SUSTAV OBRAZOVANJA U NJEMAKOJ Sustav obrazovanja SR Njemake ine tri obavezna puta i pet obrazovnih stupnjeva.

Prvi obrazovni put obuhvaa redovno predkolsko ili elementarno obrazovanje (od 3. do 6. godine ivota djeteta), osnovno ili primarno obrazovanje (od 6. do 10. godine ivota uenika), srednje ili sekundarno obrazovanje (od 10. do 18. godine ivota uenika) koji se ostvaruje na dva stupnja od kojih prvi obuhvaa uenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina, a drugi uenike uzrasne dobi od 16 do 18 ili 19 godina, i visokokolsko ili tercijarno obrazovanje (od 18 ili 19 do 23 godine ivota studenata). Drugi obrazovni put ili put posebnog obrazovanja namijenjen je uenicima s veim potekoama u psihofizikom i socijalnom razvoju, a programiran je kao integrirana cjelina s trajanjem od est do 12 godina. Trei obrazovni put ili put kvartarnog obrazovanja namijenjen je permanentnom obrazovanju odraslih na svim stupnjevima formalnog obrazovanja i kroz razliite oblike neformalnog obrazovanja. Obrazovanje uenika uzrasne dobi od est do osamnaest godina je obvezno. kolski sustav Institucionalni nositelji obrazovanja na svim obrazovnim razinama i na svim obrazovnim stupnjevima mogu biti javne (dravne) i privatne kole (zamjenske i dopunske). Osim javnih i privatnih kola djeluju i slobodne kole, koje mogu biti neovisne i privatne. Konkretno, to su: 1. Ustanove predkolskog odgoja Djeji vrti s predrazredom osnovnog obrazovanja Predkola u osnovnoj koli 2. Ustanove osnovnog obrazovanja Osnovna kola 3. Ustanove srednjeg obrazovanja 3.1. na prvom stupnju Glavna kola Gimnazija Realna kola Jedinstvena (objedinjena) kola 3.2. na drugom stupnju Gimnazije Posebni tip gimnazije, strune gimnazije i koledi Pozivne kole Pozivne Dograene Pozivne strune Posebne Strune 4. Ustanove visokokolskog obrazovanja Sveuilita tradicionalnog tipa Tehniki fakulteti Novoosnovani fakulteti Objedinjene visoke kole Umjetnike i glazbene visoke kole Pedagoke visoke kole Strune visoke kole Sveuilite njemake vojske Crkvene visoke kole i strune visoke kole Fakulteti za obrazovanje na daljinu Studij starih osoba 5. daljeg (kvartarnog) obrazovanja

Razliite institucije formalnog i neformalnog obrazovanja Deskripcija sustava javnog obrazovanja Predkolski odgoj Pohaanje je dobrovoljno. Za djecu uzrasne dobi od pet do est godina, osobito za onu djecu koja nisu pohaala organizirani predkolski odgoj, djeji vrtii i osnovne kole mogu ustrojiti, ako imaju potrebne uvjete, predrazred ili predkolu radi ustrojavanja pripreme djece za pohaanje obavezne osnovne kole. Bez obzira na to tko je vrti osnovao, materijalnofinancijske uvjete za njihov rad osiguravaju dravno-pokrajinski fondovi i roditelji, pa i sami osnivai. Osnovno obrazovanje Ostvaruje se u osnovnoj koli (Grundschule) etverogodinjeg trajanja (u Berlinu 6 godina), koja je programski jedinstvena za sve uenike, osim za uenike s veim potekoama u razvoju. Nastavni plan osnovne kole sadri religijski odgoj, osnovnu nastavu (njemaki jezik, matematika, upoznavanje domovine, glazba i dinamika pokreta i umjetniki odgoj), glazbu, rad s tekstilom i runi rad, port i dodatne oblike nastave. Tjedno optereenje uenika obveznom nastavom kree se od 22 nastavna sata u prvom razredu, do 24 sata u drugom razredu i 27 razrednih sati plus dva sata tjelovjebe u treem i etvrtom razredu. Svi razred i, od 1. do 4., ine razredne zajednice koje imaju jedan do dva sata tjedno korisnog drutvenog rada. Uenicima s nenjemakim materinskim jezikom osnovna kola omoguava uenje materinskog jezika. Srednje obrazovanje Srednje obrazovanje je stupnjevito. Prvi stupanj srednjeg obrazovanja nastavak je obveznog opeg obrazovanja, koje traje est godina (u Berlinu 4 godine) i obuhvaa uenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina (u Berlinu 13 do 16 godina). Institucionalni nositelji obrazovanja na ovom obrazovnom stupnju su: Glavna kola, Realna kola, Gimnazija i Objedinjena kola. Na temelju svojih sklonosti uenici u prva dva razreda ( peti i esti) mogu mijenjati vrstu kole. Glavna kola (od 5. do 9. ili 10. razreda) je obvezna opeobrazovna kola prvog stupnja sekundarnog obrazovanja. U posljednja dva razreda te kole ostvaruje se tzv. pojaana nastava kojom kola pomae uenicima odabrati i zadovoljiti osnovne sklonosti i interese te poblie usmjeriti prema buduoj profesiji. Realna kola obuhvaa razrede od 5. do 10. (samo u Berlinu i Bayernu od 7. do. 10.). upis u realnu kolu ostvaruje se izravno iz osnovne kole. Ta kola nudi uenicima dvije mogunosti: prvu, koja ih osposobljava za praktian ivot i rad u gospodarskim i socijalnim podrujima rada, i drugu, koja im omoguava prijelaz na vii stupanj gimnazijskog obrazovanja. Zavrava se obveznim ispitom za strune kole. Gimnazija se ostvaruje kao integrirani program prvog i drugog stupnja sekundarnog obrazovanja. Postoje etiri tipa tih kola: 1. klasini jezici 2. ivi jezici 3. matematiko-prirodoznanstvena 4. tehnike

Gimnazija se smatra elitnom kolom jer priprema uenike za visoko obrazovanje. Objedinjene, skupna, jedinstvena kola obuhvaa uenike od 5. do 10. razreda prvog sekundarnog stupnja i uenike 11. do 13. razreda drugog sekundarnog stupnja, kao vii stupanj gimnazije. U skupnu kolu mogu se ukljuiti svi uenici sa zavrenom osnovnom kolom bez posebnih uvjeta. U praksi postoje tri glavna tipa skupne kole: 1. Kooperativni, koji u svojoj strukturi sadri glavnu kolu, realnu kolu i gimnaziju, ali s usklaenim nastavnim planovima i programima tako da se olaka prijelaz uenika iz jednog u drugi oblik. 2. Integrirani, koji je jedinstvenim nastavnim planom i programima eliminirao ostale tipove niih srednjih kola. 3. Aditivni, koji je pokuaj prostornog i ustrojstvenog objedinjavanja glavne kole, realne kole i gimnazije u svojevrsnu obitelj srednjih kola prvog sekundarnog stupnja. Pozivne kole su kole drugog stupnja sekundarnog obrazovanja koje obvezno pohaaju svi uenici sa zavrenim obveznim opeobrazovnim kolama koji ne ele nastaviti daljnje obrazovanje. Obveza pohaanja tih kola see do navrenih 18 godina ivota uenika. Te kole ine komponentu tzv. dualnog sustava obrazovanja djelatnika za radno-izvrna zanimanja razliite sloenosti, koja pripadaju razliitim poljima zanimanja. Visoko obrazovanje Visokokolsko obrazovanje nije obavezno. Trajanje tercijarnog obrazovanja je od dvije do 2,5 do tri godine na prosvjetno-pedagokim koledima,visoko tehnikim kolama i kolama primijenjenih umjetnosti, odnosno do etiri godine na tehnikim fakultetima, likovnim akademijama itd. i do est godina na medicinskim fakultetima.1

Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko -knjievni zbor