Izdavac Izdavac Izdavac Izdavac Izdavac

Libeiata
Copyiiglt 2010. Ninoslav Safaiic
Giaficko uiedenje Giaficko uiedenje Giaficko uiedenje Giaficko uiedenje Giaficko uiedenje
Libeiata giaficki studio
Fotogiafija na naslovnici Fotogiafija na naslovnici Fotogiafija na naslovnici Fotogiafija na naslovnici Fotogiafija na naslovnici
Oko u ogledalu`
Ninoslav Safaiic
Giafike u knjizi Giafike u knjizi Giafike u knjizi Giafike u knjizi Giafike u knjizi
Dubiavka Peiisa
Psilotionika Psilotionika
Psilotionika Psilotionika Psilotionika
Ninoslav Safaiic
Liberata
4
Uvod Uvod Uvod Uvod Uvod
Ova je knjiga kljuc.
Kljuc koji otvaia viata piema najvecoj moci.
Moci nad ljudskim umom.
Pisana je tako da, osim osnovnil infoimacija o povijesti i djelovanju
psilotionike, vodi piema pivim koiacima u iestiuktuiiianju svijesti.
Koiacima koji vode na novu iazinu osobne i kolektivne evolucije.
5
Povijest psilotionike Povijest psilotionike Povijest psilotionike Povijest psilotionike Povijest psilotionike
Psilotionika je sposobnost upiavljanja svijescu i vitalnim funkcijama diuge
osobe na daljinu.
Pojam su pivi koiistili sovjetski znanstvenici za viijeme lladnog iata, u nizu
paiapsiloloskil istiazivanja koja su se piovodila u 14 istiazivackil instituta, sa
ciljem iazvoja mentalnil sposobnosti, koje bi se koiistile za vojne ciljeve.
Pojam psilotionike je na konfeienciji psilotionicaia u Moskvi 1968.
podiazumijevao siiok opseg istiazivanja, od vanculnog opazanja i telepatije, do
izvantjelesnil iskustava, ali je posljednjil desetljeca sveden na sposobnost
upiavljanja svijescu ciljane osobe ili skupine ljudi.
Pivo zanimanje sovjetskil znanstvenika za paiapsiloloske pojave pocelo je u
dvadesetim godinama pioslog stoljeca. Fiziolog Leonid Kazinski, potaknut
osobnim paiapsiloloskim iskustvima, pokienuo je niz pokusa s telepatskim
utjecajima. Njegov je piistup u skladu s vladajucim svjetonazoiom
dijalektickog mateiijalizma bio usmjeien na neuiofiziologiju i biologiju.
Slvacao je iealnost telepatskog utjecaja, zelio ga je objasniti i unapiijediti,
pioucavanjem stiuktuie ljudskog mozga. Njegov iad nastavio je Leonid
Vasiljev, takodei voden mateiijalistickim svjetonazoiom. Istiazivanja su ubizo
piekinuta, da bi se nastavila sezdesetil godina, pod okiiljem KGBa i GRUa
(vojna obavjestajna agencija), potaknuta sve piisutnijom paiapsiloloskom
piaksom na Zapadu.
Koji je bio cilj sovjetskil znanstvenika i tajnil sluzbi
Cilj je bio istiaziti mogucnost djelovanja na svijest nepiijatelja, od utjecaja na
odluke politicaia i vojnog vila, do mogucnosti likvidacije mentalnom
sugestijom.
Da bi to ostvaiili, ekspeiimentiiali su sa nadaienim pojedincima poput Nine
Kulagine, cije su psilokineticke demonstiacije sezdesetil i sedamdesetil
godina bile pomno pioucavane i snimane. Piilikom poznatog pokusa
10.3.1970. u Lenjingiadskom laboiatoiiju, nakon uspjela sa pomicanjem
piedmeta, zeljeli su piouciti moguci utjecaj na ljudsku fiziologiju i neuiologiju.
Ako Kulagina moze mentalnom koncentiacijom pomicati piedmete i tako
pikositi zakonu giavitacije, logicno je bilo pokusati i sa njezinim utjecajem na
vitalne funkcije. Cilj je bio jasan, upotieba mentalnil sposobnosti da bi se
6
nevidljivom silom djelovalo na nepiijatelja koji je udaljen tisucama
kilometaia.
Ta istiazivanja iazbila su skepticizam obavjestajnil sluzbi SADa. Izvjesce DIA
e iz 1972. posijalo je paianoju u iedovima ameiicke vojske. Izvjesce je tvidilo
da ce Sovjeti uskoio moci saznati sadizaje najtajnijil dokumenata, utjecati na
iazmisljanja vojnil i civilnil voda, piouziociti tienutnu smit bilo kojeg
ameiickog duznosnika iz daljine i onesposobiti iz daljine vojnu opiemu.
Nema sumnje... paianoja je bila pietjeiana. U stvainosti, sovjetska su
istiazivanja potvidivala takve mogucnosti skiomnil ucinaka.
Ali, stial je posijan, i ameiicka je vlada moiala odgovoiiti. S obziiom da nisu
imali nikoga tko bi mogao djelovati mentalnom sugestijom na daljinu, a nisu
pionasli ni psilokineticaia dostojnog Nine Kulagine, okienuli su se
istiazivanju vanculnog opazanja u svilu vojne spijunaze.
I tako je 1972. zapoceo piogiam paiapsiloloskil istiazivanja na sveucilistu
Stanfoid, nazvan Stai Gate piojekt. Vodile su ga obavjestajne agencije CIA i
DIA (vojna obavjestajna agencija), koje su za piovodenje istiazivanja angaziiale
fizicaie Haialda Putloffa i Russela Taiga, a objekti su bili vidovnjaci poput
Inga Swanna i Veie Feldman. Piogiam je tiajao do 1995. i polucio impiesivne,
ali piakticno nedovoljno upotiebljive iezultate. Zakljucak... gledanje na daljinu
nije dovoljno pouzdano da bi se aktivno upotiebljavalo za vojne ciljeve.
Sudionici piojekta su sve vise tonuli u egomanske i senzacionalisticke pokusaje
da sebe piedstave javnosti, tako da je piojekt moiao biti piekinut.
Ameiicka se vojska okienula ubizanom iazvoju elektionske i satelitske
spijunaze.
Danas su gotovo svi sudionici Stai Gate piojekta instiuktoii gledanja na
daljinu, po sustavu koji je iazvijen tijekom njilovil istiazivanja.
Tajni istiazivacki piojekti koje su piovodili SSSR i SAD za vojne ciljeve bili su
tijekom pioslog stoljeca samo tajni dio opceg tienda osvjestavanja
paiapsiloloskil fenomena, deseci tisuca entuzijasta ispisivali su povijest
svojim demonstiacijama, javnim nastupima i istiazivanjima. Evolucija je
kienula ubizanim tempom, a uspikos skepticizmu znanstvenog mateiijalizma i
cinjenici da takve sposobnosti pikose zakonima klasicne fizike, demonstiacije
su bile sve uvjeiljivije. Naiavno... bilo je i piijevaia, bilo je i manipulacija... Uii
Gellei, mozda najpoznatiji vaialica, postao je planetaino populaian svojim
javnim nastupima, dok ga nije iazotkiio James Randi. Da ne spominjem Sai
Babu, slicne vaialice i mitove Istoka. Bilo je i neiazumijevanja... od suludil
7
ezoteiijskil svjetonazoia, do temeljne nemogucnosti da se slvati
melanizam paiapsiloloskil fenomena.
Danas se u podiucju pioucavanja i poducavanja utjecaja na daljinu javljaju
mnogi entuzijasti, po mom misljenju, svi su temeljno na kiivom tiagu, i zbog
toga, u najboljem slucaju, postizu slabe iezultate.
Osnovni pojam koji upoino piati sve istiazivace i piakticaie je PSI --- -- -- neka
vista nepoznate sile koja putuje kioz piostoi i viijeme, od posiljatelja do
piimatelja, ili svepiisutno polje, koje jos uvijek ne mozemo otkiiti uiedajima.
Dakle, koncept lokalnog univeizuma kakvog opisuje klasicna fizika.
Tim tiagom idu i suviemeni istiazivaci koji vecinom odustaju od nadaienil
pojedinaca i okiecu se psilotionickim telnologijama. Najnoviji pokusaji sluze
se mikiovalnim snopom odiedene fiekvencije, koji je usmjeien iziavno piema
cilju utjecaja. Istina, mikiovalovi piodiiu kioz lubanju i mogu utjecati na
neuioloske funkcije. Poznato je da je CIA pokienula istiazivacki piojekt naziva
Pandoia, koji je ostvaiio odlicne iezultate u klasificiianju iazlicitil
neuionskil signala za iazlicite mentalne funkcije.
Piema toj klasifikaciji mikiovalna oiuzja zaista mogu mijenjati svijest i
piogiamiiati ljudski mentalni sklop. Ali... koja je stvaina ucinkovitost takve
psilotionicke telnologije
Tiebalo bi doslovno ispuniti citave giadove i dizave mikiovalnim odasiljacima,
da bi se ostvaiila paianoja potpune kontiole giadana, a utjecaj na neki cilj
udaljen tisucama kilometaia jos je u podiucju znanstvene fantastike.
Do koje iazine psilotionika moze biti djelotvoina
I... moze li pojedinac iazviti svoje mentalne sposobnosti i postati ucinkovit
8
Potiudio sam se da demonstiacije u ovoj knjizi budu uvjeiljive ali bezopasne;
da tiaju samo dok gledate u giafike. Piema svim mojim saznanjima nemaju
tiajno stetan utjecaj.
Vecina je konstiuktivna.
Ipak, ne savjetujem gledanje u giafike duze od deset minuta.
Ovim demonstiacijama psilotionickog utjecaja piepustate Ovim demonstiacijama psilotionickog utjecaja piepustate Ovim demonstiacijama psilotionickog utjecaja piepustate Ovim demonstiacijama psilotionickog utjecaja piepustate Ovim demonstiacijama psilotionickog utjecaja piepustate
se na vlastitu odgovoinost. se na vlastitu odgovoinost. se na vlastitu odgovoinost. se na vlastitu odgovoinost. se na vlastitu odgovoinost.
Manje liabii neka samo piocitaju tekstove.
9
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
10
Povoljan psilicki i fizicki utjecaj.
Dobio iaspolozenje, osjecaj lakoce u tijelu i uzdizuce eneigije.
11
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
12
Osjecaj umoia, zlovolje, depiesije, manjak psilicke i fizicke eneigije.
13
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
14
Jacanje fizicke eneigije, osnazenje misicnog tonusa.
Utjecaj nema iziavno djelovanje na psilu.
15
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
16
Pospanost, psilicka i fizicka klonulost, mentalne funkcije se uspoiavaju.
17
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
18
Hal, idemo dalje piema slabljenju fizickog i psilickog stanja.
Duze gledanje u ovu giafiku moze dovesti i do nesvjestice...
19
Ovo je povoljan utjecaj, fizicki i psilicki blago osnazuje
i pojacava koncentiaciju. Hm, ako zelim koncentiiianog citatelja,
bolje izbiisati piijasnje utjecaje. Uvijek se viatite ovoj giafici ako
osjetite iziazitu nelagodu, mozete joj se izlagati koliko god zelite.
20
Kada sam nabijao giafike u ovoj knjizi, uzeo sam giafiku bez ikakvog utjecaja.
Dakle, sve giafike nabijene psilotionickom sugestijom u ovoj knjizi su
potpuno iste.
Nabijem je utjecajem, sacuvam pod odiedenim nazivom i koiistim ponovno
onu bez utjecaja, da bi ponovio postupak sa nekom diugom sugestijom.
Isto tako mogu psilotionickim utjecajem nabiti bilo koji objekt. Mogu i vas
osobno...
mogu i ciljanu asocijaciju u vasem umu... svaki objekt u vasem stanu, osobne
stvaii, zgiade, giadove, dizave...
Planet - bolje da ne piobam...
Do sada nisam piimijetio da udaljenost utjece na kvalitetu psilotionickog
naboja.
Piobao sam s istim uspijelom nabiti objekt udaljen dvadeset centimetaia i
objekt na diugom kontinentu. Nije bitno ni viijeme. Utjecaj ovil giafika tiajat
ce zauvijek (do sada sam testiiao utjecaj iz 1998. i on jos tiaje....).
Samoj giafici se ne dogada nista, to je najzanimljiviji dio ove psilotionicke
piice, koji otvaia zanimljiva pitanja. Mozete iaditi sa samom giafikom sto god
zelite, mijenjati joj boje, kopiiati je itd. Sve dok je to objekt kojem sam odiedio
psilotionicki utjecaj, bez obziia koliko se kopiia i kako se mijenja, utjecaj
ostaje isti.
Moze li se utjecaj ponistiti
Onaj koji ga je stvoiio moze.
Pitanje na koje za sada nemam odgovoi... moze li utjecaj ponistiti netko istil
sposobnosti.
Utjecaj djeluje na svakoga tko piomatia giafiku, a dosadasnji pokusi pokazuju
da sasvim siguino do odiedene mjeie djeluje i na zivotinje (ekspeiimentiiao
sam sa iaznim sisavcima i pticama).
Pitanje je, naiavno, kako je sve to moguce
Po mom misljenju ovdje je bitno moifogeneticko polje.
Svepiozimajuce mentalno polje koje svakog tiena utjece na nase nesvjesno.
21
Pivi ga je otkiio biitanski biolog Rupeit Sleldiake i potvidio u mnogim
pokusima, ali... kako to obicno biva s iadikalnim otkiicima... znanstvena
zajednica je i otkiica i njega osobno guinula na maiginu.
Dakle, ja u stvaii utiskujem sugestiju u moifogeneticko polje, s jasnim ciljem
da svatko tko pogleda ovu giafiku dozivi odiedeni mentalni ucinak.
Nije bitno ni viijeme, vjeiovali ili ne, mogu nabiti sugestijom objekt koji tek
tiebate vidjeti u buducnosti (ni ja ga u tom tienutku ne mogu vidjeti); dovoljna
je ideja u mom umu da ce takav objekt postojati i kada zapocne fizicko
postojanje bit ce nabijen psilotionickom sugestijom... lal, pivo sto mi je palo
na um kada sam piopitivao takvu mogucnost je nabiti sugestijom neiodeno
dijete (nije bilo ni zaceto), djeluje...
Da, i ja sam sokiian svim tim mogucnostima.
To je ljepota nelokalnog svijeta.
Svijet je oduvijek bio nelokalan, ali nismo ga takvog mogli opazati. Sada, kada
se nas neuioloski sklop iazvio, ulazimo u novu stvainost neogianicenog
djelovanja.
Giafike koiistim kao piakticno siedstvo demonstiacije psilotionike u obliku
knjige, kao siedstvo koje vam piuza mogucnost voljne kontiole izlaganja
psilotionickom utjecaju.
Naiavno, mogu izazvati iste ucinke iziavnim djelovanjem na vas neuioloski
sklop, bez obziia gdje ste i u kakvom mentalnom stanju, posaljem
psilotionicki utjecaj i vasa iazmisljanja se mijenjaju. Kada se djeluje iziavno,
osoba nije svjesna da na nju netko utjece, nema kontiolu, svjesna je samo
posljedica.
Nije potiebno da znam vas polozaj, da vas poznajem, znam ime, piezime itd.
Dovoljno je da znam da postojite...
Je apsuidno, zastiasujuce, sokantno i nevjeiojatno, ali eto, na obzoiu nase
svijesti se pojavljuje novi svijet, diugacija stvainost sa diugacijim piavilima.
Nelokalni, cudesni svijet osobne svemoci.
22
Nelokalno opazanje i djelovanje Nelokalno opazanje i djelovanje Nelokalno opazanje i djelovanje Nelokalno opazanje i djelovanje Nelokalno opazanje i djelovanje
sto znaci nelokalno opazati i djelovati
Svjetonazoi koji nas je oblikovao od najianijeg djetinjstva putem odgoja i
obiazovanja supiotan je nelokalnosti. To je vizija lokalnog univeizuma,
okiuzenja u kojem postoji neogianiceni piostoi i stalni piotok viemena. To je i
vizija svijeta pod utjecajem entiopije; stalnog tiosenja i nestanka... lineaini
svijet... postanak iz nistavila i zavisetak u nistavilu...
Takav je svjetonazoi utemeljen na pioslim slvacanjima o piiiodi stvainosti
klasicne fizike, koji je fizika u svom iazvoju nadiasla, ali je i dalje temelj na
kojem pojedinci i diustvo giade svoje postojanje.
Nelokalni univeizum je supiotna vizija stvainosti.
Piostoi i viijeme su iluzija, nisu piepieka opazanju i djelovanju; ne postoji
staienje, tiosenje, nestanak... ne postoji pocetak ni kiaj... postoji samo sadasnji
tienutak u kojem se sve univeizalne silnice pielamaju i omogucavaju
slvacanje svoje piiiode i mijenjanje svojil obiazaca. Opazati nelokalno znaci
moci vanculno opazati sve iazine postojanja, voljno mijenjati svaki objekt koji
imamo u svijesti. Sve sto postoji pod kontiolom je naseg uma.... sve sto postoji
je jedinstvo... sve sto postoji nas je unutainji svijet...
Kako iazviti nelokalno opazanje i djelovanje
Vazno se je koiak po koiak oduciti od staiil lokalnil obiazaca i oblikovati
nove koji odgovaiaju stvainosti nelokalnog univeizuma; slvatiti subjektivnost i
iluziju svjetonazoia u kojem postoje odvojeni objekti, iluziju da je postojanje
ogianiceno i podlozno tiosenju i nestanku. Potiebno je iazviti neuioloske veze
u mozgu koje omogucavaju vanculno opazanje i neogianiceno djelovanje.
Potiebno je pieoblikovati najdublje podsvjesne obiasce piema piakticnoj
osobnoj svemoci.
Valja napiaviti novi koiak piema evoluciji neuioloskog sustava i samosvijesti
kao pioizvoda njegova djelovanja.
23
Demonstiacije u ovoj knjizi su demonstiacije mentalnil sposobnosti pojedinca
koji je iestiuktuiiiao svoj neuioloski sklop na visu evolutivnu iazinu. Te
sposobnosti postoje u svakome kao potencijal... ali.. potiebno je postepeno
oblikovati nove mentalne obiasce.
Dokle god staii, evolutivno nizi, obiasci koji svijetu piistupaju lokalno postoje i
stvaiaju osobnost, lokalni je univeizum jedina piakticna stvainost. Izvanjski
svijet ima moc nad pojedincem, moc pojedinca je unutai tog beskiajnog
piostoia i kiatkog vijeka njegova postojanja vilo mala. Kada se stvoie novi,
evolutivno visi obiasci koji svijetu piistupaju nelokalno, osoba kioci piema
svemoci, izvanjski svijet je sve vise pod kontiolom njegove volje.
Covjek je stvoiio viziju bogova piema svojim neosvjestenim mentalnim
potencijalima; ta vizija je kioz povijest (u nekim diustvima i danas) oblikovala
piavila diustvenog ponasanja i pojedinacne zivote.
Ta vizija vec danas postaje osobna stvainost nekil pojedinaca.
.
24
Moj put iazvoja psilotionickil sposobnosti Moj put iazvoja psilotionickil sposobnosti Moj put iazvoja psilotionickil sposobnosti Moj put iazvoja psilotionickil sposobnosti Moj put iazvoja psilotionickil sposobnosti
Rano sam se zainteiesiiao za mogucnost psilotionickog djelovanja... U
sedamnaestoj, pioucavajuci magijske tiadicije. Nikada nisam sumnjao je li to
moguce, pitanje je bilo kako iazviti takvu sposobnost. Od tada, od pive ideje,
sve me je vodilo cilju; kioz iazne samoiazvojne telnike u kojima se mentalni
sklop lako pienosi s jedne osobe na diugu, iscjeliteljske telnike lijecenja na
daljinu, neuioloske i psiloloske spoznaje tijekom osamdesetil i devedesetil
godina pioslog stoljeca, da bi napokon stvoiio sustav koji daje zeljene iezultate.
Objaviti istinu ili ne
Gotovo deset godina iazmisljao sam o pisanju knjige s psilotionickim
demonstiacijama.
S egocentiicnog stajalista, logicno bi bilo koiistiti takve sposobnosti u tajnosti,
diustvo koje takve sposobnosti smatia sujevjeijem, idealno je igialiste za
ostvaienje osobnil ciljeva. Moc koja je iznad slvacanja kolektivne svijesti,
najveca je moc. Ali nikada je ne bi niti stekao da nemam vecu siiinu svijesti od
poiiva piema samoodizanju i osobnom piospeiitetu. Temelj puta piema
ucinkovitim psilotionickim sposobnostima je upiavo svijest o kolektivnoj
evoluciji kao smislu osobnog postojanja.
Kako djeluje psilotionika
Djeluje utjecajem na podsvijest, zaobilazeci samoobiambeni svjesni filtei.
Giafike koje gledate mijenjaju vase podsvjesne obiasce i tako stvaiaju
ieakciju.
Podsvjesni dio uma upiavlja svim vitalnim funkcijama, osnova je osobnosti i
nacina na koji opazamo izvanjski svijet. Kad se piomijeni podsvjesni obiazac,
mijenja se i vizija svijeta.
Kad se mijenjaju podsvjesni obiasci, mijenja se i osobnost.
Jos pocetkom pioslog stoljeca slvacena je uloga i moc podsvijesti. Telnike
koje mijenjaju podsvjesne obiasce, poput lipnoze, sugestije i autosugestije,
koiiste se vise od stotinu godina i dale su izuzetne iezultate. Pioblem je ipak
ostao u svjesnom filteiu koji se biani od utjecaja sugestije.
25
Cak i u lipnotickom tiansu, kada je osoba najsugestibilnija, piilvaca samo
sugestije koje su svijesti bliske i koje svijest smatia konstiuktivnima. Uvjeiiti
nekoga u autodestiukciju ili ponasanje koje svjesni um ne odobiava,
lipnotizeiima nikada nije bilo moguce.
Psilotionika je sposobnost mijenjanja podsvjesnil obiazaca na daljinu. Nije
potieban osobni kontakt, nije potiebno da znam puno o vama ili vi o meni,
dovoljno je da postojite u mojoj svijesti kao objekt na koji zelim utjecati i
voljna akcija izazivanja piomjena u vasem mentalnom sklopu. Viemenom sam
pionasao ucinkovit nacin potpunog zaobilazenja svjesnog filteia.
Kad se svjesni dio uma paializiia za filtiiianje infoimacija koje podsvijest upija,
one ce djelovati na njega, sve dok se podsvjesni obiasci ponovno ne piomijene.
Jednostavno... saljem sugestiju koju vasa podsvijest bez zadiske piilvaca...
U slucaju demonstiacija u ovoj knjizi, sugestiju kako da dozivite pogled na
giafike...
Mogu li psilotionicki utjecaji djelovati konstiuktivno
Do sada nije pionaden ucinkovitiji nacin bizog djelovanja na ispiavljanje svil
zdiavstvenil, psilickil, egzistencijalnil ili fizickil pioblema. Sve sto jeste i sve
sto dozivljavate, plod je vasil podsvjesnil stiuktuia, kada se one piomijene,
sve se mijenja.
Ako je takve piomjene moguce izvisiti na daljinu... i ako nije moguca nikakva
samoobiana od psilotionickog utjecaja... moguce je izvisiti i najslozenije
iekonstiukcije necije osobnosti.
Naiavno, psilotionicai moia biti dobai psilolog, da bi slvatio kako je sazdan
vas mentalni sklop, i imati iazvijenu intuiciju, da bi slvatio kako izvisiti
zeljenu piomjenu nepoznate osobe.
Mogu li psilotionicki utjecaji djelovati destiuktivno
Uvijek je lakse iazaiati nego stvaiati...
Mogu li psilotionicki utjecaji naiusiti zdiavlje osobe na koju se djeluje
Vilo lako i fatalno.
Mogu li psilotionicki utjecaji ubiti osobu na koju se djeluje
Mislim da bi to takodei bilo lako... u skladu sa zdiavstvenim stanjem osobe
(nisam piobao...).
Mogu li djelovati na autodestiuktivno ponasanje osobe koja je objekt utjecaja
Najlakse.
Koliko danas ima osoba sposobnil za psilotionicki utjecaj
26
Svi i sve djeluje sugestijom na vasu podsvijest. Sve je medupovezano, a piostoi
i viijeme nisu piepieka. Oblikovali ste se kao osoba u djetinjstvu vecinom
nesvjesnim utjecajima iz okoline.
Svjesno i iziazito ucinkovito djelovanje visa je iazina te komunikacije izmedu
pojedinaca.
Pojedinci i institucije koje se javno bave pioucavanjem djelovanja na daljinu po
mom su misljenju na kiivom tiagu... njilove telnike imat ce ogianicene
iezultate (zakljucujem da su i tvoici til telnika sposobni samo za ogianiceni
utjecaj...).
Tesko je iacionalno piosuditi koliko je pojedinaca danas sposobno za utjecaj na
iazini demonstiacija u ovoj knjizi (s obziiom da je meni tiebalo deset godina
psilotionicke piakse da nesto i objavim...). Intuitivno... mislim da su neki vilo
blizu. U svakom slucaju ljudski neuioloski sklop ce nastaviti evoluiiati...
uskoio ce il biti vise...
Da li je mogue tehnologijom izazvati psihotroniki utjecaj?
Svakako da.
Ali su tvorci takve tehnologije na krivom tragu, jer slijede naela klasine fizike i pokuavaju
djelovati lokalno kroz prostor. Za sada ne postoji tehnologija koja moe djelovati u skladu sa
nelokalnim konceptom.
27
Suviemena neuioloska istiazivanja i kognitivne Suviemena neuioloska istiazivanja i kognitivne Suviemena neuioloska istiazivanja i kognitivne Suviemena neuioloska istiazivanja i kognitivne Suviemena neuioloska istiazivanja i kognitivne
teoiije teoiije teoiije teoiije teoiije
( (( ((samosvijest izmedu idealizma i mateiijalizma samosvijest izmedu idealizma i mateiijalizma samosvijest izmedu idealizma i mateiijalizma samosvijest izmedu idealizma i mateiijalizma samosvijest izmedu idealizma i mateiijalizma) )) ))
Mateiijalisticki, dualisticki i iedukcionisticki svjetonazoi koji pievladava u
znanstvenom iazumjevanju svijeta, obiljezavao je i neuioloska istiazivanja sve
do pocetka osamdesetil godina pioslog stoljeca.
Razvojem telnologija poput CTa (kompjuteiiziiane tomogiafije), PETa
(pozitionske emisijske tomogiafije), MRa (magnetske iezonancije), MAGa
(magnetoencefalogiafije) i TMSa (tianskianijske magnetske simulacije)
napiavljeni su veliki koiaci u iazumjevanju iada mozga.
U skladu sa mateiijalizmom i iedukcionizmom, ljudski mozak je podljeljen na
funkcionalne dijelove, slvacen je melanizam pienosenja impulsa izmedu
neuiona, biokemija zljezda sa unutainjim lucenjem koja utjece na opazanje i
emocije, otkiiveni su uzioci i teiapije za mnoga neuioloska i psiloloska
oboljenja. Ljudsko je postojanje je u svijetlu neuioloskil istiazivanje postajalo
sve vise melanicisticki odiedeno biokemijom.
Supiotno od ieligijskil i ezoteiijskil uvjeienja, neuiolozi su zakljucili da je
mozak sjediste svijesti i da mateiija stvaia um.
Pobjeda mateiijalizma Pobjeda mateiijalizma Pobjeda mateiijalizma Pobjeda mateiijalizma Pobjeda mateiijalizma
Najznacajnija boiba izmedu idealistickil i mateiijalistickil teoiija o poijeklu
samosvijesti, vodila se je na polju iazumjevanja snova.
Snovi...oduvjek smatiani misticnim iskustvom cije se znacenje zeljelo
piotumaciti, slvacani u nekim ezoteiijskim tiadicijama kao egzistencijalno
iskustvo iznad mateiijalne iazine postojanja, bili su popiiste diamaticnil
istiazivanja i zakljucaka o iadu mozga i ljudskom postojanju.
Neuiolosko istiazivanje snova zapocelo je kiajem devetnaestog stoljeca
pitanjem o vizualnom kaiakteiu sanjanja. Gotovo svaki san je vizualan, samo
polovina svil snova koje dozivimo ima zvucnu komponentu a u manje od 15
snova ozivljava culo njula ili dodiia. Pionii istiazivanja snova Allan Allan Allan Allan Allan
28
Recltsclaffen Recltsclaffen Recltsclaffen Recltsclaffen Recltsclaffen istiazivao je vanjske utjecaje na spavaca osvjetljavajuci mu oci
iziazito jakim svijetlom za viijeme REM faze spavanja. Uspiokos vizualnom
kaiakteiu snova, nitko nije piimjetio vanjski utjecaj svijetlosti...bilo je jasno da
se vizije stvaiaju iznutia, iz sjecanja.
Piije iazvoja neuioloske telnologije, Sigmund Fiojd Sigmund Fiojd Sigmund Fiojd Sigmund Fiojd Sigmund Fiojd i ostali pioniii
psilologije piilvatili su idealisticki piistup, snovi su za njil dubinsko ogledalo
osobnosti a njilovo tumacenje dio psiloteiapije. Takvi stavovi su utjecali i na
Junga i njegove teoiije o kolektivnom nesvijesnom; za Caila Gustava Junga Caila Gustava Junga Caila Gustava Junga Caila Gustava Junga Caila Gustava Junga
sanjanje je bio pioces komunikacije individualnog uma sa kolektivnom
svijescu, izvoi inspiiacije kioz simbole iziazene vizijama iz snova.
Sve su te teoiije i teiapijske piakse dovedene u pitanje istiazivanjima
ameiickog neuiologa Allana Allana Allana Allana Allana Hobsona Hobsona Hobsona Hobsona Hobsona. Mada je u mladosti piilvatio
Fiojdove teoiije a njegovu knjigu O poiijeklu snova smatiao inspiiacijom i
zivotnom vodiljom koja ga je i zainteiesiiala za neuioloska istiazivanja,
iezultati su govoiili supiotno od Fiojdova idealistickog piistupa.
Ekspeiimenti su pivo bili viseni na mackama ciji je EEG za viijeme REM faze
sanjanja identican ljudskom. Hobson je vjeiovao da su snovi iniciiani iz
mozdanog debla (odgovoinog za osnovne egzistencijalne funkcije lianjenja i
iepiodukcije), to je dokazao i ekspeiimentima. Dokazao je i da fiontalni
koiteks (evolutivno najiazvijeniji dio mozga odgovoian za vise funkcije kao sto
su planiianje, piedvidanje, logicko i kieativno iazmisljanje) pivi piestaje sa
iadom tjekom spavanja i zadnji zapocinje nakon budenja. Ekspeiimenti su
dokazali putanju infoimacija tjekom sna od piimitivnog mozdanog debla,
pieko limbickog sustava (lipokampusa, odgovoinog za kiatkotiajnu
memoiiju) do koie velikog mozga u kojoj su polianjena tiajna sjecanja i
vizualnoslusni centii. Za Hobsona nije bilo sumnje, ako je fiontalni koiteks
iskljucen za viijeme spavanja, snovi ne mogu biti bogomdane vizije ni
komunikacija sa kolektivnim nesvjesnim, snovi ne mogu biti ni uvid u piavi
kaiaktei osobnosti...sa iskljucenim fiontalnim koiteksom mozak nije sposoban
za jasno piocesuiianje infoimacija...
Tako su snovi izgubili misticnu auieolu a teiapijske telnike koje se oslanjaju
na tumacenje snova pioglasene besmislenima. U svijetlu Hobsonovil otkiica
sanjanje je pioces u kojem mozak iz tiajne i piiviemene memoiije bez
sposobnosti dublje i smisljenije analize pieslaguje slike iz sjecanja. To je
objasnilo i nadiealni kaiaktei snova, zbiku dojmova koji kionoloski i logicki
nemaju smisla. Putanja neoionskil impulsa pieko limbickog sustava
(odgovoinog za stvaianje emocija) dala je odgovoi na pitanje zasto su snovi
cesto nabijeni emocijama...negativne emocije koje se javljaju za viijeme
29
sanjanja, u svijetlu Hobsonovil istiazivanja, izgubile su svoj pioiocki kaiaktei.
Zakljucak neuiologije je bio nedvosmislen; snovi kod ljudi i zivotinja nemaju
nikakav dublji smisao, vjeiojatno su evolutivno nastali kao siedstvo
pieslagivanja infoimacija po koii velikog mozga za viijeme spavanja;
infoimacija koje su pivenstveno vezane za osnovne egzistencijalne poiive
piezivljavanja i iazmnozavanja.
Ali...nisu snovi dopustili da il demistificiiaju tako lako...ameiicki neuiolog
Steplen LaBeige Steplen LaBeige Steplen LaBeige Steplen LaBeige Steplen LaBeige okienuo je svoja istiazivanja jos zagonetnijem fenomenu
ljudske svijesti lucidnim snovima.
Lucidni snovi su tienutci za viijeme REM peiioda kada postajemo svijesni da
sanjamo. U tom tienutku subjektivno iskustvo sanjanja, najcesce nadiealna
scenogiafija postaje mjesto svijesnog djelovanja i ponasanja. Svijesni smo da
sanjamo i mozemo voljno utjecati na tjek sna.
Uspikos cestim iskustvima lucidnil snova, od kojil su neki zabiljezeni u
pisanim kionikama staiim i nekoliko tisuca godina...vecina znanstvenika nije
vjeiovala u njilovo postojanje...to je potaklo LaBeiga da vodi dnevnil svojil
lucidnil snova u kojem il je uspio u deset godina nabiojiti pieko
devetsto...navelo ga je i na kontioliiane ekspeiimente u kojima je signaliziiao
suiadnicima da je svijestan snova, dok je EEG pokazivao tipican REM obiazac
mozdanil valova.
sto se desava sa mozdanim funkcijama tjekom lucidnil snova
Odgovoi je stigao putem LaBeigovil ekspeiimenata; da bi san postao lucidan
potiebna je baiem kiatkotiajna aktivacija fiontalnog koiteksa i naiocito lijeve
polutke mozga odgovoine za jezik i komunikaciju. Da bi sanjac postao
samosvijestan, sam sebi veibaliziia da sanja; mozak na taj nacin sa punim
kapacitetom svog djelovanja pocinje dijeliti svoj unutainji svijet na subjekt i
objekt. Infoimacije vise ne dolaze kioz cula, nego vise mozdane funkcije
piocesuiiaju pioces sanjanja, pioces kaoticnog pieslagivanja sjecanja po koii
velikog mozga. Tako da dvije evolutivne iazine djeluju u isto viijeme...pioces
obicnog sna koji djelimo sa svim sisavcima i ukljucena samosvijest svojstvena
samo covjeku.
Mogu li zivotinje lucidno sanjati
Vjeiojatno ne. Za sada nema dokaza za ili piotiv, ali posto je potiebna iziazita
samosvijest i iazvijene komunikacijske sposobnosti (sposobnost slozenog
unutainjeg monologa) vjeiojatno je samo covjek sposoban dozivjeti lucidne
snove.
30
LaBeigeovi ekspeiimenti spiemno su docekani od stiane piipadnika New
Age pokieta kao dokaz i neuioloski opis astialne piojekcije, piastaie
samanisticke telnike odvajanja uma od tijela. U skladu sa animistickim
svjetonazoiom iskustvo astialne piojekcije je tumaceno kao mogucnost
putovanja samosvijesti neogianiceno piostoiom i viemenom, tumaceno je i
kao posjeta visim svjetovima koji svojim djelovanjem oblikuju mateiijalni
svijet i ljudsko tijelo, tumaceno je i kao dokaz odizivosti samosvijesti nakon
piestanka tjelesnil funkcija. U skladu sa animistickim svjetonazoiom,
dozivljaji astialne piojekcije bili su vjekovima vodilja zajednice. Tians samana
znacio je piosiienje njegove svijesti i egzistencije doiazine jasnijil uvida i vece
osobne moci.
LaBeige je piilvacen sa odusevljenjem poklonika u astialnu piojekciju kao
objektivno iskustvo...zato sto nisu nista znali o ekspeiimentalnim dokazima
koji su mu piedlodili...
Lucidni snovi ne mogu biti objektivno iskustvo, astialna piojekcija nije
objektivno iskustvo...piema stiuktuii neuioloskil piocesa, sve su to snolika
subjektivna iskustva poniianja u pietiazivanje osobnog sjecanja uz nedovoljno
dobiu obiadu infoimacija...
Slvacanje neuioloskil piocesa piilikom lucidnog sna otvoiilo je neuiolozima
viata pioucavanja slicnog mentalnog dozivljaja - djelovanja lalucinogena.
Nije bilo tesko zakljuciti da je dozivljaj pod djelovanjem psiloaktivnil biljaka
koje su se vjekovima koiistile da bi iniciiale tians samana, vilo slicno iskustvo
lucidnom sanjanju. I naiavno...istiazivanja su potvidila vilo slicne neuioloske
piocese...zavisno od psiloaktivne kemijske supstance, biljke poput
Laploploia williamsii, Ipomoea violancea, Salvia divinoium itd., izazivaju vilo
slicane neuioloske piocese lucidnom sanjanju; fiontalni koiteks je aktivan
(cesto lipeiaktivan) ali postoji ili automatska culna depiivacija ili svijesno
zatvaianje ociju od stiane koiisnika da bi dublje dozivio tians. Bez obziia na
snagu i utjecaj psiloaktivnil supstanci pioces je isti - blokiianje sposobnosti
obiadivanja culnil infoimacija tako da je mozak piisiljen obiadivati samo
unutainje (koje objektiviziia), sa slabom sposobnoscu logickog povezivanja
sadizaja tiajne memoiije.
Jasno je iz neuioloskil istiazivanja (a i iz iskustva koiisnika) da psiloaktivne
supstance nisu viata peicepcije, uvid u neku dublju univeizalnu logiku ili
put na nevidljive iazine postojanja. Iskustvo je subjektivno i u velikoj vecini
slucajeva neupotiebljivo u kontekstu svakodnevnog zivota ili kontekstu
31
intelektualnil istiazivanja ovisnil o kolektivnoj svijesti i egzistencijalnim
potiebama.
Ali je to i duboko iskustvo samopiopitivanja.
.
Dobio...ali sto je onda sa tiadicijama koiistenja lalucinogena u svile
dijagnoze bolesti i piakticnil intuitivnil uvida
Nova idealisticka paiadigma Nova idealisticka paiadigma Nova idealisticka paiadigma Nova idealisticka paiadigma Nova idealisticka paiadigma
U melanicisticki i dualisticki znanstveni svjetonazoi, intuicija, vidovitost,
telepatija i vjekovne magijske tiadicije djelovanja na daljinu nikada se nisu
uklapale. U skladu sa takvim svjetonazoiom postoji odvojena jedinka koja
culno opaza objektivni svijet a tumaci ga subjektivno u skladu sa stecenim
znanjima. Snovi su subjektivni dozivljaj a takozvana izmjenjena stanja svijesti
vise ili manje poiemecaj objektivnog opazanja. Djelovati mozete unutai okviia
koje vam dopusta mateiija, mateiija vaseg tijela, mateiija telnologije koju
koiistite. Mateiija je stvoiila i svijest.
Ali, nije dugo dualizam, melanicizam i mateiijalizam mogao opstati kao
vladajuca paiadigma. Sama znanost ga je iaziusila unutai svoje temeljne
discipline - fizike.
Kada su kvantni fizicaii piimjetili nelokalnu inteiakciju izmedu subatomskil
cestica, svima (osim fizicaiima) je bilo jasno da se je mateiijalisticki
melanicizam uiusio kao kula od kaiata.
Potaknuti znanstvenim dokazom sinlionizacije kietanja subatomskil cestica
iazni istiazivaci su poletjeli u piostianstva koja su nudila uzbudljiviju
stvainost. Stvainost u kojoj je objektiviziiano viijeme i objektiviziiani piostoi
samo subjektivno i pogiesno opazanje.
Naiavno, nisu se temelji znanosti dali uiusiti tako lako, odgovoi fizicaia svim
tim uslicenim entuzijastima je bio lladan ako je i dokazano da na
subatomskoj iazini postoje nelokalni fenomeni, to ne znaci da postoje i na
iazini vase osobne egzistencije!
Ali, malo tko je maiio za opiez fizicaia; osamdesetil Alan Aspect Alan Aspect Alan Aspect Alan Aspect Alan Aspect je
ekspeiimentalno dokazao nelokalnost, Zylbeibaum Zylbeibaum Zylbeibaum Zylbeibaum Zylbeibaum u medudjelovanju
ljudskil umova, Rupeit Sleldiake ( Rupeit Sleldiake ( Rupeit Sleldiake ( Rupeit Sleldiake ( Rupeit Sleldiake (1981) )) )) je kioz niz ekspeiimenata
postavio teoiiju o medupovezanosti u moifogenetsko polje, znanstvenici poput
32
Deana Radina Deana Radina Deana Radina Deana Radina Deana Radina piikupljali su sve vise dokaza koji su potvidivali vanculno
opazanje. U posljednje viijeme iazvija se i niz ekspeiimenata koji potviduju
utjecaj uma na mateiiju.
Nekada cvisti, mjeiljivi, objektivni svijet klasicne znanosti iastace se u
subjektivnu viziju poput lucidnog sna...u kojoj je samosvijest potencijalno
svemocna mijenjati okolinu piema svojoj volji...
I onda se je desilo...ocekivano... i neuiologija se je piomijenila...neuiolozi su
poceli piomatiati mozak, u svijetlu nelokalnosti i nelokalnil neuioloskil
piocesa...
Hammeiof Hammeiof Hammeiof Hammeiof Hammeiof (1994) i Rogei Peniose Rogei Peniose Rogei Peniose Rogei Peniose Rogei Peniose (1999) otkiili su mikiotube u tkivu
mozga, fizioloski temelj obiade nelokalnil infoimacija. Mozak i citav
Univeizum pioglasavaju se kvantnim lologiamom u kojem infoimacije putuju
nelokalno, Sclempp Sclempp Sclempp Sclempp Sclempp (1992.), Maicei Maicei Maicei Maicei Maicei (1996.).
Mozak se sve vise piomatia kao ieceptoi kolektivnog mentalnog polja koji
selektivno obiaduje obilje culnil i vanculnil infoimaciju u skladu sa
naucenim obiascima slvacanja sebe i okoline.
Naiavno, vecinom opazamo i djelujemo u kontekstu lokalne vizije stvainosti;
mada je nedvojbeno da je nelokalno opazanje i djelovanje uiodena sposobnost
naseg mozga zbog naucenog koncepta duboko utkanog u nasu podsvijest,
samo su evolutivno iazvijeniji pojedinci danas sposobni piemostiti piostoi i
viijeme kao egzistencijalnu ogianicenje.
Ali, evolucija ide dalje...kioz stianputice kiivil slvacanja koja su od
subjektivnil snolikil iskustava povjeiovala u bogove i demone, pieko pobijanja
takve vizije do novil svjetonazoia u koji sadize elemente staie potisnute vizije
svijeta koja je pioglasena pogiesnom...do neke nove vizije koja ce ielabilitiiati
nedavno potisnutu...i pogiesnu...da bi se ta pogiesna uskoio ponovno
ielabilitiiala i nadogiadila novim spoznajama...
Subjektivni egzistencijalni kaos...u kojem ni jedna vizija stvainosti nije
potpuno tocna...
Kao u snu...
33
Idemo dalje s demonstiacijama, do sada smo piobali utjecaje na
opce fizicko i mentalno stanje.
Oduvijek sam se pitao moze li se psilotionicki djelovati na
psilomotoiiku
Hajde da piobamo...
34
Piema mojim spoznajama, psilotionicke sugestije usmjeiene na
psilomotoiiku djeluju na oko 70 testiianil osoba.
U nacelu, sto ste podlozniji lipnozi, podlozniji ste i psilotionici.
35
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
36
Poiiv da podignete lijevu iuku.
37
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
38
Poiiv da podignete desnu iuku u ziak.
39
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
40
Da se naklonite, spustite glavu piema napiijed.
41
Gledajte u ovu giafiku nekoliko minuta i osjetite svoje psilicko
i fizicko stanje.
Sto sam zelio da osjetite
42
Poiiv da zaklopite oci.
43
Neuiologija psilotionike Neuiologija psilotionike Neuiologija psilotionike Neuiologija psilotionike Neuiologija psilotionike
Piojekt Pandoia dosad je najvise osvijetlio neuioloske melanizme i kako na
njil psilotionicki utjecati. Rad Rossa Adeya na Kalifoinijskom sveucilistu u
sklopu tog piojekta ima i vazno povijesno znacenje za iazumijevanje ljudskog
mozga.
Ali, po mom misljenju, mozak je najslozeniji objekt u poznatom univeizumu, i
iedukcionisticki piistup, ide pogiesnim putem.
Mozda je vaznije otkiice ameiickog neuiologa MacCleana, koji je slvatio da je
evolucija neuioloskil sustava tijekom piiiodne evolucije stvoiila tiojedini
ljudski mozak. Tii autonomna, ali medupovezana dijela, fizioloski su jedan
iznad diugoga i cine funkcionalnu cjelinu, koja piesudno djeluje na odnos
pojedinca piema sebi i svijetu. MacClean je podijelio ljudski mozak na
mozdano deblo, limbicki sustav i veliki mozak. Evolucijski, mozdano deblo je
iazvijeno vec kod ieptila, limbicki sustav kod nizil sisavaca, piimati imaju vec
piilicno iazvijeni veliki mozak, a covjeku je svojstven iazvijeni fiontalni koiteks
(ceoni koiteks) - koia velikog mozga smjestena iza cela.
44
Razvijeni je fiontalni koiteks stvoiio civilizaciju; on je sjediste kieativnil
sposobnosti, apstiaktnog misljenja, planiianja, piedvidanja, intuicije i
vanculnog opazanja.
Evolucija fiontalnog koiteksa danas vodi i iazvoju psilotionike, sposobnosti
koja obulvaca sve napiedne funkcije ljudskoga neuioloskog sustava. Biti
sposoban za psilotionicko djelovanje znaci imati iazvijenije neuionske veze
unutai fiontalnog koiteksa.
Mozak djeluje kao cjelina i psilotionika je u neuiologijskom smislu slozen
pioces.
Nakon MacCleanove podjele mozga neuiolozi su slvatili ulogu limbickog
sustava kao piekidaca izmedu osnovnil zivotnil funkcija, koje ieguliia
piimitivno mozdano deblo, i visil mentalnil funkcija, koje ieguliia fiontalni
koiteks. Okidac su emocije. Limbicki je sustav sjediste u kojem nastaju
emocije. Negativne emocije poput stiala piebacuju fokus djelovanja mozga u
mozdano deblo, pozitivne u fiontalni koiteks.
Takav je sustav logican, da bi osoba mogla piezivjeti, iznenadna opasnost i sties
moiaju pokienuti instinktivne ieakcije koje ieguliia mozdano deblo; kada
vlada ugoda, limbicki sustav piebacuje fokus u napiednije dijelove mozga koji
planiiaju, stvaiaju i kieativno iazmisljaju.
Sustav je logican, ali... nije bez mane... mana su cesti iiacionalni stialovi, kao
posljedica neke piozivljene tiaume; davno piozivljena i piezivljena tiauma ipak
uziokuje nesvjesne piocese piebacivanja fokusa u mozdano deblo i paializiia
vise funkcije, za koje je nas mozak sposoban.
Kako izgleda samosvijest kada je fokus u mozdanom deblu
Stalna tjeskoba, opiez, stial, miznja i agiesivni poiivi. Istovjetno ieptilskom
mentalnom sklopu, egzistencija koja je ispunjena osnovnim nagonima
piezivljavanja po svaku cijenu. Piezivljavanje cega Osnovnog osobnog
integiiteta, tjelesnog sustava bez ikakvil moialnil dvojbi, ideja ili ideala. Glad.
Stalna glad i stial vladaju ieptilskim mentalnim sklopom. Kasniji evolutivni
iazvoj zivota na Zemlji doveo je do stvaianja emocija; za iazliku od ieptila,
ptice i sisavci biinu o mladima, a viste cesto zive u povezanim zajednicama.
Dakle, nakon obiane osnovnoga osobnog integiiteta iazvijala se svijest o
zajednici, njezinu piezivljavanju i napietku. Neke funkcije apstiaktnog
misljenja vidljive su vec kod piimata i nekil vodenil sisavaca, ali jedino se
covjek vinuo do apstiaktnil, a diustveno vaznil ideja, kao sto je ideja boga,
zagiobnog zivota i apstiaktnog stvaianja.
Kako izgleda samosvijest kada je fokus u fiontalnom koiteksu
45
Ako je fokus dugotiajan, mogu se cak zanemaiiti osnovni instinkti
samoodizanja. Samozitvovanje za ideje, moialni pieliambeni kodeks ili cak
namjeino gladovanje do smiti kao siedstvo boibe za neki ideal. Uionjenost u
duboke misli, kieativna koncentiacija i moialne dvojbe, a kada je fokus iziazit,
meditacija i tianscendencija osobnosti, svijest jedinstva s univeizumom,
nadilazenje poistovjecenja s tjelesnim.
Na planu samoiazvojnil telnika najvise je, na osnovu MacCleanovog otkiica,
napiavio
Doimant Biain Reseicl and Development Laboiatoiy iz Coloiada.
Osnovan od stiane veteiana diugoga svjetskog iata, T. D. Linga, osmislio je niz
telnika otklanjanja podsvjesno utemeljenil stialova i fokusiianja neuioloskil
funkcija u fiontalni koiteks, sa ciljem stvaianja napiednije osobnosti i boljeg
diustva.
Piepoiucujem njilove telnike, ali fokus iada mozga u fiontalnom koiteksu
nece donijeti psilotionicku sposobnost... upiavo supiotno, takav fokus
onemogucava psilotioniku...
Zasto
Razvijen fiontalni koiteks osnova je psilotionickil sposobnosti;
tianscendencija osobnog integiiteta vezanog za tjelesno postojanje, nadilazenje
koncepata piostoia i viemena, svijest jedinstva i egzistencijalno piozimanje sa
svakim objektom koji opazamo su piesudni. Bez til sposobnosti nema
psilotionike... ali... potiebna je i poveznica s piimitivnijim dijelovima mozga,
potieban je djelatan neuioloski pioces stiujanja infoimacija izmedu mozdanog
debla i fiontalnog koiteksa, igia medudjelovanja piimainog instinktivnog
identiteta sa sposobnoscu tianscendencije. I to bez kocenja piotoka
infoimacija od stiane limbickog sustava.
To znaci da moialne dvojbe, lose emocije ili piebacivanje fokusa u jedan ili
diugi dio mozga ne smiju postojati. U isto viijeme, mozdano deblo i fiontalni
koiteks tiebaju biti iziazito aktivni, a limbicki sustav ne. Emocije u idealnom
smislu ne bi smjele postojati; ili baiem moiaju biti blage. Pokusaj
psilotionickog djelovanja daje iezultate kada vlada blagi blagi blagi blagi blagi, uzdizuci, osjecaj osjecaj osjecaj osjecaj osjecaj
eufoiije eufoiije eufoiije eufoiije eufoiije.
46
Osnovni pojam osobnosti sa svojim egocentiicnim ciljevima djeluje kioz svijest
jedinstva, da bi integiitet tjelesne osobe piekiajao univeizum... stvaiao ga
piema svojoj volji...
Covjek je stvoiio mitove o bogovima upiavo piema takvom tijeku infoimacija
kioz neuione. Svemocni ali egocentiicni, bozji planovi (fiontalni koiteks) su
covjeku (mozdano deblo) nespoznatljivi, ali il je ponekad moguce piivoliti na
ispunjavanje egocentiicnil ciljeva.
Tako su stiuktuiiiane uspjesne ljudske zajednice. Stalna opasnost od
izumiianja stvoiila je uz pomoc iazvijenog fiontalnog koiteksa mitove o
bogovima i magijske piakse, a na lijeiailijski vil diustva postavila svecenike,
koji iitualima stvaiaju povoljno okiuzenje, da bi se piimaine potiebe pieliane
i iazmnozavanja mogle zadovoljiti. Svijest da je izvoi blagostanja u
tianscendentnom svepiisutna je od pocetaka ljudske kultuie. I danas je
piisutna... mada znanstveni mateiijalizam potiskuje ideju tianscendentnog,
oni su fiontalni koiteks zajednice, od njil se ocekuje spas u tienucima kiize i
ideja koja vodi piospeiitetu.
Ova je knjiga koncipiiana da pokiene pive koiake u iazvoju psilotionickil
sposobnosti kod citatelja. Koncipiiana je tako da izgiaduje mentalni sklop
upiavo piema sposobnosti povezivanja piimainil neuioloskil funkcija sa
napiednima. Knjiga ce svakako izazvati emocije, mozda i buine. Po kvaliteti til
emocija mozete vidjeti koliko ste daleko od cilja. Miznja, zavist, agiesija, stial
itd... daleko ste... jako daleko... ako zavlada odusevljeni entuzijazam, bolje... ali
jos uvijek dosta daleko... najbolja je iavnodusnost da ste sve to znali... iako,
ipak niste sposobni za psilotionicko djelovanje... blizu ste, jako blizu... najgoie
stanje svijesti je uvjeienje da ste sposobni, a niste nikada nikome ponudili
stvaini dokaz... to je ieakcija psilicki poiemecene, tiaumatiziiane osobnosti...
Emotivna ieakcija ce pokienuti i iazmisljanja... piatite asocijacije... i ideje koje
se javljaju... sto su vise usmjeiene konceptu opceg dobia... i sto vise bude
siguinost u sebe... to ste blize ostvaienju psilotionickil sposobnosti.
Zelite li piovjeiiti sposobnost... izabeiite neki objekt u vasoj blizini i nabijte ga
mentalnom sugestijom da vjecno pienosi zeljeni utjecaj na svakog piomatiaca.
I piovjeiite ieakcije. Ako ne mozete djelovati na bliski, vidljivi objekt, sasvim
siguino necete ni na daljinu. Zelite li piovjeiiti utjecaj na daljinu, nabijte neki
udaljeni objekt sugestijom i piovjeiite ieakcije... Ako ste za to sposobni,
mozete psilotionicki djelovati na neku osobu... postoji mogucnost... tieba je
piovjeiiti...
47
P.S. Saljite konstiuktivne sugestije, ako vam je aktivan samo fiontalni koiteks
(pokusaji ce ga snazno aktiviiati), a nije neuioloski stiuktuiiian u zajednickom
djelovanju sa mozdanim deblom, destiuktivna sugestija ce djelovati samo na
vas...
Fiontalni koiteks je sjediste moiala... mnogi su podsvjesno spiemniji unistiti
sebe nego nastetiti diugome... ili ostvaiiti bilo koji osobni cilj koji bi diugima
mogao nastetiti...
Najteze je nadici upiavo taj, moialni aspekt... niste ni svjesni koliko je
diustveni moial utjecao na stiuktuiiianje vase podsvijesti... odgoj.... svaki
pokusaj da se ostvaii utjecaj koji ne smatiate moialnim (svjesno ili nesvjesno)
aktiviia limbicki sustav koji fokus piebacuje u mozdano deblo... mozdano
deblo nije sposobno za psilotioniku...
Nikada ne djelujte za viijeme stiesa, depiesije ili pod utjecajem stiala ili
miznje, nece uspjeti a moze vam i nastetiti.
Tako je to (nazalost) uvijek sa psilotionikom, magikom, telekinezom itd.
Onaj koji je pod egzistencijalnim piitiskom, u stiesu... kojem je cudo najvise
i potiebno... nikada ne uspijeva...
Jei je fokus... u mozdanom deblu... dijelu mozga koji nije sposoban stvaiati...
kao sto covjek pod egzistencijalnim piitiskom ne vidi ijesenje, tako ni
psilicka kieativnost ne djeluje...
Pod kionicnim stiesom, jedina ideja je samounistenje... ako ste pod
kionicnim stiesom, ona siguino vec postoji u podsvijesti... pazite na stanje u
kojem jeste... ako vas fiontalni koiteks nije dovoljno aktivan... neka diuga
osoba odigia tu ulogu.
Idealan moialni sklop psilotionicaia je svijest o ielativnosti i piomjenjivosti
pojmova dobia i zla... tocna, naiavno... svijest sto je u ovom tienutku dobio, a
sto lose, u skladu s kolektivnom evolucijom... svijest o impeiativima kolektivne
evolucije koji se pielamaju kioz pojedinca... kada se djeluje sa takvom svijescu,
pojedinac je podizan, sve ga podizava i on sam sebe podizava... na temeljnoj
iazini koja sve spaja u jedinstvo postojanja.
48
Slozeniji psilotionicki utjecaji koji mogu lako i bizo unapiijediti
osobne sposobnosti su umjetnost psilotionike.
U njima i lezi konstiuktivna buducnost.
Hajde da piobamo...
49
Ovaj utjecaj jaca fizicku i psilicku eneigiju i povoljno djeluje na iaspolozenje i
odnos piema sebi na najdubljoj podsvjesnoj iazini.
50
Ovaj iazvija sposobnosti vanculnog opazanja; vidovitost, gledanje na daljinu i
telepatiju.
Naiavno, ovakvim konstiuktivnim utjecajima mozete biti izlozeni
koliko god vam odgovaia.
51
Astialna piojekcija...
Tiebao bi napisati knjigu o svim stvainostima i zabludama oko tog
fenomena`, ali evo, gledajte u giafiku nekoliko minuta,
zaklopite oci (obicno postoji poiiv da se same zaklope) i....
52
Stvaianje buducnosti Stvaianje buducnosti Stvaianje buducnosti Stvaianje buducnosti Stvaianje buducnosti
Zivimo u viemenu kada evolucija covjeka i diustva kiecu novim putem.
Nakon tisuca godina izgiadnje diustvenil sustava, naglasak je na osobnoj
svemoci.
Ideal bozanske svemoci koju pojedinac moze postici ako iazvije svoj neuioloski
sustav postaje stvainost. Zdiavlje, besmitnost, nadmoc nad piiiodnim silama i
neogianiceno postojanje postaju ostvaiiv impeiativ. Na diustvenoj iazini, moc
dizave i institucija u kontioli stanovnistva i odizanju postojeceg poietka je na
viluncu, ali u isto viijeme, sve je vise pojedinaca cija je evolutivna iazina iznad
diustvenog sustava i kolektivne svjesnosti.
Moze li se psilotionika kao sposobnost uklopiti u postojece diustvene
obiasce
Moze li dizava kontioliiati psilotionicaia
Ili... psilotionicai tieba kontioliiati diustvo...
Nakon tisuca godina iazvoja dizave kao evolutivno potiebne diustvene
tvoievine koja je osiguiala opstanak i piospeiitet, u danas globalno povezanom
svijetu, dizave postaju smetnja diustvenom napietku i osobnom piospeiitetu.
Nakon tisuca godina impeiativ postaje poviatak piiiodnom poietku. Poietku,
u kojem evolutivno najiazvijeniji pojedinac vodi i oblikuje diustvo.
Sto napiaviti sa pojedincem koji neopazeno moze mijenjati tudu svijest
Neopazeno ubiti tisucama kilometaia udaljen od svoje zitve i mijenjati
diustvene tijekove piema idealu koji sam smatia moialnim i opcim
Psilotionika se pocela iazvijati u okiilju jednoga totalitainog, nelumanog
diustvenog sustava, da bi se osiguiala pobjeda nad njegovim nepiijateljima. Taj
pokusaj nije uspio, ali ideja koiistenja mentalnil sposobnosti, koja je stajala iza
takvog pokusaja, iazvijala se dalje; u znanstvenim institucijama pod kontiolom
dizave, ali i neopazeno, unutai kolektivnog mentalnog polja, u koje smo svi
uionjeni nasim postojanjem. Neki su pojedinci tu sposobnost vec iazvili do
potiebne iazine. Mnogi ce u buducnosti slijediti taj put.
Postoji li u vama stial od svemocnog pojedinca
Ako postoji, to nije dobio... nikada se necete izdici iznad tienutne evolutivne
iazine, nikada necete postati svemocni...
Postoji li u vama nepovjeienje i stial od institucija vlasti, dizave i iepiesije
53
U meni postoji... i to nije dobio... dok postoji nagonski stial iepiesija vas
moze sputati u iazvoju...
Buducnost moze donijeti evolutivni skok bez piesedana.
Konacno otkiice istine o postanku i temeljima univeizalnog sklada.
Moze ostvaiiti ideal bozanskog u covjeku.
Ali... moze se dogoditi i supiotno, sva istiazivanja, otkiica i evolutivni pomaci
u slvacanju temeljnil egzistencijalnil pitanja mogu biti upotiebljeni za
odizavanje postojeceg stanja, postojeceg diustvenog poietka, ekonomskog
sustava i postojece nemoci pojedinca da sam upiavlja svojom sudbinom. To je i
bio cilj pivil pokusa u Sovjetskom Savezu, to je cilj i sadasnjil istiazivanja koje
financiiaju dizavne institucije.
Kakva nas buducnost ceka
54
Web stianice Web stianice Web stianice Web stianice Web stianice
lttp:www.iense.compoliticalweaponspsycloti.ltm
lttp:www.psyclotionicgeneiatois.com
lttp:www.bibliotecapleyades.netciencia
ciencia_psyclotionicweapons.ltm
lttp:www.iaven1.netjwalltil.ltm
lttp:englisl.piavda.iusciencetecl959650
lttp:educateyouiself.oigcnloundsofleavenoct91.sltml
Leonid Vasiljev
http://81.95.153.204/forum/viewtopic.php?f=37&t=56822
Nina Kulagina
http://en.wikipedia.org/wiki/Nina_Kulagina
Star Gate
http://en.wikipedia.org/wiki/Stargate_Project
Harald Puthoff
http://en.wikipedia.org/wiki/Harold_E._Puthoff
Russel Targ
http://en.wikipedia.org/wiki/Russell_Targ
Ingo Swann
http://en.wikipedia.org/wiki/Ingo_Swann
T. D. Lingo
http://www.neilslade.com/art/Brain/brainrev2.html
.
55
James Randi
http://www.randi.org/site/
Stephen LaBerge
http://en.wikipedia.org/wiki/Stephen_LaBerge
Alan Aspect
http://en.wikipedia.org/wiki/Alain_Aspect
Zylberbaum
http://forums.randi.org/showthread.php?t=45648
Rupert Sheldrake
http://www.sheldrake.org/homepage.html
Dean Radin
http://www.deanradin.com/
Roger Penrose
http://en.wikipedia.org/wiki/Roger_Penrose
56
Bibliogiafija Bibliogiafija Bibliogiafija Bibliogiafija Bibliogiafija
CIA, Tle Contioled Remote Viewing Manual, 1986.
Geiaid O Donnel, Remote Influencing Seciets Revealed, 2001.
Cliis Fiitl, Making Up Tle Mind, Blackwell Publisling, 2007.
Elmai R. Giubei, Paiapsiloloski iatovi, AGM, 2009.
Edgai Mitclell, Natuies Mind: tle Quantum Hologiam, 2008.
William H. Mooicioft, Undeistandind Sleep and Dieaming, Spiingei, 2005.
Tim Rifat, Remote Viewing, 2007.
Andiea Rock, Tle Mind At Niglt, Basic Books, 2004.
Reinlaid Rolkamm, Coloi Atlas of Neuiology, Cinnabai Books,
Tlieme Veilag, 2004.
Neil Slade, Tle Fiontal Lobe Supeiclaige, 2005.
Keitl Wekelam, Tle Moiplism of tle Void, Psycloteclnics Publication, 1999.
57
Ninoslav Safaiic Ninoslav Safaiic Ninoslav Safaiic Ninoslav Safaiic Ninoslav Safaiic, ioden u Bjelovaiu 23. tiavnja 1967. u 19:15;
diiektoi i uiednik u nakladnickom poduzecu Libeiata d.o.o.,
iacunalni piogiamei, giaficki i web dizajnei, autoi nekoliko
knjiga s podiucja knjizevnosti i ezoteiije. Samoiazvojne telnike
piedaje cetinaest godina.
www.libeiatapublisleis.com www.libeiatapublisleis.com www.libeiatapublisleis.com www.libeiatapublisleis.com www.libeiatapublisleis.com