontirane financijske efekte s
investiranim iznosom.
Financijska e!ikasnost investicijskih %ogu0nosti %jeri se5
a) !etodo! neto sadanje 'rijednosti "net present value$
b) !etoda interne stope pro,itabilnosti "internal rate o! return$
c) J !etodo! perioda po'rata %laganja "pa6back period %ethod$
jer se u obzir uzima 're!enska pre,erencija no'ca ili vremenska vrijednost novca;
davanje prvenstva ili vee sklonosti znai da ih subjekt koji raspolae nov.sredstvima vie cijeni u
sadanjosti nego u istom buduem nominalnom iznosu. budunost je u pogledu sudbine novca
neizvjesnija nego sadanjost. to je moment povrata novca u budunosti dalje od sadanjosti, to je i
njegova preferencija u sadanjosti jaa.
1. )etoda neto sadanje 'rijednosti polazi od prorauna iste sadanje vrijednosti
ulaganja. 4u vrijednost ini razlika izme$u zbroja diskontiranih istih novanih tokova u svim
godinama efektuiranja i iznosa poetnog ulaganja. 'ko je T diskontiranih istih nov.tokova
!po diskontnoj stopi koji odre$uje investitor" U uloenom iznosu, fin.mogunost e se
razmatrati jer je investiranje kapitala opravdano.
)etoda an%iteta ili an%itetska !etoda !jedna od metoda neto
sad.vrijednosti" razbija investirani iznos na godinje dijelove odnosno na anuitete i ti se
anuiteti pribrajaju godinjim tekuim izdacima. T god.tekuih izdataka uveani za anuitete V
godinji primici prihvatljivo je ulaganje nov.sredstava u razmatranu investicijsku
mogunost
=. )etoda interne stope pro,itabilnosti trai onu diskontnu stopu koja neto novane
tokove u cijelom vijeku efektuiranja nekog ulaganja svodi na vrijednost inicijalnog
investicijskog izdatka. 4a se stopa izraunava postupkom%
$. sukcesivnih iteracija pri emu se postupno pribliava traenoj diskontnoj
stopi uz koju je ista sad.vrijednost K H
$$. linearne interpolacije
6dluka o investiranju donosi se nakon usporedbe interne stope profirabilnosti ili minimalno
prihvatljivom diskontnom stopom odnosno trinom stopom kapitalizacije, od koje mora biti
vea ili moraju biti najmanje jednake.
C. )etoda perioda po'rata %laganja Bjo jedan nain ocjenjivanja financijske
efikasnosti" utvr$uje razdoblje, najee broj godina, potrebno da se investitoru vrate
sredstva koja je uloio. )ada isti nov.tokovi nisu jednaki u svakoj godini efektuiranja
investicije, tada se oni zbrajaju po godijnama do momenta dok se ne izjednae sa uloenim
nov.sredstvima u invetsicijsku mogunost. 6va metoda u svom izvornom obliku u raun ne
ukljuuje vremensku preferenciju novca, odnosno isti novani tokovi uzimaju se u
orginalnim veliinama.
& (o'ani pri!ici ovise o prihodima isto kao i no'ani i+daci o rashodima odnosno
trokovima. & time da ras-odi predstvljaju iri pojam od trokova koji obuhvaaju trokove
nastale u procesu obavljanja osnovne djelatnosti poduzea, tj.one trokove koji proizlaze iz
realiziranih proizvoda i usluga poduzea, te rashode iz izvanrednih poslovnih aktivnosti
& &zme'u pri!oda i primitaka odnosno izme'u ras!oda i izdataka postoji i
vre%enska neuskla7enost !vodi se u raunovodstvu na kontima vremenskih
razgranienja" odnosno i odre$eni stupanj neizvjesnosti ili rizika da e se prihodi transformirati
*1
u novane primitke, a novani izdaci u rashode !-<9M;><- ja sale radim u duanu, prodam tv
plazmu kupcu na kredit, pri-od nastaje u trenutku kad imam potpisan slip ame5a, ali stvarni
no'ani pri!itak e biti kad legne lova na rn.poduzea..... ako prodam plazmu na cash to je
istovremeno i prihod i novani primitak"
& -rezentirani raunovodstveni i numeriki podaci dobri i upotrebljivi u onoj mjeri u kojoj su ih
financijski menaderi sposobni financijski analizirati i na temelju njih izvoditi valjane zakljuke
u najpogodnijem trenutku.
1282 9obiajeni oblik rauna dobitka ili gubitka
<aun dobitka ili gubitka sastoji se od dvostranog rauna rashoda, prihoda i salda za izravnavanje,
odnosno od prikaza dobitka ili gubitka.
/ta'ke ra%na dobitka ili g%bitka ra0lanj%j% se % d'ije kategorije8
1) pri-odi i ras-odi i+ redo'iti- poslo'ni- akti'nosti !ope poznate stavke rauna dobitka ili
gubitka" njihova razlika ini dobitak iz redovnog poslovanja.
=) pri-odi i ras-odi i+ i+'anredni- akti'nosti !prihodi u obliku dividendi, prihodi od kamata,
najamina, teajne razlike, razne pristojbe...mogu biti prilino redoviti ili neredoviti" njihova
razlika ini izvanredni dobitak koji se najee oporezuje posebnim poreznim stopama.
& (ouzdanija i egzaktnija interpretacija proizvodni! rezultata sama po sebi zahtijeva paljivo
razlikovanje stavaka koje jesu i stavaka koje nisu ukljuene u proizvodnju proizvoda ili
pruanje usluga, te stavaka nad kojima menadment ima i stavka nad kojima menadment
nema kontrolu u ostvarivanju proizvodnih ili uslunih ciljeva poduzea.
I. POGLAVLJE
A:VOJ(A A(AL$:A #ETA(JA $)OV$(E A:VOJ(A A(AL$:A #ETA(JA $)OV$(E
+ bilanca kao sumarni izvjetaj oslikava financijski poloaj poduzea na odre$eni dan
+ prema raunov.-tehnikom shvaanju, bilanca se izjednaava s pogledom na poslovanje
poduzea odre$enog trenutka i to nazivamo statiko! bilance.
+ -rema ekonomsko-financijskom shvaanju, bilanca u poduzeu postoji svakog momenta,
izraavajui cjelinu ekonomsko-financijskih zbivanja, i to nazivamo dina!iko! bilance.
+ poslovni proces ukljuuje kontinuirano pretvaranje novanih u nenovana sredstva koja se tijekom
toga kontinuuma ponovno pretvaraju u novac, a cilj je toga procesa uvijek da se ostvare to vea
novana sredstva koja e omoguiti novo poveanje imovine i nj koritenje u poslovanju.
+ imovina poduzea ima svoju vrijednost samo ako svojom upotrebom u procesu proizvodnje i
poslovanja doprinese stvaranju novog neto dobitka. 9 nenovana proizvodna imovina predstvlja
samo prijelazni oblik u kontinuiranom procesu pretvorbe novca u novac.
+ razumijevanje pojma o kretanju imovine veoma je bitno zbog pravilne interpretacije financijskih
podataka odnosno radi poslovnog prosu$ivanja likvidnosti, solventnosti i financijske efikasnosti
poslovanja poduzea.
+ aktualna financijska analiza poslovnog toka imovine poduzea za odre$eni period moe znatno
pomoi u razvijanju perspektive i u ocjenjivanju specijalnih proizvodnih i uslunih karakteristika
dotinog poslovanja, to je od posebnog znaenja za ispravno poslovno prosu$ivanje .
Pro%a'anje ra+'ojnog kretanja i!o'ine !og%0e je p%te!8
1. 9zvjetaja o promjenama u financijskom poloaju
=. 8iljeaka uz financijske izvjetaje
& +avedeni se postupci razlikuju u nainu predstavljanja fin.toka i po kriteriju ekstenziteta
potrebnih priprema, a po obuhvatu su gotovo isti, jer se u odre$.obraun.razdoblju bave
**
skupnim promjenama, a ne pojedinacnim transakcijama koje su inicirale te promjene, i mjere
vie vanjski nego unutarnji aspekt sveukupnog toka imovine.
+ 3inancijski tok poslo'nog djelo'anja dijelimo na%
- unutarnje kruno kretanje
- vanjski poslovni tok koji djeluje na irenje i na suavanje unutarnjeg poslovnog toka
+ -romjene u bilanci oslikavaju vanjski tok, tekue financiranje, zajedno s transformacijom imovine
izme$u raznovrsnih stavki.
:232 Izvje;taj o pro%jena%a u !inancijsko% polo<aju
+aziva se i i+'jetaj o no'ano! tok% (cas! flo)"
(poja% cash!lo#- potje$a iz *+ i zna$i kontinuirano kolanje novca% ,od pokazatelja se, me'utim,
pod pojmom cas! podrazumijeva samo dio toka priljeva koji ostaje u poduzeu nakon oduzimanja
odljeva, te koji je raspoloiv za isplatu divudendi, financiranje, investicije i podmirerenje obveza)
njegova praktina i upotrebna vrijednost oituje se u tome to bi taj izvjetaj svojim
korisnicima trebao%
isto tako treba utvrditi porijeklo novanih aktivnosti, odnosno da li se radi o%
1. Operati'ne akti'nosti
odnose se na promet dobara i usluga, odnosno na naplatu izlaznih i na isplatu ulaznih rauna.
@ operativni se dio novanog izvjetaja ukljuuju novani primici koji dolaze od vrijednosnica u
posjedu poduzea, te novane isplate koje se odnose na poreze i kamate na obveze
poduzea.
=. $n'esticijske akti'nosti
odnose se na davanje ili primanje kredita, na kupnju ili prodaju vrijednosnica, te na kupnju ili
prodaju produktivne trajne imovine. 9nvestivcijska djelatnost ukljuuje i kreditnu glavnicu, ali
iskljuuje kamate ostavrene po tim kreditima jer kamate pripadaju oper.djelatn.
C. 3inancijske akti'nosti
obuhvaaju razne transakcije povezane s obvezama ili s kapitalom poduzea. @ taj se dio
izvjetaja ukljuuju novani primici dobiveni na osnovi prodaje obveznica ili dionica poduzea.
6vaj dio ukljuuje i nov.izdatke ponovne kupnje !repurchase" vlastitih dionica, isplate
dividendi dioniarima i izdavanje obveznica.
Gla'ni oblici pro!jena % bilanci
1. poveanje aktive uz istodobno smanjenje aktive !kupci su doznaili nov.sredstva,
transformacija imovine i sl."
*. poveanje pasive uz istodobno smanjenje pasive !obveze prema vjerovnicima su
podmirene kratkoro.kreditom, transformacija obveze..."
*.
1. ukazati na sposobnost poduzea da generira pozitivne tokove novca
*. ukazati na sposobnost poduzea da ispuni svoje obveze i isplati dividende
.. upozoriti na budue potrebe poduzea za vanjskim financiranjem
/. razluiti neto prihode i neto novane tokove operativnih aktivnosti
0. istaknuti uinke novanih i nenovanih investicijskih i financijskih djelatnosti
poduzea
.. poveanje aktive ... poveanje pasive !od banke je dobiven kratkor.kredit za tekuu
imovinu, vlasnici ulau novu imovinu, zadrana dobit..."
/. smanjenje aktive......smanjenje pasive !banci je otplaen kratkor.kredit za tekuu imovinu,
isplate vlasnicima ili gubici u poslovanju..."
:242 =ilje;ke uz !inancijske izvje;taje
3inancijske biljeke i dodatne tablice se sastavljaju uz financijske izvjetaje poduzea, za
ostvarenje odre$enih poslovnih ciljeva koji zahtijevaju suptilniju financijsku analizu. )orist od
financijskih izvjetaja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u racunovodstvenom smislu, te o
sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene znacenje prezentiranih racunovodstvenih podataka.
Moraju biti zasnovane ili izvedene na bilanci i itaju se s%
1 bilancom
1s raunom dobitka ili gubitka
1s izvjetajem o promjenama u financijskom poloaju
& 4u spadaju i pomone i detaljne informacije o onim raunovodstvenim promjenama koje nisu
rezultat istih financijskih transakcija !kao amortizacija, razne naknade iz rezervi, isplate
vremenski razgranienih trokovaW"
& 8ilanca i raun dobiti i gubitka ne ob%-'a0aj% u potpunosti s'e pro!jene % ,inancijsko!
polo7aj% poduzea, jer neke promjene u najstroem smislu, jo i ne predstavljaju financijski tok.
+pr. potraivanja od kupaca i obveze prema dobavljaima. -oveanja u ovim stavkama ne ine
nov.tok ve tok vrijednosti !to su prihodi, ali ne jo i stvarni novani primici, odnosno rashode ali
ne i stvarne novane izdatke"
& 'ko i nema potrebe da se financijske biljeke objave uz godinji izvjetaj,njih je ipak dobro voditi,
jer ce trebati !enad7!ent% za bolju interpretaciju efekata protekloga poslovanja u odnosu na
kratkoroni financijski poloaj poduzea i 'jero'nici!a za dobivanje dodatnih financijskih
informacija, to im moe biti od velike pomoi u donoenju poslovnih odluka o kratkoronim
plasmanima.
& Jedno od gla'ni- naela sastavljanja izvjetaja je u izraavanju poslovne promjene u obliku
raznovrsnih doprinosa koji su utjecali na ostvarenje dobitka ili gubitka, odnosno na poveanje ili
smanjenje vlastitoga kapitala.
& )oncentrirajui se na promjene koje proizlaze iz ulaganja u tekuu imovinu, ovaj tip izvjetaja
odlikuje se i posebnom pozornou koju pridaje stalnim ili trajnim financ.aranmanima.
& Te!eljni ,in.proble! je +ado'oljenje trajni- ,in.potreba. =nai da je vrlo bitno odrediti koji je
dio tekue imovine pokriven kratkoronim novanim sredstvima, a ne samo odrediti izvore, oblike i
metode kratkor.financiranja.
3inancijski protokol- interpretira se kroz potrebe za ulaganjima u tekuu imovinu i
pridruujue potrebe za ulaganjem u fiksnu imovinu.
9zraz financirano iz tekueg kapitala ili prelijevanje tekue u fiksnu imovinu, znai da je uslijed
financiranja fiksne imovine iz tekueg kapitala odnosno uslijed prelijevanja tekue u fiksnu imovinu,
smanjeno ulaganje u tekuu imovinu, jer se likvidna kratkorona imovina troi za stjecanje fiksne
imovine ili za podmirenje dugoronih obveza ili je fiksna imovina financirana iz kratkoronih kredita. @
svakom sluaju, podmirenje ovih potreba izvreno je na teret ulaganja u tekuu imovinu.
(akle, ako fin.poloaj poduzea znatno ovisi o ulaganju u tekuu imovinu, neophodno je vratiti se
pojedinim segmentima promjena koje limitiraju ulaganje u tekuu imovinu.
*/
.skla>ena bilanca, u obliku promjena u stavkama tekue imovine, nudi analizu dugoronog
financijskog poloaja poduzeca, ali ne daje uvid u prola kratkorona financiranjaW tu se koristi onaj
dio izvjetaja koji objanjava promjene to su nastale na osnovi ulaganja u tekuu imovinu !poseban
pregled".
.skla>eni i+'jetaj o pro!jena!a % ,inancijsko! polo7aj%
pod%+e0a prua nam osnovu za utvr$ivanje perspektive financijskog razvoja poduzea. Me$utim,
radi potpune i kompleksne prosudbe, moraju nam biti poznati i detalji o promjenama u ukupnoj imovini
poduzea.
J. POGLAVLJE J. POGLAVLJE
A(AL$:A 3$(A(4$J/#OG POLO6AJA A(AL$:A 3$(A(4$J/#OG POLO6AJA
6snovne financijske izvjetaje koriste menadment, vjerovnici, vlasnici, te dravne i druge
zainteresirane institucije
)orist od financijskih izvjetaja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti raunovodstvenom smislu,
te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene znaenje prezentiranih raunovodstvenih
podataka.
e'i+orske k%0e- ovlatene kue koje, na zahtjev menadmenta da, netone financijske
informacije ispituju i ocjenjuju.
>232 &granienost bilance
118ilanca kao kratki sustavni pregled financijskog poloaja poduzea sumira njegovu imovinu i
ukazuje na izvore financiranja, sve na jedan odre$eni dan.
1 Ogranienost bilance oituje se u tome to oslikavajui trenutni financijski poloaj poduzea, ne
moe sama po sebi ukazati na budui novani tok imovine. Me$utim, ako se pridravamo odre$enih
pretpostavki, odre$.informacije iz bilance mogu se koristiti za predlaganje dinami$nog financijskog
poloaja poduzea%
1 5'a s% aspekta ,inancijskog polo7aja pod%+e0a koje ,inancijski !enad7er !ora ispitati a to
s%8
a) tek%0i ili kratkoroni ,inancijski polo7aj proble!a
b) d%gotrajni ili d%goroni ,inancijski polo7aj pod%+e0a
1Tek%0i i d%gotrajni financijski poloaj nisu me$usobno nezavisne veliine. &olidni dugotrajni
financijski poloaj moe biti ugroen slabim tekuim poloajem i obrnuto. Me$utim, dugotrajni
financijski poloaj sam po sebi mnogo je manje podloan iznenadnim promjenama, npr,., sezonskoj
fluktuaciji, nego to je to tekui financijski poloaj poduzea.
>242 /o%parativna !inancijska analiza
?lavna metoda u prosu$ivanju pripremljenih financijskih izvjetaja.
9skazane vrijednosti u pojedinim stavkama, njihova adekvatnost ili prikladnost zavise o njihovoj
vezi sa ostalim stavkama.
3inancijski poka+atelj
& predsta'lja !jerilo !instrument mjerenja koliine neke kvalitete" i !jer% !koliina
kvalitete" ekonomskih pojava i procesa izraenih u obliku relativnog broja.
& imaju ulogu instrumenata istraivanja, odlu$ivanja, prosu'ivanja, spoznaje i
prakti$nog djelovanja.
& @obiajeni i ope primjenjivi su%
1. tekua imovina u odnosu na kratkorone obveze7 i
*. ukupna imovina u odnosu na ukupne obveze
*0
Financijski pokazatelji sami po sebi nikada i nee pruit konaan odgovor na financijske probleme.
)onani odgovor na te probleme mogu dati samo fin.menadment, tj.poslovodstvo poduzea, na
osnovi adekvatne i suptilne analize fin.pokazatelja i podataka.
4ijekom realnog prosu$ivanja fin.poloaja poduzea, nastaje problem nalaenja usporedni! standarda
za raznovrsne fin.veze i fin.pokazatelje. u tu svrhu obino koriste dva postupka%
1. 3inancijski poka+atelji i
=. .sporedba s prosjeni! dostign%0i!a poslo'ne gr%pacije kojoj pod%+e0e
pripada
1. 3inancijski poka+atelji
3inancijski poka+atelji s%%
pokazatelji likvidnosti
pokazatelji poluge
pokazatelji aktivnosti
pokazatelji profitabilnosti- odraavaju odnose povrata investiranog iznosa u
poslovnu aktivnost poduzea
?ri ispitivanju i ocjenjivanju !inancijskog polo<aja potrebno je poznavanje financijski!
pokazatelja-
O!jeri%
dobije se tako da se dvije ili vie veliina izraene u apsolutnim iznosima, krate istim
brojem sve do one mjere kada se veliine vie ne mogu kratiti
#oe,icijenti%
;e neka stalna ili poznata veliina koja slui kao mnoitelj neke promjenjive ili
nepoznate veliine, a izraunava se tako da jednu veliinu podijelimo s drugom i na
taj nain se izraava njihov odnos, koji, ustvari predstavlja relativnu veliinu njihove
uvjetovanosti.
$ndeksi%
odnos izme$u dviju veliina koji pokazuje njihovu relativnu promjenu u odre$enom
vremenu... koriste se bazni !veliina prvog perioda je bazna za sve ostale priode"i
lanani inde5i !veliina svakog prethodnog perioda je baza narednog perioda"
Postoci%
romjena izme$u dviju veliina nastalih u razliitim periodima, obino izraava i%
1izvrenje planski! veli$ina- planska veliina je baza !1HH", a ostvarenje plana
mjeri se pomakom postotka od baze
1struktura agregatne veliine- agregatna veliina se uzima kao 1HH, a svaki
njezin dio rauna se u odnosu na agr.veliinu izraava se u postocima
Financijski menader mora izbjegavati koritenje golih i pojedinanih financijskih pokazatelja jer
nijedan pokazatelj ne daje dovoljno poslovnih informacija za utvr$ivanje financijskog poloaja
poduzea.
=. .sporedba s prosjeni! dostign%0i!a poslo'ne gr%pacije kojoj
pod%+e0e pripada
-okazatelji dobiveni uspore$ivanjem nemaju apsolutnu vrijednost, ve su gr%ba
orijentacija
>282 Analiza tekueg !inancijskog polo<aja
Lik'idnost predsta'lja plate7n% sposobnost pod%+e0a2 a !o7e se iska+ati kao8
1. Lik'idnost i!o'ine
=. Lik'idnost pod%+e0a ili sol'entnost
*1
1.L$#V$5(O/T $)OV$(E
- predstavlja kontinuirano pretvaranje imovine iz jednog oblika u drugi, odnosno kontinuirano
cirkuliranje novanih u nenovana sredstva ili materijalnih sredstava u nov.sredstva
- no'ana sredst'a s% najlik'idniji oblik i!o'ine
- likvidnost ost.imovine ovisi o vremenu potrebnom da se nenov.imovina transformira u
novanu, o stupnju ruzika te transformacije i o cijeni ostvarivoj za imovinu
Lik'idnost i!o'ine !o7e se iska+ati%
1. Preko!jerno! lik'idnoc%
)ad imovina ima bri obrtaj od planiranog pa nastaju poveani rashodi, to
negativno djeluje na profitabilnost poslovanja.
=. Opti!alna lik'idnost
6na je uspostavljena onda kad do$e do skladne cirkulacije imovine s ukupnim
planiranim poslovnim aktivnostima poduzea.
C. (e+ado'olja'aj%0a lik'idnost
;avlja se kad koeficjent obrtaja imovine smanji na razinu niu od planirane,
odnosno kad poremeti navedena skladna cirkulacija.
G. (elik'idnost
)ad imovina, npr., uslijed vrlo slabe naplate potraivanja, uslijed obustave
proizvodnje i pruanja usluga,odnosno uslijed slabe prodaje, ne cirkulira
- Moe biti pri're!ena !poremeaju u cirkaliciji zbog npr.nedostatka
sitrovina, nestanka struje, trajka..." i trajna !teki unutarnji i vanjski
poremeaji"
=.L$#V$5(O/T PO5.:E<A $L$ /OLVE(T(O/T
- predstavlja sposobnost poduzea sa raspoloivim novanim sredstvima u ugovorenim ili
propisanim rokovima podmiri svoje dospjele obveze.
/ol'entnost se !o7e iska+ati kao8
1. Preko!jerna sol'entnost
)ad poduzee ima dovoljno sredstava za podmirenje obveza i kad mu ostaju nakon
toga znatni vikovi neiskoritenih novanih sredstva, to moe biti negativno za
profitabilnost poslovanja poduzea
=. Opti!alna sol'entnost
<aspolae s dovoljno novanih sredstava za podmirenje svojih tekuih obveza i jo
mu odre$ena sredstva ostanu kao rezerva za eventualno pokrie neoekivanih
obveza
C. (e+ado'olja'aj%0a sol'entnost
)ada su raspoloiva sredstva poduzea jednaka njegovim dospjelim obvezama, pri
emu poduzee nema sigurnosne rezerve
G. $nsol'entnost
-rivremeni zastoj u plaanjima, pri emu poduzee, makar uz znatne potekoe i dalje
posluje ili pak kao trajna i akutna obustava plaanja, pa poduzea mora provesti
reorganizaciju, sanaciju ili likvidaciju.
9zme$u likvidnosti !determinirana odnosima stanja i kretanja svih oblika imovine" i solventnosti
!determinirana nov.tokovima" postoje i znaajne razlike ali i vrsta me$uovisnost". . kraem
periodu nelikvidnost ne mora biti uzrokom insolventnosti, kao i obrnuto. Me$utim, u duem
periodu nelikvidnost uzrokuje insolventnost i obratno.
3inancijski poka+atelji tek%0eg ,inancijskog polo7aja poduzea ukazuju na njegovu
sposobnost ili nesposobnost da podmiri svoje kratkorone obveze.
*2
Ti poka+atelji na+i'aj% se koe,icijenti!a lik'idnosti "li@uidit6 ratio$ i !og% se gr%pirati % etiri
gr%pe8
1. #oe,icijent tek%0e lik'idnosti ili kratkoroni koe,icijent (current ili
bankers ratio)
Xto je vei taj koeficjent vea je mougnost da e poduzee u roku podmirivati svoje
obveze. 6dnos tekue imovine i tekuih obveza. &tandardno pravilo je *%1, ali
znaenje dobivenog rezultata zavisi% 1. 6 vrsti poduzea7
*. 6 nj proizvodmoj snazi7
.. 6 nizu praktinih okolnosti7
/. 6 dobu godine i
0. 6 stadiju u poslovnom ciklusu i sl.
=. #oe,icijent %br+ane lik'idnosti2 br+i koe,icijent ili lak!%s test !#uick
ratio/acid test)
6n iz tekue imovine izuzima zalihe, a ostale pokazatelje dovodi u odnos sa
kratkoronim obvezama. &tandardno pravilo je odnos 1%1, to znai da u ovaj
koeficijent ulazi samo najlikvidnija imovina !cash u banci i blagajni, potraivanja,
financijska imovina" u odnosu na ukupne kratkorone obveze
C. Lik'idnost +ali-a ili koe,icijent obrtaja +ali-a (inventory turnover)
@tvr$uje se dijeljenjem trokova prodanih proizvoda ili usluga !costs of good sold" s
prosjekom zaliha. )oeficjent obrtaja zaliha pokazuje brzinu kojom se zalihe putem
prodaje pretvaraju u potraivanja u periodu od jedne godine. Xto je vii, efikasnije je i
upravljanje zalihama poduzea odnosno likvidnost.
- manji broj dana cirkulacije, brzina krunog toka vea, treba angairati manje
nov.sredstava
G. Prosjena naplata potra7i'anja (average collection)
@tvr$uje prosjean broj dana potreban da se naplati neko potraivanje
- 6znaava efikasnost poduzea prikupljanju nov.sredstava od prodaje te
efikasnost kreditne politike poduzea
. prosjena potraivanja . 5 ukupan broj dana u godini
godinja kreditna prodaja

(rugi pokazatelj je koe,icijent obrta potra7i'anja K . prosjena potraivanja .
godinja kreditna prodaja
koeficijent obrta zaliha, prosjena naplata potraivanja i koeficijent obrta potraivanja i ne koriste
se toliko kao mjera specifine likvidnosti, ve ee kao poka+atelji ,inancijske akti'nosti
pod%+.
@laganje u trajnu tekuu imovinu predstavlja onaj dio tekue imovine poduzea koji je financiran
dugoronim izvorima financiranja odnosno dugoronim obvezama i vlastitim kapitalom, a moe se
izraunati tako da se od ukupne tekue imovine oduzmu kratkorone obveze.
-rilikom valorizacije tekueg financijskog poloaja glavni problem ocjena budue sposobnosti
poduzea da ostvaruje nov.sredstva za podmirivanje buduih dospjelih obveza.
-oznavanje adekvatnosti tekueg financijskog poloaja odnosno solventnosti, osnova je za
utvr$ivanje budueg toka novanih sredstava.
"$/T$ (OV"A($ TO# predstavlja razliku izme$u ukupnih godinjih novanih primitaka i izdataka
koji su svedeni na mjeseu razinu, odnosno onaj iznos nov.sredstava koje e poduzee
najvjerojatnije ostvariti svakog mjeseca.
6d financijske analize se oekuje da, osloncem na prosjene dnevne imjesene pokazatelje,
poslovodstvu poduzea prezentira primjenjive i reprezentativne podatke o financijskom poloaju
poduzea koji e mu omoguiti daljnje stabilno profitabilno poslovanje.
*B
&posobnost stvaranja slobodnih novnih sredstava je istovremeno i stvaranje neto dobitka poduzea.
(a bi se utvrdila ta veliina potrebno je iskazati sve nenovane izdatke u odnosu na dobitak ili gubitak
a gla'ni neno'ani i+daci s%8
a) A!orti+acija
b) G%bitak na +ali-a!a
c) Odgo>eni i+daci
>212 Analiza dugoronog !inancijskog polo<aja
(ugoroni financijski poloaj u odnosu na kratkoroni zasniva se na njegovim proizvodnim rezultatima
(ublja analiza dugoronog financijskog poloaja mora%
1. ocijeniti sposobnosti tog poduzea da iz svoga redovnoga novanog toka podmiruje svoje
dospjele obveze
*. stvoriti nove financijske osnove za budue potrebe poduzea
- -otrebno je povezati informacije iz bilance sa rn dobiti i gubitka
-rocjena dugoronog financijskog poloaja moe se provesti na dva naina%
1. Financijska optereenja proizala iz prolih financijskih aktivnosti
*. -roizvodna dostignua odnosno poslovne prednosti tekuih proizvodnih aktivnosti poduzea
@zrok previsokih financijskih optereenja moe biti prekomjerna kapitalizacija ili nepravilna financiranja
#apitali+acija je svako poveanje vlastitoga kapitala poduzea, bez obzira na to da li se radi o
dodatnim ulozima inokosnih vlasnika ili partnera, novoj emisiji dionica ili o zadravanju neto dobitka
Kpreko!jerna kapitali+acijaL& iskazivanje dugoronih obveza uveanih za ukupni vlastiti kapital za
vie nego je stvarna vrijednost imovine. +pr.kad su goodQill i poslovna reputacija izraeni previsokom
vrijednou, odnosno kada se prilikom izdavanja dionica precijene pojedine stavke bilance
3inancijski poka+atelji koji sl%7e +a ocjen% d%goronog ,inancijskog polo7aja !og% se
gr%pirati % tri gr%pe8
1. poka+atelje pol%ge
=. poka+atelje akti'nosti
C. poka+atelje pro,itabilnosti
J.G.1. Poka+atelji pol%ge
Financijska str%kt%ra& 6dnos izme$u obveza i vlastitog kapitala ili odnos izme$u kratkoronih i
dugoronih obveza
#apitalna str%kt%ra& odnos izme$u dugoronih obveza i vlastitog kapitala
-okazatelji financijske strukture nazivaju se i poka+atelji!a pol%ge a znaajni su u procjeni
sposobnosti poduzea da podmiruje svoje dugorone obveze.
3inancijska str%kt%ra % ire! s!isl% podra+%!ije'a8
a" C><49)'D+@ F9+'+:9;&)@ &4<@)4@<@
ona izraava strukturu aktive i pasive
b" L6<9=6+4'D+@ F9+'+:9;&)@ &4<@)4@<@
ona izraava odnose me$u dijelovima aktive i dijelovima pasive
poduzea, izme$u kojih postoji logina financijska povezanost
presjecanje bilance& uzduno ili popreno razdvajanje postojee bilanne cjeline radi
dobivanja homogenih dijelova, koji sami po sebi ili njihov me$usobni odnos imaju odre$eno
analitiko obiljeje
*G
Osno'ni poka+atelji -ori+ontane ,inancijske str%kt%re s%8
1. )oeficijent tekue likvidnosti
*. )oeficijent ubrzane likvidnosti
.. )oeficijent obveza
Gla'ni poka+atelji pol%ge8
1. #oe,icijent ob'e+a
9zraava odnos izme$u ukupnih obveza i ukupne imovine. Cjerovnici oekuju nii
koeficjent izme$u ukupnih obveza i ukupne imovine, jer takav odnos ucvruje i
zatiuje njihova potraivanja. Cii k.obveza ukazuje na to da poduzea mora
izdvajati i via n.sredstva za kamate, a iznad odre$ene toe, zbog optereenja,
vie nebi moglo posu$ivati nova n.sredstva
=. #oe,icijent ob'e+a i 'lastitog kapitala dioniara
9zraava odnos izme$u dugoronih obveza i ukupnog vlastitog kapitala dioniara.
(ugoroni kreditori preferiraju skromniji odnos izme$u dugoronih obveza i trajnog
kapitala dioniara, jer takav odnos osigurava njihovu veu zatitu i bolju motivaciju
dioniara.
-onekad se k.obveza i vlastitog kapitala dioniara moe iskazati i kao%
1. 6dnos kratkoronih obveza i ukupnog vlastitog kapitala dioniara,
*. 6dnos ukupnih obveza i ukupnoga vlastitog kapitala dioniara i
.. 6dnos ukupnih obveza i ukupnog vlastitog kapitala uveano za jedan
J.G.=. Poka+atelji akti'nosti
-okazatelji aktivnosti nam govore kojom efikasnou poduzee koristi svoju imovinu, a izraavaju se
kao%
1. #oe,icijent obrta ,iksne i!o'ine B,iAed assets t%rno'er)
9zraava odnos izme$u prihoda dobivenih od prodaje s jedne strane i fiksne imovine s
druge strane. 6vaj koeficjent pokazuje kojom se intezivnou koristi fiksna imovina u
odnosu na ostvarene prihode od prodaje. +pr.nizak koeficijent znai prekoraenje
ulaganja u pojedine segmente fi5ne imovine s obzorom na vrijednost proizvedenih
proizvoda ili pruenih usluga. -oduzee treba likvidirati dio fi5ne imov., a dobivena
novana sredstva investirati u produktivnije posl.aktivnosti ili podmiriti obveze, isplatiti
dividende i sl.
=. #oe,icijent obrta %k%pne i!o'ine Btotal assets t%rno'er)
9zraava odnos izme$u prihoda dobivenih s jedne strane i ukupne imovine poduzea
sa druge strane, ukazuje na mjeru efikasnosti kojom se koristi ukupna imovina u
odnosu na ostvarene prihode od prodaje. +izak k.moe biti posljedicom previsokog
investiranja u fi5nu imovinu. @ tom sluaju poduzee moe likvidirati neke segmente
fi5ne imovine, a tako dobivena n.sredstva iskoristitiza poveanje tekue imovine,
smanjenje obveza i sl.
J.G.C. Poka+atelji pro,itabilnosti
-okazatelji profitabilnosti ili rentabilnosti iskazuju financijsku efikasnost poslovanja poduzea
odnosno sposobnosti ili mjeru vjerojatnosti da e neko ulaganje nakon putanja u rad novih
kapaciteta, omoguiti uveani povrat uloenog kapitala ili da e investiciju uz to manje uloenih
sredstava dati to vei financijski rezultat.
- pokazuju efikasnost poslovanja u odnosu na prihode, vlastiti kapital i u odnosu na ukupnu imovinu
Mogu se iskazati koeficijentima%
.H
- ;r%to !ar7a izraava uinkovitost politike cijena i proizvodnje, pri emu relativno via mara moe
uzrokovati i znaajniji pad prodaje
- (eto poslo'na !ar7a indicira profitabilnost prodaje prije oporezivanja i isplate kamatnih trokova
- (eto !ar7a od prodaje moe pruiti znaajan uvid u poslovanje poduzea
- #oe,icijent pro,itabilnosti 'lastitog kapitala odnosno stopa prinosa vlastitog kapitala ukazuje na
snagu zarade dionice odnosno pokazuje veliinu neto poslovnog rezultata poduzea raspoloivog
za akumuliranje u poduzeu i distribuciju vlasnicima poduzea- prema jedinici angairanog
vlastitog kapitala, a pokazuje i koliko je poduzee u jednoj godini zapravo zaradilo koristei
angairana sredstva dioniara
- #oe,. pro,itabilnosti poslo'anja ili koe,. pro,itabilnosti %k%pne i!o'ine mnogo je realniji kada
izraava odnos izme$u bruto poslovnog dobitka i ukupne imovine
)ad su potrebe za ukupnom imovinom djelomino financirane iz vanjskih izvora !banke, vjerovnici
i dr.", koji oekuju povrat odre$enog dijela svog kapitala, tj,kad ulagai oekuju odre$eni prihod na
uloeni kapital, profitabilnost poduzea e se razlikovati od profitabilnosti koja bi se ispoljila da je
poduzee ulagalo samo vlastiti kapital
@kupni povrat kapitala pod %tjecaje! je pra'ila ,inancijske pol%ge koja oznaava
koritenje tu$eg kapitala u financiranju poslovanja poduzea, a to pravilo pokazuje da
se u financiranju poslovanja isplatiti koristiti tu$im kapitalom, ako se njime ostvaruje
via stopa profitabilnosti poslovanja od kamatne stope na tu$i kapital. -ravilo
predstavlja svojevrstan mehanizam kamata i kamatnih stopa primjenjen na poslovanje
poduzea, kod kojeg je kam,stopa zamijenjena stopom profitabilnosti poslovanja.
-oduzea koja u stvaranju prihoda trebaju prvenstveno fi5nu imovinu za iju su nabavku angairali
tu$i kapital, moraju raunati s visokim izdacima na osnovi angairanog kapitala iz svakog
ostvarenog iznosa prihoda !npr. -oduzea iz djelatnosti javnih komunalnih usluga, iz oblasti
hotelijerstva, proizvodnje" za razliku od poduzea koja se uglavnom oslanjaju na ljudski rad
-rofitabilnost vlastitog kapitala zavisi o dva bitna imbenika%
1. 'psolutnoj razlici izme$u stope prinosa, odnosno stope prof.na ukupni kapital i prosjene
kamatne stope kao cijene tu$eg kapitala
*. &trukturi kapitala poduzea odnosno o strukturi relativnog uea obveza u ukupnim
izvorima financiranja
.1
;r%to !ar7e K prihod od prodaje F trokovi prodanih proizvoda
-rihod od prodaje
(eto poslo'ne !ar7e
D . poslovni dobitak .
-rihod od prodaje
(eto !ar7e od prodaje
D . neto dobitak .
-rihod od prodaje
Pro,itabilnost 'lastitog
kapitala
D . neto dobitak .
@k. vlastiti kapital
Pro,itabilnost poslo'anja
kapitala
K . neto dobitak .
@kupna imovina
& to je vei raspon stopa i iri opseg vl.kapitala, po+iti'niji je i %inak poka+atelja
pol%ge na neto financijski rezultat. 'ko je ra+lika u stopama negati'na poduzee mora snositi
odre$enu razinu gubitka
poka+atelj st%pnja ,inancijskog ri+ika
predstavlja koe,icijent pokri0a ,iksni- troko'a s osno'e ka!ata, a izraen je odnosom
poslovnog dobitka i dobitka prije oporezivanja
ukazuje na intenzitet financijskog optereenja, tj. na napregnutost financijske strukture poduzea
>2:2 -e7usobni odnosi pokazatelja
6dnosi se moraju vrednovati skupno a ne pojedinano
+iska tekua likvidnost - povoljan odnos obveza i zadovoljavajua profitabilnost
0isoka likvidnost - sposobnost podmirenja dospjelih obveza
-rofitabilnost vlastitog kapitala u zavisnosti o drugim pokazateljima
+eto mara od prodaje
-rofitabilnost
vlastitog kapitala
+eto
K dobitak 5
-oslovni dobitak
-oslovni
dobitak 5
prihod od
prodaje
-rihod od
-rodaje 5
@kupna
imovina
@kupna
imovina
Clastiti
kapital
+eto poslovna
mara
)oeficijent
obrta ukupne
imovine
1J koef.
obveza i
vlastitog
kapitala
-romatrajui me$uzavisnost, ako je jedan od etiri poka+atelja ni+ak, pro,itabilnost
vlastitog kapitala moe biti 'isoka.
'ko je neto poslo'na !ar7a, uspore$ujui je s ostalim poduzeima u grupaciji, 'rlo niska,
pro,itabilnost moe biti 'isoka ako je isto're!eno 'isok koe,icijent obrta %k%pne
i!o'ine ili ako je visok odnos izme$u ukupne imovine i vlast.kapitala poduzea
+pr.poduzee sputa cijene svojih proizvoda, a time, i nneto maru od prodaje i poslovni
dobitak, ali s druge strane to poduzee proiruje svoju prodaju, osigurava si visoki koeficijent
obrta ukupne imovine, a time i visoku stopu profitabilnosti vlastitog kapitala. Cisoki odnos
izme$u ukupne imovine i vl.kapitala tako$er moe znaiti visoku stopu profitabilnosti
vl.kapitala. ovakva situacija prisutna osobito u trgovini nekretnina i u poduzeima koja u
procesu proizvodnje privremeno moraju angairati visoki stupanj tu$e imovine
Me$uovisnost koeficijenta obrta i neto mare, koji djeluju na profitabilnost poslovanja, moe
se simboliki izraziti i trok%tno! 'e+o!
.*
+eto
poslovna
mara
K -oslovni dobitak
-rihod od prodaje
6dre$eni pokazatelji mogu samo djelo!ino oslikati stvarnu financijsku situaciju,
pa, budui da se pokazatelj prof.vlast,kapitala i prof.poslovanja mogu izravno
izraunati, u smislu analitike metode nemaju veega znaenja. Me$utim, 'e+a je
korisna u opisivanju i analiziranju osnovnih pokazatelja to djeluju na financijski
rezultat i uope na podruje poslovnih operacija koja, radi ostvarivanja eljenih
fin.rezultata, treba pravilno kontrolirati
#ontrola ob%-'a0a tekue financijsko poslovanje kroz% 1. 4ekue nov.primitke i izdatke =.
vezivanje imovine u pojedinim pojavnim oblicima
+ovana sredstva ulau se u poslovnu imovinu koja se koristi za stvaranje odre$ene veliine
poslovnog dobitka iz kojeg se oekuje ma5imalno ostvarenje neto dobitka poduzea
>2>2 Ispitivanje nenovanih izdataka
+>+6C#'+9 9=(':9
- mnogo puta poeljno ih ispitati prije ocjene profitabilnosti poslovanja
- u tom sluaju se izraze kao postotak od prodaje
- ova metoda od pomoi ako postoje prikladni standardi za usporedbu
- u praksi se adekvatnost prosu$uje i ocjenom karakttera poslovne aktivnosti poduzea
A!orti+acija - sugerira preteno tehniku konotaciju, glavna je svrha amortizacije financijskog
karaktera, a sastoji se u obnavljanju i ouvanju nabavne vrijednosti angairane fiksne imovine i to iz
tekuih novanih primitaka.
- glavne potekoe u utv$ivanju adekvatnih godinjih izdataka- %naprijed se ne !o7e odrediti
period u kojem e djelovati neka fi5na imovina.
- u tu svrhu se ponekad koriste te-nike !etode Besto i one neadekvatne..ne mogu svladati
imbenik zastarjelosti fi5.imovine"
- iroko prihvaena je linearna !etoda a!orti+acije
..
-rofitabilnos
t poslovanja
K
-oslovni
dobitak
@kupna
imovina
-oslovni
dobitak
-rihod od
prodaje
@kupna
imovina
ako je poduzee izrazitije podlono nesigurnosti i promjenama !imaju visoko specijaliziranu
opremu", onda kapitalna %laganja u fi5nu imovinu treba ubrzati i ojaati, to i+a+i'a 'isoke
a!orti+acijske troko'e
ako poslovanje nije u tolikoj mjeri uvjetovano trinim promjenama, amortizacijske stope mogu se
prilagoditi oekivanom vijeku fizikog trajanja opreme, tako da prate tehniko zastarjevanje
pojedinih stavaka fi5ne imovine
&vrha ispitivanja nenovanih izdataka je u zatiti poduzea od iskazivanja nerealno visokog
poslovnog dobitka uslijed nisko iskazanih raznih nenovanih izdataka.
@ nekim sluajevima je od izuzetne vanosti samo prepoznavanje preuvelianih ili podcijenjenih
izdataka
6va se analiza moe upotrijebiti i na nenaplativa potraivanja od kupaca.
&zdaci za popravke i odravanje novanog tipa uspore$eni sa trokovima amortizacije dobivaju na
pouzdanosti u financijskim analizama.
(iski troko'i amortizacije pri-'atlji'i su sve dok su troko'i tek%0eg odr7a'anja i+nad
prosjeka
'dekvatnost trokova popravka i odravanja precizno se ne moe odrediti ali je od pomoi i to ako
njihove iznose pretvorimo u postotak u odnosu na bruto vrijednost fi5ne imovine i dobivene
rezultate usporedimos prolim nov.izdacima ili s odre$enim standardima
>2A2 .tabilnost i trendovi dobitka
Pro,itabilnost u vremenskoj komparativnioj analizi nije konstantna i ne moe se precizno izmjeriti
za neko razdoblje, odre$uje se kao prmjenjiva !poput temp. ovjeka". 8iljei se aktualno poslovno
stanje poduzea i utvr$uje budue poslovno oekivanje.
#o!parati'na anali+a prua izvjesnost ili neizvjesnost razvojno-vremenske perspektive u procjeni
i ocjeni financijskog poloaja, predstavlja i sastavni dio analize o povijesno-razvojnom kretanju
imovine.
(a bi se ispitala stabilnost poslovanja potrebno je odrediti godinju profitabilnost odre$enog ulaganja
za potp%ni poslo'ni cikl%s koji u stabilnim uvjetima prire$ivanja traje deset godina.
=bog specifinosti ispitivanja poslovnog rezultata, potrebno je usporediti postotno poveanje3pad neto
prihoda od prodaje za promatrani period, to e otkriti dobre i slabe toke fluktuirajuih prihoda.
)ako fi5ni trokovi u financiranju djeluju na financijsku polugu, tako fi5ni trokovi u proizvodnji stvaraju
poslovnu polugu prema neto dobitku
Poslo'na pol%ga predstavlja koe,icijent elastinosti ,inancijskog re+%ltata % odnos% na
pro!jene ob%j!a poslo'ne akti'nosti pod%+e0a, a izraunava se
PO/LOV(A POL.GA K marginalni dobitak, odnosno kontribucijska mara
-oslovni dobitak
)AG$(AL($ 5O;$TA# K ukupni prihodi F ukupni varijabilni trokovi
Anali+o! poslo'ne pol%ge utvr$uje se sutina pojma, te osnovne veze izme$u varijabilnih i
fi5nih trokova, koji se odnose na proizvoda i usluna ostvarenja
&tvarni se postotni doprinos poslovne poluge konanim financijskim rezultatima nemogu
izraunati zbog potekoa nastalih pri izdvajanju fi5nih i varijabilnih trokova
Xto su ob%ja! proi+'odnje ili obujam pruanja usluga 'e0i, !anji su ,iAni troko'i po
jedinici proi+'oda ili usluga, a 'e0i je neto dobitak !pravilo vrijedi do odre$ene granice,
kada trokovi postaju relativno fi5ni"
o (a li e poslovanje s gubitkom dovesti do insolventnosti odnosno do nelikvidnosti poduzea,
zavisi o realnim novanim tokovima. @ tom smislu interesantan je odnos prijelo!ne toke ili
./
toke pokri0a !break even point" novanih primitaka i izdataka prema donjoj granici
profitabilnosti.
o +a prijelo!noj toki poduzee se nalazi onog trenutka kada je prestalo ostvarivati dobitak, ali ne
ostvaruje niti gubitak....oznaava onu koliinu proizvodnje koja ostvarenim prihodima jo uvijek
pokriva svoje rashode
o Ciak novanih sredstava zavisi o stupnju pokria fiksnih trokova koji ne
zahtijevaju tekue novane izdatke
o ?ledano na dui rok, iz naknade za amortizaciju i dr.fi5.trokova, poduzee mora osigurati kapital
za financiranje zamjene fiksne imovine i za njezino stalno odravanje za poslovno djelovanje,
inae e samo sebe dovesti u stanje postupne ali sigurne likvidacije
o @tvr$ivanje trenda profitabilnosti podlono je raznim kombinacijama, analizama i proraunima.
o @ procjenjivanju i planiranju buduih dostignua poduzea treba osloniti na prole rezultate te na
ope poslovne uvjete, i na osnovi njih utvrditi budua oekivanja.
6cjena poslovanja poduzea u velikoj se mjeri zasniva i na pozitivnim ii na negativnim obiljejima
poslovanja toga poduzea u prolost
=bg me$uovisnosti izme$u bilance i rn dobiti i gubitka, ranije tendencije nekih stavaka
bilance esto se koriste za ocjenu budue profitabilnosti
3%nda!entalna pro,itabilnost pod%+e0a& kontinuirani rast zaliha, kratkoronih potraivanja i
vlastitog kapitala koji je praen poveanom prodajom
Loa poslo'na b%d%0nost pod%+e0a& financijski pokazatelji nekog poduzea slabi, a
proizvodnja u dotinoj poslovnoj grani jaa
M. POGLAVLJE
3$(A(4$J/#O PLA($A(JE 3$(A(4$J/#O PLA($A(JE
@ vo$enju i upravljanju poduzeem prema ostvarenju ma5imalno mogueg neto dobitka,
poslovodstvo se koristi raznim standardima, mjerilima i vodiima
Analitika !jerila usmjerena su na objanjavanje prolog poslovanja i na upoznavanje
menadmenta s uspjenou poslovanja poduzea
(a bi se osigurala solventnost i profitabilnost poslovanja, mora se pristupiti predvi$anju buduih
financijskih potreba poznatih kao planiranje toka pri!itaka i i+dataka.
Formalna prezentacija tog predvi$anja naziva se ,inancijski! plano!.
Financijski plan predstavlja instrument financijskog predvi$anja i omoguuje%
a) Planiranje b%d%0i- no'ani- toko'a i ,inancijski- i+'ora
-lanirajui budue nov.tokove, menadment suzuje prostor za donoenje odluka
zasnovanih na intuiciji i omoguuje donoenje racionalnih odluka utemeljenih na
financijskom planu, svodei tako i eventualni financijski hendikep preniskog ili
previsokog financijskog investiranja- na minimum
6moguava lake pribavljanje i koritenje novanih sredstava, te vraanje tih
novanih sredstava njihovim izvorima. +emogunost da se podmire dospjele obveze
moe proizai iz privremene oskudice novanih sredstava koja opet moe uzrokovati
smanjenje profitabilnosti ili ak likvidaciju poduzea.
@ planiranju financijskih potreba i tijekom poslovanja mora izbjegavati zadravane
vee koliine gotovog novca na rn. poduzea, jer mu se u uvjetima visoke inflacije
smanjuje realna vrijednost
-lan toka novanih sredstava moe se smatrati okosnicom procesa za sastavljanje
financijskog plana
b).sposta'ljanje poslo'ni- standarda +a kontrol% tek%0i-
,inancijski- akti'nosti
.0
)onaan cilj je uspostavljanje poslovnih standarda i limita na osnovi kojih se moe
kontrolirati tekue financijsko poslovanje
<ezultat e se izraziti u zadovoljavajuem prometu i poslovnom dobitku ostvarenom iz
angairanog kapitala, jer e se tekue poslovanje stalno uspore$ivati s financijskim
planom
+ezadovoljavajui rezultati ne moraju biti rezultatom odstupanja od financijskog
plana,ve krive procjene poslovanja ili krivog odabira pravca razvoja poduzea
)ada se na osnovi financijskih standarda ne mogu uoiti odstupanja treba izvriti
rebalans odnosno korekciju ostalih financijskih procjena u skladu s odgovarajuim
omjerima trokova
3leksibilno ,inancijsko planiranje& prilago$avanje financijskog plana rebalansom
taj sustav uglavnom prevladava u praksi
3inancijsko planiranje & dinamika aktivnost u okviru provo$enja financijske politike
poduzea ija je svrha i kontrola poslovanja
o (ugorone prognoze ne iskazuju se s previe detalja, dok se kratkorona predvi$anja rade
temeljito i detaljno, jer se koriste za kontrolu tekue imovine poduzea.
o 6kolnost da financijski plan u neemu moe biti i pogreno postavljen, ne mora odmah izazvati i
obeshrabrenje, jer dok postoji svrhovita kontrola tekuih primitaka i izdataka, planski podaci ne
slue samo kao orijentacija za poslovne poteze i poduhvate, nego i kao orijentiri za ocjenjivanje
poslovnih tendencija
A232 Financijsko planiranje i solventnost
+ovana su sredstva pokretaka snaga svake poslovne aktivnosti.
=drav i neprekidan tok nov.sredstava neophodan je radi zatite solventnoti i radi ostvarenja
ma5imalnog dobitka poduzea
)ao takva novana sredstva treba da budu predmetom konstantnog ispitivanja i predmetom stalne
zatite od pronevjere i neadekvatnog troenja a da bi sprijeilo zaustavljanje ili smanjivanje toka
novanih sredstava, poduzee mora odravati primjerenu razinu operativnih novanih sredstava.
@ tom smislu odravanje kontinuiranog toka i s time u vezi F kontrola novanih sredstava,
predstavljaju znaajnu poslovnu aktivnost financijskog menadmenta
M.1.1. a+lo+i +a odr7a'anje operati'ni- no'ani- sredsta'a
Operati'na no'ana sredst'a predstavljaju neophodnu operativnu rezervu dijela ukupnih novanih
sredstva.
Postoje d'a osno'na ra+loga +a st'aranje i odr7a'anje re+er'e no'ani- sredst'a a to s%8
a) 3%nkcija apsorpcije
b) 3%nkcija -itnosti
'ko se redovni tekui primici i izdaci poduzea ne poklapaju optimalno, potrebno je osigurati stanovitu
stalnu rezervu nov$ani! sredstava koja e onemoguiti prekid kontinuiteta poslovanja.
Visina stalne re+er'e no'ani- sredsta'a ovisit e o karakteristikama poduzea i o raznim
nepredvidivim hitnim novanim potrebama.
<aspoloiva novana sredstva ne moraju poduzeu sluiti primarno ili iskljuivo u funkciji apsorpcije i
po kriteriju hitnosti, jer moda postoji i mogunost vanjskog financiranja po kratkoronoj osnovi, to
moe direktno utjecati na rjeenje nekog aktualnog problema
Xto se lake i pod povoljnijim uvjetima moe doi do vanjskog kapitala, to je manja potreba za
redovitim odravanjem odre$ene razine nov.sredstava, posebno po kriteriju hitnosti
&pecifine potrebe poduzea za novanim sredstvima u pravilu su neizvjesne pa je praktiki
nemogue odrediti i njihovu visinu. =ato se u odre$ivanju visine takvih sredstava najee vodimo
.1
poslovnim iskustvom grubo prilago$enim sezonskim ili ciklikim poslovnim promjenama, prema
specifinim pra'ili!a ,inancijske prakse8
1. <aspoloiva novana sredstva moraju biti barem jednaka novanim izdacima to se u
stabilnim uvjetima privre$ivanja oekuju tijekom tekueg mjeseca ili u nareda dva tjedna
*. +ormalni odnos izme$u novanih sredstava i ukupne tekue imovine
-remda se iznos potrebnih sredstava moe samo grubo procijeniti, fin.menaderi moraju biti
paljiviu nj procjenjivanju, jer se nedovoljna novana sredstva mogu izrazito negati'no odra+iti
na poslo'n% stabilnost pod%+e0a, dok vikovi novanih sredstava mogu ojaati poslovnu
sigurnost,ali i vikove treba izbjegavat zbog odravanja profitabilnosti
9z toga slijedi da jedna od stalnih zadaa financijskog menadmenta da odri zadovoljavajuu,
optimalnu ravnoteu izme$u solventnosti i profitabilnosti
M.1.=. $nstr%!enti kontrole no'ani- sredsta'a
)ada se govori o instrumentima kontrole novanih sredstava onda se uglavnom misli na%
ra%no'odst'ene +apise i na
,inancijske i+'jetaje odnosno na bilancu i raun dobiti i gubitka.
5'a obilje7ja8
1. &ve transakcije u stavkama novanih sredstava prikazanih u bilanci ne evidentiraju se i na
raunu dobiti ili gubitka
*. &ve evidentirane transakcije na raunu dobiti ili gubitka ne moraju biti evidentirane i na
stavkama novanih sredstava
5obitak se stvara samo tamo gdje postoji neto porast pojedinih stavaka imovine to proizlazi iz
poslovnih aktivnosti poduzea
-orast stavaka aktive putem novih ulaganja ne predstavlja prihod i nije ukljuen u obraun dobitka,
ali predstavlja novani primitak, npr. -ovrat kapitala vlasnicima ili kreditorima ne ini troak
ukljuen u obraun dobitka, ali predstavlja novani izdatak
&manjenje tekue imovine zbog nabave nove opreme smanjuje saldo novanih sredstava, ali ne
predstavlja troak dok se za to obraunato razdoblje ne izvri obraun amortizacije
n.dobiti ili g%bitka posebno je kreiran za mjerenje profitabilnosti poduzea u odre$enom
periodu i sve stavke prihoda i rashoda moraju biti uzete u obzir
+pr.prodaja na kredit evidentira se kao prihod tog obraunskog razdoblja, iako e stvarni novani
primici biti ostvareni u nekom drugom obraunskom razdoblju
)ako narastaju poslovne aktivnosti, moraju se pripremati i posebni iskazi, izvjetaji i kratki pregledi
financijskih pozicija za potrebe financijskim menadera. @ primjeni je najee i+'jetaj o
pro!jena!a ,inancijskog polo7aja2 koji obuhvaa najee sve novane transakcije bez obzira na
njihove izvore i utjecaj na ostvarenje dobitka.
& 4im se izvjetajem utvr$uje kontinuirani saldo na stavkama novanih sredstava
zajedno sa zapisima iz prolosti. -oto se pnovani primici i izdaci prikazuju u zasebnim
kolonama, njihova upotreba u svrhu uskla$ivanja i kontrole, veoma je jednostavan
& 9zvjetaj o promjenama financijskog poloaja ne predstavlja kompletan zapis o svim
poslovnim promjenama u stavkama novanih sredstava ve samo saetak koji se koristi uz
bilancu i uz rn.dobiti ili gubitka
& -ruajui uvid u razvojnu perspektivu i upuujui na glavne razloge koji us
djelovali na promjenu stanja novanih sredstava, ovaj prikaz pridonosi kontroli
nov$ani! sredstava
.2
M.1.C. Pred'i>anje potrebne 'isine no'ani- sredsta'a
& &vi oblici do sada objanjenih izvjetaja imaju jedno zajedniko obiljeje% biljeenje i rezimiranje
financijskih zbivanja u prolosti ili sadanjosti.
& =apisi o prolim doga$ajima sami po sebi ne osiguravaju kontrolu aktualnih, recentnih poslovnih
doga$aja.
& .inko'ita i 'aljana kontrola ovisi o buduim poslovnim doga$ajima i o planskim pokazateljima
s kojima treba komparirati pokazatelje o tekuem poslovanju.
& -redvi$anje buduih primitaka i izdataka, nije jednostavan zadatak. 4reba razmiljati o veem
broju razliitih imbenika, posebno o jedininim cijenama kotanja, te o raznim primicima i
izdacima novanih sredstava
-otrebna visina novanih sredstava moe se planski iskazati na dva naina, odnosno dva oblika%
Pr'o & plan potrebnih sredstava moe prerasti u detaljni plan budueg poslovanja. +ovani
primici i izdaci dobivaju se ili preuzimaju iz razliitih pomonih planova, tj.planova pojedinih
organizacijskih dijelova i poslovnih aktivnosti poduzea.
5r%go - ako nema poslovnih razloga za izradu kompletnog i detaljnog financijskog plana o
visini potrebnih sredstava, procjena se moe uiniti i interpretacijom procijenjenih financijskih
rezultata. 6va procedura poznata i kao bilanni prist%p planiranj% no'ani- sredsta'a
A242 Financijsko planiranje i pro!itabilnost
3$(A(4$J/#$ PLA( kao instrument kontrole ostvarenja maksimalnog neto dobitka mogue je
promatrati kroz%
1. #ontrol% pri!itaka i i+dataka no'ani- sredsta'a
=. #ontrola %laganja
?odinji planovi prodaje, proizvodnje, nabave i zaliha ine okosnicu za sastavljanje tekueg
financijskog plana F planovi rashoda u domeni trokova proizvodnje, prodaje, nabave, uprave i
administracije
-rimjenjujui informacije i pokazatelje iz navedenih planova, izra$uje se dina!ika projekcija
neto novanih tokova, te primitaka i izdataka novanih sredstava F planovi prihoda i planovi
trokova
Oeki'ani pri!ici no'ani- sredsta'a +a'ise od8
1. -laniranog obujam prihoda od prodaje
*. (inamike realizacije prodaje
.. @vjeta kreditiranja od prodaje
/. (ospjelosti potraivanja
0. >fikasnosti same naplate
1. >ventualnih gubitaka u novanim primicima zbog vraanja proizvoda
2. -opusti pri prodaji
B. +enaplativa potraivanja i sl.
glavni poslovni cilj svakog ulaganja ma5imalno ostvarenje neto dobitka., a poveanje
prodaje, optimalno ulaganje u stavke aktive, to vee smanjenje trokova te
postizanje to veeg poslovnog dobitka, samo su postupci za njeno ostvarenje
M.=.1. #ontrola no'ani- pri!itaka i i+dataka
& 'ko je napravljen plan pri!itaka i i+dataka no'ani- sredsta'a, njegova se
osnovna svrha i smisao gube ako se ne koristi kao instrument kontrole poslovanja poduzea.
& &astaviti financijski plan, a zatim zaboraviti na njega, znai ne iskoristiti onu
mogunost koju taj dokument prua.
& @ poslovanju, sezonski imbenik moe neke mjesece initi neprofitabilnim, a ostale
mjesece visoko profitabilnim.
.B
& ko nema financijskog plana za promatrani period poslovanja, profitabilnost emo
morati pratiti promatranjem ostvarenja pojedina$ni! efekata%
& 4ako puko promatranje profitabilnosti iz mjeseca u mjesec moe, s obzirom na
sezonske utjecaje, voditi do neopravdanog pesimizma ili do neopravdanog optimizma, to ni u
jednom sluaju nije dobro.
M.=.1.1. Pri!ici no'ani- sredsta'a
& 'ko se eli ostvariti planirani neto dobitak, podjednako se moraju kontrolirati stavke primitaka i
stavke izdataka novcanih sredstava.
& #ontrola no'ani- pri!itaka- bitna kao i kontrola ulaganja, a svrha je da se postigne takav obrt
ukupnog kapitala koji e rezultirati poveanjem dobitka
& -lanirana razina izdataka nee se moi odrati ako se prodaja ne odri na planiranoj razini. =bog
toga se kontinuirano moraju kontrolirati razina prodaje i provoditi odre$ene korekcije u stavkama
novanih izdataka.
& )omparativnu analizu planiranih i ostvarenih primitaka i izdataka u poduzeu treba ee
provoditi, a proces prilago$avanja u zavisnosti o poslovnim situacijama tako$er se moe odvijati
razliito.
& -otrebno je konstantno provoditi analizu prodaje.
& -lan prodaje izra$uje se na osnovi procijenjene prodaje nekoliko vrsti proizvoda i to razliite
koliine i po razliitim cijenama.
& (o'ani pri!ici pred'i$eni plano! mogu se ostvarivati vrlo razliito jer je i potranja za
odre$enim proizvodima moe uvelike premaiti ili podbaciti planske procjene.
& .k%pni! plano! - predvi$eni primici mogu se ostvariti prodajom veeg broja proizvodnih ili
uslunih jedinica po niim cijenama a to moe uzrokovati smanjenje neto dobitka.
& #o!parati'n% anali+% planirani- i ost'areni- pri!itaka i i+dataka u poduzeu treba ee
provoditi, a proces prilago$avanja u zavisnosti o poslovnim situacijama tako$er se moe odvijati
razliito.
& Ope je pra'ilo% to se analiza planiranih i ostvarenih primitaka i izdataka ee provodi to za
vlasnike proizlazi povoljniji financijski rezultati.
@z bolju kontrolu moe se oekivati vei dobitak uz minimalne izdatke novanih sredstava.
M.=.1.=. $+daci no'ani- sredsta'a
& @ ispravno sainjenom financijskom planu evidentirani su izdaci iz nabavnih, proizvodnih i
prodajnih planova, koji za menadment predstavljaju najbolje planske procjene novanih izdataka.
& 4ako uskla$eni planovi menadmentu slue i za kontrolu poslovanja.
& @spore$ujui aktualne s planskim pokazateljima, menadment moe pratiti i poslovne aktivnosti
onih djelatnika koji su zadueni za izvrenje razlicitih poslovnih funkcija, a za eventualna
negativna odstupanja moe ih pozvati na odgovornost.
$+'jetaj o tek%0i! poslo'ni! akti'nosti!a !og% biti dne'ni2 tjedni ili !jeseni2 to +a'isi o8
1. vanosti izdataka novanih sredstava,
*. internim i eksternim promjenama te
.. potrebnom vremenu za dobivanje podataka.
+pr.esti izvjetaji o isplati najamnine ili o administrativnim trokovima nisu potrebni, jer te
stavke nisu podlone veim mjesenim promjenama
#esti izvjetaji potrebni tamo gdje trine cijene mogu biti predmetom izrazite trine
fluktuacije !za direktne trokove, sirovine i materijal, nadnice i plae, nabavne cijene trgovake
robe i sl."
.G
1u takvim poduzeima se komparacija stvarnih i planiranih iznosa izdataka novanih
sredstava mora voditi dnevno
M.=.1.C. 3leksibilan ,inancijski plan
- #esto postoji znaajna nesigurnost budue potranje za proizvodima i uslugama, a i
neizvjesnost izdataka novanih sredstava, pa takva poduzea sve do okonanja obraunskog
perioda ne mogu preciznije sastaviti financijski plan
- 9li, kako obraunski period odmie, postaje sve izvjesnije da su neki iznosi predvi$eni
fin.planom netoni u odnosu na procijenjene uvjete, a koji nisu mogli biti predvi$eni pri
sastavljanju plana
- -romjene u trinim kretanjima mogu djelovati na este, ponekad i silovite promjene u
cijenama vanih roba !sirovine i materijala"
- -romjene propisa i porezne politike predstavljaju dodatne potekoe koje je teko predvidjeti
3leksibilni ,inancijski plan pod%+e0a stalno je otvoren za mogua tekua uskla$enja, a da bi on bio
fleksibilan, potrebno je da i svi ostali planovi budu isto tako fleksibilni za sve mogue promjene.
+a bi financijski plan bio to fle1ibilniji potrebno je podijeliti sve trokove u dvije glavne grupe trokova-
1. Varijabilni troko'i
u izravnoj su vezi s obujmon poslovanja. 4u spadaju trokovi ostvareni za sirovine i
materijal, za direktan rad i prodajnu proviziju i sl.
=. 3iksni troko'i
su oni trokovi koji ostaju nepromijenjenim bez obzira na promjene u obujmu
poslovanja. @ njih spadaju porezi, amortizacija, najamnina, kamate i sl.
gra!ikon pro!itabilnosti - predouje me$uzavisnost navedenih imbenika. (rva informacija koja
proizlazi iz grafikona odnosi se na to$ku pokria nov$ani! primitaka i izdataka. 4o je ona kombinacija
varijabilnih i fiksnih trokova koja poduzeu omoguava da iz redovnih poslovnih aktivnosti dostigne
samo donju granicu profitabilnosti.
(6+;' ?<'+9:' -<6F94'89D+6&49 fiksni trokovi
1- Carijabilni trokovi
prihodi od prodaje
!ini!alni %'jet +a eg+istencij% pod%+e0a& kombinacija imbenika koja osigurava pokrie samo
redovnih trokova poslovanja
struktura rn dobiti ili gubitka !redosljed naknade trokova iz periodinih prihoda" oblikovana je
u sustavu obrauna po direktni! troko'i!a
- klasino shvaanje direktnih trokova- samo oni trokovi koji se u momentu nastajanja mogu
obuhvatiti neposredno s nosiocima, to znai pojedinani trokovi
. s%sta'% obra%na po direktni! troko'i!a2 troko'i se dijele na8
5irektni troko'i
osim pojedinanih, ubrajaju i nekih od opih, i to oni koji su osjetljiviji na stupanj
zaposlenosti a koji se u klasinoj literaturi nazivaju varijabilnim i kao takvi se srazmjero
nadokna$uju prodajom proizvoda i usluga.
3iksni troko'i
oni se izdvajaju kao posebna stavka jer oni postoje i onda ako poduzee ne djeluje7oni
su posljedica odravanja kapaciteta odre$enog dugoronim planom poslovanja
poduzea.
)ljuni pokazatelj u raunu dobitka ili gubitka predstavlja !arginalni dobitak kao doprinos koji
ostvareni prihod ini pokriu fiksnih trokova i ostvarenju poslovnog dobitka.
/H
K
)ad se fiksni trokovi podijele sa stopom marginalnog dobitka,
koja je praktiki jednaka odnosu 1 -
varijabilni trokovi

pri!odi od prodaje
, dobiva se toka pokria ili donja granica
pro,itabilnosti pod%+ea, odnosno razina obujma prodaje na kojoj su prihodi jednaki trokovima.
&topa marginalnog dobitka koristi se za ocjenu profitabilnosti dodatnog obujma proizvodnje i
realizacije, za izbor optimalnog proizvodnog programa, za formiranje prodajnih cijena i sl.
+ Opti!alna ko!binacija ,iksni- i 'arijabilni- troko'a moe se ostvariti poveanjem obujma
proizvodnje, ekonomski opravdanim poveanjem cijena, poboljanjem asortimana robe, te
snienjem fiksnih i varijabilnih trokova, bilo da se na te imbenike djeluje pojedinano ili
integralno.
(ri tome je potrebno imati u vidu-
1) da mjere sraunate na eliminiranje neprofitabilnih proizvoda prethodno djeluje na
poveanje stope marginalnog dobitka i na snienje toke pokria, pa tek posredno
na iznos i na stopu poslovnog dobitka
=) da snienje fiksnih trokova pomjera toku pokria na nie, uslijed ega se
poslovni dobitak poveava za iznos toga snienja, te
C) da se jedino poveanje obujma prodaje odraava na poslovni dobitak i na njegovu
stopu- direktno, na tangirajui stopu marginalnog dobitka i toku pokria
M.=.=. #ontrola no'i- %laganja
- menaderi nemaju potpunu slobodu u odluivanju o visini novanog iznosa koji e se uloiti u
aktivu,
- ogranien je i iznos novanih sredstava koje poduzee moe, na osnovi svoje imovine,
pribaviti od vjerovnika
- vjerovnici imaju svoje financijske standarde s kojima se budui dunici moraju upoznati
jedan takav standard je posjedovati visoki vlastiti kapital koji im moe sluiti kao zatita
protiv mogueg smanjenja pojedinih stavaka aktive
postoje d'a aspekta ekspan+ije 'lasniko'i- %laganja2 a s'ode se na slijede0a pitanja8
1) da li 0e %laganje biti pro,itabilno sa stajalita sadanji-
'lasnikaN
& Clasnici poduzea nastojati e osigurati najvei mogui stupanj povrata uloenog
kapitala i u tom e pravcu poveati ukupno angairani kapital, kao i druge partnere, ili,
u korporaciji, prodajom dionica vanjskim kupcima.
& 4o e initi dok oekuju da e daljnja ulaganja poveavati profitabilnost uloenog
kapitala, a to znai da uz oekivanje ostvarenja veeg neto dobitka, u pravilu dolazi i
do veih ulaganja
=) ako bi %laganje bilo pro,itabilno2 da li se !og% priba'iti
dodatna no'an sredst'aN
& (a bi dolo do plasmana, novim investitorima mora biti ponu$ena dovoljno jaka
motivacija, odnosno dovoljno visoka mogunost zarade i kontrole, koje e kompenzirati
financijski rizik ulaganja
mala poduzea teko nabavljaju dodatna novana sredstva jer% 1.sadanji vlasnici
buduim partnerima ne ele dati preveliki iznos neto dobitka kako bi im unaprijed
ublaili financijski rizik i =.sebinost kojom vlasnici osiguravaju kontrolu nad
poslovanjem poduzea
velika poduzea lake osiguravaju optimalni iznos potrebnih novanih sredstava, ali
i kod njih postoje faze prosperiteta i faze financijske depresije
ukupna ulaganja odre$ena su i sposobnou poduzea da utvrdi i privue potrebna nov. sredstva.
/1
Financijski plan F je i instr%!ent kontrole %laganja i instr%!ent kontrole troko'a i prodaje2
odnosno instr%!ent kontrole pri!itaka i i+dataka no'ani- sredsta'a.
@laganja u stavke aktive, kao i trokovi, predstavljaju novane izdatke, ali i sasvim definitivnu aktivnost
koja bitno utjee na krajnji financijski rezultat !dobitak ili gubitak poduzea"
4u$i kapital uvijek ima svoju cijenu !izraena kroz kamate"
-oslovna odluka o investiranju u odre$ene stavke aktive zahtijeva i odre$ene operativne i
trokove, a kontrola tih trokova u domeni je ,inancijske kontrole
.vrha !inancijske kontrole F znai mogunost ulaganja u aktivu kako bi se i pod takvim
poslovnim uvjetima odvijalo optimalno i profitabilno poslovanje.
Financijska kontrola moe se obavljati na isti nain kao i kontrola novanih izdataka F u svim
segmentima poslovanja provodi se stalno uspore$ivanje tekuih i aktualnih s planiranim
veliinama, a po potrebi se provodi i njihovo uskla$ivanje
(a se ne bi poremetio povoljan omjer izme$u ukupnog iznosa raspoloivih novanih
sredstava i potraivanja od kupaca, fin.menaderi posebnu panju poklanjaju odobravanju
trgovakih kredita i naplati od kupaca
-rije donoenja odluke o ulaganju u pojedine segmente aktive, potrebno je%
pro'esti ,or!aln% kontrol% %laganja % ,iksn% i!o'in% koja u naelu obuhvaa dvije provjere%
1. osigurava princip da ukupno ulaganje u fiksnu imovinu mora biti u razumnom odnosu s
obujmom prodaje, kako bi se osigurala povoljna profitabilnost poslovanja
*. se odnosi na provjeru pojedinih stavki financijskog plana, a provodi se osobito prije veih
investicija u fiksnu imovinu
Obratiti po+ornost na lik'idnost odgo'araj%0i- sta'ki akti'e8
& ulaganjem novanih sredstava u likvidne stavke aktive, ne samo da se s!anj%je
opasnost od ost'arenja g%bitka, ve se omoguava i vea ,leksibilnost poslo'anja
pod%+ea u sluaju promijenjenih uvjeta poslovanja
openito to su neke stavke aktive manje likvidne, vei je i rizik ulaganja u te stavke, odnosno%
1- )ad su novana sredstva jednom uloena u nelikvidnu imovinu, njihova daljnja upotreba u
smislu poveanja stope profitabilnosti vrlo je teka ili ak nemogua,
*- 'ko su poduzeu u odre$enom trenutku hitno potrebna novana sredstva, na nelikvidnu se
imovinu e moe osloniti, jer se nelikvidna imovina vrlo teko transformira u novana sredstva,
.- u sluaju likvidacije poduzea, transformacija materijalnih oblika imovine u nvana sredstva,
tako$er vrlo je teka
M.=.C. "i!benici koji %tje% na %laganja
M.=.C.1. Op0i i!benici
6pi imbenici koji utjeu na ukupna ulaganja su%
Vrsta poslo'ne djelatnosti
+ajvaniji imbenik relativnih odnosa izme$u fiksne i tekue imovine.
& ;avna, transportna ili hotelska poduzea imaju najvei udio fiksne imovine u
ukupnoj aktivi !potreba za tekuom imovinom relativno mala ili sezonska", a njihov
najvei problem je osiguravanje% nov. sredstava za financiranje fiksne imovine7 i
osiguranje adekvatne stope profitabilnosti
& -oduzea u domeni proizvodnje, trgovine i obrta imaju vee potrebe za
investicijama u tekuu imovinu
Ob%ja! prodaje
o -redvi$ena proizvodnja zasniva se na prodaji, a nabava na proizvodnji
o Xto je via razina prodaje, potrebna je i vea koliina zaliha, a vee zalihe angairaju i
vea novana sredstva
/*
o -oveanje prodaje dovodi do rasta potraivanja od kupaca !na osnovi dospjelih
potraivanja i na osnovi kupnje na kredit", to pretpostavlja viu razinu slobodnih
novanih sredstava
o Xto je vei obujam proizvodnje i nabave, potreban je i vei iznos nov.sredstava za
pokrie obveza nastalih nabavom i odravanjem proizvodnje odnosno osiguranjem
primjerene solventnosti poduzea
o -oveanje prodaje ne dovodi samo do poveanja potraivanja od kupaca, nego i do
porasta proizvodnje.... opet potreba za ulaganjem u nove objekte i opremu
@slijed porasta ob%j!a prodaje, sta'ke akti'e mogu se proporcionalno po'e0ati2
s!anjiti ili ostati ista.
Porasto! pojedinih sta'aka akti'e ne0e se po'e0ati i prodaja
Poetna 'eliina pod%+e0a i rasponi poslo'anja
o +eka poduzea mogu zapoeti poslovanje s vrlo niskim stupnjem opreme i vrlo malim
novanim sredstvima, te s tendencijom da i ne ire svou djelatnost. 4akve tendencije
pokazuju mala poduzea i radnje iz oblasti osobnih usluga !frizeraji, novinski kiosci,
postolari...."
o -oduzea javnih djelatnosti i tvornice teke industrije zahtijevaju znatna ulaganja, to
ima za posljedicu postipno poveanje veliine poduzea i irenja raspona njihova
poslovna djelovanja
Pro!jene % ra+ini cijena
o @ periodu rasta cijena moraju se po'e0ati %k%pna %laganja % sta'ke akti'e s cilje!
da odr7i bare! isti ,i+iki ob%ja! prodaje
o -rimjenom metode F9F6 dolazi se do relativno brze zamjene zaliha s niim cijenama u
odnosu na skupe koje su evidentirane u bilanci
o -rema metodi D9F6, ulaganje u zalihe nee pokazati porast u odnosu na poveane
cijene sve dok broj raspoloivih fizikih jednica ostane konstantnim
o <azlika me$u ovim metodama- ulaganje u zali!e mnogo manje prema 2&34 metodi, i to
u periodu rasta cijena
o 'ko poduzee namjerava odrati vezu izme$u minimalno potrebnih noanih sredstava i
svojih dnevnih, tjednih ili mjesenih novanih izdataka, 'ie cijene proi+'oda i %sl%ga
uvjetovat e i proporcionalni rast !ini!alno potrebni- no'.sredsta'a, kako bi se
osigurala financijska stabilnost
o )ad se zamjenjuju neke stavke fiksne imovine, cijena takve nove imovine redovno je
'ia u odnosu na staru revaloriziranu vrijednost, i %k%pno %laganje je 'e0e za razliku
iz%e7u revalorizirane stare cijene i cijene takve nove !iksne i%ovine
o 4ijekom dueg perioda, poduzea s visokom razinom tekue imovine u ukupnoj aktivi,
prisiljena su, me$utrim, da poveaju svoju ukupnu imovinu znatno vie nego to bi to
uinila poduzea koja u svojoj ukupnoj aktivi imaju veliki udio fiksne imovine
aspolo7i'ost slobodni- no'ani- sredsta'a
o ?ornja granica raspona unutar kojeg menaderi odre$uju ukupna ulaganja
o @ mnogim sluajevima slobodna novana sredstva li!itiraj%0i su imbenik daljnje
poslovne ekspanzije poduzea
o 5na$enje nov$%sredstava razli$ito je od poduzea do poduzea i znatno ovisi o nji!ovoj
ukupnoj financijskoj situaciji i o periodu u kojem posluju
o +edostatak novanih sredstava O obino mnogo tee poga$a nova nego postojea
poduzea, odnsno manja nego vea
o 9zraeniji je u vrijeme depresije i deflacije
/ta'o'i !enad7!enta
o 'ko menadment svojem poduzeu eli osigurati povoljnije ili dominantno mjesto u
poslovnoj grupaciji, on e moda i smjelije riskirati u donoenju nekih poslovnih odluka, pa
i po cijenu da te odluke kasnije rezultiraju negativnim financijskim efektima
o @ obrnutoj situaciji !menader zadovoljan mjestom u grupaciji", donijet e odluku o
proirenju djelatnosti samo ako postoje sigurni izgledi da e dodatno angairana novana
sredstva biti u potpunosti i uinkovito iskoritena
M.=.C.=. /peci,ine sta'ke akti'e
/.
-ored opih imbenika to utjeu na ulaganja, koje smo ve prikazali, na ulaganja utjeu i neki
imbenici izraeni kroz stavke aktive, a to su%
Potra7i'anja
o prodaja na kredit predstavlja financijsku transakciju kao da je prodavalac posudio kupcu
novana sredstva kojima e on od prodavaoca kupiti odre$enu koliinu proizvoda, roba ili
usluga.
o 4o dugovanje kupca poduzeu prikazano je u poslovnim knjigama poduzea kao
potraivanje iz vlastitog ili tu$eg kapitala
o -ostoji niz imbenika koji utjeu na kreditne odnose !prodaju s odgodom plaanja" to ih
poduzea evidentira u poslovne knjige. +eki od imbenika su npr. 1.stabilnost prodaje i
prodaja potraivanja i *. @vjeti prodaje i naplativost potraivanja
o @ poduzeima izrazito sezonskog karaktera, stavke potraivanja u hednom periodu rastu
a u drugom padaju
o +a prosjeno vrijeme naplate potraivanja utjeu uvjeti prodaje, financijska disciplina i
inflacija
o +a razinu potraivanja moe znaajno utjecati kreditna sluba poduzea liberalnou
kreditiranja i rezultatima naplate
o 'ko su uvjeti kreditne politike poduzea prestrogi, moe se znatno smanjiti i prodaja
:ali-e
@inkovito upravljanje zalihama zahtijeva i optimalna ulaganja u zalihe. +a ulaganja u zalihe
utjeu imbenici kao%
*tabilnost prodaje- na poduzea sa sezonskom fluktuacijom prodaje, na visinu zaliha, utjee
vrijeme i visina fluktuacije
0remenski $imbenici- kao vremenski razmaci izme$u kupovine sirovina, proizvodnje i prodaje
u koje je angairan znatan kapital poduzea
- kao spori obrt kapitala !npr. brodogradnja"
- duljina razdoblja izme$u proizvodnje i prodaje utjee na angairanje n.sredstava u zalihe.
'ko je taj period jako dug !poduzea koja proizvode za skladita", bit e potrebna i znaajna
sredstva za ulaganje u zalihe, ime zalihe za dugo i blokiraju ta novana sredstva
- prodaja odnosno zalihe utjeu na brzinu obrta n. sredstava
.vjeti nabave- uvjeti nabave sirovina, materijala i trgovake robe znaajno djeluju na
optimalnu razinu zaliha, a time i na proizvodnju, prodaju i na ostvarenje dobitka
6azina cijena- na ulaganje u zalihe znaajno utjee i mogunost nabave zaliha po povoljnim,
niim cijenama, ako menadment procijeni da e uskoro porasti cijene sirovina i materijala,
poduzee e se vjerojatno odluiti na privremeno poveanje zaliha
(o'ana sredst'a
& poduzea u obliku novca u banci i u blagajni poduzea predstavljaju jednu od glavnih
stavaka tekue imovine, ona najznaajnije djeluju i na ukupna ulaganja poduzea. ako su
dnevni primici jednaki dnevnim novanim izdacima, nema potrebe za odravanjem vika
novanih sredstava, to je sa financijskog stajalita rijetkost
& predvidljivi imbenici koji odre$uju konstantnost novanih primitaka i izdataka su%
1- &ezonski karakter poslovanja
*- Financijska disciplina
.- )upovne navike !da li se proizvodi poduzea kuouju esto u manjim
koliinama ili povremeno u velikim koliinama"
/- @estalost isplata nadnica i plaa
3iksna poslo'na i!o'ina
& jedna od najvanijih zadaa financijskog menadmenta je u tome da
na osnovi plana kapitalnih ulaganja i financijskog plana u najpovoljnijem trenutku utvrdi
optimalnu visinu ulaganja u fiksnu odnosno operativnu imovinu.
& Fiksna poslovna imovina najee ima nizak stupanj likvidnosti, jer se
radi o visoko specijaliziranoj imovini dugotrajnog poslovnog karaktera
//
-oseban problem velikih ulaganja u fiksnu imovinu%
+ameu se i fiksni trokovi kao to su amortizacija, odravanje, osiguranje,
porez na nekretnine i kamata koja ne varira s prihodima
4akva poduzea posjeduju i imovinu dosta dugog vijeka trajanja, atehniko-
tehnoloki razvoj u pravilu smanjuje njihovu vrijednost i iskoristivost
a+lik%je!o G. 'rste %laganja % ,iksn% poslo'n% i!o'in%8
1) )upovina ili izgradnja
=) <ekonstrukcija
C) =amjena
G) 9nvesticijsko odravanje
"i!benici koji %tje% na 'isin% %laganja % ,iAn% poslo'n% i!o'in%8
/t%panj poslo'nog djelo'anja F vertikalna integracija- postupno usvajanje
procesa proizvodnje !primjer je tvornica auta, svi dijelovi se proizvode u toj
tvornici"
(aja!
$+gledi +a b%d%0e poslo'no djelo'anje F ako su dobri uloit e znaajna
novana sredstva u fiksnu poslovnu imovinu makar ta imovina nee neko
vrijeme biti u potpunosti iskoritena
$skorita'anje postoje0i- kapaciteta
)og%0nost +a!jene ,iksne poslo'ne i!o'ine F ulaganje u novu imovinu e
ovisiti o tehniko-tehnolokoj zastarijelosti opreme, o stupnju amortizacije i o
financijskim mogunostima poduzea
Ostala ,iksna i!o'ina
prilikom planiranja kapitalnih izdataka poduzea financijski menaderi moraju posebnu panju
posvetiti i ,iksnoj neposlo'noj odnosno neoperati'noj i!o'ini poduzea.
M.=.G. 3inancijski plan kao po!o0 pri ,inanciranj%
& 4ijekom poslovnog djelovanja u nedostatku vlastitog kapitala, poduzea pribjegavaju dodatnim
izvorima financiranja kako bi odrala adekvatnu razinu solventnosti
& 9znos kreditnih sredstava varira od vremena do vremena, prema potrebama i bonitetu poduzea
& Financijski plan je od nesrazmjerne pomoi u vo$enju financijske politike, u pribavljanju, koritenju
i vraanju novanih sredstava njihovim izvorima
& 8ez financijskog plana, financiranje bi, sasvim izvjesno, bilo neracionalno i doprinijelo bi niskom
stupnju profitabilnosti poslovanja
3inancijski plan i!a odre>ene prednosti8
1. prikazujui neto novani tok, ukazuje na novane vikove i na mogunost ulaganja,
*. ako neto novani tok nije adekvatan financijski plan ukazuje na potrebu angairanja
dodatnih novanih sredstava ili na vrijeme kada se ulaganje moe realizirati
& poduzee koje ne izra$uje financijski plan, nee biti svjesno ni potreba za vanjskim izvorima
financiranja, to za posljedicu moe imati uzimanje kredita pod nepovoljnijim financijskim uvjetima
& uz financijski plan, poduzee moe izbjei i mogunost prekomjernog angairanja tu$eg kapitala i
poveanih kamatnih trokova
& posljedica neadekvatnosti financijskog planiranja moe biti manjak novanih sredstava u
poslovnom procesu
/0
& izostanak paljivog dinaminog planiranja po periodima poslovanja u kojima takva sredstva
moraju biti pribavljena, posljedice se mogu negativno odraziti na poslovanje poduzea
& ako se pokae da je potreba za novanim sredstvima trajnija od perioda za koja su odobrena, te
ako vjerovnik o dospijeu obveza ne eli ili ne moe prolongirati rok dospijea ili obnoviti ugovor o
kreditu, te ako poduzee nema na raspolaganju ni jedan drugi izvor kapitala, ono moe zapast u
trajn% insol'entnost
& banke i druge kreditne institucije, kao uvjet za odobravanje kredita, najee postavljaju prethodnu
dostavu financijskog plana kako bi sagledale planrane poslovne aktivnosti i procjenile mogunost
povrata financijskog ulaganja
& prilikom financiranja velikih kapitalnih projekata- projektnog ,inanciranja- oekivani novani tok
projekta za investitora predstavlja dodatnu garanciju za njegova financijska ulaganja. 4akvo se
financiranje najee ne oslanja na garancije neke tree osobe.
Financijski plan omoguava vjerovniku da provjeri realitet ostvarenja planirane poslovne aktivnosti
poduzea i da pouzdanije procjeni profitabilnost svojih ulaganja, ne oslanjajui se previe na
neodre$ene ili na nezasnovane nade i procjene dunika
O. POGLAVLJE
/VO5(O 3$(A(4$J/#O PLA($A(JE
& )oncept financijskoga plana prilago$en je novanom toku te stavkama rauna dobitka ili gubitka.
& (akle, pret-odno se ralanj%je na sta'ke koje djel%j% na dobitak ili na g%bitak kao i na one
sta'ke koje %tje% na bilanc%!poetak financijske analize".
& $ndi'id%alni plano'i koji ine osno'% konanog odnosno s'e%k%pnog ,inancijskog plana,
pruaju sredstvo kontrole poslovanja u tim specijaliziranim organizacijskim dijelovima poduzea ili
segmentima poslovanja.
& &vrha je financijskog plana to suptilnije i to potpunije financijsko predvi$anje.
& etiri s% osno'na plana 8
1) plan no'ani- sredsta'a2
=) ,inancijski plan2
C) planirani ra%n dobitka ili g%bitka i
G) planirana bilanca
O.1. Pripre!e +a ,inancijski plan
& Prije nego se i+radi konani ,inancijski plan pri!itaka i i+dataka novanih sredstava !ora se
pred'idjeti poslo'anje iz kojeg e ti primici i izdaci proizii, najprije % ,i+iki!2 a +ati! i %
no'ani! jedinica!a.
& -riprema za izradu financijskoga plana tehniki zapoinje kad se utvrdi dugoro$na prognoza
prodaje. 4akva je prognoza osnova svakoga plana. +a osnovi prognozirane prodaje izra$uju se
kalkulacije svih imbenika proizvodnje, a te kalkulacije obuhvaaju potrebne koliine sirovina i
materijala, zatim trokove proizvodnje i, na kraju, trokove upravljanja poduzeem.
/1
& <azlika izme$u planiranog prihoda od prodaje i ukupnih rashoda predstavlja planirani dobitak ili
g%bitak i+ poslo'anja !prognozirana prodaja"
& &ve poslovne transakcije koje proizlaze iz novanih primitaka i izdataka prikazane su u plan%
no'ani- sredsta'a, a viak ili manjak novanih sredstava prikazuje se u ,inancijsko! plan%
koji prikazuje vrijeme i potrebu za novim izvorima financiranja.
& Planirana bilanca, koja se sastavlja na samome kraju, obuhvaa procijenjena novana salda koja
rezultiraju iz svih planiranih poslovnih aktivnosti.
& u predvi$anju prodaje za sljedeu poslovnu godinu, osnova su rezultati prodaje iz prethodne
odnosno prethodnih poslovnih godina, korigirani moguim novim uvjetima prodaje.
& Anali+a i!benika prodaje pola+i od op0i- %'jeta koji %tje% na prodajn% akti'nost
pod%+e0a. @ to su ukljuene%
1" oekivane promjene cijena proizvoda,
*" poveanje ili smanjenje reklamne aktivnosti,
." eventualna poboljanja u kvaliteti i u oblikovanju proizvoda,
/" novi proizvodni asortiman,
0" irenje podruja prodaje,
1" promjene u poticanju prodavaa kao to su promjene u ponudi,
2" provizija,
B" kasa- skonto i sl.
& :a progno+iranje prodaje +a odre>eni planski period % praksi postoji nekoliko !etoda
koje se primjenjuju zasebno ili kombinirano. 4o su%
a) po'ijesna !etoda2
b) analitika !etoda i
c) !etoda %+oraka.
a) Po'ijesna !etoda
& se ponekad spominje i kao povijesna analogija, a polazi od ranije ostvarene prodaje koja slui kao
osnova za predvi$anje budue prodaje.
& po povijesnoj se metodi, predvi$anja prikupljena u prodajnom odjelu, me$usobno uskla$uju i
dopunjuju poznavanjem ostalih planova poduzea i opom gospodarskom slikom, to sve ini
osnovicu za izradu plana prodaje.
b) Analitika !etoda
& -o analitikoj metodi trite poduzea ralanjuje se na geografske jedinice i na podjedinice, a
zatim se trini potencijal odre$uje analizom svih relevantnih imbenika to utjeu na prodaju.
& 6bujam oekivane prodaje u datim trinim uvjetima poslovanja dobiva se analizom ranijih
prodajnih rezultata za Yprosjeno promatraniY teritorij.
c) )etoda %+oraka
& =a prognoziranje mogueg opsega prodaje esto se koristi i metoda uzoraka.
& -rema toj se metodi najprije mora utvrditi reprezentativni skup moguih kupaca za odre$eno
podruje, a taj e se skup kasnije, u realizaciji, proiriti na cjelokupno trite.
& )ao dopuna ili korekcija ovoj metodi moe se koristiti i anketna metoda sa ili bez uzoraka
proizvoda.
& ?lavni nedostatak ove metode je u moguem defektu izabranoga uzorka, koji moe i ne mora biti
reprezentativan.
O.1.1. Plan proi+'odnje
& -oto su detaljno procijenjene mogunosti prodaje, pristupa se utvr$ivanju koliine proizvoda koju
treba proizvesti. 4o se osigurava planom proizvodnje
& @ mnogim sluajevima obujam proizvodnje uglavnom zavisi o anticipirano! ob%j!% prodaje.
+aime, s relativno malo izuzetaka, tekua se proizvodnja uglavnom zasniva na zadovoljavanju
tekue potranje.
& tenja da se proizvodnja u$ini to konstantnijom ima smisla ako menadment procjenjuje da e
ukupne utede u trokovima proizvodnje biti vee od dodatni! trokova zali!a.
/2
& -lan proizvodnje proslje$u je se odjelu nabave , koji, nakon to kontaktira s dobavljaima, utvr$uje
da li e se, pod kojim uvjetima i u kojoj dinamici, moi osigurati potrebne koliine sirovina.
& -ostupak predvi$anja potrebnih sirovina i materijala, te trokova nadnica i plaa, bit e mnogo
laki ako se prethodno izrade standardi za svaku etapu procesa proizvodnje ili pruanja usluga.
& =a sirovine i materijale standardni se trokovi zasnivaju na fiksnoj koliini sirovina i
materijala po jedinici gotovoga proizvoda.
& 4rokovi nadnica i plaa zasnivaju se na standardnim trokovima koji se odre$uju na
osnovi fiksnoga broja minuta za svaku vrstu posla, po jedinici gotovog proizvoda ili po
izvrenoj usluzi.
& ,ad se jednom utvrde trokovi za svaku vrstu materijala i za svaku vrstu posla, mnoenjem se
utvr'uju i ukupni trokovi proizvodnje za bilo koju koli$inu proizvoda ili usluga.
& &tandardni trokovi proizvodnje mogu se koristiti i kao sredstvo kontrole novanih izdataka.
O.1.=. Plan siro'ina i !aterijala
& -rilikom planiranja potrebnih zaliha sirovina i materijala treba suptilno procijeniti koliko 0e
,i+iki- jedinica biti potrebno da bi se proi+'ele pojedine 'rste proi+'oda ili pr%7ilepojedine
%sl%ge to proizlaze iz plana proizvodnje odnosno iz plana pruanja usluga.
& 'ko su postavljeni te-niki nor!ati'i i standardi utroka materijala, njihova primjena u postupku
planiranja potreba za sirovinama i materijalom moe biti od neprocjenjive koristi.
& )onstatirane potrebe za sirovinama i materijalom prenose se u plan nabave sirovina i materijala
za nastupajui period.
& @ idealnom e se sluaju sirovine i materijal nabaviti neposredno prije nego to trebaju ui u
proizvodnju
& Plan naba'e siro'ina i !aterijala se dijeli na plan k%po'ni- cijena te na plan +a'isni-
troko'a
& Mogu se, me$utim, navesti i uvjerljiviji razlozi za kupovinu vee koliine sirovina i materijala prije
nego to su neposredno potrebni za proizvodnju proizvoda ili za pruanje usluga. 4o su na
primjer, mogunost iskoritenja koliinskog rabata, kupovina materijala prije najavljenog ili
predvi$enog porasta cijena te stvaranje zaliha koje e sluiti kao zatita poduzea od oekivanog
deficita na tritu nabave.
& abat predstavlja popust od utvr$ene prodajne cijene koji trgovini !kupcu" odobrava dobavlja za
pokrie trokova trgovine i ostvarivanje pozitivnog financijskog rezultata u trgovini.
& <abat je i posebni popust koji dobavlja daje trgovini s obzirom na ostvareni promet, vrijeme
kupovine i sl., npr. super-rabat, koliinski rabat, sezonski rabat.
& PAV$LO8 plan naba'e %skladiti s plano! proi+'odnje
O.1.C. Plan troko'a naba'e
& Plan troko'a naba'e prika+%je potrebn% naba'% i d%go'e % ,or!i ob'e+a pre!a
ispor%ioci!a siro'ina i !aterijala.
O.1.G. Plan troko'a osig%ranja
& Troko'e osig%ranja potrebno je prika+ati posebni! plano!, odvojeno od drugih trokova, jer
ovi trokovi sudjeluju na mjesenoj osnovi, a izvrena plaanja su za godinji ili za dulji period.
& @nutar mjeseci u kojima su isplaeni ine bitan novani izdatak pa se zbog toga prikazuju
zasebno. & druge strane, ovi trokovi moraju biti razmjerno podijeljeni na onaj broj mjeseci na koji
se odnose, jer bi se inae poremetila periodina procjena dobitka.
O.1.I. Plan indirektni- troko'a
& -od indirektni!2 op0i!2 posredni! ili re7ijski! troko'i!a podrazumijevamo sve one
trokove koji se ne mogu odmah odnosno direktno, bez upotrebe nekoga kljua, obuhvatiti po
jedinici proizvoda ili usluge.
/B
& 6ni se nazivaju opim trokovima zato to se odnose na sve uinke poduzea ili na ue
organizacijske dijelove poduzea.
& 6ni, dakle, ne nastaju zbog proizvodnje nekog proizvoda ili nekih proizvoda, niti s obavljanjem
neke konkretne usluge poduzea, ve nastaju radi cjelokupne proizvodnje odnosno radi pruanja
svih usluga poduzea.
& ealnost planiranja o'i- troko'a o'isi o !og%0nosti nji-o'og ra+d'ajanja na8
o 'arijabilne i na
o ,iksne troko'e.
O.1.J. Plan troko'a direktnog rada i ostali- direktni- troko'a
& 5irektni troko'i2 pojedinani troko'i ili troko'i i+rade s% tak'i troko'i +a koje se 'e0 %
!o!ent% nji-o'a nastajanja odnosno dok%!entiranja +nade i nji-o' nosilac.
& :a te se troko'e % pra'il% !og% odrediti te-niki nor!ati'i po jedinici %inka.
& &vrha plana trokova direktnog rada i ostalih direktnih trokovaje prikaz procijenjenih trokova
svojstvenih procesu transformacije sirovina i materijala u gotove proizvode.
& 6vi se trokovi kalkuliraju tako da se broj jedinica proizvoda ili pruenih usluga pomnoi s
odgovarajuim standardima, npr. sa satima rada po jedinici proizvoda ili usluga, to daje ukupni
broj standardnih sati rada za svaku vrstu posla. =atim se dobiveni umnoak mnoi s
odgovarajuom cijenom rada i dobije se troak za svaku vrstu posla.
& )ada se trokovi direktnoga rada i ostali direktni trokovi prikazuju zajedno s trokovima sirovina i
materijala, tada zajedno ine jedinst'eni plan direktni- troko'a.
O.1.M. Plan direktni- troko'a
& 5irektni troko'i s% oni koji se !og% direktno rasporediti na nositelja troka Bproi+'od ili
%sl%g%)
& -lan direktnih trokova slui kao saetak ili sinteza vie individualnih planova direktnih trokova i
predstavlja prolaznu fazu u razvoju i stvaranju svodnog financijskog plana
& 9nformacije koje se dobivaju iz ovoga plana veoma su bitne prilikom sastavljanja planiranog
rauna dobitka ili gubitka i prilikom izrade planirane bilance.
O.1.O. Plan troko'a prodaje
& 'lokacija trokova prodaje odnosno trokova distribucije i promocije po vrstama proizvoda,
pruenim uslugama, prodajnim teritorijima, distributerima ili po slinim kalkulativnim jedinicama,
smatra se neophodnom sa stajalita politike, kontrole i analize prodajne aktivnosti.
& 8udui se prodajna aktivnost poduzea obavlja putem navedenih segmenata prodaje,
profitabilnost poduzea kao cjelina zavisi o profitabilnosti navedenih pojedinih segmenata.
Pro,itabilnost s'akoga seg!enta %k%pne prodaje !jeri se njego'i! doprinoso! %k%pno!
poslo'no! dobitk%2 a to nala7e da se i pri-odi s'akoga seg!enta opterete s njego'i!
troko'i!a2 bez obzira na funkcionalnu pripadnost tih trokova.
O.1.P. Plan troko'a %pra'e i ad!inistracije
& 4rokovi uprave i administracije najee se smatraju fiksnim trokovima. Me$utim, premda su ovi
trokovi u manjoj mjeri uvjetovani tekuim poslovanjem, na d%7i rok oni o'ise o dina!ici
ob%j!a proi+'odnje i prodaje.
& 4ako bi se, u periodima slabljenja poslovne aktivnosti, ovi trokovi trebali postupno smanjivati, dok
bi u razdobljima prosperiteta poduzea trebalo oekivati njihov manji ili vei porast.
& Ti troko'i planiraj% na osno'i isk%st'a i+ pret-odni- poslo'ni- perioda ili se %t'r>%j% %
,iksno! i+nos% na te!elj% odl%ka !ened7!enta.
O.1.1Q. Plan kapitalni- %laganja
& plan d%goroni- %laganja % ,iksn% i!o'in%2 kao to s%gra>e'inski objekti2 stroje'i2 opre!a
i sl.2 obino se na+i'a i plano! kapitalni- %laganja.
/G
& 9zdatak koji ne donosi prihod u tekuem razdoblju, a ukljuen je u nabavnu vrijednost sredstava,
naziva se kapitalni i+datak. =a takve izdatke kae se da se kapitaliziraju. 9zdatak koji donosi
korist u tekuem razdoblju naziva se tek%0i i+datak. <ije je o rashodu kojim se terete prihodi.
& dina!ika reali+acije kapitalni- %laganja %ora se ukljuiti % tek%0e ,inancijske plano'e +bog
pra'o're!enog osig%ranja potrebni- no'ani- sredsta'a.
O.=. 3inancijski plan
& 3inancijski !ened7!ent odr7a'a adek'atn% ra+in% no'ani- sredsta'a
& &umiranjem svih novanih primitaka i izdataka moe se izraditi detaljan plan novanih sredstava.
+o, prije izrade toga plana mora biti napravljen jedan pomoni plan, a to je plan pri!itaka
no'ani- sredsta'a od prodaje, koji se zasniva na originalnoj procjeni obujma prodaje i naplate
!plan novanih sredstava"
O.=.=. Plan no'ani- pri!itaka od prodaje
& +ovani primici proizili iz poslovanja dolaze od prodaje u gotovom i od naplaenih potraivanja
na osnovi odgo$enih plaanja odnosno od kreditne prodaje.
& aspored no'ani- pri!itaka tijeko! plansko&obra%nskog ra+doblja o'isit 0e o8
1" pravilnosti ukupne prodaje,
*" uskla$enosti gotovinske prodaje i prodaje s odgodom plaanja,
." uvjetima prodaje, te
/" o naplativosti dospjelih potraivanja
& .'jeti prodaje i naplate odre>%j% b%d%0e !jesene no'ane pri!itke
& &umnjiva potraivanja, kojima je istekao rok plaanja, ukljuuju se u plan primitaka kao varijabilni
mjeseni novani primici.
O.=.=. Oblik prika+a ,inancijskog plana
& @ nekim sluajevima,%k%pni ,inancijski plan !o7e se podijeliti na d'a dijela8
1) na Rplan no'ani- sredsta'aR i
=) na R,inancijski planR.
& Pr'i prika+%je planirane no'ane pri!itke i i+datke2 a dr%gi & pro!jene % sald% no'ani-
sredsta'a.
& (rugim rijeima, plan novanih sredstava biljei samo predvi$ene novane transakcije to
proizlaze iz poslovanja poduzea, a financijski plan pokazuje njihov neto uinak na poetni saldo
novanih sredstava.
& 9z toga slijedi da je financijski plan sredstvo financijskog menadmenta koje ukazuje na manjak
odnosno na viak novanih sredstava.
& analitiko prosu$ivanje minimalno potrebnog salda povezano je s poznavanjem relevantnih
aspekata troko'a to nastaj% %potrebo! no'ani- sredsta'a. Me$u te trokove spadaju%

1. Troko'i dr7anja no'ani- sredsta'a predstavljaju oportunitetne trokove koji su
kalkulativno jednaki izgubljenom prinosu to se mogao ostvariti putem ulaganja
raspoloivih novanih sredstava, ili otplatom duga koji ima fiksnu cijenu, u vidu
ugovorene kamatne stope.
0H
*. Troko'i nedostatka no'ani- sredsta'a proistjeu iz proputenih kasa-skonta ili
drugih prilika da se potrebne sirovine i materijal kupe pod povoljnijim uvjetima.
.. Troko'i transakcija s no'ani! sredst'i!a odnose se na administrativne i
manipulativne izdatke i provizije to se pojavljuju prilikom pribavljanja novanih
sredstava direktno od vjerovnika ili od posrednika, zatim na izdatke za njihov transfer u
pojedine druge oblike novanih sredstava i sl.
& Pro'i+ija +a kreditno odobrenje Bco!!it!ent ,ee) predstavlja iznos koji se plaa kreditoru zato
to garantira da e duniku staviti na raspolaganje odre$eni iznos novanih sredstva i to kad mu i
kako mu budu potrebna.
O.C. Planirani ra%n dobitka ili g%bitka
& (a osno'i pret-odno doneseni- plano'a planira se ra%n dobitka ili g%bitka koji pokazuje
oekivani iznos i strukturu financijskog rezultata poduzea za promatrani period.
O.G. Planirana bilanca
& =ajedno s planiranim raunom dobitka ili gubitka, planirana bilanca predsta'lja konani is-od
odnosno kr%n% periodinog ,inancijskog plana2 a osno'na je s'r-a toga plana da %t'rdi8
1" profitabilnost planiranog poslovanja i
*" buduu financijsku poziciju poduzea.
& -oput planiranoga rauna dobitka ili gubitka, planirana bilanca predstavlja sumarni financijski
izvjetaj koji se dobiva na osnovi podataka iz ve izra$enih pojedinanih planova.
P. POGLAVLJE
PO)O4$JA $ E#/PA(:$JA PO/LOVA(JA
- (romocija predstavlja jedan od prvi! koraka u ciklusu svakog novog poslovanja
- Ekspan+ija & kontin%irano pitanje tek%0eg poslo'anja

- Pro!ocija & rjea'a se prije poetka poslo'ne akti'nosti
P.1. )oti'i pro!ocije
& <azlozi za promociju mogu biti mnogostruki, ali se obino smatra da je neto dobitak osno'ni
poticaj koji pokre0e naj'e0i broj sl%aje'a.
& ,ada su anse za ostvarenje velikog neto dobitaka u odnosu na ostale $imbenike zna$ajne,
ulazak u novi posao predstavlja razumnu i prosperitetnu poslovnu odluku%
P.=. Va7nost pro!ocije
& Ceina novih poslovnih subjekata spada u grupu malih poduzea, a glavni razlog tome su
poteko0e u osiguravanju novoga kapitala, uz kapital kojeg ve posjeduje vlasnik poduzea.
& (rugi razlog osnivanju preteno malih poduzea je u prirodi njihovoga poslovanja.
& +ajvei broj tih poduzea bavi se trgovinom i pruanjem usluga.
& 8udui im je i obujam prodaje relativno uzak, i visina potrebnoga kapitala za osnivanje takvoga
poduzea, obino je dostupna potencijalnim investitorima.
P.C. 3a+e pro!ocije
& Osni'anje pod%+e0a !o7e se podijeliti % tri ,a+e%
a) poja'a ideje2
01
b) istra7i'anje projekta i
c) pripre!e +a poetak poslo'anja.
A) $deja o novome poslu u pravilu je zasnovana na postojanju neke dobre prilike za poslovnim
uspjehom. -ojava ideje predstavlja prvu fazu, a ansa za uspjeh ili za promaaj, u velikoj mjeri
ovisi o realnoj mogunosti praktinog ostvarenja te ideje. 9deja o novome poslu oblikuje se i
razra$uje idejno! st%dijo!.
;) @ drugoj fazi prouava se realitet i zasnovanost ideje i izra$uje in'esticijska st%dija koja e initi
osnovni dokument za donoenje investicijske odluke. @ investicijskoj studiji sagledavaju se i
analiziraju imbenici poslovanja kao to su lokacija, trite prodaje i nabave, organizacijski i
tehniko-tehnoloki proces, broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura, financijska procjena o
profitabilnosti i prihvatljivosti investicijskog projekta i drugo. @pravo u ovoj fazi, % ,a+i istra7i'anja
projekta odnosno ispitivanja opravdanosti ulaganja, do punog izraaja moraju doi i naela
financijskog planiranja.
4) )ad investitor procijeni da mu navedeno istraivanje ukazuje na poslovni
uspjeh, pristupit e izradi izvedbene studije i tender dokumentacije, a osnovicu za pripremu tih
dokumenata predstavlja investicijska studija. 4ime su zapoete i pripre!e +a poetak
poslo'anja.
a. @ i+'edbenoj st%diji se precizno optimaliziraju vrijeme i potrebni kapital radi to
breg i to jeftinijeg ostvarenja cilja, te radi osposobljavanja projekta za poetak rada.
b. Tender Btender) odnosno Ypoziv naY predstavlja pisane i na drugi nain dokumentirane
uvjete za sudjelovanje na licitaciji ili na natjeaju za dobivanje odre$enog posla,
odnosno pisane i tehniki razra$ene uvjete za dobivanje odre$enoga posla na osnovi
izravne pogodbe.
P.G. 3inancijsko istra7i'anje
P.G.1. Procjena no'ani- pri!itaka i i+dataka
& -rilikom procjenjivanja profitabiinosti poslovnog poduhvata od primarne je vanosti da se do$e do
spoznaje o tome da li e projektirana poslovna aktivnost osigurati ostvarenje neto dobitka i koja e
biti visina tako ostvarenog neto dobitka. Pri to!e posebno treba 'oditi ra%na o%
a) procjeni no'ani- pri!itaka i
& (o'ani pri!ici od prodaje predstavljaju produkt prodajne cijene i prodane koliine proizvoda i
usluga. ;edinine prodajne cijene proizvoda ili usluga u novom poslovnom poduhvatu, u mnogo
sluajeva, mogu biti procijenjene s dovoljnim stupnjem sigurnosti jer takve cijene u pravilu ve
nude prisutni konkurenti.
& +ajvea se nesigurnost ispoljava kod procjene potrebne koliine novih proizvoda ili usluga koje e
se moi plasirati i prodati.
& -rocjena obujma prodaje glavni je problem menedera koji se bave marketingom i kao takva izvan
je djelokruga financijskog menadmenta.
& -oto su procjene prodaje u pravilu grube i orijentacione, potrebno je ispitati i stupanj mogueg
pada prodaje. 4a informacija posebno je korisna kad se menadment suoava s problemom
financiranja nove poslovne aktivnosti.
b) o procjeni no'ani- i+dataka.
& (o'ani i+daci mogu se procijeniti s mnogo vie pouzdanosti nego novani primici od prodaje.
Cisina ukupnih trokova neposredno je odre$ena opsegom imovine i!li" obujmom prodaje.
& =bog prisutne neizvjesnosti, neodredivosti i rizika, poeljno je da se procjena izvri s vie
alternativnih mogunosti.
& +ovi investitor imat e vie razliitih procjena ostvarenja neto novanog toka zasnovanih na
razliitim obujmima prodaje.
0*
& -rognoziranje novanih izdataka za razliite obujme prodaje moe se olakati ako se trokovi
podijele na fiksne i varijabilne.
& -rocijenjeni novani izdaci ovise o poslovnim odlukama, a te odluke ovise o financijskim
mogunostima investitora.
& @ veini sluajeva investitori se prilikom pribavljanja vanjskoga kapitala suoavaju s odre$enim
problemima, pa se najee odluuju za poslovnu mogunost u okvirima raspoloivih novanih
sredstava, bez obzira na to to to moe umanjiti oekivani neto novani tok.
& -oto su svi novani izdaci procijenjeni, oni se oduzimaju od iznosa procijenjenih novanih
primitaka, da bi se utvrdio oekivani neto novani tok iz novog poslovnog poduhvata. @ mnogim
sluajevima to je i najvie to financijsko istraivanje moe dati.
P.G.=. Visina potrebnoga kapitala
& 'ko je investitor zadovoljan izgledima za ostvarenje procijenjenog neto dobitka, sljedei krupniji
korak u financijskom istraivanju je %t'r>i'anje 'isine potrebnoga kapitala, a da bi odredio
visinu ulaganja, investitor mora sagledati stanje bilance tijekom cjelokupnog poslovanja.
& :a procjen% stanja pojedini- sta'aka bilance kod no'i- pod%+e0a2 !og% se2 pojedinano ili
ko!binirano2 koristiti podaci8
a" iz financijskog plana
& Financijski plan sa svojim pokazateljima predstavlja najbolju osnovu za procjenu potrebnih
novanih sredstava,
& -rednost financijskoga plana u ovome postupku oituje se u tome to izravno ukazuje na
eventualne novane potrebe koje se javljaju na samome poetku poslovanja
b" grupacijski prosjeci.
& .k%pna i!o'ina i pojedini njeni %djeli !og% se pribli7no odrediti po!o0% gr%pacijski-
prosjeka.
& Gla'ni nedostatak 'e0ine gr%pacijski- prosjeka, ako ih gledamo kao instrument komparacije,
le7i % to!e to pro!atrana pod%+e0a2 % pogled% s'oje i!o'ine2 nis% do'oljno slina niti
-o!ogena da bi navedeni prosjeci mogli preciznije uputiti na visinu potrebnih investicijskih
sredstava za ulaganje u konkretnu poslovnu aktivnost, a procjena ne Ldo+'olja'aS g%bitke %
poslo'anj% % pr'i- nekoliko !jeseci
P.G.C. 3inancijska i+'edi'ost
& :adnji korak % ,inancijsko! istra7i'anj% je %t'r>i'anje ,inancijske i+'edi'osti predvi$enog
poslovnog poduhvata, a sastoji se od%
A) %t'r>i'anja raspolo7i'osti potrebnoga kapitala
& unutarnji izvori
& vanjski izvori
& bonitet pod%+e0a sintetiki izraz vrijednosti,pouzdanosti, te poslovne i kreditne
sposobnosti poduzea
& konana odluka o dodjeli kratkoronoga kredita u mnogome e ovisiti i o stupnju likvidnosti
pojedinih stavaka tekue aktive poduzea
;) procjene ost'ari'osti planirane 'isine neto dobitka
& promotor optimist po prirodi, neobjektivan
& potencijalni investitor realan i objektivniji od promotora
0.
P.G.G. /topa pro,itabilnosti BOE)
& P%te! stope pro,itabilnosti 'lastitog kapitala BOE) !o7e se tako>er procijeniti neto
dobitak pod%+e0a.
& 'ko u odnos stavimo prosjeni dobitak po dionici s trinom cijenom po dionici, dobit
emo ukupnu profitabilnost obinih dionica !dividend rate"
P.I. Poseban os'rt na ekspan+ij% poslo'anja
P.I.1. /linost s osni'anje!
& )ao i kod uvo$enja novoga poduzea, kad je izra$ena investicijska studija i kad je procijenjeno da
e ekspanzija poslovanja biti dovoljno profitabilna, treba utvrditi visinu potrebnoga kapitala, izvriti
pripreme i obuku dodatne radne snage te obaviti ostale pripremne poslove.
& -osljednji financijski korak u pripremi ekspanzije poslovanja je pribavljanje potrebnoga kapitala
koje se poneto razlikuje od pribavljanja kapitala za osnivanje poduzea.
& Procjena kojo! 'lasnik !o7e %t'rditi oport%nitet poslo'ne ekspan+ije pretposta'lja8
1. procjenu oekivanog neto dobitka
=. procjenu dodatnih investicijskih sredstava
C. procjenu proporcionalnosti stope profitabilnosti ulaganja i stope
oekivanoga financijskoga rizika
P.I.=. a+like spra! osni'anja
& Xto bra i vea ekspanzija poslovanja tee je precizirati i predvidjeti neophodni kapital
& >kspanzija poslovanja postojeih poslovanja laka je zbog empirijskih podataka
) < ' ; , , ,,,,,,,
0/

Financijski Menadžment, Skripta Za 1. Kolokvij

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Financijski Menadžment, Skripta Za 1. Kolokvij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Financijski menadment- skripta za 1.

You might also like