1.

Sta je javni gradski prevoz -Medzunarodno udruzenje javnog gradskog saobradaja definira javni gradski saobradaj kao prevoz unutar grada,odnosno mjesta i njihove blize okoline,dije mu stanovnistvo privredno,kulturno i politidki gravitira.U BIH osnovni zakon daje slidnu definiciju,iz koga proizilazi da je javni gradski prevoz prevoz ljudi i stvari na uzem podrudju grada odnosno mjesta ili izmedzu uzeg podrudja grada,odnosno mjesta i njihove blize okoline.On se razlikuje po tome sto je masivan,stalan i intenzivan,sluzi gradzanima za prevoz na posao i s posla i pomaze im da zadovolje njihove dnevne drustvene i kulturne potrebe. Pod podrudjem javnog gradskog saobradaja se dakle podrazumijeva teritorija na kojem preduzede javnog gradskog saobradaja obavlja saobradaj. 2.Kakav tretman ima usliuga javnog gradskog prevoza... -Usljed toga sto javni gradski saobracaj ima tretman javne sluzbe narodito je prisutno niz obaveza za preduzede javnog saobradaja od strane organa vlasti,koje se prema usvojenoj definiciji mogu grupisati u tri osnovne kategorije -obaveza eksplatacije:obaveza preduzeda javnog gradskog saobradaja da za povjerene linije preduzme sve mjere u cilju obezbjedzenja,takve sluzbe prevoza koja de odg.utvrdzenim normama prevozni kapaciteta ,stalnosti regularnosti i sigurnosti saobradaja i koje de se razvijati u skladu sa napredkom tehnike -obaveza prevoza:dopunjuje obavezu eksplatacijei sastoji se u preuzetim obavezama preduzeda gradskog saobradaja daobavljaju prevoz puitnika po unaprijed utvrdzenim uslovima prevoza u granicama kapaciteta kojima preduzede raspolaze -tarifne obaveze:odnose se na obaveze preduzeda da obavlja prevoz po cijenama i drugim uslovima koje im nametnu nadlezni organi.Tarifne obaveze su od posebnog znadaja za ekonomiku poslovanja preduzeda jer one zahtijevaju u postojedim uslovima neekonomidno poslovanje 3.Posebna obiljezja javnog gradskog saobradaja u odnosu na ostale vidove... -polazedi od od svih aspekata posmatranja,posebna obiljezja javnog gradskog saobradaja u odnosu na ostale vidove saobraaja sastoje se od: -u njegovoj iskljudivoj djelatnosti prevoza putnika -sto se prevoz putnika obavlja na ogranidenom prostoru,na okvire gradskog odnosno prigradskog podrudja -sto prostorna ogranidenost uslovljava specifdne oblike organizovanog odvijanja thnoloski procesa -sto karakteristika usluga prevoza imaju uticaj na izvrsenje drustveni i privrednih funkcija podmirenja prevozni potreba gradskog stanovnistva U cjelini posmatrano tretman javnog gradskog saobradaja izrazavao je ove tendencije

-prenaglaseno tretiranje javnog gradskog saobradaja kao javne sluzbe usporavalo je adekvatno rjesenje problema vezanih za privredzivanje i poslovanje kao i u ostaloj privredi -negativno je djelovalo na samo preduzede javnog gradskog saobradaja,na razvoj poslovnog duha i svatanja da ova djelatnost uglavnom posluje sa gubitima 4.Definicija linskog prevoza putnika -liniski prevoz putnika po svom nadinu i orgaizaciji rada predstavlja specifidnu vrstu prevoza u kome vozila cirkulisu izmedzu dvije krajnje stanice po unaprijed odredzenoj liniji i utvrdzenom redu voznje,zaustavljajudi se pritom na stajalistima na kojima putnici ulaze i izlaze iz vozila 5.Putovanja na gradskom podrudju i njihova podjela -najvedi broj kretanja unutar gradske teritorije odvija se izmedzu mjesta stanovanja i mjesta rada ,prema nadini kretanja sva putovanja se mogu podijeliti u dvije grupe a) putovanja kratke relacije,sto se zovu pjesadenja b) putovanja na duze ili motorizovana kretanja -znaci kretanja putnika unutar gradskog podrudja ostvaruje se na kradim relacijama pjesadenjem a na duzim relacijama prevoznim sredstvima bilo da se to obavlja individualnim vozilima ili vozilima javnog masovnog prevoza. -putovanja na gradskom podrudju mogu se grupisati: a) prema podrudju na kojem se odvija b)s obzirom na osnovna obljezja kretanja ljudi u gradskom saobradaju c) u odnosu na nadin pruzanja linija po gradu d) s obzirom na nadin organizacije prevozna usloga moze biti obavljena kao usluga u: 1.slobodnom prevozu 2.liniskom prevozu -slobodni prevoz se obavlja prema zelji putnika a naj dese taxi vozilima ili grupni prevoz autobusima -linisko prevoz se obavlja po unaprijed odredzenoj trasi ,tu se razlikuju dvije vrste liniskog prevoza 1.liniski prevoz na klasidan nadin 2.liniski prevoz u tranzitu

6.Klasifikacija linija a) prema karakteru teritorija linije su -gradske -prigradske b) u zavisnosti od znadaja i uticaja na oblik mreze i nadin rada -glavne linije -sabirne linije c) prema nadinu rada -stalne linije -povremene ili sezonske linije d) prema karakteru trase -nezavisne linije -uzajamno povezane linije e)u zavisnosti od nadina pruzanja u odnosu na centar grada -radijalne linije -dijametralne linije -tangencialne linije -kruzne linije -periferne linije 7.Klasifikacija mrezni linija -pod kmreznom linijom javnog gradskog saobradaja podrazumijeva se splet gradski prigradski linija na kome organizatori prevoza imaju obaveze odrzavanja I eksplatacije linije prevoza putnika I na kojim se primjenjuju odabrane tarife od nadlezni organa -klasifikacija mrezne linije na ovom podrudju vrsi se po dva kriterija 1.mreza linja sa visoko kapacitativnim sinskim sistemima koja se dopunjuje sa povrsinskim saobradajem (tranvaj,trolejbus,autobus) 2.mreza linija koja se zasniva na intenzivnom povrsinskom saobradaju

slika.str.215 8.Kriteri za ocjenu podobnosti mreze linija (nabrojat) a.trase linija traba da budu usaglasene sa linijama zelja putnika b.udaljenost koju treba preci pjesak treba da bude sto krada odnosno u granicama desetominutnog pjesadenja na periferiji c.sklop mreze linija treba da omogudi da se iz svakog djela grada moze da dodze u bilo koji dio grada samo sa jednim presjedanjem d.prelazenje na druge linije treba da bude zadovoljavajude I ugodno e.mreza linija treba da vodi raduna ne samo o zonama sa velikim obimom saobradaja,nego I o zonama sa slabim obimom f.obezbejditi sto vedu nezavisnost trase JGPP-a u odnosu na ostale povrsinske saobradaje g.gustina mreza treba da je zadovoljavajuda h.mreza linija treba d ase sastoji iz najvedeg broja dijametralnih,manjeg broja radijalnih I odgovarajudeg broja tangencialnih I kruzni linija 9.Pokazatelj kvaliteta mreze linija -za ocjenu kvaliteta mreze linija koriste se sljededi pokazatelji: gustina mreze:pod gustinom mreze podrazumijeva se odnos duzine linije suma L,izrazena u km povrsine gradske teritorije P izrazene u km ovaj odnos pokazuje koliko kilometara javnog putnidkog prevoza dolazi na 1km(kvadratni) povrsine gradskog podrudja.Porast ovog pokazatelja pokazuje da je pobojsan kvalitet upsluznosti grada obrnuto sto je manja prilagodljivost mreza linija gradskog saobradaja je slabija liniski pokazatelj-KI KI je pokazatelj koji na odredzen nadin izrazava gustinu mreze a dobije se odnosom izmedzu duzine svih linija na mrezi javnog gradsko putnickog prevoza suma Li duzine ulidne mreze po kojima prolaze ove linije mreze suma Ln liniski koificient pokazuje koliko prosjedno prolazi linija na svaki kilometar opsluzene ulidne mreze,sto je vedi koificijent to je u prosjeku teritorija grada bolje pokrivena I manja je potreba presjedanja putnika

koificijent zakrivljenosti linije Kz Kz se dobija odnosom izmedzu stvarne duzine linija-L I pravoliniskog rastojanjaizmedzu dva terminusa Lp ovaj koifiijet se izrazava samo za liniju I pokazuje kolko je zakrivljena trasa u odnosu na osnovni pravac kretanja putnika.Najmanja vrijednost ovog koifiijenta je jednaka jesinii I sto se vrijednost povedava to je kvalitet linije nepovoljni jer se njegovim povedanjem povedava velidina transportnog rada u srednja duzina putovanja putnika koificijent direktnosti linija Kd Kd se izrazava odnosom izmedzu broja putnika koji do svog cilja stizu direktnom voznjom-Pd I istog broja uvedanog za broj putnika koji do svog ilja stizu presjedanjem Pp teznja putnika je da direktno bez presjedanja stignu do svog cilja,sto gradski saobradaj ne moze u potpunosti da odgovori zbog svog karaktera rada I ekonomidnosti poslovanja,sto je ovaj koificijent blizi jedinici to je manji broj putnika koji presjedaju koificijent prilagodzenosti-Kp Kp pokazuje koliko je mreza linija prilagodzena stvarnim kretanjima putnika I izrazava se odnosom izmedzu srednje duzine putovanja lsrp I srednje duzine voznje lsrv sto je njegova vrijednost bliza jedinici to je mrezna linija bolje prilagodzena stvarnim kretanjima putnika koificijent iskrivljenosti trase linije prilikom trasiranja linije javnog masovnog revoza,organizator prevoza tezi da pruzanjem trase poveze sto vise zona,desto skredui sa najkradeg puta.Zelje putnika se ne podudaraju s ovim jer se produzuje vrijeme putovanja I poveava broj stanica rad primanja putnika iz obiljezeni zona dovodi do pogorsanja udobnosti I prevoza prouzrokovane usporavanjem I ubrzanjem vozila,otvaranjem vrata I kretanjem putnika.Stoga putnike mogu zadovoljiti samo linije koje najkradim putem povezuju krajnje stanice sve formule su na 218-219 str 10.Vrste potraznje usluga na linijama JGPP -postoji vise vrsta potraznja usluga na linijama javnog gradskog prevoza 1) prema nadinu rada I rezima kretanja vozila:redovne linije,poludirektne linije,direktne radijalne linije,ekspresne autobusne linije,brze linije I liniski taxi prevozi 2)prema vremenu rada:cjelodnevni prevoz I nodne linije 3)ostali prevoz:posebni prevoz I vanredni prevoz

4)javni prevoz u svrhu radnih kretanja :ugovoreni prevoz je posebna vrsta prevoza u svrhu radnih kretanja 5)sistemi za prevoz invalida 6)prevoz tipa na poziv 7)prema djelokrugu pruzanja usluga javni saobradaj se dijeli na:gradski prevoz,prigradski prevoz,regionalni prevoz 8)prema rezimu kretanja I nadina rada:lokalni prevoz,ubrzani prevoz I brzi ili ekspresni prevoz 11.Sta je gravitaciono podrudje linije -gravitaciono podrudje jedne linije predstavlja onaj dio povrsine grada sa koje stanovnici mogu ili prihvataju da koriste jednu ili vise linija.Uticaj zona jedne linije izrazava se poluprednicima s jedne I druge strane linija.Velidina poluprednika raste od centra kao periferiji srazmjerno sa opadanjem gustine naseljenosti sl.78 str.221 12.Objasniti sta predstavlja uticajna zona stanice -Uticajna zona stanice predstavlja se krugovima.to je ispravno samo za strukturu naseljasa radijalnim pruzanjem usluga kod kojih se stanica nalazi na sredistu kao na slici 79 str.222 U sludaju pruzanja ulica pod pravim uglom duzina pjesadenja je a+b slika 80 str222 U sludaju pruzanja ulica pod pravim uglom sto je najdesdi sludaj,utcaj zona,u kojoj je navjede vrjednosti daljine pjesadenja (s) na ivici utiajne zone sve jednake,dobije se oblik detverougla sl.81 str.222,kod kojeg se jedna dijagonala poklapa sa linijom javnog saobradaja.polovina duzine dijagonale odgovara najvedoj duzini pjesadenja 13.Kriteri odredzenja medzustanidkog rastojanja -Najvise se koristi metoda optimalnosti ,u okviru ove metode koriste se sljededi kriterijumi optimalnosti: a)najkrade ukupno vrijeme svih putnika b)najkrade ukupno vijeme voznje za odedzene duzine voznje c)maximalni broj putnika d)najnizi ukupni transportni troskovi 14.Ukupno vrijeme putovanja -ukupno vrijeme putovanja sastoji se od: .vremena pjesadenja do stanice-th

.vremena dekanja na stanici-tc .vremena voznje-tv .vremena dekanja na medzustanicama-td .vrjeme pjesadenja od izlazne stanice do cilja-th prva formula na 223 str Vrijeme pjesadenja do stanie utvrdzuje se na bazi tadnih lokaija stanica I broja putnika koji ulaze na pojedinim stanicama. sl.82.str223 15.Sematski prikaz linije JGPP -stanice A i B nazivaju se podetni I zavrsni terminusi,a rastojanje izmedzu njih predstavlja duzinu linije L Linija je data nazivom podetnog I zavrsnog terminusa.Oznake I naziv linija se postavljaju na vozilima I na stanidnim oznakama sl.83.str.224 16.Klasifikacijaelemenata linija JGPP -linije javnog gadskog putnidkog pevoza definisana je sa dvje grupe elemenata a)statidkim elementima linija ili elementima strukture b)dinamidkim elementima linije ili elementima funkcionisanja 17.Statidki elementi linije -statidki elementi linije se otvrdzuju prilikom izrade projekta I mogu se mijanjati samo izmjenom projektne linije obino se ne mijenjaju u duzem vremenskom periodu I obuhvataju: a)trasu linija-bez obzira na vrstu podsistema javnog prevoza I stepen izdvojenosti trase,predstavljaju unaprijed odredzenu putanju vozila izmedzu dva terminusa,koja prolazi odredzenim ulicama ili saobradajnicama,a koje u pogledu konstrukije kolovoza I gabarita treba da zadovoljavaju uslove kretanja teskih gradskih vozila b)terminusi-su krajnje stanie za jednu ili vise linja na kojima vozila mijenjaju smjer kretanja.terminusi moraju da budu na mjestima koja omogudavaju dobru pristupadnost sa glavnih puteva I arterija.oni prestavljaju mjesta na kojima sistemi prevoza dolaze u kontakt sa okolinim zonama I drugim vidovima kretanja kao sto su pjesadenje,automobili idr c)stajalista I stanice javnog gradskog prevoza-stajaliste stanie su obljezena mjesta I prostori na kojima se vozila zaustavljaju radi ulaska I izlaska putnika.stajalista su obiljezena mjesta duz kolovoza sa jednakom

opremom ,to su naj dese zgradzeni objekti na zemlji ,iznad ili ispod zemlje sa opremom za opsluzivanje putnika I rad sistema. stanice mogu biti kao prolazne stanice sa vise linija I prolazne stanice za vise vidova prevoza.One omogudavaju putnicima prelaz sa jedne linije na drugu ili prelaz na nekoliko vidova prevoza d)duzina linije-rastojanje izmedzu terminusa mjereno je po trasi predstavlja duzinu linije L.ukoliko trasa linije u jednom I drugom smijeru nije ista to se duzina linije dobija kao artimetidka sedina duzine linije u jednom ili drugom smijeru e)medzusobno rastojanje-rastojanje izmedzu stanica je razlidito.artimetidka sredina medzustanidnog rastojanja na jednoj liniji naziva se prosjedno medzustanidno rastojanje zavisnost izmedzu duzina pkesadenja I stanidkog rastojanja.na sirem podrudju gada uticajne zone mogu se dodirivat,pa dak I preklapati.izolovane stanice javljaju se na vanjskim autobusnim linijama ili kod stanica podzemne ili gadske zeljeznice pri velikim stanidnim odstojanjima sl.82.str.227 18.Dinamidki elementi linije a)broj vozila na liniji u velikoj mjeri odredzuje nivo kvaliteta opsluzivanja putnika.optmalno planiranje tih parametara je vazan zadatak organizaije prevoza putnika a slozenost rjesenja uslovljava je protivrijednim kriterijumima:ekomski,eksplatacioni,tehnidkim faktorima prevozni kapacitet voznih jedinica-pod tim se misli na ukupan broj ponudzenih mjesta po vozlu I voznoj jedinici.ukupan kapacitet sastoji se od broja mjesta za sjedenje I broja mjesta za stajanje a na kapacitet utidu:dimenzije vozila,neto korisnost povrsine,stepen konfora,odnos mjesta za stajanje I sjedenje b)vrijeme obrta To predstavlja jedan od osnovnih elemenata rada linije u JGS-u odnosno jedan od osnovnih parametara rada svakog vozila na liniji.vrijeme obrta obuhvata vrijeme potrebno da vozila naprave jedan obtu koji ulazi pored vremena voznje I vrijeme dekanja u medzustanicama. c)interval je vremenski razmak izmedzu dva uzastopna vozila na liniji.dobija se kao odnos vremena obrta To I broja vozila na radu Vr c)protok vozila ili udestalost frekfencija izrazava se odnosom broja vozila V I vremena u kome se ovaj broj vozila posmatra To 19.Koliko iznosi koeficijent iskoristenosti Kik. -koefiijent iskoristenja mjesta na karakteristidnoj dionici Kik sluzi za izradunavanje prevoznih kapaciteta njegovim izborom odredzuje zeljeni nivo komfora.u vsnom periodu Kik=0.9,a van vremena vrsni opteredenja Kik=0.5-0.6

20.Koliko naj dese iznosi rastojanje izmedzu autobuskih stajalista -zavisno odpojedinih zona na bazi iskustva utivajna zona u nekim evropskim gradovima se obidno krede I to .u centru R=300-400 metara .na periferiji R=400-500 metara .u prigradskim naseljima R=500-800 metara 21.Koliko izbosi uticajna zona(radius pokrivenosti podrudja jednog stajalista u gradu na periferiji) -Rastojanje autobuski stajalista treba da bude takva da u prosjeku autobusi staju na razmaku od 400 do 600m.na ovaj nadin se pozitivno utide na kvalitet usluga I na iskoristenje JGPP u prinipu postoje tri lokacije za stajalista JGPP duz ulica a)bliska na raskrsnii prije prelazenja popredne ulice b)dalja na askrsnici po prelasku popredne ulice c)u sred bloka 22.Utvrdzivanje potrebnog broja vozila na radu -termin broj prevezeni prevezeni putnika u odredzenom periodu vremena identifikuje korisnike uslugaputnike I kvantifikuje razlogpostojanja I mjeru uspjeha poslovanja preduzeca javnog gadskog prevoza.preduzece mora dimenzionirati potrebam kapacitet za svakju liniju I velidinu usluga cjelokupnog sistema ,baziranu na pteredenju linija koja je se mjeri veldinom putnidkog toka u jednom smijeru linije na karakteristidnoj dionici u jedinici vremena Za izradunavanje broja vozila na radu polazi se od max protoka putnika koji predstavljaju mjerodavnu vrijednost za odredzivanje prevozni kapaciteta.ova vrijednost bi trebala da bude manja od protoka kako bi se putnicima obezbjedio min komfor u vozilima za vrijeme vrsni optedenja .zbog toga se uvodi koifiijent iskoristenosti mjesta na najjade opteredenoj relaciji za dbijanje potrebnog broja vozila na jednoj liniji gdje se javlja Qmax Qmax=qmax/Kik=vo*Vr*m/2*L 23.Sta se odredzuje redom voznje -uskladzivanje prevozni zahtjeva sa prevoznim kapacitetom vrsi se redom voznje.red voznje treba da bude tako postavljen da se zadovolje prevozni zahtjevi putnika uz prihvatljivo vrijeme dekanja na stanii optmalne toskove eksplatacije pri izradi reda voznje utvrdzuje se koifiijent iskoristenosti mjesta vozila na najjae opteredenoj dionici I to za vrijeme vrsnog opteredenja van vrsnog opteredenja .kao drugi bitan element reda voznje je interval Q=f*m

pa prema tome vrijeme dekanja na stanici posebno se utvrdzuje za gradske a posebno za prigradske linije.red voznje ima ulogu regulatora zadovoljenja potreba stanovnistva za prevoznim uslugama,stoga red voznje mora biti dostupan korisniima prevozni usluga,ed voznje I svaka njegova promjena se odr unaprijed redom voznje se odredzuje broj vozila ,pravci duzine I brzine njihovog kretanja I stepen iskoristenosti transportnih sredstava u procesu prevoza 24.Osnovi za izradu reda voznje su: .obim I struktura prevoznih usluga .mjerodavni prevozni zahtjevi putnika .transportni kapaciteti I njhove karakteristike .interval kretanja vozila na liniji .koificijent iskoristenosti mjesta u vozilu .optimalni troskovi eksplatacije

25.Definisanje reda voznje -redom voznje propisuju se uslovi reda vozila na liniji u toku dana.red voznje treba da prikaze vremensku razliku I prostornu sliku kretanja vozila na liniji pri demu treba da zadovolji prevozne zahtjeve putnika uz prihvatljivo vrijeme dekanja na stanici I terminusima I minimalne troskove ekslpatacije redom voznje treba da se izvrsi uskladzivanje pevozni kapaciteta sa prevoznim zahtjevima izmedzu vremena polaska prvog,drugog odnosno n-tog vozila I intevali istih vozila postoji zavisnost .vrijeme polaska prvog vozila t1 to je vrijeme kada linija podinje s radom .vrijeme polaska drugog vozila je t2=t1+t1 .vrijeme polaska tredeg vozila je t3=t1+t1+t2 .vrijeme polaska n-tog vozila je tn=t1+t1+t2++tn-1=t1+suma ij

26.Naj bitni kriterijumi za postavljanje oprimalnog tarifnog sistema u JGPP-a a)srednja duzina voznje putnika isrv(km) b)srednja duzina putovanja putnika lsrp(km) c)odnos izmedzu srednje duzine voznje I srednje duzine putovanja putnika d)srednja duzina linija Lsl(km) e)odnos izmedzu srednje duzine linije I srednje duzine putovanja f)odnos izmedzu srednje duzine linije I srednej duzine putovanja putnika 27.Kriterijumi za postavljanje tarifni zona a)ulasci I izlasci putnika na stanicama b)izmjena putnika na stanicama c)protok putnika duz linije I na karakteristidnim staniama e)srednje duzine putovanja putnika I srednja duzina voznje odnosno ras0podjela putnika po duzini putovanja